Njemačka

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.20</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Njemačka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>829</id>
    <revision>
      <id>3925191</id>
      <parentid>3921863</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122641" sha1="jpkwia72e4omo5esyv3tcbj4kva0clp" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime = Savezna Republika Njemačka
| izvorno_ime = {{jezik|de|''Bundesrepublik Deutschland''}} {{de simbol}}
| ime_genitiv = Njemačke
| zastava = Flag of Germany.svg
| grb = Coat of Arms of Germany.svg
| uzrečica = Einigkeit und Recht und Freiheit&lt;br /&gt;({{bs|Jedinstvo, pravda i sloboda}})
| himna = [[Deutschlandlied]] (Treća strofa){{Center|[[Datoteka:National anthem of Germany - U.S. Army 1st Armored Division Band.ogg]]}}
| mapa = EU-Germany.svg
| glavni_grad = [[Berlin]]
| glavni_grad_kordinati = {{coord|52|52|N|13|37|E|type:city|title=Berlin}}
| najveći_grad = [[Berlin]]
| službeni_jezik = [[Njemački jezik|njemački]]
| državno_uređenje = [[Savezna republika]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Njemačke|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast = [[Frank-Walter Steinmeier]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Njemački kancelar|Kancelar]]
| vladar_druga_vlast = [[Friedrich Merz]]
| vrsta_treće_vlasti =
| vladar_treća_vlast =
| nezavisnost = [[Njemačko Carstvo]]
| nezavisnost_priznato = 18. januar 1871.
| površina = 357.104
| po_površini_na_svijetu = 61. na svijetu
| procenat_vode = 2,18%
| stanovnika = {{povećanje}} 83.019.200
| stanovnika_godina = Procjena 2018
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 16. na svijetu
| gustoća = 225
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 37. na svijetu
| bdp_ukupno = $4,555 biliona
| bdp_godina = Procjena 2019
| po_broju_bdp_na_svijetu = 4. na svijetu
| bdp_per_capita = $54.983
| hdi = {{povećanje}} 0.939
| hdi_godina = 2018
| hdi_nivo = &lt;span style=&quot;color:#009900;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu = 5. na svijetu
| gini = {{smanjenje}} 31.1
| gini_godina = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu = 26. na svijetu
| valuta = [[Euro]] ([[€]]) ([[EUR]])
| vremenska_zona = ([[UTC]]+1)
| najveća_tačka_ime = [[Zugspitze]]
| najveća_tačka_metara = 2 962
| najveće_jezero_ime = [[Bodensko jezero]]
| najveće_jezero_površina = 571,5
| najveća_rijeka_ime = [[Rajna]]
| najveća_rijeka_dužina = 865
| nacionalni_dan = [[3. oktobar]]
| internetski_nastavak = [[.de]]
| pozivni_broj = +49
| komentar =
|}}
'''Njemačka''' ({{jez-de|Deutschland}}), službeno '''Savezna Republika Njemačka''' ({{audio|De-Bundesrepublik_Deutschland.ogg|pomoć=ne|Bundesrepublik Deutschland}}), jest [[suverena država]] u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Na sjeveru graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Danska|Danskom]] i [[Baltičko more|Baltičkim morem]]; na istoku sa [[Poljska|Poljskom]] i [[Češka|Češkom]]; na jugu sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Švicarska|Švicarskom]]; a na zapadu sa [[Francuska|Francuskom]], [[Luksemburg]]om, [[Belgija|Belgijom]] i [[Nizozemska|Nizozemsku]]. Teritorija Njemačke zauzima površinu od 357.021 kvadratnih kilometara i ima [[Umjereni pojas|umjerenu sezonsku klimu]]. Sa 82 miliona stanovnika je najnaseljenija država među država članicama [[Evropska unija|Evropske unije]], te treća po broju migranata u svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.migrationinformation.org/datahub/countrydata/country.cfm Germany: Inflow of foreign population by country of nationality, 1994 to 2003]&lt;/ref&gt;

Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko [[Germani|germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n. e. Počevši od 10. vijeka, njemačka područja čine središnji dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do 1806. Tokom 16. vijeka, sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Ujedinjenje Njemačke|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] 1871. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] u skladu sa granicama savezničkih okupacionih zona.&lt;ref&gt;[[Federalni Ustavni sud Njemačke]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): [[Njemačko Carstvo]] kao država Nijemaca je potpuno identično [[Zapadna Njemačka|Saveznoj republici Njemačkoj]] [jer postoji kao nacionalna država i ''međunarodnopravnni subjektivitet''([[međunarodno javno pravo]]) od 1871]. Godine 1949, nakon podjele na [[Istočna Njemačka|istočnu]] i [[Zapadna Njemačka|zapadnu Njemačku]] nije se smatralo za osnivanje nove zapadnonjemačke države niti nasljednice Njemačkog carstva, nego je reorganizovan samo taj dio Njemačke.&lt;/ref&gt; Dvije države su ponovno [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjene]] 1990. Zapadna Njemačka je 1957. postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]] i usvojila je evropsku valutu, [[euro]], 1999.

Njemačka je [[Federacija|federalna]] [[parlamentarna republika]] sastavljena od [[Njemačke savezne pokrajine|16 saveznih država]]. Glavni i ujedno najveći grad je [[Berlin]]. Njemačka je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO|NATO-a]], [[G8]] i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] i petom po [[Paritet kupovne moći|PKM-u]]. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|title=Germany world's second biggest aid donor after US - TopNews|work=topnews.in|access-date=23. 9. 2015|archive-date=24. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110524095558/http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; dok je šesta u svijetu po vojnim troškovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | title = The fifteen major spenders in 2006 | access-date=23. 8. 2007 | year=2007 | format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute | access-date=5. 2. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070814224502/http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | archive-date=14. 8. 2007 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Igra važnu ulogu u evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20080404235732/http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|title=The leader of Europe? Answers an ocean apart|archive-date=4. 4. 2008|work=iht.com|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005051348/http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|title=Confidently into the Future with Reliable Technology|author=Idea TV GmbH|archive-date=5. 10. 2011|work=innovations-report.de|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija Njemačke}}
[[Njemački jezik]] i &quot;germanizam&quot; traju više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek 1871, kada je [[Pruska]] predvodila njemačke države do pobjede nad [[Francuska|Francuskom]]. Tada je nastao drugi njemački ''Reich'' (''rajh''), obično prepoznatljiv kao carstvo.

===Prahistorija===
[[Datoteka:Nebra Scheibe.jpg|thumb|Nebeski disk Nebra]]
Otkriće donje vilice [[Mauer 1]] 1907. dokazuje postojanje ljudskog života na prostorima današnje Njemačke još prije 600.000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pnas.org/content/107/46/19726.full|title=Radiometric dating of the type-site for Homo heidelbergensis at Mauer, Germany|work=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|PNAS]]|date=27. 8. 2010|access-date=27. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; Najstariji komplet lovačko oružja na svijetu koji je ikada pronađen, otkriven je u rudniku uglja u kod [[Schöningen]]a gdje su pronađena koplja dužine 6–7,5 metara starosti oko 380.000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archive.archaeology.org/9705/newsbriefs/spears.html|title=World's Oldest Spears|work=archive.archaeology.org|publisher= |date=3. 5. 1997|access-date=27. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; Dolina Neander je bila prvo mjesto gdje su nađeni ostaci pračovjeka 1856, poznatog kao [[Neandertalac]]. Za Neandertalca 1 poznato je da su njegovi ostaci stari oko 40.000 godina. Također pronađeni su ostaci ''Homo sapiensa'' u Švapskim jurama kod [[Ulm]]a. Pronađeni ostaci također uključuju kosti ptica, kljovu mamuta, što predstavlja najstariji muzički instrument koji je pronađen. Također oko 42.000 godina stara skluptura čovjeka-lava iz [[Ledeno doba|Ledenog doba]] predstvlja najstariju figuru koja je ikada pronađena&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595|title=Ice Age Lion Man is world's earliest figurative sculpture|work=[[The Art Newspaper]]|date=31. 1. 2013|access-date=31. 1. 2013|archive-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215162121/http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te [[Venera iz Hohle Felsa]] stara oko 35.000 godina. [[Nebeski disk Nebra]] pronađen je nedaleko od gradića Nebra nedaleko od [[Hale]]a u pokrajini [[Saksonija-Anhalt]].

===Germani===
{{glavni|Germani}}
[[Datoteka:Germanic tribes (750BC-1AD).png|mini|lijevo|Širenje [[Germani|Germanskih plemena]] [[750]]. p. n. e. do [[1]]. n. e.]]

Pretpostavlja se da se je etnogeneza Germanskih plemena desila tokom nordijskog [[Bronzano doba|bronzanog doba]], ili najkasnije tokom predrimskog [[Željezno doba|željeznog doba]]. Iz južne [[Skandinavija]] i sjeverne Njemačke, plemena su počela da se šire prema jugu, istoku i zapadu u prvom vijeku p. n. e, te su uspostavili kontakte sa [[Kelti|keltskim plemenima]] iz [[Galija|Galije]] te sa [[Iranski narodi|iranskim]], [[Baltički narodi|baltičkim]] i [[Slaveni|slavenskim]] plemenima [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Malo se zna o ovom ranom periodu germanske historije izvan tog što je zabilježeno u djelovanjima sa [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]], etimološkim istraživanjima i arheološkim nalazima.&lt;ref name=&quot;Claster&quot;&gt;Jill N. Claster: ''Medieval Experience: 300–1400''. NYU Press 1982, str. 35. {{ISBN|0-8147-1381-5}}.&lt;/ref&gt;

Za vrijeme [[Oktavijan August|Augustusa]], rimski vojskovođa [[Publije Kvintilije Var]] počinje invaziju Germanije (izraz koji su Rimljani koristili za područje između [[Rajna|Rajne]] i [[Ural]]a), i u ovom vremenu germanska plemena se po prvi put upoznavaju sa rimskom vojnom taktikom dok zadržavaju svoj plemenski identitet. 9. godine n. e, tri rimske legije pod vodstvom Varusa su doživjele poraz od [[Čerusci|čeruskog]] vođe [[Arminius]]a u [[Bitka kod Teutoburške šume|bitci kod Teutoburške šume]]. Tako je savremena Njemačka, sve do Rajne i [[Dunav]]a, ostala van Rimskog Carstva. Do 100. godine, doba [[Publije Kornelije Tacit|Tacitove]] &quot;Germanije&quot;, Germani su se naselili širom dolina tih rijeka, posjedujući većinu teritorije savremene Njemačke. U 3. vijeku se pojavljuju nekoliko velikih zapadnogermanskih plemena: [[Alemani]], [[Franci]], [[Sasi]] i [[Frizi]] među ostalih. Oko 260, germanski narodi su se probili kroz rimsku granicu na Dunavu i prešli u zemlje pod rimskom vlasti.&lt;ref name=&quot;Cambridge ancient history&quot;&gt;The Cambridge Ancient History, vol. 12, str. 442. {{ISBN|0-521-30199-8}}.&lt;/ref&gt;

===Sveto Rimsko Carstvo===
{{glavni|Sveto Rimsko Carstvo}}
[[Datoteka:Holy Roman Empire ca.1600.svg|mini|desno|250px|Karta Svetog Rimskog Carstva]]
[[Datoteka:Lucas Cranach (I) workshop - Martin Luther (Uffizi).jpg|thumb|lijevo|Martin Luther]]
Njemački jezik i &quot;germanizam&quot; postoje više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek 1871, kada je dominacija nad Pruskom propala. Tada je nastao drugi njemački Reich, u historiografiji obično poznat i kao Carstvo.

''Prvi reich'', poznatiji i kao [[Sveto Rimsko Carstvo]] njemačke nacije, je potekao od [[Karolinško carstvo|Karolinškog carstva]] (843), koga su osnovali [[Čarlemanci]] 25. decembra 800, a koji je trajao sve do 1806. Tokom ovih hiljadu godina, Nijemci su uspješno proširili svoj uticaj uz pomoć katoličke crkve.

Godine 1517. [[Martin Luther]] je objavi svojih ''devedeset pet teza'' u [[Wittenberg]]u, te počinje [[Reformacija|reformaciju]] u Katoličkoj crkvi. [[Luteranizam]] i [[kalvinizam]] postaju službene religije u njemačkim pokrajinama nakon 1530. i 1648. Ova događanja su dovela do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618), koji je, kada se završio [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] 1648, učinio da Njemačka postane ekonomski iscrpljena i politički nestabilna.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Philpott|first=Daniel|title=The Religious Roots of Modern International Relations|url=https://archive.org/details/sim_world-politics_2000-01_52_2/page/206|journal=World Politics|date=januar 2000|volume=52|issue=2|pages=206–245|doi=10.1017/S0043887100002604}}&lt;/ref&gt; Ovakva situacija je omogućila [[Napoléon Bonaparte|Napoleonu]] da 1806. porazi Njemačku. Poslije toga, [[Francuska]] je postala krvni neprijatelj Njemačke. U [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] 1870, Njemačka se osvetila Francuskoj, kao i u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 1914-19, kada je invazija na Francusku bila glavni cilj.

[[Sveto Rimsko Carstvo]] se proširilo tako što je sklopljen savez Njemačke i [[Austrija|Austrije]], gdje je glavnu riječ imala Njemačka. Između 1815. i 1871. Njemačka se sastojala od mnoštva malih država (39), od kojih je napravljen Njemački savez (''Deutscher Bund'').

===Njemačka konfederacija i ujedinjenje Njemačke===
{{glavni|Njemačka konfederacija|Njemačko Carstvo}}

[[Datoteka:Wernerprokla.jpg|thumb|Osnivanje Njemačkog Carstva u Versillesu 1871.]]
[[Datoteka:Deutsches Reich 1871-1918.png|thumb|lijevo|200px|Njemačko Carstvo (1871-1918)]]
Nakon [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovog]] pada saziva se [[Bečki kongres]] 1814, te se osniva [[Njemačka konfederacija]], labavi savez 39 njemačkih država. Neslaganje s restauratorskom politikom je djelimično dovela do pojave liberalnih pokreta, nakon čega slijedi nova mjera represije od strane austrijskog državnika [[Klemens Wenzel von Metternich]]a, poznata kao [[Zollverein]] (''tarifna unija'') je produbila ekonomsko ujedinjenje Njemačke.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Henderson |first=W. O. |title=The Zollverein |url=https://archive.org/details/sim_history-us_1934-06_19_73/page/n55 |journal=History |date=januar 1934 |volume=19 |issue=73 |pages=1–19 |doi=10.1111/j.1468-229X.1934.tb01791.x}}&lt;/ref&gt; Nacionalni i liberalni ideali iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] dobili su veliku podršku među Nijemcima, naročito kod mlađih generacija. Hambacher Fest je bio glavni događaj u prilog njemačkom jedinstvu, slobodi i demokraciji. Tokom niza revolucija 1848, tokom kojih je uspostavljena republika u Francuskoj, intelektualni i pučki sloj stanovništva je digao revoluciju 1848. u njemačkim državama.

Kralj [[Wilhelm I]] imenuje [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]] za kancelara Pruske 1862. Bismarck je uspješno poveo [[Drugi šlezvički rat|rat protiv Danske]] 1864, [[Austrijsko-pruski rat]] nakon kojeg je osnovana Sjevernonjemačka konfederacija (Norddeutscher Bund) 1867, te je isključena Austrija iz konfederacijskih odnosa. Nakon poraza Francuza u Francusko-pruskom ratu 1871. proglašeno je Njemačko Carstvo u [[Versajski dvorac|Versaillesu]], te su ujedinjeni svi dijelovi Njemačke, osim Austrije. [[Hoencolerni|Hoencolernški]] kralj je vladao Njemačkom, a glavni grad ujedinjene Njemačke je bio [[Berlin]]. U ''Gründerzeit'' periodu nakon ujedinjenja Njemačke, Bismarck je u vanjskoj politici Njemačkoj osigurao saveznike, izolirao Francusku, te izbjegavao rat. Nakon Berlinske konferecije, Nijemci su tražili nekoliko kolonija uključujući [[Njemačka istočna Afrika|Njemačku istočnu Afriku]], [[Njemačka jugozapadna Afrika|Njemačku jugozapadnu Afriku]], [[Togoland]] i [[Kamerun]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=100 maps |year=2005 |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-4027-2885-3 |editor=Black, John |page=202}}&lt;/ref&gt; [[Vilim II, car Njemačke|Wilhelm II]] je težio ka agresivnoj politici i upotrebi vojne sile. Većina saveza unutar kojih je Njemačka bila, nisu obnovljeni, te novi su bili isključeni.

[[Sarajevski atentat|Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika]] [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]] 28. juna 1914. označio je povod za [[Prvi svjetski rat|Svjetski rat]]. Njemačka, kao dio [[Centralne sile|Centralnih sila]] je pretrpila poraz od sila [[Antanta|Antante]] u jednom od najkrvavijih sukoba svih vremena. Ukupno je poginulo oko dva miliona njemačkih vojnika tokom Prvog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{cite news |url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,530319,00.html |title = Last German World War I Veteran Believed to Have Died |work =Spiegel Online |date=22. 1. 2008 |first =David |last =Crossland |access-date=25. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; [[Njemačka revolucija]] je izbila u oktobru 1918, kralj Wilhelm II je abdicirao. Primirje je potpisano 11. novembra 1918, Njemačka potpisuje [[Versajski sporazum]] u junu 1919. Nijemci su ovaj sporazum doživjeli kao nepravedan i ponižavajući.&lt;ref&gt;
{{Cite book | first1=Manfred F.| last1=Boemeke | first2= Gerald D.| last2= Feldman | author2-link= Gerald Feldman | first3= Elisabeth | last3= Glaser |series=Publications of the German Historical Institute |chapter=Introduction |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/1 1]–20 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years | url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite book |editor1-first=Manfred F.|editor1-last=Boemeke |editor1-link= |editor2-first= Gerald D.|editor2-last= Feldman |editor2-link= Gerald Feldman |editor3-first= Elisabeth |editor3-last= Glaser |editor3-link= |series=Publications of the German Historical Institute |first1=Fritz|last1=Klein|author-link1 =Fritz Klein (historian)|chapter=Between Compiègne and Versailles: The Germans on the Way from a Misunderstood Defeat to an Unwanted Peace |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/203 203]–220 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite book |editor1-first=Manfred F.|editor1-last=Boemeke |editor1-link= |editor2-first= Gerald D.|editor2-last= Feldman |editor2-link= Gerald Feldman |editor3-first= Elisabeth |editor3-last= Glaser |editor3-link= |series=Publications of the German Historical Institute |first1=William R.|last1=Keylor |chapter=Versailles and International Diplomacy |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/469 469]–505 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;
{{Clear left}}

===Weimarska republika i Treći reich===
{{Glavni|Vajmarska Republika|Nacistička Njemačka}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (juli)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|mini|desno|[[Adolf Hitler]]]]

Drugi njemački Reich je okončan [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], kada je njemački car [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II]] bio prinuđen da [[Abdikacija|abdicira]]. Poslije [[Njemačka novembarska revolucija|Novembarske revolucije]], konstituirana je demokratska [[Vajmarska Republika]]. Velika ekonomska moć Njemačke je ostvarena zahvaljujući rezultatu [[Versajski sporazum|Versajskog mira]] i [[Velika depresija|Velike depresije]], što je dovelo do odbacivanja demokratije od strane i lijevo i desno orijentisanih njemačkih građana. Na dvaput održanim izborima 1932, Nacistička partija [[Nacistička stranka|NSDAP]] je dobila 37,3% glasova u [[Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (juli)|julu]], a 33% u [[Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (novembar)|novembru]]. 30. januara 1933, [[Adolf Hitler]] je imenovan za [[Njemački kancelar|kancelara Njemačke]], a 23. marta 1933. njemački parlament je ukinuo [[ustav Weimarske Republike]]. [[Nacistička Njemačka|Treći reich]] je trajao od 1933. do 1945. i zasnivao se na [[Nacizam|nacionalsocijalizmu]], odnosno nacizmu. 1934. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je [[de facto]] postao i predsjednik Njemačke. Nakon [[Anschluss|aneksije Austrije]] (1938), politika anektiranja susjednih teritorija, dovela je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je u Evropi otpočeo 1. septembra 1939. kada je Njemačka okupirala [[Poljska|Poljsku]]. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro kontroliranu vojsku, koja je preuzela kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Evrope.

Poslije operacije [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Barbarossa]] (napada na [[Sovjetski Savez]]) 22. juna 1941. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane [[Adolf Hitler|Hitlera]] (11. decembra 1941). Od 1941. do 1945. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila u [[Koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]] 6 miliona [[Jevreji|Jevreja]] ([[holokaust]]) i 5 miliona uglavnom [[Slaveni|Slavena]] i [[Romi|Roma]] ([[porajmos]]). Režim je isto tako ubijao homoseksualce i mentalno retardirane osobe i druge &quot;nesposobne&quot; ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito komuniste i socijaliste, ali i religiozne vođe). 8. maja 1945. Njemačka je kapitulirala poslije okupacije Berlina od strane ruske [[Crvena armija|Crvene armije]] i Zapadnih sila. Prije ulaska ruskih trupa u [[Berlin]], Hitler je izvršio samoubistvo.

=== Istočna i Zapadna Njemačka ===
{{Glavni|Savezna Republika Njemačka|Njemačka demokratska republika}}
[[Datoteka:Map-Germany-1945.svg|thumb|left|Okupacijske zone Njemačke]]
[[Datoteka:West and East Germans at the Brandenburg Gate in 1989.jpg|thumb|Pad Berlinskog zida 1989.]]

Nakon kapitulacije nacističke Njemačke, Njemačka i [[Berlin]] su podijeljeni od strane saveznika na četiri okupacijske zone. Ove zone su zajedno prihvatile oko 6,5 miliona Nijemaca protjeranih iz istočnih dijelova Evrope ([[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Poljska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]], [[Čehoslovačka]]). Od zapadnih sektora koji su bili pod kontrolom SAD-a, Velike Britanije i Francuske 23. maja 1949. formirana je [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]], a od sovjetskog sektora formirana je 7. oktobra 1949. [[Istočna Njemačka|Istočn a Njemačka]] poznatija i kao Istočna Njemačka. Za glavni grad Zapadne Njemačke odabran je [[Bonn]], a Istočne Berlin.

Zapadna Njemačka je osnovana kao federalna parlamentarna republika sa socijalnom tržišnom ekonomijom. Počevši od 1948. Zapadna Njemačka je postala glavni primatelj pomoći za obnovu poznatije kao [[Marshallov plan]], koji je koristila za obnovu industrijske proizvodnje, naročito za proizvodnju uglja.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Carlin, Wendy|chapter=West German growth and institutions (1945–90)|editors=Crafts, Nicholas; Toniolo, Gianni|year=1996|title=Economic Growth in Europe Since 1945|publisher=Cambridge University Press|page=464|isbn=0-521-49964-X}}&lt;/ref&gt; [[Konrad Adenauer]] je bio izabran za prvog saveznog kancelara (''Bundeskanzelar''), te je tu dužnost obavljao od 1949. do 1963. Pod njegovim i vodstvom [[Ludwig Erhard|Ludwiga Erharda]] BRD je imala dugotrajan privredni rast od 1950-ih koji je poznat kao ''ekonomsko čudo''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bpb.de/izpb/10131/wirtschaft-in-beiden-deutschen-staaten-teil-1|title=Deutschland in den 50er Jahren: Wirtschaft in beiden deutschen Staaten |trans-title=Economy in both German states|author=Werner Bührer|date=24. 12. 2002||work=Informationen zur Politischen Bildung|issue=256|publisher=Bundeszentrale für politische Bildung}}&lt;/ref&gt; Zapadna Njemačka se pridružuje [[NATO]]-u 1955, te je bila jedna od zemalja osivača [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]].

[[Istočna Njemačka]] je bila zemlja članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] pod političkom i vojnom kontrolom SSSR-a. Iako se DDR predstavljao kao demokratska zemlja, zapravo vlast u zemlji je vlast imala [[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke]], koja je na vlasti opstajala zajvaljujući [[Stasi]]ju, golemom aparatu tajne policije&lt;ref name=&quot;spiegel_20080311&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,540771,00.html|title = New Study Finds More Stasi Spooks|author = maw/dpa|date=11. 3. 2008|work = [[Der Spiegel]]|access-date=30. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; i mnogim drugim organizacijama. Ekonomiju DDR-a je kontrolirao Sovjetski savez, DDR je bio zemlja članica Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć.&lt;ref name=loc-cs&gt;&quot;Germany (East)&quot;, Library of Congress Country Study, [http://memory.loc.gov/frd/cs/germany_east/gx_appnb.html Appendix B: The Council for Mutual Economic Assistance]&lt;/ref&gt;

Dok je vlast u Istočnoj Njemačkoj koristila propagandu socijalnih programa i potencijalne invazije Zapadne Njemačke, mnogi stanovnici su bježali s istoka na zapad za slobodom i prosperitetom.&lt;ref name=&quot;NYT_19890822&quot;&gt;{{cite news|url = http://www.nytimes.com/1989/08/22/world/westward-tide-of-east-germans-is-a-popular-no-confidence-vote.html?pagewanted=all&amp;src=pm | title = Westward Tide of East Germans Is a Popular No-Confidence Vote|first = Ferdinand|last = Protzman |date=22. 8. 1989|work = The New York Times | access-date=30. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Godine 1961. izgrađen je [[Berlinski zid]] s ciljem sprječavanja prebjega stanovnika istočnog u zapadni [[Berlin]], te je postao simbolom [[Hladni rat|Hladnog rata]], zbog čega je njegov pad 1989. simbolizira pad [[Komunizam|komunizma]] i kraj Hladnog rata i ponovno ujedinjenje Njemačke.

Napetosti između istočne i zapadne Njemačke su smanjene tokom ranih 1970-ih za vrijeme Ostpolitika kancelara [[Willy Brandt]]a. U ljeto 1989. [[Mađarska]] je prva srušila [[Željezna zavjesa|željeznu zavjesu]] i otvorila svoje granice prema zapadu, što je dovelo do iseljavanja hiljade Nijemaca iz DDR-a u Zapadnu Njemačku preko Mađarske.

===Ujedinjena Njemačka===
{{glavni|Reunifikacija Njemačke}}

Poslije pada komunizma u Evropi, Njemačka se ponovo ujedinila (1990), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovo postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvoreni su akti tajne policije.

Zajedno sa Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u Evropskoj uniji. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se redovno poziva na sastanke Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih Naroda.

== Simboli ==
=== Zastava ===
[[Zastava Njemačke]] u današnjem obliku prihvaćena je 1919. Ponovno je prihvaćena novim ustavom iz 1949. Zastava se sastoji od 3 jednaka vodoravna polja crne (na vrhu), crvene (u sredini) i zlatne/žute boje (na dnu).

=== Grb ===
[[Grb Njemačke]] je crni orao na žutoj (zlatnoj) pozadini, s crvenim kljunom i kandžama. Boje na grbu odgovaraju onima na zastavi Njemačke.

=== Himna ===
[[Deutschlandlied|Das Lied der Deutschen]] (''Pjesma Njemaca'') jest [[državna himna]] Njemačke. Ova nacionalna himna je imala ironičnu historiju. Riječi je napisao nacionalista i republikanac August Heinrich Hoffmann von Fallersleben 26. augusta 1841. na ostrvu Helgolandu (u to vrijeme britanski posjed). Muziku je komponovao [[Joseph Haydn]]. Prvobitno je muzika bila komponovana za himnu Austrije na tekst pjesme &quot;Bog čuva cara Franza&quot; (Gott erhalte Franz den Kaiser).

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Njemačke}}
[[Datoteka:Deutschland topo.jpg|mini|desno|220px|Topografska karta Njemačke]]
[[Datoteka:Hintersee.jpg|mini|desno|220px|Alpe]]
[[Datoteka:Golden Eagle in flight - 5.jpg|mini|desno|220px|Zlatni orao]]
[[Datoteka:Vue aérienne du Rhin à Dusseldorf.jpg|mini|desno|220px|Rajna u [[Düsseldorf]]u]]

Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Evrope, ali je zbog privredne razvijenosti i pripadnosti [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] pribrajamo [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]]. Središnji položaj Njemačke u Evropi prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Evrope, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u evropskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svom sjeveru, Njemačka izlazi na dva mora, [[Sjeverno more|Sjeverno]] i [[Baltičko more]], koja su spojena umjetno prokopanim [[Kielski kanal|Kielskim kanalom]]. Sjeverno more vrlo je prometno pa se [[Hamburg]] razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačke privrede jeste rijeka [[Rajna]] koja povezuje različite privredno razvijene evropske regije, od [[Alpe|Alpa]] do Sjevernog mora, a povezuje [[Švicarska|Švicarsku]], Njemačku, [[Francuska|Francusku]] i [[Nizozemska|Nizozemsku]]. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.

===Reljef===
Reljef Njemačke u osnovi je dosta jednostavan. Njega čine prostrane nizine i, uglavnom, niske planine i pobrđa. Jedino se na jugu zemlje nalaze visoke naborne planine. U geološkoj građi dominiraju stare kristalaste škriljave stijene, eruptivi i metamorfne tvorevine. U reljefu Njemačke mogu se izdvojiti četiri prostrane cjeline: Sjevernonjemačka nizija, oblast Njemačkog sredogorja, Bavarska visoravan i oblast Alpa.

Sjevernonjemačka nizija je prostrana nizijska pokrajina koja zauzima najveći dio sjeverne Njemačke. Nizija ima prosječnu visinu od oko 50 metara. Južnije na nizine nastavlja se pojas niskih, starih planina Njemačkog sredogorja. Treću veliku reljefnu cjelinu čine prostori njemačkih visoravni. One se nalaze između Sredogorja na sjeveru i Alpa na jugu. Visoravni su izgrađene od starih paleozojskih stijena, a prosječno su visoke 400 do 500 metara. Na krajnjem jugu Njemačke nalaze se planinski lanac Alpa, koji čine četvrtu reljefnu cjelinu zemlje.

===Klima===
Gotovo čitav teritorij Njemačke ima umjerenu [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]]. Njemačka je široko otvorena utjecajima zračnih masa sa zapada, istoka i sjevera. Jedino Alpe sprječavaju prodore zračnih masa sa juga, iz oblasti [[Sredozemlje|Mediterana]]. Zapadni dio zemlje je pod snažnim klimatskim utjecajem [[Atlantski okean|Atlantika]]. Zbog toga, prostori na zapadu imaju klimu veoma sličnu onoj u zapadnoj Evropi. Obilježja ovoj klimatskoj oblasti daju umjereno topla ljeta i dosta blage zime. Padavine, pretežno kiša, izlučuje se prilično ravnomjerno tokom cijele godine. Količina padavina je umjerena i iznosi oko 700&amp;nbsp;mm godišnje.

U pravcu istoka i uopće na istoku Njemačke jako oslabe utjecaji sa Atlantika. Nasuprot tome, ojačaju utjecaji sa kontinenta. Zbog toga su na istoku zemlje ljeta mnogo toplija, ali su, isto tako, i zime osjetno hladnije. Istočni dijelovi Njemačke imaju i mnogo manje padavina (500 do 700&amp;nbsp;mm). Sjeverna Njemačka je pod klimatskim utjecajem [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Budući da je ona veoma niska, nema prepreka za prodore zračnih masa sa sjevera. Ljeta su zbog toga ovdje prohladna i kratka, a zime, ipak, nešto blaže od onih na istoku. Najveći dio prostora prima oko 600&amp;nbsp;mm padavina.

Alpski dio Njemačke ima izrazitu planinsku klimu sa vrlo oštrim i snježnim zimama i kratkim i prohladnim ljetima. Padavine, kiša i snijeg, mnogo su obimnije i premašuju 1.000&amp;nbsp;mm godišnje.

===Vode===
Njemačka ima relativno gustu riječnu mrežu. Gotovo sve njene rijeke teku prema Sjevernom i Baltičkom moru. Najveće pritoke ovih mora su: [[Laba]], [[Odra]], [[Visla]], [[Ems]] i [[Vezer]]. [[Rajna]], koja također pripada ovom području, najvažnija je rijeka Njemačke. Ona teče njenim zapadnim dijelom, a pri ušću pripada Nizozemskoj. [[Dunav]] je najveća rijeka južne Njemačke. On pripada slivu [[Crno more|Crnog mora]]. I Dunav je plovan, te i on ima veliko privredno značenje. Gotovo sve rijeke Njemačke, posebno one koje teku nizinama, međusobno su povezane plovnim kanalima.

===Flora===
Prirodni biljni pokrov je ljudskim djelatnostima jako izmijenjen. Na sjeveru zemlje velika su prostranstva zamočvarena. Uz močvare, u pejzažu sjeverne Njemačke danas doniniraju vještački odgojene livade i pašnjaci. Slične su prilike i na zapadu zemlje, i tamo preovladavaju livade i pašnjaci. U planinama Sredogorja mjestimično ima listopadnih, a u [[Alpe|Alpama]] miješanih i crnogoričnih šuma.

===Urbanizacija===
{{glavni|Spisak gradova u Njemačkoj}}
Njemačka ima niz velikih gradova. Postoji 11 službeno priznatih metropolskih regija. Od 2006. identificirana su 34 grada koja se mogu nazvati regiopolisima.

Najveće [[konurbacija|širenje gradova]] je u Rajnsko-ruhrskoj regiji (11,7 miliona stanovnika u 2008) uključujući i [[Düsseldorf]] (glavni grad pokrajine [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]), [[Köln]], [[Bonn]], [[Dortmund]], [[Essen]], [[Duisburg]] i [[Bochum]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deutsche-metropolregionen.org/fileadmin/ikm/01_monitoring/IKM_Monitoring2010.pdf|title=Regionales Monitoring 2010 – Daten und Karten zu den Europäischen Metropolregionen in Deutschland|year=2010|publisher=Bundesamt für Bauwesen und Raumordnung|page=10|language=de|access-date=11. 4. 2012|archive-date=12. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712162917/http://www.deutsche-metropolregionen.org/fileadmin/ikm/01_monitoring/IKM_Monitoring2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{Clear}}

{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Njemačkoj po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu = Njemačkoj
| drž_ref =
| list_by_pop = Spisak gradova u Njemačkoj
| class =
| int_ime = Pokrajine
| int_link =
| grad_1 = Berlin | int_1 = Berlin | stan_1 = 3.644.826 &lt;small&gt; | img_1 = Cityscape Berlin.jpg
| grad_2 = Hamburg | int_2 = Hamburg | stan_2 = 1.841.179 &lt;small&gt; | img_2 = Hamburger Rathaus von St-Petri.jpg
| grad_3 = München | int_3 = Bavarska | stan_3 = 1.471.508 &lt;small&gt; | img_3 = Stadtbild München.jpg
| grad_4 = Köln | int_4 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_4 = 1.085.664 &lt;small&gt; | img_4 = Köln Panorama.jpg
| grad_5 = Frankfurt | int_5 = Hessen | stan_5 = 753.056 &lt;small&gt; |
| grad_6 = Stuttgart | int_6 = Baden-Württemberg | stan_6 = 634.830 &lt;small&gt; |
| grad_7 = Düsseldorf | int_7 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_7 = 619.294 &lt;small&gt; |
| grad_8 = Leipzig | int_8 = Saksonija | stan_8 = 587.857 &lt;small&gt; |
| grad_9 = Dortmund | int_9 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_9 = 587.010 &lt;small&gt; |
| grad_10 = Essen | int_10 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_10 = 583.109 &lt;small&gt; |
| grad_11 = Bremen | int_11 = Bremen (pokrajina) | stan_11 = 569.352 &lt;small&gt; |
| grad_12 = Dresden | int_12 = Saksonija | stan_12 = 554.649 &lt;small&gt;
| grad_13 = Hannover | int_13 = Donja Saksonija | stan_13 = 538.068 &lt;small&gt;
| grad_14 = Nürnberg | int_14 = Bavarska | stan_14 = 518.365 &lt;small&gt;
| grad_15 = Duisburg | int_15 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_15 = 498.590 &lt;small&gt;
| grad_16 = Bochum | int_16 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_16 = 364.628 &lt;small&gt;
| grad_17 = Wuppertal | int_17 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_17 = 354.382 &lt;small&gt;
| grad_18 = Bielefeld | int_18 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_18 = 333.786 &lt;small&gt;
| grad_19 = Bonn | int_19 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_19 = 327.258 &lt;small&gt;
| grad_20 = Münster | int_20 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_20 = 314.319 &lt;small&gt;
}}

==Politika==
{{glavni|Politika Njemačke}}

Njemačka je ustavna savezna republika, čiji se politički sistem zasniva na Ustavu iz 1949. (''Grundgesetz'', osnovni zakon). U njoj vlada parlamentarni sistem u kojoj kancelar igra najvažniju ulogu, a koga bira parlament. [[Bundestag]], donji dom njemačkog Parlamenta, u historijskom Reichstagu.

=== Parlament ===
{{Glavni|Bundestag}}

Njemački parlament (Bundestag) je zakonodavni organ Njemačke sa sjedištem u [[Berlin]]u. U političkoj strukturi Njemačke, Bundestag je jedini ustavni činilac na saveznom nivou, koji se bira direktno od građana Njemačke. Zakonom definisani broj predstavnika je 598, dok je stvarni broj u pravilu veći. Stvarni broj poslanika je veći zbog prelaznih i kompenzacijskih mandata. U trenutnom [[18. saziv Bundestaga|18. sazivu Bundestaga]], 4 mandata su prelazna, a 29 su kompenzacijski mandati, čime je broj predstavnika 631. Legislativni period Bundestaga traje 4 godine. Članovi Bundestaga mogu se priključiti nekoj frakciji ili grupi, čime dobijaju poseban status. Trenutno, Bundestagom predsjedava predsjednik Bundestaga [[Norbert Lammert]] član [[Kršćansko-demokratska unija|CDU]]-a).
{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 2013.}}
{{col-break}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 2013. (mandati)}}
{{col-end}}
[[Datoteka:Composition of the German Bundesrat as a pie chart.svg|mini|desno|Raspodjela mjesta u Bundesratu]]
Parlament (''Bundestag''), se bira svake pete godine kombiniranim sistemom neposrednog i proporcionalnog biranja. Pored Bundestaga, drugi zakonodavni organ Njemačke skupštine je ''[[Bundesrat]]'' („Federalno vijeće“). Savezni se zakoni donose u Bundestagu izglasavanjem većine glasova. Spovođenje zakona se potvrđuje izglasavanjem u Bundesratu, a ukoliko se ne uloži zahtjev ra razmatranje u Bundesratu, zakon se usvaja. Promjena zakona je moguća ako se za nju izjasni 2/3 članova Bundestaga. O zakonima pokrajina odlučuju pokrajinske skupštine. Broj predstavnika u Bundesratu se određuje na osnovu broja stanovnika u pokrajini. Šesnaest saveznih pokrajina predstavlja federalni nivo Bundesrata, koji je izazvao mnogo polemika na račun odnosa s Bundestagom zbog neusglašenosti prilikom donošenja odluka i jednog i drugog tijela, što politički sistem čini vrlo kompliciranim. Na [[Izbori za Njemačku skupštinu 2013.|skupštinskim izborima 2013.]] najviše glasova 41,5% osvojila je koalicija [[Kršćansko-demokratska unija|Kršćansko-demokratske unije]] i [[Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)|Kršćansko-socijalne unije]] čime je dobila 311 mjesta u Bundestagu.

{{raščistiti}}

=== Predsjednik države ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; float:right; margin-right:9px; margin-left:2px;&quot;
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Datoteka:Frank-Walter Steinmeier - 2018 (cropped).jpg|175px]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Datoteka:2025-02-23 Bundestagswahl – Wahlabend CDU by Sandro Halank–084.jpg|190px]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Frank-Walter Steinmeier]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Predsjednik Njemačke od 2017.&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Friedrich Merz]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Kancelar Njemačke od 2025.&lt;/small&gt;
|}
{{Glavni|Predsjednik Njemačke}}
Funkcija šefa države je povjerena predsjedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezentativne dužnosti. Predsjednik je najviša funkcija u njemačkoj politici. Uloga predsjednika je relativno ograničena, te nema obavezu mješanja u dnevnu politiku, mada mu to nije zabranjeno. Obaveze predsjednika su regulisane [[Ustav Njemačke|Ustavom]], a u sprovođenju odluka predsjednik odlučuje samostalno, kao i u iznošenju svog ličnog mišljenja u pojedinim pitanjima. Osim diplomatskog predstavljanja Njemačke, predsjednik posjeduje važne ovlasti u vanrednim situacijama, kod izbora [[Njemački kancelar|kancelara]], raspuštanja [[Bundestag]]a, izbora manjinske [[Vlada Njemačke|Vlade]], te potpisivanja novih zakona, koji tek njegovim potpisom postaju važeći. Predsjednik se bira na mandat od pet godina od ''[[Bundesversammlung]]a''. Bundesversammlung se sastoji od članova Bundestaga i predstavnika pokrajina. Produženje mandata je moguće za samo jedan period. Sjedište predsjednika jest u [[Schloss Bellevue|dvorcu Bellevue]] u [[Berlin]]u i u [[Villa Hammerschmidt|Vili Hammerschmidt]] u [[Bonn]]u. Trenutni predsjednik je [[Frank-Walter Steinmeier]], izabran 2017.

=== Kancelar ===
{{Glavni|Njemački kancelar}}
Trenutni kancelar je [[Olaf Scholz]] čija je uloga šef vlade, odnosno premijer države, dok se na mjestu predsjednika nalazi [[Frank-Walter Steinmeier]].

=== Ustavni sud ===
Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (''Bundesverfassungsgericht''), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontroliranje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.

=== Političke partije ===
Od 1949. u Njemačkoj dominiraju dvije stranke, [[Kršćansko-demokratska unija]] i [[Socijaldemokratska partija Njemačke]]. Do sada je svaki kancelar Njemačke bio iz jedne od te dvije stranke. Međutim, manja [[Slobodna demokratska partija]] (koja je imala predstavnike u Bundestagu od 1949. do 2013) i [[Savez 90/Zeleni]] koji je parlamentaram od 1983. su također igrali važnu ulogu u njemačkoj politici.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://countrystudies.us/germany/159.htm|title=Christian Democratic Union/Christian Social Union|publisher=U.S. Library of Congress|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Reichstag building Berlin view from west before sunset.jpg|mini|centar|800px|Zgrada Reichstaga u [[Berlin]]u]]
{{raščistiti}}

===Administrativna podjela===
{{Glavni|Njemačke savezne pokrajine}}
Po [[Ustav Njemačke|Ustavu]], Njemačka je zemlja federativnog karaktera sastavljena od 16 saveznih pokrajina,&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|title= The Federal States|publisher= [[Bundesrat of Germany]]|access-date=25. 3. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20150311161702/http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|archive-date=11. 3. 2015|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; koje su podijeljene u 439 distrikta i gradova (2004). Podjela na pokrajine je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:DE]]. Najveće pokrajine su [[Donja Saksonija]] i [[Bavarska]], a najmanje po površini gradovi, [[Bremen (pokrajina)]], [[Hamburg]] i [[Berlin]]. Federativni karakter zemlje sa različitim historijskim tradicijama osjeti se i danas, tako da su nerijetko primjetne razlike u mentalitetu i ponašanju Nijemaca na jugu i sjeveru, odnosno zapadu i istoku.

[[Datoteka:Karte Deutsche Bundesländer (nummeriert).svg|thumb|desno|280px|Njemačke pokrajine]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%&quot;
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Pokrajine!! Glavni grad
|-
|'''1''' || [[Baden-Württemberg]]||[[Stuttgart]]
|-
|'''2''' || [[Bavarska]]||[[München]]
|-
|'''3''' || [[Berlin]]||[[Berlin]]
|-
|'''4''' || [[Brandenburg]]||[[Potsdam]]
|-
|'''5''' || [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]||[[Bremen]]
|-
|'''6''' || [[Hamburg]]||[[Hamburg]]
|-
|'''7''' || [[Hessen]]||[[Wiesbaden]]
|-
|'''8''' || [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]||[[Schwerin]]
|-
|'''9''' || [[Donja Saksonija]]||[[Hannover]]
|-
|'''10''' || [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]||[[Düsseldorf]]
|-
|'''11''' || [[Porajnje-Falačka]]||[[Mainz]]
|-
|'''12''' || [[Saarland]]||[[Saarbrücken]]
|-
|'''13''' || [[Saksonija]]||[[Dresden]]
|-
|'''14''' || [[Saksonija-Anhalt]]||[[Magdeburg]]
|-
|'''15''' || [[Schleswig-Holstein]]||[[Kiel]]
|-
|'''16''' || [[Tiringija]]||[[Erfurt]]
|}

===Vanjskopolitički odnosi===
{{glavni|Vanjskopolitički odnosi Njemačke}}
Njemačka ima mrežu od 229 diplomatskih misija u inozemstvu&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Uebersicht_node.html|title=German Missions Abroad|publisher=German Federal Foreign Office|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; i održava odnose sa više od 190 zemalja svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Botschaften_node.html|title=The Embassies|publisher=German Federal Foreign Office|access-date=18. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Od 2011. Njemačka daje najveći doprinos budžetu [[Evropska unija|Evropske unije]] (20%)&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://ec.europa.eu/budget/figures/2011/2011_en.cfm | title=The EU budget 2011 in figures|publisher=[[European Commission]]|access-date=6. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; i treći najveći doprinos budžetu [[UN]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=ST/ADM/SER.B/824 | title=United Nations regular budget for the year 2011|publisher=UN Committee on Contributions|access-date=6. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemačka je članica [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[G8]], [[G20]], [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[MMF]]-a. Njemačka igra vodeću ulogu u Evropskoj uniji, te je ostala čvrst saveznik [[Francuska|Francuske]] od završetka Drugog svjetskog rata. Njemačka potiče razvijanje jedinstvenog evropskog političkog, odbrambenog i sigurnosnog aparata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|title=Declaration by the Franco-German Defence and Security Council|publisher=French Embassy UK|date=13. 5. 2004|access-date=19. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140327015942/http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|archive-date=27. 3. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2008/04/04/world/europe/04iht-poll.4.11666423.html | title = The leader of Europe? Answers an ocean apart | author = Freed, John C. | newspaper = The New York Times | date=4. 4. 2008 | access-date=28. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt;

Politika razvoja Savezne Republike Njemačke je nezavisna od područja njemačke vanjske politike. To je formulisano od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Njemačka vlada razvojnu politiku vidi kao zajedničku odgovornost međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bmz.de/en/index.html|title=Aims of German development policy|publisher=Federal Ministry for Economic Cooperation and Development|date=10. 4. 2008|access-date=26. 3. 2011|archive-date=10. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310120541/http://www.bmz.de/en/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Oružane snage===
{{glavni|Bundeswehr}}
[[Datoteka:Eurofighter 9803 1.jpg|thumb|Eurofighter Typhoon Luftwaffea]]
[[Datoteka:Fregatte Mecklenburg-Vorpommern F218.jpg|thumb|lijevo|Fregata njemačke mornarice]]

Njemačka vojska, ''Bundeswehr'', organizirana je u ''Heer'' (&quot;Kopnenu vojsku&quot;), ''Marine'' („ratna mornarica”), ''Luftwaffe'' („ratno zrakoplovstvo”), Zajedničku medicinsku službu i Zajedničku pomoćnu službu. U 2011. procijenjena je vojna potrošnja na 1,3% BDP-a, što je nisko u poređenju sa drugim članicama NATO-a. Prema vojnoj potrošnji njemačka vojska je 9. na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/milex_15/the-15-countries-with-the-highest-military-expenditure-in-2011-table/view |title=The 15 countries with the highest military expenditure in 2011 |access-date=7. 4. 2012 |date=septembar 2011 |publisher=Stockholm International Peace Research Institute |archive-date=1. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120501075718/http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/milex_15/the-15-countries-with-the-highest-military-expenditure-in-2011-table/view |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U mirnodopskim uslovima njemačkom vojskom komanduje ministarstvo odbrane, dok u slučaju rata kancelar postaje vrhovni zapovjednik oružanih snaga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gg/gesamt.pdf |title=Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland, Artikel 65a,87,115b |publisher=Bundesministerium der Justiz |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2012. njemačka vojska broji oko 183.000 profesionalnih vojnika i 17.000 volontera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/DcmxDYAwDATAWVgg7unYAugc8kSWI4OMIesTXXm002D8SeWQy7jRStshc-4p94L0hENCnXEGUvXXSuMKG8FwBd26TD9uIZiT/ |title=Die Stärke der Streitkräfte |access-date=20. 4. 2012|date=23. 3. 2012 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt; Njemačka vlada planira smanjiti broj profesionalnih vojnika na 170.000 i broj volontera na 15.000.&lt;ref name=&quot;bwzukunft&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/04_SB8K8xLLM9MSSzPy8xBz9CP3I5EyrpHK9pPKUVL3ikqLUzJLsosTUtJJUvbzU0vTU4pLEnJLSvHRUuYKcxDygoH5BtqMiAMTJdF8!/ |title=Ausblick: Die Bundeswehr der Zukunft |access-date=5. 6. 2011 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt; Prema [[SIPRI]] Njemačka je 4. najveći izvoznik oružja u svijetu u 2014. Tokom iste godine njemačka vlada je najavila strožiju politiku izvoza oružja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trends in International Arms Transfer, 2014|url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|website=www.sipri.org|publisher=Stockholm International Peace Research Institute|access-date=18. 3. 2015|ref=SIPRI Fact Sheet,. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319023856/http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|archive-date=19. 3. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Uloga i zadaća ''Bundeswehra'' je opisana u njemačkom ustavu kao odbrambena. No, nakon presude Ustavnog suda 1994. pojam odbrane ne definira samo zaštitu unutar granica zemlje, već i kao reakcije na krize i prevencije sukoba, u širem smislu zaštita sigurnosti Njemačke bilo gdje u svijetu. Od januara 2015. njemačka vojska ima oko 2370 vojnika stacioniranih u stranim zemljama kao dio međunarodnih mirovnih misija uključujući i 850 vojnika Bundeswehra u misiji [[ISAF]] u [[Afganistan]]u i u [[Uzbekistan]]u, 670 vojnika na [[Kosovo|Kosovu]], te 120 vojnika u misiji [[UNIFIL]] u [[Liban]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/einsaetze/einsatzzahlen?yw_contentURL=/C1256EF4002AED30/W264VFT2439INFODE/content.jsp |title=Einsatzzahlen&amp;nbsp;– Die Stärke der deutschen Einsatzkontingente |access-date=11. 1. 2015 |publisher=[[Bundeswehr]] |language=de |archive-date=29. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110429090345/http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/einsaetze/einsatzzahlen?yw_contentURL=%2FC1256EF4002AED30%2FW264VFT2439INFODE%2Fcontent.jsp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Do 2011. u Njemačkoj je bio obavezan vojni rok za muškarce u dobi od 18 godina u trajanju od 6 mjeseci u vojnoj ili civilnoj dužnosti, ili kao 6 godina hitne službe što uključuje vatrogasnu službu i Crveni križ. 1. jula je ukinuto obavezno služenje vojnog roka, te je zamijenjen dobrovoljnom službom. Od 2001. žene mogu obavljati sve vojne funkcije, ali nisu bile podvrgnute novačenju. Trenutno se u službi njemačke vojske nalazi oko 17.500 žena.

== Privreda ==
{{glavni|Privreda Njemačke}}
[[Datoteka:BASF1.jpg|mini|lijevo|300px|Hemijsko postrojenje BASF blizu [[Ludwigshafen]]a]]
[[Datoteka:Mercedes-Benz SLR McLaren 2 cropped.jpg|thumb|Vozilo Mercedes-Benza]]

Njemačka privreda je jedna od najrazvijenijh u svijetu, čija se jaka ekonomska moć osjeti i danas u trenucima nedavne svjetske ekonomske krize. Po svom društvenom proizvodu nalazi se na četvrtom mjestu u svijetu. Regionalne razlike osjete se i u ekonomiji, posebno između istočnih i zapadnih saveznih pokrajina. Ne treba zaboraviti da je [[Istočna Njemačka]] blizu 50 godina bila dio socijalističkog sistema, što je podrazumijevalo kolektivno i plansko organiziranje državne imovine. Platežno sredstvo u Njemačkoj kao i u većini zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] je [[euro]], koji je 2001. zamijenio [[Njemačka marka|njemačku marku]]. Prema [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]]-u Njemačka ima jedan od najviših nivoa produktivnosti rada na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Labour productivity levels in the total economy|url=http://stats.oecd.org/Index.aspx?DatasetCode=LEVEL|publisher=OECD|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

[[Poljoprivreda]], [[stočarstvo]] i [[ratarstvo]], daju samo oko 5% nacionalnog dohotka Njemačke. Stočarstvo daje tri četvrtine vrijednosti ukupne poljoprovredne proizvodnje. U stočarskoj proizvodnji, u proizvodnji mlijeka i mliječnih prerađevina, ostvaruju se značajni tržišni viškovi. U ratarskoj proizvodnji najviše se uzgajaju [[žitarice]] ([[pšenica]], [[raž]] i [[zob]]), zatim [[krompir]], [[šećerna repa]], [[povrće]] i [[voće]]. Ipak, Njemačka je veliki uvoznik hrane. Ona najviše uvozi rano voće i povrće, suptropsko i tropsko voće, kahvu i začine.

Rudna bogatstva su skromna. Nešto su veće zalihe [[ugalj|uglja]], [[željezo|željeza]] i obojenih metala. Visoko razvijena industrija zahtijeva uvoz ogromnih količina najraznovrsnijih ruda i sirovina. Njemačka uvozi mnogo nafte i zemnog plina.

Industrija Njemačke je mlada i savremena. Najrazvijenije su mašinska industrija i industrija saobraćajnih sredstava, posebno automobila. Njemačka je na trećem mjestu u proizvodnji automobila i brodova. Visoko su razvijene hemijska, elektro i elektronička industrija, metalska, građevinska, tekstilna i prehrambena industrija.

Neke od najpoznatijih svjetskih brendova i kompanija dolazi upravo iz Njemačke kao što su: [[Mercedes-Benz]], [[BMW]], [[Volkswagen]], [[SAP AG]], [[Audi]], [[Siemens]], [[Allianz]], [[Adidas]], [[Porsche]] i [[DHL]]. Njemačka je poznata po svojim velikim djelom specijaliziranim malim i srednjim poduzećima na globalnom nivou poznati kao ''Mittelstand''.

Na popisu se nalaze najveće njemačke firme po prihodima u 2011:&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2010/countries/Germany.html |title=Global 500: Countries&amp;nbsp;– Germany |work=Forbes |date=26. 7. 2010 |access-date=27. 3. 2011 |archive-date=17. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130217061615/http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2010/countries/Germany.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:BlueEurozone.svg|thumb|Njemačka je dio monetarne unije u eurozoni (označena tamnoplavom bojom).]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! style=&quot;text-align:center;&quot;| Pozicija|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Naziv|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Sjedište|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Prihodi&lt;br /&gt;(mil.&amp;nbsp;€) || style=&quot;text-align:center;&quot;| Ostvareni profit&lt;br /&gt;(mil.&amp;nbsp;€) || style=&quot;text-align:center;&quot;| Broj zaposlenih&lt;br /&gt;(svijet)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}1. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Volkswagen|Volkswagen AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Wolfsburg]] || 159.000 || 15.800 || 502.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}2. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[E.ON|E.ON SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Düsseldorf]] || 113.000 || −1.900 || 79.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}3. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Daimler AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Stuttgart]] || 107.000 || 6.000 || 271.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}4. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Siemens|Siemens AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Berlin]], [[München]] || 74.000 || 6.300 || 360.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}5. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[BASF|BASF SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Ludwigshafen am Rhein]] || 73.000 || 6.600 || 111.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}6. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[BMW|BMW AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[München]] || 69.000 || 4.900 || 100.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}7. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Metro AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Düsseldorf]] || 67.000 || 740 || 288.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}8. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Schwarz Gruppe]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Neckarsulm]] || 63.000 || N/A || 315.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}9. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Telekom|Deutsche Telekom AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Bonn]] || 59.000 || 670 || 235.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}10. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Post AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Bonn]] || 53.000 || 1.300 || 471.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&amp;nbsp;– || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Allianz SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[München]] || 104.000 || 2.800 ||141.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&amp;nbsp;– || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Bank|Deutsche Bank AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Frankfurt na Majni]]|| 21.600 || 4.300 ||101.000
|}

===Infrastruktura===
{{glavni|Saobraćaj u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|350p|Luka u [[Hamburg]]u]]
Sa svojim centralnim položajem u [[Evropa|Evropi]] Njemačka predstavlja saobraćajno čvorište za kontinent.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Assessment of strategic plans and policy measures on Investment and Maintenance in Transport Infrastructure | url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | format=PDF | publisher=[[International Transport Forum]] | year=2012 | access-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6XESdJ2Db?url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | archive-date=23. 3. 2015 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kao i njeni susjedi, Njemačka posjeduje jednu od najgušćih cestovnih mreža na svijetu. Mreža njemačkih [[autoput]]eva (''Autobahn'') po ukupnoj dužini je treća u svijetu, a poznata je po svom nedostatku općeg ograničenja brzine.&lt;ref&gt;{{cite press release |url =http://www.presse.adac.de/standpunkte/Verkehr/Autobahn_Temporegelung.asp?active1=tcm:11-18784-4 |title =Autobahn-Temporegelung |publisher =[[ADAC]] |date =juni 2010 |access-date =19. 3. 2011 |language =de |archive-date =1. 1. 2015 |archive-url =https://web.archive.org/web/20150101021255/https://presse.adac.de/standpunkte/Verkehr/Autobahn_Temporegelung.asp?active1=tcm:11-18784-4 |url-status =dead }}&lt;/ref&gt; Njemačka je uspostavila polucentričnu mrežu brzih vozova. [[Intercity-Express]] ili ICE je mreža njemačkih željeznica između većine njemačkih gradova, kao i destinacijama u drugim zemljama brzinom od 300&amp;nbsp;km/h.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070809140315/http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archive-date=9. 8. 2007 |title=Geschäftsbericht 2006 |publisher=[[Deutsche Bahn]] |access-date=27. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt; Najveći njemački aerodromi su [[Aerodrom Frankfurt]] i [[Aerodrom München]], oba čvorišta [[Lufthansa|Lufthanse]], a [[Air Berlin]] ima čvorišta na [[Aerodrom Berlin Tegel|Aerodromu Berlin Tegel]] i [[Aerodrom Düsseldorf|Aerodromu Düsseldorf]]. Drugi značajni aerodromi su [[Aerodrom Berlin Schönefeld|Berlin Schönefeld]], [[Aerodrom Hamburg|Hamburg]], [[Aerodrom Köln/Bonn|Köln/Bonn]], [[Aerodrom Leipzig/Halle|Leipzig/Halle]]. Luka u [[Hamburg]]u je jedna od deset najvećih kontejnerskih luka u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|title=Port of Hamburg authority|work=The official website of the Port of Hamburg.|access-date=28. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141019063840/http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|archive-date=19. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2008, Njemačka je bila šesti najveći potrošač energije,&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.eia.gov/countries/country-data.cfm?fips=GM| title = Overview/Data: Germany| date=30. 6. 2010| publisher = U.S. Energy Information Administration| access-date=19. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; dok se 60% primarne energije uvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Energy imports, net (% of energy use)|url=http://data.worldbank.org/indicator/EG.IMP.CONS.ZS|publisher=The World Bank Group|access-date=18. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemačka vlada potiče očuvanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Energetska učinkovitost je poboljšavana od 1970-ih godina, vlada ima za cilj zadovoljavanje zahtjeva za 40% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. i 100% do 2050.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Renewable energy Germany targets switch to 100% renewables for its electricity by 2050|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2010/jul/07/germany-renewable-energy-electricity|access-date=18. 4. 2011|newspaper=The Guardian|date=7. 7. 2010|agency=Reuters Berlin}}&lt;/ref&gt; U 2014. kao izvori električne energije korišteni su: ulje (35%), [[ugalj]] uključujući i lignit (24,6%), prirodni [[plin]] (20,5%), nuklearna energija (8,1%) te hidroenergetski i obnovljivi izvori energije (11,1%)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ag-energiebilanzen.de/index.php?article_id=29&amp;fileName=ageb_jahresbericht2014.pdf|title=
Energieverbrauch in Deutschland im Jahr 2014|publisher=AG Energiebilanzen|last=Ziesing|first=Hans-Joachim|language=de|access-date=10. 3. 2015|page=4}}&lt;/ref&gt; U 2000. dogovoreno je ukidanje nuklearnih elektrana od 2021. Njemačka se zalaže za [[Protokol iz Kyota]] i nekoliko drugih ugovora koji promiču bioraznolikost, standarde niskih emisija, reciklažu, korištenje obnovljivih izvora energije, te podupire održivi razvoj na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite press release |url = http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |title = Deutschland erfüllte 2008 seine Klimaschutzverpflichtung nach dem Kyoto-Protokoll |publisher = Umweltbundesamt |date=1. 2. 2010 |access-date=19. 3. 2011 |language = de |archive-url = https://web.archive.org/web/20110427065039/http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |archive-date=27. 4. 2011 |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

=== Nauka i tehnologija ===
{{glavni|Nauka i tehnologija u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Einstein 1921 by F Schmutzer - restoration.jpg|thumb|Albert Einstein je rođen u njemačkom gradu [[Ulm]]u.]]

Nijemci su postigli velika naučna dostignuća koja su od velikog značaja na globalnom nivou. 104 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] su bila iz Njemačke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/|title=Nobel Prize|publisher=Nobelprize.org|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemački naučnici su dobili više Nobelovih nagrada od većine drugih nacija svijeta, naročito u naukama kao što su fizika, hemija i medicina.

Poznati njemački fizičari iz perioda prije početka dvadesetog vijeka su bili: [[Hermann von Helmholtz]], [[Joseph von Fraunhofer]], [[Gabriel Daniel Fahrenheit]] i mnogi drugi. [[Albert Einstein]] uvodi 1905. hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima, dok teoriju o gravitaciji objavljuje 1915. [[Max Planck]] uvodi 1910. kvantnu teoriju, koji je zajedno sa [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] uveo [[Kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]]. [[Wilhelm Röntgen|Wilhelm Conrad Röntgen]] je otkrio X-zrake. [[Otto Hahn]] je bio pionir u oblasti [[Radiohemija|radiohemije]] i [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Otto Hahn|url=http://www.famousscientists.org/otto-hahn|publisher=FamousScientists.org|access-date=15. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; dok su [[Ferdinand Cohn]] i [[Robert Koch]] bili osnivači mikrobiologije. Brojni matematičari su rođeni u Njemačkoj uključujući [[Carl Friedrich Gauß]]a, [[David Hilbert|Davida Hilberta]], [[Bernhard Riemann|Bernharda Riemanna]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a, [[Karl Weierstrass]]a, [[Hermann Weyl|Hermanna Weyla]] i [[Felix Klein|Felixa Kleina]]. Istraživačke institucije u Njemačkoj su [[Institut Max Planck]], [[Društvo Helmholtz]] i [[Zajednica Fraunhofer]]. [[Nagrada Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] godišnje se dodijeljuje deset naučnika i akademika. S najviše od 2,5 miliona eura po nagradi predstavlja jednu od nagrada za istraživanje s najvećim iznosom koja se dodijeljuje u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfg.de/en/research_funding/scientific_prizes/gw_leibniz_prize.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080621091621/http://www.dfg.de/en/research_funding/scientific_prizes/gw_leibniz_prize.html|archive-date=21. 6. 2008|title=Gottfried Wilhelm Leibniz Prize|publisher=DFG|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Views in the Main Control Room (12052189474).jpg|thumb|left|Centar Evropske svemirske agencije u [[Darmstadt]]u]]

Njemačka je domovina mnogih svjetskih poznatih inovatora i inženjera kao što je [[Johannes Gutenberg]], koji je izmislio štampaći stroj, [[Hans Geiger]], izumitelj Gigerovog brojača, [[Konrad Zuse]], izumitelj prvog programski kontroliranog računara.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bianchi|first=Luigi|title=The Great Electromechanical Computers|url=http://www.yorku.ca/lbianchi/sts3700b/lecture17a.html|publisher=[[York University]]|access-date=17. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemački inženjeri i industrijalci kao što su grof [[Ferdinand von Zeppelin]], [[Otto Lilienthal]], [[Gottlieb Daimler]], [[Rudolf Diesel]], [[Hugo Junkers]] i [[Karl Benz]] su znatno doprinijeli razvoju saobraćaja, automobilizmu i zračnom prijevozu. Njemačke institucije kao što je [[Njemački centar za zračni saobraćaj]] (DLR) su dale najveći doprinos za razvoj [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]]. Inženjer [[Wernher von Braun]] je razvio prvu balističku raketu [[V-2]], a kasnije bio istaknuti član [[NASA]]-e i konstruktor rakete [[Saturn V]]. [[Heinrich Rudolf Hertz]] je dao doprinos u polju [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], što je bilo ključno za razvoj moderne telekomunikacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.itu.int/aboutitu/HistoricalFigures.html|title=Historical figures in telecommunications|publisher=International Telecommunication Union|date=14. 1. 2004|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
{{glavni|Turizam u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Ramsau (ja).jpg|thumb|Crkva u [[Berchtesgaden]]škoj regiji]]

Njemačka je sedma najposjećenija zemlja svijeta&lt;ref name=&quot;april11&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |title=Interim Update |journal=UNWTO World Tourism Barometer |access-date=26. 6. 2011 |publisher=UNWTO |date=april 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101005051/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |archive-date=1. 1. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|title=UNWTO Annual Report|work=|publisher=[[World Tourism Organization|UNWTO]]|year=2010|access-date=april 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611081149/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|archive-date=11. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; sa 407,26 miliona noćenja tokom 2012,&lt;ref name=&quot;deutschertourismusverband&quot;&gt;[http://www.deutschertourismusverband.de/fileadmin/Mediendatenbank/PDFs/Zahlen_Daten_Fakten_2012_aktuell.pdf Zahlen Daten Fakten 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150101015058/http://www.deutschertourismusverband.de/fileadmin/Mediendatenbank/PDFs/Zahlen_Daten_Fakten_2012_aktuell.pdf |date=1. 1. 2015 }} (in German), German National Tourist Board&lt;/ref&gt; što uključuje broj od 68.830.000 noćenja stranih turista i posjetioca. U [[2012.]] godini Njemačku je posjetilo više od 30,4 miliona stranih turista. [[Berlin]] je postao treća najposjećenija destinacija u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |title=Tourism Highlights 2014 edition |publisher=UNWTO |access-date=26. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150214004935/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |archive-date=14. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Pored toga 30% Nijemaca svoj odmor provede u Njemačkoj, naročito u pokrajini [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Vorpommern]]. Domaća i međunarodna putovanja u kombinaciji s turizmom doprinose više od 43,2 milijarde eura njemačkom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-u. Uključujući indirektne i inducirane učinke, industrija ima doprinos od 4,5% njemačkog BDP-a, sa oko 2 miliona zaposlenih (4,8% od ukupne zaposlenosti).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |title=2013 Travel &amp; Tourism Economic Impact Report Germany |publisher=WTTC |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001157/http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |archive-date=3. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Njemačka je poznata po svojim raznolikim turističkim rutama kao što su: Romantična cesta, vinske ceste, Cesta dvoraca i Cesta avenija. Postoji 39 objekata stavljenih na [[UNESCO]] spisak svjetske baštine, uključujući stare gradske jezgre kao što su one u [[Regensburg]]u, [[Bamberg]]u, [[Lübeck]]u, [[Quedlinburg]]u, [[Weimar]]u, [[Stralsund]]u i [[Wismar]]u. Najposjećenije znamenitosti u Njemačkoj su [[Neuschwanstein]], [[Kölnska katedrala]], [[Reichstag]], [[Hofbräuhaus]] u [[München]]u, [[Heidelberški dvorac]], [[Zwinger (Dresden)|Zwinger]], [[Televizijski toranj Berlin]] i [[Aachenska katedrala]]. [[Europa-Park]] kod [[Freiburg]]a je drugi najpopularniji evropski park zabave.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Top Tourist Attractions of Germany|url=http://www.germany.travel/en/towns-cities-culture/top-100/germany-travel-attractions.html|publisher=Germany.Travel, official site|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Njemačke|Nijemci}}
[[Datoteka:20130906 Volleyball EM 2013 by Olaf Kosinsky (1 von 1).jpg|thumb|270px|[[Nijemci]] ]]

Sa stanovništvom od 80.200.000 ljudi prema popisu stanovništva iz 2011,&lt;ref name=&quot;File 2013&quot;&gt;[https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile ''Zensus 2011: Bevölkerung am 9. Mai 2011'']. Retrieved 1. 6. 2013.&lt;/ref&gt; Njemačka je najnaseljenija država [[Evropska unija|Evropske unije]], na evropskom kontinentu je druga najnaseljenija zemlja, poslije [[Rusija|Rusije]], te [[Spisak država po stanovništvu|16. najmnogoljudnija zemlja u svijetu.]] Gustoća naseljenosti iznosi 225 stanovnika po kilometru kvadratnom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&amp;countryCode=le&amp;regionCode=me&amp;rank=126 |title=Country Comparison :: Population |publisher=CIA |access-date=26. 6. 2011 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106143620/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&amp;countryCode=le&amp;regionCode=me&amp;rank=126 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Životni vijek prosječnog Nijemca iznosi 80,19 godina (77,93 godine muškarci, a žene 82,58 godina). Stopa fertiliteta iznosi 1,41 rođene djece u odnosu na žene (procjene iz 2011) ili 8,33 živo rođene djece na 1000 stanovnika, te je jedna od najnižih u svijetu. Od 1970. u Njemačkoj stopa mortaliteta kontinuirano premašuje stopu nataliteta.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Demographic Transition Model | publisher=Barcelona Field Studies Centre | date=27. 9. 2009 | url = http://geographyfieldwork.com/DemographicTransition.htm | access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Međutim, Njemačka je svjedok povećanja stope nataliteta i migracijske stope od 2010.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|title=Birth rate on the rise in Germany|work=The Local|access-date=28. 9. 2014|archive-date=25. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130925054451/http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dolazi do povećanja broja obrazovanih imigranata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/germany/elite-young-immigrants-could-provide-future-stability-for-german-economy-a-885647.html|title=The New Guest Workers: A German Dream for Crisis Refugees|date=28. 2. 2013|work=Spiegel Online|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/more-skilled-immigrants-find-work-in-germany/a-16696339|title=More skilled immigrants find work in Germany|work=Deutsche Welle|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Većina imigranata dolazi iz južne i istočne Evrope, te se naseljavaju u urbanim područjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/german-population-rises-thanks-to-immigration/a-16525083|title=German population rises thanks to immigration|work=Deutsche Welle|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

Četiri veće grupe naroda imaju status nacionalnih manjina, a to su: [[Danci]], [[Frizijci]], [[Romi]], [[Sinti]] i [[Lužički Srbi]].&lt;ref name=&quot;BMI 2010&quot;&gt;{{cite web | date=1. 5. 2010 | title = National Minorities in Germany | url = http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | format = PDF | others =  | publisher = [[Federal Ministry of the Interior (Germany)]] | pages =  | id = Article number: BMI10010 | access-date=23. 6. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130421151141/http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | archive-date=21. 4. 2013 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Dancska manjina (oko 50.000) pretežno nastanjuje područje pokrajine [[Schleswig-Holstein]]&lt;ref name=&quot;BMI 2010&quot;/&gt;. Istočni i sjeverni Frizijci pretežno naseljavaju zapadnu obalu Schleswig-Holsteina, te oblast [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]]. Lužički Srbi, [[Slaveni|slavenski narod]] (oko 60.000), pretežno naseljavaju područje Lužica.

===Imigranti===
[[Datoteka:COB data Germany.PNG|thumb|270px|Njemačka je 3. zemlja u svijetu po broju imigranata.]]
Po nacionalnom sastavu oko 92,3% stanovništva Njemačke čine Nijemci. 2011. oko 6 miliona stranih državljana je registriranog boravka u Njemačkoj. Po pitanju etničkog porijekla 20% stanovnika ove zemlje stranog ili djelomično stranog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite news | title=20% of Germans have immigrant roots | newspaper=Burlington Free Press | page= 4A | date=15. 7. 2010 }}&lt;/ref&gt; U 2010, u 29% porodica sa djecom ispod 18 godina bio je barem jedan roditelj stranog porijekla.&lt;ref name=&quot;destatis.de&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.destatis.de/EN/Publications/STATmagazin/Population/2012_03/2012_03MigrantBackground.html |title=Publikation&amp;nbsp;— STATmagazin&amp;nbsp;— Population&amp;nbsp;— Families with a migrant background: traditional values count&amp;nbsp;— Federal Statistical Office (Destatis) |publisher=Destatis.de |date=13. 3. 2012 |access-date=4. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;

Fond Ujedinjenih Nacija za stanovništvo navodi Njemačku kao 3. zemlju u svijetu po broju primljenih imigranata, što je oko 5% ili 10 miliona od ukupno 191 milion migranata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/2006Migration_Chart/Migration2006.pdf |title=International Migration 2006 |publisher =UN Department of Economic and Social Affairs |access-date=18. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Od 2008. najveće grupe imigrana su bili [[Turci]] (oko 2,5 miliona), zatim Italijani (776.000), Poljaci (687.000).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml |title=Bevölkerung nach Migrationshintergrund| access-date=28. 3. 2011|publisher=German Federal Statistical Office|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20101229095012/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml &lt;!--Added by H3llBot--&gt;|archive-date=29. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Također prisutni su i [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]. Od 1987. oko 3 miliona etničkih Nijemaca imigriralo je u Njemačku iz zemalja istočnog bloka, iskoristivši tako svoje pravo povratka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.migrationpolicy.org/article/fewer-ethnic-germans-immigrating-ancestral-homeland/|title=Fewer Ethnic Germans Immigrating to Ancestral Homeland|publisher=Migration Information Source|date=februar 2004|access-date=19. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
{{glavni|Religija u Njemačkoj}}
{{multiple image
|align=left
|width1=145
|image1=Colognecathedralatnight.JPG
|caption1=Katolička katedrala u [[Köln]]u.
|width2=128
|image2=Frauenkirche Dresden, 001.jpg
|caption2=Evangelistička crkva u [[Dresden]]u
}}
Prema popisu stanovništva iz 2011, [[kršćanstvo]] je najraširenija religija u Njemačkoj, 66,8% Nijemaca su katolici, od ukupnog broja stanovnika.&lt;ref name=&quot;Egeler&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/Statement_Egeler_zensus_PDF.pdf?__blob=publicationFile |title=Pressekonferenz „Zensus 2011 – Fakten zur Bevölkerung in Deutschland&quot; am 31. Mai 2013 in Berlin |access-date=20. 5. 2015 |archive-date=10. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010094954/https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/Statement_Egeler_zensus_PDF.pdf?__blob=publicationFile |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 30,8% stanovništva se izjasnilo kao [[Katoličanstvo|rimokatolici]], 30,3% stanovništva se izjasnilo kao [[Protestantizam|protestatima]], dok je evangelista bilo 5,7%.&lt;ref name=&quot;Zensus 2011&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile|title=Bevölkerung am 9. Mai 2011 Statistisches Bundesamt Deutschland Bundesrepublik|language=de|work=destatis.de |publisher=[[Federal Statistical Office of Germany]]|page=Zensus 2011 – Page 6|date=9. 5. 2011 |access-date=9. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; 32-35% stanovništva se izjasnilo da ne pripada niti ijednoj vjerskoj konfesiji, čiji broj je u porastu već nekoliko decenija.

Geografski, [[Protestantizam]] preovladava u sjevernim, centralnim i istočnim dijelovima zemlje, uglavnom u sklopu sa evangelističkom crkvom, dok je [[Katoličanstvo]] koncentrisano u južnim i zapadnim dijelovima zemlje. Ateisti i pripadnici drugih religija su koncentrisani pretežno u većim gradovima i u istočnom dijelu Njemačke.&lt;ref name=&quot;georgetown1&quot;&gt;{{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |title=Germany |publisher=[[Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs]] |access-date=27. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150324170951/http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |archive-date=24. 3. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Islam]] je druga najveća religija u Njemačkoj, prema popisu stanovništva iz 2011, samo se 1,9% stanovništva izsjanilo muslimanima, dok se prema drugim izvorima procjenjuje da ih ima 3,8–4,3 miliona (4,6–5,2%). Većina muslimana su [[suniti]] i [[aleviti]] iz [[Turska|Turske]], postoji mali broj [[šijiti|šijita]] i [[Ahmedije|ahmedija]]. Njemački muslimani, koji većinom porijeklo vode iz [[Turska|Turske]] nemaju priznat status državne religije.

Ostale religije čine manje od 1% njemačkog stanovništva, a to su [[Budizam]] sa 250.000 pripadnika, [[Judaizam]] sa oko 200.000 vjernika (0,3%). [[Hinduizam]] broji oko 100.000 pripadnika, dok sve ostale religije broje zajedno 50.000 pripadnika. Treća najveća jevrejska populacija u Evropi je ona u Njemačkoj (nakon Velike Britanije i Francuske).&lt;ref&gt;{{cite news | author = Blake, Mariah | url = http://www.csmonitor.com/2006/1110/p25s02-woeu.html | title = In Nazi cradle, Germany marks Jewish renaissance | newspaper = [[Christian Science Monitor]] | date=10. 11. 2006 | access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Oko 50% budista u Njemačkoj su imigranti iz Azije.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Schnabel, U. |date=15. 3. 2007 |url=http://www.zeit.de/2007/12/Buddhismus |title= Buddhismus Eine Religion ohne Gott |newspaper=[[Die Zeit]] |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt;

===Jezik===
{{glavni|Njemački jezik}}
[[Datoteka:Knowledge of German EU map.svg|thumb|Poznavanje Njemačkog jezika u zemljama EU.]]
[[Njemački jezik]] je službeni i jezik s najviše govornika u Njemačkoj, te predstavlja jedan od 24 službena jezika u Evropskoj uniji&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ec.europa.eu/languages/policy/linguistic-diversity/official-languages-eu_en.htm |title=Official Languages |author=European Commission |access-date=29. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; i jedan od tri službena jezika u [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. Njemački je najgovoreniji jezik u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] s oko 100 miliona govornika.&lt;ref name=&quot;Marten&quot;&gt;{{cite book |editor1-first= Thomas|editor1-last= Marten|editor2-first= Fritz Joachim|editor2-last= Sauer|title= Länderkunde – Deutschland, Österreich, Schweiz und Liechtenstein im Querschnitt|trans-title=Regional Geography – An Overview of Germany, Austria, Switzerland and Liechtenstein|year=2005|publisher= Inform-Verlag|language= de|isbn= 3-9805843-1-3|page= 7}}&lt;/ref&gt;

Priznati jezici manjina u Njemačkoj su: [[Danski jezik|danski]], [[Niskonjemački jezik|niskonjemački]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski]] koji su službeno zaštićeni [[Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima]]. Jezici doseljenika koji se najviše govore su: [[Turski jezik|turski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[južnoslavenski jezici]] te [[Ruski jezik|ruski]]. 67% građana Njemačke trdi da može komunicirati na barem jednom stranom jeziku, a 27% grđana na najmanje dva strana jezika, izuzev materinjeg jezika.&lt;ref name=&quot;Eurobarometer Languages&quot;&gt;{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf| access-date=28. 3. 2011}}&lt;br /&gt;{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Executive Summary)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_sum_en.pdf |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Standardni njemački jezik pripada grupi [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]], te je usko povezan s [[Engleski jezik|engleskim]], [[Niskonjemački jezik|niskonjemačkim]] i [[Nizozemski jezik|nizozemskom jezikom]]. Većina vokabulara potječe od germanskoj jezika iz indoevropske grupe jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Many tongues, one family. Languages in the European Union|publisher=[[Europa (web portal)]]|author=[[European Commission]]|year=2004|url=http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf|access-date=28. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430202922/http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf|archive-date=30. 4. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također neke riječi vode porijeklo iz latinskog, starogrčkog ili francuskog i engleskog jezika. Njemački jezik pisan je isključivo latinicom.

===Obrazovanje===
{{glavni|Obrazovanje u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Heidelberg Universitätsbibliothek 2003.jpg|thumb|Univerzitet u Heidelbergu, snovan 1386, jedan je od najstarijih i najbolje rangiranih univerziteta u Njemačkoj.]]
Nadležnost nad obrazovanjem u Njemačkoj je organizovana prvenstveno na nivou saveznih pokrajina. Dječiji vrtić od treće do šeste godine je izboran, nakon čega slijedi obrazovanje koje je obavezno u trajanju od devet godina. Osnovno obrazovanje traje četiri do šest godina. Srednjoškolsko obrazvanje obuhvata tri tradicionalne vrste srednjih škola: ''[[Gimnazija|gimnaziju]]'' koju upisuju najbolji i nadareni učenici, koja priprema učenike za studij, zatim ''[[Realschule]]'' koja je namijenjena srednjim studentima i traje 6 godina i ''[[Hauptschule]]'' koja priprema učenike za strukovno obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://academic.cuesta.edu/intlang/german/education.html |title=The Educational System in Germany |publisher=Cuesta College |date=31. 8. 2002 |access-date=16. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724024754/http://academic.cuesta.edu/intlang/german/education.html |archive-date=24. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Također postoji i ''Gesamtschule'' koja predstavlja sveobuhvatni tip srednje škole. Nakon završene srednje škole pstoje mogućnosti stručne naobrazbe, zatim studija i dvojnog studija. Osnovni uslov za upisivanje na [[univerzitet]] je položen opći ispit zrelosti ili matura.

Prema [[Šangajska rang-lista univerziteta|Šangajskoj rang-listi univerziteta]] 2014. 4 njemačka univerziteta se nalaze u top 100, te njih 13 u top 200 univerziteta u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.shanghairanking.com/ARWU2014.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=19. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150119210953/http://www.shanghairanking.com/ARWU2014.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Neki njemački univerziteti spadaju u najstarije na svijetu, kao što je [[Univerzitet u Heidelbergu]] (osnovan 1386) koji je najstariji univerzitet u Njemačkoj. Zatim Heidelberg slijedi [[Univerzitet u Leipzigu]] (1409), [[Univerzitet u Rostocku]] (1419), [[Univerzitet u Greifswaldu]] (1456), [[Univerzitet u Freiburgu]] (1457) i [[Ludwig-Maximilians-Univerzitet München|Univerzitet u Münchenu]] (1472).

===Zdravstvo===
{{glavni|Zdravstvena zaštita u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Akkon MD 82-85-07.JPG|thumb|Vozilo hitne pomoći u Njemačkoj.]]

Njemačka ima najstariji univerzalni zdravstveni sistem na svijetu, koji još seže iz doba vladavine [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]].&lt;ref&gt;{{cite book | title = Health Care Systems in Transition: Germany | url = http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0010/80776/E68952.pdf | access-date = 15. 4. 2011 | year = 2000 | publisher = European Observatory on Health Care Systems | id = AMS 5012667 (DEU) | page = 8 | archive-date = 13. 5. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110513054407/http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0010/80776/E68952.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je trenutno obuhvaćeno planom zdravstvene zaštite, što je osigurano statutom uz neke određene kriterije, te uz mogućnostima privatnog zdravstvenog osiguranja kod nekih određenih grupa. Prema podacima iz [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] njemački zdravstveni sistem 77% financira Vlada, a 23% privatni sektor u 2005.&lt;ref name=health&gt;{{cite web|url=http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-DEU?lang=en|title=Germany statistics summary (2002 - present)|publisher=World Health Organization|access-date=8. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; U 2005. Njemačka je utrošila 11% svojeg BDP-a na zdravstvo. Njemačka zauzima 20. mjesto u svijetu po očekivanoj dužini trajanja života stanovništva, muškarci prosječno dožive 77 godina, a žene 82 godine života. Njemačka ima vrlo nisku stopu smrtnosti dojenčadi (4 na 1000 živorođenih).

U 2010. glavni uzroci smrtnosti su bili kardiovaskularne bolesti sa 41%, zatim maligna oboljenja sa 26%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presseportal.de/pm/32102/2117452/2010-herz-kreislauferkrankungen-verursachten-rund-41-aller-todesfaelle|language=de |title=2010: Herz-/Kreislauferkrankungen verursachen 41 % aller Todesfälle|publisher=Destatis.de |access-date=8. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; U 2008. oko 82.000 Nijemaca je bilo zaraženo [[HIV|virusom humane imunodeficijencije]] (HIV/AIDS), od čega je umrlo 26.000 Nijemaca od 1982.&lt;ref name=cp&gt;{{cite web| url = http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Germany.pdf| title = Country Profile Germany|date=april 2008| publisher = [[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]| format = PDF| access-date=7. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanjima iz 2005, 27% odraslih Nijemaca su pušači.&lt;ref name=cp/&gt; [[Gojaznost]] je navedena kao glavni zdravstveni problem u Njemačkoj.

== Kultura ==
{{glavni|Njemačka kultura}}
Njemačka je kao zemlja uveliko pridonijela svjetskoj kulturi. Tu su rođeni veliki kompozitori ozbiljne muzike: [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], [[Johann Sebastian Bach|Bach]], [[Johannes Brahms|Brahms]] i [[Richard Wagner|Wagner]], klasični pjesnici poput [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] i [[Friedrich Schiller|Schiller]], likovni umjetnici poput [[Albrecht Dürer|Duerera]], [[Max Ernst|Ernsta]] i [[Joseph Beuys|Beusa]], a Njemačka je domovina i filozofa, među kojima su najznačajniji: [[Immanuel Kant|Kant]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Karl Marx|Marx]] i [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], te naučnici [[Albert Einstein|Einstein]], [[Max Born|Born]] i [[Max Planck|Plank]].

Njemački jezik, koji se sastoji od nekoliko velikih dijalekata, u 19. vijeku je bio jezik komunikacije u srednjoj, istočnoj i sjevernoj Evropa, a i danas se uči širom svijeta kao jedan od najvažnijih jezika.

=== Muzika ===
{{glavni|Njemačka muzika}}
[[Datoteka:Beethoven.jpg|thumb|lijevo|[[Ludwig van Beethoven]] (1770–1827)]]

Njemačka klasična muzika predstavlja djelo mnogih svjetskih poznatih kompozitora. [[Dietrich Buxtehude]], njemački orguljaš i kompozitor je svojim djelima ostavio znatan uticaj na kasniji rad [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]] i [[Georg Friedrich Händel|Georga Friedricha Händela]], koji su bili jedni od najpoznatijih kompozitora iz perioda [[barok]]a. Tokom svog životnog rada, njemački [[Violina|violinist]] i kompozitor [[Leopold Mozart]] je kao mentor znatno utjecao na svog sina i učenika [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]], jednog najvećih muzičara svih vremena. [[Ludwig van Beethoven]] je bio najvažniji kompozitor na prijelazu klasicizma u [[romantizam]]. [[Carl Maria von Weber]] i [[Felix Mendelssohn]] su bili važni kompozitori u ranom romantizmu, dok su [[Robert Schumann]] i [[Johannes Brahms]] obilježili period romantizma. [[Richard Wagner]] je ostao poznat po svojim operama. [[Richard Strauss]] je bio najvažniji kompozitor kasnog romantizma i ranog [[Modernizam|modernizma]]. [[Karlheinz Stockhausen]] i [[Hans Zimmer]] su važni kompzitori 20. i 21. vijeka.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1567544/Top-100-living-geniuses.html |title=Top 100 living geniuses |work=The Daily Telegraph |date=30. 10. 2007 |access-date=15. 5. 2015 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Njemačka je drugo najveće muzičko tržište u Evropi i četvrto po veličini u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2013E.pdf | title=The Recorded Music Industry In Japan | publisher=Recording Industry Association of Japan | format=PDF | page=24 | year=2013 | access-date=8. 2. 2014 | archive-date=18. 8. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130818080109/http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2013E.pdf | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njemačka popularna muzika 20. i 21. vijeka uključuje pokrete kao što su: [[Neue Deutsche Welle]] ([[Nena]], [[Trio (bend)|Trio]]), [[Pop-muzika|pop]] ([[Boney M.]], [[Alphaville (grupa)|Alphaville]], [[Modern Talking]]), Ostrock ([[City (grupa)|City]], [[Keimzeit]]), [[Heavy metal|metal]]/[[Rok-muzika|rok]] ([[Rammstein]], [[Scorpions]]), [[Punk rock|punk]] ([[Nina Hagen]], [[Die Ärzte]], [[Die Toten Hosen]]), [[pop-rok]] ([[Beatsteaks]], [[Tokio Hotel]]), inide rock ([[Tocotronic]]), šlager ([[Ute Lemper]], [[Katja Ebstein]], [[Hildegard Knef]], [[Helene Fischer]]. Njemačka [[elektronska muzika]] je stekla globalni uticaj, uz izvođače kao što su [[Kraftwerk]], [[Tangerine Dream]]. DJ-evi i [[techno]], [[House muzika|house]] umjetnici s njemačke muzičke scene su stekli veliku popularnost ([[Paul van Dyk]], [[Paul Kalkbrenner]] i [[Scooter]]).&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Nye|first1=Sean|title=Minimal Understandings: The Berlin Decade, The Minimal Continuum, and Debates on the Legacy of German Techno|url=http://www.academia.edu/3813069/Minimal_Understandings_The_Berlin_Decade_The_Minimal_Continuum_and_Debates_on_the_Legacy_of_German_Techno|publisher=Journal of Popular Music Studies, Volume 25, Issue 2|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Pored već navedenih predstavnika elektronske muzike, Njemačka [[Kraut Rock]] scena koja je započela ranih [[1970-e|1970-ih]] imala je svoje najznačajnije predstavnike i osnivače u rock grupama poput [[Can]], [[Amon Düül II]], [[Faust]] i Neu!
Za razliku od svojih kolega iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] (koji su sve više komponovali pjesme pod utjecajem [[džez]]a i klasične muzike), oni su mnogo više koristili sintisajzere, stvarajući pulsirajući zvuk i povezujući u muzičku cjelinu naizgled nepovezane muzičke trake. Takvim pristupom u muzici bili su mnogo bliži [[Avantgardna muzika|avantgardnoj]] muzici nego rock muzici.&lt;ref&gt;http://www.allmusic.com/subgenre/kraut-rock-ma0000002687&lt;/ref&gt;

=== Slikarstvo ===
{{glavni|Njemačko slikarstvo}}
[[Datoteka:Dürer - Selbstbildnis im Pelzrock - Alte Pinakothek.jpg|desno|mini|150p|[[Albrecht Dürer]], Autoportret]]

Njemački umjetnici su ostavili velik uticaj na [[Evropska umjetnost|zapadnu umjetnost]]. [[Albrecht Dürer]], [[Hans Holbein mlađi]], [[Matthias Grünewald]], [[Lucas Cranach stariji]] su važni njemački umjetnici iz perioda [[Renesansa|renesanse]], [[Peter Paul Rubens]], [[Johann Baptist Zimmermann]] su poznati umjetnici iz [[barok]]a, zatim [[Caspar David Friedrich]], [[Carl Spitzweg]] iz [[romantizam|romantizma]], [[Max Liebermann]] iz [[impresionizam|impresionizma]], te [[Max Ernst]] iz [[nadrealizam|nadrealizma]].&lt;ref name=Marzona&gt;Marzona, Daniel. (2005) ''Conceptual Art.'' Cologne: Taschen. Various pages&lt;/ref&gt; Njemački kipari kao što su Otto Schmidt-Hofer, Franz Iffland i Julius Schmidt su dali važan doprinos njemačkoj umjetnosti s kraja 19. i početka 20. vijeka.&lt;ref name=Berman&gt;{{cite book|last1=Berman|first1=Harold|title=Bronzes, Sculptors &amp; Founders - Signatures|date=1974|publisher=Abage Publishers|location=Chicago, Illinois|pages=477|edition=2.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Payne&gt;{{cite book|last1=Payne|first1=Christopher|title=Animals in Bronze -- Reference and Price Guide|url=https://archive.org/details/animalsinbronzer0000payn|date=1986|publisher=Antique Collectors' Club Ltd.|location=Woodbridge, Suffolk, England|isbn=0- 90746-245-6|pages=[https://archive.org/details/animalsinbronzer0000payn/page/400 401]}}&lt;/ref&gt;

Tokom dvadesetog vijeka formirano je nekoliko njemačkih umjetničkih društava i grupa kao što su [[Novembarska grupa]], [[Die Brücke]] i [[Plavi jahač]] čiji je vođa bio [[Vasilij Kandinski]] koji je utjecao na razvoj ekspresionizma u Münchenu i Berlinu. Kao reakcija na [[ekspresionizam]] javlja se novi smjer poznat kao [[nova stvarnost]]. Poslijeratni umjetnički smjerovi u Njemačkoj su bili [[neokspresionizam]], [[performans]], [[konceptualna umjetnost]]. Posebno istaknuti neokspresionisti su [[Georg Baselitz]], [[Anselm Kiefer]], [[Jörg Immendorff]], [[A. R. Penck]], [[Markus Lüpertz]], [[Peter Robert Keil]] i [[Rainer Fetting]]. Vdeći njemački konceptualni umjetnici su: [[Bernd i Hilla Becher]], [[Hanne Darboven]], [[Hans-Peter Feldmann]], [[Hans Haacke]], [[Joseph Beuys]], [[HA Schult]], [[Aris Kalaizis]], [[Neo Rauch]] i [[Andreas Gursky]]. Najznačajnije umjetničke izložbe i festivali u Njemačkoj su [[documenta]], [[transmediale]] i [[Art Cologne]].&lt;ref&gt;Marzona, Daniel. (2005) Conceptual Art. Cologne: Taschen.&lt;/ref&gt;

=== Arhitektura ===
{{glavni|Njemačka arhitektura}}

Njemačkim doprinosima arhitekturi mogu se smatrati karolinški i otonski stil. [[Ciglena gotika]] je osebujan srednjevjekovni stil nastao u Njemačkoj. Također u [[Renesansna arhitektura|renesansnoj]] i [[Barokna arhitektura|baroknoj]] arhitekturi, nastali su neki njemački smjerovi kao što su [[Weserska renesansa]] i [[Dresden]]ski barok. Među najpoznatijim [[barok]]nim arhitektama nalaze se [[Matthäus Daniel Pöppelmann]], [[Balthasar Neumann]], [[Georg Wenzeslaus von Knobelsdorff|Knobelsdorff]] i [[Braća Asam]]. Wessobrunnerška škola je izvršila znatan uticaj, a ponekad je čak i dominirala nad umjetnošću štrokature u južnoj Njemačkoj u 18. vijeku. Gornja švabska barokna ruta nudi barokno tematske turističke rute koje naglašavaju doprinos baroknih umjetnika, kipara, zanatlija kao što su [[Johann Michael Feuchtmayer]], jednog od naistaknutijih članova porodice [[Feuchtmayer]], te braća [[Johann Baptist Zimmermann]] i [[Dominikus Zimmermann]].&lt;ref&gt;Jan Koppmann, &quot;Das Zeitalter des Barock&quot;, in M. Thierer (ed.), ''Lust auf Barock: Himmel trifft Erde in Oberschwaben,'' Lindenberg: Kunstverlag Fink, 2002, p. 11f.&lt;/ref&gt;

Pučanska arhitektura u Njemačkoj je vezan za poludrvenu gradnju uz pomć drvenih greda ([[Njemački jezik|Njem.]] ''Fachwerk''). Njemački ''Fachwerk'' stilovi variraju po regijama. Zakoni planiranja gradnje ovakvih kuća diktirali su da izgled kuće mora biti u skladu sa regionalnim, pa čak i sa specifičnim gradskim stilom gradnje.&lt;ref name=&quot;Wilhelm Süvern 1971&quot; &gt;Wilhelm Süvern: 1971. ''Torbögen und Inschriften lippischer Fachwerkhäuser'' in Volume 7 of Heimatland Lippe. Lippe Heimatbund: 1971. 48 pages&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Heinrich Stiewe 2007&quot;&gt;Heinrich Stiewe: 2007. ''Fachwerkhäuser in Deutschland: Konstruktion, Gestalt und Nutzung vom Mittelalter bis heute''. Primus Verlag: 2007. {{ISBN|978-3-89678-589-3}}. 160 pages&lt;/ref&gt;

Kada se industrijalizacija porširila Evropom, u Njermačkoj su se razvili [[klasicizam]] i prepoznatljiv stil [[historicizam]], ponekad se naziva stilom [[Gründerzeit]], s obzirom na ekonomski bum u godinama s kraja 19. vijeka. Regionalni historistički stilovi uključuju [[Hannover]]sku školu arhitekture, nürnberški stil, dresdensku [[Gottfried Semper|Semper]]-[[Georg Hermann Nicolai|Nicolai]] školu. Među najpoznatije njemačke građevine spada dvorac [[Neuschwanstein]] koji predstavlja [[Neoromanika|neoromaniku]]. Njemački umjetnici, pisci, galeristi kao što su [[Siegfried Bing]], [[Georg Hirth]] i [[Bruno Möhring]] su pridonijeli razvoju [[secesija|secesije]], na prijelazu u 20. vijek, što je poznato na njemačkom jeziku kao ''Jugendstil''.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |title=Art Nouveau&amp;nbsp;— Art Nouveau Art |publisher=Huntfor.com |access-date=25. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130222070337/http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |archive-date=22. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{{Multiple image
 | align = center
 | direction = horizontal
 | footer = {{Center|[[Arhitektura odmarališta]] na [[Rügen]]u, ''Fachwerk'' kuće u [[Bernkastel-Kues|Bernkastelu]], dvorac [[Neuschwanstein]] i [[Bauhaus]] škola u [[Weimar]]u.}}
 | image1 = Kurhaus in Binz.jpg
 | width1 = {{#expr: (145 * 1500 / 1125) round 0}}
 | image2 = Bernkastel 12 (5486108438).jpg
 | width2 = {{#expr: (145 * 1410 / 1200) round 0}}
 | image3 = Castle_Neuschwanstein.jpg
 | width3 = {{#expr: (135 * 2182 / 1700) round 0}}
 | image4 =Bauhaus weimar.jpg
 | width4 = {{#expr: (145 * 1500 / 1125) round 0}}
}}

[[Ekspresionistička arhitektura]] je razvijena 1910-ih godina u Njemačkoj pod uticajem [[Art Deco]] i drugih modernih stilova s arhitektima kao što su [[Johann Friedrich Höger]], [[Erich Mendelsohn]], [[Dominikus Böhm]] i [[Fritz Schumacher]]. Njemačka je osobito bila važna u ranom [[Moderna arhitektura|modernističkom]] pokretu, kao što su [[Deutscher Werkbund]] kojeg je pokrenuo [[Hermann Muthesius]] i [[Bauhaus]] pokret kojeg je osnovao [[Walter Gropius]]. Slijedom toga, Njemačka se često smatra kolijevkom moderne arhitekture i dizajna. [[Ludwig Mies van der Rohe]] postao je jedan od svjetski najpznatijih arhitekata u drugoj polovici 20. vijeka. ON je zamislio staklene fasade na [[neboder]]ima.&lt;ref&gt;{{cite book|year=2006|title=A Dictionary of Architecture and Landscape Architecture|url=https://archive.org/details/dictionaryofarch00curl_0|publisher=Oxford University Press|page=[https://archive.org/details/dictionaryofarch00curl_0/page/880 880]|isbn=0-19-860678-8}}&lt;/ref&gt;

=== Književnost i filozofija ===
{{Glavni|Njemačka književnost}}
[[Datoteka:Goethe (Stieler 1828).jpg|thumb|lijevo|200px|[[Johann Wolfgang von Goethe]]]]

Njemačka književnost može se pratiti unatrag do srednjeg vijeka djelima pisaca kao što su [[Walther von der Vogelweide]] i [[Wolfram von Eschenbach]]. Poznati njemački pisci su [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Friedrich Schiller]], [[Gotthold Ephraim Lessing]] i [[Theodor Fontane]]. [[Braća Grimm]] su stekla slavu skupljajući i objavljivajući zbirke njemačkih bajki. Grimmovi su također skupili i kodificirali regionalne verzije njemačkog jezika, temeljeći svoj rad na historijskim načelima, njihov ''Deutsches Wörterbuch'', ili njemački rječnik, ponekad se naziva Grimm rječnik, što je počelo 1838, a objavljen je 1854.&lt;ref name = DWBhistory&gt;History of the ''Deutsches Wörterbuch'' from the [http://150-grimm.bbaw.de/start.htm DWB 150th Anniversary Exhibition and Symposium], Berlin: Humboldt-Universität, 2004. {{simboli jezika|De}}, retrieved 27. 6. 2012.&lt;/ref&gt;

Među utjecajnije književnike 20. vijeka ubrajaju se [[Gerhart Hauptmann]], [[Thomas Mann]], [[Hermann Hesse]], [[Heinrich Böll]] i [[Günter Grass]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/articles/espmark/index.html |title=The Nobel Prize in Literature |publisher=Nobelprize.org |date=3. 12. 1999 |author=[[Kjell Espmark|Espmark, Kjell]] |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Godišnje se izdaje prosječno oko 700 milina knjiga na njemačkom jeziku, sa oko 80.000 naslova, od čega je 60.000 novih. Njemačka se nalazi na trećem mjestu po broju izdanih knjiga u svijetu, nakon tržišta engleskog i kineskog govornog područja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.html|title=Land of ideas|publisher=Land-der-ideen.matrix.de|access-date=19. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110427081703/http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.htm|archive-date=27. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Frankfurtski sajam knjiga najvažniji je na svijetu po pitanju međunarodnih poslova i trgovine, s tradicijom dugom više od 500 godina,&lt;ref&gt;{{cite book |title =A History of the Frankfurt Book Fair |isbn =978-1-55002-744-0 |first =Peter |last =Weidhaas |first2 =Carolyn |last2 =Gossage |first3 =Wendy A. |last3 =Wright |publisher =Dundurn Press Ltd. |pages =[https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 11 ff] |year=2007 |url =https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 }}&lt;/ref&gt; također Leipziški sajam knjiga zauzima važno mjesto u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Chase|first1=Jefferson|title=Leipzig Book Fair: Cultural sideshow with a serious side|url=http://www.dw.de/leipzig-book-fair-cultural-sideshow-with-a-serious-side/a-18313879|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=13. 3. 2015|access-date=25. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njemačka filozofija ima velik historijski značaj: doprinos [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a [[Racionalizam|racionalizmu]]; zatim [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] filozofija [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]; njemački idealizam čiji filozofi su bili [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]]; iracionalista i filozofski pesimista [[Arthur Schopenhauer]]; ideja [[Socijalizam|socijalizma]] [[Karl Marx]]a i [[Friedrich Engels]]a; doprinos [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] perspektivizmu; [[Gottlob Frege]] da jedoprnos analitičkoj filozofiji; [[Martin Heidegger]] koji je dao velik doprinos [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmu]] i ontologiji, značajan uticaj ostavila je [[Frankfurtska škola]] koju su razvijali [[Max Horkheimer]], [[Theodor Adorno]], [[Herbert Marcuse]] i [[Jürgen Habermas]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Searle, John|year=1987|title=The Blackwell Companion to Philosophy|chapter=Introduction|publisher=Wiley-Blackwell}}&lt;/ref&gt;

===Mediji===
{{glavni|Mediji u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Deutsche Welle.jpg|thumb|200px|Sjedište [[Deutsche Welle]]-a u [[Bonn]]u.]]

Među najveće medijske kompanije iz Njemačke koje djeluju na međunarodnom tržištu su [[Bertelsmann]], [[Axel Springer SE]] i [[ProSiebenSat.1 Media]]. Također značajnu ulogu ima [[Deutsche Presse-Agentur]]. [[Televizija u Njemačkoj|Njemačko televizijsko tržište]] je najveće u [[Evropa|Evropi]] sa oko 38 miliona domaćinstava sa TV prijemnikom.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Distribution of TV in Germany (German)|url=http://www.astra.de/16795168/tv-verbreitung_in_deutschland|publisher=Astra Sat|date=19. 2. 2013|access-date=10. 12. 2014|archive-date=1. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101012509/http://www.astra.de/16795168/tv-verbreitung_in_deutschland|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Oko 90% njemačkih kućanstava ima kablovsku ili satelitsku televiziju, sa raznim javnim i privatnim RTV kanalima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1047864.stm |title=Country profile: Germany |work=BBC News |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; U Njemačkoj postoji više od 500 javnih i privatnih radio stanica, uključujući i [[Deutsche Welle]] koja svoj program emitira na više stranih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/1950-1954/a-326253-1|title=Organization 1950-1954|publisher=Deutsche Welle|access-date=15. 5. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402113503/http://www.dw.de/1950-1954/a-326253-1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njemačka nacionalna radio mreža je [[Deutschlandradio]], dok [[ARD]] stanice pokrivaju lokalne servise.

Mnoge od najprodavanijih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a u Evropi su upravo one iz Njemačke, listovi (i internet portali) sa najvećim tiražom u Njemačkoj su [[Bild]], [[Die Zeit]], [[Süddeutsche Zeitung]], [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] i [[Die Welt]], dok su najveći njemački magazini [[Der Spiegel]], [[Stern]] i [[Focus (novine)|Focus]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|title=ZDB OPAC - start/text|work=d-nb.de|access-date=1. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20060714075848/http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|archive-date=14. 7. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Njemačko tržište video igara je jedno od najvećih u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Purchese |first=Robert |url=http://www.eurogamer.net/articles/germany-becomes-europes-top-market |title=Germany's video game market |publisher=Eurogamer.net |date=17. 8. 2009 |access-date=4. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; [[Gamescom]] u Kölnu je jedan od vodećih svjetskih sajmova video igara. Popularne serije video igara iz Njemačke su [[Turrican]], [[Anno]], [[The Settlers]], [[Gotika (videoigra)|Gotika]], [[SpellForce: The Order of Dawn]], [[FIFA Manager]], [[Far Cry]] i [[Crysis]]. Relevantni izdavači i programeri igara su [[Ubisoft Blue Byte]], [[Crytek]], [[Deep Silver]], [[Kalypso Media]], [[Piranha Bytes]] i [[Yager Development]].

=== Kinematografija ===
{{glavni|Njemačka kinematografija}}
Njemačka kinematografija je ostavila velik trag u svjetskoj filmskoj umjetnosti i tehnici. Prvi radovi [[Max Skladanowsky|braće Skladanowsky]] su prikazani 1895. Svjetski poznat [[Babelsberg Studio]] koji se nalazi u [[berlin]]skoj četvrti [[Postdam]] osnovan je 1912, čime je psato prvim velikim filmskim studijem u svijetu. Danas je najveći evropski studio.&lt;ref&gt;[http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ Studio Babelsberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818094006/http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ |date=18. 8. 2011 }} – ''Mit der Erschließung des direkt in der Nachbarschaft befindlichen Filmgeländes mit den Studios Neue Film 1 und Neue Film 2 konnte Studio Babelsberg seine Studiokapazitäten verdoppeln und verfügt so über Europas größten zusammenhängenden Studiokomplex.'', retrieved 3. 12. 2013 (German)&lt;/ref&gt; Ran njemačko kino je bilo pod uticajem njemačkih ekspresionista kao što su [[Robert Wiene]] i [[F. W. Murnau|Friedrich Wilhelm Murnau]]. Film [[Metropolis (1927)|''Metropolis'']] čiji je redatelj bio [[Fritz Lang]] smatra se prvim naučn-fantastičnim filmom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|title=SciFi Film History – Metropolis (1927)|publisher=|access-date=28. 9. 2014|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010074916/http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Film redatelja [[Josef von Sternberg]]a [[Plavi anđeo (1930)|''Plavi anđeo'']] u kojem je glumila [[Marlene Dietrich]] smatra se prvim njemačkim zvučnim [[film]]om.&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Bordwell |first= David |authorlink= David Bordwell |author2=Thompson, Kristin |title= Film History: An Introduction |url= https://archive.org/details/filmart0000davi_2nded |origyear=1994 |edition= 2. |year=2003 |publisher=McGraw-Hill |isbn= 978-0-07-115141-2 |page= [https://archive.org/details/filmart0000davi_2nded/page/204 204] |chapter= The Introduction of Sound}}&lt;/ref&gt; Filmovi [[Leni Riefenstahl]] su postavili nove umjetničke standarde, kao što primjerice dokumentarni film [[''Trijumf volje'']].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Rother|first1=Rainer|title=Leni Riefenstahl: The Seduction of Genius|date=1. 7. 2003|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=1441159010}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Filmstudio Babelsberg Eingang.jpg|thumb|[[Babelsberg Studio]] kod Berlina, prvi veliki filmski studio u svijetu.]]

Mnogi od filmova koji su nastali nakon [[1945.]] godine u poslijeratnom periodu mogu se nazvati ''Trümmerfilm'' (bos. film ruševina). Takav film je primjerice ''[[Ubojice među nama]]'' (1946) redatelja [[Wolfgang Staudte|Wolfganga Staudtea]]. Među poznatije [[Istočna Njemačka|istočnonjemačke]] filmove mogu se ubrojati ''[[Der Untertan]]'' (1951), ''[[Podijeljeno nebo]]'' (1964) čiji je redatelj [[Konrad Wolf]], filmska adaptacija književnog djela ''Jakov lažljivac'' kojeg je napisao [[Jurek Becker]], a filmski adaptirao [[Frank Beyer]] ka film ''[[Jakov lažljivac (film)|Jakov lažljivac]]'' (1975), koji je bio jedini istčnonjemački film nominovan za [[Oscar]]a. Filmovi Zapadne Njemačke iz 1950-ih godina mogu se po žanru definirati kao ''[[Heimatfilm]]'' (bos. domoljubni film), ti filmovi prikazuju ljepotu zemlje i moralni integritet ljudi koji žive u njoj.&lt;ref&gt;Stephen Brockmann, ''A Critical History of German Film,'' Camden House, 2010, p. 286. isbn 1571134689&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih i 1980-ih, poznati redatelji [[Novi njemački film|novog njemačkog filma]] bili su [[Volker Schlöndorff]], [[Werner Herzog]], [[Wim Wenders]] i [[Rainer Werner Fassbinder]]. Njemački filmovi kao što su ''[[Das Boot]]'' (1981), ''[[Nedovršena priča]]'' (1984), ''[[Good Bye, Lenin!]]'' (2003), ''[[Glavom kroz zid]]'' (2004), ''[[Bijela traka]]'' (2009), ''[[Konferencija životinja]]'' (2010), ''[[Atlas oblaka]]'' (2012) su ostvarili međunarodni uspjeh. [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]] dobili su njemački filmovi ''[[Limeni bubanj]]'' 1979, ''[[Nigdje u Africi]]'' 2002. i ''[[Život drugih]]'' 2007.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0405094/awards|title=Awards:Das Leben der Anderen|publisher=IMDb|access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Dodjela [[Evropska filmska nagrada|Evropske filmske nagrade]] se vrši svake godine, od čega svake druge u [[Berlin]]u, domu Evropske filmske akademije. [[Berlinale|Berlinski međunarodni filmski festival]] poznat kao &quot;Berlinale&quot;, na kojem se od 1951. za najbolje filmove dodjeluje nagrada &quot;Zlatni medvjed&quot; je jedan od najvažnijih filmskih festivala u Evropi i svijetu.

=== Kuhinja ===
{{glavni|Njemačka kuhinja}}
[[Datoteka:Black Forest gateau.jpg|thumb|Schwarzwald torta]]
Njemačka kuhinja varira zavisno od regije do regije, te često postoje sličnosti između kuhinja nekih njemačkih regija sa regijama susjednih država (npr postoje neke kulinarske sličnosti između kuhinje Južne Bavarske, [[Švabija|Švabije]] sa kuhinjama Švicarske i Austrije). Internacionalno poznata jela kao što su [[pica]], [[suši]], [[Kineska kuhinja|kineska]], [[Grčka kuhinja|grčka]], [[indijska kuhinja]], [[doner kebab]], također su popularna i lako dostupna u Njemačkoj, zahvaljujući različitim etničkim zajednicama.

[[Hljeb|Kruh]] predstavlja značajan dio njemačke kuhinje, njemački pekari proizvode oko 600 vrsta kruha i oko 1.200 različitih vrsta kolača i peciva. Njemački [[sir]]evi predstavljaju trećinu sireva proizvedenih u Evropi.&lt;ref name=IG&gt;[https://books.google.com/books?id=sjW9adVFS2kC&amp;pg=PA113 The Complete Idiot's Guide to Cheeses of the World - Steve Ehlers, Jeanette Hurt&lt;!-- Bot generated title --&gt;]. pp. 113-115.&lt;/ref&gt; U 2012. oko 99% proizvedenog mesa u Njemačkoj činila je svinjetina, piletina i govedina. Nijemci proizvode svoje poznate kobasice u 1.200 različitih vrsta uključujući [[Bratwurst]], [[Weißwurst]] i [[Currywurst]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://germanfoods.org/german-food-facts/german-hams-sausages-meats-guide/ | title = Guide to German Hams and Sausages | publisher = German Foods North America | access-date = 26. 3. 2015 | archive-date = 22. 3. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150322084957/http://germanfoods.org/german-food-facts/german-hams-sausages-meats-guide/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Tokom 2012, od ukupne prodaje hrane, 3,9% je bilo [[Organska hrana|organske hrane]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.foodwatch.org/de/informieren/bio-lebensmittel/mehr-zum-thema/zahlen-daten-fakten/ | title =Numbers, data, facts about the organic food sector|language=de| publisher= Foodwatch | access-date=4. 6. 2015|quote=Bio-Produkte machen lediglich 3,9 Prozent des gesamten Lebensmittelumsatzes in Deutschland aus (2012).}}&lt;/ref&gt;

Iako [[vino]] postaje sve više popularno u mnogim dijelovima Njemačke, naročito u njemačkim vinskim regijama,&lt;ref&gt;{{cite web|title=German Wine Statistics|url=http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|publisher=Wines of Germany, Deutsches Weininstitut|access-date=14. 12. 2014|archive-url=https://archive.today/20141214121534/http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|archive-date=14. 12. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ipak nacionalno alkoholno piće je [[pivo]]. Njemačka potrošnja piva po osobi je iznosila 110 litara u 2013, i dalje je među najvišima u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.ibtimes.co.uk/top-10-heaviest-beer-drinking-countries-czech-republic-germany-sink-most-pints-1475764 | title = Top 10 Heaviest Beer-drinking Countries: Czech Republic and Germany Sink Most Pints | access-date=6. 5. 2015 | author = Samantha Payne | date=20. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Sport ===
{{glavni|Sport u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Germany champions 2014 FIFA World Cup.jpg|thumb|lijevo|250px|Nogometna reprezentacija Njemačke je nakon pobjede na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|svjetskom nogometnom prvenstvu 2014.]] postala po četvrti put svjetski prvak u nogometu.]]

Po podacima iz 2009. i 2010. oko 27,8 miliona Nijemaca bilo je organizirano u oko 91.000 sportskih klubova i udruženja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dosb.de/de/organisation/organisation/|title=Der Deutsche Olympische Sportbund: Wir über uns|author=DOSB|work=dosb.de|access-date=23. 9. 2015|archive-date=21. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100221080621/http://www.dosb.de/de/organisation/organisation/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Najveći broj sportskih društava je obuhvaćen krovnom organizacijom Njemačkog olimpijskog sportskog saveza (DOSB).

Najčešći i najpopularniji sport u Njemačkoj je [[nogomet]]. Po podacima iz 2012. u sklopu Njemačkog nogometnog saveza (DFB) organizirano je 172.000 klubova sa oko 6,8 miliona članova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/index.php?id=11015|title=Mitglieder|work=DFB - Deutscher Fußball-Bund e.V.|access-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; a [[nogometna reprezentacija Njemačke]] može se pohvaliti sa četiri titule svjetskih prvaka u nogometu: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], 1974, 2006. i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] godine. Njemačka je također i dva puta bila organizator [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskog prvenstva 1974.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], a oba puta je i postala svjetski prvak. Ona je i jedina država čije su nogometne reprezentacije i u muškoj i u ženskoj konkurenciji bili prvaci svijeta. Najveći stadion, namijenjen za međunarodne susrete, je [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion u Berlinu]] (kapaciteta 74.224 mjesta), dok je [[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]] u [[Dortmund]]u najveći nogometni stadion po kapacitetu na nivou Bundeslige sa preko 80.500 mjesta (od čega je 24.454 sjedećih).

U motosportu, najveći javni interes Nijemci pokazuju za Formulu 1 i DTM, u kojima su njemački vozači i konstruktori među vodećim. [[Michael Schumacher]] je sedmorostruki svjetski prvak u Formuli 1 i do danas najuspješniji vozač Formule 1 u njenoj historiji, dok je [[Sebastian Vettel]] dosad najmlađi svjetski prvak u historiji ovog takmičenja.

Osim toga, popularni su i zimski sportovi u kojima Njemačka ima vrhunske sportiste i olimpijske pobjednike. Među najuspješnijim su i skijaši-skakači [[Sven Hannawald]] i [[Jens Weißflog]] te olimpijska pobjednica klizačica [[Katarina Witt]].

=== Moda i dizajn ===
{{glavni|Njemačka moda}}
[[Datoteka:Claudia Schiffer 20091006 Chanel 01.jpg|thumb|200px|[[Claudia Schiffer]], njemački supermodel.]]

Njemački dizajneri su lideri modernog dizajna linije proizvoda, [[Bauhaus]]ovi dizajneri poput [[Ludwig Mies van der Rohe|Ludwiga Miesa van der Rohea]], [[Dieter Rams]] iz [[Braun]]a su među najpoznatijima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bauhaus: The Single Most Influential School of Design|url=http://gizmodo.com/5918142/8-beautiful-things-from-bauhaus-the-single-most-influential-school-of-design|publisher=gizmodo|date=13. 6. 2012|access-date=9. 12. 2014|archive-date=21. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141221015122/http://gizmodo.com/5918142/8-beautiful-things-from-bauhaus-the-single-most-influential-school-of-design|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Njemačka je vođeća zemlja u [[moda|modnoj]] industriji. Njemačka tekstilna industrija broji oko 1.300 kompanija sa više od 130.000 uposlenih u 2010, koja je ostvarila prihod od 28 milijardi eura. Gotovo oko 44% proizvoda se izvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&amp;page=0|title=BMWI Branchenfokus Textil und Bekleidung|publisher=|access-date=28. 9. 2014|archive-url=https://archive.today/20120721161228/http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&amp;page=0|archive-date=21. 7. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Berlinska sedmica mode]], modni sajam Bread and Butter održavaju se dva puta godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Berlin as a fashion capital: the improbable rise|url=http://www.fashionunited.co.uk/fashion-news/fashion/germanys-fashion-capital-the-improbable-rise-of-berlin-2012011713844|publisher=Fashion United UK|date=12. 1. 2012|access-date=15. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;

München, Hamburg i Düsseldorf također su važni gradovi po pitanju dizajna i modne industrije. Poznati modni dizajneri iz Njemačke su [[Karl Lagerfeld]], [[Jil Sander]], [[Wolfgang Joop]], [[Philipp Plein]] i [[Michael Michalsky]]. Među važnijim modnim markama su [[Hugo Boss]], [[Escada]], [[Adidas]], [[Puma (kompanija)|Puma]], [[Jack Wolfskin]]. Svejtski poznati supermodeli iz Njemačke su [[Claudia Schiffer]], [[Heidi Klum]], [[Tatjana Patitz]], [[Nadja Auermann]], kao i [[Toni Garrn]], [[Julia Stegner]], [[Eva Padberg]] i [[Diane Kruger]].

== Također pogledajte ==
* [[Alumniportal Deutschland]]
* [[Eilenburg]]
* [[Glücksburg]]
* [[Husum]]
* [[Uetersen]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Geografska lokacija
| Centar = {{ZID|Njemačka}}
| Sjever = {{ZID|Danska}}
| Sjeveroistok = [[Baltičko more]]
| Istok = {{ZID|Poljska}}&lt;br /&gt; {{ZID|Češka}}
| Jugoistok = {{ZID|Austrija}}
| Jug = {{ZID|Austrija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Švicarska}}
| Jugozapad = {{ZID|Francuska}}
| Zapad = {{ZID|Francuska}}&lt;br /&gt; {{ZID|Holandija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Belgija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Luksemburg}}
| Sjeverozapad = [[Sjeverno more]]
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Germany}}
* [http://www.deutschland.de/en www.deutschland.de] - multimedijalni višejezični portal o Njemačkoj
* [http://www.statistikportal.de/ Statistikportal.de] - Službeni statistički podaci
* [https://web.archive.org/web/20050125093132/http://www.bundesregierung.de/en Bundesregierung Deutschland] - Službena stranica savezne vlade
* [https://web.archive.org/web/20040608011108/http://eng.bundespraesident.de/ Bundespräsident] - Službena stranica predsjednika Njemačke
* [http://www.bundestag.de/htdocs_e/ Bundestag] - Službena stranica njemačkog parlamenta
* [https://web.archive.org/web/20111111184453/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=843&amp;id_projekta=0 Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja]

{{Njemački kancelari}}
{{Njemačka po temama}}
{{EU}}
{{Države Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{G20}}
{{G8}}
{{Normativna kontrola}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Njemačka| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1871.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>jpkwia72e4omo5esyv3tcbj4kva0clp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raif Dizdarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1656</id>
    <revision>
      <id>3925178</id>
      <parentid>3924396</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10719" sha1="gv8kgd6zeke27yva5dltficvumio04g" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar.

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30. 8. 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9. 7. 2025|url-status=dead|accessdate=30. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti Tita do smrti Jugoslavije&quot; i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot;:

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=7. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9. 12. 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4. 3. 2021|archive-date=8. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988. postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19. 10. 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=7. 1. 2015|archive-date=20. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare.

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd]]u.&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=7. 1. 2015 |archive-date=14. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20. 2. 2016|accessdate=28. 5. 2016|archive-date=1. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. 9. 2026 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2. 9. 2026 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. 9. 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2. 9. 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26. 9. 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]
[[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]</text>
      <sha1>gv8kgd6zeke27yva5dltficvumio04g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1787.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2425</id>
    <revision>
      <id>3925159</id>
      <parentid>3821907</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:04:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3925159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1641" sha1="o9dpbnpsd61zfq3fmhq21redkvk04m0" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1787.'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1787|title=What Happened in 1787|date=1787|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; '''(MDCCLXXXVII)''' bila je '''prosta godina koja je počela u ponedjeljak''' po gregorijanskom kalendaru i '''prosta godina koja je počela u petak''' po julijanskom kalendaru, 1787. godina nove ere (n. e.) i oznake Anno Domini (AD), 787. godina 2. milenija, 87. godina 18. vijeka i 8. godina decenije 1780-ih. Na početku 1787. godine, gregorijanski kalendar bio je 11 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi sve do 1923. godine.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[13. mart]] - [[William Herschel]] otkriva prva dva [[Uran]]ova mjeseca: [[Titanija|Titaniju]] i [[Oberon]]

== 1789. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[6. mart]] – [[Joseph von Fraunhofer]], njemački fizičar i izumitelj
* [[28. juli]] – [[Pedro Vélez]], meksički političar i pravnik
* [[18. novembar]] – [[Louis Daguerre]], francuski umjetnik i hemičar
* [[23. novembar]] – [[Maksimilijan Vrhovac]], zagrebački biskup

== Umrli ==
* [[10. maj]] – [[William Watson (naučnik)|William Watson]], britanski ljekar i naučnik
* [[28. maj]] - [[Leopold Mozart]], njemačko-austrijski kompozitor
* [[15. novembar]] - [[Christoph Willibald Gluck]], njemački kompozitor i dirigent
{{Commonscat|1787|1787.}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.history.com/a-year-in-history/1787
* https://www.onthisday.com/date/1787
* https://artsandculture.google.com/search?q=1787
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>o9dpbnpsd61zfq3fmhq21redkvk04m0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibn-Rušd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4527</id>
    <revision>
      <id>3925250</id>
      <parentid>3919633</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:15:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Djela */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9696" sha1="0wes2tqzdvmrveodzegrsyj1miu2937" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Ibn Rušd
| slika                  = AverroesColor.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = ''Averroes (slika od Andrea Bonaiuto; 14. vijek)''
| datum_rođenja          = 1126.
| mjesto_rođenja         = [[Córdoba (Španija)|Kordoba]], [[El-Endelus]], Murabitsko Carstvo (današnja [[Španija]])
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1198|12|11|1126||}}.
| mjesto_smrti           = Marakeš, Muvahidski Hilafet (današnji [[Maroko]])
}}
'''Ibn Rušd''', poznat kao '''Averroes''' ([[Arapski jezik|arapski]]: &lt;span lang=&quot;ar&quot; dir=&quot;rtl&quot; style=&quot;font-size:1.5em;&quot;&gt;ابوالوليد محمد بن احمد بن محمد بن رشد&lt;/span&gt; Ebū l-Velīd Muhammed ibn Ahmed ibn Muhammed ibn Rušd; [[1126]]. [[Córdoba (Španija)|Kordoba]] - [[11. decembar|11. decembra]] [[1198]]. [[Marakeš]]), je [[El-Endelus|endeluzijsko]]-[[Arapi|arapski]] mislilac i filozof. O njemu je također moguće naći podatke pod imenima: ''Averroès, Averroës ili Averrhoës'', kojim se želi naglasiti da su ''o'' i ''e'' različiti slogovi. Osim [[Filozofija|filozofije]] Ibn Rušd je pisao djela iz mnogih oblasti kao što su: [[teologija]], [[medicina]], [[astronomija]], [[fizika]], [[fikh]] i [[pravo]] i [[Lingvistika|lingvistiku]].
Filozofska škola nastala pod njegovim uticajem poznata je kao [[averizam]].
Ibn Rušd je bio snažan zagovornik [[Aristotelizam|aristotelizma]]. Pokušao je da obnovi ono što je smatrao originalnim Aristotelovim učenjima i suprotstavio se [[Neoplatonizam|neoplatonističkim]] tendencijama ranijih muslimanskih mislioca, kao što su [[Al-Farabi|El-Farabi]] i [[Ibn-Sina]] (Avicena). On je također branio težnju za filozofijom protiv kritika od strane [[Ašariti|ašarijskih]] teologa kao što je [[El-Gazali]]. Averroes je tvrdio da je filozofija u [[islam]]u dozvoljena, pa čak i obavezna među određenim elitnim krugovima. On je također tvrdio da bi se tekst pisma trebalo tumačiti [[Alegorija|alegorijski]], ako se čini da je u suprotnosti sa zaključcima do kojih je došao [[razum]] i filozofija. Njegovo nasljeđe u [[Islamski svijet|islamskom svijetu]] bilo je skromno iz [[Geografija|geografskih]] i intelektualnih razloga.

Na Zapadu je Averroes bio poznat po svojim opsežnim komentarima o [[Aristotel]]u, od kojih su mnogi prevedeni na [[latinski]] i [[hebrejski]]. Prevodi njegovog rada ponovo su probudili zapadnoevropski interes za Aristotelove i grčke mislioce, područje istraživanja koje je bilo široko napušteno nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Njegove misli izazvale su kontroverze u [[Katoličanstvo|latinskom hrišćanstvu]] i pokrenule su filozofski pokret poznat po imenu averroizam na osnovu njegovih spisa. Njegovo jedinstvo teze o intelektu, u kojoj predlaže da svi ljudi dijele isti intelekt, postalo je jedno od najpoznatijih i kontroverznih averroističkih doktrina na Zapadu. Njegova djela osudila je [[katolička crkva]] 1270. i 1277. Iako oslabljen osudama i kritikom [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]], latinski averroizam je nastavio da privlači sljedbenike sve do 16. vijeka.

== Biografija ==

Ebu l-Velid Muhammed ibn Ahmed ibn Muhammed '''Ibn Rušd''' je rođen 1126. u Kordobi, Murabitsko Carstvo (današnja Španija).{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Potiče iz porodice [[Malikijski mezheb|malikijskih]] učenika, poznate po obavljanju javne službe, posebno u pravnim i religijskim oblastima.{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Njegov djed Ebu El-Velid Muhammed (umro 1126. godine) bio je vrhovni sudija i imam u [[Velika džamija u Córdobi|velikoj džamiji u Córdobi]] za vrijeme vladavine Murabitskog Carstva.{{sfn|Hillier|loc=Biography}}{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}} Njegov otac, Ebu El-Kasim Ahmed, bio je na istoj poziciji do dolaska dinastije Muvahida 1146. godine.{{sfn|Hillier|loc=Biography}}

Prema tradicionalnim biografima, Ibn-Rušdovo obrazovanje je bilo ''odlično'',{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}} počevši sa studijama [[hadis]]a, [[fikh]]a (islamskog prava), medicine i teologije. Izučavao je malikijsko pravo kod el-Hafiza Ebu Muhammeda ibn Rizka i [[hadis]] kod Ibn Beškuvala, učenika njegovog dede.{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}}{{sfn|Wohlman|2009|p=16}} Otac ga je također podučavao o sudskoj praksi, uključujući i glavno [[Malik ibn Enes|Malikovo]] djelo [[El-Muveta|Muvetu]], koju je Averroes zapamtio.{{sfn|Dutton|1994|p=190}}{{sfn|Iskandar|2008|p=1116}} Izučavao je medicinu kod Ebu Džafera Džerima el-Tajaila, koji ga je vjerovatno poučavao i filozofiji. Također je poznavao i djela filozofa [[Ibn Badždž]]a (poznatog i kao Avempace) kojeg je vjerovatno lično poznavao ili kod kojeg se i podučavao.{{sfn|Hillier|loc=Biography}}{{sfn|Wohlman|2009|p=16}} Pridružio se redovnom sastanku filozofa, ljekara i pjesnika u [[Sevilla|Sevilji]], kojem su prisustvovali filozofi Ibn Tufejl i Ibn Zuhr, kao i budući halifa [[Abu Yusuf Yaqub|Ebu Jusuf Jakub]].{{sfn|Iskandar|2008|p=1116}} Studirao je i kalamsku teologiju Ašarijske škole, koju je kasnije, tokom života i kritikovao. Njegov biograf iz 13. vijeka Ibn el-Abbar rekao je da je više zainteresovan za proučavanje prava i njegovih principa nego za hadis i posebno je bio kompetentan u oblasti hilafa (sporovi i kontroverze u islamskoj praksi). Ibn al-Abbar je također pomenuo i njegovo interesovanje za ''drevne nauke'', vjerovatno misleći na [[Grčka filozofija|grčku filozofiju]] i nauku.{{sfn|Arnaldez|1986|p=910}}
Ibn Tufeil (Abubacer Aben Tofail na zapadu), filozof almodoskog [[halifa|halife]] Jusuf El-Mensura, predstavio je Ibd Rušda na dvoru. Također ga je upoznao sa velikik [[islam]]skim fizičarom Avenzorom ([[Ibn Zuhr]]), s kojim su postao blizak prijatelj.[[1160]]. Za vrijeme njegovog života, Ibn Rušd je držao mjesto [[kadija|kadije]] u [[Sevilla|Sevilji]], Kordobi i u [[Maroko|Maroku]]. Međutim zpog svojih stavova u kojima je povezivao filozofiju sa religijom proglašen je nevjernikom i bio je prognan u Maroko (Marakeš) gdje je i umro.

== Djela ==
[[File:Colliget Auerrois totam medicinam V00026 00000002.tif|thumb|''Colliget'']]
Pisao je komentare o [[Aristotel]]u, medicinsku [[enciklopdija|enciklopediju]] i skupljene radove Galena, a njegovo glavno [[Medicina|medicinsko]] djelo bilo je &quot;[[Kulliat]]&quot; (Opća medicina) koje pored vlastitih stavova navodi i stavove [[Ibn Sina]] (980-1037) iznesene u djelu (Kanon medicine)
Njegovi komentari Aristotela nisu bili bazirani na primarnim izvorima nego na arapskim prevodima tih djela. A njegova djela su podijeljena u dvije grupe, njegova vlastita djela, nazvana Tahafut at-Tahafut, Kitab al-Kashf, i Fasl al-Maqal, a drugu grupu su sačinjavali komentri Aristotela. Ibn Rušd napisao je Džami, Talhš, i [[Tefsir]], koji su u suštini pojednostavljeni prikaz, komentar sa dosta kritike i napredna Aristotelsovska misao u muslimanskom kontekstu. [[Jakob Anatoli]] je [[1120]]. godine preveo njegova djela sa [[Arapski jezik|arapskog]] na [[Hebrejski jezik|hebrejski]]. Njegovo najznačajnije [[Filozofija|filozofsko]] djelo je &quot;Nekoherentnost nekoherentnosti&quot; (Tahafut al-tahafut), u kojem brani Aristotelovu filozofiju od [[el-Gazali]]jevih tvrdnji u &quot;Nekoherentnost filozofa&quot; (Tahafut al-falasifa), koji govori protiv ranih neo-aristotelovaca, Avicene, da je samokontradiknto i u suprotnosti sa islamskom doktrinom. Pred kraj [[12. vijek]]a, nakon što su Muvahidi osvojili [[El-Endelus|Endeluziju]], njegova politička karijera je došla do svog kraja. Averosovi čisto racionalitički pogledi koji su bili u suprotnosti sa striktnim islamskim doktirnama, su učinili da ga Jusuf el-Mensur smjeni, iako ga je prije toga imenovao za ličnog doktora. Avernos se nije oporavio do pred samu smrt. Ostatak svog života posvetio je pisanju filozofskih djela. Mnoga od njegovih djela o [[Logika|logici]] i [[Metafizika|metafizici]] su zauvijek izgubljena. Neka od njegovih djela su preživjela samo na [[Latinski jezik|latnskom]] ili hebrejskom, ali ne i u orginalu, na arapskom.

== Njegova filozofija ==

Ibn Rušd (Averos) je pokušao da sjedini Aristotelovu filozofiju sa [[islam]]om. Po njemu konflikt između [[religija|religije]] i [[filozofija|filozofije]] ne postoji, prije postoje različiti načini da se dođe do istine. Vjerovao je da je [[svemir]] vječan. Također je smatrao da [[duša]] ima dva dijela, jedan individualni i jedan uzvišeni; dok individualna duša nije vječna, svi ljudi na osnovnom nivou dijele jednu istu uzvišenu dušu. Averos poznaje dva načina ''Znanja o Istini''. Prvo je znanje istine o religiji koje je bazirano na vjeri ne može biti testirano, i za njegovo razumijevanje nije potreba obuka. Drugo je znanje o filozofiji koje je rezervisano za elitne pojedince koji posjeduju intelektualni kapacitet da se bave ovom studijom.

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Srednjovjekovna filozofija]]
* [[Arapska skolastika]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Averroes}}
* [https://web.archive.org/web/20050406000617/http://www.muslimphilosophy.com/ir/default.htm Ibn Rušd] na ''Islamskoj enciklopediji''
* [http://www.newadvent.org/cathen/02150c.htm Ibn Rušd] na ''Katoličkoj enciklopediji''

{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Filozofija nauke}}
{{Filozofija jezika}}
{{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ibn-Rušd}}
[[Kategorija:Rođeni 1126.]]
[[Kategorija:Umrli 1198.]]
[[Kategorija:Biografije, Córdoba]]
[[Kategorija:Arapski filozofi]]
[[Kategorija:Arapski psiholozi]]
[[Kategorija:Arapski astronomi]]
[[Kategorija:Islamski filozofi]]
[[Kategorija:Almoravidska dinastija]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]</text>
      <sha1>0wes2tqzdvmrveodzegrsyj1miu2937</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5308</id>
    <revision>
      <id>3925190</id>
      <parentid>3921865</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* April */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20248" sha1="2f85tvrobq5hhsfcypukk0xn4gdyles" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima}}
[[Datoteka:1989_Events_Collage.png|mini|300x300piksel|Slijeva, u smjeru kazaljke na satu: [[Potres Loma Prieta 1989|potres]] pogađa [[Zaljevsko područje San Franciska|područje zaljeva San Franciska]], ubivši 63 osobe; podnese se prijedlog dokumenta za [[World Wide Web]] ; naftni tanker ''[[Exxon Valdez]]'' se nasukao u zalivu [[Zaliv princa Williama|Prince William Sound]] [[Aljaska|na Aljasci]], uzrokujući veliko [[Exxon Valdez izlivanje nafte|izlijevanje nafte]]; [[pad Berlinskog zida]] započinje propast [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] i najavljuje [[Reunifikacija Njemačke|ponovno ujedinjenje Njemačke]]; [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] [[Invazija Sjedinjenih Država na Panamu|napadaju]] [[Panama|Panamu]] da svrgnu [[Manuel Noriega|Manuela Norijegu]] ; [[Baltic Way|Baltički put]] je doveo do nezavisnosti [[Baltičke države|baltičkih država]] [[Estonija|Estonije]], [[Latvija|Letonije]] i [[Litvanija|Litvanije]] od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]; tribine [[Stadion Hillsborough|Hillsborough stadiona]] u [[Sheffield]]u, [[Yorkshire]], gdje se dogodila [[Hillsborough katastrofa|katastrofa Hillsborough]]; [[Protesti i masakr na Trgu Tjenanmen 1989|studenti demonstriraju]] na [[Trg Tiananmen|trgu Tiananmen]] u [[Peking]]u; mnogi su ubijeni od strane snaga [[Komunistička partija Kine|kineske komunističke partije]].]]
'''1989. ([[Rimski brojevi|MCMLXXXIX]])''' bila je prekretnica u političkoj historiji s &quot;[[Revolucije 1989.|revolucijama 1989.]]&quot; koje su okončale komunizam u [[Istočni blok|istočnom bloku]] Evrope, počevši od Poljske i Mađarske, s eksperimentima u podjeli vlasti koji su došli do vrhunca otvaranjem [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] u novembru, [[Baršunasta revolucija]] u Čehoslovačkoj i rušenje komunističke diktature u Rumuniji u decembru; pokret je okončan u decembru 1991. [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadom Sovjetskog Saveza]]. Revolucije protiv komunističkih vlada u Istočnoj Evropi uglavnom su uspjele, ali je ove godine kineska vlada ugušila [[Protesti i masakr na Trgu Tjenanmen 1989|proteste na Trgu Tiananmen 1989.]] u [[Peking]]u. Bila je to godina prvih [[Brazilski predsednički izbori 1989|brazilskih predsjedničkih izbora]] u 29 godina, od kraja [[Vojna diktatura u Brazilu|vojne vlade]] 1985. koja je vladala zemljom više od dvadeset godina, i označila završnu tačku procesa redemokratizacije. [[FW de Klerk|F. W. de Klerk]] je izabran za [[Predsjednik države Južne Afrike|državnog predsjednika Južne Afrike]], a njegov režim je postepeno razbio sistem [[Apartheid|aparthejda]] u narednih pet godina, što je kulminiralo [[Opći izbori u Južnoj Africi 1994|izborima 1994.]] koji su doveli lidera [[Afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]] [[Nelson Mandela|Nelsona Mandelu]] na vlast.
Prvi komercijalni [[Internetski servisni provajder|provajderi Internet usluga]] pojavili su se ove godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sublimeip.com/company/about/history/|title=Company History|publisher=Sublime IP|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810222922/http://www.sublimeip.com/company/about/history/|archive-date=10. 8. 2014|url-status=dead|access-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://archive.wired.com/wired/archive/7.08/dl_timeline.html|title=Wired 7.08: Harmonic Convergence|magazine=Wired|publisher=Archive.wired.com|date=4. 1. 2009|access-date=19. 8. 2014|archive-date=21. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421105300/http://archive.wired.com/wired/archive/7.08/dl_timeline.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i prvi pisani prijedlog za [[World Wide Web]] i prve internetske veze Novog Zelanda, Japana i Australije. Prve bebe rođene nakon [[Preimplantaciona genetska dijagnoza|preimplantacijske genetske dijagnoze]] začete su krajem 1989.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/1990-07-31/news/mn-1192_1_genetic-defect|title=Genetic Defect Screened Out; Healthy Twins Born|work=LA Times|access-date=14. 11. 2015|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307100906/http://articles.latimes.com/1990-07-31/news/mn-1192_1_genetic-defect}}&lt;/ref&gt;
== Događaji ==
* Nakon ostavke vlade Branka Mikulića, novi predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, [[Ante Marković]], iznosi svoj ekonomski program: “Program u središtu mora imati čovjeka, njegova prava, njegovu motivaciju. Mora se temeljiti na maksimalnom razvoju sloboda i demokracije, na pluralizmu interesa, pa i političkom pluralizmu, ali i na jedinstvu koje proizlazi iz zajedništva naših naroda i narodnosti”.
* Odnos dinar-marka je sedam prema jedan.
* U [[Zagreb]]u osnovano Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), a nakon toga i druge političke stranke.
* Konferencija nesvrstanih u [[Beograd]]u.

=== Januar ===
* [[4. januar]] – Francuz [[Christian Pollas]] otkrio [[Asteroidi|asteroid]] [[Toutatis]]
* [[7. januar]] – [[Akihito, car Japana|Akihito]] postao [[car]] [[Japan]]a, nakon smrti [[Hirohito|Hirohita]].
* [[10. januar]] – [[Kuba]]nske trupe započele povlačenje iz [[Angola|Angole]]
* [[16. januar]] – [[18. januar]] - Rasni nemiri u [[Overtown]]u, [[Miami]].
* [[17. januar]] – Muškarac ubio 5 djece, ranio 30, a zatim izvršio samoubistvo u mjestu Stockton u Kaliforniji.
* [[20. januar]] – [[George H. W. Bush|George Herbert Walker Bush]] naslijedio [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]].
* [[24. januar]] – Serijski ubica [[Ted Bundy]] pogubljen na električnoj stolici.

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Sovjetski rat u Afganistanu]]: Posljednja [[Sovjetski Savez|sovjetska]] vojna kolona napušta [[Kabul]], s kojom je okončana osmogodišnja okupacija.
* [[3. februar]] – Vojnim udarom [[Alfredo Stroessner]], diktator [[Paragvaj]]a oboren s vlasti.
** [[3. februar]] – Nakon srčanog udara, [[Pieter Willem Botha|P.W. Botha]] se povlači s pozicije šefa partije i predsjednika [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]].
* [[7. februar]] – Počelo 24. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji i 6. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Feistritz]]u;
* [[11. februar]] – [[Barbara Clementine Harris]] je izabrana za prvog ženskog biskupa u Episkopskoj crkvi u SAD-u.
* [[14. februar]] – Firma ''Union Carbide'' se složila da plati $470 miliona dolara [[Indija|indijskoj]] vladi za štetu pričinjenoj 1984. u [[Bhopal nesreća|nesreći koja se desila u Bhopalu]].
** [[14. februar]] – [[Iran]]ski duhovni lider [[Ruholah Homeini]] odobrava [[Muslimani]]ma ubistvo nad autorom [[Salman Rushdie]]jem zbog njegovog romana ''[[Satanski stihovi]]''.
** [[14. februar]] – Prvi od 24 [[Vještački satelit|satelita]] [[Globalni pozicioni sistem|GPS-a]] postavljen u orbitu.
* [[15. februar]] – Sovjetski Savez službeno izjavljuje da su sve ruske trupe napustile [[Afganistan]].
* [[20. februar]] – Albanski rudari u rudniku Trepča zabarikadirali se u rudarska okna,zahtijevajući obustavu najavljenih ustavnih i političkih promena na [[Kosovo|Kosovu]] koje su smanjivale autonomiju pokrajine.
* [[24. februar]] – [[Ajatolah]] Homeini nudi 3 miliona američkih dolara za smrt Salmana Rushdiea.
* [[27. februar]] – [[Slovenija]] daje podršku albanskim rudarima.
* [[28. februar]] – Na mitingu u [[Beograd]]u [[Slobodan Milošević]] (predsjednik CK SK [[Srbija|Srbije]]) obećao hapšenje najviših kosovskih funkcionara što se kasnije i ostvarilo.

=== Mart ===
[[Datoteka:Exval.jpeg|mini|200p|The ''[[Exxon Valdez]]'']]
* [[1. mart]] – [[Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela|Bernska konvencija]] je ratificirana i stupa na snagu prema [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]
** [[Policijski sat]] je uveden na [[Kosovo|Kosovu]] gdje se nastavljaju protesti na navodnu zastrašenost [[Srbi|srpske]] manjine
** [[Louis Wade Sullivan]] počinje svoj mandat kao [[Američki sekretar za trgovinu]], radeći pod američkim predsjednikom [[George H. W. Bush]]om
** [[James D. Watkins]] počinje svoj mandat kao [[Američki sekretar za energiju]], radeći pod američkim predsjednikom [[George H. W. Bush]]om
** [[Politieke Partij Radicalen]], [[Pacifistisch Socialistische Partij]], [[Communistische Partij Nederland]] i [[Evangelische Volks partij]] udružuju se i formiraju stranku [[Groenlinks]](Zeleno-lijevi)
* [[2. mart]] – 12 zemalja [[Evropska unija|Evropske zajednice]] dogovorile se o zabrani proizvodnje svih vrsta [[fluorohlorougljika]] do kraja godine
* [[4. mart]] – [[Time (časopis)|Time, Inc]]. i [[Warner Communications]] objavljuju planove za integraciju, formirajući [[Time Warner]]
** [[Purley željeznička nesreća]] - 5 mrtvih, 94 ranjenih
** Održani prvi izbori u ACT ([[Australian Capital Territory]]-u)
* [[7. mart]] – [[Iran]] raskida diplomatske odnose sa [[Ujedinjenim Kraljevstvom]] zbog &quot;Satanskih stihova&quot; [[Salmana Rushdi]]ja
* [[9. mart]] – Štrajk prisiljava finansijski loše situisanu kompaniju [[Eastern Airlines]] na [[stečaj]]
* [[14. mart]] – [[Kontrola oružja]]: [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Američki predsjednik]] [[George H. W. Bush]] zabranjuje uvoz puški za napad
** Kršćanski general [[Michel Aoun]] objavljuje &quot;Rat oslobođanja&quot;, da bi [[Liban]] očistio od [[Sirija|sirijskih]] snaga i njenih saveznika.
* [[15. mart]] – Hirurg Bimal Ghosh odstranjuje ogroman [[žučni mjehur]] težak 10.4&amp;nbsp;kg u [[Nacionalni pomorski medicinski centar|Nacionalnom pomorskom medicinskom centru]] u [[Bethesdi]], [[Maryland]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* [[18. mart]] – U [[Egipat|Egiptu]] pronađena [[mumija]] stara 4,400 godina u [[Velika piramida u Gizi|Velikoj piramidi u Gizi]]
* [[20. mart]] – [[Australijski premijer]] [[Bob Hawke]] plače na televiziji dok priznaje bračno nevjerstvo
* [[23. mart]] – [[Stanley Pons]] i [[Martin Fleischmann]] objavljuju [[Hladna fuzija|hladnu fuziju]] na [[Univerzitet u Utahu|Univerzitetu u Utah]]
** [[Asteroidi|Asteroid]] širok 300 m promašuje [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] za 500,000&amp;nbsp;km
* [[24. mart]] – [[Proljevanje nafte iz Exxon Valdezu]]: U mjestu [[Prince William Sound]] na [[Aljaska|Aljaski]] proljeva se iz broda tankera Exxon Valdez 240,000 barela nafte(11 miliona galona) nakon usidravanja
* [[27. mart]] – Prvi slobodni izbori u [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] parlamentu okreću se protiv [[Komunistička partija|Komunističke partije]]
* [[28. mart]] – Odlukama Skupštine [[Srbija|Srbije]], pokrajinama [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Kosovo|Kosovu]] oduzeta sva prava i ovlaštenja koja su imala po prethodnom srbijanskom Ustavu iz 1974.

=== April ===
* [[4. april]] – [[Richard M. Daley]] izabran kao gradonačelnik [[Chicago]]a
* [[7. april]] – Sovjetska podmornica Komsomolec potonula u Barencovom moru - 41 mrtvih
* [[9. april]] – Masakar Gruzijske Armije nad demonstratorima Crvene Armije na centralom trgu Tbilisija u toku mirovnog relija; 20 civila ubijeno (većinom mlade žene), veliki broj povrijeđenih. Smatra se da je sovjetska vojska koristila otrovni gas.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.phrusa.org/research/health_effects/humsov.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061210140713/http://www.phrusa.org/research/health_effects/humsov.html |archive-date=10. 12. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[15. april]] – [[Tragedija Hillsborough]], jedna od najvećih tragedija evropskog fudbala
* [[19. april]] – Eksplodirao top na američkom vojnom brodu USS Iowa (BB-61) - 47 mrtvih
* [[20. april]] – [[NATO]] debatira moderniziranje raketa kratkog dometa; iako su SAD i Velika Britanije za taj poduhvat, zapadnonjemački kancelar [[Helmut Kohl]] dobija suglasnost ostalih i poništava odluku
* [[21. april]] – Studenti u [[Peking]]u, [[Šangaj]]u, [[Xian]]u i [[Nanjing]]u počinju štrajk.

=== Maj ===
* [[6. maj]] –  Grupa &quot;Riva&quot; s pjesmom “Rock me baby” pobjeđuje na natjecanju za [[Eurosong]] u švicarskom gradu [[Lausanne]].
* [[8. maj]] – [[Slobodan Milošević]] izabran za predsjednika Predsjedništva Srbije.
* [[23. maj]] – [[Emir Kusturica]] nagrađen u [[Cannes]]u za režiju filma “Dom za vešanje”.

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[SkyDome]] stadion otvoren u [[Toronto|Torontu]]
* [[4. juni]] – Pobjeda [[Solidarnosti]] u prvim djelimično slobodnim parlamentarnim izborima u poslijeratnoj Poljskoj izazvali su niz anti-komunističkih revolucija u Istočnoj Evropi.
** Željeznička nesreća: eksplozija prirodnog gasa blizu Ufa, [[Rusija]], ubila je 645 osoba. Nesreća se desila kada su dva voza išli u suprotne smjerove i jedan od njih je bacio varnicu na obližnji odvod prirodnog gasa.
* [[8. juni]] – [[Kurt Waldheim]] izabran za predsjednika Austrije.
* [[13. juni]] – Olupina njemačkog ratnog broda Bizmark, koji je potonuo 1941, je pronađena 600 milja zapadno od [[Brest]]a, [[Francuska]]
* [[14. juni]] – [[Glumac|Glumica]] [[Zsa Zsa Gabor]] uhapšena je u [[Beverly Hills]]u nakon što je ošamarila policajca na motoru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mugshots.net/zsa_zsa_gabor/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609175550/http://www.mugshots.net/zsa_zsa_gabor/ |archive-date=9. 6. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[22. juni]] – Uspostavljeni prvi [[Irska|irski]] fakulteti nakon nezavisnosti 1922. [[Dublin City University]] i [[University of Limerick]]
* [[28. juni]] – [[Gazimestan]]: 600-godišnjica boja na [[Kosovo|Kosovu]]. Prisustvuje više od milion ljudi. Centralni govor održao Slobodan Milošević.

=== Juli ===
{{Proširiti sekciju}}

=== August ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Septembar ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Oktobar ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – Istočnonjemačke vlasti ukinule zabranu prelaska iz istočnog u zapadni dio Njemačke i isto veče hiljade građana okupilo se i otpočelo rušenje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].
* [[17. novembar]] – U eksploziji u rudniku uglja u [[Aleksinac|Aleksincu]] ([[Srbija]]), poginula 92 rudara.
* [[22. novembar]] – U [[Bejrut]]u ubijen predsjednik [[Liban]]a [[Rene Moawad]] dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo još 16 osoba.
* [[24. novembar]] – Pod pritiskom masovnih demonstracija u [[Prag]]u kompletno rukovodstvo Komunističke partije [[čehoslovačka|Čehoslovačke]] podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša. Na mjesto generalnog sekretara partije došao Karol Urbanek.
* [[28. novembar]] – Indijski premijer [[Radživ Gandi]] dao ostavku poslije poraza na izborima.

=== Decembar ===
* [[18. decembar]] - [[Evropska ekonomska zajednica]] i [[Sovjetski Savez]] su potpisali sporazum o trgovini i ekonomskoj saradnji.
* [[25. decembar]] – Predsjednik [[Nicolae Ceaușescu|Nicolae Ceauşescu]] osuđen na smrtnu kaznu, pad komunizma u [[Rumunija|Rumuniji]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Yurie Tanaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[20. januar]] – [[Maja Jurić]], hrvatska glumica

=== Februar ===
* [[14. februar]] – [[Jurij Tepeš]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]]

=== Mart ===
* [[2. mart]] – [[Marcel Hirscher]], [[Austrija|austrijski]] [[alpski skijaš]]
* [[13. mart]] – [[Nemanja Košarac]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac
* [[15. mart]] – [[Synnøve Solemdal]], [[norveška]] [[biatlon]]ka, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|šestostruka svjetska prvak]]inja u biatlonu
* [[29. mart]] – [[Réka Forika]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka

=== April ===
* [[18. april]] – [[Bojan Bogdanović]], [[Hrvatska|hrvatski]] i bosanskohercegovački profesionalni [[košarka]]š
* [[19. april]] – [[Marko Arnautović]], austrijski nogometaš

=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Emilija Jordanova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[15. maj]] – [[Kenneth Gangnes]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]
* [[31. maj]] – [[Natália Prekopová]],  [[slovačka]] [[biatlon]]ka

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[Kim Seon-su]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka
* [[18. juni]] – [[Anna Veith]] (rođ. Fenninger), [[Austrija|austrijska]] alpska skijašica

=== Juli ===
* [[9. juli]] – [[Roman Koudelka]], [[Češka|češki]] [[skijaš-skakač]]
* [[19. juli]] – [[Rune Velta]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]
* [[23. juli]] – [[Daniel Radcliffe]], britanski glumac

=== August ===
* [[21. august]] – [[Judd Trump]], engleski [[snuker]]aš

=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Darja Klimina]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka
* [[13. septembar]] – [[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]], njemački [[nogomet]]aš
* [[18. septembar]] – [[Ornela Vištica]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – [[Brie Larson]], kanadsko-američka glumica i pjevačica
* [[5. oktobar]] – [[Žanna Juškāne]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka
* [[27. oktobar]] – [[Marcel Eckardt]], [[Njemačka|njemački]] [[snuker]]ski [[Spisak snukerskih sudija|sudija]]
* [[29. oktobar]] – [[Primož Roglič]], slovenski biciklist i skijaš-skakač

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Eduardo Vargas]], [[čile]]anski nogometaš
* [[21. novembar]] – [[Elise Ringen]], [[norveška]] [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[13. decembar]] – [[Taylor Swift]], [[SAD|američka]] [[Pjevanje|pjevačica]] i tekstopisac
* [[17. decembar]] – [[Marija Pikić]], bosanskohercegovačka glumica
* [[26. decembar]] – [[Yohan Blake]], [[jamajka]]nski [[atletika|atletičar]]

== Umrli ==
=== Januar===
* [[7. januar]] – [[Hirohito]], japanski car

=== Februar ===
* [[12. februar]] – [[Thomas Bernhard]], austrijski pisac
* [[27. februar]] – [[Konrad Lorenz]], [[Austrija|austrijski]] [[Zoologija|zoolog]], [[Etologija|etolog]] i [[Ornitologija|ornitolog]]

=== Mart ===
=== April ===
* [[26. april]] – [[Lucille Ball]], američka glumica

=== Maj ===
* [[18. maj]] – [[Zore Vinogradova]], sovjetski biolog i univerzitetski profesor

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[Ruholah Homeini]], iranski političar i ajatolah
* [[19. juni]] – [[Betti Alver]], estonska pjesnikinja

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Lejla Mammadbegova]], azerbejdžanska i sovjetska pilotkinja

=== August ===
=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Georges Simenon]], belgijski književnik
* [[28. septembar]] – [[Ferdinand Marcos]], filipinski političar i predsjednik Filipina (1965–1986)

=== Oktobar ===
* [[6. oktobar]] – [[Bette Davis]], američka glumica
* [[15. oktobar]] – [[Danilo Kiš]], ex-jugoslavenski pisac i lektor

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Cvjetko Rihtman]], [[bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]];
* [[6. decembar]] – [[Ćamil Sijarić]], [[bosanskohercegovački]] književnik;
* [[24. decembar]] – [[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[25. decembar]] – [[Nicolae Ceaușescu]], predsjednik Rumunije

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Norman F. Ramsey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
** [[Hans G. Dehmelt]], SAD
** [[Wolfgang Paul]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Sidney Altman]], SAD / [[Kanada]]
** [[Thomas R. Cech]], SAD
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[J. Michael Bishop]], SAD
** [[Harold Varmus]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Camilo José Cela]], [[Španija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Dalaj Lama]] ([[Tenzin Gyatso]]), [[Tibet]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Trygve Haavelmo]], [[Norveška]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|1989}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>2f85tvrobq5hhsfcypukk0xn4gdyles</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>George Berkeley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5431</id>
    <revision>
      <id>3925248</id>
      <parentid>3921186</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:15:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3403" sha1="87c8j9j7qmzknxoxjy8rxbcqggyem5v" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = George Berkeley
| slika            =George_Berkeley_by_John_Smibert.jpg
| veličina_slike   =
| opis             =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1685|3|12}}
| mjesto_rođenja     = Kilkenny, Irska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1753|1|14|1685|3|12}}
| mjesto_smrti       = Oxford, Engleska
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}

'''George Berkeley'''&lt;ref&gt;{{Citation|edition=Fall 2021|title=George Berkeley|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2021/entries/berkeley/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2021|accessdate=31. 7. 2026|first=Lisa|last=Downing}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=George Berkeley {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; (''Džordž Barkli'';  [[12. mart]] [[1685]] – [[14. januar]] [[1753]]) bio je utjecajni [[Irska|irski]] [[Filozofija|filozof]], čiji je glavni filozofski rad bio promovisanje [[Subjektivni idealizam|subjektivnog idealizma]], koji se najbolje može izraziti kroz Berkeleyjevo fundamentalno načelo: &quot;Postojati znači biti opažen&quot; (''Esse est percipi''). Pripadao je [[Empirizam|empiristima]] 17. stoljeća. Smatrao je da se iskustvo ne zasniva na opažanju materijalnih stvari jer je materija samo riječ, ime. Po njegovom mišljenju, postoji samo naš duh i njegove ideje (to je krajnji oblik subjektivnog idealizma – [[solipsizam]]).

== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Novovjekovna filozofija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|George Berkeley}}
{{Wikicitat|George Berkeley}}
*[https://web.archive.org/web/20050729015941/http://wikisource.org/wiki/A_Treatise_concerning_the_principles_of_human_knowledge Rasprava o principima ljudskog znanja]
* [http://www.georgeberkeley.org.uk Lista štampanih djela koje je napisao Berkeley ili koje su pisali o njemu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210513152412/http://www.georgeberkeley.org.uk/ |date=13. 5. 2021 }}
* [http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm Stranica o biskupu / filozofu Berkeleyju na Internetskoj filozofskoj enciklopediji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614111141/http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm |date=14. 6. 2010 }}
* [http://www.maths.tcd.ie/pub/HistMath/People/Berkeley/Analyst/ Originalni tekst Georgea Berkeleyja i rasprave]
* [https://web.archive.org/web/20060616100242/http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Berkeley.html Biografija Berkeleyja sa MacTutor History of Mathematics arhive na Univerzitetu St. Andrews]
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/author?name=Berkeley%2c%20George Lista Berkeleyjevih djela sa Project Gutenberg]
* [http://home.iitk.ac.in/~cat/berkeleybiblio Neka djela o Berkeleyju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125072855/http://home.iitk.ac.in/~cat/berkeleybiblio |date=25. 11. 2005 }}

{{Epistemologija}}
{{Filozofija jezika}}
{{Ljudi po kojima su nazvani hemijski elementi}}
{{Filozofija uma}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Berkeley, George}}
[[Kategorija:Rođeni 1685.]]
[[Kategorija:Umrli 1753.]]
[[Kategorija:Biografije, Kilkenny]]
[[Kategorija:Irski filozofi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]</text>
      <sha1>87c8j9j7qmzknxoxjy8rxbcqggyem5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratko Mladić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6140</id>
    <revision>
      <id>3925342</id>
      <parentid>3924437</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T07:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Državljanstvo</comment>
      <origin>3925342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43282" sha1="hcjc4xzwjhhkpdsdpbwq8qscbhjk8dw" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}&lt;br&gt;[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}}
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/16209/nestali-otisci-ratka-mladica.html|title=Nestali otisci Ratka Mladića|website=РТС|language=sr|access-date=2026-09-17}}&lt;/ref&gt;
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]] {{Malo|(1965-1990)}}
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Oficir, vojni zapovjednik
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Bosiljka Mladić
| djeca                  = 2 (Darko i Ana)
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|25}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 5 miliona [[Američki dolar|dolara]] ([[Sjedinjene Američke Države]], 1999.)&lt;br&gt;10 miliona [[Euro|eura]] ([[Srbija]], 28. oktobar 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|25|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|16}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|22}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = 1991
| završna_godina         = 1995.
| država                 = {{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002)
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
 | {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
 | {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]],{{efn|Po geografskoj odrednici, kao i vojnoj pripadnosti Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).}} [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]]{{efn|Po geografskoj odrednici, iako se borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine.}} i [[Srbi|srpski]]{{efn|Po nacionalnoj/etničkoj odrednici kao i vojnoj pripadnosti Vojsci Republike Srpske (VRS).}} oficir i vojni zapovjednik. Bio je [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] nazivan &quot;Bosanskim kasapinom&quot; ({{Jez-en|Butcher of Bosnia}}),&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 22. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Doživotnu kaznu za ove zločine služio je u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) sve do svoje smrti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Dugogodišnji član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), Mladić je započeo svoju karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1965. Istaknuo se tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], prvo kao visokorangirani oficir JNA, a potom kao [[Generalštab Vojske Republike Srpske|načelnik generalštaba]] Vojske Republike Srpske u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U julu 1996. Sudsko vijeće MKSJ-a, postupajući u odsustvu Mladića u skladu sa Pravilom 61. MKSJ-a, potvrdilo je sve tačke prvobitnih optužnica, utvrdivši da postoje razumni osnovi za vjerovanje da je počinio navedene zločine, te je izdalo [[Interpolova potjernica|međunarodnu interpolovu potjernicu]]. [[Sjedinjene Američke Države]] ponudile su 5 miliona [[Američki dolar|dolara]], a [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] čak i 10 miliona [[Euro|eura]], za informacije koje bi dovele do Mladićevog hapšenja, ali on je ostao na slobodi skoro 16 godina, u početku skriven od strane srpskih sigurnosnih snaga iz [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a kasnije i od strane porodice.

Uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] u [[Srbija|Srbiji]] i izručen je Haagu pet dana kasnije. Njegovo hapšenje smatrano je jednim od preduslova da [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|Srbija dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji]]. Njegovo suđenje je formalno počelo 2012. i trajalo je do 2017, kada ga je MKSJ osudio na [[doživotni zatvor]] nakon što je proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice: jednoj za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Oslobođen je jedne tačke optužnice za genocid. Kao najviši vojni oficir sa [[Komandna odgovornost|komandnom odgovornošću]], MKSJ je Mladića smatrao odgovornim i za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]] i za [[Genocid u Srebrenici]]. Odbijeni su mu brojni zahtjevi za [[saosjećajno oslobađanje]] zbog terminalne bolesti dok je bio u zatvoru.

== Biografija ==

=== Rani život i vojna karijera ===
Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|title=Financial Sanctions: International Criminal Tribunal For The Former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023173705/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|archive-date=23 October 2008|url-status=dead|access-date=3 June 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, ex-Bosnian Serb warlord who oversaw atrocities, dies in prison at 84, state TV says|url=https://apnews.com/article/ratko-mladic-obit-03abf53803bef360978882d89024c475|work=Associated Press|date=27 August 2026|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov otac, Neđo (1909–1945), bio je pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Njegova majka, Stana (rođ. Lalović; 1919–2003), sama je odgojila svoje troje djece; kćerku Milicu (rođenu 1940), sinove Ratka i Milivoja (1944–2001), nakon smrti muža. [[Bosna i Hercegovina]] je u to vrijeme bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], fašističke marionetske države koju su između 1941. i 1945. predvodile [[ustaše]], a koje je postavila [[Nacistička Njemačka]] i [[Fašistička Italija]], nakon što su [[Aprilski rat|napale i podijelile]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. Mladićev otac poginuo je u akciji (na Mladićev treći rođendan) dok je predvodio partizanski napad na [[Bradina|rodno selo]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] 1945.&lt;ref&gt;Adam Lebor, &quot;Milosevic: A Biography&quot;, str. 4.&lt;/ref&gt;

Nakon završetka osnovne škole, radio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[kovač]] za kompaniju &quot;PRETIS&quot; d.d. [[Vogošća]]. U Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun|Zemunu]] ([[Beograd]]) upisao se 1961. Zatim je pohađao [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojnu akademiju KOV]], a nakon toga i [[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Oficirsku akademiju]]. Nakon diplomiranja 27. septembra 1965. započeo je svoju vojnu karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]].&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot;&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/07/22/serbia.mladic/index.html|title=Mladic now Balkan's most wanted|publisher=CNN|access-date=26 May 2011|date=22 July 2008}}&lt;/ref&gt; Iste godine pridružio se [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], a član je ostao sve do raspada stranke 1990.&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot; /&gt; Prvobitno je bio raspoređen u [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i u narednim decenijama napredovao je u činu, komandujući [[Vod|vodom]], [[Oklopno ratovanje|oklopnim]] [[Bataljon|bataljonom]] i [[Brigada|brigadom]].&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot; /&gt;

Dana 31. januara 1989, unaprijeđen je za načelnika Odjeljenja za obrazovanje Treće vojne oblasti [[Skoplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/transe5&amp;18/960711IT.htm|title=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|publisher=UN|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406075119/http://www.un.org/icty/transe5%2618/960711IT.htm|archive-date=6 April 2008|url-status=dead|access-date=26 July 2008}}&lt;/ref&gt; Dana 14. januara 1991. ponovo je unaprijeđen u čin zamjenika komandanta u [[Priština|Prištini]].&lt;ref name=&quot;nybooks19952&quot;&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;

=== Ratna karijera ===
{{Također pogledajte|Rat u Hrvatskoj|Rat u Bosni i Hercegovini|Genocid u Bosni i Hercegovini}}
U junu 1991. unaprijeđen je u zamjenika komandanta Prištinskog korpusa u [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo]] u vrijeme velikih tenzija između [[Srbi na Kosovu|Srba na Kosovui]] i većinskog [[Albanci na Kosovu|albanskog]] stanovništva na [[Kosovo (regija)|Kosovu]]. Te godine, dobio je komandu nad 9. korpusom i predvodio je ovu formaciju protiv [[Oružane snage Republike Hrvatske|hrvatskih snaga]] u [[Knin|Kninu]], glavnom gradu samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].&lt;ref name=&quot;BBCProfile&quot;&gt;{{Cite news|title=Profile: Ratko Mladic|publisher=[[BBC News]]|date=31 July 2008|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/1423551.stm|access-date=18 November 2008|archive-date=20 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091020180528/http://news.bbc.co.uk/2/hi/1423551.stm}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra 1991. unapređen je u [[General-major|general-majora]].&lt;ref name=&quot;indictment&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf|title=The International Criminal Tribunal For the Former Yugoslavia {{!}} Third Amended Indictment|date=20 October 2011|publisher=ICTY|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; JNA pod njegovom komandom učestvovale su u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]], posebno tokom [[Bitka za Šibenik|bitke za Šibenik]] u pokušaju da odvoje [[Dalmacija|Dalmaciju]] od ostatka [[Hrvatska|Hrvatske]], što je rezultiralo zastojem ([[Hrvati]] su držali cijelu obalu u blizini [[Zadar|Zadra]] i [[Šibenik]]a, a RSK je proširila svoju teritoriju u zaleđu). Između ostalih ranih operacija, pomagao je miliciji [[Milan Martić|Milana Martića]] u [[Opsada Kijeva|opsadi Kijeva]] 1991. i [[Bitka za Zadar|bici za Zadar]].&lt;ref name=&quot;Pavelic&quot;&gt;{{Cite news|last=Pavelic|first=Boris|date=21 May 2012|title=Croatia Sentenced Mladic in 1992 for War Crimes|url=https://balkaninsight.com/2012/05/21/mladic-sentenced-and-charged-for-war-crimes-in-croatia/btj/|publisher=Balkan Insight|archive-url=https://web.archive.org/web/20260831185537/https://balkaninsight.com/2012/05/21/mladic-sentenced-and-charged-for-war-crimes-in-croatia/btj/|archive-date=31. 8. 2026|access-date=27 August 2026|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. aprila 1992. unapređen je u čin [[general-potpukovnik]] JNA.&lt;ref name=&quot;indictment2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf|title=The International Criminal Tribunal For the Former Yugoslavia {{!}} Third Amended Indictment|date=20 October 2011|publisher=ICTY|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja 1992, dva mjeseca nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Mladić i njegovi generali blokirali su glavni grad [[Sarajevo]], zatvorivši sav saobraćaj u gradu i izvan njega, kao i vodu i struju. Ovim je započela četverogodišnja [[opsada Sarajeva]], najduža opsada glavnog grada u historiji modernog ratovanja. Grad je bio bombardiran granatama i [[Snajperska aleja|snajperskom vatrom]] (''također pogledajte: [[Sarajevo Safari]]''). Dana 9. maja 1992. preuzeo je dužnost načelnika štaba/zamjenika komandanta Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu, a sljedećeg dana i komandu samog štaba.&lt;ref name=&quot;indictment2&quot; /&gt; Dana 12. maja 1992. kao odgovor na nezavisnost BiH od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] je na svojoj 16. sjednici glasala za osnivanje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), oružane snage te paradržave, [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpske Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;indictment2&quot; /&gt; Na toj sjednici, imenovan je za komandanta Glavnog štaba VRS-a, dužnost koju je obavljao do 8. novembra 1996. Također na toj sjednici, [[Radovan Karadžić]], tadašnji [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik Srpske Republike BiH]], objavio je svojih &quot;šest strateških ciljeva&quot;, uključujući &quot;...razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice, državno razdvajanje.&quot;, &quot;Koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska krajina|Krajine]]&quot; i &quot;Uspostavljanje koridora u [[Podrinje|dolini rijeke Drine]], odnosno eliminisanje [[Drina|Drine]] kao granice između srpskih država&quot;.{{Sfn|ICTY|2017}} Mladić je tada rekao:

{{cquote|...mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin [[Momčilo Krajišnik|Krajišnik]] i gospodin [[Radovan Karadžić|Karadžić]] objasniti svijetu. To je, ljudi, [[genocid]]. Mi moramo da pozovemo svakog čovjeka, koji je čelom poljubio ove prostore i teritoriju države koju hoćemo da napravimo. I njima je mjesto sa nama i pored nas.{{sfn|ICTY|2017|p=1883}}}}U maju 1992, nakon povlačenja snaga [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.|JNA iz Bosne i Hercegovine]], Druga vojna oblast JNA postala je jezgro Glavnog štaba VRS-a. Dana 24. juna 1994. unapređen je u čin [[general-pukovnik]]a, zadužen za otprilike 80.000 vojnika stacioniranih u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2011/9/6/hague-court-jails-ex-yugoslav-army-general|title=Hague court jails ex-Yugoslav army general|date=6 September 2011|access-date=3 November 2021|archive-date=9 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409211759/https://www.aljazeera.com/news/2011/9/6/hague-court-jails-ex-yugoslav-army-general|publisher=Al Jazeera|quote=Perisic had kept General Mladic on the Yugoslav Army payroll list, and personally signed Mladic’s promotion to the rank of colonel general in 1994.}}&lt;/ref&gt;

U julu 1995. vojnici pod direktnom Mladićevom komandom, uznemirene [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|zračnim napadima NATO-a]] s ciljem prisilnog poštivanja ultimatuma [[Ujedinjene nacije|UN]]-a o uklanjanju teškog naoružanja iz područja Sarajeva, zauzele su i okupirale &quot;[[Zaštićene zone Ujedinjenih nacija|zaštićene zone]]&quot; UN-a, [[Srebrenica|Srebrenicu]] i [[Žepa (Rogatica)|Žepu]]. U Srebrenici je protjerano preko 40.000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] koji su tamo tražili utočište. Procjenjuje se da je po [[Genocid u Srebrenici|Mladićevom naređenju ubijeno preko 8.000]] muškaraca i dječaka.&lt;ref&gt;&quot;UN peacekeeping in civil wars&quot;,[https://books.google.com/books?id=QeVykay5lakC&amp;pg=PA49 p. 49]. Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;The suitcase: refugee voices from...&quot;[https://books.google.com/books?id=VJP3PkyI2Z4C&amp;pg=PA12 p. 12]. Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt; Nakon pada i [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], Mladić je kasnije pred kamerama izjavio:{{cquote|Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. I napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv [[Dahije|dahija]], [[Osmansko Carstvo|Turcima]] osvetimo na ovom prostoru.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Survivors recount Bosnia's Srebrenica genocide, 25 years on|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/7/11/survivors-recount-bosnias-srebrenica-genocide-25-years-on|work=Al Jazeera English|date=11 July 2020|last=Gadzo|first=Mersiha|access-date=27 August 2026|archive-date=28 February 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260228154908/https://www.aljazeera.com/news/2020/7/11/survivors-recount-bosnias-srebrenica-genocide-25-years-on|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}Koristio je ovu izjavu kao opravdanje za traženje &quot;osvete&quot; za [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmansku vlast nad Bosnom i Hercegovinom]] i protiv &quot;Turaka&quot; u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Convicted Bosnian Serb war criminal Ratko Mladić dies in Hague prison|url=https://www.euronews.com/my-europe/2026/08/27/convicted-bosnian-serb-war-criminal-ratko-mladic-dies-in-hague-prison|work=Euronews|date=27 August 2026|last=Brezar|first=Aleksandar|access-date=28 August 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. augusta 1995, kada su ogromne [[Hrvatska kopnena vojska|hrvatske vojne snage]] bile spremne za napad na područje pod srpskom kontrolom u [[Središnja Hrvatska|srednjoj Hrvatskoj]], [[Radovan Karadžić]] je objavio da smjenjuje Mladića s njegove dužnosti i preuzima ličnu komandu nad VRS-om. Karadžić je okrivio Mladića za gubitak dva ključna srpska grada u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] koja su nedavno [[Operacija Maestral|pala u ruke Hrvatske vojske]], a gubitak gradova iskoristio je kao izgovor da objavi svoje iznenađujuće promjene u komandnoj strukturi.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Pomfret|first=John|title=In War or Peace, Serbs Perplex the West; Rift Between Leaders Adds to Confusion – and Offers Opening|url=https://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/19427075.html?dids=19427075:19427075&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT|archive-url=https://web.archive.org/web/20120113052331/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/19427075.html?dids=19427075:19427075&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT|archive-date=13 January 2012|work=[[The Washington Post]]|date=1 September 1995|quote=Earlier this month, Karadzic tried to remove Mladic from his post after his forces lost two important towns in southwest Bosnia to the Croatian army.}}&lt;/ref&gt; Mladić je degradiran na čin &quot;savjetnika&quot;. Odbio je da tiho ode, tvrdeći da ima podršku i vojske i naroda. Karadžić je uzvratio osudom Mladića kao &quot;ludaka&quot; i pokušajem da ga ukloni s političkog položaja, ali je Mladićeva očigledna podrška naroda prisilila Karadžića da poništi svoju naredbu 11. augusta.&lt;ref&gt;[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/special/karadzic/timeline The Hague's Most Wanted – timeline of events] {{Webarchive}}. ''Southeast European Times''. (21 July 2008). Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt; Njegovi postupci tokom rata doveli su do toga da ga mnogi na [[Zapadni svijet|Zapadu]] prozovu &quot;Bosanskim kasapinom&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Nekoliko Mladićevih razgovora snimljeno je tokom rata:
{{quote box|width=70%|align=center|quote=U svojoj presudi protiv Mladića, MKSJ je utvrdio da je u presretnutom razgovoru 23. maja 1992. Mladić rekao [[Fikret Abdić|Fikretu Abdiću]] da je &quot;ovdje radi mira&quot;, ali je zaprijetio napadima iz odmazde ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni i izjavio da će &quot;narediti granatiranje cijelog [[Opsada Bihaća|Bihaća]] […] i ono će također planuti&quot;. Mladić je upozorio Abdića da će &quot;cijela Bosna planuti ako ja počnem 'govoriti'&quot;. Zatim je zaprijetio [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkom rukovodstvu]], čiji je član bio i Abdić, rekavši da su oni &quot;sve ovo&quot; izazvali, te je izjavio da, ako njegovi zahtjevi prema Abdiću ne budu ispunjeni, neće &quot;ostaviti Sarajevo na miru dok god u njemu iko diše&quot;.

Mladić je rekao: &quot;Dakle, mi smo polako krenuli da zauzimamo ove doline i čistimo taj turski šljam.&quot; Mladić je dodao da se bojao da će &quot;oni momci odatle&quot; dozvoliti izbjeglicama - koje je opisivao kao „Turke“ i Hrvate - da se vrate, navodeći da je zbog toga trebalo &quot;da vidimo šta moramo uraditi i kako to uraditi.&quot;

U drugom snimljenom razgovoru između Mladića i Karadžića istog dana, Mladić je naveo da je ranije rekao profesoru [[Nikola Koljević|Koljeviću]]: &quot;jebite Turke u [[Žepa (Rogatica)|Žepi]], u [[Srebrenica|Srebrenici]], u [[Goražde|Goraždu]].&quot;{{sfn|ICTY|2017|pages=2251–2253}}|source=-MKSJ, u svojoj presudi protiv Mladića.}}
Dana 8. novembra 1996. [[Biljana Plavšić]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]], smijenila je Mladića sa dužnosti. Nastavio je primati penziju do novembra 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/newsbriefs/2006/01/04/nb-01|title=Serbia confirms that Mladic received pension until November|website=Balkan Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309203739/http://balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_gb/features/setimes/newsbriefs/2006/01/04/nb-01|archive-date=9 March 2016|url-status=dead|access-date=27 July 2008}}&lt;/ref&gt;

=== Optužnica ===
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:ICTY.JPG|mini|Zgrada [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Den Haagu]], [[Nizozemska]].]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje, suđenje i presuda ===
{{Proširiti sekciju}}{{Glavni|Suđenje Ratku Mladiću}}[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u, maj 2012.]]
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

=== Privatni život i smrt ===
Mladić i njegova supruga Bosiljka imali su dvoje djece; sina Darka i kćerku Anu.&lt;ref name=&quot;NYTobit&quot;&gt;{{Cite news|last=Bilefsky|first=Dan|date=27 August 2026|title=Ratko Mladic, Murderous 'Butcher of Bosnia,' Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|access-date=27 August 2026|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=27 August 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html}}&lt;/ref&gt;

Ana je počinila samoubistvo 1994. u 23. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Robert|title=The politics of Serbia in the 1990s|publisher=[[Columbia University Press]]|year=1999|isbn=978-0-231-11381-6|page=199|chapter=19. The Belgrade—Pale Schism (July—August 1994)|access-date=1 June 2009|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6_jRhz_y5tMC&amp;pg=PA199}}&lt;/ref&gt; U srbijanskim publikacijama pojavili su se oprečni izvještaji o njenoj smrti i otkriću njenog tijela. Neki su rekli da je njeno tijelo pronađeno u njenoj krvlju poprskanoj spavaćoj sobi, drugi u obližnjem parku ili u šumi blizu [[Topčider]]skog groblja. Zaključeno je da je koristila pištolj svog oca, koji je on dobio u vojnoj školi u mladosti. Postoje i oprečna mišljenja o razlogu njenog samoubistva, a jedna od češćih teorija je da je bila pod ogromnim pritiskom javnosti jer je njen otac često bio kritikovan i kritiziran u novinama zbog svojih zločina nad civililima u BiH. Druga teorija ukazuje na smrt njenog dečka, Dragana, koji je poginuo u ratu u BiH.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|title=The graveside bench that could snare most wanted war criminal|last=Wilson|first=Peter|date=28 February 2006|work=The Times|access-date=1 June 2011|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20110523102905/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|archive-date=23 May 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;tl=en&amp;u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|title=Why did Ratko Mladić's daughter kill herself? She took her father's gun, and a year later Srebrenica happened|date=19 October 2013|website=Jutarnji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611095205/https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;tl=en&amp;u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|archive-date=11 June 2020|url-status=live|access-date=18 June 2020}}&lt;/ref&gt; Historičar [[Jože Pirjevec]] podržava ovu teoriju, pišući da je ona počinila samoubistvo kako bi kaznila oca što je poslao njenog dečka da se bori na frontu i što je nije obavijestio o njegovoj smrti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Le guerre jugoslave|publisher=[[Einaudi]]|year=2001|isbn=9788858426791|chapter=5. 1994}}&lt;/ref&gt;

Umro je 27. augusta 2026. u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]], nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]]. Imao je 84 godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{spisaknapomena}}

== Također pogledajte ==
* [[Suđenje Ratku Mladiću]]
* [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>hcjc4xzwjhhkpdsdpbwq8qscbhjk8dw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1788.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7908</id>
    <revision>
      <id>3925158</id>
      <parentid>3924716</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3925158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1331" sha1="gfllycfa25dyz2ryc3ol6jzg6kabm3n" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1788.''' (MDCCLXXXVIII) bila je prijestupna godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1788|title=What Happened in 1788|date=1788|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; koja je počinjala u utorak po gregorijanskom kalendaru&amp;nbsp; i prijestupna godina koja je počinjala u subotu po julijanskom kalendaru, 1788. godina označavanja zajedničke ere (CE) i ''godine Gospodnje'' (AD), 788. godina drugog &amp;nbsp;milenija , 88. godina 18. &amp;nbsp;vijeka i 9. godina decenije 1780-ih . Početkom 1788. godine, gregorijanski kalendar je bio 11 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1788. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[22. januar]] - [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik
* [[22. februar]] - [[Arthur Schopenhauer]], njemački filozof
* oko [[9. oktobar]] - [[Jožef Košič]], slovenski pisac, pjesnik, etnolog, historičar, katolički svećenik na [[Mađarska|Mađarskom]](† [[1867]])

== Umrli ==

* [[14. decembar]]
** [[Carl Philipp Emanuel Bach]], njemački kompozitor
** [[Karlo III, kralj Španije|Karlo III]], kralj Španije
{{Commonscat|1788|1788.}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>gfllycfa25dyz2ryc3ol6jzg6kabm3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1786.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7920</id>
    <revision>
      <id>3925160</id>
      <parentid>3655807</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3925160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1278" sha1="lw076cdzv7dl8qzfcubvn6mm9q0ls6h" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1786.''' (MDCCLXXXVI) bila je redovna godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1786|title=What Happened in 1786|date=1786|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, i redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru , 1786. godina naše ere (CE) i ''godine nove ere'' (AD), 786. godina drugog milenija, 86. godina 18. vijeka i 7. godina decenije 1780-ih . Početkom 1786. godine, gregorijanski kalendar je bio 11 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1786. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* [[24. februar]] - [[Wilhelm Grimm]], njemački književnik i filolog
* [[26. februar]] - [[François Arago]], francuski matematičar, fizičar i političar
* [[18. novembar]] - [[Carl Maria von Weber]], njemački kompozitor, dirigent i pijanistički virtuoz

== Umrli ==
* [[21. maj]] - [[Carl Wilhelm Scheele]], njemačko-švedski hemičar;
* [[17. august]] - [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridrik II Veliki]], pruski kralj

{{Commonscat|1786|1786.}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>lw076cdzv7dl8qzfcubvn6mm9q0ls6h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925161</id>
      <parentid>3925160</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3925161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1277" sha1="1bddm0yckdyu9lximq7s14ucfgg8id9" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1786.''' (MDCCLXXXVI) bila je redovna godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1786|title=What Happened in 1786|date=1786|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, i redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru , 1786. godina naše ere (CE) i ''godine nove ere'' (AD), 786. godina drugog milenija, 86. godina 18. vijeka i 7. godina decenije 1780-ih. Početkom 1786. godine, gregorijanski kalendar je bio 11 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1786. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* [[24. februar]] - [[Wilhelm Grimm]], njemački književnik i filolog
* [[26. februar]] - [[François Arago]], francuski matematičar, fizičar i političar
* [[18. novembar]] - [[Carl Maria von Weber]], njemački kompozitor, dirigent i pijanistički virtuoz

== Umrli ==
* [[21. maj]] - [[Carl Wilhelm Scheele]], njemačko-švedski hemičar;
* [[17. august]] - [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridrik II Veliki]], pruski kralj

{{Commonscat|1786|1786.}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>1bddm0yckdyu9lximq7s14ucfgg8id9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1785.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7922</id>
    <revision>
      <id>3925162</id>
      <parentid>3655806</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:09:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3925162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1191" sha1="tghnjb77k3fmwtsa5ebl1bh7eurqu0s" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1785.''' (MDCCLXXXV) bila je redovna godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1788|title=What Happened in 1788|date=1788|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, i redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru , 1785. godina naše ere (CE) i ''godine nove ere'' (AD), 785. godina drugog &amp;nbsp;milenija, 85. godina 18. &amp;nbsp;vijeka i 6. godina decenije 1780-ih. Početkom 1785. godine, gregorijanski kalendar je bio 11 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1785. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* [[4. januar]] - [[Jacob Grimm]], njemački filolog i književnik
* [[10. februar]] - [[Claude-Louis Navier]], francuski fizičar
* [[7. mart]] - [[Alessandro Manzoni]], italijanski
* [[4. april]] - [[Bettina von Arnim]], njemačka književnica
* [[20. juli]] - [[Mahmud II]], osmanlijski sultan

== Umrli ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1785|1785.}}</text>
      <sha1>tghnjb77k3fmwtsa5ebl1bh7eurqu0s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1710.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8085</id>
    <revision>
      <id>3925163</id>
      <parentid>3924705</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:13:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3925163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="945" sha1="0dbdowu2nuepiyudo3hb773xvkfatq3" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''1710.'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1710|title=What Happened in 1710|date=1710|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-11}}&lt;/ref&gt; ('''[[Rimski brojevi|MDCCX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 1710. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavna metoda označavanja godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[4. januar]] – [[Giovanni Battista Pergolesi]], italijanski [[barok]]ni kompozitor, violinist i orguljaš
* [[22. januar]] – [[Wilhelm Friedemann Bach]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor i orguljaš

== Umrli ==
* [[19. septembar]] – [[Ole Rømer]], danski astronom

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|1710|1710.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>0dbdowu2nuepiyudo3hb773xvkfatq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1684.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8191</id>
    <revision>
      <id>3925157</id>
      <parentid>3583645</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:02:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3925157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="978" sha1="boxebifl4xupvnzm4m7hik0s1k6qx6q" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}'''1684.''' (MDCLXXXIV) bila je prijestupna godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1788|title=What Happened in 1788|date=1788|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; koja je počinjala u subotu po gregorijanskom kalendaru, i prijestupna godina koja je počinjala u utorak po julijanskom kalendaru, 1684. godina naše ere (CE) i ''godine nove ere'' (AD), 684. godina drugog &amp;nbsp;milenija, 84. godina 17. vijeka, i 5. godina decenije 1680-ih. Od početka 1684. godine, gregorijanski kalendar je bio 10 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1684. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[15. april]] - [[Katarina I, carica Rusije]]

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|1684|1684.}}</text>
      <sha1>boxebifl4xupvnzm4m7hik0s1k6qx6q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925164</id>
      <parentid>3925157</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:16:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>3925164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1262" sha1="43tj91o729l89tytofdycdrhdqet0za" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}'''1684.''' (MDCLXXXIV) bila je prijestupna godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1788|title=What Happened in 1788|date=1788|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; koja je počinjala u subotu po gregorijanskom kalendaru, i prijestupna godina koja je počinjala u utorak po julijanskom kalendaru, 1684. godina naše ere (CE) i ''godine nove ere'' (AD), 684. godina drugog &amp;nbsp;milenija, 84. godina 17. vijeka, i 5. godina decenije 1680-ih. Od početka 1684. godine, gregorijanski kalendar je bio 10 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

=== Januar–mart ===

* 5. januar
** Engleski kralj Charles II daje titulu vojvoda od St. Albansa Charlesu Beauclerku , svom vanbračnom sinu i Nell Gwyn.
** Najraniji oblik onoga što je danas Univerzitet u Tokiju (formalno osnovan 1877. godine), Tenmongata, osnovan je u Japanu. 

== 1684. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[15. april]] - [[Katarina I, carica Rusije]]

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|1684|1684.}}</text>
      <sha1>43tj91o729l89tytofdycdrhdqet0za</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1529.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8429</id>
    <revision>
      <id>3925155</id>
      <parentid>3653763</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T15:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3925155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="572" sha1="9xfmqg3qo2877u52nz9fu28gsl4j1np" xml:space="preserve">{{godina}}Godina 1529.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1529|title=What Happened in 1529|date=1529|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; (MDXXIX) bila je redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1529. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|1529|1529.}}</text>
      <sha1>9xfmqg3qo2877u52nz9fu28gsl4j1np</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1528.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8430</id>
    <revision>
      <id>3925156</id>
      <parentid>3655573</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T15:57:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3925156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="720" sha1="1s6vbwi1x16vjmtd9okh420qhonam4b" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''1528.'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1528|title=What Happened in 1528|date=1528|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt; ('''MDXXVIII''') bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru , a postoji i prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru .

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1528. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
*[[6. april]] - [[Albrecht Dürer]], njemački slikar i kipar
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1528|1528.}}</text>
      <sha1>1s6vbwi1x16vjmtd9okh420qhonam4b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prokleta avlija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11396</id>
    <revision>
      <id>3925261</id>
      <parentid>3899364</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4870" sha1="24gjo7uq9anahaqixo79d7toa7qh68v" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga|
| naziv           = Prokleta avlija
| naziv_originala = Prokleta avlija
| autor           = [[Ivo Andrić]],
| vrsta_djela     = Novela
| žanr            = psihološko - historijski roman (sa elementima [[alegorija|alegorije]])
| jezik           = Srpsko-hrvatski
| vrijeme i mjesto nastanka = 
| pripovjedač     = Andrić, fra Petar, fra Ratislav
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = Osmansko doba
| mjesto_radnje   = [[Bosna i Hercegovina]], [[Osmansko Carstvo]]
| glavni_lik      = Fra Petar
| vrhunac         = 
| teme            = kritika vlasti
}}
'''Prokleta avlija''' je roman [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] koje predstavlja izuzetnu kritiku vlasti uopće, pa tako i osmanske. Prikazan je položaj intelektualca u društvu koje ga odbacuje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Skoko|first=Iko|last2=Topić Stipić|first2=Davorka|date=29. 6. 2021|title=Konverzacija u romanu Prokleta avlija|url=http://hum.ff.sum.ba/wp-content/uploads/Hum24/humdec2020_007_028.pdf|journal=Hum|language=hr|issue=24|pages=7–28|doi=10.47960/2303-7431.24.2020.7|issn=2303-7431}}&lt;/ref&gt;

== O autoru ==
{{Glavni|Ivo Andrić}}

== Likovi ==
* Fra Petar - glavni junak i narator koji igrom okolnosti biva uhapšen i završi u carigradskom zatvoru sa ostalim likovima
* Zaim - lažov koji zatvorenicima govori o svojim kobajagi putovanjima
* Latifaga Karađoz - Nadimak &quot;Karađoz&quot; mu je odavno postao pravo ime. Pod tim imenom je poznat i van zidina Proklete avlije, a nakon duge službe u stambolskoj policiji, nakon smrti prethodnog upravnika, postaje &quot;Gospodar avlije&quot;
* Haim - Jevrej porijeklom iz Smirne 
* Ćamil efendija - smatran ludim zbog svojih fanatičkih zanimacija, te zbog glasina po Smirni dospijeva u avliju (zatvor)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tabanovic.com/1.prokleta-avlija-likovi.htm|title=IVO ANDRIĆ: Prokleta avlija - likovi|website=www.tabanovic.com|access-date=20. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Andrić|first=Ivo|title=Prokleta avlija|publisher=Svjetlost|year=1954|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Kratki roman &quot;Prokleta avlija&quot;, čije pisanje je [[Ivo Andrić|Andrić]] započeo između [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a dovršio ga i objavio 1954], smatra se piščevim remek-djelom. Komponovan je narativnim postupkom &quot;upričavanja priče&quot; (prstenasta, okvirna strktura). Ima više pripovjedača koji jedan od drugoga preuzimaju kazivačku poziciju. Pripovijedanje u ovom romanu može se predstaviti i slikom koncentričnih krugova koji se skupljaju do samog jezgra priče.

Kao i svi drugi Andrićevi romani, izuzimajući ''Gospođicu'', i Prokleta avlija okrenuta je [[historija|historiji]], ali na drukčiji način od Višegradske, [[Travnička hronika|Travničke]] i Sarajevske hronike. Roman je ispripovijedan smirenim, nepristrasnim tonom, kojim se odmjereno i sugestivno teži objektivizaciji, kako je to kod Andrića već običaj i pravilo.

Do centralne, historijske priče iz 15. vijeka o tragičnoj sudbini Džem-sultana, Andrić dovodi posredno. O Džem-sultanu pripovijeda mladi polu-Turčin  Ćamil, koji u njemu vidi svog sudbinskog srodnika i preteču. O Ćamilu pripovijeda prestravljeni Jevrejin Haim, a svi oni su samo uspomena fra Petra na dane provedene u [[Istanbul|stambolskom]] [[zatvor]]u, &quot;Prokletoj avliji&quot;. A tu uspomenu, opet, grli luk sjećanja bezimenog mladića (pisca?), koji, gledajući u zimski dan na fra Petrov grob, vraća u sebi cijeli tok priče.

Svi protagonisti &quot;Proklete avlije&quot;, ma koliko različiti, čuvaju u sebi iskustvo sužnja, pa i svijet, makar i nesvjesno, osjećaju kao ograničen, tjeskoban prostor. Kao da je samo postojanje tamnovanje. (Naslov romana simbolički je ključ čitanja.) Uskomešanost zatvora u koji se sliva zli talog imperije koja je prešla svoj vrhunac, ali gdje, igrom slučaja, zalutaju i ljudi koji su samo drukčiji od ostalih, postaje neka vrsta zamjene za svijet on traje u vremenu i ne obazire se na pojedinačne ljudske sudbine koje ga tvore. &quot;Svi su sporedni i nevažni&quot; zapisuje Andrić. &quot;Avlija živi  sama za sebe, sa stotinu promijena, i uvijek ista.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Stil ==
* mirnoća i staloženost sveznajućeg pripovjedača
* mnogostruko složena rečenica
* gnomičnost
* govorna karakterizacija likova
* stil je preuzet iz starih [[Franjevci|franjevačkih]] hronika: istodobno je objektivan, precizan i slikovit, simboličan

== Također pogledajte ==
*[[Bosanskohercegovačka književnost]] 
*[[Alfabetski spisak bosanskih djela]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20180604043042/https://content.sciendo.com/view/journals/ausp/9/1/article-p99.xml Prokleta avlija, na content. sciendo.com]

{{Wikicitat|Prokleta avlija}}

[[Kategorija:Knjige iz 1954.]]
[[Kategorija:Ivo Andrić]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka djela]]</text>
      <sha1>24gjo7uq9anahaqixo79d7toa7qh68v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ratko Mladić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>11852</id>
    <revision>
      <id>3925188</id>
      <parentid>3923890</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63578" sha1="d3ld87uks8qsgqjzn6y2nwsumw2qbs4" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?

==Untitled==
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''.
::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti.
::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda.
::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: &quot;&lt;u&gt;okupirana&lt;/u&gt; [Kraljevina] Jugoslavija&quot; (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 14:37, 28 august 2026 (CEST)

== Izmjene ==
Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;curid=6140&amp;diff=3922573&amp;oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:20, 28 august 2026 (CEST)

:Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu.
* Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. 
*Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na &quot;sopstvenim teorijama&quot; je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]].
*To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR.
*Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST)
*:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo.
*:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST)
*::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST)
*:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST)
: Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema &quot;Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm&quot; može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje &quot;vlastitih teorija&quot; i &quot;osobni´h interpretacija&quot; u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:42, 28 august 2026 (CEST)
::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u &quot;bosanskohercegovačke zapovjednike&quot;, ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST)
:::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:49, 28 august 2026 (CEST)
::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije.
::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti.
::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno.
::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose &quot;vlastite teorije&quot; – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena.
::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži &quot;dugme&quot; za zaštitu stranice.
::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST)
::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike  Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''&quot;bosanskohercegovački&quot;''&quot; dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je &quot;bosanskohercegovački&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:30, 28 august 2026 (CEST)
::::::Kolega AnToni,
::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti.
::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje &quot;šta treba dokazivati&quot; je &quot;sve, ako postoji potreba&quot;. Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam &quot;bosanskohercegovački&quot; – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd.
::::::Evo razloga: 
::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na &quot;bosanskohercegovačkog oficira&quot; zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao.
::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot;.
::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao &quot;bosanskohercegovački političar&quot;, što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije.
::::::Ako tvrdiš da je formulacija &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Evo nas opet kod &quot;bosanskohercegovački&quot;, &quot;bosanski&quot;, &quot;bošnjački&quot; i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je &quot;navedena formulacija jedina pravilna&quot;. A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]].
:::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. &quot;Bosanskohercegovački&quot; može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije &quot;vlastita teorija&quot;, nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza.
:::::::Ako govorimo o formulacijama, &quot;jugoslovenski oficir&quot;, &quot;general VRS&quot;, &quot;general i komandant Glavnog štaba VRS&quot; ili &quot;rodom/porijeklom iz BiH&quot; imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa.
:::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac &quot;bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH&quot;. To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu.
:::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim &quot;bosanskohercegovački vojnici&quot;. To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao &quot;bosanskohercegovački&quot; u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i &quot;bosanskohercegovački vojnik&quot; ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost.
:::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju &quot;bosanskohercegovačkog generala&quot;. Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo.
:::::::Što se tiče navoda o &quot;nedosljednom prevođenju&quot;, hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao &quot;ratnog komandanta bosanskih Srba&quot;, Al Jazeera kao &quot;bivšeg generala Vojske Republike Srpske&quot;, dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija &quot;jedina pravilna&quot; bez objašnjenja šta se njome tačno označava.
:::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije &quot;odobrenje&quot; da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva.
:::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta.
:::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko &quot;zauzima čiju stranu&quot;, osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna.
:::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen.
:::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je &quot;pobijedio&quot; u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:07, 29 august 2026 (CEST)
::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: &quot;General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i 
::::::::Hercegovina.&quot; [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 17:38, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::U tekstu se &quot;terorisanje&quot; navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i &quot;bosanskohercegovačkim teroristom&quot;, samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]).
:::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio &quot;bosanskohercegovački general&quot;. Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general.
:::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::prva rečenica:
::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev &quot;bosanskohercegovački&quot;, a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:08, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje.
:::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao &quot;rasplinjavanje diskusije&quot;. Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot;.
:::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje.
:::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju.
:::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao).
:::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno &quot;brani&quot; dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST)
{{izvuci}} Kuda početi... Ne mogu da vjerujem koliko bajtova rasprave ste napravili. Etničko porijeklo, državljanstvo i druga biografska pitanja mogu se objasniti dalje u članku, dok uvod treba prvo jasno navesti šta je osoba bila i koju je funkciju obavljala. Ovako kako stoji je rogobatno i nedostaju ključne informacije (komandant glavnog štaba). Nešto poput ovoga je dosta preciznije:

{{citat|'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je jugoslovenski oficir i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), čijim je Glavnim štabom komandovao od 12. maja 1992. do najmanje 8. novembra 1996. Kao najviši vojni komandant VRS-a imao je jednu od ključnih uloga u vođenju njenih snaga tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].}} 

Također apelujem da se smanji korištenje [[Veliki jezički modeli|LLM]]-ova u razgovorima, ako je ikako moguće jer je diskusiju teško pratiti. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:02, 30 august 2026 (CEST)

:Kolega, [[Korisnik:Mhare|Hare]], u potpunosti se slažem s ovim prijedlogom, jer precizno i jasno definiše primarnu ulogu i funkciju u uvodnoj rečenici. Po meni je ovo daleko najbolje ponuđeno rješenje koje vraća fokus na enciklopedijsku tačnost. Pozivam i ostale kolege da se izjasne o ovoj formulaciji kako bismo konačno priveli kraju ovu iscrpljujuću diskusiju koja se samo vrti u krug. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:09, 30 august 2026 (CEST)
::☝️ Ovaj Harisov prijedlog je za sad najbolji. Jugoslovenski paše više nego bosanskohercegovački jer je čovjek bio visokopozicioniran kadar JNA, te rođen je na području Kraljevine Jugoslavije (makar to bilo ''de jure''). Znači da odgovara više nego aktuelna formulacija (državni + vojni kontekst ima prednost u odnosu na samo geografski).
::Da ne dužim, ima tu i elemenata zbog čega to tako treba biti: historigrafska praksa, profesionalna karijera, pravni i državni kontinuitet, ali prije svega pojednostavljivanje uvoda je broj 1 razlog za to. Da ne rasčlanjujem sad, prijedlog je top.
::Samo bih predložio još da se naznači da se selo gdje je rođen nalazi na području današnje Bosne i Hercegovine, pa smo i tu dilemu riješili (konkretno nakon ovog pod [[Ratko Mladić#Rani %C5%BEivot i vojna karijera|Rani život i karijera]]: ''&lt;u&gt;Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942,&lt;/u&gt;'' ovdje poslije zareza dodati samo ''&lt;u&gt;današnja Bosna i Hercegovina&lt;/u&gt;''. I to bi trebalo biti to ;) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:21, 30 august 2026 (CEST)

Bog! Nedavno sam preveo uvod engleski uvod na hrvatski, pa sam nakon dugog vremena navratio na bs.wiki i vidio ovu raspravu, pa rek'o idem podijeliti svoje skromno mišljenje. :) Dovoljno je napisati da je bio »srpski vojni časnik iz Bosne i Hercegovine« te navesti '''najvažnije''' dužnosti koje je obavljao. Ako ne želimo spominjati etnik, onda možemo staviti nešto tipa: »bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) te kasnije general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] &lt;small&gt;(= jer je po ovome zadnjem zapravo i postao poznat/ušao u povijest)&lt;/small&gt;«? Po meni nema potrebe nabrajati ''i jugoslavenski i bosanskohercegovački i srpski'' itd. Budite mi dobro! Pozz, --[[Korisnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:23, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pokušaj svojatanja Ratka Mladića na ovom članku. ==

Pošto su moje izmjene vraćene, odlučio sam da pokrenem diskusiju putem stranice za razgovor.


Što se tiče uvodnog teksta ovog članka, Ratko Mladić je opisan kao bosanskohercegovačka osoba. Također, naglašava se to da je u geografskom smislu. Ako već govorimo o geografskom smislu, Ratko Mladić je bio Bosanac, a ne bosanskohercegovac, zato što njegovo selo se nalazi u geografskom području Bosna. Ipak, mnogo puta je ispravnije reći da je on Srbin iz Bosne.


U infokutiji je njegovo državljanstvo stavljeno kao državljanin Bosne i Hercegovine. Ali ovo nije uopće tačno. Tokom proglašenja nezavisnosti BiH i rata u BiH, Ratko Mladić je bio general i državljanin Republike Srpske, a ne BiH. [[Korisnik:Naivalres|Naivalres]] ([[Razgovor s korisnikom:Naivalres|razgovor]]) 17:21, 3 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>d3ld87uks8qsgqjzn6y2nwsumw2qbs4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>713.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12217</id>
    <revision>
      <id>3925291</id>
      <parentid>3898340</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5034" sha1="ajmnkr46373x85je728sgkxcx04r323" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''713.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 713. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* 3. juni – Car Filipik je oslijepljen, svrgnut i poslan u progonstvo od strane zavjerenika Opsikionske vojske u Trakiji, nakon vladavine od 1 godine i 6 mjeseci. Nasljeđuje ga Anastasije II, birokrata i carski sekretar, koji uspostavlja unutrašnji red i započinje reorganizaciju bizantijske vojske. Pogubljuje oficire koji su bili direktno uključeni u zavjeru protiv Filipika.
* Arapsko-bizantijski ratovi: Emevijski Arapi pod vodstvom al-Abbasa ibn al-Valida, sina halife al-Valida I, pljačkaju Antiohiju u Pisidiji (moderna Turska).

=== Emevijski halifat ===
* Emevijsko osvajanje Hispanije: Vizigotsko kraljevstvo je konačno poraženo u bici kod Segoyuele (Kastilja i León). Princ Theudimer potpisuje Orihuelski sporazum s Abdulazizom, guvernerom [[El-Andaluz]]a, i dozvoljeno mu je da zadrži svoju vlast u području koje je kasnije poznato kao Tudmir. Zadržava citadelu Orihuela i nekoliko drugih naselja, uključujući Alicante i Lorcu na Sredozemnom moru.&lt;ref&gt;David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 17). ISBN 978-184603-230-1&lt;/ref&gt;
* Arapske snage pod Musom ibn Nusajrom osvajaju tvrđavu Méridu, koja se nalazi na granicama Andaluzije. Postaje dio Emevijskog emirata Córdoba.
* Arapi stižu do Inda. Muhammed ibn al-Qasim je zauzeo Multan, što ga je učinilo gospodarom Sinda&lt;ref&gt;N. Jayapalan History of India, Atlantic Publishers &amp; Distri, 2001 (ISBN 978-81-7156-928-1)&lt;/ref&gt;. Zarobljeni vojnici su pogubljeni, ali su hindusi i budisti tretirani kao dhimmi (&quot;zaštićeni&quot;) i mogli su zadržati svoju religiju plaćanjem [[džizja|džizje]].

=== Britanija ===
* Kralj Istočne Anglije Ealdwulf umire, a nasljeđuje ga sin Ælfwald. Kraljica Cuthburh od Northumbrije putuje na jug kako bi osnovala manastir u Wimborneu (Dorset).

=== Kina ===
* Car Xuan Zong likvidira vrlo unosnu &quot;Neiscrpnu riznicu&quot;, kojom upravlja istaknuti budistički manastir u Čang'anu. Ovaj manastir prikuplja ogromne količine novca, svile i blaga kroz mnoštvo pokajanja bogatih ljudi, anonimno ostavljenih u prostorijama. Iako je manastir velikodušan u donacijama, Xuan Zong izdaje dekret o ukidanju njihove riznice, uz obrazloženje da su njihove bankarske prakse bile prevarantske, prikuplja njihovo bogatstvo i distribuira ga raznim drugim budističkim manastirima, taoističkim opatijama, te za popravak statua, dvorana i mostova u gradu.
* U Čang'anu, za ovogodišnji Festival lampiona, nedavno abdicirani car Rui Zong podiže ogroman točak lampiona na gradskoj kapiji, čija je zabilježena visina bila 60 metara. Okvir je prekriven brokatom i svilenom gazom, ukrašen zlatnim i žadnim nakitom, a kada se upali ukupno oko 50.000 čaša za ulje, njegov sjaj se može vidjeti kilometrima daleko.
* Xuan Zong dodjeljuje 20 miliona bakrenih novčića i angažuje oko 1.000 majstora da izgrade dvoranu u budističkom manastiru s mnoštvom oslikanih portreta njega samog, božanstava, duhova itd.
* Xuan Zong pobjeđuje u borbi za vlast boreći se protiv svoje sestre, princeze Taiping. Pogubljuje veliki broj njenih saveznika i prisiljava je na samoubistvo.

=== Azija ===
* Pisanje regionalnih hronika (fudoki). Japanska vlada se na taj način obavještava o tome šta se dešava u provincijama&lt;ref&gt;Seiichi Iwao, Teizō Iyanaga Dictionnaire historique du Japon, Volume 1. Maisonneuve &amp; Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1575-1)&lt;/ref&gt;.

== 713. u temama ==
=== Književnost ===
* Za vrijeme dinastije Tang, objavljene su Kaijuan Za Bao (&quot;Bilten dvora&quot;), prve novine, ručno štampane na svili (približan datum).

=== Geografija ===
* 28. februar: Zemljotres u Sirij&lt;ref&gt;Mémoires couronnés par l'Académie royale des sciences et belles-lettres de Bruxelles, 1850&lt;/ref&gt;.

=== Religija ===
Počela je izgradnja Velikog Bude u Lešanu u blizini Lešana, provincija Sečuan (Kina). Nakon završetka 803. godine, postat će najveći [[Buda]] isklesan u kamenu na svijetu.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Karloman, gradonačelnik palače (približan datum)
* Stefan Mlađi, bizantijski teolog (ili 715.)
* Zhang Xuan, kineski slikar (umro 755.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* [[Zejnul-Abidin]], četvrti šiitski imam i praunuk Muhammeda
* Ealdwulf, kralj Istočne Anglije
* Huineng, kineski zen budistički patrijarh (rođen 638.)
* Li Džiao, kancelar dinastije Tang (rođen 644.)
* Philippicus, bizantijski car
* Taiping, princeza dinastije Tang
* Suitbert, anglosaksonski misionarski biskup
* Ursmar, franački opat i misionarski biskup
* Jidžing, kineski budistički monah i putnik (rođen 635.)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|713|713.}}</text>
      <sha1>ajmnkr46373x85je728sgkxcx04r323</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Milton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12604</id>
    <revision>
      <id>3925253</id>
      <parentid>3899684</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:16:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2322" sha1="bqjakkmu7wtdnj6jvpglxw712dvactu" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''John Milton''' ([[London]], [[9. decembar]] [[1608]]. - [[London]], [[8. novembar]] [[1674]].), engleski književnik

[[Datoteka:John Milton.jpg|mini|John Milton]]

Znameniti je esejist, pjesnik i dramatičar. Njegov religiozni ep &quot;''Izgubljeni raj''&quot; smatra se jednim od najboljih djela napisanih na [[engleski jezik|engleskom jeziku]]. Milton se aktivno umiješao i u političke borbe svojega doba. Kad je nakon pogubljenja kralja u januaru [[1649]]. Milton objavio spis u kojem opravdava taj [[Oliver Cromwell|Cromwellov postupak]], imenovan je tajnikom novoosnovanog državnog vijeća i na tom poslu [[1652]]. izgubio vid.
Nakon pobjede kontrarevolucije [[1660]]., knjige su mu javno spaljene, a on bačen u tamnicu, ali je uskoro pušten.

== Djela ==

* '' Comus '', [[1634]].
* '' Lycidas '', [[1638]].
* '' Of Reformation '', [[1641]].
* '' Of Prelatical Episcopacy '', [[1641]].
* '' Animadversions '', [[1641]].
* '' The Reason for Church Government '', [[1642]].
* '' Apology for Smectymnuus '', [[1642]].
* '' Doctrine and Discipline of Divorce '', [[1643]].
* '' Of Education '', [[1644]].
* '' Judgement of Martin Bucer Concerning Divorce '', [[1644]].
* '' Areopagitica '', [[1644]].
* '' Tetrachordon '', [[1645]].
* '' Colasterion '', [[1645]].
* '' Poems of Mr John Milton, Both English and Latin '', [[1645]].
* '' Tenure of Kings and magistrates '', [[1649]].
* '' Eikonoklastes '', [[1649]].
* '' Defensio pro Populo Anglicano '', [[1651]].
* '' Defensio Seconda '', [[1654]].
* '' A treatise of Civil Power '', [[1659]].
* '' The Likeliest Means to Remove Hirelings from the Church '', [[1659]].
* '' Ready and Easy Way to Establish a Free Commonwealth '', [[1659]].
* '' Brief Notes Upon a Late Sermon '', [[1660]].
* '' Paradise Lost '', [[1667]].
* '' Accedence Commenced Grammar '', [[1669]].
* '' History of Britain '', [[1670]].
* '' Samson Agonistes '', [[1671]].
* '' Paradise Regained '', [[1671]].
* '' Art of Logic '', [[1672]].
* '' Of True Religion '', [[1673]].
* '' Poems, &amp;c, Upon Several Occasions '', [[1673]].
* '' Epistolae Familiaries '', [[1674]].
* '' Prolusiones '', [[1674]].

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Rođeni 1608.|Milton, John]]
[[Kategorija:Umrli 1674.|Milton, John]]
[[Kategorija:Engleski pisci|Milton, John]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]</text>
      <sha1>bqjakkmu7wtdnj6jvpglxw712dvactu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Oluja&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12673</id>
    <revision>
      <id>3925270</id>
      <parentid>3898439</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Omjer sukobljenih strana */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8518" sha1="7mxzvwfitj1vkffdi81f0hndhsuak0m" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija Oluja
| dio            = [[Rat u Hrvatskoj]], [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]]
| datum          = 4–7. august 1995.
| mjesto         = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat       = Pobjeda hrvatskih i snaga Armije Republike Bosne i Hercegovine
| strana1        = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana2        = [[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|20px]] [[Srpska vojska Krajine]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[Zvonimir Červenko]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Željko Glasnović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Atif Dudaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Izet Nanić]]{{KIA}}
| komandant2     = [[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|20px]] [[Mile Mrkšić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Fikret Abdić]]
| snage1         = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[HV]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[HVO]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Peti korpus Armije RBiH]]
| snage2         = 
| žrtve1         = 
| žrtve2         = 
| napomena       = 
}}
'''Operacija &quot;Oluja&quot;''' bila je vojna operacija [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] iz ljeta 1995, kad su zauzeti veliki krajevi [[Hrvatska|Hrvatske]] uz granicu sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], gradovi [[Knin]], [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]], [[Benkovac]] i drugi, srušena [[Republika Srpska Krajina]] i stvoren put za izlazak najzapadnijih područja Bosne i Hercegovine iz srpskog obruča i izolacije.

== Uvod ==
Nakon operacije [[Operacija &quot;Bljesak&quot;|&quot;Bljesak&quot;]] u maju 1995. pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i srpskih snaga.

Početkom augusta 1995, nakon problema koje su Srbi imali u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Takva akcija ipak nije bila očekivana jer se Hrvatskoj stalno iz [[Sjedinjene Američke Države|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako krene u ofanzivu. Presudno je bilo akciju završiti u manje od sedmicu dana, jer &quot;[[Operacija &quot;Bljesak&quot;|Bljesak]]&quot; je vojno trajao manje od 48 sati.

== Omjer sukobljenih strana ==
* Hrvatska vojska:
** Stalna vojska: 50.000 ljudi 
** Mobilizirano: preko 100.000 ljudi
** Ukupno vojnika: preko 150.000 
** 350 [[tenk]]ova
** Artiljerija: oko 200 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a
* Vojska Republike Srpske Krajine:
** 40.000 vojnika 
** 200 tenkova
** Artiljerija: 250 topova, i neodređen broj minobacača

Omjeri Vojske SAO Krajine i Hrvatske Vojske:
* Ljudstvo: 1 / 3,7
* Tenkovi: 5 / 7
* Artiljerija: 5 / 4

Očita je bila nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu i manja prednost u tenkovima. Vojska RS Krajine je jedino bila nadmoćnija po broju artiljerijskog oružja, ali ne u tolikom broju. Po broju vojnika i vojnih oružja na bojnom polju kao i u pogledu morala, vojska SAO Krajine nije imala velikih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom.

== Operacija ==
=== Petak, 4. august ===
U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Na cijeloj dužini fronta počela je raketno-topovska paljba. Prvog dana akcije onesposobljen je [[odašiljač]] Ćelavac, čime je onemogućena komunikacija Srbima, zauzet je Sveti Rok, a [[Knin]] se nalazio u okruženju hrvatske vojske.

=== Subota, 5. august ===
[[Knin]] je zauzet do podne a na južnom dijelu ratišta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, te je ofanziva nastavljena prema Petrinji, Glini, Plitvičkim jezerima.

=== Nedjelja, 6. august ===
U nedjelju su se spojile Hrvatska vojska s HVO-om i [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Petim korpusom Armije BiH]] na granici BiH, time je bivša Srpska Krajina &quot;prepolovljena&quot;, ujutro je zauzeta Petrinja, a kasno navečer Glina. Srpskim civilima, koji su to odabrali, ostavljeni su koridori za bijeg preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okruženju.

=== Ponedjeljak, 7. august ===
Osvojeni su Turanj i Tušilović. Ministar odbrane [[Gojko Šušak]] u 18 sati objavio je da je akcija završena. Do petka se &quot;čistio&quot; teren i srpski vojnici su se predavali, u 19 sati u utorak počela je predaja 21. korpusa.

== Gubici ==
Po hrvatskim podacima, poginula su 174 pripadnika OSRH i MUP-a, a od toga 20 oficira i 18 podoficira. O gubicima srpske strane postoje različiti podaci, a pretpostavlja se, uz sve korekcije i naknadne informacije, da je poginulo 560 pripadnika vojske &quot;RSK&quot;, dok je oko 1850 ranjeno.

== Posljedice ==
Unatoč neprestanim pozivima predsjednika RH upućenoga građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zagarantovana sva građanska prava, najveći je broj Srba iz samoproglašene &quot;Krajine&quot; na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Zapovijed (br. 12-3113-1195) o evakuaciji Srba iz tzv. &quot;Krajine&quot; potpisali su srpski general [[Mile Mrkšić]] 4. VIII., kao i predsjednik &quot;Krajine&quot; [[Mile Martić]]. Broj izbjeglih Srba različito se procjenjuje: hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000-250.000.

Tokom operacije Oluja OS RH nisu srušile niti jedan vjerski (pravoslavni) objekt. Ali, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubistva iz osvete ili koristoljublja nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napuštenih kuća i drugih objekata (preko 20 hiljada). Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima optuženo 1949 prekršitelja hrvatske nacionalnosti, dok su osuđene 1492 osobe, od toga za ubistvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).

Zbog sklopa političkih, vojnih, geostrateških i drugih razloga Hrvatska nije krenula u vojno oslobađanje preostalih okupiranih područja u Baranji i istočnoj Slavoniji, nego je integracija tih dijelova u pravni sistem Hrvatske odgođena do sporazuma u Daytonu, kada su dogovoreni detalji o procesu reintegracije.

== Rezultat ==
Za vrijeme vojno-policijske akcije oluja zauzeta je većina hrvatskog područja koji je do tada bio pod kontrolom lokalnih srpskih vlasti. &quot;Oluja&quot; se danas smatra najvažnijom akcijom u ratu u Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. kada je &quot;Oluja&quot; i održana. Prije izvršenja cijelog procesa, većinsko srpsko civilno i vojno stanovništvo bilo je upozoreno na više načina, a jedan dio je i odveden u sigurnije krajeve.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Operation Storm}}
* [https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja]
* [http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/index.html Dossier Oluja]
* [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Navodni brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/operacija/oluja-1995/ Operacija Oluja]

{{Operacije u Ratu u Hrvatskoj}}
{{Rat u Hrvatskoj}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1995.]]
[[Kategorija:Bitke u 1995.]]</text>
      <sha1>7mxzvwfitj1vkffdi81f0hndhsuak0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Hemičari</title>
    <ns>14</ns>
    <id>14480</id>
    <revision>
      <id>3925314</id>
      <parentid>3897457</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="168" sha1="sbfd028qmldyligm0e2jjvzdrrabvos" xml:space="preserve">{{Commonscat|Chemists}}
{{Kategorija|Hemičar}}

[[Kategorija:Ljudi po zanimanju|Hemičari]]
[[Kategorija:Hemija|Hemičari]]
[[Kategorija:Naučnici po polju|Hemičari]]</text>
      <sha1>sbfd028qmldyligm0e2jjvzdrrabvos</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NetBSD</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16289</id>
    <revision>
      <id>3925333</id>
      <parentid>3873134</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T01:40:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PacmanD</username>
        <id>185808</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:NetBSD desktop.png]] → [[File:Demonstration of NetBSD with XFCE desktop environment version 4.12 desktop.png]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name) · Netbsd desktop.png is a really generic name and could refer to so many different types of desktop</comment>
      <origin>3925333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3312" sha1="duw8ye0gu818sz0erzskgv9cmlzu2i1" xml:space="preserve">{{Infokutija operativni sistem
|naziv = NetBSD
|logo = NetBSD.png
|screenshot = Demonstration of NetBSD with XFCE desktop environment version 4.12 desktop.png
|opis = 
|website = [http://www.netbsd.org/ netbsd.org]
|razvijatelj = 
|skupina = [[BSD]]
|izvorni model = [[Open source]]
|zadnja stabilna verzija = 5.1
|datum izdavanja stabilne verzije = [[19. novembar]] [[2010]]
|kernel = Monolitni
|korisnički interfejs = [[KDE]]
|licenca = BSD licenca
|radno stanje = Razvija se
|platforme = [[alpha]], [[arm]], [[acorn26]],  [[acorn32]],  [[cats]],  [[evbarm]],  [[hpcarm]],  [[iyonix]],  [[netwinder]],  [[shark]],  [[zaurus]], [[hp700]], [[i386]], [[xen]], [[sun2]], [[amiga]],  [[atari]],  [[cesfic]],  [[hp300]],  [[luna68k]],  [[mac68k]],  [[mvme68k]],  [[news68k]],  [[next68k]]  [[sun3]],  [[x68k]], [[evbmips]], [[ews4800mips]],   [[mipsco]],  [[newsmips]],  [[sbmips]], [[sgimips]], [[algor]],  [[arc]],  [[cobalt]],  [[hpcmips]],  [[pmax]],  [[sbmips]], [[amigappc]],  [[bebox]],  [[evbppc]], [[ibmnws]], [[macppc]],  [[mvmeppc]],  [[ofppc]],  [[prep]],  [[rs6000]],  [[sandpoint]], [[evbsh3]], [[mmeye]], [[dreamcast]],  [[landisk]],  [[hpcsh]], [[sparc]], [[sparc64]], [[vax]], [[amd64]]
|metoda nadogradnje = 
|upravljanje paketima = 
}}

'''NetBSD''' je [[slobodni softver|slobodan]], siguran i visoko portabilan&lt;ref name=&quot;games&quot;&gt;{{cite web|url=http://freelicensegames.com/NetBSD.htm|title=About NetBSD|access-date=7. 6. 2014|quote=NetBSD is a fork of the 386/BSD branch of the Berkeley Software Distribution (or BSD) operating system.|archive-date=5. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130405131107/http://freelicensegames.com/NetBSD.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[otvoreni softver|otvoreni]] [[operativni sistem]] [[Operativni sistem sličan Unixu|sličan UNIX]]-u, dostupan na mnogim platformama (od 64-bit AlphaServer-a i desktop sistema do handheld i embedded uređaja). Njegov čisti dizajn i avansirane osobine čine ga odličnim i u produkciji i u istraživačkim okruženjima, i korisnički je podržan ({{jez-en|user-supported}}) sa kompletnim [[izvorni kod|izvornim kodom]]. Mnoge aplikacije su lahko dostupne.

==NetBSD Live==
NetBSD Live! CD je izvorno razvijen od strane Jörg Braun, i dopuštao je da se podigne NetBSD 1.5.2/i386 s CDROM-a, neke konfiguracije sistema, izbor konfiguracije X- a, zatim omogućava pokretanje jednog od nekoliko grafičkih sučelja, npr. KDE. Pod KDE-om, KOffice je spreman za korištenje.
Od tada, NetBSD temeljeni Live CD-i korišteni su u mnogim različitim okruženjima. Ona lahko mogu biti kreirana koristeći sysutils / mklivecd paket.

== Također pogledajte ==
* [[DragonFly BSD]]
* [[FreeBSD]]
* [[MidnightBSD]]
* [[MirOS BSD]]
* [[OpenBSD]]
* [[PCBSD]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.netbsd.org/ Službena stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.embeddedarm.com/news/netbsd_toaster.htm NetBSD Controlled Toaster] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927032133/http://www.embeddedarm.com/news/netbsd_toaster.htm |date=27. 9. 2007 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.netbsd.org/gallery/products.html#netbsd-live NetBSD Live! CD]

{{Unixu slični}}
{{Stub-rač}}

[[Kategorija:Operativni sistemi]]
[[Kategorija:Softver]]
[[Kategorija:BSD]]</text>
      <sha1>duw8ye0gu818sz0erzskgv9cmlzu2i1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zijah Sokolović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17692</id>
    <revision>
      <id>3925214</id>
      <parentid>3915143</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4828" sha1="0lkv2l5mw90mfcfs0h9zvo38cspunmc" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Zijah Sokolović
| slika              = Zijah Sokolović en face.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1950|12|22}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| alma_mater         = [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]]
| zanimanje          = Glumac i režiser
| godine_aktivnosti  = 1975-danas
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = Lidija Stanković
| partner            = 
| djeca              = 1
}}
'''Zijah Sokolović'''  ([[Sarajevo]], 22. decembra 1950), je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] glumac i režiser.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm0812505/|title=Zijah Sokolovic|website=IMDb|access-date=12. 7. 2021}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] u Sarajevu.

Tekst &quot;''Glumac je, glumac je glumac&quot;'' je preveden na nekoliko jezika, i igrao je u dvadeset zemalja svijeta. Pored monodrama, uloga u televizijskim serijama i igranim filmovima, Zijah Sokolović je nastupao u sarajevskom ''[[Kamerni teatar 55|Kamernom teatru 55]]'' osamdesetih godina prošlog vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/2303756.html|title=Zijah Sokolović, dramski umjetnik|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=12. 7. 2021}}&lt;/ref&gt; Kao prva generacija školovanih glumaca u BiH je postao član glumačkog ansambla “''Malo pozorište''”, u Sarajevu. Godine 1976. je diplomirao na Akademiji Scenskih Umjetnosti u Sarajevu, sa samostalnim projektom &quot;''Ex Ponto''&quot; [[Ivo Andrić|Ive Andrića]].

Sokolović živi, glumi i režira u [[Austrija|Austriji]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. Direktor je dječijeg pozorišta [[Theaterland]] u [[Salzburg]]u, profesor na katedri za glumu [[Bruckner Konservatorium]]a u [[Linz]]u, umjetnički direktor pozorišnog festivala [[Dežela gledališća]] u Ljubljani te umjetnički vođa projekta ''Dramatično društvo''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biografija.info/zijah-sokolovic/|title=Zijah Sokolović biografija {{!}} Biografija.info|website=www.biografija.info|access-date=12. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/647-roden-zijah-sokolovic|title=Rođen Zijah Sokolović|website=Historija.ba|language=bs|access-date=28. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
 
== Filmografija ==

=== Filmovi ===
*[[Ostavljeni]] (2010)
*Čitulja za Eskobara (2008)
*Balkanski sindrom (2007)
*Put lubenica (2006)
*Otac (2005) 
*Konjanik (2003)
*Ledina (2003) 
*[[Remake (film)|Remake]] (2003) 
*Bella Block - Im Namen der Ehre (2002)
*Barabe! (2001) 
*Outsider (1997) 
*Gluvi barut (1990)
*Karneval, anđeo i prah (1990) 
*Čovjek koji je znao gdje je sjever a gdje jug (1989)
*Sile u vazduhu (1989) 
*Inat (1988) 
*Zaboravljeni (1988) 
*Hudodelci (1987) 
*Poslednji skretničar uzanog koloseka (1986) 
*Razgovori stari (1986)
*Prokleta avlija (1984)
*Pismo - Glava (1983) 
*Igmanski marš (1983) 
*Zadah tijela (1983)  
*Dvije polovine srca (1982) 
*[[Miris dunja]] (1982)  
*Samo jednom se ljubi (1981)
*Zajedno (1981) 
*Bife 'Titanik' (1979) 
*Doktor Mladen (1975)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mojtv.hr/filmografija/glumac/8575/zijah-sokolovic.aspx|title=Zijah Sokolović - Filmografija|website=mojtv.hr|access-date=28. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== TV serije ===
*&quot;Ljubav, navika, panika&quot; (2005)
*&quot;[[Praonica (serija)|Praonica]]&quot; (2005)
*&quot;A sada Zijah&quot; (2004)
*&quot;[[Memoari porodice Milić]]&quot; (1990)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
*&quot;Zaboravljeni&quot; (1990)
*&quot;Večernja zvona&quot; (1988)  
*&quot;Zagrljaj&quot; (1988) 
*&quot;Štefica Cvek u raljama života&quot; (1984)  
*&quot;Karađoz&quot; (1970)

== Nagrade == 
* '''1979.''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];
* '''2017. -''' VELIKA LISKA „Ahmet Obradović“ stručnog žirija 19.internacionalnog festivala „Mostarska liska“, Zijahu A.Sokolović za REŽIJU predstave „Demokracija“ u produkciji Thearta Zagreb i Yugoarta Beograd Mostar, BiH

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Imdb name|id=0812505}}

{{wikicitat|Zijah Sokolović}}
{{Zlatna arena - sporedni glumac}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sokolović, Zijah}}
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Jugoslavenski glumci]]
[[Kategorija:Narodno pozorište u Sarajevu]]</text>
      <sha1>0lkv2l5mw90mfcfs0h9zvo38cspunmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Émil Cioran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17847</id>
    <revision>
      <id>3925249</id>
      <parentid>3899734</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:15:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1613" sha1="bssh4jrlpqarqm0ec3sq67gi1gw3tuz" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[File:Cioran in Romania.jpg|thumb|Emil Cioran]]

'''Émil Michel Cioran''' ([[Rasinari]], [[8. april]] [[1911]] - [[Pariz]], [[20. juni]] [[1995]]), [[Francuska|francuski]] pisac i filozof [[Rumunija|rumunskog]] porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=E. M. Cioran, 84, Novelist And Philosopher of Despair|url=https://www.nytimes.com/1995/06/22/obituaries/e-m-cioran-84-novelist-and-philosopher-of-despair.html|newspaper=The New York Times|date=22. 6. 1995|access-date=6. 4. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Eric|last=Pace}}&lt;/ref&gt;

Od [[1937]]. godine živio je u Parizu, a na [[francuski jezik|francuskom]] piše od [[1947]]. godine. Bio je [[filozofija|filozof]] i [[moralizam|moralist]] te jedan od najbriljantnijih savremenih [[esej]]ista, ne samo zahvaljući svom snažnom i raskošnom stilu nego i u suštinskoj polemičnosti te lucidnosti svoga duha.

Proslavio se već prvim knjigama &quot;Kratak pregled raspadanja&quot; i &quot;Silogizmi gorčine&quot;. Nastavljač je i ujedno poricatelj [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], zagovara &quot;volju za nemoć&quot;, kontemplativnu dokolicu i spokojstvo korjenite skepse. Bio je [[anarhizam|anarhist]] i [[agnosticizam|agnostik]], a izgrađuje kroz bljeskove izazovnih maksima i pjesničnih aforizama mudrost koja krijepi unatoč [[pesimizam|pesimizmu]].

== Također pogledajte ==
* [[Diogen iz Sinope]]

{{Wikicitat|Emil Cioran}}
{{Commonscat|Emil Cioran}}

[[Kategorija:Rođeni 1911.|Cioran, Émil]]
[[Kategorija:Umrli 1995.|Cioran, Émil]]
[[Kategorija:Francuski pisci|Cioran, Émil]]
[[Kategorija:Francuski filozofi|Cioran, Émil]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]</text>
      <sha1>bssh4jrlpqarqm0ec3sq67gi1gw3tuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tomislav Piplica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19644</id>
    <revision>
      <id>3925308</id>
      <parentid>3915883</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7701" sha1="7f8q25uxelk9r4efm1l2bqort3oxud8" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Tomislav Piplica
| slika                      = 2022-11-11 Borussia Dortund II gegen FC Erzgebirge Aue (3. Liga 2022-23) by Sandro Halank–297.jpg

| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1969|4|5}}
| rodnigrad                  = [[Bugojno]]
| rodnadržava                = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 182&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Golman]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1981–1989.
| omladinskipogoni           = [[NK Iskra Bugojno]]
| godine1                    = 1989–1991.
| klubovi1                   = [[NK Zagreb]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 1991–1992.
| klubovi2                   = [[NK Istra 1961|Istra]]
| nastupi(golovi)2           = 15 (0)
| godine3                    = 1993–1997.
| klubovi3                   = [[HNK Segesta|Segesta]]
| nastupi(golovi)3           = 115 (4)
| godine4                    = 1997–1998.
| klubovi4                   = [[NK Samobor|Samobor]]
| nastupi(golovi)4           = 14 (0)
| godine5                    = 1998–2009.
| klubovi5                   = [[FC Energie Cottbus|Energie Cottbus]] 
| nastupi(golovi)5           = 248 (0)
| godine6                    = 2012–2015.
| klubovi6                   = [[FC Eilenburg]]
| nastupi(golovi)6           = 28 (0)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 1987.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U-20]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 0 (0)
| nacionalnegodine2          = 2001-2002.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 9 (0)
| trenergodine               = 2009–2011.&lt;br /&gt;2010–2014.&lt;br /&gt;2012–2013.&lt;br /&gt;2012.&lt;br /&gt;2013–2015.&lt;br /&gt;2016–2017.&lt;br /&gt;2020–2021.&lt;br /&gt;2024.
| trenerklubovi              = [[FC Energie Cottbus]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]&lt;br /&gt;[[FC Eilenburg]]&lt;br /&gt;→[[Hartenfels Torgau 04]]&lt;br /&gt;[[FC Eilenburg]]&lt;br /&gt;[[FSV Wacker 90 Nordhausen]]&lt;br /&gt;[[SpVgg Bayreuth II]]&lt;br /&gt;[[1. FC Lokomotive Leipzig]]
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
'''Tomislav Piplica''' (rođen 5. aprila 1969. u [[Bugojno|Bugojnu]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], SFRJ) je bivši bosanskohercegovački [[fudbal|nogometni]] golman. Bio je trener golmana [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] i [[FC Energie Cottbus]]a.

== Klupska karijera ==
Fudbalsku karijeru počeo je sa 12 godina u [[Bugojno|bugojanskoj]] [[NK Iskra Bugojno|Iskri]] kao igrač. Godinu poslije postao je golman. 1989. odlazi u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatsku]], gdje je igrao za [[NK Zagreb]], [[NK Istra 1961|NK Istru]], [[HNK Segesta|HNK Segestu]] i [[NK Samobor]]. Prvi inozemni angažman imao je 1997. Bio je 15 dana na probi u [[Belgija|belgijskom]] [[Royal Antwerp F.C.|Antwerpenu]], ali njegov tadašnji klub [[HNK Segesta]] je tražio previsoku odštetu tako da se ubrzo vratio. U ljeto 1998. odlazi u [[Njemačka|njemački]] [[FC Energie Cottbus]] gdje je branio 11 godina, odnosno sve do kraja igračke karijere.&lt;ref name=&quot;Kult-Keeper&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;torwart.de&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.torwart.de/Tomislav-Piplica-II-Energie-C.1846.0.html|title=Tomislav Piplica – &quot;hautnah&quot; bei torwart.de (20.10.07)|date=20. 10. 2007|publisher=torwart.de|accessdate=12. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Dva puta je bio izabran za igrača godine. Zbog svojih posebnosti u sezoni 2004/05. bio je jedini igrač koji je imao dvije autogram karte sa različitim frizurama. Osim toga poznat je i po legendarnom autogolu glavom, kada mu je bezopasna lopta prešla preko glave. Za taj gol je u emisiji &quot;[[TV Total]]&quot; [[Stefan Raab|Stefana Raaba]] dobio nagradu &quot;Raab der Woche&quot; po koju je lično došao. Poznat je i po tome što je kao najpopularniji igrač [[FC Energie Cottbus]]a imao čast da ugosti [[Gerhard Schröder]]a i [[Angela Merkel|Angelu Merkel]]. Kancelar Schröder poželio je da mu puca jedanaesterac. Iako su mu svi iz kluba govorili da pusti gol, on ga je namjerno obranio, nakon čega je imao problema sa upravom kluba. &quot;Pipi&quot; ili &quot;Pirat&quot; kako ga od milja zovu navijači [[FC Energie Cottbus|Energia]] ima kultni status u klubu,&lt;ref name=&quot;Kult-Keeper&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/06/24/energie-cottbus/tomislav-piplica-bekommt-multi-vertrag.html|title=Kult-Keeper wird Torwart-Trainer, Scout und Klub-Repräsentant|date=24. 6. 2009|publisher=bild.de|accessdate=24. 12. 2009|archive-date=17. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090817134030/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/06/24/energie-cottbus/tomislav-piplica-bekommt-multi-vertrag.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te mu je 21. maja 2009. upriličena oproštajna utakmica, na kojoj je prisistvovalo 15.000 navijača. Zbog statusa koji uživa i zbog vjernosti [[FC Energie Cottbus|Energiu]], uprava mu je ponudila mjesto trenera i skauta koje je prihvatio.

== Reprezentacija ==
=== Jugoslavija ===
Bio je član [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|nogometne reprezentacije Jugoslavije]] koja je osvojila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo do 20 godina]] koje se održavalo u [[Čile]]u 1987.

=== Bosna i Hercegovina ===
Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometnu reprezentacijau Bosne i Hercegovine]] debitovao je 24. marta 2001. na kvalifikacionoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko Prvestvo]] 2002. protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|reprezentacije Austrije]]. Posljednju utakmicu za reprezenatciju odigrao je 21. augusta 2002. na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije|reprezentacije Srbije]] na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=16702|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=26. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Trenerska karijera ==
Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110105084|title=Profesionalne licence Barbarezu, Piplici i kolegama|date=5. 1. 2011|language=Bosnian|accessdate=23. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; U februaru 2010 selektor bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije [[Safet Sušić]] izabrao ga je za trenera golmana reprezentacije.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transfermarkt.de/de/tomislav-piplica/profil/spieler_180.html Profil] na ''transfermarkt.de''
* [https://www.youtube.com/watch?v=Ji_vc3FHCqA Razgovor s Tomislavom Piplicom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 19. 5. 2023. ([[YouTube]])

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Piplica, Tomislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Biografije, Bugojno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni golmani]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Nogometaši Istra Pule]]
[[Kategorija:Nogometaši Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Istre 1961]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>7f8q25uxelk9r4efm1l2bqort3oxud8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kiribati</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20083</id>
    <revision>
      <id>3925186</id>
      <parentid>3923624</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20347" sha1="g3o7hurwv3uopp6idiwaaimi8kr3jul" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Kiribati (višeznačnica)}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Kiribati
| izvorno_ime                    = Republic of Kiribati
| ime_genitiv                    = Kiribata
| zastava                        = Flag of Kiribati.svg
| grb                            = Coat of arms of Kiribati.svg
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = Te Mauri, Te Raoi ao Te Tabomoa
| himna                          = Teirake Kaini Kiribati
| mapa                           = LocationKiribati.png
| glavni_grad                    = [[Južna Tarawa]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|1|8|N|173|2|E}}
| najveći_grad                   = [[Južna Tarawa]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|Engleski]], [[Gilbertski jezik|Gilbertski]]
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Taneti Maamau]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
[[Potpredsjednik]] 
| vladar_druga_vlast             = [[Teuea Toatu]]
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
| nezavisnost_priznato           = 12. juli 1979.
| površina                       = 811,19&lt;ref name=&quot;facts&quot;&gt;{{cite news |author=&lt;!--not stated--&gt; |title=Kiribati profile – Facts |url=http://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-16431215/ |publisher=[[BBC News]] |date=23. 5. 2013 |access-date=23. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 192.
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 138.000&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kiribati |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/#people-and-society |archive-url=https://web.archive.org/web/20260116154044/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/#people-and-society |url-status=dead |access-date=5. 5. 2026 |website=cia.gov|archive-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2026 procjena
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 172.
| gustoća                        = 170,37
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 77.
| bdp_ukupno                     = $&amp;nbsp;297 miliona
| bdp_godina                     = 2023.
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = $&amp;nbsp;2.381&lt;ref name=&quot;autogenerated3&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/April/weo-report?c=826,&amp;s=NGDP_RPCH,NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2022&amp;ey=2024&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |title=World Economic Outlook database: April 2023 |date=april 2023 |accessdate=20. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi                            = 0.644&lt;ref&gt;{{Cite web|date= 6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2023/2024|url= https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/KIR|access-date=6. 5. 2025|publisher=[[United Nations Development Programme]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023.
| hdi_nivo                       = medium
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 140
| gini                           = 27,8&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210204222738/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison/ |url-status=dead |archive-date=4. 2. 2021 |title=Gini Index coefficient|publisher=[[The World Factbook]]|access-date=24. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2019
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Australski dolar]]
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] +12, +13, +14
| najveća_tačka_ime              =
| najveća_tačka_metara           =
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| nacionalni_dan                 =
| internetski_nastavak           = [[.ki]]
| pozivni_broj                   = 686
| komentar                       = 
|}}
'''Republika Kiribati''' je ostrvska [[država]] u središnjem dijelu [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Sastoji se od 33 [[atol]]a koji se prostiru na oko 3,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; morske površine oko [[ekvator]]a. Ostrvske skupine raspoređene po ovom području su: Gilbert, Phoenix i Line. Kiribati su nezavisni od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] od 1979. Obuhvataju 717&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i broje oko 100.798 stanovnika. [[Glavni grad]] je [[Južna Tarawa]], dok je zvanični administrativni centar [[Bairiki]]. Službeni jezici su [[Engleski jezik|engleski]] i [[gilbertski]] jezik.

== Historija ==
Prvi austronezijski putnici stigli su na [[Gilbertova ostrva]] još 3000. p. n. e, ali ova ostrva nisu bila gusto naseljena sve do 200. n. e. od strane [[Mikronezija|Mikronežana]]. Oko 1300, Samoanci i Tonganci napali su južna Gilbertova ostrva, tada poznata kao [[Tungaru]], donoseći sa sobom [[Polinezija|polinezijske]] kulturne elemente. Kasniji dolasci stanovnika [[Fidži]]ja doveli su melanezijske elemente na Gilbertova ostrva, a opsežni mješoviti brakovi između Mikronezijanaca, Polinezijaca i Melanezijaca doveli su do stvaranja onoga što će postati Gilberteška kulturna tradicija do trenutka kada su [[Evropljani]] uočili ostrva 1600-tih. Ostrva Feniks i ostrva Line su posjećivali različiti melanezijski i polinezijski narodi, ali njihova izolacija i nedostatak prirodnih resursa značili su da dugoročna naseljavanja nisu bila moguća. Obje ostrvske grupacije bile su nenaseljene u vrijeme evropskog kontakta. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] je 1892. proglasilo protektorat nad Gilbertovim i obližnjim ostrvima Ellice, u pokušaju da blokira rastući uticaj [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Ostrvo Banaba bogato fosfatima pripojeno je protektoratu 1900. Godine 1916. protektorat je postao kolonija, a neka ostrva Line pripojena su 1916. i 1919, a konačna su pripojena 1972. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ostrva su okupirale japanske snage, ali je okupacija prekinuta američkim amfibijskim napadima. Ostrva Ellice postala su vlastita kolonija 1974. i preimenovana su u [[Tuvalu]]. Gilbertova ostrva su postala potpuno samoupravna 1977. i neovisna 1979. pod novim imenom Kiribati. Sjedinjene Američke Države su se odrekle svih prava na slabo naseljena ostrva Phoenix i Line u sporazumu o prijateljstvu iz 1979.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Kiribati|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/|publisher=Central Intelligence Agency|date=12. 2. 2025|access-date=17. 2. 2025|language=en|archive-date=4. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210204143718/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[File:Map of the Territorial Waters of the Pacific Ocean.png|thumb|upright=1.8|Kiribati sa okolnim isključivim ekonomskim zonama u tamno sivoj boji, sa označenim trima nepovezanim teritorijama]]
[[File:Kiribati map LOC.jpg|thumb|upright=1.5|Mapa Kiribata]]
[[File:Kiribati Inseln.png|thumb|Pokrajine Kiribata]]
[[File:Abaiang top view.jpg|thumb|Kokosove palme u Abaiangu]]

Kiribati se sastoje od 32 atola i jednog usamljenog ostrva ([[Banaba]]), koji se protežu na istočnu i zapadnu [[Hemisfera|hemisferu]], kao i na sjevernu i južnu hemisferu. Njegova opsežna [[ekskluzivna ekonomska zona]] (IEZ) obuhvata tri, nepovezane, tradicionalne geografske podregije: Banaba ([[Melanezija|melanezijsko]]-mikronezijsko područje), Gilbertova ostrva ([[Mikronezija]]) i Linijska i Feniks ostrva ([[Polinezija]]).&lt;ref name=CIA&gt;[https://web.archive.org/web/20260116154044/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/ Kiribati]. ''The World Factbook''.&lt;/ref&gt; Grupe ostrva su:

* [[Banaba]]: izolovano ostrvo između [[Nauru]]a i Gilbertovih ostrva
* [[Gilbertova ostrva]]: šesnaest atola smještenih otprilike 1.500 kilometara sjeverno od [[Fidži]]ja
* [[Feniksova ostrva]]: osam atola i koraljnih ostrva smještenih otprilike 1.800 kilometara jugoistočno od Gilbertovih ostrva
* [[Linijska ostrva]]: osam atola i jedan greben, smješteni otprilike 3.300 kilometara istočno od Gilbertovih ostrva

Banaba je [[uzdignuti koralni atol]]. Nekada je bio bogat izvor fosfata, ali je iscrpljen u rudarstvu prije nezavisnosti.{{sfn|Williams|Macdonald|1985}}{{sfn|Ellis|1935}} Ostatak zemlje u Kiribatima sastoji se od pješčanih i grebenskih ostrvskih atola ili korajnih ostrva, koji se uzdižu samo jedan ili dva metra iznad nivoa mora.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Banaba {{!}} Kiribati, Map, History, &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Banaba |access-date=30. 5. 2025 |website=www.britannica.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tlo je tanko i krečnjačko. Ima nizak kapacitet zadržavanja vode i nizak sadržaj organske materije i hranjivih tvari - osim kalcija, natrija i magnezija. Banaba je jedno od najmanje pogodnih mjesta za poljoprivredu na svijetu.{{sfn|Thomas|2003|p=3}}

[[Kiritimati]] (ranije Božićno ostrvo) u Linijskim ostrvima ima najveću površinu kopna od bilo kojeg atola na svijetu. Na osnovu poravnanja [[Međunarodna datumska granica|Međunarodne datumske granice]] 1995, Linijska ostrva su bila prvo područje koje je ušlo u novu godinu, uključujući i 2000. Iz tog razloga, ostrvo Caroline je 1997. preimenovano u [[Milenijsko ostrvo]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Harris |first=Aimee |title=Millennium: Date Line Politics |url=https://www.trussel.com/kir/dateline.htm |work=Honolulu Magazine |date=april 1999 |access-date=14. 6. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060628045504/http://trussel.com/kir/dateline.htm |archive-date=28. 6. 2006 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
[[File:Line5304 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|thumb|Tropsko ostrvo sa palminim listovima orijentisanim u pravcu preovlađujućih vjetrova]]

Kiribati imaju [[Ekvatorska klima|ekvatorsku klimu]]. Od aprila do oktobra, prevladavaju sjeveroistočni vjetrovi i stabilne temperature blizu 30&amp;nbsp;°C. Od novembra do aprila, zapadni olujni vjetrovi donose kišu.

Kiribatska vlažna sezona (te Auu-Meang), poznata i kao sezona [[Tropski ciklon|tropskih ciklona]] (te Angibuaka), počinje svake godine od novembra do aprila. Kiribati stoga obično doživljava ekstremnije vremenske događaje povezane s tropskim poremećajima ili tropskim ciklonama tokom te Auu-Meanga. Tropski cikloni se rijetko razvijaju ili prolaze duž ekvatora gdje se nalazi Kiribati, ali Kiribati su historijski bili pod utjecajem udaljenih tropskih ciklona. Utjecaji su uočeni dok su sistemi još bili u fazama razvoja (tropska niska temperatura/poremećaj) ili čak prije nego što su dostigli kategoriju tropskih ciklona.

Sezona kiše počinje kada se Ten Rimwimata ([[Antares]]) pojavi na nebu nakon zalaska sunca, od maja do novembra, kada su blaži vjetrovi i struje, a manje kiše. Zatim, prema decembru, kada Nei Auti ([[Plejade (zvjezdano jato)|Plejade]]) zamjenjuje Antares, sezona iznenadnih zapadnih vjetrova i obilnijih kiša obeshrabruje bilo kakvo udaljeno putovanje s ostrva na ostrvo.{{cite journal |last=Di Piazza |first=Anne |title=La navigation océanienne : un savoir trop longtemps méconnu |journal=Pallas |volume=10-11 |year=2002 |pages=183–190 |doi=10.4000/pm.269 |url=https://journals.openedition.org/pm/269 |doi-access=free |access-date=2. 9. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Kiribati ne doživljavaju ciklone, ali se efekti mogu povremeno osjetiti tokom sezona ciklona koji pogađaju obližnje pacifičke ostrvske zemlje poput [[Fidži]]ja.&lt;ref name=CIA/&gt;&lt;ref name=brit&gt;[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/319111/Kiribati Kiribati]. ''Encyclopædia Britannica''&lt;/ref&gt;{{sfn|Thomas|2003|p=3}}

Padavine značajno variraju između ostrva. Na primjer, godišnji prosjek je 3.000&amp;nbsp;mm na sjeveru i 500&amp;nbsp;mm na jugu Gilbertovih ostrva.&lt;ref name=brit/&gt; Većina ovih ostrva nalazi se u suhom pojasu ekvatorijalne okeanske klimatske zone i doživljavaju produžene suše.{{sfn|Thomas|2003|p=3}}

== Kultura ==
Tradicionalni [[ples]]ovi Kiribata su jedinstven oblik [[Umjetnost|umjetničkog izražavanja]]. Pokreti stopala, ruku i cijelog tijela imitiraju kretanje fregatnih ptica dok hodaju i lete. Kostimi za ples su napravljeni od domaćih, ručno rađenih materijala. Fregate simboliziraju mnoge važne stvari u tradicionalnom životnom kontekstu Kiribata. Omogućavaju prirodnu navigaciju ribarima dok su izgubljeni na moru, pružaju informacije o vremenskim prilikama, a također predstavljaju mir i harmoniju. Osmjehivanje tokom plesa se općenito smatra vulgarnim u kiribatskom plesu. Razlog tome je porijeklo ove umjetnosti, koja ne služi samo kao oblik zabave i razonode, već kao forma pripovijedanja i prikazivanja vještine tradicionalnih plesača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.guampedia.com/pop-cultures-kiribati/|title=POP Cultures: Kiribati - Guampedia|last=Pereda|first=Nathalie|date=16. 12. 2015|website=www.guampedia.com|language=en-US|access-date=25. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Iako su dosta različiti, svaki od ovih plesova dijeli zajednički motiv oponašanja pokreta fregate koja je prikazana na državnoj zastavi Kiribata. Ograničeni utjecaj drugih kultura širom svijeta dovelo je do toga da se mnogi književni i umjetnički radovi uveliko oslanjaju na drevne i tradicionalne ideje. Ručno izrađeni predmeti obično se prave od domaćih materijala, poput [[Cyperaceae|trske]] i drugih trava kojim se može plesti. Ovi predmeti prvenstveno služe svakodnevnoj svrsi, a to su uglavnom sandale i korpe. Ove vrste rukotvorina obično se prodaju [[Turizam|turistima]] kao suveniri, što je jedan od glavnih doprinosa razvoju [[Ekonomija|ekonomije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/the-culture-and-traditions-of-kiribati.html|title=The Culture And Traditions Of Kiribati|last=Society|first=Amber Pariona in|date=8. 5. 2018|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=25. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Narod Kiribata je ostao konzervativan i otporan na promjene, gdje ​​veze sa porodicom i zemljom ostaju snažne. Izgradnja i utrke kanuima su uobičajeni tipovi zabave. [[Odbojka]] i [[Nogomet|fudbal]] su najpopularniji sportovi među lokalcima. Stanovništvo je pretežno [[Mikronezija|Mikronezijsko]], a više od polovine stanovnika su [[Katolička crkva|katolici]]. Ostatak čine kiribatski protestanti, kao i manjine [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormonskih]] i bahaističkih sljedbenika. Već dugi niz godina stanovništvo većine otoka migrira u urbane centre Južne Tarawe, gdje za sada živi više od dvije petine stanovništva.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Muzika ===
Narodna muzika na Kiribatima se uglavnom zasniva na pjevanju ili drugim oblicima vokalizacije, uglavnom uz pratnju udaraljki. Javne nastupe na modernom Kiribatiju obično izvodi &quot;sjedeći hor&quot;, uz pratnju [[Gitara|gitare]]. Međutim, tokom formalnih izvedbi stojnog plesa ([[Te Kaimatoa (ples)|Te Kaimatoa]]) ili plesa bokovima ([[Te Buki (ples)|Te Buki]]), drvena kutija se obično koristi kao udaraljkaški instrument. Ova kutija je konstruirana tako da daje šuplji i odjekujući ton kada je istovremeno udari hor muškaraca koji sjede oko nje. Tradicionalne pjesme su često ljubavne, ali postoje i takmičarske, vjerske, dječje, patriotske, te ratne i svadbene pjesme. Izvode se i plesovi sa štapovima koji na sebi svojstven način pričaju legende i poluhistorijske priče. Ovi plesovi sa štapovima ili &quot;tirere&quot; izvode se tokom velikih festivala.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
{{Refbegin}}
* {{cite book |last1=Dixon |first1=Keith |title=Acclimatising to higher ground: The realities of life of a Pacific atoll people |year=2021 |publisher=Sidestone |isbn=978-94-6426-029-8 |url=https://www.sidestone.com/books/acclimatising-to-higher-ground}}.
* {{cite book |last1=Ellis |first1=Albert F. |title=Ocean Island and Nauru; Their Story |year=1935 |publisher=Angus and Robertson |location=Sydney, Australia |oclc=3444055 }}
* {{cite book |last1=Grimble |first1=Arthur |title=A Pattern of Islands |orig-year=1952 |year=1981 |publisher=[[Penguin Books]] |url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-GriPatt.html |access-date=16. 10. 2011 |isbn=978-1-906011-45-1 }}
* {{cite book |last1=Grimble |first1=Arthur |title=Tungaru Traditions: Writings on the Atoll Culture of the Gilbert Islands |publisher=University of Hawaii Press |series=Penguin Travel Library |year=1989 |isbn=978-0-8248-1217-1}}
* {{cite book |last1= Koch |first1= Gerd (translated by Guy Slater)|title=The Material Culture of Kiribati|year=1986 |publisher= University of the South Pacific|location=Suva |isbn=9789820200081 }}
* {{cite book |title=Te Rikitianere ni baibara, ae te boki ni kaoti nanon taeka ianena aika 376 aika n te baibara ni kiribati: ma te kankaotanti ae karako |trans-title=Gilbert Islands Bible dictionary, and pocket concordance of proper names and contents of the Bible |publisher=E katauraoaki irouni beiñam |url=https://books.google.com/books?id=ibMUAAAAYAAJ |year=1895 |location=Honolulu |ref={{harvid|HBM|1895}} }}
* {{cite book |last1=Macdonald |first1=Barrie |title=Cinderellas of the Empire: Towards a History of Kiribati and Tuvalu |date=1982 |publisher=Australian National University Press |url=https://books.google.com/books?id=_FwTAQAAIAAJ |isbn=9789820203358 |via=Google Books}}
* {{cite book |last1=Moseley |first1=William G. |title=An Introduction to Human-Environment Geography: Local Dynamics and Global Processes |publisher=Wiley-Blackwell |year=2014 |isbn=978-1-4051-8932-3 }}
* {{cite book |last1=Piciocchi |first1=Alice |title=Kiribati: cronache illustrate da una terra (s)perduta |year=2016|publisher=24 ORE Cultura |location=Milan, Italy |isbn=978-88-6648-307-6}} (also in French)
* {{cite book |last1=Sabatier |first1=Ernest |title=Dictionnaire gilbertin-français |date=1954 |publisher=Mission of the Sacred Heart}}
* {{cite book |last1=Stearns |first1=Harold Thornton |title=Geologic Setting of the Fossil Goose Bones Found on Molokai Island, Hawaii|url=https://books.google.com/books?id=lbe0AAAAIAAJ&amp;q=kamea+Gilbertese|year=1973|publisher=Bernice P. Bishop Museum|quote=Malayo-Polynesian terms for the dog, te kiri, and the pig. te buaka, occur in Gilbertese word lists, but in general usage the dog is often called te kamea (from &quot;come here&quot;) and the pig is known only as te beki.}}
* {{cite book |last1=Stevenson |first1=Robert Louis |title=In the South Seas |date=1896}}
* {{cite journal |last1=Thomas |first1=Frank R. |year=2003 |url=https://www.sil.si.edu/DigitalCollections/AtollResearchBulletin/issues/00501.pdf |title=Kiribati: 'Some aspects of human ecology,' forty years later |journal=Atoll Research Bulletin |volume=501 |pages=1–40 |doi=10.5479/si.00775630.501.1 }}
* {{cite book |last1=Troost |first1=J. Maarten |title=The Sex Lives of Cannibals |date=8. 6. 2004 |publisher=Broadway Books |isbn=978-0-76-791530-4}}
* {{cite book
 |last= Walsh
 |first= Michael Ravell
 |date= 2020
 |title= A History of Kiribati: From the Earliest Times to the 40th Anniversary of the Republic
 |page= &lt;!-- or pages= --&gt;
 |isbn=9-79869535-895-7
}}
* {{cite book |last1=Whincup |first1=Joan |last2=Whincup |first2=Tony |title=Akekeia! Traditional dance in Kiribati |date=2001 |location=Wellington, NZ |publisher=none}}{{self-published source|date=septembar 2023}}
* {{cite book |last1=Williams |first1=Maslyn |last2=Macdonald |first2=Barrie |title=The Phosphateers: A History of the British Phosphate Commissioners and the Christmas Island Phosphate Commission |year=1985 |publisher=Melbourne University Press |isbn=978-0-522-84302-6}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kr.html Kiribati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907162305/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kr.html |date=7. 9. 2017 }} na CIA World Factbook

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kiribati|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]</text>
      <sha1>g3o7hurwv3uopp6idiwaaimi8kr3jul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveta Lucija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20577</id>
    <revision>
      <id>3925176</id>
      <parentid>3923972</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13968" sha1="eh3w0ffvn5vm1vwityxlepq9g7y299w" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Sveta Lucija (višeznačnica)}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Sveta Lucija
| izvorno_ime                    = Saint Lucia
| ime_genitiv                    = Svete Lucije
| zastava                        = Flag of Saint Lucia.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of Arms of Saint Lucia.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[Sons and Daughters of Saint Lucia]]&quot;
| karta                          = Saint Lucia on the globe (Americas centered).svg
| opis_karte                     = Lokacija Svete Lucije (zaokružena crvenom bojom) na [[Karibi]]ma
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Castries]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|13|53|00|N|60|58|00|W|type:adm1st_globe:earth_region:LC_source:geonames |display=inline,title}}&lt;ref name=&quot;geonames&quot;&gt;[{{geonameslink|gnid=3576468|name=saint-lucia}} Saint Lucia] in [{{geonamesabout}} Geonames.org (cc-by)]&lt;/ref&gt;
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = {{ublist |item_style=white-space:nowrap;
  |77.4% [[Kršćanstvo]]
  |14.4% [[Ireligija|bez religije]]
  |1.4% [[Rastafarijanstvo]]
  |2.7% ostale
  |4.1% nije navedeno
  }}
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = Unitarna parlamentarna [[ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti              = Monarh
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = Generalni Guverner
| vladar_druga_vlast             = [[Felix Finisterre]]
| vrsta_treće_vlasti             = Predsjednik vlade
| vladar_treća_vlast             = [[Philip Joseph Pierre]]
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Svete Lucije]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Senat Svete Lucije]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Skupština Svete Lucije]]
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| nezavisnost_priznato           = 22. februar 1979.
| površina                       = 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 165.595
| stanovnika_godina              = 2010
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 184.100
| procjena_godina                = 2023.
| gustoća                        = 298
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 29
| bdp_ukupno                     = {{increase}}$3,769 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.LC&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/October/weo-report?c=362,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2020&amp;ey=2028&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |title= Saint Lucia| publisher= [[International Monetary Fund]] |work= World Economic Outlook Database |date=10. 10. 2023 |access-date=26. 10. 2023 |archive-date=26. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026203545/https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/October/weo-report?c=362,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2020&amp;ey=2028&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2025.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 177
| bdp_per_capita                 = {{increase}} $29.258&lt;ref name=&quot;IMFWEO.LC&quot; /&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 73
| bdp_nominalni_ukupno           = {{increase}} $2,715 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.LC&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2025
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 168
| bdp_nominalni_per_capita       =
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = 0,748&lt;ref&gt;{{Cite web |date= 26. 5. 2025 |title=Human Development Report 2023/2024 |url= https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/LCA|access-date=25. 5. 2025 |publisher=[[United Nations Development Programme]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 103
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 51,2&lt;ref name=&quot;wb-gini&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison/ |title=Gini Index coefficient |work= The World Factbook |publisher= [[Central Intelligence Agency]] |place= US |access-date=3. 8. 2021 |archive-date=17. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717071854/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2016
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Istočnokaripski dolar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC−04:00]]
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = 1-758
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.lc]]
| komentar                       = 
}}
'''Sveta Lucija''' je mala otočna država u istočnim i južnim [[Karibi]]ma,&lt;ref name=&quot;GovC&quot; /&gt; u dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]] koji se protežu od [[Portoriko|Portorika]] do [[Venecuela|Venecuele]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Saint_Lucia|title=Saint Lucia - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=27. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationsencyclopedia.com/geography/Morocco-to-Slovakia/Saint-Lucia.html|title=Saint Lucia|website=www.nationsencyclopedia.com|access-date=27. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Ostrva privjetrine]] Malih Antila, nalazi se sjeverno/sjeveroistočno od [[Sveti Vincent (ostrvo)|ostrva Sveti Vincent]], sjeverozapadno od [[Barbados]]a i južno od [[Martinique]]a. Pokriva površinu od 617 km2 sa zvanično procijenjenom populacijom od preko 184.100 ljudi od sredine 2023.&lt;ref name= &quot;pop projection to 2023&quot;&gt;{{cite web| url= https://stats.gov.lc/subjects/society/population/estimated-mid-year-population-by-sex-and-five-year-age-groups-2011-to-2023/| title= Estimated Mid-Year Population by Sex and Five Year Age Groups, 2011 to 2023| website= stats.gov.lc |date=| publisher= The Central Statistical Office of Saint Lucia| access-date= 24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni i najveći grad nacije je [[Castries]].

Vjeruje se da su prvi dokazani stanovnici ostrva, Arawaksi, bili prvi koji su se naselili na ostrvu između 200. i 400. godine n. e. Godine 800. n. e, ostrvo su preuzeli Kalinago. Francuzi su bili prvi evropski kolonisti koji su se naselili na ostrvu i potpisali su ugovor sa domaćim Karibima 1660. Englezi su preuzeli kontrolu nad ostrvom 1663. U narednim godinama, Engleska i Francuska su se 14 puta borile za kontrolu nad ostrvom; Posljedično, kontrola nad ovim izuzetno vrijednim geopolitičkim položajem se često mijenjala. Konačno, Britanci su preuzeli potpunu kontrolu 1814, ubrzo nakon pobjede nad francuskim carem [[Napoleon III, car Francuske|Napoleonom I]].&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web |title=Saint Lucia |url=https://caricom.org/country_profiles/saint-lucia/ |access-date=2. 12. 2022 |website= caricom.org| publisher= [[Caribbean Community]] |language=en-US |archive-date=2. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221102022109/https://caricom.org/country_profiles/saint-lucia/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Budući da je ostrvo tako često prelazilo između britanske i francuske kontrole, Sveta Lucija je bila poznata i kao &quot;Helena Zapada&quot; po grčkom mitološkom liku, [[Helena Trojanska|Heleni Trojanskoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=History of Saint Lucia |url=https://www.embassyofstlucia.org/history-of-saint-lucia |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601221448/https://www.embassyofstlucia.org/history-of-saint-lucia |archive-date=1. 6. 2023 |access-date=29. 11. 2022 |website=embassyofsaintlucia |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predstavnička vlada uvedena je 1924, a opće pravo glasa uspostavljeno je 1951.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.sluelectoral.com/about-elections/knowledge-base-resources/election-timeline-of-saint-lucia/ | title=Election Timeline of Saint Lucia| website= sluelectoral.com| publisher= | date=13. 9. 2023 | archive-date=15. 12. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221215231237/https://www.sluelectoral.com/about-elections/knowledge-base-resources/election-timeline-of-saint-lucia/ | url-status=live | access-date=15. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; Od 1958. do 1962.ostrvo je bilo članica [[Zapadnoindijska federacija|Zapadnoindijske federacije]]. Dana 22. februara 1979, Sveta Lucija je postala nezavisna država, a ostala je dio [[Krunske zemlje Commonwealtha|Commonwealtha]].&lt;ref name=&quot;GovC&quot;&gt;{{cite book| url= http://www.legislation.gov.uk/uksi/1978/1901/made |title= The Saint Lucia Constitution| via= legislation.gov.uk| date= 20. 12. 1978 | quote= effective 1979 February 22| publisher= Government of St. Lucia| edition= December 2008| archiveurl=https://web.archive.org/web/20180125134652/http://www.legislation.gov.uk/uksi/1978/1901/made |archivedate=25. 1. 2018| access-date= }}&lt;/ref&gt;

Sveta Lucija je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Organizacija američkih država|Organizacije američkih država]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Karipska zajednica|Karipske zajednice]] (CARICOM) i [[Organizacija istočnokaripskih država|Organizacije istočnokaripskih država]] (OECS). Također je članica [[Međunarodna organizacija frankofonija|Međunarodne organizacije frankofonije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDI_2008_EN_Tables.pdf |title=Human development indices |publisher= United Nations Development Programme | website= undp.org |year= 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112083827/http://hdr.undp.org/en/media/HDI_2008_EN_Tables.pdf |archive-date=12. 1. 2012 }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Vlast nad ostrvom je prelazila iz ruke u ruku između [[Francuska|Francuske]] i [[Velika Britanija|Britanije]], ali ju je [[1814]]. godine preuzela Britanija. [[1967]]. godine ostrvo je steklo samoupravu, a godine [[1979]]. država je stekla nezavisnost u okviru britanskog [[Commonwealth]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://history.state.gov/countries/saint-lucia|title=Saint Lucia - Countries - Office of the Historian|website=history.state.gov|access-date=27. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Političke podjele ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Ostrvo je dugo 44&amp;nbsp;km, a široko do 22&amp;nbsp;km. Brdovito je i raščlanjeno dubokim dolinama. Klima je vruća i vlažna, a [[vulkan]]sko tlo plodno. Bujna [[prašuma]] uglavnom je posječena.

Vulkanska priroda Svete Lucije objašnjava njenu brdovitost u odnosu na većine njenih susjeda. Planinski lanac se proteže od sjevera ka jugu, a najviša tačka je [[Morne Gimie]] na skoro 1.000 m nadmorske visine. Najpozantije znamenitosti na ostrvu su piramidalni čunjevi sa dva vrha koji se nazivaju [[Pitons]], također smješteni na zapadnoj strani ostrva i obilježeni u dva trokutasta oblika u središtu nacionalne zastave. U blizini se nalazi stari grad ''Soufrière''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privreda ==
Osim uzgoja [[banana]], u novije vrijeme Sveta Lucija privlači strana ulaganja, posebno u [[bankarstvo|bankarstvu]] i [[turizam|turizmu]].
 
== Stanovništvo ==
Malobrojno stanovništvo Svete Lucije je uglavnom crnačkog ili miješanog porijekla. Po vjerskom sastavu prevladavaju [[katoličanstvo|katolici]] sa 90%, dok ostatak čine [[anglikanci]] (3%) i ostali [[protestanti]] (7%).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Saint Lucia}}
{{Commonscat|Saint Lucia}}
* {{CIA World Factbook link|st|Sveta Lucija}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1210491.stm St Lucia] sa [[BBC|BBC News]]
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=LC Sveta Lucija] na &quot;International Futures&quot;
* [http://allaboutstlucia.com/ Turistički vodič za ostrvo St. Lucia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140711102015/http://allaboutstlucia.com/ |date=11. 7. 2014 }}
{{Commonwealth}}
{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}

[[Kategorija:Sveta Lucija|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrva u Karipskom moru]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1979.]]</text>
      <sha1>eh3w0ffvn5vm1vwityxlepq9g7y299w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikronezija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21045</id>
    <revision>
      <id>3925185</id>
      <parentid>3923371</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19399" sha1="bq41klmhf3ci54ydnkx6p62t6g1wp4x" xml:space="preserve">:''Ovaj se članak odnosi na veću regiju. Za nezavisnu državu vidite [[Savezne Države Mikronezije]].''

{{Infokutija naselje
| ime                     = Mikronezija
| izvorno_ime             = 
| izvorno_ime_jez         = &lt;!-- ISO 639-2 kod, npr. &quot;fr&quot; za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --&gt;
| naselje_vrsta           = 
| slika                   = Micronesian Cultural Area.png
| slika_alt               = 
| slika_opis              = Geografska karta Mikronezije
| slika_zastava           = 
| zastava_alt             = 
| slika_grb               = 
| grb_alt                 = 
| slika_štit              = 
| štit_alt                = 
| etimologija             = 
| nadimak                 = 
| moto                    = 
| slika_karta             = 
| karta_alt               = 
| karta_opis              = 
| pushpin_karta           = 
| pushpin_karta_alt       = 
| pushpin_karta_opis      = 
| pushpin_oznaka_pozicija = 
| koordinate              = &lt;!-- {{coord|latituda|longituda|type:city|display=inline,title}} --&gt;
| koor_pinpoint           = 
| koordinate_fusnote      = 
| podjela_vrsta           = Država
| podjela_ime             = {{Collapsible list
 |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
 |title = '''[[Spisak suverenih država i zavisnih teritorija u Okeaniji|5]]'''
 |{{flag|Kiribati|size=23px}} (djelimično)
 |{{flag|Nauru|size=23px}}
 |{{flag|Maršalska Ostrva|size=23px}}
 |{{flag|Savezne Države Mikronezije|size=23px}}
|{{flag|Palau|size=23px}}
}}
| podjela_vrsta1          = Zavisne teritorije
| podjela_ime1            = {{Collapsible list
 |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
 |title = [[Zavisne teritorije|Vanjske]] (2)
 | {{flag|Guam|local|size=23px}} ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])&lt;br/&gt; {{flag|Sjeverna Marijanska ostrva|local|size=23px}} ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
 }}
| podjela_vrsta2          = 
| podjela_ime2            = 
| podjela_vrsta3          = 
| podjela_ime3            = 
| uspostavljanje_naslov   = 
| uspostavljanje_datum    = 
| osnivač                 = 
| sjedište_vrsta          = 
| sjedište                = 
| vlada_fusnote           = 
| vlada_vrsta             = 
| vladajuće_tijelo        = 
| vođa_partija            = 
| vođa_titula             = 
| vođa_ime                = 
| vođa_titula1            = 
| vođa_ime1               = 
| vođa_titula2            = 
| vođa_ime2               = 
| vođa_titula3            = 
| vođa_ime3               = 
| vođa_titula4            = 
| vođa_ime4               = 
&lt;!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: 
    -Decimalni zarez pisati kao tačku
    -Bez dodavanja tački za hiljade. 
    (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --&gt;
| površina_fusnote        = 
| površina_urban_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka       = 
| površina_vode_procenat  = 
| površina_rang           = 
| površina_prazno1_naslov = 
| površina_prazno2_naslov = 
| površina_ukupno         = 
| površina_zemlje         = 
| površina_vode           = 
| površina_urban          = 
| površina_rural          = 
| površina_metro          = 
| površina_prazno1        = 
| površina_prazno2        = 
| dužina                  = 
| širina                  = 
| dimenzije_fusnote       = 
| visina_fusnote          = 
| nadmorska_visina        = 
| stanovništvo_fusnote    = 
| stanovništvo_datum      = 2021
| stanovništvo_ukupno     = 517.464
| stanovništvo_gustoća    = auto
| stanovništvo_bilješka   = 
| stanovništvo_demonim    = 
| vremenska_zona1         = 
| utc_ofset1              = 
| vremenska_zona1_DST     = 
| utc_ofset1_DST          = 
| poštanski_broj_vrsta    = 
| poštanski_broj          = 
| pozivni_broj_vrsta      = 
| pozivni_broj            = 
| iso_kod                 = 
| veb-sajt                = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| fusnote                 = 
}}
[[File:Oceania - Map with Zones.svg|thumb|upright=1.35|Subregije ([[Melanezija]], Mikronezija, [[Polinezija]] i [[Australazija]]), kao i suvereni i zavisni otoci [[Okeanija|Okeanije]]]]
[[File:Pacific Culture Areas (Philippines+Vanuatu Correction).svg|thumb|upright=1.35|Mikronezija je jedno od tri glavna kulturna područja [[Spisak ostrva u Tihom okeanu|ostrva Tihog okeana]], zajedno s [[Melanezija|Melanezijom]] i [[Polinezija|Polinezijom]].]]
[[File:Mapa Micronesia.png|thumb|upright=1.35|Obris suverenih (tamno narandžasta) i zavisnih ostrva (svijetlo narandžasta)]]

'''Mikronezija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://countriesoceania.com/Micronesia|title=Micronesia - List of Oceanian Countries|website=countriesoceania.com|access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Micronesia-cultural-region-Pacific-Ocean|title=Micronesian culture {{!}} History, Beliefs, Traditions, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=30. 8. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; ([[grčki jezik|grč]]. ''μικρος'' malen, ''νησος'' ostrvo), je [[subregija]] [[Okeanija|Okeanije]], koja se sastoji od otprilike 2.000 malih ostrva u sjeverozapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]] ([[Karolini]], [[Marijanska ostrva|Marijani]], ostrva [[Maršalska Ostrva|Marshall]] i [[Gilbert]]) i izolirana ostrva [[Nauru]] i [[Okean (ostrvo)|Okean]] (Banaba). Ima blisku zajedničku kulturnu istoriju sa tri druge ostrvske regije: [[Pomorska jugoistočna Azija|Pomorskom jugoistočnom Azijom]] na zapadu, [[Polinezija|Polinezijom]] na istoku i [[Melanezija|Melanezijom]] na jugu - kao i sa širom zajednicom [[Austronezijski narodi|austronezijskih naroda]]. Mikronezija je na zapadu omeđena [[Filipini]]ma, [[Indonezija|Indonezijom]] na jugozapadu.

Regija ima [[Tropska morska klima|tropsku morsku klimu]] i dio je [[Okeansko carstvo|Okeanskog]] [[Okeansko carstvo|carstva]]. Uključuje četiri glavna [[arhipelag]]a - [[Karolinska ostrva]], [[Gilbertova ostrva]], [[Marijanska ostrva]] i [[Maršalska Ostrva|Maršalska ostrva]] - kao i brojna ostrva koja nisu dio nijednog arhipelaga.

Politička kontrola nad područjima unutar Mikronezije varira u zavisnosti od ostrva i raspoređena je između šest suverenih nacija. Neka od Karolinjskih ostrva su dio [[Palau|Republike Palau]], a neka su dio [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]] (često skraćeno na &quot;FSM&quot; ili &quot;Mikronezija&quot; - ne treba ih miješati s istim nazivom za cijelu regiju). [[Gilbertova ostrva]] (zajedno s [[Ostrva Feniks|ostrvima Feniks]] i [[Linijska ostrva|Linijskim ostrvima]] u Polineziji) čine Republiku [[Kiribati]]. Marijanska ostrva su povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama; neka od njih pripadaju [[Prekomorske teritorije SAD-a|američkoj teritoriji]] [[Guam]], a ostala pripadaju američkom [[Commonwealth nacija|Commonwealthu]] [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernih Marijanskih ostrva]]. Ostrvo [[Nauru]] je zasebna suverena nacija. [[Maršalska Ostrva]] pripadaju Republici Maršalova ostrva. Suverenitet [[Ostrvo Wake|ostrva Wake]] je osporavan: pravo na njega polažu i Sjedinjene Američke Države i Republika Maršalova ostrva. Sjedinjene Američke Države imaju stvarni posjed nad ostrvom Wake, koje je pod neposrednom upravom [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država]].

Uprkos činjenici da je pojam &quot;Mikronezije&quot; prilično dobro uspostavljen od 1832. i da se od tada koristi u većini popularnih djela, ovaj skup ne odgovara nikakvom geomorfološkom, arheološkom, lingvističkom, etničkom ili kulturnom jedinstvu, već naprotiv predstavlja raznorodnu cjelinu, bez stvarnog dubokog jedinstva. U stvari, &quot;[[Austronežani|mikronezijski narod]]&quot; ne postoji kao podskup austronezijskog naroda koji migrira morem, koji može uključivati ​​i [[Polinežani|polinežane]] i hipotetički [[Australoidna rasa|australo-melanezijski]] ili &quot;[[Melanezija|melanezijski narod]]&quot;.&lt;ref&gt;[[Patrick Vinton Kirch]], ''On the Road of the Winds: an Archeological History of the Pacific Islands before European Contact'', Berkeley, University of California Press, 2000:5.&lt;/ref&gt;

Ljudsko naseljavanje Mikronezije započelo je prije nekoliko milenijuma.{{sfn|Kirch|2001|p=167}} Na osnovu trenutnog naučnog konsenzusa, austronezijski narodi potiču od [[Rane ljudske migracije|prahistorijske migracije morem]], poznate kao austronezijska ekspanzija, iz perioda prije [[Kinezi|Hana]], oko 3000. do 1500. p. n. e. Austronežani su stigli do najsjevernijih [[Filipini|Filipina]], tačnije do ostrva [[Batanes]], oko 2200. p. n. e. Austronežani su bili prvi ljudi koji su izumili tehnologije jedrenja na okeanima (posebno [[katamaran]]e, čamce s pomoćnim ušima, izgradnju čamaca s pričvršćivačima i jedro s rakovim kliještama), što je omogućilo njihovo brzo širenje po ostrvima [[Indo-Pacifik]]a.&lt;ref name=&quot;Doran1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Doran |first1=Edwin B. |title=Wangka: Austronesian Canoe Origins |date=1981 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-0-89096-107-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dierking2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Dierking |first1=Gary |title=Building Outrigger Sailing Canoes: Modern Construction Methods for Three Fast, Beautiful Boats |date=2007 |publisher=International Marine/McGraw-Hill |isbn=978-0-07-159456-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Horridge1986&quot;&gt;{{cite journal |last1=Horridge |first1=Adrian |title=The Evolution of Pacific Canoe Rigs |journal=The Journal of Pacific History |date=1986 |volume=21 |issue=2 |pages=83–89 |jstor=25168892|doi=10.1080/00223348608572530 }}&lt;/ref&gt; Od 2000. p. n. e. asimilirali su (ili su bili asimilirani od strane) ranijih populacija na ostrvima tokom svog migracijskog puta.&lt;ref name=&quot;Bellwood1988&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bellwood |first1=Peter |title=A Hypothesis for Austronesian Origins |journal=Asian Perspectives |date=1988 |volume=26 |issue=1 |pages=107–117 |url=https://core.ac.uk/download/pdf/5105193.pdf |access-date=1. 5. 2019 |archive-date=1. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501105624/https://core.ac.uk/download/pdf/5105193.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bellwood 1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bellwood |first1=Peter |title=The Austronesian Dispersal and the Origin of Languages |journal=Scientific American |date=1991 |volume=265 |issue=1 |pages=88–93 |jstor=24936983|bibcode=1991SciAm.265a..88B |doi=10.1038/scientificamerican0791-88 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hill&amp;serjeanston1989&quot;&gt;{{cite book |editor=Hill, Adrian V.S. |editor2=Serjeantson, Susan W. |title =The Colonization of the Pacific: A Genetic Trail|publisher =Oxford University Press|series =Research Monographs on Human Population Biology No. 7|year =1989|isbn = 978-0-19-857695-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bellwood2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Bellwood |first1=Peter |last2=Fox |first2=James J. |last3=Tryon |first3=Darrell |name-list-style=vanc |title=The Austronesians: Historical and Comparative Perspectives |date=2006 |publisher=Australian National University Press |isbn=978-1-920942-85-4 |url=https://press.anu.edu.au/publications/series/comparative-austronesian-series/austronesians |access-date=23. 3. 2019 |archive-date=2. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200402234524/https://press.anu.edu.au/publications/series/comparative-austronesian-series/austronesians |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;blench2012&quot;&gt;{{cite book|author =Blench, Roger|editor =Tjoa-Bonatz, Mai Lin|editor2 =Reinecke, Andreas|editor3 =Bonatz, Dominik|title =Crossing Borders|chapter =Almost Everything You Believed about the Austronesians Isn't True|publisher =National University of Singapore Press|year =2012|pages =128–148|isbn =978-9971-69-642-9|chapter-url =http://www.rogerblench.info/Archaeology/SE%20Asia/Berlin%202010/Blench%20Austronesians%202012%20offprint.pdf|access-date =23. 3. 2019|archive-date =30. 12. 2019|archive-url =https://web.archive.org/web/20191230083644/http://www.rogerblench.info/Archaeology/SE%20Asia/Berlin%202010/Blench%20Austronesians%202012%20offprint.pdf|url-status =live}}&lt;/ref&gt;

Najraniji poznati kontakt Evropljana s Mikronezijom bio je 1521, kada se [[Magellanova ekspedicija]] iskrcala na [[Marijanska ostrva|Marijanskim ostrvima]]. [[Jules Dumont d'Urville|Julesu Dumont d'Urvilleu]] se obično pripisuje skovao termin &quot;Mikronezija&quot; 1832, ali u stvari, [[Louis Domeny de Rienzi]] je koristio ovaj termin godinu dana ranije.{{sfn|Rainbird|2004|p=6}}&lt;ref&gt;« Although based on a superficial understanding of the Pacific islanders, Dumont d'Urville's tripartite classification stuck. Indeed, these categories — Polynesians, Micronesians, Melanesians — became so deeply entrenched in Western anthropological thought that it is difficult even now to break out the mould in which they entrap us ([[Nicholas Thomas (anthropologist)|Thomas]], 1989). Such labels provide handy geographical referents, yet they mislead us greatly if we take them to be meaningful segments of cultural history. Only Polynesia has stood the tests of time and increased knowledge, as a category with historical significance », [[Patrick Vinton Kirch]], ''On the Road of the Winds : an Archeological History of the Pacific Islands before European Contact'', Berkeley, University of California Press, 2000 : 5.&lt;/ref&gt;

== Geografija i historija ==
Mikronezija se sastoji od ukupno 1458 ostrva površine 3420&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, većinom [[vulkan]]skog i [[koralj]]nog ([[atol]]i) porijekla. Ta ostrvca raspršena su preko čitavog zapadnog i sjeverozapadnog dijela Pacifika. Klima je tropska s čestim [[tajfun]]ima. Na vulkanskim ostrvima nalaze se tropske šume. Uzgajaju se [[kokos]]ove palme, tropsko i suptropsko voće i [[šećerna trska]]. Razvijen je [[ribolov]]. Na ostrvima [[Nauru]] i [[Banaba]] nalaze se ležišta [[fosfat]]a, a na [[Karolini|Karolinskim ostrvima]] [[boksit]]a. Na području Mikronezije većinom žive [[Mikronezijci]], a ima i [[Filipinci|Filipinaca]], [[Indijci|Indijaca]] i [[Kinezi|Kineza]].

Jedino poznato carstvo koje je nastalo u Mikroneziji osnovano je na ostrvu [[Yap]].

Naziv &quot;Mikronezija&quot; prvi je upotrijebio [[Jules Dumont d'Urville]] [[1831]]. godine kako bi razlučio regiju od ostatka [[Okeanija|Okeanije]]. Prije nastanka ovog naziva u upotrebi je bio termin &quot;Polinezija&quot; kojim su se općenito označavali tihookeanska ostrva.

Mikronezija je politički podijeljena između osam teritorija:
* [[Savezne Države Mikronezije]] (ponekad jednostavno &quot;Mikronezija&quot; ili alternativno skraćeno na &quot;FDM&quot;);
* [[Maršalska Ostrva|Republika Marshallova Ostrva]];
* [[Palau|Republika Palau]];
* [[Sjeverna Marijanska ostrva|Zajednica Sjevernih Marijanskih Ostrva]];
* [[Nauru|Republika Nauru]];
* [[Kiribati|Republika Kiribati]];
* [[Guam|Teritorija Guam]].
* [[Wake|Teritorija Wake]].

Velik dio područja prilično je rano došao pod evropsku dominaciju. Španci su rano kolonizirali Guam, Sjeverna Marijanska i [[Karolinska ostrva]] (ono što će kasnije postati FDM i Palau). Potpuna evropska ekspanzija dogodila se tek u kasnom 19. vijeku kada su područje međusobno podijelili:
* [[Sjedinjene Države]], koje su uzele Guam i Wake;
* [[Njemačka]], koja je uzela Nauru, Maršalska ostrva, Karolinska i Sjeverna Marijanska; i
* [[Velika Britanija|Britansko Carstvo]], koje je uzelo [[Gilbertova ostrva]] (Kiribate).

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Njemačkoj su oduzete njene tihookeanske ostrvske teritorije koji su stavljeni pod [[mandat]]e [[Liga naroda|Lige naroda]]. Nauru je stavljen pod [[Australija|australijski]] mandat, dok su ostale njemačke teritorije stavljene pod mandat [[Japan]]a. Nakon japanskog poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] japanski mandati su došli pod [[UN]]-ov [[protektorat]] kojim su upravljale Sjedinjene Države (''[[Trust Territory of the Pacific Islands]]''). Poslije Drugog svjetskog rata na atolima Bikini i Eniwetok vršeni su pokusi s nuklearnim oružjem. Danas čitavu Mikroneziju čine nezavisne države (uz izuzetak Guama, Sjevernih Marijana i ostrva Wake, koji su američke teritorije).

== Jezici ==

Jezici različitih [[domorodački narodi|domorodačkih naroda]] svrstavaju se pod [[austronezijski jezici|austronezijsku]] jezičku porodicu. Gotovo svi ti jezici pripadaju [[okeanijski jezici|okeanijskoj]] podgrupi navedene jezičke porodice. Ipak, u zapadnoj Mikroneziji su zabilježena tri izuzetka koja pripadaju [[Zapadni malajsko-polinezijski jezici|zapadnoj malajsko-polinezijskoj grupi]]:
* [[chamorro]] na [[Marijanska ostrva|Marijanskim ostrvima]],
* [[yapski jezik|yapski]] u [[Federalne Države Mikronezije|Federalnim Državama Mikronezije]], te
* [[palauanski jezik|palauanski]] na [[Palau]]u.
Zapadna malajsko-polinezijska podgrupa uključuje prilično malo jezika koji se danas govore na [[Filipini]]ma, [[Malezija|Maleziji]] i [[Indonezija|Indoneziji]].

Na istočnom rubu Saveznih Država Mikronezije govori se jezicima [[nukuoro]] i [[kapingamarangi]] koji predstavljaju krajnje zapadni nastavak [[polinezijski jezik|polinezijskog]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{Cite book |last=Kirch |first=Patrick Vinton |title=On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands Before European Contact |year=2001 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-92896-1}}
* {{Cite book |last1=Lal |first1=Brij V. |last2=Fortune |first2=Kate |title=The Pacific Islands: An Encyclopedia |year=2000 |publisher=University of Hawaii Press |isbn=978-0-8248-2265-1}}
* {{Cite book |last=Morgan |first=William N. |title=Prehistoric Architecture in Micronesia |page=30 |url=https://books.google.com/books?id=B3Z-aH7govUC&amp;q=%22micronesia%22 |publisher=University of Texas Press |location=Austin, Texas |isbn=978-0-292-78621-9 |year=1988}}
* {{Cite book |last=Rainbird |first=Paul |title=The Archaeology of Micronesia |year=2004 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-65630-6}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book | last1 = Goetzfridt | first1 = Nicholas J. | first2 = Karen M. | last2 = Peacock | year = 2002 | url = https://books.google.com/books?id=oqqdbU0tBvAC&amp;q=Micronesian+Histories:+An+Analytical+Bibliography+and+Guide+to+Interpretations | title = Micronesian Histories: An Analytical Bibliography and Guide to Interpretations | location = Westport, Connecticut, USA | publisher = Greenwood Press | isbn = 0-313-29103-9}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mapsouthpacific.com/micronesia/index.html Karta Mikronezije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061212143146/http://www.mapsouthpacific.com/micronesia/index.html |date=12. 12. 2006 }}
* [http://www.southpacific.org/micro.html Moon Handbooks Micronesia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050516235905/http://www.southpacific.org/micro.html |date=16. 5. 2005 }}
* [http://www.mymicronesia.com/ myMicronesia.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928083648/http://www.mymicronesia.com/ |date=28. 9. 2008 }}
* [http://nature.org/wherewework/asiapacific/micronesia/ Očuvanje i priroda Mikronezije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061207015735/http://www.nature.org/wherewework/asiapacific/micronesia/ |date=7. 12. 2006 }}

{{Regija}}
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Micronesia}}

[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Mikronezija|*]]</text>
      <sha1>bq41klmhf3ci54ydnkx6p62t6g1wp4x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska dobrovoljačka garda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21499</id>
    <revision>
      <id>3925241</id>
      <parentid>3900328</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5362" sha1="h03shqm4gpyt8if8ea1gqxs2wexsu5b" xml:space="preserve">{{Infokutija paravojna organizacija
| naziv             = Srpska dobrovoljačka garda
| logo              = [[File:Patch of the Serb Volunteer Guard.svg|165px]]
| opis_slike        = Oznake Srpske dobrovoljačke garde
| izvorni_naziv     = Српска добровољачка гарда
| izvorni_naziv_jez = [[srpski jezik]]
| drugi_naziv       = 
| vođa              = [[Željko Ražnatović|Arkan]]
| osnivanje         = 
| aktivnost         = {{Početni datum|1990|10|11}}
| raspuštanje       = 20. aprila 1996.
| spajanje          = 
| razdvojena_u      = 
| prethodnik        = 
| spojena_u         = 
| nasljednik        = 
| država            = 
| vjernost          = [[Srbija i Crna Gora]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska Krajina]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]
| klanovi           = [[Resor državne bezbjednosti Srbije]]
| motivi            = 
| djelokrug         = 
| sjedište          = [[Erdut]]
| novine            = 
| ideologija        = 
| pozicija          = 
| slogan            = Gdje je jedan, tu su svi
| himna             = 
| zločini           = 
| napadi            = 
| status            = 
| brojnost          = 4.000-5.000&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Stojanovic |first=Milica |date=23. 3. 2023 |title=Serbia Urged to Prosecute Arkan's Paramilitaries for War Crimes |url=https://balkaninsight.com/2023/03/23/serbia-urged-to-prosecute-arkans-paramilitaries-for-war-crimes/ |work=[[Balkan Insight]]}}&lt;/ref&gt;
| prihod            = 
| finansiranje      = 
| dio               = 
| saveznici         = 
| protivnici        = 
| bitke             = 
{{tree list}}
* [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Hrvatskoj 1991.|Operacije JNA u Hrvatskoj]]
*** [[Bitka za Jasenovac]]
*** [[Sukob u Bogdanovcu|Bitka za Bogdanovac]]
*** [[Bitka za Ernestinovo]]
*** [[Bitka za Vukovar]]
*** [[Opsada Slunja]]
*** [[Bitka za Osijek|Opsada Osijeka]]
*** [[Opsada Dubrovnika]]
{{tree list/end}}
{{tree list}}
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
** [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.|Operacije JNA u BiH]]
*** [[Masakr u Bijeljini]]
*** [[Masakr u Zvorniku]]
** [[Opsada Goražda]]
** [[Opsada Žepe]]
** [[Opsada Srebrenice]]
** [[Operacija &quot;Koridor&quot;]]
** [[Operacija &quot;Pauk&quot;]]
** [[Operacija Mač-1]]
** [[Operacija &quot;Una&quot;]]
** [[Operacija &quot;Sana '95&quot;]]
** [[Operacija &quot;Prijedor '95&quot;]]
{{tree list/end}}
| zastava           = 
| veb-sajt          = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| module            = 
| module2           = 
| module3           = 
| module4           = 
| module5           = 
| module6           = 
}}
'''Srpska dobrovoljačka garda''' (''Arkanovi tigrovi''), bila je elitna srpska dobrovoljačka [[paravojna jedinica]] iz [[Srbija|Srbije]] koju je osnovao i predvodio [[Željko Ražnatović]] (poznatiji kao &quot;Arkan&quot;).

Borila se u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=uGM1MrB981IC&amp;dq=arkan%27s+tigers+one+of+the+most+powerful+paramilitary&amp;pg=PA209 |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995 |publisher=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis |year=2003 |pages=209 |isbn=978-0-16-066472-4 |language=en}}&lt;/ref&gt; Odgovorna je za brojne [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[masakr]]e.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Spitka |first=Timea |url=https://books.google.com/books?id=v2tACwAAQBAJ&amp;dq=arkan+rape+murder+bosnia&amp;pg=PA80 |title=International Intervention, Identity and Conflict Transformation: Bridges and Walls Between Groups |date=2016 |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |isbn=978-0-8153-6518-1 |series= |location=London New York |pages=80 |language=en}}&lt;/ref&gt; Grupa je djelovala uz podršku elemenata [[Uprava državne bezbjednosti Srbije|Uprave državne bezbjednosti Srbije]] i raspuštena je u aprilu 1996.[6] Arkan je kasnije optužen za ratne zločine, ali je ubijen prije nego što je izašao pred sud.&lt;ref&gt;[[#Thomas|Thomas (2006)]], pp. 43-44&lt;/ref&gt;

Štab Garde i Centar za obuku, su se nalazili u [[Erdut]]u, u istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]], [[Hrvatska]]. Jedinica je bila operativno aktivna za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] kao i tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|sukoba u Bosni i Hercegovini]]. [[Željko Ražnatović|Arkan]] je optužen 1997. od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] zbog komandovanja Gardom pošto je jedinica, po navodima optužbe, odgovorna za brojne zločine protiv čovječnosti, ozbiljno kršenje [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] i zakona i običaja rata.

Željko Ražnatović je bio dio srpskog podzemlja, po nekim izvorima i glavni čovjek, i to je vjerovatna pozadina njegove likvidacije 15. januara 2000. u [[Beograd]]u. Poslije njegove smrti niko od pripadnika jedinice nije optužen za ratne zločine.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Željko Ražnatović]]

{{Commonscat|Serb Volunteer Guard}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Srpske paravojne formacije]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>h03shqm4gpyt8if8ea1gqxs2wexsu5b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luna Mijović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23564</id>
    <revision>
      <id>3925348</id>
      <parentid>3508917</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T09:51:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-50226-69</username>
        <id>185816</id>
      </contributor>
      <comment>Infokutija osobe</comment>
      <origin>3925348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2355" sha1="pijd9w4gljh9jg469yhyg8qat344qru" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Luna Mijović
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1991|12|02}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = Luna Zimić-Mijović
| zanimanje              = Glumica
| godine_aktivnosti      = 2006–
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| partner                = Filip Lozić (2022–danas)
}}
'''Luna Mijović''' (rođena 2. decembra 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je glumica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/nve-luna-zimic-mijovic-mladi-odlaze-iz-svake-drzave/27624301.html|title=Luna Zimić Mijović: Mladi odlaze iz svake države|publisher=Radio Slobodna Evropa, slobodnaevropa.org|access-date=2. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj glumački debi ostvarila je u [[film]]u [[Grbavica (film)|Grbavica]]  nakon kojeg je glumila u još preko deset filmova. Pored Sarajeva živjela je i u [[Rusija|Rusiji]].

==Odabrana filmografija==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina
! Naslov
! Uloga
! class=&quot;unsortable&quot; | Bilješke
|-
|2006.
|''[[Grbavica (film)|Grbavica]]''
|Sara
|bosanskohercegovački film, osvajač [[Zlatni medvjed|Zlatnog medvjeda]]
|-
|rowspan=2| 2011.
|''[[Disati (film)|Disati]]''
|Mona
|austrijski film
|-
|''[[Circus Fantasticus]]''
|Kćerka
|slovenski film
|-
|2012.
|[[Venuto al mondo]]
|Danka
|italijanski film
|-
| 2013.
|''Traumland''
|Mia
|njemački film
|-
| 2015.
|''[[Mladost (film)|Mladost]]''
|Masseuse
|italijanski film, osvajač [[Evropska filmska nagrada za najbolji film|Evropske filmske nagrade za najbolji film]]
|-
| 2016.
|''[[Smrt u Sarajevu]]''
|Tajna
|bosanskohercegovački film, osvajač [[Srebrni medvjed|Srebrnog medvjeda]] 
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{IMDb name|1955385}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mijović, Luna}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]]
[[Kategorija:Rođeni 1991.]]</text>
      <sha1>pijd9w4gljh9jg469yhyg8qat344qru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Osjećaji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>23633</id>
    <revision>
      <id>3925317</id>
      <parentid>3895940</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:23:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67" sha1="np1bmgihakiaerf0fr766n85dur1rsx" xml:space="preserve">[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Mentalna stanja|Osjećaji]]</text>
      <sha1>np1bmgihakiaerf0fr766n85dur1rsx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izraelsko-libanski sukob 2006.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23660</id>
    <revision>
      <id>3925192</id>
      <parentid>3921861</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9418" sha1="35e0u7em37ah8nxpxbcg55gg9hop4v2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tyre air strike.jpg|desno|mini|250px|Pogođen Tyre u Libanu]]
'''Izraelsko-libanski sukob''' je serija vojnih intervencija u [[Liban]]u i sjevernom [[Izrael]]u koja je eskalirala nakon što je [[Hezbollah]] 12. jula 2006. upao u sjeverni dio Izraela i oteo dva vojnika.

== Povod ==

12. jula 2006. Hezbollah je upao u sjeverni dio Izraela, ubio 8 vojnika i oteo dva kako bi ih iskoristio za zamjenu za zarobljene palestinske zatvorenike. Izrael je već par sati kasnije umarširao u Liban, a ministar [[Ehud Olmert]] je izjavio da takvu akciju smatra &quot;objavom rata s Libanom&quot; koja će imati &quot;ozbiljne posljedice&quot;. Neki stručnjaci smatraju da je Hezbollah izveo otmicu na sjeveru Izraela kako bi skinuo pritisak s [[Gaza|Gaze]], koja je žestoko bombardirana na jugu Izraela gotovo dvije sedmice ranije.

[[Datoteka:Bomb-damaged Beirut street July 20 2006.jpg|mini|desno|250px|Bejrut nakon zračnog napada]]

== Taktika Izraela ==

Vođa Hezbollaha [[Hassan Nasrallah]] je izjavio da &quot;Izraelci sanjaju ako misle da će uspjeti osloboditi svoja dva vojnika bez pregovora i razmjene zarobljenika&quot;. Na to su izraelski vojni službenici zaprijetili Libanu da će &quot;vratiti sat 20 godina unatrag&quot; i da je &quot;cijeli Liban meta&quot;. Izrael je 13. jula vojnim brodovima izveo blokadu luka Libana, izoliravši ga s mora. Uz to je bombardirao bejrutski internacionalni [[aerodrom]] (jedini u zemlji), izoliravši državu i iz zraka. Potom su nastavljena bombardiranja koja su napala i uništila autoput prema Damasku, mostove, energetsku stanicu, TV stanicu, južno predgrađe [[Bejrut]]a (uporište Hezbollaha) te kuću Hassana Nasrallaha.

Nasrallah je potom upozorio Izrael da je &quot;podcijenio Hezbolllah&quot;, objavivši &quot;otvoren rat koji će se preseliti na cijeli Izrael, sve do Haife pa i dalje&quot;. U sljedećih pet dana Hezbollah je izbacio oko 700 raketa na sjeverni Izrael, natjeravši stanovnike da se sakriju u bunkerima, a pogođen je i grad [[Haifa]], u kojem je poginulo 8 civila. 15. i 16. jula izraelski avioni su na jugu Libana izbacili letke kojima upozoravaju civile da napuste područja koja će se naći u okviru vojne intervencije. Hiljade ljudi, među njima i velik dio stranaca, napustilo je Liban i otišlo u Siriju.
Libanski predsjednik [[Emile Lahoud]] 16. jula je izjavio da je Izrael upotrijebio zabranjeno hemijsko oružje, bombe s bijelim [[fosfor]]om, u bombardiranju nekih meta, što još nije potvrđeno. 18. jula, nakon još jednog dana bombardiranja, Nasrallah je zaprijetio da će gađati [[Tel Aviv]] raketama ako Izrael ne prestane bombardirati Liban.

== UN-ova rezolucija 1701 ==
[[Datoteka:Beirut 22july smoke.JPG|desno|mini|250px|Bejrut]]
Dana 11. augusta Vijeće sigurnosti [[Ujedinjene nacije|UN]]-a je usvojilo rezoluciju 1701, sa 15 glasova prema 0, kojom se poziva na prekid neprijateljstava,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/08/11/mideast.main/index.html |title=edition.cnn.com |access-date=15. 8. 2006 |archive-date=13. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060813141618/http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/08/11/mideast.main/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; povlačenje izraelskih vojnika iz Libana, razoružavanje [[Hezbollah]]a i dolaska libanske vojske i UN-ovih trupa na jug Libana. I Izrael i Liban prihvatili su rezoluciju i dogovorili se na primirje u ponedjeljak, 14. augusta u 5 sati po Greenwichu, koje je i održano.

Obje strane su potom objavile pobjedu. Hassan Nasrallah je izjavio da je Hezbollah postigao &quot;stratešku i historijsku pobjedu&quot; nad Izraelom. Izraelski premijer Ehud Olmert je pak izjavio da je &quot;Izrael eliminisao Hezbollahovu &quot;državu u državi&quot; na jugu Libana&quot;. [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] predsjednik [[George W. Bush]] također je izjavio da je Izrael pobijedio: &quot;Hezbollah je napao Izrael. Hezbollah je započeo krizu i Hezbollah je izgubio. Hezbollah naravno ima veliku fabriku za propagandu, i oni tvrde da su pobijedili. No kako možeš tvrditi da si pobijedio ako jednog trenutka imaš državu u državi, a drugog ćeš biti zamijenjen sa libanskom vojskom i međunarodnim silama?&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20060815/ap_on_go_pr_wh/bush |title=news.yahoo.com |access-date=15. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060815184104/http://news.yahoo.com/s/ap/20060815/ap_on_go_pr_wh/bush |archive-date=15. 8. 2006 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Osude ==

Međunarodna zajednica osudila je novu eskalaciju nasilja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Francuski predsjednik [[Jacques Chirac]] nazvao je izraelske akcije &quot;pretjeranima&quot;, dodavši kako ne zna &quot;što je smisao uništavanja civilne infrastrukture&quot;. Američki predsjednik [[George W. Bush|George Bush]] svalio je krivicu za krizu na Hezbollah, dodavši kako se &quot;Hezbollah mora razoružati ako se očekuje mir&quot; i da &quot;Izrael ima pravo da se brani&quot;, a usput je uputio i oštre riječi [[Sirija|Siriji]] i [[Iran]]u, koje je optužio za financiranje Hezbollaha i širenja mržnje. Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] također je ustvrdio da je Hezbollah kriv za sukob i pozvao na oslobađanje izraelskih vojnika, ali je i dodao kako je Izrael upotrijebio &quot;pretjeranu silu&quot; i pozvao na prekid vojnih akcija. Na skupu [[G8]] 16. jula objavljena je zajednička izjava koja osuđuje provokacije Hezbollaha, ali i poziva Izrael da smjesta prekine svoje operacije u Libanu. [[Kofi Annan]] pozvao je na osnivanje međunarodne stabilizacijske grupe UN-a koja bi trebala smiriti situaciju.

== Ekološke štete ==
[[Datoteka:Boats on oil-polluted water at the harbour of Byblos.jpg|desno|mini|230p|Prolivena nafta na obali Libana nakon bombaradirane elektrane Jiyeh]]

29. jula libanski ministar za okolinu Yacoub Sarraf je izjavio da je nastala ekološka katastrofa u istočnom dijelu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] nakon što su bombardirana spremišta u elektrani Jiyeh na jugu te države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://seattlepi.nwsource.com/dayart/aponline/53917.49APTOPIX-MIDEAST-FIGHTING-LEBANON-OIL-SPILL.sff.jpg&amp;imgrefurl=http://seattlepi.nwsource.com/national/1107AP_Mideast_Fighting_Oil_Spill.html&amp;h=124&amp;w=220&amp;sz=8&amp;hl=hr&amp;start=9&amp;tbnid=7Lubfuk23h5B_M:&amp;tbnh=57&amp;tbnw=102&amp;prev=/images?q=Jiyeh+&amp;svnum=10&amp;hl=hr&amp;lr=|title=Google Image Result|website=images.google.hr|access-date=24. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema procjeni, oko 10.000 tona sirove nafte se izlilo u more, proširilo na preko 100 kilometara obale i zagadilo floru i faunu. Uz to, rakete Hezbollaha su na sjeveru [[Izrael]]a prouzrokovale šumske požare u kojima je stradala vegetacija.

== Ekonomske štete ==

Cijena nafte porasle je usred krize na 78,40 $ po barelu, što je bio novi rekord. Neki su stručnjaci izrazili zabrinutost da ne prijeđe cijenu od 80 $. Libanski ministar procijenio je štetu svoje države na oko 4 milijarde $ do 18. jula,&lt;ref&gt;[http://www.tagesschau.de/aktuell/meldungen/0,1185,OID5727302_TYP6_THE_NAV_REF3_BAB,00.html www.tagesschau.de]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; što je oko petina ukupnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a te države.

== Žrtve ==
[[Datoteka:Lebmap 3rd day.jpg|desno|mini|200px|Karta područja sukoba u Libanu i Izraelu]]
Do 11. augusta u [[Izrael]]u je poginulo 117 vojnika i 42 civila, dok je ranjeno oko 418 civila i 402 vojnika. U Libanu je poginulo najmanje 180 pripadnika Hezbollaha (Izrael tvrdi 530), 36 libanska vojnika te između 700 i 1000 civila. 3.600 civila je ranjeno. Trećina poginulih i ranjenih u Libanu su djeca ispod dvanaest godina. Oko 900.000 civila je izbjeglo, primarno iz južnog Libana.

Od stranih državljana poginulo je četvero Brazilaca, četvero Nijemaca i sedam Kanađana u Libanu, te jedna žena iz Argentine u Izraelu.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.haaretz.com Ha'aretz (engleska verzija izraelskih novina)]
* [http://www.jpost.com Jerusalem Post]
* [http://news.yahoo.com/fc?cid=34&amp;tmpl=fc&amp;in=World&amp;cat=Mideast_Conflict Yahoo News]
* [http://www.dailystar.com.lb Lebanon Daily Star] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200920005543/http://www.dailystar.com.lb/ |date=20. 9. 2020 }}
* [https://web.archive.org/web/20060718161441/http://www.democracynow.org/article.pl?sid=06%2F07%2F14%2F146258 Noam Chomsky: U.S.-Backed Israeli Policies Pursuing 'End of Palestine'; Hezbollah Capture of Israeli Soldiers 'Very Irresponsible Act' That Could Lead To 'Extreme Disaster'] - ''[[Democracy Now!]]'', rasprava u kojoj učestvuju [[Noam Chomsky]], [[Amy Goodman]], [[Juan Gonzalez]] i [[Mouin Rabbani]]
* [http://www.obelus.org/index.php?artID=21 Dangerous Escalation: Israel's Lebanon Blockade (Opasna eskalacija: Izrael blokirao Liban)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214070505/http://www.obelus.org/index.php?artID=21 |date=14. 2. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20060827091728/http://english.aljazeera.net/NR/exeres/27EDF072-1581-48CE-812D-A34D7C89A333.htm Opis Hezbollaha]
* [http://julywar.epetition.net Peticija protiv rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080706131835/http://julywar.epetition.net/ |date=6. 7. 2008 }}

{{Commonscat|2006 Lebanon War}}

[[Kategorija:Izraelsko-arapski sukob]]
[[Kategorija:2006. u Izraelu]]
[[Kategorija:2006. u Libanu]]
[[Kategorija:Sukobi u 2006.]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Historija Libana]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Libana]]</text>
      <sha1>35e0u7em37ah8nxpxbcg55gg9hop4v2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tonga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24423</id>
    <revision>
      <id>3925184</id>
      <parentid>3923412</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14568" sha1="n3507v3g3x6267qicsvi3yphe4l53dy" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime                    = Pule´anga Fakatu´i ´o Tonga
|zvanično_ime                   = Kraljevina Tonga
|ime_genitiv=Tonge
|zastava                        = Flag of Tonga.svg
|grb                            = Coat_of_arms_of_Tonga.svg
|mapa                           = Tonga on the globe (Polynesia centered).svg
|službeni_jezik                 = [[Tonganski jezik|tonganski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                    = [[Nukuʻalofa]]
|vrsta_prve_vlasti              = Kralj
|vladar_prva_vlast              = [[Tupou VI]]
|vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast             = [[Fatafehi Fakafānua]]
|po_površini_na_svijetu         = 175.
|površina                       = 748 
|procenat_vode                  = 4&amp;nbsp;%
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 183.
|stanovnika                     = 100.179
|gustoća                        = 139
|nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 4. juna 1970.
|valuta                         = [[Pa´anga]]
|vremenska_zona                 = [[UTC]] +13
|himna                          = &quot;[[Ko e fasi ´o e tu´i ´o e ´Otu Tonga]]&quot; (pjesma kralja tongaških ostrva)
|internetski_nastavak           = [[.to]]
|pozivni_broj                   = +676
}}
'''Tonga''' ili zvanično '''Kraljevina Tonga''' (u prijevodu Kraljevina Juga), je otočna država u [[Polinezija|Polineziji]], dijelu [[Okeanija|Okeanije]]. Država ima [[Lista ostrva i gradova na Tongi|171 ostrvo]], od kojih je 45 naseljeno.&lt;ref name=CIA&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118153057/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|url-status=dead|archive-date=18. 1. 2026|work=The World Factbook|title= Tonga}}&lt;/ref&gt; Njena ukupna površina je oko 750&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, rasutih na 700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u južnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Od 2021, prema Johnson's Tribuneu, Tonga ima 104.494 stanovnika,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|title=Tonga Population 2021 (Demographics, Maps, Graphs)|website=worldpopulationreview.com|access-date=28. 10. 2021|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028164659/https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od kojih 70&amp;nbsp;% živi na glavnom otoku, [[Tongatapu]]u. Država se proteže otprilike 800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug. Okružena je [[Fidži]]jem i [[Wallis i Futuna|Wallisom i Futunom]] (Francuska) na sjeverozapadu, [[Samoa|Samoom]] na sjeveroistoku, [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Vanuatu]]om na zapadu, [[Niue]]om (najbližom stranom teritorijom) na istoku i [[Kermadecova ostrva|Kermadecovim ostrvima]]om ([[Novi Zeland]]) na jugozapadu. Tonga je udaljena oko 1.800&amp;nbsp;km od [[Sjeverno ostrvo|Sjevernog ostrva]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Tongu su prvi put naselili prije otprilike 2.500 godina ljudi koji su bili dio [[Lapita kultura|kulture Lapita]], polinezijski doseljenici koji su postepeno razvili zaseban i snažan etnički identitet, [[jezik]] i [[Kultura|kulturu]] kao [[Tonganski narod]]. Brzo su uspostavili snažno uporište širom Južnog Tihog okeana, a ovaj period tonganskog ekspanzionizma i kolonizacije poznat je kao [[Carstvo Tuʻi Tonga]]. Od vladavine prvog tonganskog kralja, ʻAhoʻeitua, Tonga je izrasla u regionalnu silu. Bila je to talasokratija koja je osvojila i kontrolisala velike dijelove Tihog okeana, od dijelova [[Solomonska Ostrva|Solomonskih ostrva]] i cijele [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Fidži]]ja na zapadu do [[Samoa|Samoe]] i [[Niue]]a, pa čak i do dijelova današnje [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] na istoku. Tuʻi Tonga je postala poznata po svom ekonomskom, etničkom i kulturnom utjecaju na [[Tihi okean]], koji je ostao snažan čak i nakon Samoanske revolucije u trinaestom stoljeću i otkrića otoka od strane Evropljana 1616.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;vidi spise Ata od Kolovaija u &quot;O Tama a Aiga&quot; Morgana Tuimaleali'ifana; spisi Mahine, takođe krunidbeno izdanje časopisa Spasifik, &quot;The Pacific Islands: An Encyclopedia,&quot; uredili Lal i Fortune, str. 133&lt;/ref&gt;

Od 1900. do 1970, Tonga je imala status [[Kraljevina Tonga (1900–1970)|britanske zaštićene države]]. Ujedinjeno Kraljevstvo se brinulo o vanjskim poslovima Tonge prema Ugovoru o prijateljstvu, ali Tonga nikada nije prepustila svoj [[suverenitet]] nijednoj stranoj sili. Godine 2010. Tonga je napravila odlučan korak udaljavanja od svoje tradicionalne [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] i postala [[poluustavna monarhija]], nakon što su zakonodavne reforme utrle put njenim prvim djelimičnim predstavničkim izborima.

Tonga je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Forum pacifičkih ostrva|Foruma pacifičkih ostrva]] i [[Savez malih ostrvskih država|Saveza malih ostrvskih država]].

== Historija ==
Drevna pacifička kultura '''Lapita''' je naselila ovo područje u periodu od 1500-1000 pne.
U martu 2012. je umro kralj Siaosi Tupou V, a naslijedio ga je Tupou VI.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Smještena u [[Okeanija|Okeaniji]], Tonga je [[arhipelag]] u [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]], direktno južno od [[Samoa|Samoe]] i otprilike dvije trećine puta od [[Havaji|Havaja]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Njenih 171 ostrvo, od kojih je 45 naseljeno, podijeljeno je u tri glavne grupe – Vava'u, Ha'apai i Tongatapu – i pokrivaju liniju sjever-jug dugu 800 kilometara.

Najveće ostrvo, [[Tongatapu]], na kojem se nalazi glavni grad [[Nukuʻalofa]], pokriva 257&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Geološki, tonganska ostrva su dva tipa: većina ima krečnjačku bazu formiranu od izdignutih koraljnih formacija; druga se sastoje od krečnjaka koji prekriva vulkansku bazu.

=== Klima ===
Tonga ima [[Ekvatorska klima|tropsku kišnu klimu]] s izrazitim toplim periodom (decembar-april), tokom kojeg temperature rastu iznad 32&amp;nbsp;°C, i hladnijim periodom (maj-novembar), s temperaturama koje rijetko rastu iznad 27&amp;nbsp;°C. Temperatura i količina padavina kreću se od 23&amp;nbsp;°C i 1.700&amp;nbsp;mm na Tongatapuu na jugu do 27&amp;nbsp;°C i 2.970&amp;nbsp;mm na sjevernijim ostrvima bliže ekvatoru.

Prosječni najvlažniji period je oko marta, sa prosječno 263&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/index.php?destination=nuku-alofa |title=Climate Guides – Plan Your Ideal Holiday Trip |publisher=Weather2Travel |access-date=17. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218100522/http://www.weather2travel.com/climate-guides/index.php?destination=nuku-alofa |archive-date=18. 2. 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prosječna dnevna vlažnost zraka je 80&amp;nbsp;%. Najviša temperatura zabilježena u Tongi bila je 35&amp;nbsp;°C 11. februara 1979. u Vava'uu. Najniža temperatura zabilježena u Tongi bila je 8,7&amp;nbsp;°C 8. septembra 1994. u [[Fua'amotu]]u. Temperature od 15&amp;nbsp;°C ili niže obično se mjere tokom sušne sezone i češće su u južnoj Tongi nego na sjevernim ostrvima.&lt;ref&gt;[http://www.met.gov.to/index_files/climate_summary_tonga.pdf Climate Summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120417123456/http://www.met.gov.to/index_files/climate_summary_tonga.pdf |date=17. 4. 2012 }} [[PDF]]&lt;/ref&gt; Sezona tropskih ciklona trenutno traje od 1. novembra do 30. aprila, iako se tropski cikloni mogu formirati i uticati na Tongu i izvan sezone. Prema WorldRiskReportu za 2021, Tonga se nalazi na trećem mjestu među zemljama s najvećim rizikom od katastrofa u svijetu - uglavnom zbog izloženosti zemlje višestrukim prirodnim opasnostima.&lt;ref&gt;WorldRiskReport 2021 https://weltrisikobericht.de/weltrisikobericht-2021-e/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220901080225/https://weltrisikobericht.de/weltrisikobericht-2021-e/ |date=1. 9. 2022 }} 19 January 2022, The WorldRiskReport&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Ekonomija Tonge je obilježena velikim ne-monetarnim sektorom, i velikom zavisnošću od doznaka koje šalju stanovnici Tonge, koji inače žive u drugim zemljama, najviše u Australiji, Novom Zelandu i SAD. Ukupno polovina stanovnika živi vani.

Kraljevska porodica i velikaši dominiraju monetarnim sektorom ekonomije, posebno u telekomunikacijama i satelitskim vezama.

Tonga je od strane časopisa Forbes označena kao šesta najviše korumpirana država u svijetu.

Većinom malog biznisa dominiraju kineski doseljenici.

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Kultura]] i [[tradicija]] ove zemlje ogleda se u prepoznatljivoj [[Grafičke tehnike|grafičkoj]] [[umjetnost]]i. Žene običajno prave tkaninu od kore drveta koja može doseći 4 metra u dužinu i širinu. Dizajn rezbarenih pločica koje se koriste za ukrašavanje tkanine od drveta tradicionalno je geometrijski. Koriste se i naturalistički likovi poput drveća, cvijeća i životinja. Žene također tkaju prostirke i prave korpe od [[lan]]a. Boja, tankoća i broj korištenih niti ujedno određuju i sam kvalitet prostirke. Ujednačenost i konzistentnost uzoraka ističu autentičnost vještine koja se prenosila sa koljena na koljeno. Ove aktivnosti se uvijek izvode u grupama uz razgovor ili pjevanje. Sa druge strane, muškarci rezbare drvo, nakit od crnog korala i predmete napravljene od oklopa [[kornjače]] ili [[Kitovi|kitove]] kosti. Ručno rade i nakit, posebno ogrlice od materijala poput cvijeća, školjki i sjemenki.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.everyculture.com/To-Z/Tonga.html|title=Culture of Tonga - history, people, women, beliefs, food, customs, family, social, marriage|website=www.everyculture.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoponoa|first=Leonaitasi|title=The Aesthetic of Haka as a Component of the &quot;Art&quot; of Faiva: Differences between Referential and Non-Referential Constructions|publisher=Tonga National University|year=1996}}&lt;/ref&gt;

Kada su u pitanju [[Scenska umjetnost|scenske umjetnosti]], zastupljeno je [[hor]]sko [[pjevanje]] koje se izvodi u [[crkva]]ma i disko klubovima. Pjevanje je dio holističke tradicionalne umjetnosti ''faiva'', koju podrazumijeva miješanja plesa, [[Muzika|muzike]] i [[Poezija|poezije]]. Punake (pjesnik) komponuje djela koja kombinuju muziku, tekst i pokrete tijela. Tradicionalni plesovi uključuju ''Me'etu'upaki'' (ples sa veslom), ''Tau'olunga'' (solo ples) i ''Lakalaka''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi Tonganci i dalje žive u [[Selo|seoskim]] zajednicama slijedeći tradicionalne običaje, a naročito na udaljenim otocima. Uobičajeno se nosi prepoznatljiva tradicionalna odjeća ''&lt;nowiki/&gt;'ta'ovala''' , posebno urađene tkanine za struk. Riba i povrće se uglavnom kuhaju u zemljanim pećima zvanim ''Umus''. Ceremonijalna tradicija ispijanja kave, tradicionalnog polinezijskog pića napravljenog od korijena biljke ''[[piper methysticum]]'', vrlo je realan dio svakodnevnog života Tonganaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thekingdomoftonga.com/true-culture/|title=True Culture » The Kingdom Of Tonga|website=thekingdomoftonga.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==

{{Stub-država}}
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}

=== Etnografija, kultura i historija ===
* ''On the Edge of the Global: Modern Anxieties in a Pacific Island Nation'' (2011) by Niko Besnier. Stanford, California: Stanford University Press, {{ISBN|978-0-8047-7406-2}}
* ''Islanders of the South: Production, Kinship and Ideology in the Polynesian Kingdom of Tonga'' (1993) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 058 0}}
* ''Identity and Development: Tongan Culture, Agriculture, and the Perenniality of the Gift'' (2004) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 215 X}}
* ''Manifestations of Mana: Political Power and Divine Inspiration in Polynesia'' (2014) by Paul van der Grijp. Vienna and Berlin: LIT Verlag. {{ISBN|978-3-643-90496-6}}
* ''Becoming Tongan: An Ethnography of Childhood'' by Helen Morton
* ''Queen Salote of Tonga: The Story of an Era, 1900–65'' by [[Elizabeth Wood-Ellem]]
* ''Tradition Versus Democracy in the South Pacific: Fiji, Tonga and Western Samoa'' by Stephanie Lawson
* ''Voyages: From Tongan Villages to American Suburbs'' Cathy A. Small
* ''Friendly Islands: A History of Tonga'' (1977). Noel Rutherford. Melbourne: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-550519-0}}
* ''Tonga and the Tongans: Heritage and Identity'' (2007) Elizabeth Wood-Ellem. Alphington, Victoria: Tonga Research Association, {{ISBN|978-0-646-47466-3}}
* ''Early Tonga: As the Explorers Saw it 1616–1810''. (1987). Edwin N. Ferdon. Tucson: University of Arizona Press; {{ISBN|0-8165-1026-1}}
* ''The Art of Tonga'' (Ko e ngaahiʻaatiʻo Tonga) by Keith St Cartmail. (1997) Honolulu : University of Hawaiʻi Press. {{ISBN|0-8248-1972-1}}
* ''The Tonga Book'' by Paul W. Dale
* ''Tonga'' by James Siers

=== Divlje životinje i okolina ===
* ''Birds of Fiji, Tonga and Samoa'' by [[Dick Watling]]
* ''A Guide to the Birds of Fiji and Western Polynesia: Including American Samoa, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuvalu and Wallis and Futuna'' by Dick Watling
* ''Guide to the Birds of the Kingdom of Tonga'' by Dick Watling

=== Turistički vodiči ===
* ''Lonely Planet Guide: Samoan Islands and Tonga'' by Susannah Farfor and Paul Smitz
* ''Moon Travel Guide: Samoa-Tonga'' by David Stanley

=== Bibliografija ===
* {{cite book|author=Martin Daly|title=Tonga: A New Bibliography|url=https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|year=2009|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-3196-7|access-date=18. 10. 2015|archive-date=19. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819142811/https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|url-status=live}}

=== Fikcija ===
* {{cite book|author=Brian K. Crawford|title=Toki: A Historical Novel|url=https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|year=2009|publisher=Brian K. Crawford|isbn=978-0-557-03434-5|access-date=1. 3. 2018|archive-date=18. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200818203039/https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|url-status=live}}
{{Refend}}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1970.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Tonga]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>n3507v3g3x6267qicsvi3yphe4l53dy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Admir Vladavić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24909</id>
    <revision>
      <id>3925238</id>
      <parentid>3900544</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reprezentacija */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4530" sha1="gi6y998ap5jhfeqfo4rvil7tdvca0xk" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Admir Vladavić
| slika                      = Admir Vladavic.JPG
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|6|29}}
| rodnigrad                  = [[Ljubinje]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 178&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = sredina
| omladinskegodine           = 1995–2000.
| omladinskipogoni           = Iskra Stolac
| godine1                    = 2000-2005.
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)1           = 30 {{0}}(1)
| godine2                    = 2005-2007.
| klubovi2                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)2           = 34 {{0}}(8)
| godine3                    = 2007-2009.
| klubovi3                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)3           = 66 (18)
| godine4                    = 2009-2010.
| klubovi4                   = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull]]
| nastupi(golovi)4           = 15 {{0}}(1)
| godine5                    = 2010–2011.
| klubovi5                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)5           = 10 {{0}}(3)
| godine6                    = 2011.
| klubovi6                   = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
| nastupi(golovi)6           = 6 {{0}}(2)
| godine7                    = 2012–2013.
| klubovi7                   = [[MFK Karviná|Karviná]]
| nastupi(golovi)7           = 38 (10)
| godine8                    = 2013–2014.
| klubovi8                   = → [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)8           = 15 {{0}}(0)
| godine9                    = 2014.
| klubovi9                   = [[Sliema Wanderers F.C.|Sliema Wanderers]]
| nastupi(golovi)9           = 11 {{0}}(3)
| godine10                   = 2014.
| klubovi10                  = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)10          = 8 {{0}}(0)
| reprezentacija            = Da
| nacionalnegodine          = 2006–2009.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi) = 12 {{0}}(0)
| trenergodine              = 2025–
| trenerklubovi             = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| zadnjiuređaj              = 25. juni 2026
}}
'''Admir Vladavić''' (rođen 29. juna, 1982. u [[Ljubinje|Ljubinju]], [[Bosna i Hercegovina]]) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i reprezentativac, te nogometni trener. Karijeru je započeo u izbjegličkom klubu Bregava Iskra odakle je prešao u mostarski [[FK Velež Mostar|Velež]]. U ljeto 2005. potpisuje četverogodišnji ugovor sa [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] gdje se vrlo brzo nametnuo kao jedan od najboljih igrača kluba, ali i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]].Trenutno je pomoćni menadžer u Veležu.

== Reprezentacija ==
Dana 28. februara 2006. je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] na utakmici sa [[Nogometna reprezentacija Japana|Japanom]]. U naredne tri godine s reprezentacijom, Vladavić odigrao je još 11 utakmica, ne postižući nijedan gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16. 7. 2009|website=[[RSSSF]]|access-date=4. 6. 2021|author=Mamrud, Roberto}}&lt;/ref&gt; Njegova posljednja reprezentacija bila je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijska utakmica za Svjetsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u oktobru 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=22292|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=4. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=13877 Admir Vladavić na national-football-teams.com]

{{Stub-nogomet}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vladavić Admir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubinje]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>gi6y998ap5jhfeqfo4rvil7tdvca0xk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvjezdane staze</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26320</id>
    <revision>
      <id>3925234</id>
      <parentid>3901205</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:03:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6772" sha1="tkonp58ct8vdkeakxjz2mim98tyf4ul" xml:space="preserve">'''''Zvjezdane staze''''' ({{jez-en|Star Trek}}) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Naučna fantastika|naučnofantastična]] franšiza koju je kreirao Gene Roddenberry, a u vlasništvu je [[Paramount Pictures|Paramounta]]. Započela je [[Zvjezdane staze: Originalna serija|istoimenom serijom]] i postala svjetski fenomen pop kulture. Od svog nastanka, franšiza se proširila na razne filmove, televizijske serije, videoigre, romane i stripove, te je postala jedna od najprepoznatljivijih i najuspješnijih medijskih franšiza svih vremena.&lt;ref name=&quot;Eller&quot;&gt;{{cite news|last=Eller|first=Claudia|date=11. 12. 1998|title=Lower Costs Energize 'Trek' Film Profits|work=[[Los Angeles Times]]|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1998-dec-11-fi-52785-story.html|url-status=live|access-date=21. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201118040221/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1998-dec-11-fi-52785-story.html|archive-date=18. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movies/franchise/Star-Trek#tab=summary &quot;Star Trek Franchise Box Office History&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612000546/https://www.the-numbers.com/movies/franchise/Star-Trek#tab=summary|date=12. 6. 2020}} ''The Numbers''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thefreelibrary.com/44+entertainment/character+properties+reach+$100+m+in+sales+of...-a0438689353|title=44 entertainment/character properties reach $100 m in sales of licensed merchandise; 50% of sales are Disney's. - Free Online Library|website=www.thefreelibrary.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024024637/https://www.thefreelibrary.com/44+entertainment/character+properties+reach+$100+m+in+sales+of...-a0438689353|archive-date=24. 10. 2021|url-status=live|access-date=24. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

U fiktivnom svijetu ''Zvjezdanih staza'', čovječanstvo, nakon pronalaska nadsvjetlosnog pogona ''([[Warp pogon]])'', a uz pomoć nauke i naklonjenih vanzemaljaca pobjeđuje bolesti, [[rasizam]], siromaštvo, netoleranciju i ratove na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]; glavni protagonisti ''Zvjezdanih staza'' istražuju galaksiju, pronalaze nove svjetove i susreću nove civilizacije, nadajući se, da će raširiti mir i razumijevanje. ''Star Trek'' jedno je od najpopularnijih imena u svijetu naučne fantastike.

''Zvjezdane staze'' bile su kultni fenomen desetljećima.&lt;ref&gt;{{cite news| last =Italie| first =Hillel| title =Potter Reaches Cult Phenomenon Status| work = [[Seattle Times]]| agency =Associated Press| date= 2. 7. 2007| url =http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2003769419_webpotter02.html| access-date=10. 8. 2011|url-status=live| archive-url =https://web.archive.org/web/20110628193551/http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2003769419_webpotter02.html| archive-date =28. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Također, franšiza je poznata i po svom kulturnom utjecaju izvan oblasti naučne fantastike&lt;ref&gt;Saadia, Manu, ''[http://www.newyorker.com/tech/elements/why-peter-thiel-fears-star-trek Why Peter Thiel Fears &quot;Star Trek&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170528072529/http://www.newyorker.com/tech/elements/why-peter-thiel-fears-star-trek |date=28. 5. 2017 }}'', The New Yorker, 13. 1. 2017.&lt;/ref&gt; a zapaženi su i njeni progresivni stavovi o građanskim pravima.

Zaljubljenici u ovu franšizu popularno se nazivaju Trekiji. U seriji se pojavljuje i [[umjetni jezik]], klingonski. Na temu ''Zvjezdanih staza'' snimljeno je i nekoliko parodija. Prema podacima iz jula 2016, na franšizi je prihodovano otprilike 10 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://america.cgtn.com/2016/07/26/business-of-star-trek-franchise-celebrates-50th-anniversary|title=Business of ‘Star Trek’: Franchise celebrates 50th anniversary|website=[[China Global Television Network|CGTN]]|date=26. 7. 2016|access-date=10. 8. 2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101091414/http://america.cgtn.com/2016/07/26/business-of-star-trek-franchise-celebrates-50th-anniversary|archive-date=1. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;  što je čini jednom od najzanimljivijih medijskih franšiza svih vremena.

== Filmografija ==
=== Televizijske serije ===
Dvanaest televizijskih serija čine najveći dio mitologije ''Zvjezdanih staza''. Svi serijali ukupno sadrže 870 emitiranih epizoda.

# ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalna serija]]'' (1966–1969)
# ''[[Zvjezdane staze: Animirana serija|Animirana serija]]'' (1973–1974)
# ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'' (1987–1994)
# ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' (1993–1999)
# ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'' (1995–2001)
# ''[[Zvjezdane staze: Enterprise|Enterprise]]''  (2001–2005)
# ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]'' (2017–2024)
# ''[[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratke staze]]'' (2018–2020)
# ''[[Zvjezdane staze: Picard|Picard]]'' (2020−2023)
# ''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' (2020−2024)
# ''[[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigy]]'' (2021−2024)
# ''[[Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi|Čudni novi svjetovi]]'' (2022–danas)
# ''[[Zvjezdane staze: Akademija Zvjezdane flote|Akademija Zvjezdane flote]]'' ''(2026−danas)''

=== Igrani filmovi ===
[[Paramount Pictures]] producirao je 13 filmova na temu ''Zvjezdanih staza'', dok je streaming servis [[Paramount+]] objavio je televizijski film, ''[[Zvjezdane staze: Odjel 31]]''.

==== ''Originalna serija'' ====
# ''[[Zvjezdane staze: Film|Film]]'' (1979)
# ''[[Zvjezdane staze 2: Khanov bijes|Khanov bijes]]'' (1982)
# ''[[Zvjezdane staze 3: Potraga za Spockom|Potraga za Spockom]]'' (1984)
# ''[[Zvjezdane staze 4: Putovanje kući|Putovanje kući]]'' (1986)
# ''[[Zvjezdane staze 5: Krajnja granica|Krajnja granica]]'' (1989)
# ''[[Zvjezdane staze 6: Neotkrivena zemlja|Neotkrivena zemlja]]'' (1991)

==== ''Sljedeća generacija'' ====
# ''[[Zvjezdane staze: Generacije|Generacije]]'' (1994)
# ''[[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|Prvi kontakt]]'' (1996)
# ''[[Zvjezdane staze: Pobuna|Pobuna]]'' (1998)
# ''[[Zvjezdane staze: Nemesis|Nemesis]]'' (2002)

==== Kelvinova vremenska linija (paralelni svemir) ====
# ''[[Zvjezdane staze (film)|Zvjezdane staze]]'' (2009)
# ''[[Zvjezdane staze: U tami|U tami]]'' (2013)
# ''[[Zvjezdane staze: S one strane|S one strane]]'' (2016)

==== TV film ====

# ''[[Zvjezdane staze: Odjel 31|Odjel 31]]'' ''(2025)''

== Također pogledajte ==
* [[Borg (Zvjezdane staze)|Borg]] 
* [[Klingonci]]
* [[Unicomplex]]
* [[Zvjezdana flota]] 
* [[Potprostor (Zvjezdane staze)|Potprostor]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Star Trek}}

{{Zvjezdane staze}}
{{Stub-film}}
{{Kurzivni naslov}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]</text>
      <sha1>tkonp58ct8vdkeakxjz2mim98tyf4ul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26439</id>
    <revision>
      <id>3925182</id>
      <parentid>3923667</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18740" sha1="45563o2hgs0tm2dahshac5s04bd6db3" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| izvorno_ime                    = Guam
| zvanično_ime                   = Guam
| ime_genitiv                    = Guama
| zastava                        = Flag of Guam.svg
| grb                            = Seal of Guam.svg
| mapa                           = LocationGuam.png
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZD|SAD}} [[SAD]]
| upravni_oblik                  = Američka ostrvska teritorija
| službeni_jezik                 = [[engleski]] i [[čamoro jezik|čamoro]]
| glavni_grad                    = [[Hagåtña (Guam)|Hagåtña]]
| vladar                         = [[Eddie Calvo]]
| titula_vladara                 = Guverner
| površina                       = 541.3
| stanovnika                     = 178000
| pozivni_broj                   = +1 671
| web                            = www.guam.gov
| komentar                       = 
|}}
'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je [[ostrvo]] u zapadnom dijelu [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|ostrvska]] neinkorporirana [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]],  u [[Subregija|subregiji]] [[Mikronezija|Mikronezije]] u zapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]].&lt;ref name=&quot;oia&quot;&gt;{{cite web|title=U.S. Territories|url=http://www.doi.gov/oia/Firstpginfo/territories.html|publisher=DOI Office of Insular Affairs|access-date=9. 2. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070209094507/http://www.doi.gov/oia/Firstpginfo/territories.html|archive-date=9. 2. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Definitions of Insular Area Political Organizations.|url=http://www.doi.gov/oia/Islandpages/political_types.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721034923/http://www.doi.gov/oia/Islandpages/political_types.htm|archive-date=21. 7. 2011|access-date=14. 11. 2007|website=U.S. Department of the Interior}} ''[[Office of Insular Affairs]]''. Retrieved October 31, 2008.&lt;/ref&gt; Najzapadnija je tačka i teritorija Sjedinjenih Američkih Država, računajući od geografskog centra SAD-a. U [[Okeanija|Okeaniji]], Guam je najveće i najjužnije od [[Marijanska ostrva|Marijanskih ostrva]] i najveće ostrvo u Mikroneziji. Od 2022, ima 168.801 stanovnika. Teritorija se prostire na 540&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima gustinu naseljenosti od 299/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad je [[Hagåtña]],  (''Agaña'').

[[Čamori]] su najveća etnička grupa, ali manjina na multietničkom ostrvu. Autohtoni Guamani su Čamori, koji su srodni austronezijskim narodima [[Indonezijski arhipelag|Indonezijskog arhipelaga]], [[Filipini|Filipina]], [[Tajvan]]a i [[Polinezija|Polinezije]]. Ali za razliku od većine svojih susjeda, [[Čamoro jezik]] nije klasificiran kao [[Mikronezijski jezici|mikronezijski]] ili [[polinezijski jezici|polinezijski jezik]]. Umjesto toga, poput [[Palau]]a, moguće je da predstavlja nezavisnu granu malajsko-polinezijske jezičke porodice.&lt;ref name=&quot;Blust 2000 83–122&quot;&gt;{{cite journal |last=Blust |first=Robert |year=2000 |title=Chamorro Historical Phonology |journal=Oceanic Linguistics |volume=39 |issue=1 |pages=83–122 |doi=10.1353/ol.2000.0002|s2cid=170236058 |issn=0029-8115}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Smith 2017 435–490&quot;&gt;{{cite journal |last=Smith |first=Alexander D. |year=2017 |title=The Western Malayo-Polynesian Problem |journal=Oceanic Linguistics |volume=56 |issue=2 |pages=435–490 |doi=10.1353/ol.2017.0021|s2cid=149377092 }}&lt;/ref&gt; Narod Čamoro naselio je Guam i Marijanska ostrva prije otprilike 3.500 godina. Portugalski istraživač [[Ferdinand Magellan]], dok je bio u službi Španije, bio je prvi Evropljanin koji je posjetio i osvojio ostrvo 6. marta 1521. Guam je Španija u potpunosti kolonizirala 1668. Između 17. i 19. vijeka, Guam je bio važna usputna stanica za španske galije iz Manile. Tokom [[Špansko-američki rat|Špansko-američkog rata]], [[Sjedinjene Američke Države]] su zauzele Guam 21. juna 1898. Prema [[Pariski sporazum (1898)|Pariškom sporazumu]] iz 1898, Španija je ustupila Guam SAD-u 11. aprila 1899.

Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Guam je bio jedna od pet američkih jurisdikcija u Tihom okeanu, zajedno sa [[Ostrvo Wake|ostrvom Wake]] u Mikroneziji, [[Američka Samoa|Američkom Samoom]] i [[Havaji]]ma u Polineziji i Filipinima. 8. decembra 1941, nekoliko sati nakon [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], Guam su zauzeli [[Japanci]], koji su okupirali ostrvo dvije i po godine prije nego što su ga američke snage ponovo zauzele 21. jula 1944, što se tamo obilježava kao Dan oslobođenja.&lt;ref&gt;{{cite news|agency=Associated Press|title=Guam police arrest suspect in memorial theft|work=[[Marine Corps Times]]|date=7. 7. 2007|url=http://www.marinecorpstimes.com/news/2007/07/ap_guammemorialtheft_070707/|access-date=5. 4. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515072107/http://www.marinecorpstimes.com/news/2007/07/ap_guammemorialtheft_070707/|archive-date=15. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Od 1960-ih, ekonomiju Guama prvenstveno podržava turizam i američka vojska, za koju je Guam glavna strateška prednost.&lt;ref name=&quot;Rogers2&quot;&gt;{{cite book|last=Rogers|first=Robert F.|title=Destiny's Landfall: A History of Guam|publisher=University of Hawaii Press|year=1995|isbn=978-0-8248-1678-0|location=Honolulu}}&lt;/ref&gt; Njegov budući politički status bio je predmet značajne diskusije, a ankete javnog mnjenja ukazuju na snažnu preferenciju za američku državnost.&lt;ref name=&quot;KUAM-2016&quot;&gt;{{Cite web |last=Staff |date=april 2016 |title=UOG poll: Guamanians prefer statehood |url=http://www.kuam.com/story/31747261/2016/04/Sunday/uog-poll-guamanians-prefer-statehood |access-date=12. 12. 2023 |website=[[KUAM-TV]] |language=en |archive-date=11. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240811014802/https://www.kuam.com/story/31747261/2016/04/Sunday/uog-poll-guamanians-prefer-statehood |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freymann-2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Freymann |first=Eyck |date=14. 10. 2020 |title=Counter China by Making Guam a State |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/14/counter-china-by-making-guam-a-state/ |access-date=12. 12. 2023 |website=Foreign Policy |language=en-US |archive-date=13. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313201733/https://foreignpolicy.com/2020/10/14/counter-china-by-making-guam-a-state/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Guamov de facto moto je &quot;Gdje počinje Dan Amerike&quot;, što se odnosi na blizinu ostrva [[Međunarodna datumska granica|Međunarodnoj datumskoj granici]].&lt;ref&gt;{{cite book|author-last=Mack|author-first=Doug|year=2017|title=The Not-Quite States of America: Dispatches From the Territories and Other Far-Flung Outposts of the USA|publisher=W.W. Norton|page=114|isbn=9780393247602}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author-last=Grabowski|author-first=John F.|year=1992|title=U.S. Territories and Possessions (State Report Series)|publisher=Chelsea House|page=[https://archive.org/details/usterritoriespos00grab/page/39 39]|isbn=9780791010532|url-access=registration|url=https://archive.org/details/usterritoriespos00grab/page/39}}&lt;/ref&gt; Guam je među 17 nesamoupravnih teritorija koje su navele [[Ujedinjene nacije]] i član je [[Komisija za Južni Pacifik|Pacifičke zajednice]] od 1983.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Non-Self-Governing Territories – Official U.N. Website|url=https://www.un.org/en/decolonization/nonselfgovterritories.shtml|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140227010648/http://www.un.org/en/decolonization/nonselfgovterritories.shtml|archive-date=27. 2. 2014|access-date=18. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

Govornici Čamora Guam zovu Guåhan, od riječi guaha, što znači 'imati'; njegov engleski glos &quot;imamo&quot; odnosi se na to da ostrvo pruža sve što je potrebno za život.&lt;ref name=&quot;pdn&quot;&gt;{{Cite news |last=Tamondong |first=Dionesis |date=16. 2. 2010 |title=Camacho: Name Change Will Affirm Identity |work=[[Pacific Daily News]] |url=http://www.guampdn.com/article/20100216/NEWS01/2160308/1002/Camacho-Name-change-will-affirm-identity |access-date=18. 2. 2010}} {{Dead link |date=septembar 2010 |bot=H3llBot}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Saco |first=José Antonio |url=https://books.google.com/books?id=mK3UAAAAMAAJ&amp;q=%2522Guaj%25C3%25A1n%2522&amp;pg=PA110 |title=Colección de papeles científicos, históricos, políticos y de otros ramos sobre la isla de Cuba |date=1859 |publisher=d'Aubusson y Kugelmann |volume=3 |location=Paris |language=es |trans-title=Collection of scientific, historical, political and other papers on the island of Cuba |access-date=16. 10. 2020 |archive-date=13. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201113192120/https://books.google.com/books?id=mK3UAAAAMAAJ&amp;q=%2522Guaj%25C3%25A1n%2522&amp;pg=PA110 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Guamova historija kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od [[Ferdinand Magellan|Magellanove]] posjete 1521, kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]]. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernim Marijanskim ostrvima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898. nakon [[Guamska bitka 1898.|bitke kod Guama]] u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u [[Marijanska ostrva|Marijanima]] i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i [[Saipan]] i [[Tinian]]). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema [[Filipini]]ma.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski [[protektorat]] još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.

SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status &quot;commonwealtha&quot;, određeni kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen &quot;Organic Act of 1950&quot;, američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.

Guam je pretrpio katastrofalne štete 1997. nakon velikog [[tajfun]]a Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po [[Saffir-Simpsonova ljestvica|Saffir-Simpsonovoj ljestvici]].
&lt;gallery perrow=3&gt;
Datoteka:US Navy 030225-N-0000X-002 An aerial view of Apra Harbor on U.S. Naval Base Guam is seen during a fly-by, Feb. 25, 2003.jpg|Luka Apra u pomorskoj bazi Guam
Datoteka:GuamMap.png|Karta Guama
Datoteka:Guam ali 2011364 lrg.jpg|Guam, snimak iz zraka
&lt;/gallery&gt;

== Zastava i grb ==
Zastava Guama je usvojena 9. februara 1948. Zastava je tamno plave boje sa crvenim obodom. U sredini zastave se nalazi grb Guama. Grb ima oblik kamena za lov od plemena [[Chamorro]]. Na njemu je predstavljen [[Agana]] zaliv u kojem se nalazi &quot;proa&quot; (vrsta [[mikronezija|mikronezijskog]] plovila), i kokosovo drvo, poznato i kao &quot;drvo života&quot;. U sredini grba je natpis &quot;GUAM&quot;.

== Hrana ==
[[Datoteka:Kelaguen 1534 (14529937155).jpg|mini|Tradicionalni specijalitet ''kelaguen'']]
Tokom festivala i drugih ostrvskih proslava, porodice pripremaju bogato postavljene stolove sa raznovrsnim lokalnim specijalitetima. Među najčešćim jelima nalaze se crvena riža, pljeskavice od škampa, filipinsko jelo od rezanaca poznato kao [[pancit]], pečena rebarca i piletina s roštilja, kao i listovi tara kuhani u kokosovom mlijeku. Jedan od posebno cijenjenih tradicionalnih specijaliteta je [[kelaguen, koji se najčešće priprema od sitno sjeckane pečene piletine, limunovog soka, ribanog kokosa i ljutih paprika. Jela se dodatno začinjavaju [[finadene]] sosom, pikantnim umakom od sojinog sosa, limunovog soka ili [[Sirćetna kiselina|sirćeta]], ljutih paprika i luka, koji jelima daje snažan i prepoznatljiv okus. Nakon obilnog obroka, Čamoroi stanovništvo često prakticira žvakanje [[pugua]] (betel oraha), koji se miješa s mljevenim [[Kalcij-oksid|krečom]] i umotava u list [[biber]]a, kao dio tradicionalnih društvenih običaja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.visitguam.com/chamorro-culture/|title=Guam Chamorro Culture {{!}} Traditions, Music, and Local Food|website=www.visitguam.com|access-date=24. 12. 2025|archive-date=29. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251229224651/https://www.visitguam.com/chamorro-culture/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Muzika ==
Muzika predstavlja sastavni dio ostrvskog načina života na Guamu, a nastupi uz tradicionalne [[Muzički instrument|instrumente]] imaju važno mjesto u kulturnim manifestacijama. Jedan od najprepoznatljivijih instrumenata je ''[[belembaotuyan]]'', koji se izrađuje od šuplje tikve i zategnute žice. Instrument se prisloni uz goli stomak svirača, čime se proizvodi specifičan, melodičan [[zvuk]]. Također, [[nosna flauta]], instrument koji je gotovo zaboravljen, danas doživljava značajnu obnovu i ponovo se koristi u muzičkim izvedbama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tradicionalni stil [[Pjevanje|pjevanja]] poznat kao ''Kantan Chamorro'' generacijama je bio omiljen oblik zabave. Osim toga, služio je i kao način da se olakša dugotrajan zajednički rad, poput tkanja, ljuštenja [[kukuruz]]a ili [[ribolov]]a mrežama. Jedan pjevač bi započeo poznatu četverostihovnu pjesmu, često s romantičnim ili šaljivim stihovima upućenim drugom članu grupe. Prozvana osoba bi zatim nastavila pjesmu, a izvođenje se moglo nastaviti satima uz izmjenu pjevača. Savremena muzika također ima važnu ulogu u društvenom životu Guama. Izvodi se tokom različitih okupljanja, od fiesta i fandanga do neformalnih porodičnih zabava. Muzičari najčešće izvode pjesme na čamoro, engleskom, filipinskim jezicima, kao i na drugim azijskim jezicima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Ples ==
''Bailan Uritao'', u prevodu ''Ples mladića'', je tradicionalni kulturni [[ples]] Guama koji potiče iz drevnog Čamoroi perioda i prikazuje prakse obuke [[ratnik]]a. Izvode ga mladi, neoženjeni muškarci koji su boravili u muškoj kući, poznatoj kao ''Guma’ Uritao''. Ples ima snažnu kulturnu i simboličku vrijednost te naglašava fizičku spremnost i ratničke vještine izvođača. Ples karakteriziraju energični skokovi, uzvici i ritmično sudaranje dugih drvenih štapova, poznatih kao ''tunas''. Ovi pokreti zahtijevaju visok nivo koordinacije, snage i okretnosti, čime se ističu sposobnosti plesača. Ritmičko udaranje štapova simbolizira izgradnju tradicionalne ''latte kuće'', a ples kulminira završnom pozom u kojoj su svi štapovi podignuti uspravno i formiraju šiljati krov kuće. Ova dinamična izvedba odražava bogato kulturno naslijeđe i ratničku tradiciju naroda Čamoroi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blog.polynesianpride.co/culture-in-guam/|title=Discover the Rich Culture in Guam: Beyond The Tradition|date=2. 8. 2024|website=blog.polynesianpride.co|language=en-US|access-date=24. 12. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Kultura i umjetnost ==
Brojne legende i narodne priče predstavljene su kroz tradicionalne plesove. Među najpoznatijim su priče o ''taotaomo'na'' – drevnim duhovima sela, zatim legenda o tragičnim ljubavnicima koji su skočili s litice ''Puntan Dos Amantes'', kao i priča o ''Sireni'', lijepoj djevojci koja se pretvorila u [[Sirena (mitologija)|morsku sirenu]]. Ovi narativi čine važan dio kulturnog identiteta Guama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tradicionalne umjetnosti na Guamu i danas su veoma prisutne. Tokom kulturnih sajmova i izložbi posjetioci često imaju priliku posmatrati majstore tkanja, rezbarenja, pa čak i kovače na djelu. Tkalje koriste vlakna pandana ili kokosa za izradu korpi različitih veličina, torbi, šešira, podnih prostirki i zidnih ukrasa. Drvorezbari izrađuju stolove, ploče, figure ljudi i životinja te razne kućne predmete od drveta ifil ili pago. Prenošenje tradicionalnih vještina na mlađe generacije ostvaruje se kroz programe šegrtovanja, s ciljem očuvanja umjetničke baštine ostrva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Marijanska ostrva]]
* [[Marijanska brazda]]
* [[Mikronezija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book |last1=Cunningham |first1=Lawrence J. |last2=Beaty |first2=Janice J. |title=A History of Guam |url=https://books.google.com/books?id=ZsZP537hdbIC |date=1. 1. 2001 |publisher=Bess Press |isbn=978-1-57306-068-4}}
* {{cite book |last=Safford |first=William Edwin |title=Guam, an Account of Its Discovery and Reduction, Physical Geography and Natural History: And the Social and Economic Conditions on the Island During the First Year of the American Occupation |url=https://books.google.com/books?id=aIoKAQAAIAAJ&amp;pg=PA9 |edition=Public domain |year=1912 |publisher=General Books}}
* {{cite book |last1=Wuerch |first1=William L. |last2=Ballendorf |first2=Dirk Anthony |title=Historical Dictionary of Guam and Micronesia |url=https://books.google.com/books?id=h5EE-AVNT98C&amp;pg=PA44 |date=1. 1. 1994 |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0-8108-2858-2}}

=== Dodatna literatura ===
* {{cite book |last=Maga |first=Timothy P. |title=Defending Paradise: The United States and Guam, 1898–1950 |publisher=Garland |year=1988}}
* {{cite book |last=Rogers |first=Robert F. |title=Destiny's Landfall: A History of Guam |publisher=University of Hawaii Press |year=1995}}
* {{cite encyclopedia |last=Spear |first=Jane E. |title=Guamanian Americans |encyclopedia=Gale Encyclopedia of Multicultural America |editor-first=Thomas |editor-last=Riggs |edition=3rd |volume=2 |publisher=Gale |year=2014 |pages=263–273 |url=https://link.gale.com/apps/doc/CX3273300082/GPS?u=wikipedia&amp;sid=GPS&amp;xid=52d93d45}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Guam}}
{{wikiatlas|Guam}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gq.html Guam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203005453/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gq.html |date=3. 12. 2013 }} na CIA World Factbook

{{Države Australije i Okeanije}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Guam|*]]
[[Kategorija:Američka ostrva]]
[[Kategorija:Ostrvske teritorije SAD-a]]
[[Kategorija:Članice Organizacije nezastupljenih država i naroda]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]</text>
      <sha1>45563o2hgs0tm2dahshac5s04bd6db3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osman Đikić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27554</id>
    <revision>
      <id>3925243</id>
      <parentid>3900289</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4364" sha1="26x16utxlztgl09aoz7phhtb03ghwxs" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Osman Đikić
| slika              = Osman Djikic.jpeg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1879|1|7}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1912|3|30|1879|1|7}}
| mjesto_smrti       = Mostar, Austro-Ugarska
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
[[Datoteka:Grob Osmana Đikića u Mostaru.JPG|mini|desno|[[Turbe (mauzolej)|Turbe]] Osmana Đikića u [[Mostar]]u]]
'''Osman Đikić''' (7. januar 1879 – 30. mart 1912) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/19012/|title=Đikić, Osman|website=[[Proleksis enciklopedija]]|access-date=2. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; [[Poezija|pjesnik]], [[pisac]], dramatičar, javni i društveni radnik, koji se izjašnjavao kao Srbin islamske vjeroispovjesti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosna.hr/izmedju-sevdaha-i-srpstva-osman-djikic-srpski-pjesnik-muhamedanske-vjere/|title=Između sevdaha i srpstva: Osman Đikić, srpski pjesnik muhamedanske vjere|last=Bosna|first=Redakcija|date=30. 3. 2026|website=BOSNA|language=bs-BA|access-date=29. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je 7. januara 1879. u [[Mostar]]u kao dijete Ahmeta (1858–1918) i Hane Đikić (djevojačko Kurt; umrla 1908). U Mostaru je završio osnovnu školu te pet godina gimnazije u [[Gimnazija Mostar|Gimnaziji Mostar]] iz koje je izbačen zbog nacionalističkih aktivnosti. Kad je isključen iz gimnazije, seli se za [[Carigrad]], gdje nastavlja školovanje. Iz Carigrada odlazi u [[Beograd]], a onda u [[Beč]], gdje završava trgovačku akademiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bljesak.info/kultura/flash/100-godina-od-smrti-mostarskog-pisca-osmana-dikica/46952|title=100 godina od smrti mostarskog pisca Osmana Đikića|website=Bljesak.info|language=en|access-date=2. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Godine 1905. vjenčao se sa glumicom Zorom Topalović u Beču. Nakon što je završio Trgovačku akademiju u Beču, Đikić je službovao je kao bankovni činovnik u [[Zagreb]]u, [[Brčko]]m i Mostaru. Od 1907. uređivao je mostarski list ''Musavat'' i objavljivao tekstove u ''Bosansko-hercegovačkom glasniku''. Godine 1909. seli se u [[Sarajevo]], nakon što je izabran za sekretara [[musliman]]skog [[kultura|kulturnog]] društva [[Gajret (društvo)|Gajret]] i za urednika lista [[Gajret (časopis)|''Gajret'']], a već sljedeće godine, 1910, pokreće politički list ''[[Samouprava]]''.

[[poezija|Poeziju]] je počeo pisati veoma mlad, a objavljivao ih je u listovima ''[[Bosanska vila]]'', [[Zora (časopis)|''Zora'']],&lt;ref name=&quot;Most&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.most.ba/041/046.htm |title='''Jezička standardizacija i pravopisna norma u &quot;Zori&quot;''' Prilog Mr. Muhameda Šatora na most.ba |access-date=20. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130609144433/http://www.most.ba/041/046.htm |archive-date=9. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Behar (časopis)|''Behar'']] i dr. Izdao je zbirke pjesama ''Muslimanskoj mladeži'', ''Ašiklije'' i ''Pobratimstvo'', a autor je i drame ''Zlatija'' koja se prikazivala na Gajretovim i drugim zabavama. Bio je i sakupljač narodnih umotvorina, ali ih nije objavio, već je sve skupljeno ustupio [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpskoj akademiji nauka]] u Beogradu.

Đikić je umro od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] u Mostaru 30. marta 1912. u 33. godini života. Pokopan je u Velikom carinskom haremu. Njegova supruga, Zora, umrla je nedugo zatim, također od tuberkuloze i to 14. septembra 1912.

== U politici ==
U vrijeme prvih [[Bosanski sabor|saborskih]] izbora, 1910, bio je jedan od kandidata Socijaldemokratske stranke za treću kuriju.

== Djela ==
=== Zbirke pjesama ===
* ''Pobratimstvo'', 1900.
* ''Muslimanskoj mladeži'', 1902.
* ''Ašiklije'', 1903.
* ''Đaurko lijepa'', 1905.

=== Folklorne drame ===
* ''Zlatija'', 1906.
* ''Stana'', 1906.
* ''Muhadžir'', 1909.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* &quot;Mali podsjetnik značajnih datuma islamske prošlosti Bošnjaka&quot;, hafiz Mahmud Traljić

{{DEFAULTSORT:Đikić, Osman}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1879.]]
[[Kategorija:Umrli 1912.]]</text>
      <sha1>26x16utxlztgl09aoz7phhtb03ghwxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Ristić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27859</id>
    <revision>
      <id>3925304</id>
      <parentid>3897857</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6061" sha1="qi5c6x224osdakc7sb05ye2qcnfyvcs" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Aleksandar Ristić
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1944|6|28}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Vezni igrač|Lijevo krilo]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 1962–1966.
| klubovi1                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)1           = 67 (5)
| godine2                    = 1966–1970.
| klubovi2                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
| nastupi(golovi)2           = 109 (7)
| godine3                    = 1970–1974.
| klubovi3                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 1974–1978.
| klubovi4                   = [[Eintracht Braunschweig]]
| nastupi(golovi)4           = 78 (3)
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = 
| nacionalninastupi(golovi)1 = 
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| trenergodine               = 1977–1978.&lt;br /&gt;1980–1981.&lt;br /&gt;1981.&lt;br /&gt;1981–1983.&lt;br /&gt;1983–1985.&lt;br /&gt;1987–1990.&lt;br /&gt;1991–1992.&lt;br /&gt;1992–1996.&lt;br /&gt;1998–2000.&lt;br /&gt;2000–2001.&lt;br /&gt;2002–2003.&lt;br /&gt;2004.&lt;br /&gt;2007–2008.
| trenerklubovi              = [[Eintracht Braunschweig|Eintracht]] (mladi)&lt;br /&gt;[[Hamburger SV|Hamburger]] (pomoćni)&lt;br /&gt;[[Hamburger SV|Hamburger]] (privremeni)&lt;br /&gt;[[Hamburger SV|Hamburger]] (pomoćni)&lt;br /&gt;[[Eintracht Braunschweig]]&lt;br /&gt;[[Fortuna Düsseldorf]]&lt;br /&gt;[[FC Schalke 04]]&lt;br /&gt;[[Fortuna Düsseldorf]]&lt;br /&gt;[[Rot-Weiß Oberhausen]]&lt;br /&gt;[[Fortuna Düsseldorf]]&lt;br /&gt;[[Rot-Weiß Oberhausen]]&lt;br /&gt;[[1. FC Union Berlin]]&lt;br /&gt;[[KFC Uerdingen 05]]
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
'''Aleksandar Ristić''' (rođen 28. juna 1944) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i trener.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fussballdaten.de/spieler/risticaleksandar/|title=Aleksandar Ristic|publisher=fussballdaten.de|archive-url=https://web.archive.org/web/20090525101927/http://www.fussballdaten.de/spieler/risticaleksandar/|archive-date=25. 5. 2009 &lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live|access-date=24. 4. 2009}}&lt;/ref&gt;

Ristić je do 1974. igrao u klubovima bivše Jugoslavije. Karijeru je započeo u mostarskom [[FK Velež Mostar|Veležu]], a kasnije je nastupio za [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], te [[FK Sarajevo|Sarajevo]]. Godine 1974. prelazi u [[Bundesliga|njemačku Bundesligu]], u [[Eintracht Braunschweig]], na poziv trenera [[Branko Zebec|Branka Zebeca]]. U periodu od 1974. do 1978. odigrao je ukupno 78 utakmica u veznom redu Brauschweiga i postigao 3 gola. Zabilježio je i 4 nastupa u eurokupovima. Godine 1977. je osvojio 3. mjesto Bundeslige sa Eintrachtom.

Kao pomoćni trener je s Brankom Zebecom 1980. vodio [[Hamburger SV]], a nakon ostavke Zebeca bio je pola godine šef stručnog štaba Hamburga. Poslije toga je do 1983. obavljao ponovo posao pomoćnog trenera sa poznatim njemačkim fudbalskim stručnjakom [[Ernst Happel|Ernstom Happelom]]. 1981. kao pomoćni trener osvaja 2. mjesto Bundeslige sa Hamburgom. U to vrijeme u Hamburgu trenirao je najvećeg njemačkog fubalera svih vremena [[Franz Beckenbauer|Franza Beckenbauera]]. Nakon toga 2 sezone je vodio Eintracht iz Braunschweiga,&lt;ref&gt;{{cite web|publisher= eintracht-archiv.de|title=Der Schüler schlägt den Lehrer|url=http://www.eintracht-archiv.de/1983/1983-09-24st.html|access-date= 16. 8. 2013| language= de}}&lt;/ref&gt; a od 1987. 3 i pol sezone vodi Fortunu iz Düsseldorfa, sa kojom 1989. osvaja 2. Bundesligu i uvodi Fortunu u 1. Bundesligu. Od 1990. je sezonu i pol trenirao [[FC Schalke 04]] iz Gelsenkirchena, sa kojim 1990. osvaja 2. Bundesligu i upada u 1. Bundesligu. FC Schalke od tada više nikad nije ispao iz Bundeslige. U periodu od 1993. do 1996. zajedno sa [[Enver Marić|Enverom Marićem]] vodi Fortunu iz Dusseldorfa, gdje od navijača dobija nadimak &quot;Kralj Aleks&quot;.

U periodu [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Ristić i Marić dovode selekciju u Düsseldorf, gdje reprezentacija odigrava svoju prvu utakmicu i to protiv Fortune.

Aleksandar Ristić i [[Enver Marić]] su bili najveći kandidati za preuzimanje reprezentacije Bosne i Hercegovine. To je bila želja tadašnjeg presjednika [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NSBIH]] [[Jusufa Pušine|Jusuf Pušina]], no tome se suprostavio direktor reprezentacije [[Ahmed Pašalić]]. Iako je Ristić bio spreman da postane selektor, doveden je mladi i neiskusni [[Blaž Slišković]].

Od 1998. do 2003. trenira njemačkog drugoligaša RW Oberhausen sa jednim prekidom 2001. U klub dovodi  internacionalce [[Adis Obad|Adisa Obada]], [[Emir Hadžiđulbić|Emira Hadžiđulbića]], [[Hajrudin Ćatić|Hajrudina Ćatića]], [[Dejan Raičković|Dejana Raičkovića]] i [[Saša Radulović|Sašu Radulovića]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ristić, Aleksandar}}
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Eintracht Braunschweiga]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>qi5c6x224osdakc7sb05ye2qcnfyvcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Bosna Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29917</id>
    <revision>
      <id>3925244</id>
      <parentid>3900256</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5425" sha1="djadb2acp3rg3l2zglzyyaeo8s6p5nn" xml:space="preserve">{{Infokutija rukometni klub
| Boja1            = #FFFFFF
| Boja2            = maroon
| Ime kluba        = Bosna
| Puno ime kluba   = ORK Bosna Sarajevo
| Nadimak          = ''Studenti''
| Grb              = 
| Lige             = [[Prva rukometna liga FBiH - Jug|Prva liga FBiH - Jug]]
| Osnovan          = 1948.
| Dvorana          = [[Dvorana Ramiz Salčin|Ramiz Salčin]]
| Kapacitet        = 1.500
| Lokacija         = [[Sarajevo]]
| Boje             = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} {{colorbox|gold}}
| Federacija       = [[Rukometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|RS FBiH]]
| Konfederacija    = 
| Predsjednik      = Nihad Selimović&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/novedzava-u-kk-bosna-ujedinjenje-i-reorganizacija/642164|title=Zvanično: Nova uprava preuzima KK Bosna, pokreće se reorganizacija|date=23. 6. 2026|website=radiosarajevo.ba|access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
| Trener           = Zuhdija Korkaric
| Uspjesi          = 
| Adresa           = 
| uzorak_lr1       = 
| uzorak_t1        = 
| uzorak_dr1       = 
| uzorak_š1        = 
| lijeva ruka1     = 800000
| tijelo1          = 800000
| desna ruka1      = 000000
| šorc1            = 800000
| uzorak_lr2       = 
| uzorak_t2        = 
| uzorak_dr2       = 
| uzorak_š2        = 
| lijeva ruka2     = 
| tijelo2          = 
| desna ruka2      = 
| šorc2            = 
| Webstranica      = [http://www.orkbosna.ba/ orkbosna.ba]
}}
'''Omladinski Rukometni klub Bosna Sarajevo''' je rukometni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Takmiči se [[Prva rukometna liga FBiH - Jug|Prvoj rukometnoj ligi Federacije BiH - Jug]], drugom rangu bosansakohercegovačkog rukometa.

==Historija==
Klub je osnovan 1948. i dio je porodice [[Univerzitetsko sportsko društvo &quot;Bosna&quot;|Univerzitetskog sportskog društva &quot;Bosna&quot;]]. Domaće utakmice igra u [[Olimpijska dvorana &quot;Ramiz Salčin&quot;|Olimpijskoj dvorani &quot;Ramiz Salčin&quot;]] na [[Mojmilo (naselje)|Mojmilu]] u [[Novi Grad (Sarajevo)|Novom Gradu]]. Prethodno ej igrao u [[dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;|dvorani &quot;Mirza Delibašić&quot;]] (KSC [[Skenderija]]) u [[Sarajevo|sarajevskoj gradskoj]] općini [[Centar (Sarajevo)|Centar]].

U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], Bosnin najveći uspjeh je osvajanje Kupa Jugoslavije 1963. Najveći dio od 1963. do 2003. klub nije postizao vrijedne rezultate. Najveći uspjeh kluba zahvaljujući dobroj organizaciji, igračkom kadru i jakim sponzorima došao je 2006, plasmanom u polufinale evropskog Kupa kupova, gdje su došli zahvaljujući osvojenom 3. mjestu u grupnoj fazi najjačeg evropskog takmičenja, [[EHF Liga prvaka|Lige prvaka]].

U polufinalu je Bosna izgubila od Hamburga ukupnim rezultatom 48:53, a gdje je Bosna ubilježila historijsku pobjedu u Sarajevu. Osim uspjeha u Evropi, Bosna je u domaćem takmičenju bila sedam puta prvak [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu|Premijer lige]] i pet puta osvajač [[Rukometni kup Bosne i Hercegovine|Kupa BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.orkbosna.ba/o-klubu|title=Historija kluba|work=uniqa.ba|access-date=25. 4. 2019|archive-date=25. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425085447/http://www.orkbosna.ba/o-klubu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Uspjesi==
* '''[[Rukometni kup Jugoslavije|Kup Jugoslavije]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1962/63.
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu|Premijer liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 2002/2003, 2005/2006, 2006/2007, 2007/2008, 2008/2009, 2009/2010, 2010/2011.
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup BiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5)''': 2002/2003, 2003/2004, 2007/2008, 2008/2009, 2009/2010.

==Igrači==
''Sastav za sezonu 2019/20.''
{{Col-begin|width=60%}}
{{Col-2}}
;Golmani
*{{flagicon|BIH}} Salko Hamzić
*{{flagicon|BIH}} Robert Tomas
Adnan Kurtović
Maksimilijan Gajević
;Lijeva krila
*{{flagicon|BIH}} Božić Sanjin
*{{flagicon|BIH}} Korjenić Adin
*{{flagicon|BIH}} Rial Kobilj
*{{flagicon|BIH}} Dino Hatičić
*{{flagicon|BIH}} Amar Herić
*{{flagicon|BIH}} Tarik Hasanagić
*{{flagicon|BIH}} Nino Lagumdžija

;Desna krila
*{{flagicon|BIH}} Bakir Dizdarević
*{{flagicon|BIH}} Tarik Balta
*{{flagicon|BIH}} Haris Kunovac
Aleksandar Kerić
Anel Korjenić
Omar Subašić
;Desni bekovi
*{{flagicon|BIH}} Edin Idrizović
Tarik Karabegović
Leonardo Pavičić
Nidal Salčinović

{{Col-2}}
;Srednji bekovi
*{{flagicon|BIH}} Amar Korkarić
*{{flagicon|BIH}} Kemal Hodžić
*{{flagicon|BIH}} Aldin Kunovac
*{{flagicon|BIH}} Amar Malagić

;Lijevi bekovi
*{{flagicon|BIH}} Edin Bajramović
*{{flagicon|BIH}} Benjamin Turčalo
*{{flagicon|BIH}} Simon Mrda
*{{flagicon|BIH}} Armin Gušić
*{{flagicon|BIH}} Asir Simonović
;Pivoti
*{{flagicon|BIH}} Damir Korkarić
*{{flagicon|BIH}} Ismar Tahirović
*{{flagicon|BIH}} Mak Cvitanović
*{{flagicon|BIH}} Adi Đuhera
{{Col-end}}

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.orkbosna.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190425085413/http://www.orkbosna.ba/ |date=25. 4. 2019 }}

{{Sarajevo}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Univerzitetsko sportsko društvo Bosna}}

[[Kategorija:Rukometni klubovi u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|B]]
[[Kategorija:Rukometni klubovi osnovani 1948.]]
[[Kategorija:Univerzitetsko sportsko društvo Bosna]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>djadb2acp3rg3l2zglzyyaeo8s6p5nn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sulejman Rebac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30013</id>
    <revision>
      <id>3925305</id>
      <parentid>3915646</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5129" sha1="50ylwezn4rfdl6vrozwzl4e1p8hub43" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Sulejman Rebac
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja|1929|3|29}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = {{Datum smrti i godine|2006|11|16|1929|3|29}}
| gradsmrti                  = Mostar
| državasmrti                = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 1947–1954.
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)1           = 404 (302)
| godine2                    = 1954–1957.
| klubovi2                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
| nastupi(golovi)2           = 72 (30)
| godine3                    = 1957–1958.
| klubovi3                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)3           = 28 (19)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (2)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| trenergodine               = 1968–1976.&lt;br /&gt;1973–1974.&lt;br /&gt;1977–1978.
| trenerklubovi              = FK Velež Mostar&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
'''Sulejman Rebac''' ([[Mostar]], 29. mart 2029 – Mostar, 16. novembar 2006)&lt;ref&gt;http://www.24sata.info/1691{{Dead link|date=juni 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=no }}&lt;/ref&gt; bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i trener.

Bivši nogometaš mostarskog [[FK Velež Mostar|Veleža]], [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] i [[FK Sarajevo|Sarajeva]], te bivši trener Veleža, sarajevskog [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]], te [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Hrvatske]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=17477|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Bio je jedan od najcjenjenijih nogometnih stručnjaka.

== Trenerska karijera ==
Nakon odlaska u penziju započeo je trenersku karijeru 1963.&lt;ref&gt;Fudbaleri i timovi 1975-76&lt;/ref&gt; kao trener [[FK Velež Mostar|Veleža]]. Iako nikada nisu osvojili titulu, Velež je u to vrijeme bio među najboljim jugoslovenskim klubovima. Igrači kao što su [[Dušan Bajević]], [[Enver Marić]], [[Franjo Vladić]] (trio 'BMV'),&lt;ref&gt;[https://www.bljesak.info/sport/nogomet/na-danasnji-dan-roden-tvorac-slavne-generacije-veleza/152761 Na današnji dan rođen tvorac slavne generacije Veleža] - Bljesak&lt;/ref&gt; [[Džemal Hadžiabdić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Aleksandar Ristić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Momčilo Vukoje]], [[Ahmed Glavović]], [[Dubravko Ledić]], [[Jadranko Topić]], [[Marijan Kvesić]], [[Marko Čolić]] i [[Slobodan Mrgan]] proslavili su se pod njegovim trenerskim vodstvom. U sezoni 1977/78 bio je trener [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]].

U decembru 1973. imenovan je u trenersku komisiju, zajedno sa [[Miljan Miljanić|Miljanom Miljanićem]], [[Milan Ribar|Milanom Ribarom]], [[Tomislav Ivić|Tomislavom Ivićem]] i [[Milovan Ćirić|Milovanom Ćirićem]], stvorenom za vođenje [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]]. Kao dio toga, bio je prisutan na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu u]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|nogometu 1974]].

Preminuo je 16. novembra 2006. u mostarskoj bolnici u 77. godini života od moždanog udara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/sjecanje-sulejman-velicanstveni/|title=SJEĆANJE: Sulejman Veličanstveni|date=16. 11. 2022|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=8. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Dženaza je obavljena na gradskom groblju Sutina u Mostaru.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.sport.de/fussball/pe113176/sulejman-rebac/ Sulejman Rebac] na ''sport.de''

{{Treneri Veleža}}
{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije}}

{{DEFAULTSORT:Rebac, Sulejman}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije]]
[[Kategorija:Treneri Veleža]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</text>
      <sha1>50ylwezn4rfdl6vrozwzl4e1p8hub43</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krunisanje Tvrtka I Kotromanića</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32427</id>
    <revision>
      <id>3925200</id>
      <parentid>3916917</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20777" sha1="9scygtpi69loj1ksof4u1t9itks1lcs" xml:space="preserve">{{Historija_BiH}}

'''Krunisanje Tvrtka I Kotromanića''', dotadašnjeg [[Spisak bosanskih banova|bosanskog bana]], za [[Spisak bosanskih kraljeva|kralja Bosne]] predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u historiji [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]], čime [[Bosanska Banovina|Bosanska]] [[Bosanska Banovina|Banovina]] postaje kraljevina i čime je uspostavljeno [[Bosansko Kraljevstvo]] pod domaćom dinastijom [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Ćirković, Sima. ''Istorija srednjovekovne bosanske države''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1964.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaić, Nada. ''Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.)''. Zagreb: Globus, 1989.&lt;/ref&gt;

Sam obred krunisanja, kao i datum, mjesto održavanja i identitet koronatora, nisu jednoznačno potvrđeni u historijskim izvorima.&lt;ref&gt;Sima Ćirković piše da je krunisanje obavljeno u jesen, najvjerovatnije na Mitrovdan (26. oktobra) 1377. u &quot;srpskoj zemlji, možda u manastiru Mileševu, mestu osobitog kulta svetog Save, osnivača srpske crkve&quot;.&lt;/ref&gt; Zbog nedostatka primarnih izvora, koji ovu temu ne obrađuju dovoljno detaljno, u historiografiji postoje različita tumačenja. Stoga okolnosti krunisanja i dalje ostaju predmet rasprava među historičarima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Klix.ba. &quot;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/ovako-su-historicari-odgovorili-na-pitanje-ko-je-bio-tvrtko-i-kotromanic/230915043 Ovako su historičari odgovorili na pitanje: Ko je bio Tvrtko I Kotromanić]&quot;. Pristupljeno 3. 8. 2026.&lt;/ref&gt;

Prvi sačuvani pisani spomen nove vladarske titule nalazi se u svečanoj povelji pisanoj 10. aprila 1378. godine u Žrnovnici na [[Dubrovačka Republika|dubrovačkom području]], a potvrđenoj 17. juna iste godine u Trstivnici. Titula glasi: &quot;...''kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranam''&quot;.&lt;ref&gt;&quot;... Богом постављеному Стефану краљу Србљем и Босне и Поморију и Западним странам ...&quot; (10. april 1378.), Љубомир Стојановић, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 76-77.&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Tvrtko I Kotromanić]], nakon smrti svog strica [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] 1353,&lt;ref&gt;''U drugoj polovini 1353. godine, umro je ban Stjepan II Kotromanić, posle dosta duge i vrlo uspešne vladavine.'' Sima Ćirković: Istorija srednjovekovne bosanske države, str. 121. SKZ. Beograd, 1964.&lt;/ref&gt; dolazi na čelo Bosanske Banovine. Početak njegove vladavine obilježili su unutrašnji sukobi s bratom [[Stjepan Vuk Kotromanić|Vukom]], kao i pritisci [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ugarski kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I Anžuvinski]] pokrenuo je 1363. križarski pohod na Bosnu, ali Tvrtko je uspio očuvati položaj bana i faktičku samostalnost svoje države, iako je formalno priznavao ugarsko vrhovništvo.&lt;ref&gt;Tvrtko je neko vrijeme vladao &quot;milošću božijom i kralja Ludovika&quot; - 1366.&lt;/ref&gt;

Presudna promjena političkih prilika nastupila je 1371. godine, kada su u [[Bitka na Marici|Maričkoj bici]] poginuli kralj [[Vukašin Mrnjavčević]] i njegov brat [[Mrnjavčević|Uglješa]],&lt;ref&gt;Pantelić, Svetlana. &quot;[https://www.casopisbankarstvo.rs/Portals/0/Casopis/2011/3_4/B03-04-2011-Novac.pdf Istorija iskovana novcem: Novac kralja Vukašina Mrnjavčevića (1365–1371)]&quot;. ''Bankarstvo'', br. 11–12 (2006).&lt;/ref&gt; a iste godine umro je i srpski car [[Uroš Nejaki]], posljednji vladar i izdanak dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Komatina, Predrag. &quot;Promene na srpskom prestolu 1370–1371. godine. Pokušaj reinterpretacije&quot;. ''Istorijski časopis'', knj. LXVI (2017): 149–171. DOI: 10.34298/IC1766149K.&lt;/ref&gt; Njegovom smrću dinastija Nemanjića izumrla je po muškoj liniji,&lt;ref&gt;Sima Ćirković, ''Istorija srednjovekovne bosanske države'', Beograd 1964, str. 135–136.&lt;/ref&gt; dok se područje nekadašnjeg [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] raspalo na više oblasnih gospodstava.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Tvrtko je iskoristio novonastale prilike za širenje bosanske države prema istoku. U savezu s [[Lazar Hrebeljanović|knezom Lazarom Hrebeljanovićem]] porazio je 1373. župana [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; nakon čega je Bosni pripojio gornje [[Podrinje]], [[Polimlje]] s manastirom Mileševom i [[Gacko]]. Do početka 1377. godine od [[Đurađ Balšić|Đurađa Balšića]] preuzeo je [[Trebinje]], [[Konavle (područje)|Konavle]] i [[Dračevica|Dračevicu]], čime je Bosanska Banovina obuhvatila znatan dio nekadašnjih zemalja Nemanjića.&lt;ref&gt;Sima Ćirković, ''Istorija srednjovekovne bosanske države''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1989. John V. A. Fine Jr., ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''. Ann Arbor: University of Michigan Press, 1987. Nada Klaić, ''Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.)''. Zagreb: Globus, 1989. Rade Mihaljčić, ''Kraj srpskog carstva''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1975. Sima Ćirković, ''The Serbs''. Malden, MA: Blackwell Publishing, 2004.&lt;/ref&gt;

Osnov za preuzimanje kraljevske titule Tvrtko je nalazio i u svom porijeklu. Preko bake po očevoj liniji, Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja [[Stefan Dragutin|Stefana Dragutina]], bio je potomak dinastije Nemanjića, što mu je omogućilo da svoju vlast predstavi kao nastavak njihove vladarske tradicije i da istakne pravo na upražnjeni kraljevski prijestol.&lt;ref&gt;Noel Malcolm, Bosna – kratka povijest, str. 32.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klix.ba. &quot;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-danasnji-dan-prije-648-godina-tvrtko-je-okrunjen-za-kralja-srbljem-i-bosni-i-pomorju-i-zapadnim-stranam/251026060 Na današnji dan prije 648 godina Tvrtko je okrunjen za kralja 'Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim Stranam]&quot;. Pristupljeno 4. 8. 2026.&lt;/ref&gt;

Uoči krunisanja Tvrtko je dodatno učvrstio međunarodni položaj Bosne sklapanjem braka s [[Doroteja Vidinska|Dorotejom]], kćerkom bugarskog cara Ivana Stracimira.&lt;ref&gt;RadioSarajevo.ba. &quot;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/na-danasnji-dan-tvrtko-i-ozenio-bugarsku-princezu-doroteju-a-slavlja-na-dvoru-su-bila-ovakva/570831 Na današnji dan: Tvrtko I oženio bugarsku princezu Doroteju, a slavlja na dvoru su bila ovakva]&quot;. 8. 12. 2024. Pristupljeno 4. 8. 2026.&lt;/ref&gt; Ovaj dinastički savez doprinio je jačanju ugleda bosanskog vladara među susjednim državama i evropskim vladarskim kućama.

== Potencijalna mjesta krunisanja ==
Pitanje mjesta na kojem je Tvrtko I krunisan za kralja predmet je rasprave među historičarima.

=== Mileševa ===
Dugo vremena u historiografiji je prevladavalo mišljenje da se krunisanje odigralo u manastiru Mileševi u Polimlju, te da ga je izvršio tamošnji iguman. Ovakvo tumačenje zasnivalo se prvenstveno na djelu Mavra Orbinija ''Kraljevstvo Slavena'' iz 1601. Orbini, dubrovački benediktinac italijanskog porijekla, u svom je djelu iznio tezu da je Tvrtko krunisan u Mileševi, nad grobom svetog Save, što je snažno uticalo na kasnija historiografska tumačenja.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''U ovom posljednjem dijelu nalazio se i manastir Mileševa u kojem su se čuvali posmrtni ostaci Svetoga Save, jednog od najvažnijih svetaca u povijesti Srpske pravoslavne crkve. Godine 1377. Tvrtko je proslavio svoj uspjeh tako što se u Mileševi okrunio za kralja - ne samo Bosne nego i Srbije. (Ovdje iznosim tradicionalnu teoriju prema kojoj je Tvrtko okrunjen u Mileševi. Međutim, nedavna su istraživanja pokazala da se on nije okrunio u Mileševi, nego u mjestu Mile, nedaleko od Visokog, u središnjoj Bosni. Vidi Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, i Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Dodatak 1.) Međutim, ovaj je posljednji detalj bio samo znak prilično pompozne dinastičke samohvale, u skladu s impozantnim dvorom u bizantskom stilu što ga je ustrojio u svojoj kraljevskoj tvrđavi na Bobovcu. Tvrtko je zaista bio potomak utemeljitelja srpske dinastije Nemanjića, ali nikad nije ozbiljno pokušao zavladati Srbijom.''

Noel Malcolm, Bosna - Kratka povijest.&lt;/ref&gt;

Međutim, savremena historijska nauka odbacuje ovakvo tumačenje iz više razloga. Prvo, u vrijeme Tvrtkovog krunisanja Mileševa nije bila mitropolija – prvi pouzdani pomen mileševskog mitropolita datira tek iz 1440-ih godina. Drugo, Tvrtko je bio [[Katoličanstvo|katolik]], oženjen po katoličkom obredu, te je malo vjerovatno da bi prihvatio krunisanje od pravoslavnog sveštenstva. Treće, Mileševa se nalazila u oblasti kojom su upravljali lokalni velikaši, a ne u neposrednom Tvrtkovom posjedu, što bi činilo krunisanje na tom mjestu politički rizičnim.

=== Mile kod Visokog ===
Danas većina historičara, prvenstveno Anđelić i Lovrenović, a na osnovu arheoloških istraživanja, paleografskih analiza i obrade izvora, prihvata tezu da se krunisanje dogodilo u crkvi u Milama (današnje naselje [[Arnautovići]] kod [[Visoko]]g).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ova crkva, podignuta u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, predstavljala je vjersko i političko središte srednjovjekovne Bosne. U neposrednoj blizini nalazio se kraljevski dvor i utvrđeni grad [[Stari grad Visoki|Visoki]]. U Milama su sahranjivani bosanski vladari; ban Stjepan II, kralj Tvrtko I, [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralj Dabiša]] i drugi, što svjedoči o izuzetnom značaju ovog mjesta za bosansku državnost.

Arheološka istraživanja na lokalitetu Arnautovići, provođena od 1973. do 1975, otkrila su ostatke monumentalne crkve iz 14. vijeka, koja po svojoj veličini i arhitekturi odgovara mjestu namijenjenom za kraljevsku krunidbu. KONS je u julu 2003. ovu crkvu proglasila nacionalnim spomenikom.&lt;ref&gt;[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] (KONS). Odluka: ''[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko]{{Mrtav link}}'', br. 06-6-894/03-2.&lt;/ref&gt;

== Pitanje krunitelja ==
Pitanje ko je izvršio čin krunisanja jednako je složeno kao i pitanje mjesta. S obzirom na specifičnu konfesionalnu situaciju u srednjovjekovnoj Bosni, odgovor nije sa sigurnošću utvrđen.

U historiografiji se ovo pitanje uglavnom svodi na tri opcije: predstavnika [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], predstavnika [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] (odnosno mitropolita Mileševe) i [[Spisak djedova Crkve bosanske|djeda]] [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Savremena istraživanja uglavnom polaze od analize političkih okolnosti, crkvene organizacije u Bosni krajem 14. vijeka i položaja samog Tvrtka kao vladara.

=== Katolička biskupija ===
Prema jednoj hipotezi, krunisanje bosanskog kralja mogao je izvršiti katolički [[biskup]]. Međutim, ova pretpostavka se smatra manje vjerovatnom zbog položaja Bosanske biskupije u to vrijeme. Naime, katolička Bosanska biskupija imala je svoje sjedište u [[Đakovo|Đakovu]], na teritoriji Ugarske, te se nalazila pod neposrednom vlašću ugarskog kralja. Samim tim, njen biskup bio je politički povezan s ugarskim dvorom, što dovodi u pitanje mogućnost da bi učestvovao u krunisanju bosanskog vladara, koji je upravo tim činom potvrđivao samostalnost Bosne i njeno udaljavanje od ugarskog uticaja.

Zbog toga dio historičara smatra malo vjerovatnim da bi biskup Bosanske biskupije krunisao bosanskog kralja, jer bi takav čin imao i snažnu političku poruku. Osim toga, nijedan poznati historijski izvor ne navodi da je papa dao odobrenje za krunisanje, niti se spominje prisustvo katoličkih prelata ili drugih crkvenih predstavnika prilikom krunisanja bosanskih kraljeva. U dostupnim izvorima nema potvrde o učešću pape ili nekog drugog visokog katoličkog dostojanstvenika sve do krunisanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461.&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko. ''Na klizištu povijesti (Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska) 1387–1463''. Zagreb – Sarajevo: Synopsis, 2006.

''U razdoblju između 1377. i 1461. nije zabilježeno da je neki od prelata Katoličke crkve od strane Rimske kurije ovlašten da kruni bosanske kraljeve. Ni bosanski vladari o tome ništa ne govore. Nezaobilazne su to činjenice u cijelom mozaiku posrednih i neposrednih dokaza da se u toj ulozi nalazio episkop Crkve bosanske. Sve je u tom svijetu feudalne kulture sličilo jedno drugom kao jaje jajetu, ako već ne po opsegu, a ono svakako po formi i sadržaju. Sama realizacija obrasca najviše je zavisila od mjesnih okolnosti. Tu se očituje nepisano pravilo povijesti: da su pokušaji stavljanja njezinih nogu u jednu čizmu obično završavali neuspješno, odnosno kao u bosanskom slučaju šizmom: reakcijom na latinizaciju (»globalizaciju«).''&lt;/ref&gt;

=== Pravoslavna crkva ===
Iako je srpska patrijaršija imala kanonsku nadležnost nad određenim dijelovima Tvrtkovih posjeda, njeno učešće u krunisanju katoličkog vladara bilo bi kanonski sporno. Osim toga, krunisanje od strane pravoslavnog mitropolita podrazumijevalo bi priznavanje njegovog crkvenog autoriteta, što bi za Tvrtka kao bosanskog vladara imalo i određene političke posljedice.

Teza o pravoslavnom krunitelju najviše se povezivala sa starijim tumačenjem prema kojem je Tvrtko krunisan u Mileševi, kod groba [[Sveti Sava|svetog Save]], od strane tamošnjeg crkvenog velikodostojnika. Međutim, savremena historiografija ovu mogućnost uglavnom odbacuje. Historičari ukazuju da nema potvrde da je mileševski crkveni autoritet imao ulogu u krunisanju vladara, niti da su srpski kraljevi bili krunisani u Mileševi. Srpska kraljevska tradicija bila je prvenstveno vezana za [[Peć]], dok su carevi krunisani u [[Skoplje|Skoplju]].

Zbog nedostatka direktnih izvora koji bi povezali Mileševu ili tamošnjeg crkvenog velikodostojnika s Tvrtkovim krunisanjem, ova interpretacija danas ima znatno manju podršku među historičarima.

=== Crkva bosanska ===
Najuticajniju hipotezu u savremenoj historiografiji iznio je historičar [[Dubravko Lovrenović]], prema kojoj je Tvrtka I Kotromanića za kralja krunisao djed Crkve bosanske, vrhovni poglavar ove crkvene institucije.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko. &quot;Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije)&quot;. Forum Bosnae, br. 3–4 (1999): 227–287; Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006, 614–723.&lt;/ref&gt;

Ova teza zasniva se na činjenici da je Crkva bosanska krajem 14. vijeka predstavljala jednu od najznačajnijih vjerskih i društvenih institucija u bosanskoj državi. Njeni predstavnici bili su prisutni na vladarskom dvoru i među visokim plemstvom, a institucija djeda imala je autoritet koji je mogao imati ulogu u potvrđivanju vladarske vlasti.

Nakon što je sjedište Bosanske biskupije sredinom 13. vijeka premješteno u Đakovo, Bosna je ostala bez snažne katoličke crkvene institucije sa stalnim sjedištem na vlastitom prostoru. Dio historičara smatra da je u takvim okolnostima Crkva bosanska preuzela važnu političku i društvenu funkciju, uključujući i ulogu u legitimizaciji vlasti bosanskih vladara.

Prema ovom tumačenju, krunisanje u Milama nije bilo samo čin proglašenja novog kralja, nego i simboličko potvrđivanje kraljevske vlasti kroz domaću instituciju koja je imala značajan ugled u srednjovjekovnoj Bosni. Djed Crkve bosanske u tom bi slučaju imao ulogu sličnu onoj koju su u drugim evropskim kraljevstvima imali nadbiskupi ili patrijarsi prilikom krunisanja vladara.

Historičari poput Dženana Dautovića naglašavaju da se u srednjem vijeku vladarska vlast nije mogla odvojiti od religijskog legitimiteta, odnosno potrebe da vladar dobije potvrdu višeg autoriteta. U slučaju srednjovjekovne Bosne, prema ovom tumačenju, upravo je domaća crkvena organizacija mogla predstavljati takav autoritet.

Odsustvo detaljnih pisanih izvještaja o samom obredu objašnjava se složenom političkom i vjerskom situacijom tog vremena, ali i činjenicom da su mnogi izvori iz srednjovjekovne Bosne izgubljeni. Ako je krunisanje izvršio predstavnik Crkve bosanske, takav čin bi u katoličkim izvorima mogao biti posebno problematičan zbog negativnog stava prema toj zajednici.

Ipak, ova teorija nije zasnovana na direktnom dokazu, jer nijedan sačuvani izvor ne navodi ime osobe koja je izvršila krunisanje. Historičar Enes Dedić ističe da se zaključak o djedu Crkve bosanske prvenstveno izvodi metodom eliminacije drugih kandidata: katoličkog biskupa i pravoslavnog crkvenog velikodostojnika. Zbog toga djed ostaje najizgledniji kandidat, ali ne i potpuno potvrđena historijska činjenica.

Lovrenovićeva teza danas predstavlja jedno od najuticajnijih objašnjenja u bosanskoj i regionalnoj [[Medievistika|medievistici]], iako među historičarima i dalje postoji rasprava o ovom pitanju.

== Značaj titule ==
Titula koju je Tvrtko preuzeo nakon krunisanja – &quot;kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranam&quot; – imala je značajno mjesto u političkoj ideologiji srednjovjekovne bosanske države. Prvi put se ova titula pojavljuje u povelji izdatoj Dubrovčanima 10. aprila 1378. godine, pisanoj na srpskoslovenskom jeziku uz korištenje istočne (srpsko-vizantijske) diplomatske formule. Titula je sadržavala više elemenata: bosanski dio (&quot;kralj Bosni&quot;) označavao je Tvrtkovu vlast nad matičnom zemljom Kotromanića, dok je dio &quot;kralj Srbljem&quot; povezivan s njegovim nasljednim pravom preko dinastije Nemanjića i osvajanjima na području nekadašnje srpske države. Dio titule koji se odnosio na Pomorje i Zapadne strane odražavao je njegove teritorijalne posjede i političke ambicije na širem prostoru Balkana. U istoj povelji Tvrtko navodi i izraz &quot;sugubi vijenac&quot; (dvostruka kruna), koji historičari uglavnom tumače kao simbol povezanosti njegove vlasti nad Bosnom i pravom koje je polagao na naslijeđe Nemanjića.

Krunisanje Tvrtka I za kralja predstavljalo je potvrdu političke snage bosanske države i novog položaja dinastije Kotromanića. Kraljevska titula omogućila je Tvrtku da nastupa ravnopravnije prema drugim evropskim vladarima i da svoju vlast predstavi kao nasljedstvo domaće bosanske tradicije, ali i kao nastavak političkog naslijeđa [[Nemanjići|Nemanjića]].

Nakon što je postao kralj, Tvrtko I nastavio je širiti granice Bosne. Iskoristivši [[građanski rat]] u Ugarskoj nakon smrti kralja Ludovika I 1382, proširio je svoju vlast na dijelove Dalmacije i 1390. uzeo titulu &quot;kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja&quot;. Tokom njegove vladavine Bosna je dostigla najveći teritorijalni obim u svojoj srednjovjekovnoj historiji. Razvijali su se gradovi, [[trgovina]] i [[rudarstvo]], a država je imala značajan politički uticaj u regiji. Tvrtko je umro 1391, a naslijedio ga je ban Dabiša, koji je također krunisan za kralja.

Nakon Tvrtkove smrti Bosna je postepeno gubila dio teritorija koje je osvojio, ali je kraljevska titula ostala trajni element bosanske vladarske tradicije sve do [[Pad Bosne 1463.|pada Bosne pod osmansku vlast]] 1463.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* [[Pavao Anđelić|Anđelić, Pavao]]. ''Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog''. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1979.
* [[Dubravko Lovrenović|Lovrenović, Dubravko]]. ''Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije)'': Forum Bosnae, br. 3–4 (1999): 227–287.
* Lovrenović, Dubravko. ''Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387–1463''. Zagreb, Sarajevo: Synopsis, 2006.
* [[Ljubomir Stojanović|Stojanović, Ljubomir]]. ''Stare srpske повеље и писма'', knj. I/1. Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, Prvo odeljenje, Spomenici na srpskom jeziku 19. Beograd, Sremski Karlovci: Srpska kraljevska akademija, 1929.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20110802021835/http://www.bosona.ba/ba/Default.aspx bosona.ba]
* [http://visit.kraljeva-sutjeska.com/index.pdf visit.kraljeva-sutjeska.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101117185734/http://visit.kraljeva-sutjeska.com/index.pdf |date=17. 11. 2010 }}

[[Kategorija:Politička historija srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>9scygtpi69loj1ksof4u1t9itks1lcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pitcairn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32826</id>
    <revision>
      <id>3925173</id>
      <parentid>3924683</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19544" sha1="o2209z68nvklk9l5t45r7b73ilhpqv6" xml:space="preserve">{{Infokutija politička podjela
| zvanično_ime                   = Pitcairn
| izvorno_ime                    = Pitcairn Islands&lt;br /&gt;Pitkern Ailen
| vrsta_teritorije               = &lt;!--Vrsta teritorije, npr: Entitet, Kanton, Savezna država i sl.--&gt;
| razdoblje                      = &lt;!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--&gt;
| država_prije1                  = &lt;!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--&gt;
| država_prije_zastava1          = &lt;!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--&gt;
| država_prije2                  = 
| država_prije_zastava2          = 
| država_prije3                  = 
| država_prije_zastava3          = 
| država_prije4                  = 
| država_prije_zastava4          = 
| država_prije5                  = 
| država_prije_zastava5          = 
| država_poslije1                = &lt;!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--&gt;
| država_poslije_zastava1        = &lt;!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--&gt;
| država_poslije2                = 
| država_poslije_zastava2        = 
| država_poslije3                = 
| država_poslije_zastava3        = 
| država_poslije4                = 
| država_poslije_zastava4        = 
| država_poslije5                = 
| država_poslije_zastava5        = 
| ime_genitiv                    = Pitcairna
| zastava                        = Flag of the Pitcairn Islands.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_the_Pitcairn_Islands.svg
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Pitcairn Islands in United Kingdom.svg
| opis_karte                     = Mapa koja prikazuje lokaciju ostrva Pitcairn (zaokružena u donjem desnom uglu i uvećana u zasebnom prikazu)
| nalazi_se_u_sastavu            = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|podjela_vrsta1 i podjela_ime1
| podjela_vrsta2                 = &lt;!--Drugi nivo vlasti, npr. Entitet, Savezna država i sl.--&gt;
| podjela_ime2                   = &lt;!--Ime tog drugog nivoa, npr. Federacija BiH--&gt;
| podjela_vrsta3                 = &lt;!--Treći nivo vlasti, npr. Kanton--&gt;
| podjela_ime3                   = &lt;!--Ime tog trećeg nivoa, npr. Kanton Sarajevo--&gt;
| podjela_vrsta4                 = &lt;!--Četvrti nivo vlasti--&gt;
| podjela_ime4                   = &lt;!--Ime tog četvrtog nivoa--&gt;
| podjela_vrsta5                 = &lt;!--Peti nivo vlasti--&gt;
| podjela_ime5                   = &lt;!--Ime tog petog nivoa--&gt;
| glavni_grad                    = [[Adamstown]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|25|04|S|130|06|W|type:city}}
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = [[Pitkernci]]
| religija                       = 
| demonim                        = 
| upravni_oblik                  = Britanska prekomorska teritorija
| titula_vladara                 = [[Monarh (titula)|Monarh]]
| vladar                         = [[Charles III]]
| titula_vladara2                = [[Guverner Pitcairna|Guverner]]
| vladar2                        = Louise Cantillon
| titula_vladara3                = 
| vladar3                        = 
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                       = 
| događaj_datum1                 = 
| događaj2                       = 
| događaj_datum2                 = 
| događaj3                       = 
| događaj_datum3                 = 
| događaj4                       = 
| događaj_datum4                 = 
| događaj5                       = 
| događaj_datum5                 = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| osnivanje                      = 
| ukidanje                       = 
| površina                       = 47
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 35&lt;ref name=&quot;immigration&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.immigration.pn/life-on-pitcairn-island |title=Life on Pitcairn – Pitcairn Island Immigration |publisher=Government of the Pitcairn Islands |access-date=18. 7. 2024 |date=2023 |archive-date=27. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241227154807/https://www.immigration.pn/life-on-pitcairn-island |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2023
| gustoća                        = 0,74
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 
| bdp_godina                     = 
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 
| bdp_nominalni_ukupno           = 
| bdp_nominalni_godina           = 
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 
| bdp_nominalni_per_capita       = 
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| vozacka_strana                 = 
| registarske_oznake             = 
| pozivni_broj                   = +64
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = 
| veb-sajt                       = www.pitcairn.pn
| danas_dio                      = 
| komentar                       = 
}}
'''Pitcairn'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Pitcairn-Island|title=Pitcairn Island {{!}} History, Culture &amp; Population of Pacific Ocean Island {{!}} Britannica|date=23. 6. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=30. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; (fon. Pitkern), službeno '''Ostrva''' '''Pitcairn, Henderson, Ducie i Oeno,'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/1981/61|title=legislation.gov.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.government.pn/Laws|title=Pitcairn Islands - Laws|website=www.government.pn|language=hr|access-date=30. 7. 2023|archive-date=30. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230730130956/https://www.government.pn/Laws|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BNA1981&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/1981/61 |title=British Nationality Act 1981 – Schedule 6 British Overseas Territories |publisher=UK Government |date=septembar 2016 |access-date=21. 9. 2016 |archive-date=12. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180412135054/http://www.legislation.gov.uk/ukpga/1981/61 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Order2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2010/244/pdfs/uksi_20100244_en.pdf |title=Pitcairn Constitution Order 2010 – Section 2 and Schedule 1, Section 6 |publisher=UK Government |date=septembar 2016 |access-date=8. 10. 2015 |archive-date=10. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160910124941/http://www.legislation.gov.uk/uksi/2010/244/pdfs/uksi_20100244_en.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PitcainLaws&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.government.pn/Laws/ |title=Laws of Pitcairn, Henderson, Ducie and Oeno Islands |publisher=Pitcairn Island Council |date=septembar 2016 |access-date=8. 4. 2012 |archive-date=29. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180129105738/http://www.government.pn/Laws/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TheOverTerr&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/14929/ot-wp-0612.pdf |title=The Overseas Territories |publisher=UK Government |date=septembar 2016 |access-date=21. 9. 2016 |archive-date=20. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020062536/https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/14929/ot-wp-0612.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; je [[ostrvo|ostrvska]] grupa u [[Tihi okean|Tihom okeanu]], posljednja [[kolonija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] u tom području. Grupu čini četiri vulkanska ostrva 2.200 kilometara udaljenih od Tahitija, od kojih je samo jedan nastanjen, ostrvo Pitcairn (4.6&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), ostali su: [[Oeno]] (5.1&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), [[Henderson]] (31.1&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Ducie]] (3.8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;; sa lagunom 4.4). Ostrvo Pitcairn okruženo je klifovima visokim 200 do 300 metara. Ubraja se u jednu od 14 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskh teritorija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]].

Ova četiri ostrva – Pitcairn, Henderson, Ducie i Oeno – rasprostranjena su na području okeana širine nekoliko stotina kilometara i imaju ukupnu kopnenu površinu od oko 47&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ostrvo Henderson zauzima 86&amp;nbsp;% te površine, ali je naseljeno samo ostrvo Pitcairn. Najbliža naseljena ostrva su Mangareva (u sastavu [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]]), udaljena 688&amp;nbsp;km na zapad, te [[Uskršnje ostrvo]], udaljeno 1.929&amp;nbsp;km na istok.

Stanovnici ostrva Pitcairn prvenstveno su potomci devetorice pobunjenika sa britanskog broda HMS *Bounty* i dvanaest žena sa Tahitija. Godine 2023. teritorija je imala stalnu populaciju od 35 stanovnika,&lt;ref name=&quot;immigration&quot;/&gt; što je čini teritorijom sa najmanjim brojem stalnih stanovnika na svijetu. Zbog izuzetne izolovanosti i malobrojnog stanovništva, slučajevi masovnog seksualnog zlostavljanja ostali su neotkriveni sve do 1999. godine, a sve je kulminiralo sudskim procesom za seksualno zlostavljanje koji je 2004. privukao veliku pažnju javnosti.

== Historija ==
Nakon pobune na brodu Bounty, pobunjenici su se naselili na ostrvu Pitcairn pod vodstvom Fletchera Christiana, nakon što su sa sobom poveli grupu domorodaca sa Tahitija (muškarci: Taroamiva, Uhuu, Minarii, Teimua, Niau i Tararo; i žene Mauatua ([[Maimiti]], engleski nazvana Isabella; pratilja i žena Fletchera Christiana, [[Teraura]] (pratilja Edward Younga), [[Tevarua]] (pratilja Matthew Quintala), [[Teio]] (pratilja William McCoya), [[Tehuteatuaonoa]] (pratilja Isaac Martina), [[Toowhaiti]] (u pratnji sa Tararo), [[Vahineatua]] (pratilja John Millsa), [[Fahoutu]] (pratilja John Williamsa), [[Tetuahitea]] (pratilja William Browna), [[Mareva]] (u pratnji sa Manarii, Teimua, i Niau), [[Tinafoonia]] (u pratnji sa Titahiti i Oha), [[Obuarei]] (pratilja John Adamsa), i beba Sarah). Od pobunjenika koji su 23. januara 1790. došli na Pitcairn bili su [[Fletcher Christian]], [[Edward Young]], [[John Mills]], [[William Brown]], [[Isaac Martin]], [[William McCoy]], [[Matthew Quintal]], [[John Williams]] i [[John Adams (Alexander Smith)|John Adams]] (poznat i kao Alexander Smith). Prema Johnu Adamsu nazvan je i današnji glavni grad [[Adamstown]]. Njihovi potomci i danas žive na Pitcairnu.
Prvo dijete doseljenika, rođeno na ostrvu je bio [[Thursday October Christian]], sin Fletcher Christiana.

== Geografija ==
Ostrva Pitcairn čine najjužniji i najistočniji dio geološkog [[arhipelag]]a [[Tuamotu]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]] i sastoje se od četiri ostrva: ostrva Pitcairn, ostrva Oeno (atol s pet otočića, od kojih je jedan Sandy Island), ostrva Henderson i ostrva Ducie ([[atol]] s četiri otočića).

Ostrva Pitcairn nastala su djelovanjem centra uzlazne [[Magma|magme]] poznatog kao &quot;[[Pitcairn žarište|žarište Pitcairn]]&quot; (Pitcairn hotspot). Ostrvo Pitcairn je vulkanski ostatak građen prvenstveno od [[tuf]]a, pri čemu je sjeverna strana vulkanske kupe erodirala.&lt;ref name=&quot;PitcairnFurey&quot;&gt;{{Cite Q|Q106827302}}&lt;/ref&gt; Pitcairn je jedino stalno naseljeno ostrvo. Adamstown, glavno naselje na ostrvu, smješten je unutar vulkanskog bazena.&lt;ref name=&quot;PitcairnFurey&quot;/&gt; Zbog strmih litica, ostrvu Pitcairn se može pristupiti jedino brodom preko zaljeva Bounty (Bounty Bay).&lt;ref name=&quot;PitcairnFurey&quot;/&gt; Ostrvo Henderson, koje zauzima oko 86% ukupne kopnene površine ove teritorije i u čijoj se gotovo nepristupačnoj unutrašnjosti nalazi bogat životinjski svijet, također bi moglo podržati malu ljudsku populaciju uprkos oskudici slatke vode; međutim, pristup je otežan jer su njegove vanjske obale strme krečnjačke litice prekrivene oštrim koralima. Ovo ostrvo je 1988. uvršteno na [[UNESCO]]-vu listu [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |title=Pitcairn Island: Island, Pacific Ocean |url=http://www.britannica.com/place/Pitcairn-Island |date=2015 |access-date=20. 10. 2015 |archive-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151124230606/https://www.britannica.com/place/Pitcairn-Island |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ostala ostrva udaljena su više od 100&amp;nbsp;km i nisu naseljiva.

Ostrvo Pitcairn nema stalni izvor vode; ipak, na ostrvu postoje tri sezonska, polustalna izvora.&lt;ref name=&quot;PitcairnFurey&quot;/&gt;

== Klima ==
Pitcairn se nalazi tik južno od Tropic of Capricorn i odlikuje se toplim vremenom tokom cijele godine.

== Također pogledajte ==
* [[Thursday October Christian]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
=== ''Mutiny on the ''Bounty'' '' ===
* ''Mutiny on the Bounty'' by Charles Nordhoff and James Norman Hall, 1932
* ''The Bounty: The True Story of the Mutiny on the Bounty'' by Caroline Alexander (Harper Perennial, London, 2003 pp.&amp;nbsp;491)
* ''The Discovery of Fletcher Christian: A Travel Book'' by Glynn Christian, a descendant of [[Fletcher Christian|Fletcher Christian, Bounty Mutineer]] (Guild Press, London, 2005 pp.&amp;nbsp;448)

=== Nakon pobune ===
* ''Men Against the Sea'' by Charles Nordhoff and James Norman Hall, 1933
* ''Pitcairn's Island'' by Charles Nordhoff and James Norman Hall, 1934
* ''The Pitcairners'' by Robert B. Nicolson (Pasifika Press, Auckland, 1997 pp.&amp;nbsp;260)
* ''After the Bounty: The Aftermath of the Infamous Mutiny on the HMS Bounty—An Insight to the Plight of the Mutineers'' by Cal Adams, a descendant of [[John Adams (mutineer)|John Adams, Bounty Mutineer]] (Self-published, Sydney, 2008 pp.&amp;nbsp;184)
* ''[https://doi.org/10.26686/vuwlr.v38i3.5533 The &quot;Re-colonising of Pitcairn]'' by Sue Farran, Senior Lecturer, University of Dundee; Visiting Lecturer, University of the South Pacific.
* Ball, Ian M. – ''Pitcairn: Children of Mutiny.'' 1973
* Belcher, Lady – ''The Mutineers of the Bounty and Their Descendants in Pitcairn and Norfolk Islands.'' 1870
* [[Dea Birkett|Birkett, Dea]] – ''Serpent in Paradise.'' Anchor Doubleday, 1997. {{ISBN|0-385-48870-X}}.
* Brodie, Walter – ''Pitcairn Island and the Islanders in 1850.'' 1851
* Christian, Glynn – ''Fragile Paradise: The Discovery of Fletcher Christian, Bounty Mutineer.'' 2005
* Clarke, Peter – ''Hell and Paradise: The Norfolk-Bounty-Pitcairn Saga.'' 1986
* [[William Young Fullerton|Fullerton, W. Y.]] – ''The Romance of Pitcairn Island.'' 1923
* Hancock, W. K. – ''Politics in Pitcairn and Other Essays.'' 1947
* Lucas, Charles – ''The Pitcairn Island Register Book.'' 1929
* [[Trevor Lummis|Lummis, Trevor]] – ''Pitcairn Island: Life and death in Eden.'' 1997
* Manorial Research with the National Maritime Museum (UK) – ''Mutiny on the Bounty, 1789-1989.'' 1989
* Murray, Rev. T. B. – ''Pitcairn: The Island, the People, and the Pastor.'' 1853
* Oliver, Dawn, ed. – ''Justice, Legality and the Rule of Law: Lessons from the Pitcairn Prosecutions.'' 2009
* Oliver, Douglas – ''Return to Tahiti: Bligh's Second Breadfruit Voyage.'' 1988
* Randall, John E. – ''Reef and Shore Fishes of the South Pacific: New Caledonia to Tahiti and the Pitcairn Islands.'' 2005
* [[Harry L. Shapiro|Shapiro, Harry L.]] – ''The Heritage of the 'Bounty': The Story of Pitcairn Through Six Generations.'' 1936
* Silverman, David – ''Pitcairn Island.'' 1967
* [[George Tobin (Royal Navy officer)|Tobin, George, Lt.]] – ''Captain Bligh's Second Chance: An eyewitness account of his return to the South Seas.'' 2007

=== Fikcija ===
* [[Frederick Chamier|Chamier, Frederick]] – ''Jack Adams, the Mutineer''. 1838
* Kinsolving, William – ''Mister Christian''. 1996
* [[Val McDermid|McDermid, Val]] – ''The Grave Tattoo''. 2006
* Mountain, Fiona – ''Isabella''. 1999
* [[Charles Nordhoff|Nordhoff, Charles]] and [[James Norman Hall]] – ''[[Pitcairn's Island (novel)|Pitcairn's Island]]''. 1934
* Presser, Brandon – ''The Far Land: 200 Years of Murder, Mania, and Mutiny in the South Pacific''. 2022
* [[Diana Souhami|Souhami, Diana]] – ''Coconut Chaos: Pitcairn, mutiny and a seduction at sea.'' 2007
* Wilson, Erle – ''Adams of the Bounty.'' 1958

=== Ostalo ===
* {{cite book |last1=Amoamo |first1=Maria |editor1-last=Butler |editor1-first=Richard W. |title=Tourism and Resilience |date=2017 |publisher=Centre for Agriculture and Bioscience International |isbn=9781780648330 |pages=163–180 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=I30yDwAAQBAJ&amp;pg=PA163 |chapter=Resilience and Tourism in Remote Locations: Pitcairn Island}}
* {{cite journal |last1=Chaitanya |first1=Devraj |last2=Harper |first2=Sarah |last3=Zeller |first3=Dirk |title=Reconstruction of total marine fisheries catches for the Pitcairn Islands (1950–2009) |journal=Fisheries Centre Research Reports |date=2012 |volume=20 |issue=5 |pages=87–94 |publisher=University of British Columbia |issn=1198-6727}}
* {{cite journal |last1=Eshleman |first1=Michael O. |title=Law in Isolation: The Legal History of Pitcairn Island, 1900-2010 |journal=ILSA Journal of International &amp; Comparative Law |date=2011 |volume=18 |issue=1 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1853&amp;context=ilsajournal}}
* {{cite journal |last1=Eshleman |first1=Michael O. |title=The New Pitcairn Islands Constitution: Strong, Empty Words for Britain's Smallest Colony |journal=Pace International Law Review |date=januar 2012 |volume=24 |issue=1 |page=21 |doi=10.58948/2331-3536.1319 |s2cid=161757502 |url=https://digitalcommons.pace.edu/pilr/vol24/iss1/2/|doi-access=free }}
* {{cite journal | last1=Ferdon | first1=Edwin N. Jr. |title=Pitcairn Island, 1956 |journal=Geographical Review |date=januar 1958 |volume=48 |issue=1 |pages=69–85 |doi=10.2307/211702 |jstor=211702 | bibcode=1958GeoRv..48...69F |url=https://www.jstor.org/stable/211702|url-access=subscription }}
*{{cite book |last=Nechtman |first=Tillman |date=2018 |title=The Pretender of Pitcairn Island: Joshua W. Hill – The Man Who Would Be King Among the Bounty Mutineers |url=https://www.cambridge.org/core/books/pretender-of-pitcairn-island/9261F61BBD0E22BA94F566F5AA848189 |location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1108440806}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Pitcairn Islands}}
{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}
{{Politička podjela UK}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Britanske prekomorske teritorije]]
[[Kategorija:Pitcairn|*]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]
[[Kategorija:Commonwealth nacija]]</text>
      <sha1>o2209z68nvklk9l5t45r7b73ilhpqv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rožaje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35215</id>
    <revision>
      <id>3925172</id>
      <parentid>3872568</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:28:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-49914-30</username>
        <id>185801</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate ličnosti */</comment>
      <origin>3925172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20942" sha1="krr51vgpnnwsfmqctwlx2u0q5qx6wir" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Rožaje
|drugo_ime                     = Рожаје
| vrsta                        = grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Општина Рожаје
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Ro_panorama.jpg
| opis_slike                   = pogled na Rožaje
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = Rozaje-grb.png
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = 
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 38| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 20| dužina_minuta = 10| dužina_sekundi = 08| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 1110
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 432
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 9422
| stanovništvo općina          = 22964
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Rahman Husović
| gradonačelnik stranka        = [[Bošnjačka stranka|BS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 84310
| pozivni broj                 = + 382 (051)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;RO&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [https://www.rozaje.me/ Općina Rožaje]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Rozaje mosque Sultan Murat II.JPG|mini|280px|Rožaje, džamija &quot;Sultan Murat II&quot;]]
'''Rožaje''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Рожаје'', {{jez-sq|Rozhajë}}) su grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Etimologija ==

Trgovište je ime dobilo ili po starom trgu u Rožajama ili tako što je šire područje naslijedilo naziv starog Trgovišta nakon izdvajanja [[Novi Pazar|Novog Pazara]] u poseban kadiluk. Naziv Rožaje nastao je ili od karakterističnih krečnjačkih klikova u obliku rogova iznad kojih se nalazilo staro utvrđenje ili po Ružinoj crkvi čiji se ostaci vide u Suhom Polju.

== Geografija ==

Rožaje se nalaze u gornjem toku rijeke Ibar, na raskrsnici puteva od [[Berane|Berana]] ka [[Peć]]i, Novom Pazaru i [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]]. Naselje se prostire u ledničkom basenu s obje strane Ibra, na mjestu gdje se sa prijevoja Kula na Žljebu, kojom se prelazi iz gornjeg Ibra u [[Metohija|Metohiju]] i Turjak, preko kojeg vodi put iz [[Lim (rijeka)|Limske]] u Ibarsku dolinu, silazi u dolinu Ibra. Geografski gledano, Rožaje pripadaju području [[Sandžak]]a.

Graniči se sa općinama Berane i [[Petnjica]] u Crnoj Gori, [[Tutin]] u [[Srbija|Srbiji]] te [[Istok (Kosovo)|Istok]] i Peć na [[Kosovo|Kosovu]]. Najniža nadmorska visina iznosi 700 m, a najveća 2.403 m.

Rožajama pripadaju i naselja Šusteri i Bandžovo Brdo. Šusteri se prostiru između Grahovače, Lovničke rijeke i Ibra, a Bandžovo Brdo između Ibra i Crnje.

=== Klima ===

Klima u Rožajama je kontinentalna sa odlikama planinske.&lt;ref name=ZO&gt;{{cite web |url=http://database.uom.me/_czr-uom/repository/(Rozaje)osnovni%20podaci.pdf |title=Opština Rožaje – Podaci o opštini |publisher=Zajednica opština Crne Gore |access-date=13. 6. 2019 |archive-date=8. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160508104443/http://database.uom.me/_czr-uom/repository/(Rozaje)osnovni%20podaci.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Količina godišnjih padavina, od 800 do 1.300&amp;nbsp;mm, nije velika s obzirom na nadmorsku visinu i blizinu [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Planine Hajla i Cmiljevica sprečavaju prodor vlažnih vjetrova u dolinu Ibra. Najviše godišnjih padavina je tokom oktobra, kada počinje padati i snijeg koji predstavlja trećinu svih padavina. U planinskim predjelima dostiže debljinu od 2 do 3 m. Krajem marta preovlađuju vjetrovi koji izazivaju naglo topljenje snijega.

== Historija ==
Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] rožajski kraj nalazio se na području [[Raška|srpske države]]. U [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske]] ruke pao je 1455. Pod imenom Rožaje grad se prvi put spominje 1585.

U doba osmanlijske vladavine, na području Rožaja osnovana je Trgoviška nahija, koja je u narodu nazivana Rožajskom. Na početku je pripadala [[Vučitrnski sandžak|Vučitrnskom]], a od 1527. [[Prizrenski sandžak|Prizrenskom sandžaku]].&lt;ref name=KzS&gt;{{cite web |url=http://kosovapersanxhakun.org/?p=2051&amp;lang=bs |title=STANOVNIŠTVO ROŽAJSKOG KRAJA |publisher=Kosovo za Sandžak |date=22. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon poraza Osmanlija u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] podijeljena je na dvije oblasti. Jugozapadni dio pripao je Crnoj Gori, a sjeveroistočni Srbiji dobivši ime Štavica (Tutin). U ranijim periodima obuhvatala je i gornji [[Bihor (regija)|Bihor]], [[Pešter]] i dio novopazarske okolice. Geografski i etnički gledano, Rožaje i Tutin predstavljaju jednu cjelinu.

Rožaje se pod imenom Trgovište javljaju u putopisima osmanlijskih historičara od početka [[17. vijek]]a. [[Hadži-Kalfa]] Trgovište smješta između Novog Pazara, Bihora i Podmila (vjerovatno [[Budimlja]]), navodeći da u njemu žive samo [[Srbi]].

Duče-paša obnovio je 1638. utvrđenje koje su porušili ustanici i na obližnjem brdu Izlit sagradio stražaru kako bi kontrolisao puteve i prolaze od napada [[Klimente|Klimenti]]. Pogubio je kneza Hotaša, a ženu i djecu prodao kao roblje. Stara tvrđava bila je smještena između Ibra i Lovničke rijeke. Imala je kulu i više manjih zgrada opasanih velikim zidom. U njoj su poslije 1912. sagrađene škola i crkva, a porušene tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Tokom [[Veliki bečki rat|Velikog bečkog rata]], srpski ustanici su 1689. prodrli do [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Dok je [[Austrija|austrijska]] vojska boravila u Peći i [[Priština|Prištini]], Osmanlije su 1690. povratile Rožaje. Početkom [[18. vijek]]a počinje proces iseljavanja srpskog i naseljavanja predaka današnjeg stanovništva, prije svega Klimenti i [[Kuči|Kuča]]. Klimente su odmah prihvatile [[islam]], dok je kod Kuča taj proces tekao sporije. Obično su islam prihvatali sinovi doseljenika. Preostali i dio naseljenog stanovništva učestvovao je u ustanku [[Arsenija IV Jovanović Šakabenta|patrijarha Šakabente]] 1737. Tokom 18. vijeka Rožaje je razoreno više puta te je ostalo malo naselje.

Krajem 18. vijeka, rožajski muslimani podijelili su se u dva tabora. Kuči su podržavali pećke Mahmudbegoviće, predstavnike osmanlijske vlasti, a Klimente odmetnutog [[Skadarski pašaluk|skadarskog vezira]]. U tom sukobu vlast u rožajskom kraju preuzeli su Ganići, predstavnici Kuča. Tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] Rožajci su slali vojsku protiv ustanika kod [[Suvi Do|Suvog Dola]] gdje je poginuo vojskovođa Ganić. U periodu od 1825. do 1831. vlast je u Rožajama preko suvodolskog kadije Hasana Hota pokušao preuzeti skadarski vezir. Hot je mnoge Rožajce poslao u [[Skadar]] gdje su pogubljeni. Ganići su 1831. uspjeli preoteti Suvi Do od Hota.

Za vrijeme [[Pokret za autonomiju Bosne|pokreta za autonomiju Bosne]], Rožajci su se kolebali između podrške pokretu i pećkim pašama, sultanovim pristalicama. Kada su Osmanlije počele suzbijati pokret, Rožajci su otkazali poslušnost. Ganići su se nakon zajedničkog napada Bosanaca i Pazaraca povukli u Rožajsku pećinu i branili sve do dolaska pomoći Arslan-paše Pećkog. 1837. u gradu je bilo oko 60 kuća, džamija, hanovi i tvrđava u ruševinama.

Rožaje su 1847. iz Skadarskog premještene u [[Bosanski pašaluk]]. Bosanski veziri predvodili su sredinom [[19. vijek]]a ekspedicije jer Rožajci nisu htjeli plaćati dažbine. Mnogi rožajski prvaci odvedeni su u [[Travnik]] kao taoci. Odmetništva u rožajskom kraju nisu prestala sve do 1912. Nije poštovana centralna vlast, a kajmakam je bio marioneta plemenskih vođa. Rožajci su nerado išli u vojsku, sem u slučaju rata protiv Srbije i Crne Gore kada su učestvovali kao samostalne plemenske jedinice. Mlađi dio grada u ovom se periodu počeo razvijati oko Ganića kule. Grad je imao četiri [[Mahala|mahale]]: Kučansku, dvije klimentske (Zejnelagića i Kurtagića) i [[Romi|Cigansku]]. Prema statistici iz 1865, u kojoj su uračunati samo muškarci, u Trgoviškoj kazi živjelo je 7.188 muslimana i 3.972 pravoslavca.

Pred Balkanske ratove u čaršiji je bilo 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Od tada su Rožaje počele naglo opadati, prije svega zbog siromašenja aga, tadašnje državne politike i opadanja stočarstva. Ponovni razvoj počeo je poslije Drugog svjetskog rata, prije svega zbog razvitka šumske industrije. Od Balkanskih ratova do 1970-ih oko 4.500 Rožajaca iselilo se u [[Turska|Tursku]], a veliki broj i u [[Sarajevo]].&lt;ref name=KzS/&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Rožaje)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Rožaje imala je 22.964 stanovnika, od čega u samim Rožajama 9.422.

=== Općina Rožaje ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2003 (Rožaje)|2003]] || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Rožaje)|2011]]
|-
| 11.047 || 12.668 || 14.700 || 16.018 || 20.227 || 22.976 || 22.693 || 22.964
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Rožaje''' koja nije mijenjala granice.''&lt;/small&gt;

===Rožaje (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 1.464 || 1.813 || 2.765 || 5.327 || 7.336 || 9.033 || 9.121 || 9.422
|-
|}

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|8.136 (86,35%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|537 (5,69%)
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|215 (2,28%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|187 (1,98%)
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|175 (1,85%)
|-
|[[Egipat|Egipćani]]
|align=&quot;right&quot;|55 (0,58%)
|-
|[[Goranci]]
|align=&quot;right&quot;|15 (0,15%)
|-
|Bošnjaci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|11 (0,11%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,06%)
|-
|Crnogorci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Italijani]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Muslimani–Bošnjaci
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Muslimani–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Turci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|20 (0,21%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|47 (0,49%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|9.422
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|6.757 (71,71%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|1.809 (19,19%)
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|265 (2,81%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|259 (2,74%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|158 (1,67%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|8 (0,08%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|8 (0,08%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|64 (0,67%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|87 (0,92%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|9.422
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|9.064 (96,20%)
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|289 (3,06%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|14 (0,14%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|10 (0,10%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|38 (0,40%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|9.422
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Rožaje
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref name=&quot;Knjiga 1 2004&quot;&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 9,033
| label1 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 7,917
| value1 = 87.64
| color1 = #228B22
| label2 = [[Crnogorci]] 568
| value2 = 6.28
| color2 = #C19A6B
| label3 = [[Albanci]] 195
| value3 = 2.15
| color3 = #4B3621
| label4 = [[Srbi]] 87
| value4 = 0.96
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Jugoslaveni]] 86
| value5 = 0.95
| color5 = #8B008B
| label6 = [[Romi]] 24
| value6 = 0.26
| color6 = #91A3B0
| label7 = [[Turci]] 8
| value7 = 0.08
| color7 = #006A4E
| label8 = [[Hrvati]] 5
| value8 = 0.05
| color8 = #4169E1
| label9 = [[Slovenci]] 3
| value9 = 0.03
| color9 = #FF55A3
| label10 = [[Mađari]] 1
| value10 = 0.01
| color10 = #665D1E
| label11 = [[Makedonci]] 1
| value11 = 0.01
| color11 = #FF7E00
| label12 = [[Ukrajinci]] 1
| value12 = 0.01
| color12 = #7FFF00
| label13 = ostali 1
| value13 = 0.01
| color13 = #FFBF00
| label14 = neopredijeljeni 1
| value14 = 0.01
| color14 = #C154C1
| label15 = region. opr. 1
| value15 = 0.01
| color15 = #66424D
| label16 = nepoznato 134
| value16 = 1.48
| color16 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 9,121
| label1 = [[Bošnjaci]] 7,585
| value1 = 83.15
| color1 = #8DB600
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 795
| value2 = 8.71
| color2 = #228B22
| label3 = [[Srbi]] 244
| value3 = 2.67
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Crnogorci]] 231
| value4 = 2.53
| color4 = #C19A6B
| label5 = [[Albanci]] 188
| value5 = 2.06
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Romi]] 15
| value6 = 0.16
| color6 = #91A3B0
| label7 = [[Mađari]] 2
| value7 = 0.02
| color7 = #665D1E
| label8 = [[Rusi]] 2
| value8 = 0.02
| color8 = #F400A1
| label9 = [[Hrvati]] 1
| value9 = 0.01
| color9 = #4169E1
| label10 = [[Makedonci]] 1
| value10 = 0.01
| color10 = #FF7E00
| label11 = [[Nijemci]] 1
| value11 = 0.01
| color11 = #BDB76B
| label12 = [[Slovenci]] 1
| value12 = 0.01
| color12 = #FF55A3
| label13 = ostali 6
| value13 = 0.06
| color13 = #FFBF00
| label14 = neopredijeljeni 20
| value14 = 0.21
| color14 = #C154C1
| label15 = region. opr. 1
| value15 = 0.01
| color15 = #66424D
| label16 = nepoznato 28
| value16 = 0.30
| color16 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|8.160 (90,33%)
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|578 (6,39%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|12 (0,13%)
|-
|[[Judaizam|Judaistička]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,11%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|25 (0,27%)
|-
|Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|1 (0,01%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|33 (0,36%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|214 (2,36%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|9.033
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2003&lt;ref name=&quot;Knjiga 1 2004&quot;/&gt;
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|5.053 (55,40%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|1.895 (20,78%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|1.039 (11,39%)
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|877 (9,62%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|158 (1,73%)
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|16 (0,18%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|2 (0,02%)
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,01%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,01%)
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,01%)
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,01%)
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|12 (0,13%)
|-
|Neizjašnjeni / nepoznato
|align=&quot;right&quot;|65 (0,71%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|9.121
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2003&lt;ref name=&quot;Knjiga 1 2004&quot;/&gt;
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|8.631 (94,63%)
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|411 (4,51%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|5 (0,05%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|1 (0,01%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|31 (0,34%)
|-
|Neizjašnjeni
|align=&quot;right&quot;|15 (0,16%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|25 (0,30%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|9.121
|}
{{col-end}}

== Kultura ==
Od kulturnih institucija postoje Zavičajni muzej &quot;Ganića kula&quot; i Centar za kulturu, a od udruženja Udruženje umjetnika &quot;Kula&quot; te folklorni ansambli [[KUD Vrelo Ibra|KUD &quot;Vrelo Ibra&quot;]] i KUD &quot;Centar za kulturu&quot;.

Centar za kulturu organizuje manifestacije: Međunarodni festival dječije pjesme &quot;Zlatna pahulja&quot;, Rožajsko kulturno ljeto, Dani dijaspore, Septembarski dani kulture, Književni susreti &quot;Miroslav Đurović&quot; i Likovni salon Likovnog kluba &quot;Kula&quot;. Osim toga, jednom godišnje izlazi i časopis ''Rožajski zbornik''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.czkrozaje.me/o-centru-za-kulturu-rozaje/ |title=O Centru za kulturu Rožaje |publisher=Centar za kulturu Rožaje |access-date=17. 6. 2019 |archive-date=17. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190617070002/http://www.czkrozaje.me/o-centru-za-kulturu-rozaje/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Na teritoriji općine Rožaje nastava se odvija u dvije srednje i 10 osnovnih škola sa 12 područnih odjeljenja. Postoje i dvije predškolske ustanove.

== Poznate ličnosti ==
Harun Hadžić, prvi predsjednik SDA.

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Kucanska dzamija.jpg|[[Kučanska džamija]]
Datoteka:Crkva .jpg|srpska pravoslavna crkva &quot;Ružica&quot;
Datoteka:Rozaje Ganica Kula.JPG|Ganića kula
Datoteka:Rozaje City hall.JPG|zgrada općine
Datoteka:Rozaje Hotel.JPG|hotel &quot;Rožaje&quot;
Datoteka:Sports Center Rozaje.jpg|sportska hala
Datoteka:HAJLA.jpg|planina Hajla
Datoteka:Rozaje Ibar.JPG|rijeka Ibar na toku kroz Rožaje
Datoteka:Rozaje in early spring.jpg|panorama
Datoteka:Rožaje, Montenegro.jpg|krajolik

&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Lutovac, Milisav (1960). ''Rožaje i Štavica: antropogeografska ispitivanja''. [[Beograd]]: Srpski etnografski zbornik.

==Također pogledajte==

* [[Sandžak]]
* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat}}
{{Wikivoyage}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Općina Rožaje}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Rožaje|*]]</text>
      <sha1>krr51vgpnnwsfmqctwlx2u0q5qx6wir</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Parafilija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>36101</id>
    <revision>
      <id>3925224</id>
      <parentid>3905498</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:58:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="133" sha1="qyptduudv50v03q55mb26l08750hijj" xml:space="preserve">{{Kategorija|Parafilija}}

[[Kategorija:Seksualni poremećaji]]
[[Kategorija:Seksologija]]
[[Kategorija:Vrste mentalnih poremećaja]]</text>
      <sha1>qyptduudv50v03q55mb26l08750hijj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvo Man</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39236</id>
    <revision>
      <id>3925183</id>
      <parentid>3923661</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21505" sha1="58167pwvg54jy5tezc8v835f3ezy69c" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Ostrvo Man
| izvorno_ime                    = Ellan Vannin&lt;br /&gt;Isle of Man
| ime_genitiv                    = ostrva Man
| zastava                        = Flag of the Isle of Mann.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of the Isle of Man.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 'Quocunque Jeceris Stabit' (Gdje god ga baciš, stajat će)
| himna                          = &quot;[[Arrane Ashoonagh]]&quot;
| karta                          = British Isles Isle of Man.svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Douglas (Ostrvo Man)|Douglas]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|54.15|-4.48|type:city_region:GB|display=inline}}
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = [[manski jezik|manski]] i [[engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = {{unbulleted list|94.7% [[Britanski bijelci|bijelci]]|3.1% [[Britanski azijati|azijati]]|1.0% [[miješano stanovništvo (etnička kategorija u Ujedinjenom Kraljevstvu)|miješano stanovništvo]]|0.6% [[Britanci crnci|crnci]]|0.6% ostali}}
| religija                       = {{unbulleted list|54.7% [[kršćanstvo]]|43.8% [[Ireligija|bez religije]]|0.5% [[Islam]]|0.5% [[Budizam]]|0.3% [[Hinduizam]]|0.1% [[Judaizam]]|0.2% ostali}}
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti              = Monarh
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = Guverner
| vladar_druga_vlast             = [[John Lorimer]]
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| zakonodavstvo                  = [[Tynwald]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Zakonodavno vijeće Ostrva Man]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Dom ključeva (Ostrvo Man)|Dom ključeva]]
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = [[Suverena država]] odgovorna za Ostrvo Man&lt;ref&gt;{{citation |title=Fact sheet on the UK's relationship with the Crown Dependencies |publisher=UK Ministry of Justice |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/863381/crown-dependencies-factsheet-february-2020.pdf |quote=The Crown Dependencies are not recognised internationally as sovereign States in their own right but as 'territories for which the United Kingdom is responsible'. |access-date=2. 5. 2023 |archive-date=20. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211220043113/https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/863381/crown-dependencies-factsheet-february-2020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Framework for developing the international identity of the Isle of Man |url=https://www.gov.im/media/622895/iominternationalidentityframework.pdf |quote=2. The Isle of Man has an international identity which is different from that of the UK. |publisher=Isle of Man Government |access-date=2. 5. 2023 |archive-date=2. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502163122/https://www.gov.im/media/622895/iominternationalidentityframework.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = britanska krunska zemlja
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 574
| po_površini_na_svijetu         = 178.
| procenat_vode                  = 1
| stanovnika                     = 84.523&lt;ref name=2024Census&gt;{{cite web |last1=Statistics Isle of Man |title=Isle of Man Population Report 2024 |url=https://www.gov.im/media/1387381/20250203-population-report-030225.pdf |website=Isle of Man Government |access-date=5. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2024
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 148
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = $7,931&amp;nbsp;milijardi
| bdp_godina                     = 2025.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = $89.706
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 9
| bdp_nominalni_ukupno           = £5,84 milijardi (US$7,79 milijardi) (fiskalna godina 2023/24)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Isle of Man National Income 2023/24 |url=https://www.gov.im/media/1391286/national-income-2023-24-report-updated-jan-26.pdf#page4 |access-date=8. 6. 2026 |publisher=Government of Isle of Man}}&lt;/ref&gt;
| bdp_nominalni_godina           = procjena
| bdp_nominalni_na_svijetu       =
| bdp_nominalni_per_capita       = £69.094 (US$92.173)
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = 0,940&lt;ref&gt;{{cite web |title=Human Development Report 2010 |url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf |access-date=21. 4. 2011 |website=HDR.UNDP.org |date=januar 2010 |publisher=United Nations Development Programme |page=143 ff |archive-date=21. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101121150504/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2022
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 15
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Manska funta]] i [[britanska funta]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +0, ljeti [[UTC]] +1
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +44
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.im]]
| komentar                       = 
}}
'''Ostrvo Man''' (''Ellan Vannin'' na [[Manski jezik|mansku]], ''Isle of Man'' na [[Engleski jezik|engleskom]]) je samoupravna [[britanska krunska zemlja]] u [[Irsko more|Irskom moru]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Isle_of_Man|title=Isle of Man - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=5. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; između [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]]. Politički ostrvo nije dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali vladar ostrva je kralj ili kraljica Ujedinjenog Kraljevstva s titulom gospodara Mana.

Kao šef države, [[Charles III]] nosi titulu Lorda Mana i predstavlja ga zamjenik guvernera. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva odgovorna je za vojnu odbranu Ostrva Man i predstavlja ga u inostranstvu, ali Ostrvo Man i dalje ima zaseban međunarodni identitet.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Torrance |first=David |url=https://researchbriefings.files.parliament.uk/documents/CBP-8611/CBP-8611.pdf |title=The Crown Dependencies |date=15. 7. 2024 |publisher=House of Commons Library |location=London |language=English}}&lt;/ref&gt;

Ljudi žive na ostrvu od prije 6500. p. n. e. Do 5. vijeka postojao je galski kulturni uticaj i naseljavanje, a [[manski jezik]] se pojavio kao grana [[Goidelski jezici|goidelskih jezika]]. Irski misionari, slijedeći učenje [[Sveti Patrik|Svetog Patrika]], proširili su [[kršćanstvo]] na Manu.&lt;ref name=britannica&gt;{{cite web |date=3. 1. 2023 |title=Isle of Man |url=https://www.britannica.com/place/Isle-of-Man |website=[[Britannica Online]] |access-date=23. 2. 2022 |archive-date=28. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220628042407/https://www.britannica.com/place/Isle-of-Man |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Godine 627. [[Edwin, kralj Nortumbrije|kralj Edwin]] od Northumbrije osvojio je Ostrvo Man. U 9. vijeku, [[Nordijci]] su osnovali [[Kraljevstvo ostrva|Kraljevstvo]] [[Kraljevstvo ostrva|ostrva]], koje je uključivalo Man i [[Hebridi|Hebride]]. Tokom većeg dijela ovog perioda, Manom ​​je vladala [[dinastija Crovan]], a ostrvo je bilo zavisno od [[Norveška|Norveške]]. Norveški kralj [[Magnus Bosonogi|Magnus III]] vladao je kao kralj Mana i Ostrva između 1099. i 1103.&lt;ref&gt;{{cite web |date=28. 9. 2014 |title=Magnus 3 Olavsson Berrføtt – Norsk biografisk leksikon |url=https://nbl.snl.no/Magnus_3_Olavsson_Berrf%C3%B8tt |access-date=15. 8. 2019 |website=Store norske leksikon |language=no |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515031012/http://snl.no/.nbl_biografi/Magnus_3_Olavsson_Berrf%C3%B8tt/utdypning |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 1266, [[Magnus VI, kralj Norveške|Magnus VI]] od Norveške prodao je svoju suzerenost nad Manom ​​[[Aleksandru III, kralj Škotske|Aleksandru III]] od Škotske u Ugovoru iz Pertha.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.scottish-places.info/events/eventfirst171.html |title=Treaty of Perth: Overview of Treaty of Perth |publisher=Scottish-places.info |date= |access-date=26. 2. 2022 |archive-date=24. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224122424/https://www.scottish-places.info/events/eventfirst171.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nakon perioda naizmjenične vladavine kraljeva Škotske i Engleske, ostrvo je 1399. došlo pod feudalnu vlast engleske krune. Vlasništvo je vraćeno britanskoj kruni 1765, ali ostrvo nije postalo dio [[Kraljevina Velika Britanija|Kraljevine Velike Britanije]] iz 18. vijeka, niti njenih nasljednika, [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] i današnjeg [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske]]. Oduvijek je zadržalo svoju unutrašnju samoupravu. Godine 1881, Parlament Ostrva Man, [[Tynwald (Ostrvo Man)|Tynwald]], postao je prvo nacionalno zakonodavno tijelo na svijetu koje je ženama dalo pravo glasa na općim izborima, iako je to isključivalo udate žene.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2017 |title=Tynwald, the parliament of the Isle of Man: Adult suffrage |url=https://www.tynwald.org.im/history/Women-Suffrage |access-date=22. 1. 2026 |website=Tynwald.org.im |archive-date=25. 7. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250725102306/https://www.tynwald.org.im/history/Women-Suffrage |url-status=live}}&lt;/ref&gt;{{efn|Godine 1893. [[Novi Zeland]] je postao prva zemlja koja je svim ženama dala pravo glasa.}}

Ekonomiju Ostrva Man ojačao je njen status destinacije za niske poreze i offshore bankarstvo.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Matthew Collin |url=https://www.brookings.edu/blog/future-development/2021/05/05/the-hacker-the-tax-haven-and-what-200-million-in-offshore-deposits-can-tell-us-about-the-fight-against-illicit-wealth/ |title=The hacker, the tax haven, and what $200 million in offshore deposits can tell us about the fight against illicit wealth |publisher=Brookings.edu |date=5. 5. 2021 |access-date=15. 3. 2022 |archive-date=11. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220611080232/https://www.brookings.edu/blog/future-development/2021/05/05/the-hacker-the-tax-haven-and-what-200-million-in-offshore-deposits-can-tell-us-about-the-fight-against-illicit-wealth/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britain-visitor.com/uk-city-guides/isle-of-man-guide |title=Isle of Man Guide &amp;#124; Britain Visitor – Travel Guide To Britain |publisher=Britain Visitor |date=19. 1. 2021 |access-date=15. 3. 2022 |archive-date=10. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220610062007/https://www.britain-visitor.com/uk-city-guides/isle-of-man-guide |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/news/2017/nov/07/uk-isle-of-man-subsidy-tax-haven-common-purse-payments |title=UK is subsidising Isle of Man to be tax haven, say campaigners &amp;#124; Isle of Man |date=7. 11. 2017 |first=Juliette |last=Garside |newspaper=[[The Guardian]] |location=London |access-date=15. 3. 2022 |archive-date=15. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615023343/https://www.theguardian.com/news/2017/nov/07/uk-isle-of-man-subsidy-tax-haven-common-purse-payments |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Osiguranje i online kockanje generišu po 17% BND-a, a slijede ih informacijsko-komunikacijska tehnologija i bankarstvo sa po 9%.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Isle of Man: National Income Report |url=https://www.gov.im/media/1359185/national-income-2015-16-report-final.pdf |access-date=3. 12. 2017 |website=gov.im |publisher=Isle of Man government |archive-date=4. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171204062715/https://www.gov.im/media/1359185/national-income-2015-16-report-final.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Međutim, ovaj status donio je i probleme pranja novca, financijskog kriminala i finansiranja [[Terorizam|terorizma]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Isle of Man needs to take more measures to prevent money laundering |url=https://www.iomtoday.co.im/news/business/isle-of-man-needs-to-take-more-measures-to-prevent-money-laundering-580032 |website=Isle of Man |date=28. 11. 2022 |access-date=2. 5. 2023 |archive-date=1. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601124935/https://www.iomtoday.co.im/news/business/isle-of-man-needs-to-take-more-measures-to-prevent-money-laundering-580032 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ostrvo Man poznato je i po motociklističkim utrkama TT (Tourist Trophy),&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Williams |first=David |date=3. 10. 2017 |title=Great British drives: Isle of Man |work=The Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/united-kingdom/england/isle-of-man/articles/great-british-drivesisleofman/ |access-date=15. 8. 2019 |issn=0307-1235 |quote=The Isle of Man is best known, of course, for its famous race, the annual Tourist Trophy, or 'TT'. |archive-date=9. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124520/https://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/united-kingdom/england/isle-of-man/articles/great-british-drivesisleofman/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i manskoj mački, pasmini s kratkim ili bez repa.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Long |first=Peter |url=https://books.google.com/books?id=4ePshlzYVkAC |title=The Hidden Places of England |publisher=Travel Publishing Ltd |date=1998 |isbn=978-1-904434-12-2 |edition=4 |series=Hidden Places - National Guides |location=Aldermaston |publication-date=2004 |page=281 |chapter=Isle of Man |quote=Best known for its motorcycle races, its tailless cats and its kippers [...]. |access-date=9. 3. 2020 |archive-date=3. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803160644/https://books.google.com/books?id=4ePshlzYVkAC |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2016. [[UNESCO]] je dodijelio Ostrvu Man status rezervata biosfere.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UNESCO: Isle of Man biosphere reserve |url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/united-kingdom-of-great-britain-and-northern-ireland/isle-of-man/ |access-date=2. 12. 2017 |archive-date=3. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171203224424/http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/united-kingdom-of-great-britain-and-northern-ireland/isle-of-man/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prvo je bio [[Vikinzi|vikinško]] kraljevstvo od 700. do 900. Zatim je bilo kraljevina kojem je vladao kralj Norveške sve dok [[Magnus VI, kralj Norveške]], nije ostrvo prepustio Škotskoj. Od 14. vijeka je pod vlašću egleskih gospodara koji su priznavali engleske kraljeve kao svoje suverene.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Isle of Man|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man/|publisher=Central Intelligence Agency|date=30. 12. 2024|accessdate=5. 1. 2025|language=en|archive-date=12. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210112154850/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1765. [[Charlotte Murray]], gospodarica Mana, prodaje ostrvo britanskoj kruni. Od tada britanski monarsi nose titulu gospodara Mana, bez obzira na spol. Trenutni gospodar Mana je kraljica [[Elizabeta II]].

Od 1800. do 1845, rad njegove skupštine je bio prekinut.

== Vlada ==
== Geografija ==
Smješten je u u Irskom moru, na pola puta između [[Irska|Irske]] i Britanije. Glavni grad je [[Douglas (glavni grad ostrva Man)|Douglas]] (na manskom: ''Doolish''). Ostrvo Man zvanično je dio Britanskih ostrva, arhipelag je smješten uz sjeverozapadnu obalu kontinentalne Evrope, a otprilike je jednako udaljeno između [[Engleska|Engleske]], [[Škotska|Škotske]] i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]. Obuhvata mala, djelimično naseljena ostrva [[the Calf of Man]], [[Chicken Rock]] i [[Ostrvo Svetog Patrika.]] Ostrvo karakteriše [[Umjereni pojas|umjerena klima]], sa hladnim ljetima i blagim zimama. Prosječna količina padavina je visoka u odnosu na većinu Britanskih otoka, zbog njegove lokacije na zapadnoj strani Velike Britanije i dovoljne udaljenosti od Irske gdje je vlaga akumulirala preovladujućim jugozapadnim vjetrovima. Prosječna količina padavina je najveća u [[Snaefell]]-u, gdje iznosi oko '''1900&amp;nbsp;mm''' (75 inča) godišnje. Na nižim nivoima može pasti na oko 800&amp;nbsp;mm (32 inča) godišnje. Temperature su poprilično niske, sa zabilježenim maksimumom od 28,9&amp;nbsp;°C na Ronaldswayu. Ostrvo Man je poznato po oblačnom nebu i rijetkim sunčanim danima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2001, ostrvo Man ima 76.315 stanovnika, od kojih 25.347 živi u Douglasu (Doolishu).

== Jezik ==
Stanovnici govore [[Engleski jezik|engleski]], ali na tome ostrvu se govorio jedan [[Keltski jezici|keltski jezik]] - manski. Zadnji izvorni govornik, Ned Maddrell, je umro 1974, ali jezik su iz izumrlosti izvukle školske akcije za njegovim oživljavanjem. Sada se, na primjer, manski uči u školama, koristi se u Tynwaldu, a nove zakone u njemu čita &quot;Yn Lhaihder&quot; (čitač) i na manskom i na engleskom, a i novorođenu djecu odgajaju roditelji koji su govornici manskog jezika.

== Također pogledajte ==
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak}}

=== Izvori ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Moore |first=Arthur William |url=https://books.google.com/books?id=FvsEAAAAIAAJ |title=Manx Names |date=1903 |publisher=Elliot Stock |edition=Revised Cheap |location=London |publication-date=1906 |author-link=Arthur William Moore |via=Google Books |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=6. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506031549/https://books.google.com/books?id=FvsEAAAAIAAJ |url-status=live }}
* {{Cite book |last=Sacheverell |first=William |url=https://books.google.com/books?id=dIYNAAAAYAAJ |title=An Account of the Isle of Man |date=1859 |publisher=The Manx Society |editor-last=Cumming |editor-first=Joseph George |editor-link=Joseph George Cumming |location=Douglas |publication-date=1859 |via=Google Books |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=6. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506031548/https://books.google.com/books?id=dIYNAAAAYAAJ |url-status=live }}
* {{Cite book |last=Waldron |first=George |url=https://books.google.com/books?id=Ix4tAAAAMAAJ&amp;pg=PAPR5 |title=A Description of the Isle of Man |date=1726 |publisher=The Manx Society |editor-last=Harrison |editor-first=William |location=Douglas |publication-date=1865 |via=Google Books |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=6. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506031604/https://books.google.com/books?id=Ix4tAAAAMAAJ&amp;pg=PAPR5#v=onepage&amp;q&amp;f=false |url-status=live }}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
* {{Cite journal |last=Russel |first=G. |date=1988 |title=Distribution and development of some Manx epiphyte populations |journal=Helgolander Meeresunters. |volume=42 |issue=3–4 |pages=477–492 |bibcode=1988HM.....42..477R |doi=10.1007/BF02365622 |ref=none |doi-access=free}}
* {{Cite book |last=Goodwin |first=Sarah |title=A Brief History of the Isle of Man |date=2011 |publisher=Loaghtan Books |isbn=978-1-908060-00-6 |location=Surrey}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Isle of Man}}
{{Commonwealth}}
{{Države Evrope}}
{{Politička podjela UK}}

[[Kategorija:Ostrvo Man]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]</text>
      <sha1>58167pwvg54jy5tezc8v835f3ezy69c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Psiholozi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>45722</id>
    <revision>
      <id>3925311</id>
      <parentid>3897478</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="163" sha1="2mgcuzy69l7dasfvi8d9sduqdr5vdtk" xml:space="preserve">Ovdje se nalazi popis članaka o psiholozima.
{{Commonscat|Psychologists}}
{{Roditeljska kategorija}}

[[Kategorija:Ljudi po zanimanju]]
[[Kategorija:Psihologija]]</text>
      <sha1>2mgcuzy69l7dasfvi8d9sduqdr5vdtk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak nogometnih stadiona po kapacitetu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45740</id>
    <revision>
      <id>3925235</id>
      <parentid>3900756</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16371" sha1="tpyobp1gplvnvishvjsdfstkg0wutse" xml:space="preserve">{{Starost}}
{{Tačnost}}
=== Stadioni s kapacitetom za 80.000 gledalaca ili više ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv!!Kapacitet!!Lokacija!!Klub/Tim
|-
|[[Rungnado May Day]] ||150.000|| [[Pjongjang]], [[Sjeverna Koreja]]|| [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]]
|-
|[[Stadion &quot;Azteca&quot;|&quot;Azteca&quot;]] ||126.260|| [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] ||[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]], [[Club América|América]] i [[CF Atlante|Atlante]] 
|-
|[[Stadion &quot;Maracanã&quot;]]||125.302|| [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]||[[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]], [[CR Flamengo|Flamengo]], [[Nogometni klub Fluminense|Fluminense]]
|-
|[[Melbourne Cricket Ground]]||100.108|| [[Melbourne]], [[Australija]]||[[Collingwood Magpies|Collingwood]], [[Hawthorn Hawks|Hawthorn]], [[Melbourne Demons|Melbourne]] i [[Richmond Tigers|Richmond]] [[Australijska nogometna liga|AFL]] klubovi, kao i univerzalna upotreba
|-
|[[Stadion &quot;Bukit Jalil&quot;]]||100.000|| [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]]||[[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]]
|-
|[[Gelora Bung Karno]]||100.000|| [[Jakarta]], [[Indonezija]]||[[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]]
|-
| [[Stadion &quot;Kim Il-Sung&quot;]] ||100.000|| [[Pjongjang]], [[Sjeverna Koreja]] || [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]]
|-
|[[Stadion &quot;Azadi&quot;]]||100.000|| [[Teheran]], [[Iran]] || [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]], [[Esteghlal FC|Esteghlal (Teheran)]] i [[Persepolis FC|Persepolis]]
|-
|[[Nacionalni stadion Peking]]||100.000|| [[Peking]], [[Kina]]||Otvoren 2007/08. Prva upotreba ovog stadiona bila je na [[OI 2008]].
|-
|[[Camp Nou|Nou Camp]]||98.787|| [[Barcelona]], [[Španija]]||[[FC Barcelona]]
|-
|[[Stadion FNB]]||94.700|| [[Johannesburg]], [[Južnoafrička Republika]]||[[Nogometna asocijacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]
|-
|[[Stadion &quot;Punjab&quot;]]||90.000|| [[Lahore]], [[Pakistan]]||[[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]]; također u upotrebi za [[kriket]].
|-
|[[Stadion &quot;Wembley&quot;|&quot;Wembley&quot;]]||90.000|| [[London]], [[Engleska]]||[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|-
|[[Stadion &quot;Isidro Romero Carbo&quot;]]||90.000|| [[Guayaquil]], [[Ekvador]] || [[Barcelona Sporting Club]]
|-
|[[San Siro|Stadion &quot;Giuseppe Meazza&quot;]]/[[San Siro]]||85.700|| [[Milano]], [[Italija]] || [[AC Milan]] i [[FC Inter Milano|Inter]]
|-
|[[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;]]||84.745|| [[Moskva]], [[Rusija]] || [[Torpedo Moskva]] i [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]

|-
|[[Stadion &quot;Telstra&quot;]] ||83.500|| [[Sydney]], [[Australija]] || [[Canterbury Bulldogs|Canterbury]], [[South Sydney Rabbitohs|Souths]], [[Wests Tigers]] [[Nacionalna ragbi liga|NRL]] klubovi, [[Sydney Swans|Sydney]] [[Australian Football League|AFL]] klub, kao i univerzalna upotreba

|-
|[[Olimpijski stadion (Kijev)|Olimpijski stadion]] ||83.160|| [[Kijev]], [[Ukrajina]]||[[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] (isključivo glavni evropski mečevi), [[Arsenal Kijev]]

|-
|[[Westfalenstadion]]||82.700|| [[Dortmund]], [[Njemačka]] || [[Borussia Dortmund]]

|-
|[[Croke Park]]||82.500|| [[Dublin]], [[Irska]] || [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]

|-
|[[Stadion &quot;Olimpico&quot;]]||82.000|| [[Rim]], [[Italija]] || [[AS Roma]] i [[SS Lazio|Lazio]]

|-
|[[Olimpijski stadion &quot;Atatürk&quot;]]||80.600|| [[Istanbul]], [[Turska]] || [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]

|-
|[[Stadion &quot;Santiago Bernabéu&quot;|&quot;Santiago Bernabéu&quot;]]||80.354|| [[Madrid]], [[Španija]] || [[Real Madrid CF|Real Madrid]]

|-
|[[Stadion &quot;Monumental&quot; (Peru)|&quot;Monumental&quot;]]||80.093|| [[Lima]], [[Peru]] || [[Universitario de Deportes]]

|-
|[[Stadion &quot;Borg El Arab&quot;]] ||80.000|| [[Aleksandrija]], [[Egipat]] || [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]

|-
|[[Stade de France]] ||80.000|| [[Saint-Denis]], [[Francuska]] || [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]

|-
|[[Stadion &quot;Centenario&quot;]]||80.000|| [[Montevideo]], [[Urugvaj]] || [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]
|}

== Stadioni razvrstani po nazivima država ==
{{Proširiti sekciju}}

==[[Argentina]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Estadio Monumental Antonio V. Liberti]] (''&quot;El Monumental&quot;'') ||65.645||[[Club Atlético River Plate|River Plate]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Estadio Alberto J. Armando]] (''&quot;La Bombonera&quot;'')||57.250||[[Boca Juniors]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Estadio Independiente]] (''&quot;La Doble Visera&quot;'')||50.100||[[Club Atlético Independiente|Independiente]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Estadio Juan Domingo Perón]] (''&quot;El Cilindro&quot;'')||50.000||[[Racing Club de Avellaneda|Racing Club]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Estadio Ciudad de La Plata]]||50.000||''Trenutačno nema redovitog korisnika''
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Estadio José Amalfitani]]||49.747||[[Vélez Sársfield]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Estadio Olímpico de Córdoba]] (''Chateau Carreras'')||48.878||[[Talleres de Córdoba|Talleres]] , [[Instituto Central Córdoba|Instituto]], [[Belgrano de Córdoba|Belgrano]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Estadio Tomás Adolfo Ducó]]||48.314||[[Club Atlético Huracán|Huracán]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Estadio José María Minella]]||43.542||''Trenutačno nema redovitog korisnika''
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Estadio Rosario Central]] (''El Gigante de Arroyito'')||41.654|| [[Rosario Central]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Estadio Lanús]]||40.320||[[Club Atlético Lanús|Lanús]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Estadio Newell's Old Boys]] ( ''El Coloso del Parque'')||39.557||[[Newell's Old Boys]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Estadio Pedro Bidegain]]||35.000||[[Club Atlético San Lorenzo de Almagro|San Lorenzo]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[Estadio Malvinas Argentinas]]||34.875||[[Godoy Cruz]], [[San Martín de Mendoza|San Martín]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.||[[Estadio Ricardo Etcheverry]]||34.268||[[Ferro Carril Oeste]] 
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|16.||[[Estadio León Kolbovskyi]]||34.000||[[Club Atlético Atlanta|Atlanta]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17.||[[Estadio Eduardo Gallardón]]||33.542||[[Club Atlético Los Andes|Los Andes]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|18.||[[Estadio Florencio Solá]]||33.351||[[Club Atlético Banfield|Banfield]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|19.||[[Estadio Juan Carlos Zerrillo]]||33.000||[[Gimnasia y Esgrima de La Plata]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|20.||[[Estadio José Luis Meiszner]] (''Centenario'')||33.000||[[Quilmes Atlético Club]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|21.||[[Estadio Brigadier Estanislao López]] (''El Cementerio de los Elefantes'')||32.500||[[Colón de Santa Fe]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|22.||[[Estadio Nueva España]]||32.000||[[Club Social Español|Español]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|23.||[[Estadio Ciudad de Vicente López]]||31.000||[[Club Atlético Platense|Platense]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|24.||[[Estadio Monumental de Victoria]]||30.000||[[Club Atlético Tigre|Tigre]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|25.||[[Estadio Presidente Perón]]||30.000||[[Instituto]]
|-
|}

==[[Australija]]==

Većina stadiona na ovoj listi je za različite upotrebe i na njima se može organizirati nekoliko sportova, kao što su fudbal po australijskim pravilima, ragbi, [[kriket]]...

{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Melbourne Cricket Ground]] ||100.108||[[Collingwood Magpies|Collingwood]], [[Hawthorn Hawks|Hawthorn]], [[Melbourne Demons|Melbourne]] &amp; [[Richmond Tigers|Richmond]] [[Australian Football League|Australian rules football]] klubovi, također različite upotrebe
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Telstra Stadium]] ||83.500||[[Canterbury Bulldogs|Canterbury]], [[South Sydney Rabbitohs|Souths]], [[Wests Tigers]] [[National Rugby League|NRL]] klubovi, [[Sydney Swans|Sydney]] [[Australian Football League|AFL]] klubovi, također različite upotrebe
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Telstra Dome]] ||55.000||[[St Kilda Football Club|St Kilda]], [[Carlton Football Club|Carlton]], [[Essendon Football Club|Essendon]], [[Kangaroos Football Club|North Melbourne]] &amp; [[Western Bulldogs]] klubovi za fudbal po australijskim pravilima
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Suncorp Stadium]] ||52.000|| [[Brisbane Broncos]], [[Queensland Reds]] i [[Queensland Roar FC|Queensland Roar]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Subiaco Oval]]   ||45.000 ||   [[West Coast Eagles]] i [[Fremantle Football Club]]  
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Brisbane Cricket Ground|Gabba]] ||    44,000 ||   [[Brisbane Lions Australian Football Club]]
|-   
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Sydney Cricket Ground]] ||  43.000 ||  [[Sydney Swans]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Aussie Stadium]] ||41.159||[[Sydney FC]], [[Sydney Roosters]], [[New South Wales Waratahs|NSW Waratahs]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Skilled Stadium]] ||28.300||[[Geelong Football Club]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Energy Australia Stadium]] ||28.000||[[Newcastle United Jets|Newcastle Jets]], [[Newcastle Knights]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Canberra Stadium]] ||25.000||[[Canberra Raiders]], [[Brumbies Rugby]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Gold Coast Stadium]]  ||25.000||[[Gold Coast Titans]] (budući; otvaranje najavljeno 2008.)
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Bluetongue Central Coast Stadium]] ||20.059||[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[Olympic Park, Melbourne|Olympic Park]] ||18.500||[[Melbourne Victory]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.||[[Members Equity Stadium]] ||17.288||[[Perth Glory]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|16.||[[Hindmarsh Stadium]] ||16.500||[[Adelaide United FC|Adelaide United]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17.||[[Bob Jane Stadium]] ||15.000||[[South Melbourne FC]]
|}

==[[Austrija]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]||48.844||[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Linzer Stadion]]||21.328||[[LASK Linz|Linzer ASK]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Wals Siezenheim Stadium]]||18.686||[[SV Austria Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Gerhard Hanappi Stadium]]||18.516||[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Pappelstadion]]||18.000||[[SV Mattersburg]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Tivoli (Stadion)]]||17.400||[[FC Wacker Innsbruck]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Stadion Graz-Liebenau|UPC Arena]]||15.400||[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Grazer AK]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Bundesstadion Südstadt]]||12,000||[[Admira-Wacker Mödling|VfB Admira/Wacker Mödling]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Franz Fekete Stadium]]||12.000||[[Kapfenberger SV]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Casino Stadium]]||11.112||[[SW Bregenz]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Franz Horr Stadium]]||11.608||[[FK Austria Wien]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Wörtherseestadion]]||11.259||[[FC Kärnten]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Reichshofstadion]]||10.500||[[SC Austria Lustenau]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[Sportklub Stadium]]||8.700||[[Wiener Sportklub]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.||[[Waldstadion (Pasching)]]||7.870||[[SV Pasching]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|16.||[[Home Life Arena]]||7.600||[[SV Ried]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17.||[[Donawitz Stadium]]||6.000||[[DSV Leoben]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|18.||[[Vorwärts Stadium]]||6.000||[[SK Vorwärts Steyr]]
|}

== [[Bahrein]] ==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Bahrain National Stadium]] ||30.000||[[Fudbalska reprezentacija Bahreina|Bahrein]]
|}

== [[Bjelorusija]] ==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Dinamo Stadium (Minsk)|Dinamo Stadium]] ||41.000||[[FK Dinamo Minsk]], [[Nogometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Traktor Stadium]] ||17.600||[[FC MTZ-RIPO|FC MTZ-RIPO Minsk]]
|}

==[[Belgija]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[King Baudouin Stadium]] ||50.024||[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Stade Maurice Dufrasne]] ||30.200||[[Standard de Liège|Standard]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Jan Breydelstadion]] ||29.042||[[Club Brugge KV|Club Brugge]] i [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Constant Vanden Stock Stadium]] ||28.361||[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Stade du Pays de Charleroi]] ||25.149||[[Royal Charleroi Sporting Club|Sporting Charleroi]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Fenix Stadion]]||24.604||[[K.R.C. Genk|Genk]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Bosuilstadion]]||16.649||[[R. Antwerp F.C.|Antwerp FC]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Stade Edmond Machtens]]||15.266||[[F.C. Molenbeek Brussels Strombeek|FC Brussels]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Herman Vanderpoortenstadion]]||14.538||[[Lierse S.K.|Lierse]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Achter de Kazerne Stadion]]||13.847||[[Y.R. K.V. Mechelen|Mechelen]]
|}

==[[Bolivija]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Estadio Hernando Siles]]||42.000||[[Nogometna reprezentacija Bolivije|Bolivija]], [[Club Bolivar]], [[The Strongest]], [[Mariscal Braun]], 
|}

==[[Bosna i Hercegovina]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]||35.500||[[FK Sarajevo]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]||18.000 ||[[NK Čelik]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Stadion pod Bijelim brijegom]]||18.000||[[HŠK Zrinjski|NK Zrinjski]] i [[FK Velež Mostar|FK Velež]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Gradski stadion Banja Luka]] ||12.000|| [[FK Borac Banja Luka]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Stadion Grbavica]] ||12.000||[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Gradski stadion Tušanj|Stadion Tušanj]]||8.500||[[FK Sloboda Tuzla]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Stadion pod Borićima|Stadion Pod Borićima]]||7.500||[[NK Jedinstvo Bihać]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Stadion Pecara|Pecara]]||6.000||[[NK Široki Brijeg]]
|}

== [[Brazil]] ==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Stadion &quot;Maracanã&quot;|Maracanã]]||103.022||[[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]], [[CR Flamengo|Flamengo]] i [[Fluminense FC|Fluminense]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Mineirão]]||76.500||[[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiro]] i [[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Estádio Cícero Pompeu de Toledo|Morumbi]]||75.000||[[São Paulo FC]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Fonte Nova]]||68.000||[[Esporte Clube Bahia|EC Bahia]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Estádio José do Rego Maciel|Estádio do Arruda]]||66.040||[[Santa Cruz Futebol Clube|Santa Cruz FC]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Castelão]]||60.000||[[Ceará Sporting Club|Ceará]] i [[Fortaleza Esporte Clube|Fortaleza]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Estádio Santa Cruz]]||60.000||[[Botafogo Futebol Clube (SP)|Botafogo-SP]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Beira-Rio]]||56.000||[[Sport Club Internacional|Internacional]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Mangueirão]]||54.600||[[Paysandu Sport Club|Paysandu SC]] i [[Clube do Remo|Remo]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Olímpico Monumental]]||51.081||[[Grêmio Foot-Ball Porto Alegrense|Grêmio]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Estádio do Pacaembu|Pacaembu]]||37.500||[[SC Corinthians Paulista|Corinthians]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Parque Antártica]]||35.000||[[Sociedade Esportiva Palmeiras|Palmeiras]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Kyocera Arena]]||32.864||[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[São Januário]]||31.000||[[Club de Regatas Vasco da Gama|Vasco da Gama]]
|}

Napomena: Određeni kapaciteti koji su gore navedeni odnose se na stojeća mjesta, a ne mjesta za sjedenje.

[[Kategorija:Nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Spiskovi]]</text>
      <sha1>tpyobp1gplvnvishvjsdfstkg0wutse</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feničko pismo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46238</id>
    <revision>
      <id>3925189</id>
      <parentid>3921867</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5132" sha1="0cbhf4greqc8jokg17ekdsqft5cmtui" xml:space="preserve">{{abeceda}}
'''Feničko pismo''' je prvo glasovno pismo u kojem je svaki glas imao svoj znak. Alfabetsko pismo je najveća kulturna tekovina Feničana. U historiji pisanja, feničansko pismo je također označilo prvo pismo koje je imalo fiksni smjer pisanja - dok su prethodni sistemi bili višesmjerni, feničansko se pisalo horizontalno, s desna na lijevo.&lt;ref name=&quot;Cross1980&quot;&gt;{{Cite journal|last=Cross|first=Frank Moore|year=1980|title=Newly Found Inscriptions in Old Canaanite and Early Phoenician Scripts|journal=Bulletin of the American Schools of Oriental Research|publisher=University of Chicago Press on behalf of The American Schools of Oriental Research|volume=238|issue=238 (Spring, 1980)|pages=1–20|doi=10.2307/1356511|jstor=1356511|s2cid=222445150}}&lt;/ref&gt; Razvio se direktno iz proto-sinaitskog pisma&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Beyond Babel: A Handbook for Biblical Hebrew and Related Languages, article by Charles R. Krahmalkov (ed. John Kaltner, Steven L. McKenzie, 2002). &quot;This alphabet was not, as often mistakenly asserted, invented by the Phoenicians but, rather, was an adaptation of the early West Semitic alphabet to the needs of their own language&quot;.&lt;!-- todo: clarify early West Semitic [fringe]=Proto-Sinaitic --&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Cross1980/&gt; korištenog tokom kasnog bronzanog doba, koje je pak izvedeno iz egipatskih hijeroglifa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Howard |first=Michael C. |url=https://books.google.com/books?id=6QPWXrCCzBIC&amp;pg=PA23 |title=Transnationalism in Ancient and Medieval Societies: The Role of Cross-Border Trade and Travel |publisher=McFarland |year=2012 |isbn=978-0-786-49033-2 |pages=23}}&lt;/ref&gt;

Većina današnjih naroda svoja pisma temelji na osnovu Feničanskog alfabeta. Potiče iz trećeg milenija p. n. e. i počiva na sjevernosemitskom pismu. Ovo pismo su upotrebljavali [[Fenikija|Feničani]] i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi, kao, npr, [[grčko pismo|Grci]], [[aramejsko pismo|Aramejci]], Jevreji, Arapi i drugi, napravili su svoja pisma na osnovu feničkog.

Kao i u [[hebrejsko pismo|hebrejskom]] i [[arapsko pismo|arapskom]] pismu, feničko nema znakove za [[samoglasnik]]e. Svaki znak predstavlja jedan [[suglasnik]], a samoglasnici se &quot;učitavaju&quot; prema smislu.

== Historija ==
Feničko pismo je pronađeno na mnogo [[arheologija|arheoloških]] nalazišta oko [[Sredozemno more|Sredozemlja]], gdje su Feničani imali svoje kolonije, kao u [[Biblos]]u ([[Liban]]) i [[Kartaga|Kartagi]] ([[Tunis]]).

== Način pisanja ==
Prvobitno, sva slova su bila urezivana u kamen, većina ih je bila poprečna i uspravna, kao i oznake u [[runičko pismo|runičkom pismu]].

Feničani su pisali s desna na lijevo, ali ponekad i s lijeva na desno kao i u [[baustrofedon]]u, gdje je jedan red teksta napisan s lijeva na desno, drugi s desna na lijevo, onda opet s lijeva na desno itd. Također su neka slova imala i različite pojave, kao npr. slovo ''tav'', koje je moglo biti napisano kao '''+''' ali i kao '''x''' itd.

&lt;table&gt;&lt;tr&gt;&lt;td&gt;
[[Datoteka:Phoenizisches alphabet.jpg]]
&lt;/table&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/td&gt;
* N - brojna vrijednost
* P - feničko slovo
* H - [[hebrejsko pismo|hebrejsko slovo]]

== Također pogledajte ==
* [[Fenikija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* [[Jean-Pierre Thiollet]], ''Je m'appelle Byblos'', H &amp; D, Paris, 2005. {{ISBN|2-914266-04-9}}
* [[María Eugenia Aubet]], ''The Phoenicians and the West'' Second Edition, Cambridge University Press, London, 2001.
* Daniels, Peter T., et al. eds. ''The World's Writing Systems'' Oxford. (1996).
* Jensen, Hans, ''Sign, Symbol, and Script'', G.P. Putman's Sons, New York, 1969.
* Coulmas, Florian, ''Writing Systems of the World'', Blackwell Publishers Ltd, Oxford, 1989.
* Hock, Hans H. and Joseph, Brian D., ''Language History, Language Change, and Language Relationship'', Mouton de Gruyter, New York, 1996.
* Fischer, Steven R., ''A History of Writing'', Reaktion Books, 1999.
* Markoe, Glenn E., ''Phoenicians''. University of California Press. {{ISBN|0-520-22613-5}} (2000) (hardback)
* &quot;Alphabet, Hebrew&quot;. ''[[Encyclopaedia Judaica]]'' (CD-ROM Edition Version 1.0). Ed. [[Cecil Roth]]. Keter Publishing House. {{ISBN|965-07-0665-8}}
* {{Cite web |last=Feldman |first=Rachel |year=2010 |title=Most ancient Hebrew biblical inscription deciphered |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2010-01/uoh-mah010710.php |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607150148/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2010-01/uoh-mah010710.php |archive-date=7. 6. 2011 |access-date=15. 6. 2011}}
* {{Cite journal |last=Shanks |first=Hershel |year=2010 |title=Oldest Hebrew Inscription Discovered in Israelite Fort on Philistine Border |url=http://www.bib-arch.org/bar/article.asp?PubID=BSBA&amp;Volume=36&amp;Issue=2&amp;ArticleID=9 |url-status=dead |journal=Biblical Archaeology Review |volume=36 |issue=2 |pages=51–6 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120229232512/http://www.bib-arch.org/bar/article.asp?PubID=BSBA&amp;Volume=36&amp;Issue=2&amp;ArticleID=9 |archive-date=29. 2. 2012 |access-date=18. 7. 2020}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Phoenicia}}

[[Kategorija:Fenicija]]</text>
      <sha1>0cbhf4greqc8jokg17ekdsqft5cmtui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balša Brković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54958</id>
    <revision>
      <id>3925322</id>
      <parentid>3922681</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:40:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1283" sha1="qnaia4jb68hebsl7u6lybu0zib0qiqc" xml:space="preserve">'''Balša Brković''' ([[25 april]] [[1966]], [[Podgorica]]), [[Crna Gora|crnogorski]] pjesnik, prozaik, esejist, kazališni kritičar.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avlija.me/balsa-brkovic-pjesnik-bunta-i-slobode/|title=Balša Brković – pjesnik bunta i slobode|last=Redakcija|language=en-US|access-date=29. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Diplomirao je na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], Odsjek za opću književnost i teoriju književnosti. Urednik je rubrike za kulturu i zamjenik glavnog urednika najuticajnijeg i najtiražnijeg crnogorskog dnevnika ''Vijesti''. Član je crnogorskog PEN centra, Društva nezavisnih književnika, redakcije časopisa ''Ars'' i ''Gest''. Uvjereni je anarhist.

Objavio je zbirke pjesama ''Konji jedu breskve'' ([[1985]]), ''Filip boje srebra'' ([[1991]]), ''Rt Svete Marije'' ([[1993]]), ''Contrapposto'' ([[1998]]) i ''Dvojenje'' ([[2001]]) te roman ''Privatna galerija'' ([[2002]])

{{Crna Gora portal}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1966.|Brković, Balša]]
[[Kategorija:Biografije, Podgorica|Brković, Balša]]
[[Kategorija:Crnogorski pisci|Brković, Balša]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>qnaia4jb68hebsl7u6lybu0zib0qiqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čelenka (heraldika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56074</id>
    <revision>
      <id>3925209</id>
      <parentid>3915337</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Porijeklo */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4831" sha1="73wszop70270vawwzccsq4y4pfnoooo" xml:space="preserve">{{Heraldički_elementi}}
'''Čelenka''' je komponenta [[Heraldika|heraldičkog]] prikaza koji se sastoji od elementa koji se nosi na vrhu [[Kaciga (heraldika)|kacige]]. Potječući od dekorativnih skulptura koje su [[Vitez (vojnik)|vitezovi]] nosili na turnirima i, u manjoj mjeri, u bitkama, čelenke su postali isključivo slikovni nakon 16. stoljeća (era koju heraldici nazivaju &quot;papirnom heraldikom&quot;).

Uobičajeno heraldičko dostignuće sastoji se od [[Štit (heraldika)|štita]], iznad kojeg se nalazi kaciga, na kojoj se nalazi grb, a njegova baza je okružena krugom od uvijene tkanine poznatim kao [[Vijenac (heraldika)|vijenac]]. Upotreba grba i vijenca nezavisno od ostatka [[Potpuni heraldički grb|potpunog heraldičkog grba]], praksa koja je postala uobičajena u eri papirne heraldike, dovela je do toga da se termin &quot;grb&quot; često, ali pogrešno, koristi za označavanje grba prikazanog na štitu ili za potpuni heraldički grb u cjelini.

== Porijeklo ==
Čelenke su postojale u raznim oblicima od davnina: rimski oficiri nosili su lepeze od perja ili konjske dlake, koje su bile postavljene uzdužno ili poprečno ovisno o rangu nosioca,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Crest|url=http://etymonline.com/index.php?term=crest&amp;allowed_in_frame=0|last=Harper|first=Douglas|publisher=Online Etymology Dictionary}}&lt;/ref&gt; a vikinške kacige često su bile ukrašene krilima i životinjskim glavama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Legionary Helmets of the Roman Period|url=http://www.roman-empire.net/articles/article-006.html|last=Dickson|first=Iain|publisher=Illustrated History of the Roman Empire|access-date=21. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150914073451/http://www.roman-empire.net/articles/article-006.html|archive-date=14. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvi put su se pojavili u heraldičkom kontekstu u obliku metalnih lepeza koje su nosili vitezovi u 12. i 13. stoljeću. One su prvenstveno bile dekorativne, ali su možda služile i praktičnoj svrsi smanjenjem ili odbijanjem udaraca protivničkog oružja (možda su im rubovi postali nazubljeni).&lt;ref&gt;{{harvnb|Barron|1911|p=314}}&lt;/ref&gt; Ove lepeze su uglavnom bile jedne boje, a kasnije su se razvile tako da su ponavljale cijeli ili dio grba prikazanog na štitu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Fox-Davies|1909|p=327}}&lt;/ref&gt;

Čelenka je kasnije razvijena izrezivanjem figure prikazane na njemu, kako bi se formirao metalni obris; ovo se krajem 13. i početkom 14. stoljeća razvilo u trodimenzionalnu skulpturu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Scott-Giles|1954|pp=150–1}}&lt;/ref&gt; Obično su bile napravljene od tkanine, kože ili papira preko drvenog ili žičanog okvira,&lt;ref&gt;{{harvnb|Eve|1907|p=126}}&lt;/ref&gt; i obično su bile u obliku životinje; popularna su bila i krila, rogovi, ljudske figure i ukrasi od perja. Vjerovatno su se nosile samo na turnirima, a ne u bitkama: ne samo da su dodavale već znatnoj težini kacige, već su ih protivnici mogli koristiti i kao ručku za povlačenje glave nosioca prema dolje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Eve|1907|p=120}}&lt;/ref&gt;

Vezlice, remeni ili zakovice korištene su za pričvršćivanje čelenke na kacigu,&lt;ref name=&quot;Fox-Davies 1909 336&quot;&gt;{{harvnb|Fox-Davies|1909|p=336}}&lt;/ref&gt; a spoj je bio prekriven krugom od uvijene tkanine poznatim kao vijenca ili vijenac, ili krunom u slučaju visokorangiranih plemića.&lt;ref&gt;{{harvnb|Scott-Giles|1954|p=154}}&lt;/ref&gt; Vijenci nisu ušli u redovnu upotrebu u Britaniji sve do 15. stoljeća,&lt;ref&gt;{{harvnb|Barron|1911|p=315}}&lt;/ref&gt; i još uvijek su rijetke na kontinentu, gdje su grbovi obično prikazani kao da se nastavljaju u plašt.&lt;ref&gt;{{harvnb|Fox-Davies|1909|p=385}}&lt;/ref&gt; Čelenke su ponekad bile postavljene i na krznenu kapu poznatu kao chapeau, kao na kraljevskom grbu Engleske.

=== Reference===
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
{{refbegin}}
*{{Cite EB1911|wstitle= Heraldry |volume= 13 |last=Barron |first=Oswald|author-link=Oswald Barron|date=1911  | pages = 311&amp;ndash;330 }}
*{{cite book|title=Heraldry as Art: an Account of its Development and Practice, Chiefly in England|url=https://archive.org/details/heraldryasartacc00eveg|date=1907|last=Eve|first=George|author-link=George Eve|location=London|publisher=B. T. Batsford}}
*{{cite book|title=A Complete Guide to Heraldry|url=https://archive.org/details/completeguidetoh00foxdrich|date=1909|last=Fox-Davies|first=Arthur|author-link=Arthur Charles Fox-Davies|location=London|publisher=T. C. &amp; E. C. Jack}}
*{{cite book|title=Boutell's Heraldry|date=1954|last=Scott-Giles|first=Charles|author-link=Wilfrid Scott-Giles|location=London|publisher=Frederick Warne and Co. Ltd}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.woodezine.com/06_2004/0604_carver.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215121940/http://www.woodezine.com/06_2004/0604_carver.html |date=15. 12. 2018 }}
* http://www.heraldicsculptor.com/gartcres.html

[[Kategorija:Simboli]]</text>
      <sha1>73wszop70270vawwzccsq4y4pfnoooo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjeverna Marijanska ostrva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59751</id>
    <revision>
      <id>3925175</id>
      <parentid>3924294</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14029" sha1="i6y2jxk5yns5r4qmi3e1ufp6cra2fns" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Sjeverna Marijanska ostrva
| izvorno_ime                    = Commonwealth of the Northern Mariana Islands&lt;br/&gt;Sankattan Siha Na Islas Mariånas
| ime_genitiv                    = Sjevernih Marijanskih ostrva
| zastava                        = Flag of the Northern Mariana Islands.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Seal of the Northern Mariana Islands.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Northern Mariana Islands_in_United States.svg
| opis_karte                     = Lokacija Sjevernih Marijanskih Ostrva (zaokruženo crvenom bojom)
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Saipan]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|15.19|145.74|region:MP_type:isle_scale:250000}}
| najveći_grad                   = [[Saipan]]
| službeni_jezik                 = [[engleski]], [[čamoro jezik|čamoro]] i [[karolinski jezik|karolinski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = {{Plainlist|
* 35.3% [[Filipinci]]
* 23.9% [[Čamoroi]]
* 6.8% [[Kinezi]]
* 4.6% [[Karolinci]]
* 4.2% [[Korejci]]
* 6.4% [[Stanovnik pacifičkih ostrva|drugi stanovnici pacifičkih ostrva]]
* 3.78% [[Azijati|drugi Azijati]]
* 15.1% ostali}}
| religija                       = {{Plainlist|
* 81.3% [[Kršćanstvo]]
* 10.6% [[budizam]]
* 5.3% [[Narodna religija]]
* 1.0% [[Ireligija]]
* 0.7% [[Islam]]
* 1.1% [[ostale]]
}}
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = [[Devolucija (država)|Decentralizovana]] predsjednička [[Zavisna teritorija|ustavna zavisnost]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Donald Trump]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak guvernera Sjevernih Marijanskih ostrva|Guverner]]
| vladar_druga_vlast             = [[David M. Apatang]]
| vrsta_treće_vlasti             = [[Spisak zamjenika guvernera Sjevernih Marijanskih ostrva|Zamjenik guvernera]]
| vladar_treća_vlast             = [[Dennis C. Mendiola]]
| zakonodavstvo                  = [[Skupština Commonwealtha Sjevernih Marijanskih otoka|Skupština]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Senat Sjevernih Marijanskih ostrva|Senat]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Predstavnički dom Sjevernih Marijanskih ostrva|Predstavnički dom]]
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = Američka ostrvska teritorija
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 464&lt;ref name=&quot;CIA Factbook&quot;&gt;{{cite web |title=Australia-Oceania :: Northern Mariana Islands (Territory of the US) |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260119001315/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/ |url-status=dead |archive-date=19. 1. 2026 |website=The World Factbook |date=25. 9. 2023 |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=8. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CIA Factbook-b&quot;&gt;{{citation |title=Area:total: 464 sq km land: 464 sq km water: 0 sq km note: consists of 14 islands including Saipan, Rota, and Tinian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sablan.house.gov/our-district|archive-url=https://web.archive.org/web/20201105081552/https://sablan.house.gov/our-district|archive-date=5. 11. 2020|url-status=live|title=Our District|website=Congressman Gregorio Kilili Camacho Sablan Representing the Northern Mariana Islands|quote=The U.S. Census Bureau reports the total land area of all islands as 179 square miles.}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 47.329&lt;ref name=census2020&gt;[https://www2.census.gov/programs-surveys/decennial/2020/data/island-areas/commonwealth-of-the-northern-mariana-islands/population-and-housing-unit-counts/commonwealth-northern-mariana-islands-phc-table02.pdf 2020 Census Population of the Commonwealth of the Northern Mariana Islands: Municipality and Village], U.S. Census Bureau.&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2020
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 46.078&lt;ref&gt;{{cite web |title=Northern Mariana Islands |url=https://data.worldbank.org/country/northern-mariana-islands |access-date=30. 5. 2026 |website=World Bank}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2022
| gustoća                        = 113
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 97
| bdp_ukupno                     = $1,24 milijarda&lt;ref name=&quot;CIA Factbook&quot; /&gt;
| bdp_godina                     = 2016
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 
| bdp_nominalni_ukupno           = $1,096 milijarda&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gross Domestic Product for the Commonwealth of the Northern Mariana Islands, 2021 &amp; 2022 |url=https://www.bea.gov/sites/default/files/2024-11/cngdp1124.pdf |access-date=29. 5. 2026 |website=U.S. Bureau of Economic Analysis}}&lt;/ref&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2022
| bdp_nominalni_na_svijetu       =
| bdp_nominalni_per_capita       = $25.516&lt;ref name=&quot;CIA Factbook&quot;/&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = 0,875
| hdi_godina                     = 2017
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Američki dolar|USD]]
| vremenska_zona                 = [[UTC+10:00]]
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +1 670
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = 
| komentar                       = 
}}
'''Sjeverna Marijanska ostrva''' (puno ime: the Commonwealth of the Northern Mariana Islands){{efn|Definicija [[Commonwealth]]a prema politici američkog [[State Department]]a (kako je kodificirana u Priručniku za vanjske poslove tog odjela) glasi: &quot;Termin 'Commonwealth' ne opisuje niti predviđa bilo kakav specifičan politički status ili odnos.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web
| url = https://fam.state.gov/FAM/07FAM/07FAM1120.html#M1121_2_1
| title = 7 fam 1120 acquisition of u.s. nationality in u.s. territories and possessions
| access-date = 13. 12. 2015
| date = 3. 1. 2013
| work = U.S. Department of State Foreign Affairs Manual Volume 7- Consular Affairs
| publisher = U.S. Department of State
| format = PDF
| archive-url = https://web.archive.org/web/20151222081013/https://fam.state.gov/FAM/07FAM/07FAM1120.html#M1121_2_1
| archive-date = 22. 12. 2015
}}&lt;/ref&gt;}} neinkorporirana teritorija i [[Komonvelt (ostrvske teritorije SAD)|commonwealth]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji se sastoji od 14 sjevernih ostrva [[Marijanski arhipelag|Marijanskog arhipelaga]] u sjeverozapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]].&lt;ref name=&quot;Lin&quot;&gt;Lin, Tom C.W., [https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3454210 Americans, Almost and Forgotten], 107 California Law Review (2019)&lt;/ref&gt; Dio su grupe [[Marijanska ostrva|Marijanskih ostrva]] i [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|američkih ostrvskih područja]] u Tihom okeanu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.doi.gov/oia/islands/cnmi|title=Commonwealth of the Northern Mariana Islands {{!}} U.S. Department of the Interior|date=5. 12. 2024|website=www.doi.gov|language=en|access-date=11. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; južno od [[Japan]]a i sjeverno od [[Guam]]a. Do početka [[20. vijek]]a bili su poznati pod nadimkom ''Ladrone Islands'', od španskog ''&lt;nowiki/&gt;'Islas de los Ladrones - što znači &quot;Lupeška ostrva&quot;.''

Najjužnije ostrvo, [[Guam]], je zasebna teritorija SAD-a. Sjevernomarijanska ostrva su [[Ujedinjene nacije]] navele kao nesamoupravnu teritoriju do 1990.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.un.org/dppa/decolonization/en/history/former-trust-and-nsgts |title=List of former Trust and Non-Self-Governing Territories |publisher=United Nations |date=11. 4. 2023 |access-date=11. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

Tokom kolonijalnog perioda, Sjeverna Marijanska ostrva su bila pod različitom kontrolom [[Špansko Carstvo|Španskog]], [[Njemačko Carstvo|Njemačkog]] i [[Japansko Carstvo|Japanskog]] [[Japansko Carstvo|Carstva]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ostrva su bila dio povjereničkih teritorija Ujedinjenih nacija pod američkom upravom prije nego što su se formalno pridružila Sjedinjenim Američkim Državama kao teritorija 1986, a njihovo stanovništvo je dobilo državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država.

Njihova površina je 475,26&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=doi&gt;{{Cite web|url=http://www.doi.gov/oia/islands/cnmi.cfm|archive-url=https://web.archive.org/web/20110926172413/http://www.doi.gov/oia/islands/cnmi.cfm|website=US Department of the Interior|title=Commonwealth of the Northern Mariana Islands|archive-date=26. 9. 2011}}&lt;/ref&gt; U 2020, 47.329 ljudi je živjelo na Sjevernim Marijanskim ostrvima.&lt;ref name=census2020/&gt; Velika većina stanovništva živi na [[Saipan]]u, [[Tinian]]u i [[Rota|Roti]]. Ostala ostrva su rijetko naseljena; najznačajniji među njima je [[Pagan]], koji je uglavnom nenaseljen od vulkanske erupcije 1981.&lt;ref name=&quot;usgs.gov&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.usgs.gov/volcanoes/pagan |title=Pagan |access-date=8. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

Administrativni centar je Capital Hill, selo na sjeverozapadu Saipana. Trenutni guverner je D[[avid M. Apatang]], koji je 23. jula 2025. imenovan za zamjenika guvernera, nakon smrti [[Arnold Palacios|Arnolda Palaciosa]], koji je bio guverner od januara 2023.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Erediano |first=Emmanuel T. |date=24. 7. 2025 |title=Gov. Palacios passes away; Apatang assumes office |url=https://www.mvariety.com/news/local/gov-palacios-passes-away-apatang-assumes-office/article_3e1186ac-f4fb-41f3-95e5-8983ac5b06ba.html |access-date=23. 7. 2025 |work=Marianas Variety |language=en}}&lt;/ref&gt; Zakonodavna vlast ima Senat od devet članova i Predstavnički dom od 20 članova.

== Historija ==
[[Ferdinand Magellan]] 1521. otkriva grupu ostrva kao prvi Evropljanin i naziva je ''Islas de Ladrones'' (&quot;Ostrva lopova&quot;), jer su tadašnji stanovnici, prema njegovom mišljenju, ukrali stvari s njegovih brodova. [[Španija]] je 1667. anektirala ostrva i nazvala ih po svojoj kraljici [[Marija Ana od Austrije|Mariji Ani Austrijskoj]].

Austronežani su naselili Sjeverna Marijanska ostrva oko 1500. p. n. e. Ti ljudi postali su autohtoni narod [[Chamorro]] i bili su pod utjecajem kasnijih migracija, uključujući [[Mikronezija|Mikronežane]] u prvom vijeku naše ere i ostrvske [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] oko 900. godine. Brutalna španska represija nad narodom Chamorro, zajedno s novim bolestima i povremenim ratovima, smanjila je autohtono stanovništvo za oko 90% u 1700-ima.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Northern Mariana Islands|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/|publisher=Central Intelligence Agency|date=5. 2. 2025|access-date=11. 2. 2025|language=en|archive-date=6. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006065620/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Špansko-američki rat|Špansko-američkog rata]], [[Španija]] daje južni dio [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i prodaje 1899. sjeverni dio [[Njemačka|Njemačkoj]].

Od 1975. Sjeverna Marijanska ostrva'' zavisna je prekomorska teritorija Sjedinjenih Država.

== Stanovništvo ==
86% stanovništva uglavnom govori neslužbeni jezik, kao, npr., mikronezijski ili polinezijski.

== Geografija ==
[[Datoteka:Casta_Marianas.jpg|mini|260px|desno]]
Područje se sastoji od 16 ostrva, koja se prostiru na više od 500&amp;nbsp;km, a najveća su [[Saipan]], [[Tinian]] i [[Rota]] najveći.

== Ekonomija ==
Turizam je primarni izvor prihoda.

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* ''[[The World Factbook]]'', 2000.
* Land areas and population data from [[United States Census Bureau]].
* [https://www.census.gov Northern Mariana Islands and constituent municipalities, United States Census Bureau]

{{Commonscat|Northern Mariana Islands}}
{{Države Okeanije}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američka ostrva]]
[[Kategorija:Ostrvske teritorije SAD-a]]
[[Kategorija:Sjeverna Marijanska ostrva|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1898.]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]</text>
      <sha1>i6y2jxk5yns5r4qmi3e1ufp6cra2fns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Stambolić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61390</id>
    <revision>
      <id>3925167</id>
      <parentid>3925137</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T17:18:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NovosadskiDjak</username>
        <id>185785</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>obrisao jedan zarez viska.</comment>
      <origin>3925167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51246" sha1="f0qmbgbz21rli34phh435orwxh31tuc" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Ivan Stambolić
| slika                 = Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG
| redoslijed            = Predsjednik Predsjedništva Srbije
| vrijeme_na_vlasti     = 5. maj 1986 – 14. decembar 1987.
| prethodnik            = [[Dušan Čkrebić]]
| nasljednik            = [[Petar Gračanin]]
| redoslijed2           = Predsjednik Izvršnog vijeća Srbije
| vrijeme_na_vlasti2    = 6. maj 1978 – 5. maj 1982.
| prethodnik2           = Dušan Čkrebić
| nasljednik2           = [[Branislav Ikonić]]
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = 5. novembar 1936.
| mjesto_rođenja        = [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2000|08|25|1936|11|05}}
| mjesto_smrti          = [[Fruška gora]], [[Savezna Republika Jugoslavija]]
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = 
| politička_stranka     = [[SKJ]]
| supruga               = Katarina Kaća Stambolić
| supružnik             = 
| djeca                 = sin Veljko i kćerke Tijana i Bojana
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Ivan Stambolić''' (5. novembar 1936 – 25. august 2000) bio je [[Srbija|srbijanski]] političar i funkcioner [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] (SKS). Od 1978. do 1982. bio je [[predsjednik Vlade Srbije|predsjednik Izvršnog vijeća Srbije]], od 1984. do 1986. [[Savez komunista Srbije|predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]], a od 1986. do 1987. [[predsjednik Srbije|predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije]].

Stambolić je početkom 1980-ih bio jedan od najutjecajnijih političara u Srbiji i politički mentor [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], kojeg je 1986. podržao kao svog nasljednika na čelu Saveza komunista Srbije.&lt;ref name=&quot;Traynor_Guardian_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Ivan Stambolic |newspaper=The Guardian |date=1. 4. 2003 |url=https://www.theguardian.com/news/2003/apr/01/guardianobituaries.balkans |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njihov politički odnos pogoršao se tokom 1987, kada je Milošević preuzeo kontrolu nad partijskim rukovodstvom Srbije, nakon čega su Stambolić i njegovi politički saveznici uklonjeni s ključnih političkih funkcija. Stambolić se potom povukao iz aktivnog političkog života.

U augustu 2000. Stambolić je [[nestanak Ivana Stambolića|otet i ubijen]] uoči [[Predsjednički izbori u SR Jugoslaviji 2000.|predsjedničkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji]], na kojima se očekivalo da bi mogao biti protivkandidat Miloševiću. Istraga i sudski postupak utvrdili su da su njegovo ubistvo organizovali pripadnici [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne sigurnosti Srbije]] po nalogu Slobodana Miloševića.&lt;ref name=&quot;Nacional_Milosevic_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Nacional |title=Najveća Miloševićeva izdaja: Kako je Milošević ubio svog najboljeg prijatelja |website=Nacional |date=30. 10. 2019 |url=https://www.nacional.hr/najveca-miloseviceva-izdaja-kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja/ |access-date=18. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
[[Datoteka:Ivan Stambolic i Slobodan Milosevic prijateljstvo.png|mini|desno|300px|Slobodan Milošević i Ivan Stambolić]]
[[Datoteka:Slobodan Milošević i Ivan Stambolić, 1986.jpg|mini|desno|300px|Slobodan Milošević i Ivan Stambolić, 1986]]
Stambolić je rođen 5. novembra 1936. u selu [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]] kod [[Ivanjica|Ivanjice]], u komunističkoj porodici. Njegov otac Miodrag Stambolić bio je predratni zadrugar, učesnik [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]], narodni poslanik i predsjednik Moravičkog sreza&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot;&gt;{{cite web |author=infoLIGA |title=Ivanjica: Dve decenije od ubistva Ivana Stambolića |website=infoLIGA |date=25. 8. 2020 |url=https://infoliga.rs/2020/08/25/ivanjica-dve-decenije-od-ubistva-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Majka Milunka (devojački isto Stambolić) bila je rođena sestra revolucionara, narodnog heroja i političara [[Petar Stambolić|Petra Stambolića]]&lt;ref&gt;https://infoliga.rs/2020/08/25/ivanjica-dve-decenije-od-ubistva-ivana-stambolica/&lt;/ref&gt;. 

Osnovnu školu završio je u Brezovi, a niže razrede gimnazije pohađao je u [[Užice|Užicu]] i [[Ivanjica|Ivanjici]]. Nakon toga završio je industrijsku školu u [[Rakovica (Beograd)|Rakovici]] kod Beograda, gdje se školovao za metalostrugara. Kao kvalificirani radnik radio je u Fabrici reznog alata i CER-u u [[Čačak|Čačku]], a potom u Industriji motora i traktora u Rakovici.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt; Uz rad je studirao na [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu]], gdje je diplomirao.&lt;ref name=&quot;Autonomija_Perovic_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Autonomija |title=Podsećanje kroz tekst Latinke Perović: 25 godina od ubistva Ivana Stambolića |website=Autonomija |date=25. 8. 2025 |url=https://autonomija.info/podsecanje-kroz-tekst-latinke-perovic-25-godina-od-ubistva-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Stambolić |first=Ivan |title=Poslednje pismo Slobodanu Miloševiću |website=Peščanik |date=25. 8. 2008 |url=https://pescanik.net/poslednje-pismo-slobodanu-milosevicu/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Politički uspon ===

Nakon završetka [[Pravni fakulteta u Beogradu|Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu]], Stambolić je nastavio profesionalno napredovati u [[privreda|privredi]] i političkim strukturama [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]]. Kao rukovodilac u beogradskom privrednom sistemu stekao je iskustvo u upravljanju velikim preduzećima, a njegovo napredovanje bilo je povezano i s partijskim strukturama [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]]. Bio je direktor Doma omladine u izgradnji u Beogradu, a potom generalni direktor Združenog preduzeća &quot;Tehnogas&quot; u Beogradu, na čijem je čelu bio od 1965. do 1975.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1975. izabran je za predsjednika Privredne komore Beograda, a naredne godine prešao je u najviše partijske strukture Srbije. Od 1976. do 1978. bio je sekretar [[Savez komunista Srbije|Izvršnog komiteta Predsjedništva Saveza komunista Srbije]]. U tom periodu nastavio je napredovati u partijskom sistemu i postao jedan od istaknutijih funkcionera srbijanskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1978. izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine SR Srbije, odnosno republičke vlade. Na toj funkciji ostao je do 1982. Njegov mandat odvijao se u periodu ozbiljnih ekonomskih problema u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], uključujući rast [[Inflacija|inflacije]], vanjskog duga i ekonomskih teškoća.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Nikolić |first=Kosta |title=Smenjivanje Ivana Stambolića sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije 1987. |journal=Istorija 20. veka |year=2016 |volume=34 |issue=1 |pages=159–178 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2016/12/2016_1_09.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka mandata predsjednika Izvršnog vijeća, Stambolić je 1982. postao predsjednik Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda. Na toj funkciji ostao je do 1984, kada je izabran za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Na njegovo mjesto na čelu beogradskog partijskog komiteta potom je izabran [[Slobodan Milošević]], koji je do tada bio član Predsjedništva CK SK Srbije.&lt;ref name=&quot;Istorija20Veka_2006_1&quot;&gt;{{cite journal |journal=Istorija 20. veka |title=Istorija 20. veka |publisher=Institut za savremenu istoriju |location=Beograd |volume=24 |issue=1 |year=2006 |issn=0352-3160 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/Istorija-20.-veka-2006-1.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Express_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Express |title=Slučaj Stambolić: Kad se kum razišao sa Slobom, bačen je u živo vapno |website=Express |date=25. 8. 2018 |url=https://express.24sata.hr/top-news/on-je-mogao-ne-glasati-za-slobu-i-promijeniti-povijest-17646 |access-date=19. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Godine 1984. Stambolić je izabran za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Na toj funkciji naslijedio je [[Dragoslav Marković|Dragoslava Markovića]]. Kao predsjednik SK Srbije nastojao je ojačati položaj Srbije unutar jugoslavenske federacije, ali istovremeno zadržati političko djelovanje u okviru tadašnjeg socijalističkog sistema i jugoslavenskog ustavnog poretka.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

U vrijeme Stambolićevog predsjedavanja SK Srbije, Milošević je nastavio napredovati u partijskom sistemu. Stambolić ga je podržao kao svog nasljednika na mjestu predsjednika Centralnog komiteta SK Srbije. Milošević je u maju 1986. izabran na tu funkciju, nakon čega je Stambolić prešao na državnu funkciju predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Kao predsjednik Predsjedništva SR Srbije od 1986. do 1987, Stambolić je bio jedan od najutjecajnijih političara u Srbiji. U tom periodu sve izraženiji problemi na [[Kosovo|Kosovu]], rasprave o položaju Srbije u Jugoslaviji i zahtjevi za promjenom ustavnog uređenja postali su centralne teme njegove politike. Istovremeno su se unutar srbijanskog partijskog rukovodstva počele pojavljivati razlike između Stambolića i Miloševića u pogledu načina na koji treba odgovoriti na političku i društvenu krizu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

=== Politički kontekst ===

Početkom 1980-ih [[Savez komunista Srbije]] suočavao se s rastućim političkim i društvenim pritiscima, kako unutar Srbije tako i na nivou [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Među važnijim pitanjima bili su ekonomska i politička kriza u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], odnosi između republika i pokrajina, pitanje ustavnog uređenja zemlje i [[Kosovska kriza|kriza na Kosovu]], koja je dobila novu dimenziju nakon demonstracija i nemira 1981. godine.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jović |first=Dejan |chapter=Osma sjednica: uzroci, značaj, interpretacije |editor-last=Pavlović |editor-first=Momčilo |editor2-last=Jović |editor2-first=Dejan |editor3-last=Petrović |editor3-first=Vladimir |title=Slobodan Milošević: Put ka vlasti |publisher=Institut za savremenu istoriju; Centre for European Neighbourhood Studies |location=Beograd; Stirling |year=2008 |pages=33–70 |chapter-url=https://www.stir.ac.uk/research/hub/file/824353 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno je u Srbiji jačala javna kritika političkog sistema. Posebno aktivni bili su pojedini intelektualni krugovi okupljeni oko [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], njegovog Odbora za zaštitu slobode misli i izražavanja te dijela članova [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. Kritički stavovi prema političkom sistemu i društvenim prilikama objavljivani su i u dijelu beogradskih književnih i političkih časopisa. U tom kontekstu tokom 1980-ih razvijala se i intelektualna rasprava o položaju Srbije u Jugoslaviji, koja je kulminirala objavljivanjem [[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]] 1986.&lt;ref name=&quot;Stefanov&quot;&gt;{{cite journal |last=Stefanov |first=Nikola |title=The Serbian Academy of Sciences and Arts Memorandum and the Yugoslav crisis |journal=Südosteuropa |year=2021 |url=https://d-nb.info/1351800140/34 |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti|Memorandum SANU]] izazvao je snažne političke reakcije u Srbiji i drugim dijelovima Jugoslavije. Stambolić ga je javno kritikovao i njegovu suštinu opisao kao &quot;in memoriam&quot; Jugoslaviji, smatrajući da dokument predstavlja opasnost za jugoslavenski politički okvir i odnose među narodima i republikama.&lt;ref name=&quot;StambolicMemorandum&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Stambolić – Pokrajine u Srbiji nisu slučajno... |website=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2010.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Stambolic1986&quot;&gt;{{cite web |title=Izlaganje Ivana Stambolića na Beogradskom univerzitetu, 30. oktobar 1986. |website=Pretraživa digitalna biblioteka |url=https://pretraziva.rs/show/borba/1992-09-26/12 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Njegov stav prema Memorandumu potvrđen je i u njegovom izlaganju na Beogradskom univerzitetu 30. oktobra 1986:

{{Citat|Stara je šovinistička briga za sudbinu srpstva sa već poznatom formulom da su Srbi pobjednici u ratovima, a gubitnici u miru. Memorandum se osvjedočio da nekolicini akademika društvene neprilike posluže kao dobre prilike da pored već toliko otvorenih frontova otvore i svoj front nacionalističke borbe za vlast.&lt;ref name=&quot;Dragovic_Novosti_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Dragović |first=Rade |title=Zemljotres u uzdrmanoj Jugoslaviji: Delo akademika 1986. postalo je političko-medijska afera |website=Večernje novosti |date=29. 10. 2020 |url=https://www.novosti.rs/drustvo/vesti/929496/zemljotres-uzdrmanoj-jugoslaviji-delo-akademika-1986-postalo-politicko-medijska-afera |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, srbijansko partijsko rukovodstvo zalagalo se za promjene ustavnog uređenja Jugoslavije i preispitivanje odnosa između Srbije, njenih autonomnih pokrajina i federacije. Stambolić je kasnije naglašavao da ustavne promjene koje je njegovo rukovodstvo iniciralo nisu imale za cilj ukidanje autonomije [[Kosovo|Kosova]] i [[Vojvodina|Vojvodine]], nego promjenu odnosa nadležnosti unutar postojećeg jugoslavenskog sistema.&lt;ref name=&quot;StambolicUstav&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Stambolić – Pokrajine u Srbiji nisu slučajno, bez jakih razloga, nacionalnih, istorijskih i drugih, konstituisane |website=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2010.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Stambolić 1986. postao predsjednik Predsjedništva SR Srbije, a [[Slobodan Milošević]] predsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, između dvojice dotadašnjih političkih saveznika počele su se pojavljivati sve izraženije razlike u pristupu političkim pitanjima. Posebno su se razlikovali njihovi stavovi o načinu rješavanja kosovskog pitanja i odnosu prema rastućoj nacionalnoj mobilizaciji u Srbiji.&lt;ref name=&quot;RFEOsma&quot;&gt;{{cite news |title=Osma sednica - da li je moglo biti drugačije? |website=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=21. 9. 2007 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/715524.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Miloševićev politički uspon ubrzan je nakon njegovog obraćanja [[Srbi|Srbima]] i [[Crnogorci|Crnogorcima]] u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] u aprilu 1987. Njegov pristup kosovskom pitanju i način političke mobilizacije razlikovali su se od Stambolićevog pristupa, koji je zagovarao rješenje u okviru jugoslavenskog političkog sistema i uz uključivanje drugih republika.&lt;ref name=&quot;RFEOsma&quot;/&gt;

=== Osma sjednica CK SK Srbije ===
{{Glavni|Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije}}
Sukob između Ivana Stambolića i Slobodana Miloševića kulminirao je tokom 1987, u vrijeme sve izraženijih političkih neslaganja unutar rukovodstva Saveza komunista Srbije. Jedno od osnovnih pitanja bilo je rješavanje [[Kosovska kriza|kosovske krize]] i način na koji je trebalo odgovoriti na sve snažnije zahtjeve Srba i Crnogoraca s Kosova. U proljeće i ljeto 1987. razlike između Stambolića i Miloševića postajale su sve izraženije, dok je Milošević postepeno izgrađivao podršku unutar partijskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Neposredni povod za sazivanje [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije|Osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]] bio je sukob između Miloševića i [[Dragiša Pavlović|Dragiše Pavlovića]], predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda i Stambolićevog političkog saveznika. Pavlović je u septembru 1987. kritikovao način na koji se rješavalo kosovsko pitanje i upozoravao na opasnost od političke mobilizacije zasnovane na nacionalnim osjećajima. Milošević je njegove stavove ocijenio kao neprihvatljive i zahtijevao njegovo razrješenje.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot; /&gt;

Osma sjednica održana je 23. i 24. septembra 1987. u Beogradu, a njome je predsjedavao Milošević kao predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot; /&gt; Sjednica je bila javno prenošena na Televiziji Beograd, što je omogućilo da višednevni unutarpartijski sukob prvi put u takvoj mjeri bude praćen u cijeloj Srbiji.

Tokom sjednice Milošević je Pavlovića predstavio kao političara koji svojim stavovima slabi partijsko jedinstvo i ne odgovara adekvatno na probleme na [[Kosovo|Kosovu]]. Pavlović je, s druge strane, upozoravao na posljedice politike koja je kosovsko pitanje predstavljala prvenstveno kroz nacionalnu mobilizaciju i zahtijevao oprezniji politički pristup.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolić je nastojao zadržati kontrolu nad političkim procesom i spriječiti potpuno preuzimanje partijskog rukovodstva od strane Miloševićeve struje. Međutim, njegova podrška među članovima Centralnog komiteta bila je nedovoljna. Milošević je tokom priprema za sjednicu uspio osigurati većinu u partijskom rukovodstvu, dok je dio dotadašnjih Stambolićevih saveznika prešao na njegovu stranu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Na sjednici je Milošević osigurao podršku za razrješenje Pavlovića iz članstva u Centralnom komitetu Saveza komunista Srbije. Time je Stambolićev politički položaj dodatno oslabljen, a Milošević je učvrstio kontrolu nad partijskim rukovodstvom Srbije. Osma sjednica predstavljala je odlučujući politički poraz Stambolićeve struje i važnu prekretnicu u Miloševićevom usponu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

=== Politički pad i povlačenje iz politike ===

Nakon [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije|Osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]] u septembru 1987, politički položaj Ivana Stambolića bio je ozbiljno oslabljen. Iako je formalno ostao predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije, Milošević i njegovi saveznici nastavili su učvršćivati kontrolu nad političkim institucijama Srbije i postupno uklanjati Stambolićeve pristalice s važnih funkcija.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolić se nakon Osme sjednice našao u političkoj izolaciji. Miloševićeva struja nastojala je njegovu smjenu prikazati kao dio promjene političkog rukovodstva Srbije, dok je Stambolić pokušavao zadržati funkciju i politički utjecaj. Prema analizi historičara Koste Nikolića, Miloševićev cilj bio je uspostavljanje potpune političke kontrole u Srbiji, zbog čega je uklanjanje Stambolića predstavljalo jednu od narednih faza nakon pobjede na Osmoj sjednici.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

U narednim mjesecima pojačan je politički i javni pritisak na Stambolića. Njegov položaj dodatno je oslabljen nakon što je izgubio podršku dijela dotadašnjih političkih saveznika. Na sjednici Predsjedništva SR Srbije 14. decembra 1987. Stambolić je podnio ostavku na funkciju predsjednika Predsjedništva SR Srbije i time se povukao iz neposrednog političkog života.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot;/&gt; Na njegovu funkciju izabran je [[Petar Gračanin]], koji je pripadao političkoj strukturi koja je nakon Osme sjednice podržavala Miloševića.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolićev odlazak s političke funkcije nije značio i njegov potpuni nestanak iz javnog života. Na prijedlog tadašnjeg saveznog premijera [[Ante Marković|Ante Markovića]] krajem 1987. preuzeo je funkciju direktora [[Jugoslovenska banka za međunarodnu ekonomsku saradnju|Jugoslovenske banke za međunarodnu ekonomsku saradnju]] (JUBMES) u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Na čelu JUBMES-a Stambolić je ostao tokom gotovo čitave naredne decenije. Početkom raspada Jugoslavije i izbijanja ratova 1990-ih poslovanje banke bilo je otežano, a Stambolić je nastojao očuvati njenu imovinu i međunarodne poslovne veze. Prema njegovom kasnijem svjedočenju, banka je u tom periodu nastojala sačuvati kapital vrijedan više od 300 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Stambolić je tokom 1990-ih ostao kritičan prema politici Slobodana Miloševića. U aprilu 1995. učestvovao je u posjeti [[Sarajevo|Sarajevu]] koju je organizovao [[Beogradski krug]], zajedno s grupom srbijanskih intelektualaca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Stambolic_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Radio Sarajevo |title=Prošlo je 25 godina od ubistva Ivana Stambolića: Čovjek koji je plakao u opkoljenom Sarajevu |website=Radio Sarajevo |date=25. 8. 2025 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/proslo-je-25-godina-od-ubistva-ivana-stambolica-covjek-koji-je-plakao-u-opkoljenom-sarajevu/603124 |access-date=18. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U istom periodu učestvovao je u pokušajima okupljanja političara i intelektualaca oko ideje socijaldemokratske alternative Miloševićevom režimu, zajedno s [[Miladin Životić|Miladinom Životićem]], [[Žarko Korać|Žarkom Koraćem]], [[Rasim Ljajić|Rasimom Ljajićem]], [[Nenad Čanak|Nenadom Čankom]] i drugima.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1997. savezna vlada preuzela je JUBMES, čime je Stambolić izgubio položaj direktora i otišao u penziju. Njegov odlazak iz JUBMES-a označio je kraj njegovog dugogodišnjeg profesionalnog angažmana u privredi, ali ne i njegovog političkog djelovanja. Nakon toga je sve otvorenije javno istupao protiv Miloševića i njegove politike.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

=== Smrt kćerke Bojane ===

Stambolićevu porodicu pogodila je tragedija u aprilu 1988, kada je njegova dvadesetčetvorogodišnja kćerka Bojana poginula u [[Saobraćajna nesreća|saobraćajnoj nesreći]] kod [[Budva|Budve]]. Prema izvještaju istražnog sudije Miodraga Živkovića, koji je decenijama kasnije objavljen u javnosti, Bojana je 28. aprila 1988, tokom vožnje iz Budve prema Hrvatskoj, izgubila kontrolu nad svojim automobilom. Vozilo je udarilo u zaštitnu ogradu, probilo je i sletjelo u provaliju iznad plaže Jaz, pri čemu je Bojana smrtno stradala.&lt;ref name=&quot;Vreme_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Nova dokumenta o misterioznoj smrti ćerke Ivana Stambolića |website=Vreme |date=28. 5. 2020 |url=https://vreme.com/vesti/nova-dokumenta-o-misterioznoj-smrti-cerke-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Iako je slučaj zvanično vođen kao saobraćajna nesreća, Bojanina smrt je godinama ostala predmet sumnji u porodici Stambolić. Nakon političkog pada Slobodana Miloševića 2000. godine u javnosti su se pojavile tvrdnje da nesreća možda nije bila slučajna i da je Bojanina smrt mogla biti povezana s političkim sukobom između Stambolića i Miloševića.&lt;ref name=&quot;Vreme_Stambolic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SB_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Smrt u provaliji bez tajni: &quot;Vijesti&quot; objavile dokumente o nesreći u kojoj je stradala kćerka Ivana Stambolića |website=Slobodna Bosna |date=28. 5. 2020 |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/362583/smrt_u_provaliji_bez_tajni_vijesti_objavile_dokumente_o_nesreci_u_kojoj_je_stradala_kcerka_ivana_stambolica.html |access-date=18. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIN_Stambolic_2001&quot;&gt;{{cite web |title=Da li je Ivan nastradao zbog Bojane |website=NIN |date=15. 2. 2001 |url=https://www.nin.rs/2001-02/15/16646.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; 

[[Slobodan Milošević]] prisustvovao je Bojaninoj sahrani. Prema svjedočenju članova porodice Stambolić, Ivanova supruga Katarina odbila je njegovo saučešće i, kada je Milošević pokušao ući u kapelu, suprotstavila mu se riječima: &quot;Ti si je ubio.&quot; Prema istom svjedočenju, Milošević nije odgovorio, već je napustio kapelu.&lt;ref name=&quot;Ekspres_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Marković Subota |first=Tamara |title=Ubijen zbog prezimena |website=Ekspres |date=14. 7. 2020 |url=https://www.ekspres.net/hronika/ubijen-zbog-prezimena |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Navod o Katarininoj reakciji kasnije je prenošen i u drugim izvještajima o porodici Stambolić, dok drugi izvori potvrđuju barem da je Katarina na sahrani odbila Miloševićevo saučešće.&lt;ref name=&quot;Mihovilovic_Nacional_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Mihovilović |first=Maroje |title=Kako je Milošević ubio svog najboljeg prijatelja |website=Nacional |date=2. 4. 2003 |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/10549/kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812204558/https://arhiva.nacional.hr/clanak/10549/kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja |archive-date=12. 8. 2020 |url-status=dead |access-date=19. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Prema kasnijim svjedočenjima članova porodice i Stambolićevih prijatelja, sumnja da Bojanina smrt nije bila slučajna ostala je prisutna i kod samog Ivana Stambolića. Međutim, za tvrdnju da je Bojana ubijena po Miloševićevom nalogu ne postoji pravosnažna sudska presuda, pa je takvu tvrdnju potrebno navoditi kao sumnju ili navod, a ne kao utvrđenu činjenicu.&lt;ref name=&quot;Ekspres_Stambolic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NIN_Stambolic_2001&quot; /&gt;

=== Povratak u politički život (1997–2000) ===

Nakon odlaska s mjesta direktora JUBMES-a 1997, Stambolić se postepeno počeo vraćati u javni i politički život. Tokom 1990-ih uglavnom je djelovao izvan stranačke politike, ali je javno kritikovao politiku [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Već 1991. počeo je ponovo javno istupati, nakon što su mu studenti tokom studentskih protesta omogućili da govori, a kasnije je podržavao i opozicijske aktivnosti usmjerene protiv Miloševićevog režima.&lt;ref name=&quot;RSE_Stambolic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Mihajlović |first=Branka |title=Ivan Stambolić iz arhive RSE: Topovi su me ućutkali |website=Radio Slobodna Evropa |date=23. 9. 2017 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-ivan-stambolic/28751099.html |access-date=19. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Stambolić je 1995. objavio knjigu ''Put u bespuće'', u kojoj je iznio svoje viđenje političke krize u Srbiji i Jugoslaviji i kritikovao politiku Miloševićeve vlasti.&lt;ref name=&quot;Stambolic_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Put u bespuće: odgovori Ivana Stambolića na pitanja Slobodana Inića |publisher=Radio B-92 |location=Beograd |year=1995 |isbn=86-7963-018-7 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/98036487 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; U drugoj polovini 1990-ih učestvovao je i u opozicijskim inicijativama. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] posjetio je [[Sarajevo]], a njegovi javni nastupi i kontakti s političarima iz drugih bivših jugoslavenskih republika doprinijeli su njegovom ponovnom pojavljivanju na političkoj sceni.&lt;ref name=&quot;Partos_Independent&quot;&gt;{{cite news |last=Partos |first=Gabriel |title=Ivan Stambolic |website=The Independent |date=1. 4. 2003 |url=https://www.independent.co.uk/news/obituaries/ivan-stambolic-36385.html |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uoči saveznih izbora 2000. Stambolić je sve otvorenije govorio o potrebi promjene vlasti. U intervjuima početkom 2000. ocjenjivao je da Milošević gubi podršku i da opozicija mora prevazići međusobne podjele kako bi ga porazila na izborima. Istovremeno je naglašavao da se ne želi vratiti stranačkoj politici i da ne pripada nijednoj političkoj stranci.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Miladinović |first=Veljko |title=„Najbesmislenije političko ubistvo u istoriji“: Zašto je ubijen Ivan Stambolić |website=Nedeljnik |date=4. 10. 2025 |url=https://www.nedeljnik.rs/najbesmislenije-politicko-ubistvo-u-istoriji-zasto-je-ubijen-ivan-stambolic/ |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom ljeta 2000. pojedini opozicijski političari predložili su Stambolića kao mogućeg zajedničkog kandidata opozicije protiv Miloševića na predsjedničkim izborima najavljenim za septembar. Branislav Kovačević iz koalicije &quot;Šumadija&quot; razgovarao je sa Stambolićem o toj mogućnosti. Prema Kovačevićevom svjedočenju, Stambolić je bio spreman prihvatiti kandidaturu pod uslovom da njegovu kandidaturu jednoglasno podrže stranke [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS) i da mu protivkandidat bude upravo Milošević.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;&gt;{{cite news |title=Ivan Stambolic je prihvatio predsednicku kandidaturu |website=B92 |date=2003 |url=https://www.b92.net/o/info/vesti/pregled_stampe?nav_id=105299 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Međutim, unutar opozicije nije postojala saglasnost o njegovoj kandidaturi. Kovačević je naveo da su je podržavali pojedini opozicijski lideri, među kojima [[Nenad Čanak]], [[Mile Isakov]] i [[Rasim Ljajić]], dok su [[Zoran Đinđić]] i [[Žarko Korać]] smatrali da Stambolić nema dovoljno velike izglede da pobijedi Miloševića.&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;/&gt; Stambolić je, prema istom svjedočenju, nakon što je obaviješten o podijeljenim stavovima unutar DOS-a, izjavio da će podržati kandidata kojeg koalicija na kraju odabere.&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;/&gt;

U međuvremenu je u julu 2000. promijenjen Ustav Savezne Republike Jugoslavije, čime je uveden neposredan izbor predsjednika SR Jugoslavije, a predsjednički izbori raspisani su za 24. septembar 2000.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot; /&gt; Stambolić je u tom periodu nastavio javno pozivati opoziciju na zajednički nastup protiv Miloševića. U jednom od svojih posljednjih intervjua, objavljenom tokom ljeta 2000, govorio je o neizbježnosti političkih promjena i potrebi da opozicija nastupi jedinstveno.&lt;ref name=&quot;RSE_Stambolic_2017&quot; /&gt;

== Otmica i ubistvo ==

Dana 25. augusta 2000. godine Ivan Stambolić je otet u beogradskom naselju [[Košutnjak]], dok je išao na rekreaciju. Prema kasnije utvrđenim činjenicama, pripadnici [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) prisilno su ga uveli u vozilo i odvezli iz Beograda. Nakon toga prevezen je na [[Fruška gora|Frušku goru]], gdje je ubijen.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;&gt;{{cite web |title=Godišnjica od ubistva Stambolića |website=Radio-televizija Srbije |date=25. 8. 2011 |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/945398/.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Prema nalazima kasnijeg sudskog postupka, u otmici su učestvovali pripadnici JSO-a [[Branko Berček]] i [[Nenad Šare]], dok je operacijom rukovodio komandant JSO-a [[Milorad Ulemek]]. Stambolić je na Fruškoj gori izveden iz vozila i ubijen s dva hica u potiljak. Njegovo tijelo potom je zakopano u prethodno iskopanu jamu i prekriveno živim [[Kalcij-oksid|kreč]]om.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot; /&gt;

Stambolićev nestanak dogodio se mjesec dana prije [[Izbori u SR Jugoslaviji 2000.|predsjedničkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji]], na kojima je Milošević bio kandidat. Zbog njegovog ranijeg političkog sukoba s Miloševićem i činjenice da je uoči izbora razmatrana mogućnost njegove kandidature kao zajedničkog opozicionog kandidata, odmah nakon nestanka pojavile su se sumnje da je riječ o politički motivisanoj otmici.&lt;ref name=&quot;B92_Stambolic_ostaci&quot;&gt;{{cite web |title=Mihajlović: Pronađeni posmrtni ostaci Ivana Stambolića |website=B92 |date=28. 3. 2003 |url=https://www.b92.net/o/news/indexs?nav_id=104601 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom naredne dvije i po godine sudbina Stambolića nije bila poznata. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 27. marta 2003. na Fruškoj gori, tokom policijske akcije [[Operacija Sablja|&quot;Sablja&quot;]], pokrenute nakon [[Atentat na Zorana Đinđića|ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića]]. Policija je tada saopštila da su u otmici i ubistvu učestvovali pripadnici JSO-a. Identitet posmrtnih ostataka naknadno je potvrđen DNK analizom.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;DNA_Stambolic&quot;&gt;{{cite news |title=DNK analiza potvrdila da je riječ o ubijenom Ivanu Stamboliću |website=Index.hr |date=4. 4. 2003 |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/dnk-analiza-potvrdila-da-je-rijec-o-ubijenom-ivanu-stambolovicu/129868.aspx |access-date=18. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Pronalazak posmrtnih ostataka omogućio je rekonstrukciju posljednjih sati Stambolićevog života i pokretanje postupka protiv pripadnika JSO-a i drugih osoba osumnjičenih za njegovu otmicu i ubistvo. U julu 2005. Specijalni sud u Beogradu proglasio je krivima više pripadnika JSO-a i bivših službenika sigurnosnih struktura. Sud je utvrdio da je Stambolićeva otmica i ubistvo izvršena po nalogu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, preko komandanta JSO-a Milorada Ulemeka.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot;&gt;{{cite news |title=Ulemeku 40 godina, Markoviću 15 |website=[[B92]] |date=18. 7. 2005 |url=https://www.b92.net/o/vesti/vesti?nav_id=172820 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_Ulemek40&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Ulemeku 40 godina zatvora |website=B92 |date=28. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_category=120&amp;nav_id=202885 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ulemek i pripadnici JSO-a [[Branislav Berček|Branislav Berček]], [[Dušan Maričić]] i [[Nenad Bujošević]] osuđeni su na po 40 godina zatvora. Bivši načelnik [[Resor državne bezbednosti|Resora državne bezbednosti]] [[Radomir Marković]] osuđen je na 15 godina zatvora, dok su [[Leonid Milivojević]] i [[Nenad Ilić]] osuđeni na po 15 godina. [[Milorad Bracanović]], bivši zamjenik načelnika Bezbednosno-informativne agencije, osuđen je na četiri godine zatvora zbog prikrivanja zločina.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot;/&gt;

Presudu je 2006. potvrdio [[Vrhovni sud Srbije]], čime je potvrđena odgovornost Ulemeka i ostalih osuđenih za Stambolićevo ubistvo.&lt;ref name=&quot;B92_VrhovniSud&quot;&gt;{{cite news |title=Supreme Court confirms verdict |website=[[B92]] |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/o/eng/news/crimes?dd=14&amp;mm=06&amp;nav_id=35286&amp;yyyy=2006 |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U pravosnažnoj presudi utvrđeno je da je motiv zločina bio uklanjanje Stambolića kao mogućeg političkog protivnika Miloševića.&lt;ref name=&quot;Vreme_KonacnaPravda&quot;&gt;{{cite web |last=Tagirov |first=Tatjana |title=Konačna pravda |website=Vreme |date=11. 7. 2007 |url=https://vreme.com/vreme/konacna-pravda/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Stambolić je sahranjen 8. aprila 2003. na [[Topčidersko groblje|Topčiderskom groblju]] u Beogradu, uz državne počasti.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;/&gt;

== Sudski postupak ==

Nakon pronalaska Stambolićevih posmrtnih ostataka u martu 2003, srpske pravosudne i sigurnosne institucije pokrenule su postupak protiv pripadnika [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) i drugih osoba osumnjičenih za njegovu otmicu i ubistvo. Postupak je vođen pred Posebnim odjeljenjem Okružnog suda u Beogradu za borbu protiv organizovanog kriminala, a optužnica je obuhvatala i pokušaj ubistva [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] u [[Budva|Budvi]] 2000.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Vrhovni sud potvrdio presudu |website=B92 |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=14&amp;nav_category=120&amp;nav_id=201135 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; 

Tokom suđenja saslušan je veći broj svjedoka i vještaka, a izvedeni su brojni materijalni dokazi. Među važnim svjedocima bio je [[Nenad Šare]], pripadnik JSO-a i svjedok saradnik, čiji su iskazi korišteni u rekonstrukciji priprema i izvršenja Stambolićeve otmice i ubistva. U postupku su razmatrani i iskazi bivšeg načelnika [[Resor državne bezbednosti|Resora državne bezbednosti]] (RDB) [[Radomir Marković|Radomira Markovića]], koji je tokom istrage iznio navode o ulozi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].&lt;ref name=&quot;B92_2005_Marković&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Izjave Markovića ostaju |website=B92 |date=2. 6. 2005 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&amp;mm=06&amp;dd=02&amp;nav_category=120&amp;nav_id=169719 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2005_NastavakSudjenja&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Nastavak suđenja za ubistvo Stambolića |website=B92 |date=19. 1. 2005 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_category=120&amp;nav_id=160280 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan dio dokaznog postupka odnosio se na utvrđivanje veze između političkog vrha tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, RDB-a i JSO-a. Prema iskazu koji je Marković dao tokom istrage, Milošević mu je rekao da treba &quot;ukloniti&quot; Stambolića, a zatim mu naložio da Ulemeku stavi na raspolaganje ono što bude tražio. Sudsko vijeće prihvatilo je ovaj i druge izvedene dokaze u ocjeni odgovornosti optuženih.&lt;ref name=&quot;B92_2005_Marković&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2005_NastavakSudjenja&quot; /&gt;

=== Prvostepena presuda ===

Specijalni sud u Beogradu donio je prvostepenu presudu 18. jula 2005. [[Milorad Ulemek]], tadašnji komandant JSO-a, i pripadnici jedinice [[Branko Berček]], [[Dušan Maričić]] i [[Nenad Bujošević]] osuđeni su na po 40 godina zatvora. [[Leonid Milivojević]] i [[Nenad Ilić]] osuđeni su na po 15 godina, dok je bivši načelnik RDB-a [[Radomir Marković]] osuđen na 15 godina zatvora zbog pomaganja u izvršenju zločina. Bivši zamjenik načelnika [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] [[Milorad Bracanović]] osuđen je na četiri godine zatvora zbog prikrivanja krivičnog djela.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot; /&gt;

U obrazloženju presude sud je zaključio da je Ulemek, postupajući po nalogu Slobodana Miloševića, organizovao kriminalnu grupu i izdao naređenje za otmicu i ubistvo Stambolića. Sud je također zaključio da je cilj bio uklanjanje političkih protivnika tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije. Istovremeno, predsjedavajući sudskog vijeća naglasio je da se postupak odnosi na konkretnu krivičnu odgovornost optuženih, a ne na &quot;suđenje jednom režimu&quot;.&lt;ref name=&quot;B92_2007_Ulemek&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Konačna odluka o presudi Ulemeku |website=B92 |date=10. 7. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=07&amp;dd=10&amp;nav_category=120&amp;nav_id=254581 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot; /&gt;

=== Žalbeni postupak ===

Vrhovni sud Srbije je u junu 2006. razmatrao žalbe na prvostepenu presudu. Potvrdio je kazne [[Milorad Ulemek|Miloradu Ulemeku]] i [[Branko Berček|Branku Berčeku]] od po 40 godina zatvora, dok je [[Dušan Maričić|Dušanu Maričiću]] kaznu smanjio sa 40 na 30 godina, a [[Nenad Bujošević|Nenadu Bujoševiću]] sa 40 na 35 godina. Kazna [[Leonid Milivojević|Leonidu Milivojeviću]] povećana je sa 15 na 30 godina, dok je kazna [[Radomir Marković|Radomiru Markoviću]] od 15 godina potvrđena. [[Milorad Bracanović|Miloradu Bracanoviću]] kazna je smanjena sa četiri na dvije godine zatvora, a [[Nenad Ilić|Nenadu Iliću]] ostala je kazna od 15 godina.&lt;ref name=&quot;B92_2008_Godisnjica&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Godišnjica ubistva Stambolića |website=B92 |date=25. 8. 2008 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=08&amp;dd=25&amp;nav_category=12&amp;nav_id=315323 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zbog izrečene maksimalne kazne, Ulemek i Berček imali su pravo na žalbu u trećem stepenu. Veliko vijeće Vrhovnog suda Srbije razmatralo je njihove žalbe tokom 2007.&lt;ref name=&quot;Klix_Fena_2007&quot;&gt;{{cite web |author=FENA |title=Pročitan obdukcioni nalaz Stambolićevih posmrtnih ostataka |website=Klix.ba |date=6. 3. 2007 |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/procitan-obdukcioni-nalaz-stambolicevih-posmrtnih-ostataka/70306087 |access-date=19. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U julu iste godine odbilo je žalbe kao neosnovane, čime su presude protiv Ulemeka i Berčeka postale pravosnažne.&lt;ref name=&quot;B92_2007_Ulemek&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Konačna odluka o presudi Ulemeku |website=B92 |date=10. 7. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=07&amp;dd=10&amp;nav_category=120&amp;nav_id=254581 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2007_VrhovniSudOpet&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Vrhovni sud opet o presudi Ulemeku |website=B92 |date=5. 3. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=03&amp;dd=05&amp;nav_category=120&amp;nav_id=235058 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tagirov_Vreme_2007&quot;&gt;{{cite web |last=Tagirov |first=Tatjana |title=Konačna pravda |website=Vreme |date=11. 7. 2007 |url=https://vreme.com/vreme/konacna-pravda/ |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pravosnažnim presudama tako je potvrđeno da je Stambolić otet i ubijen u okviru organizovane akcije u kojoj su učestvovali pripadnici JSO-a, te da je [[Milorad Ulemek]] postupao po nalogu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Sudski postupak predstavljao je jedno od prvih pravosnažnih utvrđenja odgovornosti visokih pripadnika sigurnosnog aparata za politička ubistva povezana s režimom Slobodana Miloševića.&lt;ref name=&quot;B92_2006_SupremeCourtConfirm&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Supreme Court confirms verdict |website=B92 |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/eng/news/crimes.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=14&amp;nav_id=35286 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_Ulemek40&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Ulemeku 40 godina zatvora |website=B92 |date=28. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_category=120&amp;nav_id=202885 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Porodični život ==

Stambolić je bio oženjen Katarinom, s kojom je imao sina Veljka i kćerke Tijanu i Bojanu. Bojana Stambolić poginula je 28. aprila 1988. u saobraćajnoj nesreći kod Budve, u 24. godini života.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt;

== Nagrade ==

Bio je nosilac [[Orden rada|Ordena rada]] sa srebrnim vijencem i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordena bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vijencem.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt;

== Djela ==
* ''Direktor u samoupravljanju'' (1978])&lt;ref name=&quot;Stambolic_1978&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Direktor u samoupravljanju |publisher=Rad |location=Beograd |year=1978 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/11707143 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Rasprave o SR Srbiji: 1979-1987.'' (1988)&lt;ref name=&quot;Stambolic_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Rasprave o SR Srbiji: 1979-1987. |publisher=Globus |location=Zagreb |year=1988 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/34263815/ubsm |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Put u bespuće: odgovori Ivana Stambolića na pitanja Slobodana Inića'' (1995)&lt;ref name=&quot;Stambolic_1995&quot; /&gt;
* ''Koren zla'' (objavljena posthumno 2002)&lt;ref name=&quot;Stambolic_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |last2=Perović |first2=Latinka |title=Koren zla |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |location=Beograd |year=2002 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/179255559#full |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Žrtve: Ivan Stambolić Slavku Ćuruviji'' (objavljena posthumno 2006)&lt;ref name=&quot;Stambolic_Curuvija_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |last2=Ćuruvija |first2=Slavko |title=Žrtve: Ivan Stambolić Slavku Ćuruviji |publisher=Udruženje Nauka i društvo Srbije |location=Beograd |year=2006 |isbn=86-84333-02-0 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/rs/sr/data/cobib/130276876/nbhp?format=isbd |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

O političkom djelovanju i životu Ivana Stambolića objavljeno je više knjiga i drugih publikacija. Među značajnijim djelima su:

* ''Slučaj Ivana Stambolića'' (2001)&lt;ref name=&quot;Perovic_2001&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |title=Case of Ivan Stambolić |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia : Committee for Release of Ivan Stambolić |location=Belgrade |year=2001 |isbn=86-7208-038-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/4260112/cnbct?format=detail |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istraga_Stambolic_2001&quot;&gt;{{cite book |title=Istraga je u toku ... : slučaj Ivana Stambolića |publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji i Odbor za oslobađanje Ivana Stambolića |location=Beograd |year=2001 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/512616279#full |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990)'' (2004)&lt;ref name=&quot;Popovic_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Popović |first=Milivoje |title=Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990.) |publisher=Prometej; M. Popović |location=Novi Sad; Beograd |year=2004 |isbn=86-7639-770-8 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/nbs/112905228 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek)'' (2016)&lt;ref name=&quot;Perovic_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) |publisher=Dan Graf; Javna medijska ustanova &quot;Radio-televizija Vojvodine&quot; |location=Beograd; Novi Sad |edition=2. |year=2016 |isbn=978-86-83517-87-9 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/222322444 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Dominantna i neželjena elita. Knj. 7, Ivan Stambolić. Ivan Đurić'' (2022)&lt;ref name=&quot;Perovic_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita. Knj. 7, Ivan Stambolić. Ivan Đurić |publisher=Dan graf |location=Beograd |year=2022 |isbn=978-86-6030-024-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/75197449 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Stambolić: moć, izdaja, tragedija'' (2025)&lt;ref name=&quot;Selinic_2025&quot;&gt;{{cite book |last=Selinić |first=Slobodan |title=Stambolić: moć, izdaja, tragedija |publisher=Vukotić media |location=Beograd |year=2025 |isbn=978-86-81510-98-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/175465481 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Spomen-obilježja ===
[[Datoteka:Stambolićev spomenik.JPG|mini|desno|300px|Spomen-obilježje Ivanu stamboliću u blizini mjesta ubistva na Fruškoj gori]]
U julu 2004. u beogradskom parku [[Košutnjak]], na mjestu na kojem je Stambolić otet četiri godine ranije, podignuta je kamena spomen-česma poznata kao &quot;Ivanova česma&quot;. Spomen-česmu su podigli njegovi prijatelji, a na njoj je ispisano da je Stambolić otet i ubijen 2000. i da su česmu podigli prijatelji 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |title=U Beogradu otvorena spomen-česma ubijenom Ivanu Stamboliću |work=Index.hr |date=7. 7. 2004 |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=211767 |access-date=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. na [[Fruška gora|Fruškoj gori]], na mjestu na kojem je Stambolić ubijen i gdje su pronađeni njegovi posmrtni ostaci, podignut je spomenik u njegovo sjećanje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dvanaest godina od ubistva Stambolića |website=RTS |date=25. 8. 2012 |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/1162672/.html |access-date=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Atentat na Zorana Đinđića]]
* [[Jedinica za specijalne operacije]]
* [[Memorandum SANU]]
* [[Operacija Sablja]]
* [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]]
* [[Savez komunista Srbije]]
* [[Slobodan Milošević]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |title=Case of Ivan Stambolić |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia : Committee for Release of Ivan Stambolić |location=Belgrade |year=2001 |isbn=86-7208-038-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/4260112/cnbct?format=detail |language=en}}
* {{cite book |last=Popović |first=Milivoje |title=Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990.) |publisher=Prometej; M. Popović |location=Novi Sad; Beograd |year=2004 |isbn=86-7639-770-8 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/nbs/112905228 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) |publisher=Dan Graf; Javna medijska ustanova &quot;Radio-televizija Vojvodine&quot; |location=Beograd; Novi Sad |year=2016 |isbn=978-86-83517-87-9 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/222322444 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{cite book |last=Selinić |first=Slobodan |title=Stambolić: moć, izdaja, tragedija |publisher=Vukotić media |location=Beograd |year=2025 |isbn=978-86-81510-98-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/175465481 |language=sr}}
* {{cite journal |last=Nikolić |first=Kosta |title=Smenjivanje Ivana Stambolića sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije 1987. |journal=Istorija 20. veka |year=2016 |volume=34 |issue=1 |pages=159–178 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2016/12/2016_1_09.pdf |language=sr}}
* {{cite web |author=Express |title=Kako su Gumar i Rambo ubili predsjednika Srbije Ivana Stambolića: 'Klekni!' |website=Express |date=25. 8. 2025 |url=https://express.24sata.hr/top-news/kako-su-gumar-i-rambo-ubili-predsjednika-srbije-ivana-stambolica-klekni-30636 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
* {{Commons category-inline|Ivan Stambolić}}
* [https://pescanik.net/poslednje-pismo-slobodanu-milosevicu/ Posljednje pismo Slobodanu Miloševiću]
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-ivan-stambolic/28751099.html Posljednji intervju s Ivanom Stambolićem snimljen u junu 2000.]

{{Predsjednici CK SK Srbije}}
{{Predsjednici SR Srbije}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stambolić, Ivan}}
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Ivanjica]]
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Premijeri Srbije]]</text>
      <sha1>f0qmbgbz21rli34phh435orwxh31tuc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925168</id>
      <parentid>3925167</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T17:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Molim administratore da ovu izmjenu odobre. Potvrđena referenca od korisnika NovosadskiDjak, ali napravljena u skladu sa standardima.</comment>
      <origin>3925168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51180" sha1="s47a072njlkta31j5trnsvdz69u0iy3" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Ivan Stambolić
| slika                 = Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG
| redoslijed            = Predsjednik Predsjedništva Srbije
| vrijeme_na_vlasti     = 5. maj 1986 – 14. decembar 1987.
| prethodnik            = [[Dušan Čkrebić]]
| nasljednik            = [[Petar Gračanin]]
| redoslijed2           = Predsjednik Izvršnog vijeća Srbije
| vrijeme_na_vlasti2    = 6. maj 1978 – 5. maj 1982.
| prethodnik2           = Dušan Čkrebić
| nasljednik2           = [[Branislav Ikonić]]
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = 5. novembar 1936.
| mjesto_rođenja        = [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2000|08|25|1936|11|05}}
| mjesto_smrti          = [[Fruška gora]], [[Savezna Republika Jugoslavija]]
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = 
| politička_stranka     = [[SKJ]]
| supruga               = Katarina Kaća Stambolić
| supružnik             = 
| djeca                 = sin Veljko i kćerke Tijana i Bojana
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Ivan Stambolić''' (5. novembar 1936 – 25. august 2000) bio je [[Srbija|srbijanski]] političar i funkcioner [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] (SKS). Od 1978. do 1982. bio je [[predsjednik Vlade Srbije|predsjednik Izvršnog vijeća Srbije]], od 1984. do 1986. [[Savez komunista Srbije|predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]], a od 1986. do 1987. [[predsjednik Srbije|predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije]].

Stambolić je početkom 1980-ih bio jedan od najutjecajnijih političara u Srbiji i politički mentor [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], kojeg je 1986. podržao kao svog nasljednika na čelu Saveza komunista Srbije.&lt;ref name=&quot;Traynor_Guardian_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Ivan Stambolic |newspaper=The Guardian |date=1. 4. 2003 |url=https://www.theguardian.com/news/2003/apr/01/guardianobituaries.balkans |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njihov politički odnos pogoršao se tokom 1987, kada je Milošević preuzeo kontrolu nad partijskim rukovodstvom Srbije, nakon čega su Stambolić i njegovi politički saveznici uklonjeni s ključnih političkih funkcija. Stambolić se potom povukao iz aktivnog političkog života.

U augustu 2000. Stambolić je [[nestanak Ivana Stambolića|otet i ubijen]] uoči [[Predsjednički izbori u SR Jugoslaviji 2000.|predsjedničkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji]], na kojima se očekivalo da bi mogao biti protivkandidat Miloševiću. Istraga i sudski postupak utvrdili su da su njegovo ubistvo organizovali pripadnici [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne sigurnosti Srbije]] po nalogu Slobodana Miloševića.&lt;ref name=&quot;Nacional_Milosevic_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Nacional |title=Najveća Miloševićeva izdaja: Kako je Milošević ubio svog najboljeg prijatelja |website=Nacional |date=30. 10. 2019 |url=https://www.nacional.hr/najveca-miloseviceva-izdaja-kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja/ |access-date=18. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
[[Datoteka:Ivan Stambolic i Slobodan Milosevic prijateljstvo.png|mini|desno|300px|Slobodan Milošević i Ivan Stambolić]]
[[Datoteka:Slobodan Milošević i Ivan Stambolić, 1986.jpg|mini|desno|300px|Slobodan Milošević i Ivan Stambolić, 1986]]
Stambolić je rođen 5. novembra 1936. u selu [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]] kod [[Ivanjica|Ivanjice]], u komunističkoj porodici. Njegov otac Miodrag Stambolić bio je predratni zadrugar, učesnik [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]], narodni poslanik i predsjednik Moravičkog sreza&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot;&gt;{{cite web |author=infoLIGA |title=Ivanjica: Dve decenije od ubistva Ivana Stambolića |website=infoLIGA |date=25. 8. 2020 |url=https://infoliga.rs/2020/08/25/ivanjica-dve-decenije-od-ubistva-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Majka Milunka (devojački isto Stambolić) bila je rođena sestra revolucionara, narodnog heroja i političara [[Petar Stambolić|Petra Stambolića]]&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt;

Osnovnu školu završio je u Brezovi, a niže razrede gimnazije pohađao je u [[Užice|Užicu]] i [[Ivanjica|Ivanjici]]. Nakon toga završio je industrijsku školu u [[Rakovica (Beograd)|Rakovici]] kod Beograda, gdje se školovao za metalostrugara. Kao kvalificirani radnik radio je u Fabrici reznog alata i CER-u u [[Čačak|Čačku]], a potom u Industriji motora i traktora u Rakovici.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt; Uz rad je studirao na [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu]], gdje je diplomirao.&lt;ref name=&quot;Autonomija_Perovic_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Autonomija |title=Podsećanje kroz tekst Latinke Perović: 25 godina od ubistva Ivana Stambolića |website=Autonomija |date=25. 8. 2025 |url=https://autonomija.info/podsecanje-kroz-tekst-latinke-perovic-25-godina-od-ubistva-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Stambolić |first=Ivan |title=Poslednje pismo Slobodanu Miloševiću |website=Peščanik |date=25. 8. 2008 |url=https://pescanik.net/poslednje-pismo-slobodanu-milosevicu/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Politički uspon ===

Nakon završetka [[Pravni fakulteta u Beogradu|Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu]], Stambolić je nastavio profesionalno napredovati u [[privreda|privredi]] i političkim strukturama [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]]. Kao rukovodilac u beogradskom privrednom sistemu stekao je iskustvo u upravljanju velikim preduzećima, a njegovo napredovanje bilo je povezano i s partijskim strukturama [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]]. Bio je direktor Doma omladine u izgradnji u Beogradu, a potom generalni direktor Združenog preduzeća &quot;Tehnogas&quot; u Beogradu, na čijem je čelu bio od 1965. do 1975.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1975. izabran je za predsjednika Privredne komore Beograda, a naredne godine prešao je u najviše partijske strukture Srbije. Od 1976. do 1978. bio je sekretar [[Savez komunista Srbije|Izvršnog komiteta Predsjedništva Saveza komunista Srbije]]. U tom periodu nastavio je napredovati u partijskom sistemu i postao jedan od istaknutijih funkcionera srbijanskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1978. izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine SR Srbije, odnosno republičke vlade. Na toj funkciji ostao je do 1982. Njegov mandat odvijao se u periodu ozbiljnih ekonomskih problema u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], uključujući rast [[Inflacija|inflacije]], vanjskog duga i ekonomskih teškoća.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Nikolić |first=Kosta |title=Smenjivanje Ivana Stambolića sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije 1987. |journal=Istorija 20. veka |year=2016 |volume=34 |issue=1 |pages=159–178 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2016/12/2016_1_09.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka mandata predsjednika Izvršnog vijeća, Stambolić je 1982. postao predsjednik Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda. Na toj funkciji ostao je do 1984, kada je izabran za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Na njegovo mjesto na čelu beogradskog partijskog komiteta potom je izabran [[Slobodan Milošević]], koji je do tada bio član Predsjedništva CK SK Srbije.&lt;ref name=&quot;Istorija20Veka_2006_1&quot;&gt;{{cite journal |journal=Istorija 20. veka |title=Istorija 20. veka |publisher=Institut za savremenu istoriju |location=Beograd |volume=24 |issue=1 |year=2006 |issn=0352-3160 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/Istorija-20.-veka-2006-1.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Express_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Express |title=Slučaj Stambolić: Kad se kum razišao sa Slobom, bačen je u živo vapno |website=Express |date=25. 8. 2018 |url=https://express.24sata.hr/top-news/on-je-mogao-ne-glasati-za-slobu-i-promijeniti-povijest-17646 |access-date=19. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Godine 1984. Stambolić je izabran za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Na toj funkciji naslijedio je [[Dragoslav Marković|Dragoslava Markovića]]. Kao predsjednik SK Srbije nastojao je ojačati položaj Srbije unutar jugoslavenske federacije, ali istovremeno zadržati političko djelovanje u okviru tadašnjeg socijalističkog sistema i jugoslavenskog ustavnog poretka.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

U vrijeme Stambolićevog predsjedavanja SK Srbije, Milošević je nastavio napredovati u partijskom sistemu. Stambolić ga je podržao kao svog nasljednika na mjestu predsjednika Centralnog komiteta SK Srbije. Milošević je u maju 1986. izabran na tu funkciju, nakon čega je Stambolić prešao na državnu funkciju predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Kao predsjednik Predsjedništva SR Srbije od 1986. do 1987, Stambolić je bio jedan od najutjecajnijih političara u Srbiji. U tom periodu sve izraženiji problemi na [[Kosovo|Kosovu]], rasprave o položaju Srbije u Jugoslaviji i zahtjevi za promjenom ustavnog uređenja postali su centralne teme njegove politike. Istovremeno su se unutar srbijanskog partijskog rukovodstva počele pojavljivati razlike između Stambolića i Miloševića u pogledu načina na koji treba odgovoriti na političku i društvenu krizu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

=== Politički kontekst ===

Početkom 1980-ih [[Savez komunista Srbije]] suočavao se s rastućim političkim i društvenim pritiscima, kako unutar Srbije tako i na nivou [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Među važnijim pitanjima bili su ekonomska i politička kriza u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], odnosi između republika i pokrajina, pitanje ustavnog uređenja zemlje i [[Kosovska kriza|kriza na Kosovu]], koja je dobila novu dimenziju nakon demonstracija i nemira 1981. godine.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jović |first=Dejan |chapter=Osma sjednica: uzroci, značaj, interpretacije |editor-last=Pavlović |editor-first=Momčilo |editor2-last=Jović |editor2-first=Dejan |editor3-last=Petrović |editor3-first=Vladimir |title=Slobodan Milošević: Put ka vlasti |publisher=Institut za savremenu istoriju; Centre for European Neighbourhood Studies |location=Beograd; Stirling |year=2008 |pages=33–70 |chapter-url=https://www.stir.ac.uk/research/hub/file/824353 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno je u Srbiji jačala javna kritika političkog sistema. Posebno aktivni bili su pojedini intelektualni krugovi okupljeni oko [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], njegovog Odbora za zaštitu slobode misli i izražavanja te dijela članova [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. Kritički stavovi prema političkom sistemu i društvenim prilikama objavljivani su i u dijelu beogradskih književnih i političkih časopisa. U tom kontekstu tokom 1980-ih razvijala se i intelektualna rasprava o položaju Srbije u Jugoslaviji, koja je kulminirala objavljivanjem [[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]] 1986.&lt;ref name=&quot;Stefanov&quot;&gt;{{cite journal |last=Stefanov |first=Nikola |title=The Serbian Academy of Sciences and Arts Memorandum and the Yugoslav crisis |journal=Südosteuropa |year=2021 |url=https://d-nb.info/1351800140/34 |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti|Memorandum SANU]] izazvao je snažne političke reakcije u Srbiji i drugim dijelovima Jugoslavije. Stambolić ga je javno kritikovao i njegovu suštinu opisao kao &quot;in memoriam&quot; Jugoslaviji, smatrajući da dokument predstavlja opasnost za jugoslavenski politički okvir i odnose među narodima i republikama.&lt;ref name=&quot;StambolicMemorandum&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Stambolić – Pokrajine u Srbiji nisu slučajno... |website=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2010.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Stambolic1986&quot;&gt;{{cite web |title=Izlaganje Ivana Stambolića na Beogradskom univerzitetu, 30. oktobar 1986. |website=Pretraživa digitalna biblioteka |url=https://pretraziva.rs/show/borba/1992-09-26/12 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Njegov stav prema Memorandumu potvrđen je i u njegovom izlaganju na Beogradskom univerzitetu 30. oktobra 1986:

{{Citat|Stara je šovinistička briga za sudbinu srpstva sa već poznatom formulom da su Srbi pobjednici u ratovima, a gubitnici u miru. Memorandum se osvjedočio da nekolicini akademika društvene neprilike posluže kao dobre prilike da pored već toliko otvorenih frontova otvore i svoj front nacionalističke borbe za vlast.&lt;ref name=&quot;Dragovic_Novosti_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Dragović |first=Rade |title=Zemljotres u uzdrmanoj Jugoslaviji: Delo akademika 1986. postalo je političko-medijska afera |website=Večernje novosti |date=29. 10. 2020 |url=https://www.novosti.rs/drustvo/vesti/929496/zemljotres-uzdrmanoj-jugoslaviji-delo-akademika-1986-postalo-politicko-medijska-afera |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, srbijansko partijsko rukovodstvo zalagalo se za promjene ustavnog uređenja Jugoslavije i preispitivanje odnosa između Srbije, njenih autonomnih pokrajina i federacije. Stambolić je kasnije naglašavao da ustavne promjene koje je njegovo rukovodstvo iniciralo nisu imale za cilj ukidanje autonomije [[Kosovo|Kosova]] i [[Vojvodina|Vojvodine]], nego promjenu odnosa nadležnosti unutar postojećeg jugoslavenskog sistema.&lt;ref name=&quot;StambolicUstav&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Stambolić – Pokrajine u Srbiji nisu slučajno, bez jakih razloga, nacionalnih, istorijskih i drugih, konstituisane |website=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2010.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Stambolić 1986. postao predsjednik Predsjedništva SR Srbije, a [[Slobodan Milošević]] predsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, između dvojice dotadašnjih političkih saveznika počele su se pojavljivati sve izraženije razlike u pristupu političkim pitanjima. Posebno su se razlikovali njihovi stavovi o načinu rješavanja kosovskog pitanja i odnosu prema rastućoj nacionalnoj mobilizaciji u Srbiji.&lt;ref name=&quot;RFEOsma&quot;&gt;{{cite news |title=Osma sednica - da li je moglo biti drugačije? |website=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=21. 9. 2007 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/715524.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Miloševićev politički uspon ubrzan je nakon njegovog obraćanja [[Srbi|Srbima]] i [[Crnogorci|Crnogorcima]] u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] u aprilu 1987. Njegov pristup kosovskom pitanju i način političke mobilizacije razlikovali su se od Stambolićevog pristupa, koji je zagovarao rješenje u okviru jugoslavenskog političkog sistema i uz uključivanje drugih republika.&lt;ref name=&quot;RFEOsma&quot;/&gt;

=== Osma sjednica CK SK Srbije ===
{{Glavni|Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije}}
Sukob između Ivana Stambolića i Slobodana Miloševića kulminirao je tokom 1987, u vrijeme sve izraženijih političkih neslaganja unutar rukovodstva Saveza komunista Srbije. Jedno od osnovnih pitanja bilo je rješavanje [[Kosovska kriza|kosovske krize]] i način na koji je trebalo odgovoriti na sve snažnije zahtjeve Srba i Crnogoraca s Kosova. U proljeće i ljeto 1987. razlike između Stambolića i Miloševića postajale su sve izraženije, dok je Milošević postepeno izgrađivao podršku unutar partijskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Neposredni povod za sazivanje [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije|Osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]] bio je sukob između Miloševića i [[Dragiša Pavlović|Dragiše Pavlovića]], predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda i Stambolićevog političkog saveznika. Pavlović je u septembru 1987. kritikovao način na koji se rješavalo kosovsko pitanje i upozoravao na opasnost od političke mobilizacije zasnovane na nacionalnim osjećajima. Milošević je njegove stavove ocijenio kao neprihvatljive i zahtijevao njegovo razrješenje.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot; /&gt;

Osma sjednica održana je 23. i 24. septembra 1987. u Beogradu, a njome je predsjedavao Milošević kao predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot; /&gt; Sjednica je bila javno prenošena na Televiziji Beograd, što je omogućilo da višednevni unutarpartijski sukob prvi put u takvoj mjeri bude praćen u cijeloj Srbiji.

Tokom sjednice Milošević je Pavlovića predstavio kao političara koji svojim stavovima slabi partijsko jedinstvo i ne odgovara adekvatno na probleme na [[Kosovo|Kosovu]]. Pavlović je, s druge strane, upozoravao na posljedice politike koja je kosovsko pitanje predstavljala prvenstveno kroz nacionalnu mobilizaciju i zahtijevao oprezniji politički pristup.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolić je nastojao zadržati kontrolu nad političkim procesom i spriječiti potpuno preuzimanje partijskog rukovodstva od strane Miloševićeve struje. Međutim, njegova podrška među članovima Centralnog komiteta bila je nedovoljna. Milošević je tokom priprema za sjednicu uspio osigurati većinu u partijskom rukovodstvu, dok je dio dotadašnjih Stambolićevih saveznika prešao na njegovu stranu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Na sjednici je Milošević osigurao podršku za razrješenje Pavlovića iz članstva u Centralnom komitetu Saveza komunista Srbije. Time je Stambolićev politički položaj dodatno oslabljen, a Milošević je učvrstio kontrolu nad partijskim rukovodstvom Srbije. Osma sjednica predstavljala je odlučujući politički poraz Stambolićeve struje i važnu prekretnicu u Miloševićevom usponu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

=== Politički pad i povlačenje iz politike ===

Nakon [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije|Osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]] u septembru 1987, politički položaj Ivana Stambolića bio je ozbiljno oslabljen. Iako je formalno ostao predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije, Milošević i njegovi saveznici nastavili su učvršćivati kontrolu nad političkim institucijama Srbije i postupno uklanjati Stambolićeve pristalice s važnih funkcija.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolić se nakon Osme sjednice našao u političkoj izolaciji. Miloševićeva struja nastojala je njegovu smjenu prikazati kao dio promjene političkog rukovodstva Srbije, dok je Stambolić pokušavao zadržati funkciju i politički utjecaj. Prema analizi historičara Koste Nikolića, Miloševićev cilj bio je uspostavljanje potpune političke kontrole u Srbiji, zbog čega je uklanjanje Stambolića predstavljalo jednu od narednih faza nakon pobjede na Osmoj sjednici.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

U narednim mjesecima pojačan je politički i javni pritisak na Stambolića. Njegov položaj dodatno je oslabljen nakon što je izgubio podršku dijela dotadašnjih političkih saveznika. Na sjednici Predsjedništva SR Srbije 14. decembra 1987. Stambolić je podnio ostavku na funkciju predsjednika Predsjedništva SR Srbije i time se povukao iz neposrednog političkog života.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot;/&gt; Na njegovu funkciju izabran je [[Petar Gračanin]], koji je pripadao političkoj strukturi koja je nakon Osme sjednice podržavala Miloševića.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolićev odlazak s političke funkcije nije značio i njegov potpuni nestanak iz javnog života. Na prijedlog tadašnjeg saveznog premijera [[Ante Marković|Ante Markovića]] krajem 1987. preuzeo je funkciju direktora [[Jugoslovenska banka za međunarodnu ekonomsku saradnju|Jugoslovenske banke za međunarodnu ekonomsku saradnju]] (JUBMES) u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Na čelu JUBMES-a Stambolić je ostao tokom gotovo čitave naredne decenije. Početkom raspada Jugoslavije i izbijanja ratova 1990-ih poslovanje banke bilo je otežano, a Stambolić je nastojao očuvati njenu imovinu i međunarodne poslovne veze. Prema njegovom kasnijem svjedočenju, banka je u tom periodu nastojala sačuvati kapital vrijedan više od 300 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Stambolić je tokom 1990-ih ostao kritičan prema politici Slobodana Miloševića. U aprilu 1995. učestvovao je u posjeti [[Sarajevo|Sarajevu]] koju je organizovao [[Beogradski krug]], zajedno s grupom srbijanskih intelektualaca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Stambolic_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Radio Sarajevo |title=Prošlo je 25 godina od ubistva Ivana Stambolića: Čovjek koji je plakao u opkoljenom Sarajevu |website=Radio Sarajevo |date=25. 8. 2025 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/proslo-je-25-godina-od-ubistva-ivana-stambolica-covjek-koji-je-plakao-u-opkoljenom-sarajevu/603124 |access-date=18. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U istom periodu učestvovao je u pokušajima okupljanja političara i intelektualaca oko ideje socijaldemokratske alternative Miloševićevom režimu, zajedno s [[Miladin Životić|Miladinom Životićem]], [[Žarko Korać|Žarkom Koraćem]], [[Rasim Ljajić|Rasimom Ljajićem]], [[Nenad Čanak|Nenadom Čankom]] i drugima.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1997. savezna vlada preuzela je JUBMES, čime je Stambolić izgubio položaj direktora i otišao u penziju. Njegov odlazak iz JUBMES-a označio je kraj njegovog dugogodišnjeg profesionalnog angažmana u privredi, ali ne i njegovog političkog djelovanja. Nakon toga je sve otvorenije javno istupao protiv Miloševića i njegove politike.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

=== Smrt kćerke Bojane ===

Stambolićevu porodicu pogodila je tragedija u aprilu 1988, kada je njegova dvadesetčetvorogodišnja kćerka Bojana poginula u [[Saobraćajna nesreća|saobraćajnoj nesreći]] kod [[Budva|Budve]]. Prema izvještaju istražnog sudije Miodraga Živkovića, koji je decenijama kasnije objavljen u javnosti, Bojana je 28. aprila 1988, tokom vožnje iz Budve prema Hrvatskoj, izgubila kontrolu nad svojim automobilom. Vozilo je udarilo u zaštitnu ogradu, probilo je i sletjelo u provaliju iznad plaže Jaz, pri čemu je Bojana smrtno stradala.&lt;ref name=&quot;Vreme_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Nova dokumenta o misterioznoj smrti ćerke Ivana Stambolića |website=Vreme |date=28. 5. 2020 |url=https://vreme.com/vesti/nova-dokumenta-o-misterioznoj-smrti-cerke-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Iako je slučaj zvanično vođen kao saobraćajna nesreća, Bojanina smrt je godinama ostala predmet sumnji u porodici Stambolić. Nakon političkog pada Slobodana Miloševića 2000. godine u javnosti su se pojavile tvrdnje da nesreća možda nije bila slučajna i da je Bojanina smrt mogla biti povezana s političkim sukobom između Stambolića i Miloševića.&lt;ref name=&quot;Vreme_Stambolic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SB_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Smrt u provaliji bez tajni: &quot;Vijesti&quot; objavile dokumente o nesreći u kojoj je stradala kćerka Ivana Stambolića |website=Slobodna Bosna |date=28. 5. 2020 |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/362583/smrt_u_provaliji_bez_tajni_vijesti_objavile_dokumente_o_nesreci_u_kojoj_je_stradala_kcerka_ivana_stambolica.html |access-date=18. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIN_Stambolic_2001&quot;&gt;{{cite web |title=Da li je Ivan nastradao zbog Bojane |website=NIN |date=15. 2. 2001 |url=https://www.nin.rs/2001-02/15/16646.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; 

[[Slobodan Milošević]] prisustvovao je Bojaninoj sahrani. Prema svjedočenju članova porodice Stambolić, Ivanova supruga Katarina odbila je njegovo saučešće i, kada je Milošević pokušao ući u kapelu, suprotstavila mu se riječima: &quot;Ti si je ubio.&quot; Prema istom svjedočenju, Milošević nije odgovorio, već je napustio kapelu.&lt;ref name=&quot;Ekspres_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Marković Subota |first=Tamara |title=Ubijen zbog prezimena |website=Ekspres |date=14. 7. 2020 |url=https://www.ekspres.net/hronika/ubijen-zbog-prezimena |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Navod o Katarininoj reakciji kasnije je prenošen i u drugim izvještajima o porodici Stambolić, dok drugi izvori potvrđuju barem da je Katarina na sahrani odbila Miloševićevo saučešće.&lt;ref name=&quot;Mihovilovic_Nacional_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Mihovilović |first=Maroje |title=Kako je Milošević ubio svog najboljeg prijatelja |website=Nacional |date=2. 4. 2003 |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/10549/kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812204558/https://arhiva.nacional.hr/clanak/10549/kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja |archive-date=12. 8. 2020 |url-status=dead |access-date=19. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Prema kasnijim svjedočenjima članova porodice i Stambolićevih prijatelja, sumnja da Bojanina smrt nije bila slučajna ostala je prisutna i kod samog Ivana Stambolića. Međutim, za tvrdnju da je Bojana ubijena po Miloševićevom nalogu ne postoji pravosnažna sudska presuda, pa je takvu tvrdnju potrebno navoditi kao sumnju ili navod, a ne kao utvrđenu činjenicu.&lt;ref name=&quot;Ekspres_Stambolic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NIN_Stambolic_2001&quot; /&gt;

=== Povratak u politički život (1997–2000) ===

Nakon odlaska s mjesta direktora JUBMES-a 1997, Stambolić se postepeno počeo vraćati u javni i politički život. Tokom 1990-ih uglavnom je djelovao izvan stranačke politike, ali je javno kritikovao politiku [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Već 1991. počeo je ponovo javno istupati, nakon što su mu studenti tokom studentskih protesta omogućili da govori, a kasnije je podržavao i opozicijske aktivnosti usmjerene protiv Miloševićevog režima.&lt;ref name=&quot;RSE_Stambolic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Mihajlović |first=Branka |title=Ivan Stambolić iz arhive RSE: Topovi su me ućutkali |website=Radio Slobodna Evropa |date=23. 9. 2017 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-ivan-stambolic/28751099.html |access-date=19. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Stambolić je 1995. objavio knjigu ''Put u bespuće'', u kojoj je iznio svoje viđenje političke krize u Srbiji i Jugoslaviji i kritikovao politiku Miloševićeve vlasti.&lt;ref name=&quot;Stambolic_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Put u bespuće: odgovori Ivana Stambolića na pitanja Slobodana Inića |publisher=Radio B-92 |location=Beograd |year=1995 |isbn=86-7963-018-7 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/98036487 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; U drugoj polovini 1990-ih učestvovao je i u opozicijskim inicijativama. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] posjetio je [[Sarajevo]], a njegovi javni nastupi i kontakti s političarima iz drugih bivših jugoslavenskih republika doprinijeli su njegovom ponovnom pojavljivanju na političkoj sceni.&lt;ref name=&quot;Partos_Independent&quot;&gt;{{cite news |last=Partos |first=Gabriel |title=Ivan Stambolic |website=The Independent |date=1. 4. 2003 |url=https://www.independent.co.uk/news/obituaries/ivan-stambolic-36385.html |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uoči saveznih izbora 2000. Stambolić je sve otvorenije govorio o potrebi promjene vlasti. U intervjuima početkom 2000. ocjenjivao je da Milošević gubi podršku i da opozicija mora prevazići međusobne podjele kako bi ga porazila na izborima. Istovremeno je naglašavao da se ne želi vratiti stranačkoj politici i da ne pripada nijednoj političkoj stranci.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Miladinović |first=Veljko |title=„Najbesmislenije političko ubistvo u istoriji“: Zašto je ubijen Ivan Stambolić |website=Nedeljnik |date=4. 10. 2025 |url=https://www.nedeljnik.rs/najbesmislenije-politicko-ubistvo-u-istoriji-zasto-je-ubijen-ivan-stambolic/ |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom ljeta 2000. pojedini opozicijski političari predložili su Stambolića kao mogućeg zajedničkog kandidata opozicije protiv Miloševića na predsjedničkim izborima najavljenim za septembar. Branislav Kovačević iz koalicije &quot;Šumadija&quot; razgovarao je sa Stambolićem o toj mogućnosti. Prema Kovačevićevom svjedočenju, Stambolić je bio spreman prihvatiti kandidaturu pod uslovom da njegovu kandidaturu jednoglasno podrže stranke [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS) i da mu protivkandidat bude upravo Milošević.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;&gt;{{cite news |title=Ivan Stambolic je prihvatio predsednicku kandidaturu |website=B92 |date=2003 |url=https://www.b92.net/o/info/vesti/pregled_stampe?nav_id=105299 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Međutim, unutar opozicije nije postojala saglasnost o njegovoj kandidaturi. Kovačević je naveo da su je podržavali pojedini opozicijski lideri, među kojima [[Nenad Čanak]], [[Mile Isakov]] i [[Rasim Ljajić]], dok su [[Zoran Đinđić]] i [[Žarko Korać]] smatrali da Stambolić nema dovoljno velike izglede da pobijedi Miloševića.&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;/&gt; Stambolić je, prema istom svjedočenju, nakon što je obaviješten o podijeljenim stavovima unutar DOS-a, izjavio da će podržati kandidata kojeg koalicija na kraju odabere.&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;/&gt;

U međuvremenu je u julu 2000. promijenjen Ustav Savezne Republike Jugoslavije, čime je uveden neposredan izbor predsjednika SR Jugoslavije, a predsjednički izbori raspisani su za 24. septembar 2000.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot; /&gt; Stambolić je u tom periodu nastavio javno pozivati opoziciju na zajednički nastup protiv Miloševića. U jednom od svojih posljednjih intervjua, objavljenom tokom ljeta 2000, govorio je o neizbježnosti političkih promjena i potrebi da opozicija nastupi jedinstveno.&lt;ref name=&quot;RSE_Stambolic_2017&quot; /&gt;

== Otmica i ubistvo ==

Dana 25. augusta 2000. godine Ivan Stambolić je otet u beogradskom naselju [[Košutnjak]], dok je išao na rekreaciju. Prema kasnije utvrđenim činjenicama, pripadnici [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) prisilno su ga uveli u vozilo i odvezli iz Beograda. Nakon toga prevezen je na [[Fruška gora|Frušku goru]], gdje je ubijen.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;&gt;{{cite web |title=Godišnjica od ubistva Stambolića |website=Radio-televizija Srbije |date=25. 8. 2011 |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/945398/.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Prema nalazima kasnijeg sudskog postupka, u otmici su učestvovali pripadnici JSO-a [[Branko Berček]] i [[Nenad Šare]], dok je operacijom rukovodio komandant JSO-a [[Milorad Ulemek]]. Stambolić je na Fruškoj gori izveden iz vozila i ubijen s dva hica u potiljak. Njegovo tijelo potom je zakopano u prethodno iskopanu jamu i prekriveno živim [[Kalcij-oksid|kreč]]om.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot; /&gt;

Stambolićev nestanak dogodio se mjesec dana prije [[Izbori u SR Jugoslaviji 2000.|predsjedničkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji]], na kojima je Milošević bio kandidat. Zbog njegovog ranijeg političkog sukoba s Miloševićem i činjenice da je uoči izbora razmatrana mogućnost njegove kandidature kao zajedničkog opozicionog kandidata, odmah nakon nestanka pojavile su se sumnje da je riječ o politički motivisanoj otmici.&lt;ref name=&quot;B92_Stambolic_ostaci&quot;&gt;{{cite web |title=Mihajlović: Pronađeni posmrtni ostaci Ivana Stambolića |website=B92 |date=28. 3. 2003 |url=https://www.b92.net/o/news/indexs?nav_id=104601 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom naredne dvije i po godine sudbina Stambolića nije bila poznata. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 27. marta 2003. na Fruškoj gori, tokom policijske akcije [[Operacija Sablja|&quot;Sablja&quot;]], pokrenute nakon [[Atentat na Zorana Đinđića|ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića]]. Policija je tada saopštila da su u otmici i ubistvu učestvovali pripadnici JSO-a. Identitet posmrtnih ostataka naknadno je potvrđen DNK analizom.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;DNA_Stambolic&quot;&gt;{{cite news |title=DNK analiza potvrdila da je riječ o ubijenom Ivanu Stamboliću |website=Index.hr |date=4. 4. 2003 |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/dnk-analiza-potvrdila-da-je-rijec-o-ubijenom-ivanu-stambolovicu/129868.aspx |access-date=18. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Pronalazak posmrtnih ostataka omogućio je rekonstrukciju posljednjih sati Stambolićevog života i pokretanje postupka protiv pripadnika JSO-a i drugih osoba osumnjičenih za njegovu otmicu i ubistvo. U julu 2005. Specijalni sud u Beogradu proglasio je krivima više pripadnika JSO-a i bivših službenika sigurnosnih struktura. Sud je utvrdio da je Stambolićeva otmica i ubistvo izvršena po nalogu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, preko komandanta JSO-a Milorada Ulemeka.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot;&gt;{{cite news |title=Ulemeku 40 godina, Markoviću 15 |website=[[B92]] |date=18. 7. 2005 |url=https://www.b92.net/o/vesti/vesti?nav_id=172820 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_Ulemek40&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Ulemeku 40 godina zatvora |website=B92 |date=28. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_category=120&amp;nav_id=202885 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ulemek i pripadnici JSO-a [[Branislav Berček|Branislav Berček]], [[Dušan Maričić]] i [[Nenad Bujošević]] osuđeni su na po 40 godina zatvora. Bivši načelnik [[Resor državne bezbednosti|Resora državne bezbednosti]] [[Radomir Marković]] osuđen je na 15 godina zatvora, dok su [[Leonid Milivojević]] i [[Nenad Ilić]] osuđeni na po 15 godina. [[Milorad Bracanović]], bivši zamjenik načelnika Bezbednosno-informativne agencije, osuđen je na četiri godine zatvora zbog prikrivanja zločina.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot;/&gt;

Presudu je 2006. potvrdio [[Vrhovni sud Srbije]], čime je potvrđena odgovornost Ulemeka i ostalih osuđenih za Stambolićevo ubistvo.&lt;ref name=&quot;B92_VrhovniSud&quot;&gt;{{cite news |title=Supreme Court confirms verdict |website=[[B92]] |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/o/eng/news/crimes?dd=14&amp;mm=06&amp;nav_id=35286&amp;yyyy=2006 |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U pravosnažnoj presudi utvrđeno je da je motiv zločina bio uklanjanje Stambolića kao mogućeg političkog protivnika Miloševića.&lt;ref name=&quot;Vreme_KonacnaPravda&quot;&gt;{{cite web |last=Tagirov |first=Tatjana |title=Konačna pravda |website=Vreme |date=11. 7. 2007 |url=https://vreme.com/vreme/konacna-pravda/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Stambolić je sahranjen 8. aprila 2003. na [[Topčidersko groblje|Topčiderskom groblju]] u Beogradu, uz državne počasti.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;/&gt;

== Sudski postupak ==

Nakon pronalaska Stambolićevih posmrtnih ostataka u martu 2003, srpske pravosudne i sigurnosne institucije pokrenule su postupak protiv pripadnika [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) i drugih osoba osumnjičenih za njegovu otmicu i ubistvo. Postupak je vođen pred Posebnim odjeljenjem Okružnog suda u Beogradu za borbu protiv organizovanog kriminala, a optužnica je obuhvatala i pokušaj ubistva [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] u [[Budva|Budvi]] 2000.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Vrhovni sud potvrdio presudu |website=B92 |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=14&amp;nav_category=120&amp;nav_id=201135 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; 

Tokom suđenja saslušan je veći broj svjedoka i vještaka, a izvedeni su brojni materijalni dokazi. Među važnim svjedocima bio je [[Nenad Šare]], pripadnik JSO-a i svjedok saradnik, čiji su iskazi korišteni u rekonstrukciji priprema i izvršenja Stambolićeve otmice i ubistva. U postupku su razmatrani i iskazi bivšeg načelnika [[Resor državne bezbednosti|Resora državne bezbednosti]] (RDB) [[Radomir Marković|Radomira Markovića]], koji je tokom istrage iznio navode o ulozi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].&lt;ref name=&quot;B92_2005_Marković&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Izjave Markovića ostaju |website=B92 |date=2. 6. 2005 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&amp;mm=06&amp;dd=02&amp;nav_category=120&amp;nav_id=169719 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2005_NastavakSudjenja&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Nastavak suđenja za ubistvo Stambolića |website=B92 |date=19. 1. 2005 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_category=120&amp;nav_id=160280 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan dio dokaznog postupka odnosio se na utvrđivanje veze između političkog vrha tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, RDB-a i JSO-a. Prema iskazu koji je Marković dao tokom istrage, Milošević mu je rekao da treba &quot;ukloniti&quot; Stambolića, a zatim mu naložio da Ulemeku stavi na raspolaganje ono što bude tražio. Sudsko vijeće prihvatilo je ovaj i druge izvedene dokaze u ocjeni odgovornosti optuženih.&lt;ref name=&quot;B92_2005_Marković&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2005_NastavakSudjenja&quot; /&gt;

=== Prvostepena presuda ===

Specijalni sud u Beogradu donio je prvostepenu presudu 18. jula 2005. [[Milorad Ulemek]], tadašnji komandant JSO-a, i pripadnici jedinice [[Branko Berček]], [[Dušan Maričić]] i [[Nenad Bujošević]] osuđeni su na po 40 godina zatvora. [[Leonid Milivojević]] i [[Nenad Ilić]] osuđeni su na po 15 godina, dok je bivši načelnik RDB-a [[Radomir Marković]] osuđen na 15 godina zatvora zbog pomaganja u izvršenju zločina. Bivši zamjenik načelnika [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] [[Milorad Bracanović]] osuđen je na četiri godine zatvora zbog prikrivanja krivičnog djela.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot; /&gt;

U obrazloženju presude sud je zaključio da je Ulemek, postupajući po nalogu Slobodana Miloševića, organizovao kriminalnu grupu i izdao naređenje za otmicu i ubistvo Stambolića. Sud je također zaključio da je cilj bio uklanjanje političkih protivnika tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije. Istovremeno, predsjedavajući sudskog vijeća naglasio je da se postupak odnosi na konkretnu krivičnu odgovornost optuženih, a ne na &quot;suđenje jednom režimu&quot;.&lt;ref name=&quot;B92_2007_Ulemek&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Konačna odluka o presudi Ulemeku |website=B92 |date=10. 7. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=07&amp;dd=10&amp;nav_category=120&amp;nav_id=254581 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot; /&gt;

=== Žalbeni postupak ===

Vrhovni sud Srbije je u junu 2006. razmatrao žalbe na prvostepenu presudu. Potvrdio je kazne [[Milorad Ulemek|Miloradu Ulemeku]] i [[Branko Berček|Branku Berčeku]] od po 40 godina zatvora, dok je [[Dušan Maričić|Dušanu Maričiću]] kaznu smanjio sa 40 na 30 godina, a [[Nenad Bujošević|Nenadu Bujoševiću]] sa 40 na 35 godina. Kazna [[Leonid Milivojević|Leonidu Milivojeviću]] povećana je sa 15 na 30 godina, dok je kazna [[Radomir Marković|Radomiru Markoviću]] od 15 godina potvrđena. [[Milorad Bracanović|Miloradu Bracanoviću]] kazna je smanjena sa četiri na dvije godine zatvora, a [[Nenad Ilić|Nenadu Iliću]] ostala je kazna od 15 godina.&lt;ref name=&quot;B92_2008_Godisnjica&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Godišnjica ubistva Stambolića |website=B92 |date=25. 8. 2008 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=08&amp;dd=25&amp;nav_category=12&amp;nav_id=315323 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zbog izrečene maksimalne kazne, Ulemek i Berček imali su pravo na žalbu u trećem stepenu. Veliko vijeće Vrhovnog suda Srbije razmatralo je njihove žalbe tokom 2007.&lt;ref name=&quot;Klix_Fena_2007&quot;&gt;{{cite web |author=FENA |title=Pročitan obdukcioni nalaz Stambolićevih posmrtnih ostataka |website=Klix.ba |date=6. 3. 2007 |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/procitan-obdukcioni-nalaz-stambolicevih-posmrtnih-ostataka/70306087 |access-date=19. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U julu iste godine odbilo je žalbe kao neosnovane, čime su presude protiv Ulemeka i Berčeka postale pravosnažne.&lt;ref name=&quot;B92_2007_Ulemek&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Konačna odluka o presudi Ulemeku |website=B92 |date=10. 7. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=07&amp;dd=10&amp;nav_category=120&amp;nav_id=254581 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2007_VrhovniSudOpet&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Vrhovni sud opet o presudi Ulemeku |website=B92 |date=5. 3. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=03&amp;dd=05&amp;nav_category=120&amp;nav_id=235058 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tagirov_Vreme_2007&quot;&gt;{{cite web |last=Tagirov |first=Tatjana |title=Konačna pravda |website=Vreme |date=11. 7. 2007 |url=https://vreme.com/vreme/konacna-pravda/ |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pravosnažnim presudama tako je potvrđeno da je Stambolić otet i ubijen u okviru organizovane akcije u kojoj su učestvovali pripadnici JSO-a, te da je [[Milorad Ulemek]] postupao po nalogu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Sudski postupak predstavljao je jedno od prvih pravosnažnih utvrđenja odgovornosti visokih pripadnika sigurnosnog aparata za politička ubistva povezana s režimom Slobodana Miloševića.&lt;ref name=&quot;B92_2006_SupremeCourtConfirm&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Supreme Court confirms verdict |website=B92 |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/eng/news/crimes.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=14&amp;nav_id=35286 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_Ulemek40&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Ulemeku 40 godina zatvora |website=B92 |date=28. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_category=120&amp;nav_id=202885 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Porodični život ==

Stambolić je bio oženjen Katarinom, s kojom je imao sina Veljka i kćerke Tijanu i Bojanu. Bojana Stambolić poginula je 28. aprila 1988. u saobraćajnoj nesreći kod Budve, u 24. godini života.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt;

== Nagrade ==

Bio je nosilac [[Orden rada|Ordena rada]] sa srebrnim vijencem i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordena bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vijencem.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt;

== Djela ==
* ''Direktor u samoupravljanju'' (1978])&lt;ref name=&quot;Stambolic_1978&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Direktor u samoupravljanju |publisher=Rad |location=Beograd |year=1978 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/11707143 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Rasprave o SR Srbiji: 1979-1987.'' (1988)&lt;ref name=&quot;Stambolic_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Rasprave o SR Srbiji: 1979-1987. |publisher=Globus |location=Zagreb |year=1988 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/34263815/ubsm |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Put u bespuće: odgovori Ivana Stambolića na pitanja Slobodana Inića'' (1995)&lt;ref name=&quot;Stambolic_1995&quot; /&gt;
* ''Koren zla'' (objavljena posthumno 2002)&lt;ref name=&quot;Stambolic_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |last2=Perović |first2=Latinka |title=Koren zla |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |location=Beograd |year=2002 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/179255559#full |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Žrtve: Ivan Stambolić Slavku Ćuruviji'' (objavljena posthumno 2006)&lt;ref name=&quot;Stambolic_Curuvija_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |last2=Ćuruvija |first2=Slavko |title=Žrtve: Ivan Stambolić Slavku Ćuruviji |publisher=Udruženje Nauka i društvo Srbije |location=Beograd |year=2006 |isbn=86-84333-02-0 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/rs/sr/data/cobib/130276876/nbhp?format=isbd |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

O političkom djelovanju i životu Ivana Stambolića objavljeno je više knjiga i drugih publikacija. Među značajnijim djelima su:

* ''Slučaj Ivana Stambolića'' (2001)&lt;ref name=&quot;Perovic_2001&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |title=Case of Ivan Stambolić |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia : Committee for Release of Ivan Stambolić |location=Belgrade |year=2001 |isbn=86-7208-038-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/4260112/cnbct?format=detail |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istraga_Stambolic_2001&quot;&gt;{{cite book |title=Istraga je u toku ... : slučaj Ivana Stambolića |publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji i Odbor za oslobađanje Ivana Stambolića |location=Beograd |year=2001 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/512616279#full |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990)'' (2004)&lt;ref name=&quot;Popovic_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Popović |first=Milivoje |title=Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990.) |publisher=Prometej; M. Popović |location=Novi Sad; Beograd |year=2004 |isbn=86-7639-770-8 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/nbs/112905228 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek)'' (2016)&lt;ref name=&quot;Perovic_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) |publisher=Dan Graf; Javna medijska ustanova &quot;Radio-televizija Vojvodine&quot; |location=Beograd; Novi Sad |edition=2. |year=2016 |isbn=978-86-83517-87-9 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/222322444 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Dominantna i neželjena elita. Knj. 7, Ivan Stambolić. Ivan Đurić'' (2022)&lt;ref name=&quot;Perovic_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita. Knj. 7, Ivan Stambolić. Ivan Đurić |publisher=Dan graf |location=Beograd |year=2022 |isbn=978-86-6030-024-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/75197449 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Stambolić: moć, izdaja, tragedija'' (2025)&lt;ref name=&quot;Selinic_2025&quot;&gt;{{cite book |last=Selinić |first=Slobodan |title=Stambolić: moć, izdaja, tragedija |publisher=Vukotić media |location=Beograd |year=2025 |isbn=978-86-81510-98-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/175465481 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Spomen-obilježja ===
[[Datoteka:Stambolićev spomenik.JPG|mini|desno|300px|Spomen-obilježje Ivanu stamboliću u blizini mjesta ubistva na Fruškoj gori]]
U julu 2004. u beogradskom parku [[Košutnjak]], na mjestu na kojem je Stambolić otet četiri godine ranije, podignuta je kamena spomen-česma poznata kao &quot;Ivanova česma&quot;. Spomen-česmu su podigli njegovi prijatelji, a na njoj je ispisano da je Stambolić otet i ubijen 2000. i da su česmu podigli prijatelji 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |title=U Beogradu otvorena spomen-česma ubijenom Ivanu Stamboliću |work=Index.hr |date=7. 7. 2004 |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=211767 |access-date=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. na [[Fruška gora|Fruškoj gori]], na mjestu na kojem je Stambolić ubijen i gdje su pronađeni njegovi posmrtni ostaci, podignut je spomenik u njegovo sjećanje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dvanaest godina od ubistva Stambolića |website=RTS |date=25. 8. 2012 |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/1162672/.html |access-date=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Atentat na Zorana Đinđića]]
* [[Jedinica za specijalne operacije]]
* [[Memorandum SANU]]
* [[Operacija Sablja]]
* [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]]
* [[Savez komunista Srbije]]
* [[Slobodan Milošević]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |title=Case of Ivan Stambolić |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia : Committee for Release of Ivan Stambolić |location=Belgrade |year=2001 |isbn=86-7208-038-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/4260112/cnbct?format=detail |language=en}}
* {{cite book |last=Popović |first=Milivoje |title=Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990.) |publisher=Prometej; M. Popović |location=Novi Sad; Beograd |year=2004 |isbn=86-7639-770-8 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/nbs/112905228 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) |publisher=Dan Graf; Javna medijska ustanova &quot;Radio-televizija Vojvodine&quot; |location=Beograd; Novi Sad |year=2016 |isbn=978-86-83517-87-9 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/222322444 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{cite book |last=Selinić |first=Slobodan |title=Stambolić: moć, izdaja, tragedija |publisher=Vukotić media |location=Beograd |year=2025 |isbn=978-86-81510-98-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/175465481 |language=sr}}
* {{cite journal |last=Nikolić |first=Kosta |title=Smenjivanje Ivana Stambolića sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije 1987. |journal=Istorija 20. veka |year=2016 |volume=34 |issue=1 |pages=159–178 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2016/12/2016_1_09.pdf |language=sr}}
* {{cite web |author=Express |title=Kako su Gumar i Rambo ubili predsjednika Srbije Ivana Stambolića: 'Klekni!' |website=Express |date=25. 8. 2025 |url=https://express.24sata.hr/top-news/kako-su-gumar-i-rambo-ubili-predsjednika-srbije-ivana-stambolica-klekni-30636 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
* {{Commons category-inline|Ivan Stambolić}}
* [https://pescanik.net/poslednje-pismo-slobodanu-milosevicu/ Posljednje pismo Slobodanu Miloševiću]
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-ivan-stambolic/28751099.html Posljednji intervju s Ivanom Stambolićem snimljen u junu 2000.]

{{Predsjednici CK SK Srbije}}
{{Predsjednici SR Srbije}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stambolić, Ivan}}
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Ivanjica]]
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Premijeri Srbije]]</text>
      <sha1>s47a072njlkta31j5trnsvdz69u0iy3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mate Šarlija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63335</id>
    <revision>
      <id>3925201</id>
      <parentid>3916240</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Biografija */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3037" sha1="471d43qtqqfqcuc5x56zwl7mmo8hc0t" xml:space="preserve">{{Nedostaju_izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
| ime               = Mate Šarlija
| slika             = 
| opis              = 
| datum rođenja     = [[3. mart]] [[1929.]]
| mjesto rođenja    = [[Zvekovica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum smrti       = [[31. januar]] [[1999.]]
| mjesto smrti      = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost      = [[Hrvati|Hrvat]]
| puno ime          = 
| nadimak           = Daidža
| supruga           = 
| suprug            = 
| titule            = 
| knjige            = 
| služba            = 1991–1996.
| čin               = [[Datoteka:General bojnik.jpg|30px]] [[General bojnik]]&lt;br&gt;
| ratovi            = [[Drugi svjetski rat]]&lt;br&gt;[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = [[Bitka na Lijevče polju]]&lt;br&gt;[[Bitka za Čepikuće]]
| vojska            = [[Ustaška vojnica]]&lt;br&gt;[[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]&lt;br&gt;[[Hrvatsko vijeće odbrane]]
| rod               = [[Pješadija]]
| jedinice          = 
| komandovao        = [[Pukovnija &quot;Kralj Tomislav&quot;]]
| nagrade           = 
}}
'''Mate Šarlija''' ('''Daidža''' - rodno ime '''Nijaz Batlak''') bio je [[general]] u vojsci [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-u]] tokom ratova u Hrvatskoj i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

== Biografija ==
Rođen 3. marta 1929. u selu Zvekovici, konavoskom naselju blizu [[Cavtat]]a. Umro u [[Zagreb]]u 31. januara 1999. Nadimak Daidža dobio je po daidži sa kojim je provodio dječačke dane. Od 1941. do 1945, bio je pripadnik u vojnim formacijama [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], kada je uhapšen, i biva zatvoren do 1956. u vojnom zatvoru u blizini [[Mostar]]a. Odlazi u Španiju gdje završava vojnu akademiju.{{izvor}}

U Hrvatsku se vraća 1990, a već 1991. imenovan je prvim komandantom južnog ratišta Dalmacije i Hercegovine.

Osnovao je dobrovoljačke jedinice - [[Pukovnija &quot;Kralj Tomislav&quot;|pukovniju &quot;Kralj Tomislav&quot;]], poslije preustrojenu u elitnu jedinicu HVO-a &quot;Ludvig Pavlović&quot;, te jedinicu &quot;Nahid Kulenović&quot;, koja je probila obruč oko Goražda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/dom/236/dom06.htm|title=Dom i svijet – Broj 236 – In memorijam preminulom general pukovniku Hrvatske vojske Mate Sarliji Daidzi|last=|first=|date=|website=www.hic.hr|publisher=|access-date=8. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
 
Krajem 1992. premješten je u logistiku u [[Zagreb]], a nakon [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] radio je u ambasadi Hrvatske u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao savjetnik za međunacionalne odnose, penzionisan je 1996, a umro je 31. januara 1999.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.youtube.com/watch?v=iUuUv22nUjQ Video snimak Mate Šarlije] {{Simboli jezika|bs/hr|Bosanski &amp; Hrvatski}}

{{DEFAULTSORT:Šarlija, Mate}}
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Generali Oružanih snaga Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Generali Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Ustaše]]</text>
      <sha1>471d43qtqqfqcuc5x56zwl7mmo8hc0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Heraldika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65941</id>
    <revision>
      <id>3925210</id>
      <parentid>3921946</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19073" sha1="pzlprugl7vd9psj6xts98me85v9hzqr" xml:space="preserve">[[File:Hyghalmen Roll Late 1400s.jpg|thumb|Njemački [[Hyghalmenov grb]] nastao je krajem 15. stoljeća i ilustrira njemačku praksu ponavljanja tema s grba na grbu ([[Grbovnik]]).]]

'''Heraldika''', ('''grboslovlje''') je [[Naučna disciplina|disciplina]] koja se odnosi na dizajn, prikazivanje, proučavanje i prenošenje grbova. [[Potpuni heraldički grb]] može uključivati ​​[[Grb|grb na štitu]], [[Kaciga (heraldika)|kacigu]] i [[Čelenka (heraldika)|čelenci]], zajedno s pratećim elementima, kao što su [[držači štita]], [[Značka (heraldika)|značke]], [[Heraldička zastava|zastave]] i [[Uzrečica (Heraldika)|uzrečice]].&lt;ref&gt;{{harvp|Fox-Davies|1909|pp=1, 57–59}}&lt;/ref&gt; Heraldička dostignuća su formalno opisana u [[blazon]]u.&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |title= Heraldry - Symbols, Blazon, Armorial |url= https://www.britannica.com/topic/heraldry/The-nature-and-origins-of-heraldic-terminology |access-date= 23. 7. 2025 |encyclopedia= Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Iako upotreba različitih elemenata za označavanje pojedinaca i grupa datira još iz [[Stari vijek|antike]], i oblik i upotreba takvih elemenata su se uveliko razlikovali, jer se koncept regularnih, nasljednih dizajna, koji čine prepoznatljivu karakteristiku heraldike, nije razvio sve do [[Visoki srednji vijek|visokog srednjeg vijeka]].&lt;ref name=&quot;CGH 1–18&quot;&gt;{{harvp|Fox-Davies|1909|pp=1–18}}&lt;/ref&gt; Često se tvrdi da je upotreba kaciga sa štitnicima za lice tokom ovog perioda otežavala prepoznavanje zapovjednika na bojnom polju kada su se velike vojske okupljale duži period, što je zahtijevalo razvoj heraldike kao simboličkog jezika, ali postoji malo podrške za ovo gledište.&lt;ref name=&quot;CGH 1–18&quot;/&gt;{{sfnp|Brooke-Little|1973|p=2}}

Uočena ljepota i raskoš heraldičkih dizajna omogućili su im da prežive postepeno napuštanje oklopa na bojnom polju tokom sedamnaestog stoljeća. Heraldika je poetski opisana kao &quot;sluškinja historije&quot;,&lt;ref&gt;{{harvp|Boutell|1890|p=5}}&lt;/ref&gt; &quot;stenografija historije&quot;,&lt;ref&gt;{{harvp|Fox-Davies|1909|p= v}}&lt;/ref&gt; i &quot;cvjetni obrub u vrtu historije&quot;.[7] U moderno doba, pojedinci, javne i privatne organizacije, korporacije, gradovi, mjesta, regije i drugi subjekti koriste heraldiku i njene konvencije kako bi simbolizirali svoje naslijeđe, dostignuća i težnje.&lt;ref&gt;{{harvp|Fox-Davies|1909|pp=19–26}}&lt;/ref&gt;

Srodne discipline uključuju [[Veksilologija|veksilologiju]] (proučavanje zastava), [[Genealogija|genealogiju]] i proučavanje [[ceremonija]] i rangova.&lt;ref&gt;{{harvp|Fox-Davies|1909|p=1}}; {{harvp|Friar|1987|p=183}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Webster's 3rd new international|Webster's Third New International Dictionary]]'', [[Merriam-Webster|C. &amp; G. Merriam Company]], Cambridge, Massachusetts (1960).&lt;/ref&gt;

== Pravila heraldike ==
Heraldika ima jako stroga pravila. Ako se neki grb ne pridržava heraldičkih pravila onda se taj grb [[amblem]].&lt;ref&gt;{{harvp|Fox-Davies|1909}}&lt;/ref&gt;

=== Veličina grba ===
Postoje 3 veličine grba:
* Mali grbovi se sastoje samo od štita.
* Srednji grbovi se sastoje od štita, krune iznad štita, i često takođe ima i lentnu ispod ili iznad grba kojoj piše naziv grada, države ili nosioca grba, ili moto nosioca grba.
* Veliki grbovi se sastoje od krune, lentne, kacigu, čuvare grba, plašt i zastave.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|last=Woodcock|first=Thomas|url=http://archive.org/details/oxfordguidetoher0000wood_z1c5|title=The Oxford guide to heraldry|date=1988|publisher=Oxford [England]; New York: Oxford University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-19-211658-1}}&lt;/ref&gt;

=== Podjela štita ===
[[Datoteka:Divisions of the field.png|thumb|Podjela štita]]

U heraldici svaka podjela štita ima značenje. Postoji mnogo podjela štita neki od njiih su:
* ''Chief'' - Horizontalna traka na gornjem dijelu štita.
* ''Pale'' - Vertikalna traka koja prolazi kroz centar štita.
* ''Fess'' - Horizontalna traka koja prolazi kroz sredinu štita.
* ''Pall'' - Dvije dijagonalne trake koje se u pola štita sastavljaju u jednu vertikalnu traku u sredini štita.
* ''Chevron'' - Dvije dijagonalne trake koje se sastavljaju u sredini štita
* ''Pile'' - Polje u obliku slova &quot;v&quot;.
* ''Krst/Križ''
* ''Saltire'' - Dvije dijagonalne trake koje se prekrštavaju u sredini štita.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Motivi na grbu ===
U heraldici postoje dvije vrste motiva, mrtvi živi.
* Neki od živih motiva su: Lavovi, orlovi, lisice, sove, vukovi, medvjedi, bikovi i slično.
* Neki od neživih motiva su: Cvjetovi, krila, mačevi, vage, rogovi, listovi i slično.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Franklyn|first=Julian|url=http://archive.org/details/heraldry0000fran|title=Heraldry|date=1968|publisher=South Brunswick [N.J.] A.S. Barnes|others=Internet Archive|isbn=978-0-498-06683-2}}&lt;/ref&gt;

=== Krune ===
[[Datoteka:Crown of Saint Edward (Heraldry).svg|thumb|Kruna Sv. Edvarda]]
Postoje dvije vrste kruna, obične i municipalne.

=== Čuvari grba ===
[[Datoteka:Coat of arms of Pennsylvania.svg|thumb|Grb savezne države Pennsylvanije, sa 2 crna konja kao čuvari grba.]]
U velikim grbovima postoje čuvari grba. Čuvari grba mogu da budu životinje ili ljudi koji stoje pored grba i često drže zastavu ili mač.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Boje (Tinktura) ===
U herladrici svaka boja ima značenje.
* Bijela/Srebrena (''Argent'') boja predstavlja iskrenost, mir i čistoću.
* Žuta/Zlatna (''Or'') boja predstavlja mudrost, nesebičnost i vjeru.
* Crna (''Sable'') boja predstavlja mudrost, razboritost i škrtost.
* Zelena (''Vert'') boja predstavlja lojalnost, sreću i nadu.
* Plava (''Azure'')  boja predstavlja iskrenost, snagu i vjeru.
* Crvena (''Gules'') boja predstavlja ratobornost, velikodušnost i junaštvo.
* Ljubičasta (''Purpure'') boja predstavlja suverenost, pravdu i visočanstvo.
* Bordo/Tamno crvena (''Murray''/''Sanguine'') boja predstavlja sreću i pobjedu.
* Narandžasta (''Tenne''/''Tawny'') boja predstavlja predstavlja ambiciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Veksilologija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

===Izvori ===
{{refbegin|30em|indent=yes}}
* {{cite book |last= Beddoe |first= Alan |date= 1981 |title= Beddoe's Canadian Heraldry |editor-last= Galloway |editor-first= Strome |publisher= Mika Publishing Company |location= Belleville, Ontario |url= https://archive.org/details/beddoescanadianh0000ltcd/ |url-access= registration |via= Internet Archive}}
* {{cite book |ref= {{sfnRef|De Boo|1977}} |last= de Boo |first= J. A. |title= Familiewapens, oud en nieuw. Een inleiding tot de Familieheraldiek |trans-title= Family Coats of Arms, Old and New: An introduction to Family Heraldry |publisher= Centraal Bureau voor Genealogie |location= [[The Hague]] |date= 1977 |language= nl |oclc= 63382927}}
* {{cite book |author-link=Charles Boutell |last=Boutell |first=Charles |year=1890 |url = https://archive.org/details/heraldryancientm00boutrich |editor-first=S. T. |editor-last = Aveling |title = Heraldry, Ancient and Modern: Including Boutell's Heraldry |location=London |publisher=Frederick Warne |oclc = 6102523 |via=Internet Archive }}
* {{cite book |last= Brook |first= Kevin Alan |date= 2006 |title= The Jews of Khazaria |edition= 2nd |publisher= Rowman and Littlefield |isbn= 0-7425-4981-X }}
* {{cite book |last= Brooke-Little |first= John |date= 1973 |title= An Heraldic Alphabet |publisher= Macdonald |location= London |author-link= John Brooke-Little }}
* {{cite book |last= Child |first= Heather |date= 1976 |title= Heraldic Design: A Handbook for Students |publisher= Genealogical Publishing Com |isbn= 9780806300719 }}
* {{cite book |last= Fox-Davies |first= Arthur Charles |date= 1909 |title= A Complete Guide to Heraldry |location= London |publisher= T. C. &amp; E. C. Jack |lccn= 09023803 |url= https://archive.org/details/completeguidetoh00foxdrich |via= Internet Archive |author-link= Arthur Charles Fox-Davies }}
* {{cite book |last1= Franklin |first1= Simon |last2= Shepard |first2= Jonathan |date= 1996 |title= The Emergence of Rus 750–1200 |url= https://archive.org/details/emergenceofrus750000fran |location= London |publisher= Longman }}
* {{cite book |last= Franklyn |first= Julian |date= 1960 |title= Shield and Crest: An Account of the Art and Science of Heraldry |url= https://archive.org/details/shieldcrest0000unse_j3y7 |publisher= MacGibbon &amp; Kee |location= London }}
* {{cite book |editor-last= Friar |editor-first= Stephen |date= 1987 |title= A Dictionary of Heraldry |publisher= Harmony Books |location= New York |isbn= 9780517566657 |url= https://archive.org/details/dictionaryofhera00fria |url-access= registration }}
* {{cite book |last1= Friar |first1= Stephen |last2= Ferguson |first2= John |date= 1993 |title= Basic Heraldry |url= https://archive.org/details/basicheraldry0000fria_i4u9 |publisher= W. W. Norton &amp; Company |location= New York }}
* {{cite book |last= Gwynn-Jones |first= Peter |date= 1998 |title= The Art of Heraldry: Origins, Symbols, and Designs |url= https://archive.org/details/artofheraldryori0000pete |location= London |publisher= Parkgate Books |isbn= 9780760710821 }}
* Hart, Vaughan. 'London's Standard: Christopher Wren and the Heraldry of the Monument', in ''RES: Journal of Anthropology and Aesthetics'', vol.73/74, Autumn 2020, pp.&amp;nbsp;325–39
* {{cite book |last= Heim |first= Bruno |date= 1994 |title= Or and Argent |location= Gerrards Cross, Buckingham |publisher=Colin Smythe Limited }}
* {{cite book |last= Iltanen |first= Jussi |date= 2013 |title= Suomen kuntavaakunat – Kommunvapnen i Finland |language= fi |trans-title= Finnish Municipal Coats of Arms |publisher= Karttakeskus |location= Helsinki |isbn= 978-952-266-092-3 }}
* {{cite book |ref= {{sfnRef|Innes|1978}} |last=Innes of Learney |first= Thomas |date= 1978 |editor-last= Innes of Edingight |editor-first= Malcolm |title= Scots Heraldry |url= https://archive.org/details/scotsheraldry0000inne |edition= 3rd |publisher= Johnston &amp; Bacon |isbn= 9780717942282 |location= London |author-link= Thomas Innes of Learney |editor-link= Malcolm Innes of Edingight }}
* {{cite book |last= Kalani |first= Reza |date= 2022 |title= Indo-Parthians and the Rise of Sasanians |publisher= Tahouri Publishers |location= Tehran }}
* {{cite book |last1= Moncreiffe |first1= Iain |last2= Pottinger |first2= Don |date= 1953 |title= Simple Heraldry Cheerfully Illustrated |url= https://archive.org/details/simpleheraldrych0000donp |location= London; Edinburgh |publisher= Thomas Nelson and Sons |author1-link= Iain Moncreiffe }}
* {{cite book |last= Neubecker |first= Ottofried |date= 1976 |title= Heraldry: Sources, Symbols and Meaning |url= https://archive.org/details/heraldrysourcess00neubrich |location= Maidenhead, England |publisher= McGraw-Hill |author-link= Ottfried Neubecker }}
* {{cite book |last= Neubecker |first= Ottofried |date= 2002 |title= Heraldik: Wappen – ihr Ursprung, Sinn und Wert |language= de |trans-title= Heraldry: Coats of Arms – Their Origin, Meaning, and Value |publisher= Orbis |isbn= 9783572013449 }}
* {{cite book |last= Pama |first= Cornelius |date= 1956 |title= Heraldiek in Suid-Afrika |language= af |trans-title= Heraldry in South Africa |publisher= Balkema |location= Cape Town |oclc=12781684}}
* {{cite book |last= Pama |first= Cornelius |date= 1972 |title= Heraldry of South African Families: Coats of Arms/Crests/Ancestry |publisher= Balkema |location= Cape Town |url= https://archive.org/details/heraldryofsoutha0000cpam/ |url-access=registration |via= Internet Archive }}
* {{cite book |author-link=Michel Pastoureau |last=Pastoureau |first=Michel |title = Heraldry: An Introduction to a Noble Tradition |series=&quot;[[Découvertes Gallimard|Abrams Discoveries]]&quot; series |location=New York |publisher=Harry N. Abrams |year=1997 }}
* {{cite book |last= Pinches |first= J. H. |date= 1994 |title= European Nobility and Heraldry |url= https://archive.org/details/europeannobility0000pinc |publisher= Heraldry Today |isbn= 0-900455-45-4 }}
* {{cite book |last= Pritsak |first= Omeljan |date= 1998 |title= The Origins of the Old Rus' Weights and Monetary Systems |location= Cambridge, Massachusetts |publisher= [[Harvard Ukrainian Research Institute]] |isbn= 0-582-49090-1 }}
* {{cite book |last= Rimša |first= Edmundas |date= 2005 |title= Heraldry Past to Present |publisher= Versus Aureus |location= Vilnius }}
* {{cite book |last= Shepard |first= J. |date= 2006 |chapter= Closer Encounters with the Byzantine World: The Rus at the Straits of Kerch |editor-last1= Reyerson |editor-first1= Kathryn L. |editor-last2= Stavrou |editor-first2= Theofanis G. |editor-last3= Tracy |editor-first3= James D. |title= Pre-modern Russia and Its World: Essays in Honor of Thomas S. Noonan |url= https://archive.org/details/premodernrussiai0000conf |isbn= 9783447054256 |publisher= Otto Harrassowitz Verlag |location= Wiesbaden }}
* {{cite book |first=Stephen |last=Slater |title=The Complete Book of Heraldry |publisher=Hermes House |location=New York |year=2003 |isbn = 9781844772247 }}
* {{cite book |ref= {{sfnRef|Volborth|1972}} |last= von Volborth |first= Carl-Alexander |date= 1972 |title= Alverdens heraldik i farver |language= da |trans-title= Heraldry from All Over the World in Color |location= Copenhagen |publisher= Politikens Forlag |translator-last= Achen |translator-first= Sven Tito |translator-link= Sven Tito Achen |isbn= 87-567-1685-0 |author-link1= Carl-Alexander von Volborth}}
* {{cite book |ref= {{sfnRef|Volborth|1979}} |last= von Volborth |first= Carl-Alexander |date= 1979 |title= Heraldry of the World |publisher= Blandford Press |location= Dorset |author-link= Carl-Alexander von Volborth }}
* {{cite book |ref= {{sfnRef|Volborth|1981}} |last= von Volborth |first= Carl-Alexander |date= 1981 |title= Heraldry – Customs, Rules and Styles |url= https://archive.org/details/heraldrycustomsr0000vonv_h5a9 |location= Ware, Hertfordshire |publisher= Omega Books |isbn= 0-907853-47-1 |author-link= Carl-Alexander von Volborth }}
* {{cite book |last= Wagner |first= Anthony R. |date= 1946 |title= Heraldry in England |publisher= Penguin |oclc= 878505764 |author-link= Anthony Wagner }}
* {{cite journal |ref= {{sfnRef|Warnstedt|1970}} |last=von Warnstedt |first=Christopher |date=oktobar 1970 |title = The Heraldic Provinces of Europe |journal=The Coat of Arms |volume=XI |issue=84 }}
* {{cite book |last= Whitmore |first= William |date= 1968 |title= The Elements of Heraldry |publisher= Weathervane Books |location= New York }}
* {{cite book |author1-link = Thomas Woodcock (officer of arms) |last1 = Woodcock |first1 = Thomas |author2-link = John Martin Robinson |first2=John Martin |last2=Robinson |title=The Oxford Guide to Heraldry |url = https://archive.org/details/oxfordguidetoher0000wood_z1c5 |location=New York |publisher=Oxford University Press |year=1988 }}
* {{cite book |last1=Woodward |first1=John |first2=George |last2=Burnett |year=1969 |orig-year=1st pub. 1892 |url = https://archive.org/details/treatiseonherald00wooduoft |title = Woodward's a treatise on heraldry, British and foreign: with English and French glossaries |location=Edinburgh |publisher = W. &amp; A. B. Johnson |isbn = 0-7153-4464-1 |lccn = 02020303 |via=Internet Archive |ref={{SfnRef|Woodward|Burnett|1892}} }}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last= Burke |first= Bernard |date= 1967 |title= The General Armoury of England, Scotland, Ireland and Wales; Comprising a Registry of Armorial Bearings from the Earliest to the Present Time |location= Baltimore |publisher= Genealogical Publishing |author-link= Bernard Burke }}
* {{cite book |last= Dennys |first= Rodney |date= 1975 |title= The Heraldic Imagination |location= New York |publisher= Clarkson N. Potter |author-link= Rodney Dennys }}
* {{cite book |last= Elvins |first= Mark Turnham |date= 1988 |title= Cardinals and Heraldry |url= https://archive.org/details/cardinalsheraldr0000elvi |location= London |publisher= Buckland Publications |author-link= Mark Elvins }}
* {{cite book |last= Fairbairn |first= James |date= 1986 |title= Fairbairn's Crests of the Families of Great Britain &amp; Ireland |location= New York |publisher= Bonanza Books }}
* {{cite book|last=Franklyn|first=Julian|date=1968|title=Heraldry|location=Cranbury, New Jersey|publisher=A. S. Barnes and Company|isbn=9780498066832|url=https://archive.org/details/heraldry0000fran|url-access=registration}}
* {{cite book |last= Humphery-Smith |first= Cecil |date= 1973 |title= General Armoury Two |url= https://archive.org/details/generalarmorytwo0000hump |location= London |publisher= Tabard Press |isbn= 9780806305837 |author-link= Cecil Humphery-Smith }}
* {{cite book |last= Le Févre |first= Jean |date= 1971 |title= A European Armorial: An Armorial of Knights of the Golden Fleece and 15th Century Europe |editor-last1= Pinches |editor-first= Rosemary |editor-last2= Wood |editor-first2= Anthony |location= London |publisher= Heraldry Today |isbn= 9780900455131 }}
* {{cite book |last1= Louda |first1= Jiří |last2= Maclagan |first2= Michael |date= 1981 |title= Heraldry of the Royal Families of Europe |location= New York |publisher= Clarkson Potter |author2-link= Michael Maclagan }}
* {{cite book &lt;!--|ref= {{sfnRef|Mackenzie|1680}}--&gt; |last= Mackenzie of Rosehaugh |first= George |date= 1680 |title= Scotland's Herauldrie: the Science of Herauldrie treated as a part of the Civil law and Law of Nations |location= Edinburgh |publisher= Heir of Andrew Anderson }}
* {{cite book |last= Nisbet |first= Alexander |date= 1984 |title= A System of Heraldry |location= Edinburgh |publisher= T &amp; A Constable }}
* {{cite book |last= Parker |first= James |date= 1970 |title= A Glossary of Terms Used in Heraldry |location= Newton Abbot |publisher= David &amp; Charles |url= http://www.heraldsnet.org/saitou/parker/ }}
* {{cite book |last= Paul |first= James Balfour |date= 1903 |title= An Ordinary of Arms Contained in the Public Register of All Arms and Bearings in Scotland |location= Edinburgh |publisher= W. Green &amp; Sons |url= https://archive.org/details/ordinaryofarmsco01paul |via= Internet Archive |author-link= James Balfour Paul }}
* {{cite book |last1= Reid of Robertland |first1= David |first2= Vivien |last2= Wilson |date= 1977 |title= An Ordinary of Arms |volume= II |location= Edinburgh |publisher= Lyon Office }}
* {{cite book |last= Rietstap |first= Johannes B. |date= 1967 |title= Armorial General |location= Baltimore |publisher= Genealogical Publishing |author-link= Johannes Rietstap }}
* {{cite book |last= Siebmacher |first= Johann J. |title=[[Siebmachers Wappenbuch|Siebmacher's Grosses und Allgemeines Wappenbuch Vermehrten Auglage]] |language= de |trans-title= Siebmacher's Large and General Coat of Arms Book |location= Nürnberg |publisher= Von Bauer &amp; Raspe |year= 1890–1901 }}
* {{cite book |last= Wagner |first= Anthony R. |date= 1967 |title= Heralds of England: A History of the Office and College of Arms |url= https://archive.org/details/heraldsofengland0000wagn |location=London |publisher = [[Her Majesty's Stationery Office]] |author-link= Anthony Wagner }}

{{Commonscat|Coats of arms}}

[[Kategorija:Grbovi]]
[[Kategorija:Historija]]</text>
      <sha1>pzlprugl7vd9psj6xts98me85v9hzqr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republikanska stranka (SAD)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66628</id>
    <revision>
      <id>3925347</id>
      <parentid>3906121</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T09:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65890" sha1="qiaoddkj8m6z8qbm0a1kcprkorbwals" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Republikanska stranka
| izvorno_ime      = Republican Party
| logo             = GOP logo (positive).svg
| skraćenica       = GOP&lt;br&gt;R (neslužbeno)
| predsjednik      = [[Michael Whatley]]
| osnivač          = {{unbulleted list|[[Alvan E. Bovay]]&lt;ref&gt;[http://content.wisconsinhistory.org/cdm4/document.php?CISOROOT=/tp&amp;CISOPTR=46379&amp;CISOSHOW=46363 ''The Origin of the Republican Party''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322223415/http://content.wisconsinhistory.org/cdm4/document.php?CISOROOT=%2Ftp&amp;CISOPTR=46379&amp;CISOSHOW=46363 |date=22. 3. 2012 }} by Prof. A. F. Gilman, Ripon College, WI, 1914.&lt;/ref&gt;|[[Henry Jarvis Raymond|Henry J. Raymond]]|[[Horace Greeley]]|[[John C. Frémont]]|[[Francis Preston Blair|Francis P. Blair]]|[[Edwin D. Morgan]]|[[Amos Tuck]]|[[Salmon P. Chase]]}}
| prethodnik       = [[Vigovska stranka]]&lt;br&gt;[[Stranka slobodnog tla]]&lt;br&gt;[[Anti-Nebraskanski pokret]]
| broj članova     = (2021) {{decrease}} 36,732,180&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Winger |first=Richard |title=December 2021 Ballot Access News Print Edition |url=https://ballot-access.org/2021/12/29/december-2021-ballot-access-news-print-edition/ |access-date=20. 1. 2022|website=Ballot Access News}}&lt;/ref&gt;
| sjedište         = [[Washington, D.C.|Washington, D.C]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| adresa           = {{nowrap|310 First Street SE}}
| mladi_ogranak    = [[Mladi republikanci]]&lt;br&gt;[[Republikanci tinejdžeri]]
| politička_pozicija = '''Većina:'''&lt;br&gt;[[Desni centar]], [[Desnica]]
| ideologija       = '''Većina:'''&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br /&gt;'''Frakcije:'''&lt;br /&gt;[[Centrizam]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Siegel|first=Josh|title=Centrist Republicans and Democrats meet to devise bipartisan healthcare plan|url=https://www.washingtonexaminer.com/centrist-republicans-and-democrats-meet-to-devise-bipartisan-healthcare-plan|work=The Washington Examiner|date=18. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Kršćanska desnica]]&lt;ref name=&quot;Haberman&quot;&gt;{{Cite news|title=Religion and Right-Wing Politics: How Evangelicals Reshaped Elections|url=https://www.nytimes.com/2018/10/28/us/religion-politics-evangelicals.html|newspaper=The New York Times|date=28. 10. 2018|access-date=12. 7. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Clyde|last=Haberman}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Libertarijanizam]]&lt;ref name=&quot;gopfuture&quot;&gt;{{cite book|first=William J.|last=Miller|publisher=Lexington Books|title=The 2012 Nomination and the Future of the Republican Party|year=2013|page=39}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Desničarski populizam]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.newyorker.com/news/john-cassidy/donald-trump-is-transforming-the-g-o-p-into-a-populist-nativist-party|title=Donald Trump is Transforming the G.O.P. Into a Populist, Nativist Party|last=Cassidy|first=John|website=The New Yorker|date=29. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2016/07/populism-american-right/489800/|title= Why Is Populism Winning on the American Right?|website=The Atlantic|last=Gould|first=J.J.|date=2. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
| boje             = {{color box|#FF3333|border=darkgray}} Crvena
| skupština1       = Mjesta u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senatu]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|53|100|#FF3333}}
| skupština2       = Mjesta u [[Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkom domu]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|220|435|#FF3333}}
| skupština3       = Guvernera
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|27|50|#FF3333}}
| skupština4       = Mjesta u gornjim domovima država
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|1121|1973|#FF3333}}
| skupština5       = Mjesta u donjim domovima država
| broj_mandata5    = {{Infokutija stranka/mandati|2985|5413|#FF3333}}
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]]
| web stranica     = http://www.gop.com/
}}
'''Republikanska stranka''' ({{jez-en|Republican Party}}), poznata i kao '''Velika stara stranka''' ({{jez-en|Grand Old Party}}), jedna je od dvije najjače stranke u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Od sredine 19. stoljeća je glavna suparnička stranka [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratskoj stranci]].

Osnovali su je 1854. [[Abolicionizam|abolicionisti]] koji su se protivili [[Zakon Kansas–Nebraska|Zakonu Kansas–Nebraska]], koji bi dozvolio širenje [[Robovlasništvo|ropstva]] u zapadne teritorije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prospect.org/api/content/e2d2b2ef-bba8-58e7-a60a-61ceaca31c7f/|title=Where the Republican Party Began|last=Brownstein|first=Ronald|date=22. 11. 2017|website=The American Prospect|language=en-us|access-date=11. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Vigovska stranka]] se smatra intelektualnom prethodnicom stranke, primjer toga je činjenica da su [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednici]] [[Abraham Lincoln]], [[Rutherford B. Hayes]], [[Chester A. Arthur]], [[Benjamin Harrison]] i [[William McKinley]] svi bili vigovci prije prelaska u Republikansku stranku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://online.norwich.edu/academic-programs/resources/major-american-political-parties-of-the-19th-century|title=Major American Political Parties of the 19th Century|website=Norwich University Online|language=en|access-date=11. 7. 2022|archive-date=5. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705230551/https://online.norwich.edu/academic-programs/resources/major-american-political-parties-of-the-19th-century|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kevin P. Phillips|url=http://archive.org/details/williammckinley00phil|title=William McKinley|date=2003|publisher=Times Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-8050-6953-2}}&lt;/ref&gt; Raspad Vigovske stranke, koja je prije bila jedna od dvije najjače stranke u SAD-u zajedno sa Demokratskom strankom, ojačao je republikance. Stranka je prvobitno podržavala [[klasični liberalizam]], ekonomsku reformu i abolicionizam.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fornieri|first=Joseph R.|url=https://books.google.ba/books?id=Xarqzbuf43sC&amp;pg=PA19&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=Lincoln's America: 1809 - 1865|last2=Gabbard|first2=Sara Vaughn|date=7. 11. 2008|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8713-7|language=en}}&lt;/ref&gt;

Inicijalno se sastojala od [[Sjeverne Sjedinjene Američke Države|Sjevernjaka]] [[Protestantizam|protestanata]], tvorničkih radnika, profesionalaca, biznismena, uspješnih poljoprivrednika i [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]]. Nije imala ikakvu političku moć ili važnost na [[Jug Sjedinjenih Američkih Država|Jugu]] SAD-a, međutim, ubrzo je postala vrlo uspješna na Sjeveru gdje je do 1858. u svoj sastav uključila bivše vigovce, demokrate koji su se protivili širenju ropstva, kao i pripadnike [[Stranka slobodnog tla|Stranke slobodnog tla]], [[Stranka slobode|Stranke slobode]], [[Anti-Nebraskanski pokret|anti-Nebraskanskog pokreta]] i [[Sjeverna Američka stranka|Sjeverne Američke stranke]] te tako osigurala podršku većine Sjevernjaka. Rana Republikanska stranka je podržavala nacionalni bankarski sistem, [[zlatni standard]], razvijanje željeznica i [[Protekcionizam|visoke carine]]. Iako je uvijek smatrana prijateljski nastrojenom prema abolicionizmu ispočetka se službeno samo protivila širenju ropstva na [[Zapadne Sjedinjene Američke Države|zapadne teritorije]], a tek nakon izbijanja [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] je otvoreno zagovarala njegovo potpuno ukidanje. Nakon što je Lincoln izabran za predsjednika na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1860.|izborima 1860.]] južne savezne države su proglasile otcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država (Unije) i formirale [[Konfederacija američkih država|Konfederaciju američkih država]] (Konfederaciju) plašeći se potpunog ukidanja ropstva što je dovelo do izbijanja Američkog građanskog rata. Republikanska stranka je pod vodstvom Lincolna i većinski republikanskog [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]] vodila borbu za očuvanje Unije, ukidanje ropstva i uništenje Konfederacije. Pobjeda Unije nad Konfederacijom je dovela do republikanske dominacije američke političke scene sve do početka [[Velika depresija|Velike depresije]].

1912. stranka postavlja tadašnjeg konzervativnog [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[William Howard Taft|Williama Howarda Tafta]] za svog kandidata na predstojećim [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1912.|izborima]], taj čin razbješnjava progresivnog bivšeg predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]] koji napušta republikance, formira [[Progresivna stranka|Progresivnu stranku]] i natječe se na tim izborima kao kandidat te stranke. Nakon 1912. mnoge Rooseveltove pristalice napuštaju sve konzervativniju Republikansku stranku, što je ideološki pomjera [[Desnica|nadesno]]. Stranka gubi svoje većine u Kongresu za vrijeme Velike depresije i vladavine predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]], čiji izuzetno popularni [[New Deal]] program započinje period dominacije demokrata nad republikancima koji će trajati naredne tri decenije. Nakon što demokratski predsjednik [[Lyndon B. Johnson]] potpisuje [[Zakon o građanskim pravima]] [[Južnjački demokrati]] masovno prelaze u Republikansku stranku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zingher|first=Joshua N.|date=1. 7. 2018|title=Polarization, Demographic Change, and White Flight from the Democratic Party|url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/696994|journal=The Journal of Politics|volume=80|issue=3|pages=860–872|doi=10.1086/696994|issn=0022-3816}}&lt;/ref&gt; 1973. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud]] u slučaju ''[[Roe protiv Wadea]]'' odlučuje da žena ima ustavno pravo na [[pobačaj]] što dovodi do sve veće opozicije pobačaju među republikancima i do veće podrške za stranku među [[Evangelizam|evangelistima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|title=Book Details : The Great Divide|date=25. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=12. 7. 2022|archive-date=25. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150625083214/http://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Današnja ideologija stranke je [[američki konzervativizam]] i podržava ekonomiju [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]], [[društveni konzervativizam]] i [[originalizam]] u [[Sudska interpretacija|konstitucionalnoj jurisprudenciji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.presidency.ucsb.edu/documents/2016-republican-party-platform|title=2016 Republican Party Platform {{!}} The American Presidency Project|website=www.presidency.ucsb.edu|access-date=12. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Republikanska stranka podržava [[Small government|minimalno učešće vlade u javnoj politici i privatnom sektoru]], [[Deregulacija|deregulaciju]], [[smanjivanje poreza]], zaštitu [[Pravo na posjedovanje i nošenje oružja|prava na posjedovanje oružja]], povećavanje [[Vojni budžet Sjedinjenih Američkih Država|vojnog budžeta]] i [[Opozicija imigraciji|restrikcije na imigraciju]], [[Opozicija pobačaju|pobačaj]] i [[sindikat]]e.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Reich|first=Gary M.|url=https://books.google.ba/books?id=YWkQEAAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=The Politics of Immigration Across the United States: Every State a Border State?|date=15. 2. 2021|publisher=Routledge|isbn=978-1-000-33580-4|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hajnal|first=Zoltan|date=4. 1. 2021|title=Immigration &amp; the Origins of White Backlash|url=https://doi.org/10.1162/daed_a_01844|journal=Daedalus|volume=150|issue=2|pages=23–39|doi=10.1162/daed_a_01844|issn=0011-5266}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baker|first=Paula|url=https://books.google.ba/books?id=547UDwAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=The Oxford Handbook of American Political History|last2=Critchlow|first2=Donald T.|date=6. 3. 2020|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-062869-7|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jacobson|first=Gary C.|last2=Liu|first2=Huchen|date=2020-03|title=Dealing with Disruption: Congressional Republicans' Responses to Donald Trump's Behavior and Agenda|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/psq.12630|journal=Presidential Studies Quarterly|language=en|volume=50|issue=1|pages=4–29|doi=10.1111/psq.12630|issn=0360-4918}}&lt;/ref&gt;

Baza glasačkog tijela današnje Republikanske stranke su [[Muškarac|muškarci]], stanovnici ruralnih područja i [[Bijeli Amerikanci]], a pogotovo [[Bijeli Južnjaci]] i Bijeli evangelisti.&lt;ref name=&quot;Haberman&quot;&gt;{{Cite news|title=Religion and Right-Wing Politics: How Evangelicals Reshaped Elections|url=https://www.nytimes.com/2018/10/28/us/religion-politics-evangelicals.html|newspaper=The New York Times|date=28. 10. 2018|access-date=12. 7. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Clyde|last=Haberman}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pewresearch.org/politics/2018/03/20/1-trends-in-party-affiliation-among-demographic-groups/|title=1. Trends in party affiliation among demographic groups|last=NW|first=1615 L. St|last2=Suite 800Washington|date=20. 3. 2018|website=Pew Research Center - U.S. Politics &amp; Policy|language=en-US|access-date=12. 7. 2022|last3=Inquiries|first3=DC 20036USA202-419-4300 {{!}} Main202-857-8562 {{!}} Fax202-419-4372 {{!}} Media}}&lt;/ref&gt;

==Ime i simboli==
[[Datoteka:NastRepublicanElephant.jpg|mini|desno|Prvo poznatije pojavljivanje republikanskog slona u Nastovom stripu.]] 
[[Datoteka:Republicanlogo.svg|mini|lijevo|Crveno-plavo-bijeli republikanski slon i dalje je primarni simbol mnogih državnih komiteta.]]

Osnivači stranke usvojili su ime sredinom 1850-ih kao počast vrijednostima republikanizma [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratsko-republikanske stranke]] [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]].&lt;ref name=Rutland&gt;{{cite book|last=Rutland|first=RA|title=The Republicans: From Lincoln to Bush|publisher=|location=|year=1996|page=[https://archive.org/details/republicansfroml00rutl_0/page/2 2]|isbn=0-8262-1090-2|url=https://archive.org/details/republicansfroml00rutl_0/page/2}}&lt;/ref&gt; Ideja za ime došla je iz editorijala stranačkog vodećeg publiciste, Horacea Greeleya, koji je pozvao na &quot;jednostavnije ime poput republikanac koje bi pogodnije označavalo one koji su su ujedinili da vrate Uniju njenoj istinitoj misiji prvaka i promicatelja slobode umjesto propagatora ropstva&quot;.&lt;ref name=ushistory&gt;{{cite web|author=ushistory.org |url=http://www.ushistory.org/gop/origins.htm|title=The Origins of the Republican Party|publisher=Ushistory.org|date=4. 7. 1995|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Ime odražava republikanske vrijednosti iz 1776, poput protivljenja aristokratiji i korupciji.&lt;ref name=Gould2003p14&gt;Gould, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Bitno je naznačiti da riječ &quot;republikanac&quot; ima širok spektar značenja širom svijeta i da je stranka evolvirala tako da se značenja uvijek ne podudaraju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2011/10/the-changing-definition-of-conservative/246652/?single_page=true|title=The Changing Definition of 'Conservative'|last=Joyner|first=James|work=The Atlantic|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Republican-Party|title=Republican Party political party, United States [1854-present]|work=Encyclopedia Britannica|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Pojam &quot;Velika stara stranka&quot; je tradicionalni nadimak za stranku i skraćenica GOP je u čestoj upotrebi. Pojam je nastao 1875. u [[Kongresni zapisnik|Kongresnom zapisniku]] kada je stranka nazvana &quot;otmjenom starom strankom&quot; ({{jez-en|Gallant Old Party}}), odnoseći se na uspješnu vojnu odbranu Unije. Naredne godine u [[Cincinnati Commercial Tribute]]u, pojam je promijenjen u Velika stara stranka. Do prve upotrebe skraćenice GOP došlo je 1884.&lt;ref&gt;&quot;Grand Old Party&quot;, ''Oxford English Dictionary''.&lt;/ref&gt;

Tradicionalna maskota stranke je [[slon]]. Prva bitnija upotreba je u političkom stripu [[Thomas Nast|Thomasa Nasta]], objavljenom u [[Harper's Magazine|Harper's Weekly]]ju 7. novembra 1874.&lt;ref name=harpweek20031107&gt;{{cite web|url=http://www.harpweek.com/09Cartoon/BrowseByDateCartoon.asp?Year=2003&amp;Month=November&amp;Date=7|title=Cartoon of the Day|website=HarpWeek.com|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Alternativni simbol u državama poput [[Indiana|Indiane]], [[New York (savezna država)|New Yorka]] i [[Ohio|Ohia]] je [[bjeloglavi orao]], nasuprot demokratskom pijetlu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unc.edu/~asreynol/ballot_pages/us_ballot_pages/indiana.html|title=Ballots of United States: Indiana|publisher=University of North Carolina|access-date=3. 10. 2018|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525034148/http://www.unc.edu/~asreynol/ballot_pages/us_ballot_pages/indiana.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Poor Ballot Design Hurts New York's Minor Parties…Again|publisher=Brennan Center for Justice|author=Tomas Lopez|date=23. 10. 2014|url=https://www.brennancenter.org/blog/poor-ballot-design-hurts-new-yorks-minor-parties-again}}&lt;/ref&gt; U [[Kentucky]]ju, simbol je brvnara (nepovezano sa LGBT organizacijom [[Brvnarski republikanci]]).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://westkentuckystar.com/News/Local-Regional/Western-Kentucky/See-Sample-Ballots-for-Today-s-Primary-Elections.aspx|title=See Sample Ballots for Today's Primary Elections|publisher=West Kentucky Star|date=19. 5. 2015|access-date=3. 10. 2018|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207032021/http://westkentuckystar.com/News/Local-Regional/Western-Kentucky/See-Sample-Ballots-for-Today-s-Primary-Elections.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tradicionalno stranka nema boje kojom se ističe.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/the-fix/wp/2016/11/08/red-vs-blue-a-brief-history-of-how-we-use-political-colors/|title=Red vs. Blue: A history of how we use political colors|last=Bump|first=Philip|date=8. 11. 2016|website=The Washington Post|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://washingtonmonthly.com/2004/11/13/red-state-blue-state-2/|title=Red State, Blue State|last=Drum|first=Kevin|date=13. 11. 2004|website=Washington Monthly |access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://washingtonmonthly.com/2004/11/14/red-states-and-blue-states-explained/|title=Red States and Blue States….Explained!|last=Drum|first=Kevin|date=14. 11. 2004|website=Washington Monthly |access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Od [[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|izbora 2000]], crvena je postala povezana sa republikancima. Tokom i poslije izbora, glavne televizijske mreže koristile su istu shemu boja za izborne mape: crvena za države koje je osvojio [[George W. Bush]] i plava za države koje je osvojio [[Al Gore]], demokratski kandidat. Tokom višesedmične [[Prebrojavanje glasova predsjedničkih izbora u SAD-u 2000. na Floridi|rasprave o izbornim rezultatima na Floridi]], boje su postale čvrsto ukorijenjene i opstale su u narednim godinama. Iako je raspored boja političkim strankama neformalan i neslužben, mediji i dalje koriste ove boje za označavanje stranaka. Stranka i njeni kandidati su također prihvatili crvenu boju.

==Struktura i organizacija==
{{Glavni|Spisak državnih i teritorijalnih Republikanskih stranaka (SAD)}}

[[Republikanski nacionalni komitet]] odgovoran je za promovisanje predizbornih aktivnosti. Zadužen je za razvoj i promovisanje političke platforme, kao i za koordinisanje prikupljanja donacija i izborne strategije. Trenutno je predsjedavajuća [[Ronna McDaniel]]. Predsjednika komiteta biraju državni komiteti ili, u slučaju da republikanci drže Bijelu kuću, predsjednik.

Pod upravom stranačkog predsjedničkog kandidata, komitet nadzire [[Republikanska nacionalna konvencija|Republikansku nacionalnu konvenciju]] (najznačajniji organ stranke) i podiže donacije za kandidate. Na lokalnom nivou postoje slični državni komiteti u svakoj državi i većini velikih gradova, okruga i zakonodavnih distrikta, ali imaju mnogo manje novca i uticaja nego nacionalno tijelo.

Republikanska vijeća za Senat i Predstavnički dom imaju različite komitete za prikupljanje donacija i strategiju. [[Nacionalni republikanski kongresni komitet]] asistira u izborima za Predstavnički dom, a [[Nacionalni republikanski senatorski komitet]] u borbama za Senat. Uglavnom sakupe preko 100 miliona [[Američki dolar|$]] po izbornom ciklusu. U guvernerskim izborima glavnu ulogu ima [[Republikanska guvernerska asocijacija]]. Trenutno predsjedava guverner [[Bill Haslam]] iz [[Tennessee]]ja.&lt;ref name=rga-chair&gt;{{cite news|title=George W. Bush appears at Chris Christie's request|url=http://www.politico.com/story/2013/11/george-w-bush-chris-christie-republican-governors-association-100230.html|first=James|last=Hohmann|date=13. 11. 2013|access-date=3. 10. 2018|work=Politico}}&lt;/ref&gt;

==Pozicije==
{{Glavni|Političke pozicije Republikanske stranke (SAD)}}

===Ekonomska politika===
[[Datoteka:Calvin Coolidge cph.3g10777 (cropped).jpg|mini|lijevo|[[Calvin Coolidge]], 30. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1923-1929).]]
Republikanci strogo vjeruju da su [[slobodno tržište]] i individualno dostignuće primarni faktori iza ekonomskog prosperiteta. Zagovaraju ukidanje vladinih programa socijalne pomoći u korist privatnog sektora. Republikanci zagovaraju fiskalni konzervativizam tokom demokratskih administracija, ali često povećavaju federalni dug kada su na vlasti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/12/01/us/politics/tax-cuts-deficit-debt.html|title=Debt Concerns, Once a Core Republican Tenet, Take a Back Seat to Tax Cuts|last=Appelbaum|first=Binyamin|date=1. 12. 2017|work=The New York Times|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://abcnews.go.com/Politics/wireStory/republicans-fought-budget-debt-now-embrace-51528700|title=Why Republicans who once fought budget debt now embrace it|publisher=ABC News|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202203156/http://abcnews.go.com/Politics/wireStory/republicans-fought-budget-debt-now-embrace-51528700|archive-date=2. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://economix.blogs.nytimes.com/2012/04/05/is-there-a-fiscal-crisis-in-the-united-states/|title=Is There a Fiscal Crisis in the United States?|last=Johnson|first=Simon|work=Economix Blog|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.vox.com/policy-and-politics/2017/12/2/16724978/gop-tax-bill-deficit-debt-fraud|title=&quot;The hypocrisy is astounding&quot;: Tax bill shows the GOP's debt concerns were pure fraud|work=Vox|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Moderni republikanci podržavaju teoriju [[Ekonomija ponude|ekonomije ponude]], koja drži da niže poreske stope dovode do ekonomskog rasta.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.economist.com/node/21530093|work=The Economist|title=Diving into the rich pool|date=24. 9. 2011|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Protive se većim poreskim stopama osobama koje zarađuju više, smatrajući da se time nepravedno cilja na osobe koje stvaraju poslove. Smatraju da je privatno trošenje efikasnije od vladinog trošenja.

Smatraju da svaka osoba treba preuzeti odgovornost za svoje stanje. Također vjeruju da je privatni sektor efikasniji u pomaganju siromašnim kroz [[humanitarizam]] nego vlada kroz socijalne programe koji često dovode do zavisnosti od države. Neki zagovaraju uvođenje određenih mjera u svrhu pomoći siromašnijim. Ankete iz 2016. i 2017. pokazale su da većina republikanca podržava [[protekcionizam]] i [[autarhija|autarhiju]] i protivi se [[slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.politico.com/story/2016/09/politico-harvard-poll-free-trade-trump-gop-228600|title=POLITICO-Harvard poll: Amid Trump's rise, GOP voters turn sharply away from free trade|work=Politico|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonexaminer.com/trumps-takeover-of-the-gop-one-year-later/article/2621948|title=Trump's takeover of the GOP, one year later|last=III|first=W. James Antle|work=Washington Examiner|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2016/03/31/republicans-especially-trump-supporters-see-free-trade-deals-as-bad-for-u-s/|title=Republicans, especially Trump supporters, see free trade deals as bad for U.S.|date=31. 3. 2016|work=Pew Research Center|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Od 1920-ih, [[Sindikat|sindikalne]] organizacije i članovi uglavnom se protive Republikanskoj stranci. Republikanci su podržali usvajanje zakona iz 1947. kojim se radnicima daje pravo da ne učestvuju u sindikatima. Na državnim nivoima, uglavnom podržavaju odredbe koje slabe sindikate.

Protive se povećanju [[Minimalni prihod|minimalnog prihoda]], vjerujući da takva povećanja štete preduzećima, primoravajući ih da smanje broj zaposlenih i povećaju troškove potrošača.

Stranka se protivi univerzalnoj, državnoj zdravstvenoj zaštiti, vjerujući da takav sistem predstavlja [[Socijalizovana medicina|socijalizovanu medicinu]]. Iako se protive [[Zakon o zaštiti pacijenata i pristupačnoj njegi|Zakonu o pristupačnoj njegi]] i njegovom uslovu o nabavci osiguranja, neki republikanci podržavaju neke od njegovih provizija.

===Odvajanje i balans moći===
Republikanci podržavaju [[strogi konstrukcionizam]] i [[federalizam]], sa ograničenjima na federalne vlasti. Zagovaraju veću ulogu za države.&lt;ref name=nytimes2008&gt;{{cite news|title=Supreme Court|newspaper=The New York Times|date=5. 9. 2008|url=http://elections.nytimes.com/2008/president/issues/judges.html|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Okolišna politika===
Progresivci unutar stranke historijski podržavaju zaštitu okoliša. Predsjednik Theodore Roosevelt bio je poznati [[konzervacionizam|konzervacionist]], čije su politike dovele do nastanka [[Služba nacionalnih parkova|Službe nacionalnih parkova]].&lt;ref name=Filler&gt;{{cite web|author=Filler, Daniel|title=Theodore Roosevelt: Conservation as the Guardian of Democracy|url=http://pantheon.cis.yale.edu/~thomast/essays/filler/filler.html|access-date=9. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20030802175908/http://pantheon.cis.yale.edu/~thomast/essays/filler/filler.html|archive-date=2. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Richard Nixon]] potpisao je zakon o osnivanju [[Agencija za zaštitu životne sredine SAD-a|Agencije za zaštitu životne sredine]] i imao je obiman okolišni program.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ewert|first=Sara Dant|date=3. 7. 2003|title=Environmental Politics in the Nixon Era|url=https://muse.jhu.edu/article/44406|journal=Journal of Policy History|volume=15|issue=3|pages=345–48}}&lt;/ref&gt; U 1980-im, Reaganova je administracija smatrala okolišne regulacije teretom na ekonomiju.&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Dunlap|first1=Riley E.|last2=McCright|first2=Araon M.|title=A Widening Gap: Republican and Democratic Views on Climate Change|journal=Environment: Science and Policy for Sustainable Development|date=7. 8. 2010|volume=50|issue=5|pages=26–35|doi=10.3200/ENVT.50.5.26-35|url=https://dx.doi.org/10.3200/ENVT.50.5.26-35|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Od tada, republikanci se uglavnom protive okolišnim regulacijama.&lt;ref name=Ringquist&gt;{{cite journal|last1=Ringquist|first1=Evan J.|last2=Neshkova|first2=Milena I.|last3=Aamidor|first3=Joseph|title=Campaign Promises, Democratic Governance, and Environmental Policy in the U.S. Congress|journal=The Policy Studies Journal|date=2013|volume=41|issue=2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Shipan Environmental Policy&quot;&gt;{{cite journal|last1=Shipan|first1=Charles R.|last2=Lowry|first2=William R.|title=Environmental Policy and Party Divergence in Congress|url=https://archive.org/details/sim_political-research-quarterly_2001-06_54_2/page/n8|journal=Political Research Quarterly|date=2001|volume=54|issue=2|pages=245–63}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:A. Schwarzenegger.jpg|mini|desno|[[Arnold Schwarzenegger]], 38. guverner Kalifornije (2003-2011).]]

Od 1990-ih, značajan dio američkog konzervativnog pokreta radio je na osporavanju [[Klimatologija|klimatologije]] i klimatske politike. Dok je naučni konsenzus da je ljudska aktivnost stvorila klimatske promjene oko 97%,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/|title=Scientific consensus: Earth's climate is warming|website=Climate Change: Vital Signs of the Planet|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; samo 44% Amerikanaca vjeruje da je ljudska aktivnost uzrok klimatskih promjena, dok je taj broj kod republikanaca 23%.&lt;ref&gt;{{cite web|date=1. 11. 2013|title=GOP Deeply Divided Over Climate Change|url=http://www.people-press.org/2013/11/01/gop-deeply-divided-over-climate-change/|publisher=PewResearch Center for the People &amp; the Press|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Rijetki republikanski zakonodavci podržavaju klimatsku politiku stvorenu na međunarodnom naučnom konsenzusu.&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;/&gt;

Guverner [[Kalifornija|Kalifornije]], [[Arnold Schwarzenegger]], je 2006. potvrdio zakone kojima se uvode ograničenja na ispuštanje [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Zatim se predsjednik Bush mlađi usprotivio uvođenju obaveznih ograničenja na državnom nivou. Bushu se na Vrhovnom sudu usprotivilo 12 država,&lt;ref name=&quot;Landmark Law&quot;&gt;{{cite news|title=Schwarzenegger takes center stage on warming|url=http://www.nbcnews.com/id/15029070/ns/us_news-environment/t/schwarzenegger-takes-center-stage-warming/#.U7U0QbFEJJw|access-date=4. 10. 2018|agency=MSNBC News|publisher=NBC News|date=27. 9. 2006}}&lt;/ref&gt; a sud je 2007. presudio protiv administracije. Bush se također protivio ratifikaciji [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]],&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;/&gt;&lt;ref name=BushGW&gt;{{cite web|author=Bush, George W.|title=Text of a Letter from the President|date=13. 3. 2001|url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2001/03/20010314.html|access-date=4. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20090722073329/http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2001/03/20010314.html|archive-date=22. 7. 2009 }}&lt;/ref&gt; što je naišlo na negodovanje klimatologa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Schrope|first1=Mark|title=Criticism mounts as Bush backs out of Kyoto accord|journal=Nature|date=5. 4. 2001|volume=410|issue=616|pages=|doi=10.1038/35070738|url=http://www.nature.com/nature/journal/v410/n6829/full/410616a0.html|access-date=4. 10. 2018|pmid=11287908}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:John McCain official portrait lightened.jpg|mini|lijevo|[[John McCain]], senator iz [[Arizona|Arizone]] (1987-2018).]]
 
Senator [[John McCain]] je također podržavao zakone koji se bave zaštitom okoliša, mada je njegova pozicija rijetka među visokorangiranim republikancima.&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;/&gt; Neki su republikanci podržali razvoj alternativnih goriva s ciljem ostvarenja energetske nezavisnosti SAD-a. Stranka odbija [[Trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova|trgovinu emisijskim jedinicama stakleničkih plinova]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Our GOP: The Party of Opportunity|url=http://www.gop.com/our-party/|access-date=11. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; a podržava vađenje nafte u nekim zaštićenim zonama te se zbog toga često nalazi na udaru aktivista.&lt;ref&gt;{{cite news|title=On Our Radar: Republicans Urge Opening of Arctic Refuge to Drilling|author=John Collins Rudolf|date=6. 12. 2010|url=http://green.blogs.nytimes.com/2010/12/06/on-our-radar-republicans-urge-opening-of-arctic-refuge-to-drilling/?_php=true&amp;_type=blogs&amp;_r=0|publisher=The New York Times|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tokom predsjedništva [[Barack Obama|Baracka Obame]], većina se republikanaca protivila novim regulatorskim zakonima. Stranka podržava izgradnju naftovoda [[Naftovod Keystone|Keystone]], čijoj se izgradnji protive [[Indijanci|indijanski]] i aktivisti za zaštitu okoliša.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Davenport|first1=Coral|title=Republicans Vow to Fight E.P.A. and Approve Keystone Pipeline|url=https://www.nytimes.com/2014/11/11/us/politics/republicans-vow-to-fight-epa-and-approve-keystone-pipeline.html|access-date=4. 10. 2018|work=New York Times|date=10. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Levy|first1=Gabrielle|title=Obama Vetoes Keystone XL, Republicans Vow to Continue Fight|url=https://www.usnews.com/news/articles/2015/02/24/obama-vetoes-keystone-xl-republicans-vow-to-continue-fight|access-date=4. 10. 2018|work=US News|date=24. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Keystone XL pipeline: Why is it so disputed?|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-30103078|access-date=4. 10. 2018|work=BBC|date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

===Imigracija===
{{Glavni|Imigracija u Sjedinjene Američke Države|Ilegalna imigracija u Sjedinjene Američke Države}}
Republikanci su podijeljeni po pitanju kako se suprostaviti ilegalnoj imigraciji između platforme koja dozvoljava migrantskim radnicima da dođu do državljanstva (koju podržavaju pobornici [[establišment]]a) i pozicije koja zagovara jačanje granične kontrole i deportaciju ilegalnih imigranata (koju mahom podržavaju [[Populizam|populisti]]). Prijedlog sveobuhvatne reforme imigracije je 2006, sa podrškom Bijele kuće, prošao u Senatu (sa republikanskom većinom), ali ne i u Predstavničkom domu (također sa republikanskom većinom). Ovim zakonom milioni ilegalnih imigranata postali bi državljani.&lt;ref name=Blanton&gt;{{cite news|last=Blanton|first=Dana|title=National Exit Poll: Midterms Come Down to Iraq, Bush|publisher=Fox News|date=8. 11. 2006|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,228104,00.html|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20070306050851/http://www.foxnews.com/story/0,2933,228104,00.html|archive-date=6. 3. 2007}}&lt;/ref&gt;

Nakon poraza na predsjedničkim izborima 2012, posebno među Latinoamerikancima, nekoliko republikanaca zalagalo se za prijateljski odnos prema imigrantima. Ipak, 2016. veliki je broj kandidata zauzeo oštar stav prema imigraciji, a vodeći kandidat i budući pobjednik predsjedničkih izbora 2016, [[Donald Trump]], predložio je izgradnju zida na južnoj granici.

Prijedlozi koji pozivaju na reformu imigracije sa [[Put ka državljanstvu|putem ka državljanstvu]] dobili su značajnu republikansku podršku u nekim anketama. U anketi iz 2013, 60% republikanaca podržavalo je put ka državljanstvu.&lt;ref name=long-past&gt;{{cite news|last=Frumin|first=Aliyah|title=Obama: 'Long past time' for immigration reform|date=25. 11. 2013|url=http://www.msnbc.com/hardball/obama-long-past-time-reform|publisher=MSNBC|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Spoljna politika i nacionalna sigurnost===
{{Glavni|Historija spoljne politike i nacionalne sigurnosti u Republikanskoj stranci (SAD)}}
[[Datoteka:Rumsfeld1.jpg|mini|desno|[[Donald Rumsfeld]], 13. ministar odbrane (2001-2006).]]
Dio republikanaca podržava [[unilateralizam]] u pitanjima nacionalne sigurnosti, vjerujući u sposobnost i pravo SAD-a da bez spoljne podrške djeluje u pitanjima nacionalne sigurnosti. Generalno, republikansko razmišljanje o nacionalnoj odbrani i međunarodnim odnosima pod velikim je uticajem [[realizam (međunarodni odnosi)|realizma]] i [[neorealizam (međunarodni odnosi)|neorealizma]], karakterišući sukobe između nacija kao borbu bezličnih snaga međunarodne strukture nasuprot shvatanju sukoba kao posljedica ideja i akcija individualnih vođa. Uticaji realizma prisutni su u Reaganovom &quot;carstvu zla&quot; ([[Sovjetski savez]]) i [[Osovina zla|&quot;osovini zla&quot;]] Busha mlađeg ([[Iran]], [[Irak]], [[Sjeverna Koreja]]).

Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]], mnogi u stranci podržali su neokonzervativne politike [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]], koje su dovele do invazije Afganistana 2001. i [[Rat u Iraku 2003.|invazije Iraka 2003]]. Administracija Busha mlađeg zauzela je poziciju da [[Ženevske konvencije]] ne važe za [[nezakoniti borci|nezakonite borce]], dok se drugi u stranci protive korištenim tehnikama ispitivanja, smatrajući ih mučenjem.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.weeklystandard.com/cruz-america-does-not-need-torture-to-protect-ourselves/article/2000049|title=Cruz: 'America Does Not Need Torture to Protect Ourselves'|date=3. 12. 2015|access-date=3. 10. 2018|archive-date=1. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160101195440/http://www.weeklystandard.com/cruz-america-does-not-need-torture-to-protect-ourselves/article/2000049|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 
Republikanci često predlažu ograničenje novčane pomoći kao sredstvo uspostavljanja sigurnosnih i imigracionih interesa SAD-a.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Erik Wasson|date=18. 7. 2013|url=http://thehill.com/policy/finance/311939-house-gop-unveils-huge-cuts-to-state-foreign-aid|title=House GOP unveils spending bill with $5.8B cut to foreign aid|newspaper=The Hill|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=David Rogers|date=1. 2. 2011|title=GOP seeks to slash foreign aid|newspaper=Politico|url=http://www.politico.com/news/stories/0111/48551.html|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Mario Trujillo|date=1. 7. 2014|title=Republicans propose halting foreign aid until border surge stops|newspaper=The Hill|url=http://thehill.com/blogs/blog-briefing-room/211058-gop-rep-cut-off-central-american-aid-until-border-is-fixed|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Stranka podržava jako savezništvo s [[Izrael]]om i napore da se osigura mir na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] između Izraela i njegovih arapskih susjeda.&lt;ref name=&quot;Pro-Israel&quot;&gt;{{cite news|last1=Lipton|first1=Eric|title=G.O.P.'s Israel Support Deepens as Political Contributions Shift|url=https://www.nytimes.com/2015/04/05/us/politics/gops-israel-support-deepens-as-political-contributions-shift.html|access-date=3. 10. 2018|work=The New York Times|date=4. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.gop.com/platform/american-exceptionalism/|title=Republican Platform: American Exceptionalism|publisher=Republican National Committee|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Zadnjih godina, republikanci su se distancirali od [[Dvodržavno rješenje|dvodržavnog rješenja]].&lt;ref&gt;{{cite web|last1=O'Toole|first1=Molly|title=Report How Donald Trump and the GOP Dropped the Two-State Solution for Mideast Peace|url=https://foreignpolicy.com/2016/07/14/how-donald-trump-and-the-gop-dropped-the-two-state-solution-for-mideast-peace/|website=Foreign Policy|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Republicans possibly ready to reject two-state solution, Trump advisor says|url=http://www.jpost.com/US-Elections/GOP-possibly-ready-to-reject-two-state-solution-Trump-advisor-says-459650|website=The Jerusalem Post|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; U anketi iz 2014, 59% republikanaca podržalo je smanjenje napora u inostranstvu i fokusiranje na američke probleme.&lt;ref&gt;See &quot;3. 7. 2014. – Iraq – Getting In Was Wrong; Getting Out Was Right, U.S. Voters Tell Quinnipiac University National Poll&quot; [http://www.quinnipiac.edu/news-and-events/quinnipiac-university-poll/national/release-detail?ReleaseID=2057 Quinnipiac University Poll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402190652/http://www.quinnipiac.edu/news-and-events/quinnipiac-university-poll/national/release-detail?ReleaseID=2057 |date=2. 4. 2016 }}&lt;/ref&gt;

Prema platformi iz 2016, stranka podržava dijaloško rješenje pitanja [[Tajvan]]a, ali upozorava da bi u slučaju pokušaja [[Kina|Kine]] da nasilno izmjeni situaciju, SAD, na osnovu Zakona o odnosima s Tajvanom, podržala napore Tajvana da se odbrani.

===Društvena pitanja===
Republikanska stranka uglavnom se povezuje sa [[Društveni konzervativizam|društveno konzervativnim]] politikama, mada postoje centrističke i [[Libertarijanizam|libertarijanističke]] frakcije. Društveni konzervativci zalažu se za zakone koji podržavaju tradicionalne vrijednosti, poput protivljenja [[Istopolni brak|istopolnim brakovima]], abortusu i marihuani.&lt;ref name=&quot;Zelizer 2004 704–5&quot;&gt;{{cite book|last=Zelizer|first=Julian E.|title=The American Congress: The Building of Democracy|url=https://books.google.com/books?id=_MGEIIwT5pUC&amp;pg=PA704|year=2004|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|pages=704–05|isbn=9780547345505}}&lt;/ref&gt; Većina konzervativnih republikanaca protivi se [[Kontrola oružja|kontroli oružja]], [[Afirmativna akcija|afirmativnoj akciji]] i ilegalnoj imigraciji.&lt;ref name=&quot;Zelizer 2004 704–5&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Chapman|first=Roger|title=Culture Wars: An Encyclopedia of Issues, Viewpoints, and Voices|url=https://books.google.com/books?id=vRY27FkGJAUC|year=2010|publisher=M. E. Sharpe|page=704-5|isbn=9780765622501}}&lt;/ref&gt;

====Abortus i istraživanje embrionalnih matičnih ćelija====
Većina kandidata stranke pripada [[pro-life pokret]]u i protivi se abortusu sa moralne i religijske osnove. Dok mnogi zagovaraju izuzetak u slučaju [[incest]]a, silovanja ili ugroženosti života majke, 2012. stranka je odobrila platformu koja podržava zabranu abortusa bez izuzetaka.&lt;ref name=platform&gt;{{cite web|author1=Alan Fram|author2=Philip Elliot|url=https://finance.yahoo.com/news/gop-oks-platform-barring-abortions-gay-marriage-204947742.html|title=GOP OKs platform barring abortions, gay marriage|website=Finance.yahoo.com|date=29. 8. 2012|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Prije presude [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] u procesu [[Roe protiv Wadea]] (kojim su zabrane prava na abortus proglašene neustavnim), nije bilo mnogo polarizujućih pitanja između demokrata i republikanaca. Nakon presude, protivljenje abortusu postalo je jedno od ključnih platformi stranke.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|last=Layman|first=Geoffrey|url=https://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|title=The Great Divide: Religious and Cultural Conflict in American Party Politics|date=2001|publisher=Columbia University Press|year=|isbn=9780231120586|location=|pages=115, 119–120}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/01/20/how-race-and-religion-have-polarized-american-voters/|title=How race and religion have polarized American voters|website=Washington Post|language=en|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat, [[Evangelizam|evangelisti]] gravitiraju Republikanskoj stranci.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Protive se finansiranju organizacija koje nude uslugu abortusa, prije svega [[Planned Parenthood]]a, novcem vlade i poreznih obveznika.&lt;ref name=&quot;ontheissues&quot;&gt;{{cite web|title=Bobby Jindal on the Issues|publisher=Ontheissues.org|url=http://www.ontheissues.org/House/Bobby_Jindal.htm|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Iako su republikanci glasali za povećanje vladinog finansiranja naučnih istraživanja, aktivno se protive federalnom finansiranju [[Istraživanje embrionalnih matičnih ćelija|istraživanja embrionalnih matičnih ćelija]] jer uključuje uništavanje ljudskog [[Zametak|embriona]].&lt;ref&gt;[http://www.mayoclinic.com/health/stem-cells/CA00081 Stem cells: What they are and what they do]. MayoClinic.com (23. 3. 2013). Pristupljeno 1. 10. 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Watson, Stephanie. (11. 11. 2004) [http://science.howstuffworks.com/life/cellular-microscopic/stem-cell2.htm HowStuffWorks &quot;Embryonic Stem Cells&quot;]. Science.howstuffworks.com. Pristupljeno 1. 10. 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://stemcells.nih.gov/info/pages/faqs.aspx#wherefrom]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160729004418/http://stemcells.nih.gov/info/pages/faqs.aspx#wherefrom|date=29 Juli 2016}}&lt;span&gt; FAQs [Stem Cell Information&lt;/span&gt;&amp;#x5D;. Stemcells.nih.gov. Pristupljeno 1. 10. 2018.&lt;/ref&gt;

====Građanska prava====
Republikanci se uglavnom protive afirmativnoj akciji za žene i neke manjine jer smatraju da nije [[Meritokratija|meritokratska]] i da je kontraproduktivna jer samo vodi ka daljnjoj [[Diskriminacija|diskriminaciji]]. Uglavnom podržavaju rasno neutralne prijemne politike na univerzitetima, ali podržavaju uzimanje u obzir društveno-ekonomskog stanja studenta.&lt;ref name=affirmativeaction&gt;{{cite news |url=http://www.cnn.com/2003/ALLPOLITICS/01/15/bush.affirmativeaction/|work=CNN|title=Bush criticizes university 'quota system'|date=15. 1. 2003|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= Eilperin &gt;{{cite news |last=Eilperin|first=Juliet|title=Watts Walks a Tightrope on Affirmative Action |newspaper=The Washington Post|date=12. 5. 1998|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/politics/special/affirm/stories/aa051298.htm|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Vlasništvo oružja====
Republikanci uglavnom podržavaju prava vlasnika oružja i protive se regulatorskim zakonima.

====Droge====
{{Glavni|Ilegalna trgovina drogom u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Republikanci historijski podržavaju [[rat protiv droga]] i protive se [[Liberalizacija droge|legalizaciji]] istih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.republicanviews.org/republican-views-on-drugs/|title=Republican Views on Drugs|website=www.republicanviews.org|language=en-US|access-date=1. 10. 2018|archive-date=2. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502010122/http://www.republicanviews.org/republican-views-on-drugs/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U skorije vrijeme, nekoliko istaknutih republikanaca podržalo je smanjenje i reformu zakona o obaveznom izricanju kazne u vezi sa drogama.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Greg Newburn|title=Top GOP Presidential Contenders Support Mandatory Minimum Reform|date=18. 7. 2014|url=http://famm.org/top-gop-presidential-contenders-support-mandatory-minimum-reform/|publisher=Families Against Mandatory Minimums|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129020752/http://famm.org/top-gop-presidential-contenders-support-mandatory-minimum-reform/|archive-date=29. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

====LGBT pitanja====
Zahvaljujući prije svega prisutnosti [[Kršćanska desnica|kršćanske desnice]] u američkom konzervativnom pokretu, Republikanska stranka zauzela je pozicije koje se smatraju otvoreno neprijateljskim prema [[LGBT-ovski društveni pokreti|LGBT-ovskim društvenim pokretima]]. Historijski se protive istopolnim brakovima (stav o [[Istopolna zajednica|građanskim zajednicama]] mnogo je podijeljeniji). 2004.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cnn.com/2004/ALLPOLITICS/02/24/elec04.prez.bush.marriage/|title=Bush calls for ban on same-sex marriages |date=25. 2. 2004|publisher=CNN.com}}&lt;/ref&gt; i 2006,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nbcnews.com/id/11442710/ns/politics/t/bush-urges-federal-marriage-amendment/|title=Bush urges federal marriage amendment|date=6. 6. 2006|publisher=NBC News}}&lt;/ref&gt; kongresni republikanci promovisali su amandman kojim bi definicija braka pravno bila ograničena samo na heteroseksualne parove. U oba slučaja amandman nije prošao. Kako je u 2010-im sve više država legalizovalo istopolne brakove, republikanci su podržali politiku kojom se svakoj državi dozvoljava da sama odlučuje o svojoj bračnoj politici.&lt;ref name=&quot;A Shifting Landscape&quot;&gt;{{cite web|url=http://publicreligion.org/site/wp-content/uploads/2014/02/2014.LGBT_REPORT.pdf|format=PDF|title=A Shifting Landscape|date=2003|website=Publicreligion.org|access-date=1. 10. 2018|archive-date=17. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417222101/http://publicreligion.org/site/wp-content/uploads/2014/02/2014.LGBT_REPORT.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Platforma stranke od 1992. protivi se uključenju LGBT osoba u [[Oružane snage SAD-a]].

Jedno od [[LGBT konzervatizam|LGBT]] udruženja unutar stranka zove se Brvnarski republikanci. Istraživanje iz 2014. pokazalo je da 61% [[Milenijalci|milenijalnih]] republikanaca podržava istopolne brakove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2014/03/10/61-of-young-republicans-favor-same-sex-marriage/|title=Young Republicans favor same-sex marriage &amp;#124; Pew Research Center|website=Pewresearch.org|date=10. 3. 2014|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Republikanska stranka protivila se od 1992. do 2004. uključivanju seksualne orijentacije u anti-diskriminacione zakone.&lt;ref name=&quot;1992 Republican Party platform&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=25847|title=Republican Party Platforms: Republican Party Platform of 1992|website=Presidency.ucsb.edu|date=17. 8. 1992|access-date=1. 10. 2018|archive-date=4. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170204134646/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=25847|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Platforme iz 2008. i 2012. podržavale su anti-diskriminacione zakone na osnovu spola, rase, godina, religije, vjerovanja, invaliditeta i nacionalne pripadnosti. Ni u jednoj nije bilo spomena o seksualnoj orijentaciji i [[Rodni identitet|rodnom identitetu]].&lt;ref name=&quot;2012 Republican Party platform&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gop.com/wp-content/uploads/2012/08/2012GOPPlatform.pdf|title=Layout 1|format=PDF|website=Gop.com|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2008 Republican Party platform&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=78545|title=Republican Party Platforms: 2008 Republican Party Platform|website=Presidency.ucsb.edu|access-date=1. 10. 2018|archive-date=28. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170128014700/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=78545|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Anketa iz 2013. pokazala je da 61% republikanaca podržava zakone kojima se štite homoseksualci i [[Lezbijka|lezbijke]] od diskriminacije pri zapošljavanju,&lt;ref name=&quot;A Shifting Landscape&quot;/&gt; dok je anketa iz 2007. pokazala da 60% republikanaca podržava proširenje federalnih zakona protiv zločina iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Public Favors Expansion of Hate Crime Law to Include Sexual Orientation|url=http://www.gallup.com/poll/27613/public-favors-expansion-hate-crime-law-include-sexual-orientation.aspx|publisher=Gallup|date=17. 5. 2007|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Državnost Portorika====
{{Glavni|Portorikanski pokret za državnost}}
Platforma iz 2016. navodi: &quot;Podržavamo pravo američkih građana [[Portoriko|Portorika]] da budu primljeni u Uniju kao potpuno suverena država. Dalje priznajemo historijski značaj lokalnog referenduma iz 2012. u kojem je većina od 54% glasala za kraj trenutnog stanja Portorika kao američke teritorije, a većina od 61% izabrala državnost (u okviru SAD-a) nad opcijom suverene nacionalnosti. Podržavamo federalno sponzorirani referendum o političkom statusu, odobren i finansiran zakonom Kongresa iz 2014. da se utvrde aspiracije naroda Portorika. Kada lokalni referendum iz 2012. bude ratifikovan, Kongres bi trebao odobriti zakon sa uslovima za budući prijem Portorika kao 51. države u Uniji&quot;.

==Glasačka baza==
===Demografija===
Demokrate tradicionalno osvajaju više glasova među mlađim glasačima, a republikanci među starijim. Republikanci su 2006. osvojili 38% glasova glasača između 18 i 29 godina.&lt;ref name=2006cnnexitpolls/&gt;

Siromašniji glasači uglavnom podržavaju demokrate, a bogatiji republikance. Obama je 2012. osvojio 60% glasova glasača sa prihodom manjim od 50.000 dolara i 45% među onima koji zarađuju više.&lt;ref name=&quot;2012 Exit Poll&quot;&gt;{{cite web|url=http://www2.cnn.com/election/2012/results/main|title=Election Results – 2012 Election Center|publisher=CNN|access-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226215606/http://www.cnn.com/election/2012/results/main/|archive-date=26. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Bush je 2004. osvojio 41% glasova među najsiromašnijih 20%, 55% među najbogatijih 20% i 53% od ostalih 60%. U izborima 2006, 49% glasača sa prihodima iznad 50.000 i 38% sa prihodima manjim od toga glasalo je za republikance.&lt;ref name=2006cnnexitpolls/&gt;

====Spol====
Republikanci imaju veću podršku kod muškaraca. Obama je 2012. osvojio glasove 55% žena i 45% muškaraca.&lt;ref name=&quot;2012 Exit Poll&quot;/&gt; Na izborima 2006, za republikance je glasalo 43% žena i 47% muškaraca.&lt;ref name=2006cnnexitpolls&gt;{{cite news|title=Exit Polls|publisher=CNN|url=http://www.cnn.com/ELECTION/2006/pages/results/states/US/H/00/epolls.0.html|date=7. 11. 2006|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Ženski glasovi na izborima 2010. bili su podijeljeni jer su i republikanci i demokrate osvojili po 49% glasova.&lt;ref name=abcnews3775&gt;{{cite news |url=http://abcnews.go.com/Politics/vote-2010-elections-results-midterm-exit-poll-analysis/story?id=12003775|title=Exit Poll Analysis: Vote 2010 Elections Results|publisher=ABC News|date=2. 11. 2010|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Weeks2010&gt;{{cite news|last=Weeks|first=Linton|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=131039717|title=10 Takeaways From The 2010 Midterms|publisher=NPR|date=3. 11. 2010|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; U skorašnjim izborima republikanci najveću podršku imaju među bijelačkim bračnim parovima sa djecom.&lt;ref name=vdare&gt;{{cite web|url=http://www.vdare.com/posts/affordable-family-formation-the-neglected-key-to-gops-future|title=Affordable Family Formation–The Neglected Key To GOP's Future|website=VDARE.com|date=16. 6. 2015|access-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170102174115/http://www.vdare.com/posts/affordable-family-formation-the-neglected-key-to-gops-future|archive-date=2. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Većina neudatih i razvedenih žena glasala je za demokratu [[John Kerry|Johna Kerryja]] 2004.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.economist.com/news/united-states/21591624-republicans-should-worry-unmarried-women-shun-them-marriage-gap?fsrc=scn/tw/te/pe/themarriagegap|title=Republicans should worry that unmarried women shun them|date=14. 12. 2013|work=The Economist}}&lt;/ref&gt; Obama je 2012. osvojio 55% ženskih glasova,  a Romney 44%.&lt;ref&gt;{{cite news|date=3. 12. 2012|title=The Marriage Gap in the Women's Vote|author=Meg T. McDonnell|url=http://www.crisismagazine.com/2012/the-marriage-gap-in-the-womens-vote|work=Crisis Magazine|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Među neudatim ženama bilo je 67%-31% za Obamu, dok je među udatim pobijedio Romney 53%-46%.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Suzanne Goldenberg|date=9. 11. 2012|title=Single women voted overwhelmingly in favour of Obama, researchers find|newspaper=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2012/nov/09/single-women-voted-favour-obama|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Obrazovanje====
Prema anketi Pew Researcha iz 2012, demokrate su imale za 8% veću podršku među osobama sa završenim fakultetom, 14% među svim postdiplomcima i 10% među ženama sa fakultetom. Republikanci su za 11% imali veću podršku među bijelim muškarcima sa završenim fakultetom. Demokrate su činile 36%, a republikanci 28% među osobama sa srednjom školom ili manjim stepenom obrazovanja od toga.&lt;ref name=Pew2012&gt;{{cite web|url=http://www.people-press.org/files/legacy-detailed_tables/Detailed%20tables%20for%20Party%20ID.pdf|title=Detailed Party Identification Tables|format=PDF|publisher=Pew Research Center for the People &amp; the Press|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Etničke grupe====
Od 1980-ih republikanci osvajaju manje od 15% [[Afroamerikanci|afroameričkih]] glasova. Vodeću poziciju među Afroamerikancima stranka je izgubila u 1960-im. Stranka je pod Lincolnom ukinula robovlasništvo i tokom [[Rekonstrukcija (SAD)|rekonstrukcije]] dala pravo glasa crncima. Do New Deala u 1930-im, crnci su u velikoj većini podržavali republikance. Crnci su počeli prilaziti demokratama u 1930-im, kada im je New Deal dao priliku za zaposlenje i kada su na scenu stupile političke ličnosti poput [[Eleanor Roosevelt]], koje su zagovarale građanska prava. Od Zakona o glasačkim pravima 1965, kojim su ponovo dobili pravo glasanja na Jugu, crnci čine značajan postotak demokratskih glasova u regionu (20-50%).&lt;ref name=Sitkoff&gt;Harvard Sitkoff, ''A New Deal for Blacks'' (1978).&lt;/ref&gt;

Decenijama je većina bijelaca glasala za demokrate. Od sredine 1990-ih većina bijelaca su republikanci.&lt;ref name=Fried2008p321&gt;Fried, str. 321.&lt;/ref&gt;

Na izborima 2010, dva afroamerička republikanska kandidata izabrana su u Predstavnički dom.&lt;ref name=Holmes2010&gt;{{cite news|author=L. A. Holmes|url=http://politics.blogs.foxnews.com/2010/11/03/black-republicans-win-first-congress-seats-2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20101104213733/http://politics.blogs.foxnews.com/2010/11/03/black-republicans-win-first-congress-seats-2003|archive-date=4. 11. 2010|title=Black Republicans Win First Congress Seats Since 2003|publisher=FoxNews.com|date=7. 4. 2010|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Stranka je u skorije vrijeme neuspješno kandidovala crnce na pozicije senatora i guvernera u [[Illinois|Illionisu]], Ohiu, [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] i [[Maryland]]u.

Stranka je, u zadnjih par decenija, doživjela umjeren uspjeh u privlačenju latinoameričkih i [[Američki Azijati|azijatskih]] glasača. Bush, koji je vodio žestoku kampanju, uspio je osvojiti 35% latinoameričkih glasova 2000. i 44% 2004.&lt;ref name=2004cnnexitpolls&gt;{{cite news |title=Exit Polls|publisher=CNN|url=http://www.cnn.com/ELECTION/2004/pages/results/states/US/P/00/epolls.4.html|date=2. 11. 2004|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Žestok [[Antikomunizam|anti-komunistički]] stav stranke učinio ju je popularnom među manjinskim grupama iz [[Komunizam|komunističkih]] država, posebno među [[Američki Kubanci|Kubancima]], [[Američki Korejci|Korejcima]], [[Američki Kinezi|Kinezima]] i [[Američki Vijetnamci|Vijetnamcima]]. [[Bobby Jindal]], bivši guverner [[Louisiana|Louisiane]], bio je prvi guverner [[Indija|indijskog]] porijekla,&lt;ref name=deccanherald&gt;{{cite news|url=http://www.deccanherald.com/content/31998/bobby-jindal-may-become-first.html|title=Bobby Jindal may become first Indian-American to be US prez|newspaper=Deccan Herald|date=23. 10. 2009|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; kao i prvi guverener Louisiane iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=BBC7412&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7907412.stm|title=Americas &amp;#124; Profile: Bobby Jindal|publisher=BBC News|date=25. 2. 2009|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Prema [[John Avlov|Johnu Avlovu]], republikanci su na federalnom nivou raznoličitiji od demokrata.&lt;ref&gt;{{cite web|title=GOP's surprising edge on diversity|author=John Avlon|url=http://www.cnn.com/2013/01/18/opinion/avlon-gop-diversity/index.html?c=&amp;page=0|publisher=CNN|date=18. 1. 2013|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

88% glasova koje je 2012. osvojio Romney činili su bijelci, dok je taj broj kod Obame bio 56%.&lt;ref&gt;Tom Scocca, &quot;Eighty-Eight Percent of Romney Voters Were White,&quot; [http://www.slate.com/articles/news_and_politics/scocca/2012/11/mitt_romney_white_voters_the_gop_candidate_s_race_based_monochromatic_campaign.html ''Slate'' 7. 11. 2012]&lt;/ref&gt; John McCain je 2008. osvojio 55% bijelačkih, 35% azijatskih, 31% latinoameričkih i 4% afroameričkih glasova. U izborima 2010. republikanci su osvojili 60% bijelačkih, 38% latinoameričkih i 9% afroameričkih glasova.&lt;ref name=pewresearch1790&gt;{{cite web|title=The Latino Vote in the 2010 Elections|work=|publisher=Pew Research Center|location=|date=3. 11. 2010|url=http://pewresearch.org/pubs/1790/2010-midterm-elections-exit-poll-hispanic-vote|access-date=1. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110205150318/http://pewresearch.org/pubs/1790/2010-midterm-elections-exit-poll-hispanic-vote|archive-date=5. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

====Religijske skupine====
Religija je uvijek igrala značajnu ulogu u američkoj politici. Religija je do 1960. bila glavna linija razdvajanja; katolici, [[Jevreji]] i južni protestanti pretežno su bili demokrate, a sjeveroistočni protestanti republikanci. Bush je 2004. dobio 61% glasova od ljudi koji sedmično obilaze crkvu, 47% od onih koji to rade povremeno, a 36% od onih koji to ne rade nikada. 59% protestanata glasalo je za Busha 2004, uz 52% katolika (iako je John Kerry katolik). Od 1980, velika većina evangelista glasa za republikance; 70-80% je glasalo za Busha 2004, a 70% za republikanske kandidate na izborima 2006. Jevreji su i dalje pretežno demokrate (70-80%). Demokrate imaju jake veze s afroameričkim crkvama, poput [[Nacionalna baptistička konvencija|Nacionalne baptističke konvencije]], dok je historijska dominacija među katolicima pala na svega 54%-46% 2010.&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{cite web|url=http://pewresearch.org/pubs/1791/2010-midterm-elections-exit-poll-religion-vote|title=Religion in the 2010 Elections|publisher=Pew Research Center|date=3. 11. 2010|access-date=1. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110206111210/http://pewresearch.org/pubs/1791/2010-midterm-elections-exit-poll-religion-vote|archive-date=6. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; Podrška glavnih protestanskih skupina ([[Metodizam|metodisti]], [[Luteranizam|luterani]], [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanci]], [[Američka episkopalna crkva|episkopalci]], [[Kršćanska crkva (Učenici Krista)|Učenici Krista]]) republikancima pala je na svega 55%, sa 75% prije 1968. Glavne denominacije rapidno se smanjuju u veličini. Mormoni su 2000. Bushu dali preko 75% glasova.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Grover Norquist|title=Leave Us Alone: Getting the Government's Hands Off Our Money, Our Guns, Our Lives|url=https://books.google.com/books?id=YQu8IGTotBUC&amp;pg=PA146|year=2008|publisher=HarperCollins|pages=146–49|isbn=9780061133954}}&lt;/ref&gt;

Iako se katolički republikanski lideri pridržavaju crkvenih učenja u pitanjima abortusa, eutanazije, istraživanja embrionalnih matičnih ćelija i istopolnih brakova, razlikuju se u pogledima na smrtnu kaznu i kontracepciju.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Lee |url=http://edition.cnn.com/2015/06/18/politics/pope-encyclical-climate-change-catholic-republicans/|title=Pope hands GOP climate change dilemma|publisher=CNN|date=18. 6. 2015|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Enciklika [[Laudato si']] [[Papa Franjo|Pape Franje]] iz 2015. izazvala je raspravu o pozicijama katoličkih republikanca i crkvenim učenjima. Tom enciklikom papa je u ime Katoličke crkve priznao postojanje klimatskih promjena uzrokovanih djelovanjem ljudi, odnosno sagorijevanjem fosilnih goriva.&lt;ref&gt;Thomas Reese, [http://ncronline.org/blogs/faith-and-justice/readers-guide-laudato-si &quot;A readers' guide to 'Laudato Si'&quot;], ''National Catholic Register'', 26. 6. 2015.&lt;/ref&gt; Iako je anketa Pew Researcha pokazala da katolici više vjeruju u globalno zagrijavanje od ne-katolika, svega 51% republikanskih katolika (manje od nacionalnog prosjeka) vjeruje u globalno zagrijavanje, a svega 23% smatra da ga uzrokuje ljudska aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Catholics Divided Over Global Warming|work=Pew Research|url=http://www.pewforum.org/2015/06/16/catholics-divided-over-global-warming/|date=16. 6. 2015|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Republikanski predsjednici SAD-a==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! #
! Ime
! Portret
! Savezna država
! Mandat
|-
| 16.
| [[Abraham Lincoln]]
| [[Datoteka:Abraham Lincoln head on shoulders photo portrait.jpg|65px]]
| [[Illinois]]
| 4. mart 1861 – 15. april 1865.
|-
| 18.
| [[Ulysses S. Grant]]
| [[Datoteka:Ulysses S Grant by Brady c1870-restored.jpg|65px]]
| [[Illinois]]
| 4. mart 1869 – 4. mart 1877.
|-
| 19.
| [[Rutherford B. Hayes]]
| [[Datoteka:President Rutherford Hayes 1870 - 1880 Restored.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1877 – 4. mart 1881.
|-
| 20.
| [[James A. Garfield]]
| [[Datoteka:James Abram Garfield, photo portrait seated.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1881 – 19. septembar 1881.
|-
| 21.
| [[Chester A. Arthur]]
| [[Datoteka:Chester A. Arthur portrait c1882.jpg|65px]]
| [[New York (savezna država)|New York]]
| 19. septembar 1881 – 4. mart 1885.
|-
| 23.
| [[Benjamin Harrison]]
| [[Datoteka:Benjamin Harrison, head and shoulders bw photo, 1896.jpg|65px]]
| [[Indiana]]
| 4. mart 1889 – 4. mart 1893.
|-
| 25.
| [[William McKinley]]
| [[Datoteka:Mckinley.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1897 – 14. septembar 1901.
|-
| 26.
| [[Theodore Roosevelt]]
| [[Datoteka:Theodore Roosevelt by the Pach Bros.jpg|65px]]
| [[New York (savezna država)|New York]]
| 14. septembar 1901 – 4. mart 1909.
|-
| 27.
| [[William Howard Taft]]
| [[Datoteka:William Howard Taft, head-and-shoulders portrait, facing front.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1909 – 4. mart 1913.
|-
| 29.
| [[Warren G. Harding]]
| [[Datoteka:Warren G Harding-Harris &amp; Ewing.jpg|65px]]
| [[Missouri]]
| 4. mart 1921 – 2. august 1923.
|-
| 30.
| [[Calvin Coolidge]]
| [[Datoteka:Calvin Coolidge cph.3g10777 (cropped).jpg|65px]]
| [[Massachusetts]]
| 2. august 1923 – 4. mart 1929.
|-
| 31.
| [[Herbert Hoover]]
| [[Datoteka:President Hoover portrait.jpg|65px]]
| [[Kalifornija]]
| 4. mart 1929 – 4. mart 1933.
|-
| 34.
| [[Dwight D. Eisenhower]]
| [[Datoteka:Dwight D. Eisenhower, official photo portrait, May 29, 1959.jpg|65px]]
| [[Kansas]]
| 20. januar 1953 – 20. januar 1961.
|-
| 37.
| [[Richard Nixon]]
| [[Datoteka:Richard M. Nixon, ca. 1935 - 1982 - NARA - 530679 (3x4).jpg|65px]]
| [[Kalifornija]]
| 20. januar 1969 – 9. august 1974.
|-
| 38.
| [[Gerald Ford]]
| [[Datoteka:Gerald Ford presidential portrait (cropped 2).jpg|65px]]
| [[Michigan]]
| 9. august 1974 – 20. januar 1977.
|-
| 40.
| [[Ronald Reagan]]
| [[Datoteka:Official Portrait of President Reagan 1981-cropped.jpg|65px]]
| [[Kalifornija]]
| 20. januar 1981 – 20. januar 1989.
|-
| 41.
| [[George H. W. Bush]]
| [[Datoteka:George H. W. Bush presidential portrait (cropped 2).jpg|65px]]
| [[Teksas]]
| 20. januar 1989. – 20. januar 1993.
|-
| 43.
| [[George W. Bush]]
| [[Datoteka:George-W-Bush.jpeg|65px]]
| [[Teksas]]
| 20. januar 2001 – 20. januar 2009.
|-
| 45.
| rowspan=2|[[Donald Trump]]
| rowspan=2|[[Datoteka:Official Presidential Portrait of President Donald J. Trump (2025).jpg|65px]]
| rowspan=2|[[New York (savezna država)|New York]]/[[Florida]]
| 20. januar 2017 – 20. januar 2021.
|-
| 47.
| 20. januar 2025 – trenutni
|}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Republican Party (United States)}}
*{{Službeni sajt|http://www.gop.com}}

[[Kategorija:Republikanska stranka (SAD)| ]]
[[Kategorija:Političke stranke u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>qiaoddkj8m6z8qbm0a1kcprkorbwals</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijeli sljez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70435</id>
    <revision>
      <id>3925181</id>
      <parentid>3923720</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1339" sha1="r0z9mrk5qiepy91tz7kw8mzjgda9wrt" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Sljez
| slika = Althaea officinalis01.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Bijeli sljez 
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Malvales]]
| familia = [[Malvaceae]]
| genus = ''[[Althaea]]''
| species = '''''A. officinalis'''''
| dvoimeno = ''Althaea officinalis''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
}}

'''Bijeli sljez''', ([[Latinski jezik|lat]]. ''Althaea officinalis''), je  trajna zljasta biljka visoka preko 1m. Cijela površina je prekrivena gustin svilastim dlakama, te su veliki i naborani listovi mehkani, sivkastozelene boje. U pazusima listova smješteni su veliki cvjetovi bijele ili svijetlo ružičaste boje.

Bijeli sljez raste na vlažnim mjestima u srednjoj i južnoj [[Evropa|Evrop]]i, te zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Najviše je rasprostranjen u kulturi za dobijanje [[Droga|droge]] visoke kvalitete.

Bijeli sljez se koristi u medicinske svrhe:
* korijen (lat. ''Althaeae radix''),
* list (lat. ''Althaeae folium'') i
* cvijet (lat. ''Althaeae flos'')
 
Bijeli sljez se uzgaja se i u vrtovima kao ukrasna biljka.
{{Commonscat|Althaea officinalis}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Malvales]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>r0z9mrk5qiepy91tz7kw8mzjgda9wrt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sahel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71140</id>
    <revision>
      <id>3925350</id>
      <parentid>3042858</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T11:39:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4272" sha1="75wy67xzadztefkqoica3t9pcns29y7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
:''Također pogledajte [[Sahel, Tunis]], regija na istoku [[Tunis]]a.''

[[Datoteka:Map sahel.jpg|mini|Položaj Sahela u Africi]]
'''Sahel''' ([[arapski jezik|arapski]] ساحل ''sahil'', granica ili obala [[Sahara|Sahare]]), granična zona u [[Afrika|Africi]] između '''Sahare''' na sjeveru i plodnije regije [[Sudan (regija)|Sudan]] na jugu.

== Termin ==

Termin se u početku koristio kao [[geografija|geografski]] termin koji je označavao pojas zemlje između [[izohijeta]] (pojasi [[oborine|oborina]]) s vrijednošću 75 i 450, dok su kasniji istraživači određivali položaj Sahela na širok raspon izohijeta. Termin se također koristio za označavanje zemalja [[Zapadna Afrika|Zapadne Afrike]], a u Indiji Sahel je uobičajeno ime koje se daje dječacima.

== Geografija ==

Sahel se prvenstveno sastoji od [[savana]] koje se protežu od [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] do [[Afrički rog|Afričkog roga]] s izmjenama semiaridnih [[travnjak]]a i bodljikave savane. Tokom afričke historije regija je bila dom nekim od najnaprednijih kraljevstava koja su ostvarivala veliku dobit od trgovine koja se odvijala preko pustinje. Ta kraljevstva skupno se nazivaju [[sahelska kraljevstva]].

Zemlje koje danas čine Sahel su [[Senegal]], [[Mauritanija]], [[Mali]], [[Burkina Faso]], [[Niger]], [[Nigerija]], [[Čad]], [[Sudan]], [[Etiopija]], [[Eritreja]], [[Džibuti]] i [[Somalija]]. 

Karta regije može se vidjeti [https://web.archive.org/web/20050925103047/http://www.syngentafoundation.com/images/sahel_zone.gif ovdje].

== Okoliš ==

Prije oko 12,500 godina Sahel je, kao dio pustinje Sahare, bio prekriven pješčanim dinama koje su oblikovale krajolik koji se može vidjeti danas. Sahel godišnje prima 150-500&amp;nbsp;mm padavina, prvenstveno u sezoni [[monsun]]a. Padavine su karakterisane godišnjom i dekadskom promjenjivošću. Najvažnija ograničenja na produktivnost zemlje u Sahelu predstavljaju voda i plodnost tla. U Sahelu su tla većinom kisela (što rezultira u aluminijskoj toksičnosti za biljke), te imaju vrlo malo [[dušik]]a i [[fosfat]]a.

Između padavina u Sahelu i intenzivnih [[uragan]]a na Atlantiku postoji jaka [[korelacija]].

== Transhumanca ==

U Sahelu su ljudi većinom [[nomadi|polunomadi]]. Oni se bave poljoprivredom i uzgojem stoke u sastavu [[transhumanca|transhumance]] što je vjerovatno najodrživiji način iskorištavanja Sahela. Razlika između suhog sjevera, koji ima više razine hranjivih tvari u tlu, i vlažnog juga koristi se tako da se stada tokom vlažnog razdoblja nalaze na visokokvalitetnoj ispaši na sjeveru, dok tokom sušnog razdoblja putuju nekoliko stotina kilometara na jug gdje pasu na izdašnijoj, ali manje hranjivoj ispaši.

== Suše ==
Godine 1914. Sahel je pogodila velika [[suša]] koja je prouzrokovala veliku glad. Sušu je uzrokovala višegodišnja količina padavina koja je bila ispod prosjeka. Tokom 1960-ih dogodio se velik porast padavina u regiji, pa je sjeverna suha regija postala dostupnija. To je uz vladine potpore potaknulo ljude da krenu na sjever. Ubrzo je nastupilo dugotrajno razdoblje suše od [[1968]]-[[1974]], pa je ispaša ubrzo postala neodrživa zbog rasprostranjene [[denudacija|denudacije]] terena. Ovo je poput suše iz 1914. prouzrokovalo veliku glad, ali je ovog puta bilo donekle ublaženo međunarodnom vidljivošću i izdašnom pomoći. Ova katastrofa dovela je do osnivanja [[Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj|Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj]].

Više informacija: [[Sahelska suša]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070224162201/http://maps.unomaha.edu/Peterson/funda/Notes/Notes_Exam4/Sahel.html Podaci o sahelskoj Africi]
* [http://www.aoml.noaa.gov/hrd/Landsea/sahel/index.html Snažna veza između padavina zapadnosahelskog monsuna i intenzivnih atlantskih uragana]
* [https://web.archive.org/web/20050204000419/http://tao.atmos.washington.edu/data_sets/sahel/ Indeks padavina u Sahelu, 1898 - 2002]
* [http://www.eden-foundation.org/project/desertif.html Dezertifikacija - prijetnja za Sahel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331143118/http://www.eden-foundation.org/project/desertif.html |date=31. 3. 2010 }}

{{Regija}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Afrika]]</text>
      <sha1>75wy67xzadztefkqoica3t9pcns29y7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76685</id>
    <revision>
      <id>3925273</id>
      <parentid>3924306</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1083" sha1="2i28fg7d836l196trns81not3t05v7j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nut at Dendera.JPG|mini|160 px|Nut, hram u Denderi u kojem se poštovala Hathor]]
'''Nut'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raport.ba/naucnici-tvrde-bozica-neba-iz-drevnog-egipta-zapravo-je-bila-cijela-galaksija|title=Naučnici tvrde: Božica neba iz drevnog Egipta zapravo je bila cijela galaksija?|website=Raport.ba|language=bs-BA|access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; ili '''Nuit''' je egipatska božica neba i zvijezda. Ona je majka zvijezda i [[bog]]ova.

Nutin je muž stasiti [[Geb]], a djeca su im [[Oziris]], [[Izida]], [[Set]] i [[Neftis]]. Majka Geba i Nut je [[Tefnut]], a otac im je [[Šu]]. Šu pridržava svoju kćer kako bi živa bića mogla postojati na površini. Svake noći, Nut guta [[Sunce]] ([[Ra]]), pa ga ujutro ponovno rađa.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://isiopolis.com/2024/02/11/nuet-the-secret-one-2/|title=Nuet, the Secret One|date=11. 2. 2024|website=Isiopolis|language=en|access-date=7. 9. 2026}}
{{Egipatska mitologija}}
{{Commonscat|Nuts|Nut}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>2i28fg7d836l196trns81not3t05v7j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tefnut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76721</id>
    <revision>
      <id>3925272</id>
      <parentid>3898403</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2867" sha1="1vvgtacqo9e7rvenr71qfgbgnt5sxgy" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:BD Weighing of the Heart - Tefnut.jpg|centar|140 px|Tefnut sa glavom lavice i Sunčevim diskom]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Tefnut
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Tefnet, Tefenet 
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| [[Atum]], [[Ra]] ili [[Amon]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Šu]] (brat), [[Tefen]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Geb]] i [[Nut]]
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[božica]] [[voda|vode]], vlage i [[kiša|kiše]]
|}
'''Tefnut''' je [[egipat]]ska [[božica]] [[voda|vode]], vlage i [[kiša|kiše]]. Njen brat je [[Šu]] (bog [[zrak]]a) koji joj je istovremeno i [[brak|muž]]. Roditelj im je [[bog]] [[sunce|Sunca]]. Njeno [[ime]] prevodi se kao &quot;ona od vlage&quot;.

== Opis i mitovi ==
Na početnom [[ostrvo|ostrvu]], tokom stvaranja [[svemir]]a, nastao je bog Sunca. Najstariji [[mit]]ovi kažu da je to [[Atum]], koji je stvorio Šua i Tefnut [[ejakulacija|ejakulacijom]] ili &quot;tako što je kihnuo i izbacio iz sebe Šua te ispljunuvši Tefnut&quot;. U drugim mitovima je to [[Ra]], [[Amon]] ili [[Amon-Ra]] koji ih je stvorio pljuvanjem. Dok su bili maleni, Tefnut i Šu su se izgubili u [[okean]]u [[Nun (mitologija)|Nunu]]. Raovo [[oko]] - [[Dvije dame|Wadjet]] ih je vratilo. Kad su odrasli, Tefnut i Šu su se vjenčali i počinili [[incest]]. Tefnut je rodila [[Geb]]a i [[Nut]] (Geb je [[Zemlja (planeta)|Zemlja]], Nut je [[nebo]]). I oni su počinili incest, te su dobili četvero djece. Daljnji incest prekinuo je Šu, jer je razdvojio Geba i Nut. Geb se pobunio i pobijedio ga, a svoju majku silovao. Na kraju ''Starog kraljevstva'', Tefnut se posvađala sa Šuom i pobjegla u [[nubija|Nubiju]], gdje se pretvorila u [[lav]]icu i ubijala ljude. Rau je nedostajala, pa je poslao Šua i [[Thoth|Tota]], boga [[Mjesec]]a, po nju. Oni su je vratili, a ona i Tefnut su se pomirili. Ovom pričom se objašnjava suša na kraju ''Starog kraljevstva'' - kad je Tefnut otišla, nestalo je vode. Tefnut ima lavlju glavu, pa se može zamijeniti sa svojom sestrom [[Sekmet]]. Priča o Tefnutinom bijegu je slična priči o Sekmet. U vrijeme [[atonizam|atonizma]] je štovan samo [[Aton]], ali su [[faraon]]-heretik [[Ehnaton]] i prelijepa [[Nefertiti]] iskoristili Šua i Tefnut u [[politika|političke]] svrhe i proglasili sebe bogovima blizancima. Tefnut nije imala veće [[hram]]ove, ali joj je bio posvećen dio [[hram]]a u [[Dendera|Denderi]], gdje je poštovana njena sestra [[Hator]]. Drugi Tefnutin muž je [[Tefen]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Tefnut|Božica Tefnut}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>1vvgtacqo9e7rvenr71qfgbgnt5sxgy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Parkinsonova bolest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77404</id>
    <revision>
      <id>3925208</id>
      <parentid>3921967</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66771" sha1="3d1400p85kb433ymvxyfmsp74lt3kp0" xml:space="preserve">'''Parkinsonova bolest''' je [[Neurodegenerativna bolest|neurodegenerativna]] [[bolest]] prvenstveno [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]], koja utiče i na [[Motorni sistem|motorne]] i na nemotorne sisteme. Motorni simptomi, zajednički nazvani parkinsonizam, uključuju [[tremor]], sporost u započinjanju pokreta (bradikinezija), ukočenost i poteškoće u održavanju ravnoteže (posturalna nestabilnost). Nemotorni simptomi poput poremećaja [[Autonomni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]] (disautonomija), [[Poremećaj sna|poremećaja sna]], smanjene sposobnosti [[Čulo mirisa|čula mirisa]] (anosmija) i promjena u ponašanju ili [[Mentalni poremećaj|neuropsihijatrijski problemi]], poput [[Kognitivni deficit|kognitivnog oštećenja]], [[Psihoza|psihoze]] i [[anksioznost]]i, mogu se pojaviti u bilo kojoj fazi bolesti. Simptomi se obično razvijaju postepeno, a nemotorni problemi postaju sve češći kako bolest napreduje.

Parkinsonova bolest nema jedan uzrok; već genetski i okolišni faktori međusobno djeluju kako bi utjecali na kritične ćelijske procese.{{sfn|Ben Shaul|Frenkel|Gurevich|2024}}{{sfn|Beheshti|2025}} Parkinsonova bolest uključuje postepeno propadanje i gubitak [[neuron]]a koji proizvode dopamin u području [[Mozak|mozga]] koje se naziva [[Supstancija nigra]] i drugim srodnim ćelijskim grupama u moždanom deblu.{{Sfn|Ramesh|Arachchige|2023|pp=200–201, 203}} Pogrešno savijeni [[Bjelančevine|proteini]], poput [[alfa-sinuklein]]a, agregiraju se i formiraju nakupine koje se nazivaju [[Lewyjevo tijelo|Lewyjeva tijela]], ako se ne uklone iz ćelija putem sistema ćelijske degradacije. Akumulacija proteina stimuliše oslobađanje proinflamatornih molekula od strane [[Mikroglija|mikroglije]], zaštitni odgovor koji može uzrokovati neuroinflamaciju, daljnje oštećenje neurona i poremećaj metaboličkih sistema, ako ostane hroničan.{{Sfn|Ramesh|Arachchige|2023|pp=200–201, 203}}

Dijagnoza se prvenstveno zasniva na [[Znakovi i simptomi|znakovima i simptomima]], obično povezanim s motorikom, koji se identificiraju [[Neurološki pregled|neurološkim pregledom]]. [[Medicinsko snimanje|Medicinske tehnike snimanja]] poput [[PET sken]]iranja mogu podržati dijagnozu. Bolest se obično manifestuje kod osoba starijih od 60 godina, sa oko jednim posto pogođenih. Kod osoba mlađih od 50 godina, stanje se naziva &quot;Parkinsonova bolest s ranim početkom&quot;.

Nije poznat lijek za Parkinsonovu bolest, a liječenje se fokusira na ublažavanje simptoma. Početni tretman obično uključuje [[Levodopa|levodopu]], [[Inhibitori monoaminooksidaze|MAO-B inhibitore]] ili [[Dopaminski agonist|dopaminske agoniste]]. Kako bolest napreduje, ovi lijekovi postaju manje efikasni i mogu uzrokovati nevoljne pokrete mišića. Dijeta i rehabilitacijske terapije mogu pomoći u poboljšanju simptoma. Duboka stimulacija mozga se koristi za upravljanje teškim motoričkim simptomima kada su lijekovi neefikasni. Malo je dokaza o tretmanima koji se bave nemotoričkim simptomima, poput poremećaja spavanja i nestabilnosti raspoloženja. Očekivano trajanje života za osobe s Parkinsonovom bolešću je gotovo normalno, ali je smanjeno kod ranog početka.

[[Bolest]] je nazvana po liječniku iz [[London]]a dr. [[James Parkinson|Jamesu Parkinsonu]], koji je 1817. prvi opisao [[simptom]]e bolesti.

== Opis bolesti ==
==== Primarni simptomi ====
* [[Tremor]] (drhtanje)
* Rigor (ukočenost)
* [[Bradikinezija]] (usporenost pokreta)
* Posturalna nestabilnost (slaba ravnoteža)
* Smetnje u [[Kretanje|kretanju]]

==== Sekundarni simptomi ====
* [[Depresija (raspoloženje)|Depresija]]
* [[Zatvor (probava)|Konstipacija]] (zatvor)
* [[Inkontinencija]]
* [[Disfagija]] (problemi gutanja)
* [[Demencija]]
* [[Mikrografija]]
* [[Seboreja]] [[Koža|kože]] i vlasišta
* Smetnje u govoru
* [[Hipotenzija]] (niski [[krvni tlak]])
* Poremećaji u spavanju

Od nje boluju i neke slavne ličnosti bokser [[Muhammad Ali]] i glumac [[Michael J. Fox]] koji godišnje izdvaja milione na istraživanje [[matična ćelija|matičnih ćelija]] kako bi se našao [[lijek]] za ovu bolest. Od nje je bolovao i pokojni [[Papa Ivan Pavao II]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
==== Knjige ====
{{Refbegin|20em}}
* {{cite book |last1=Batzu |first1=L. |last2=Podlewska |first2=A. |last3=Gibson |first3=L. |last4=Chaudhuri |first4=K. R. |last5=Aarsland |first5=D. |title=Translational Approaches to Unravelling Non-Motor Symptoms of Parkinson's Disease |chapter=A general clinical overview of the non-motor symptoms in Parkinson's disease: Neuropsychiatric symptoms |series=International Review of Neurobiology |date=2024 |volume=174 |pages=59–97 |doi=10.1016/bs.irn.2023.11.001 |pmid=38341232 |isbn=978-0-323-99183-4 }}
* {{Cite book |title=Parkinson's Disease |vauthors=Bhattacharyya KB |date=2017 |publisher=International Review of Neurobiology |veditors=Bhatia KP, Chaudhuri KR, Stamelou M |pages=1–23 |chapter=Chapter One – Hallmarks of Clinical Aspects of Parkinson's Disease Through Centuries}}
* {{cite book |last1=Bernat |first1=James L. |last2=Beresford |first2=Richard |title=Ethical and Legal Issues in Neurology |date=2013 |publisher=Newnes |isbn=978-0-444-53504-7 |url=https://books.google.com/books?id=YTY3AAAAQBAJ |language=en}}
* {{Cite book |title=Ferri's differential diagnosis: a practical guide to the differential diagnosis of symptoms, signs, and clinical disorders |url=https://archive.org/details/ferrisdifferenti0000ferr |vauthors=Ferri FF |date=2010 |publisher=Elsevier/Mosby |isbn=978-0-3230-7699-9 |edition=2nd |chapter=Chapter P}}
* {{Cite book |title=Handbook of Clinical Neurology |vauthors=Lanska DJ |date=2010 |publisher=History of Neurology |series=3 |volume=95 |pages=501–546 |chapter=Chapter 33: The history of movement disorders |doi=10.1016/S0072-9752(08)02133-7 |pmid=19892136|isbn=978-0-444-52009-8 }}
* {{Cite book |title=Physical Rehabilitation |url=https://archive.org/details/physicalrehabili0000unse_f7s7 |vauthors=O'Sullivan SB, Schmitz TJ |publisher=F.A. Davis |year=2007 |isbn=978-0-8036-1247-1 |edition=5th |chapter=Parkinson's Disease}}
* {{Cite book |title=Lange Clinical Neurology |vauthors=Simon RP, Greenberg D, Aminoff MJ |publisher=McGraw-Hill |year=2017 |isbn=978-1-2598-6172-7 |edition=10th}}
* {{Cite book |url=https://exonpublications.com/index.php/exon/issue/view/9 |title=Parkinson's Disease: Pathogenesis and Clinical Aspects |date=decembar 2018 |publisher=Codon Publications |isbn=978-0-9944-3816-4 |veditors=Stoker TB, Greenland JC |ref=none}}
** {{cite book |last1=Greenland |first1=Julia C. |last2=Barker |first2=Roger A. |title=Parkinson's Disease: Pathogenesis and Clinical Aspects |chapter=The Differential Diagnosis of Parkinson's Disease |date=2018 |pages=109–128 |doi=10.15586/codonpublications.parkinsonsdisease.2018.ch6 |pmid=30702839 |isbn=978-0-9944381-6-4 }}
* {{Cite book |title=Parkinson's Disease |publisher=Royal College of Physicians |year=2006 |isbn=978-1-8601-6283-1 |editor-last=The National Collaborating Centre for Chronic Conditions |location=London |pages=113–133 |chapter=Non-motor features of Parkinson's disease |chapter-url=http://guidance.nice.org.uk/CG35/Guidance/pdf/English |archive-url=https://web.archive.org/web/20100924153546/http://guidance.nice.org.uk/CG35/Guidance/pdf/English |archive-date=24. 9. 2010 |url-status=live|ref={{Harvid|The National Collaborating Centre for Chronic Conditions}}}}
{{Refend}}

==== Članci ====
{{Refbegin|20em}}
* {{Cite journal |vauthors=Aarslanda D, Krambergera MG |date=2015 |title=Neuropsychiatric Symptoms in Parkinson's Disease |journal=Journal of Personalized Medicine |volume=5 |issue=3 |pages=659–667 |doi=10.3233/JPD-150604 |pmid=26406147}}
* {{Cite journal |vauthors=Abusrair AH, Elsekaily W, Bohlega S |date=13. 9. 2022 |title=Tremor in Parkinson's Disease: From Pathophysiology to Advanced Therapies |journal=Tremor and Other Hyperkinetic Movements |volume=12 |issue=1 |article-number=29 |doi=10.5334/tohm.712 |pmc=9504742 |pmid=36211804 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ahlskog JE |date=juli 2011 |title=Does vigorous exercise have a neuroprotective effect in Parkinson disease? |journal=Neurology |volume=77 |issue=3 |pages=288–294 |doi=10.1212/wnl.0b013e318225ab66 |pmc=3136051 |pmid=21768599}}
* {{Cite journal |vauthors=Alfaidi M, Barker RA, Kuan W |date=2024 |title=An update on immune-based alpha-synuclein trials in Parkinson's disease |journal=Journal of Neurology |volume=272 |issue=1 |article-number=21 |doi=10.1007/s00415-024-12770-x |pmid=39666171 |pmc=11638298}}
* {{Cite journal |vauthors=Almikhlafi MA |date=januar 2024 |title=A review of the gastrointestinal, olfactory, and skin abnormalities in patients with Parkinson's disease |journal=Neurosciences |volume=29 |issue=1 |pages=4–9 |pmc=10827020 |pmid=38195133}}
* {{cite journal |last1=Anwar |first1=L |last2=Ahmad |first2=E |last3=Imtiaz |first3=M |last4=Ahmad |first4=M |last5=Faisal Aziz |first5=M |last6=Ibad |first6=T |title=The Impact of Diet on Parkinson's Disease: A Systematic Review. |journal=Cureus |date=septembar 2024 |volume=16 |issue=9 |article-number=e70337 |doi=10.7759/cureus.70337 |doi-access=free |pmid=39469346 |pmc=11513219}}
* {{Cite journal |vauthors=Armstrong MJ, Okun MS |date=februar 2020 |title=Diagnosis and Treatment of Parkinson Disease: A Review |journal=JAMA |volume=323 |issue=6 |pages=548–560 |doi=10.1001/jama.2019.22360 |pmid=32044947 |bibcode=2020JAMA..323..548A}}
* {{Cite journal |vauthors=Ascherio A, Schwarzschild MA |date=2016 |title=The epidemiology of Parkinson's disease: risk factors and prevention |journal=Lancet Neurology |volume=15 |issue=12 |pages=1257–1272 |doi=10.1016/S1474-4422(16)30230-7 |pmid=27751556}}
* {{cite journal |vauthors=Atalar MS, Oguz O, Genc G |date=2023 |title=Hypokinetic Dysarthria in Parkinson's Disease: A Narrative Review |journal=The Medical Bulletin of Sisle Etfal Hospital |volume=57 |issue=2 |pages=163–170 |doi=10.14744/SEMB.2023.29560 |pmid=37899809 |pmc=10600629}}
* {{Cite journal |vauthors=Bandres-Ciga S, Diez-Fairen M, Kim JJ, Singleton AB |date=april 2020 |title=Genetics of Parkinson's disease: An introspection of its journey towards precision medicine |journal=Neurobiology of Disease |volume=137 |pages=1–9 |article-number=104782 |doi=10.1016/j.nbd.2020.104782 |pmid=31991247 |pmc=7064061}}
* {{cite journal |last1=Bantounou |first1=Maria Anna |last2=Shoaib |first2=Khalisah |last3=Mazzoleni |first3=Adele |last4=Modalavalasa |first4=Harsh |last5=Kumar |first5=Niraj |last6=Philip |first6=Sam |title=The association between type 2 diabetes mellitus and Parkinson's disease; a systematic review and meta-analysis |journal=Brain Disorders |date=septembar 2024 |volume=15 |article-number=100158 |doi=10.1016/j.dscb.2024.100158 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Barichella M, Cereda E, Pezzoli G |date=oktobar 2009 |title=Major nutritional issues in the management of Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=24 |issue=13 |pages=1881–1892 |doi=10.1002/mds.22705 |pmid=19691125 |hdl=2434/67795 |hdl-access=free}}
* {{cite journal |last1=Beheshti |first1=I |title=Exploring Risk and Protective Factors in Parkinson's Disease. |journal=Cells |date=14. 5. 2025 |volume=14 |issue=10 |page=710 |doi=10.3390/cells14100710 |doi-access=free |pmid=40422213 |pmc=12110598}}
* {{cite journal |last1=Ben Shaul |first1=T |last2=Frenkel |first2=D |last3=Gurevich |first3=T |title=The Interplay of Stress, Inflammation, and Metabolic Factors in the Course of Parkinson's Disease. |journal=International Journal of Molecular Sciences |date=19. 11. 2024 |volume=25 |issue=22 |article-number=12409 |doi=10.3390/ijms252212409 |doi-access=free |pmid=39596474 |pmc=11594997}}
* {{Cite journal |vauthors=Ben-Shlomo Y, Darweesh S, Llibre-Guerra J, Marras C, Luciano MS, Tanner C |date=2024 |title=The epidemiology of Parkinson's disease |journal=The Lancet |volume=403 |issue=10423 |pages=283–292 |doi=10.1016/S0140-6736(23)01419-8 |pmid=38245248 |pmc=11123577}}
* {{Cite journal |vauthors=Bereczki D |date=2010 |title=The description of all four cardinal signs of Parkinson's disease in a Hungarian medical text published in 1690 |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=16 |issue=4 |pmid=19948422 |pages=290–293 |doi=10.1016/j.parkreldis.2009.11.006}}
* {{Cite journal |vauthors=Bidesi NS, Andersen IV, Windhorst AD, Shalgunov V, Herth MM |date=novembar 2021 |title=The role of neuroimaging in Parkinson's disease |journal=Journal of Neurochemistry |volume=159 |issue=4 |pages=660–689 |doi=10.1111/jnc.15516 |pmid=34532856 |pmc=9291628}}
* {{Cite journal |vauthors=Biundo R, Weis L, Antonini A |date=septembar 2016 |title=Cognitive decline in Parkinson's disease: the complex picture |journal=npj Parkinson's Disease |volume=2 |number=16018 |article-number=16018 |doi=10.1038/npjparkd.2016.18 |pmid=28725699 |pmc=5516581}}
* {{Cite journal |vauthors=Blonder LX |date=2018 |title=Historical and cross-cultural perspectives on Parkinson's disease |journal=Journal of Complementary and Integrative Medicine |volume=15 |issue=3 |pmid=29738310 |pages=1–15 |article-number=20160065 |doi=10.1515/jcim-2016-0065 |url=https://uknowledge.uky.edu/sbcoa_facpub/92}}
* {{cite journal |vauthors=Boettcher L, Bonney P, Smitherman A, Sughrue M |title=Hitler's parkinsonism |journal=Neurosurgical Focus |volume=39 |issue=1 |pages=E8 |date=2015 |doi=10.3171/2015.4.FOCUS1563 |pmid=26126407}}
* {{Cite journal |vauthors=Bollu PC, Sahota P |date=2017 |title=Sleep and Parkinson Disease |journal=Missouri Medicine |volume=114 |issue=5 |pages=381–386 |pmc=6140184 |pmid=30228640}}
* {{Cite journal |vauthors=Bologna M, Paparella G, Fasano A, Hallett M, Berardelli A |date=decembar 2019 |title=Evolving concepts on bradykinesia |journal=Brain |volume=143 |issue=3 |pages=727–750 |doi=10.1093/brain/awz344 |pmid=31834375 |pmc=8205506}}
* {{Cite journal |vauthors=Bologna M, Truong D, Jankovic J |date=2022 |title=The etiopathogenetic and pathophysiological spectrum of parkinsonism |journal=Journal of the Neurological Sciences |volume=433 |pages=1–8 |article-number=120012 |doi=10.1016/j.jns.2021.120012 |pmid=34642022}}
* {{Cite journal |last1=Boonstra |first1=Jackson Tyler |last2=Michielse |first2=Stijn |last3=Temel |first3=Yasin |last4=Hoogland |first4=Govert |last5=Jahanshahi |first5=Ali |title=Neuroimaging Detectable Differences between Parkinson's Disease Motor Subtypes |journal=Movement Disorders Clinical Practice |date=2020 |volume=8 |issue=2 |pages=175–192 |doi=10.1002/mdc3.13107 |pmid=33553487 |pmc=7853198}}
* {{Cite journal |vauthors=Borghammer P |date=januar 2018 |title=How does parkinson's disease begin? Perspectives on neuroanatomical pathways, prions, and histology |journal=Movement Disorders |volume=33 |issue=1 |pages=48–57 |doi=10.1002/mds.27138 |pmid=28843014}}
* {{Cite journal |vauthors=Borsche M, Pereira SL, Klein C, Grünewald A |date=februar 2021 |title=Mitochondria and Parkinson's Disease: Clinical, Molecular, and Translational Aspects |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=11 |issue=1 |pages=45–60 |doi=10.3233/JPD-201981 |pmid=33074190 |pmc=7990451}}
* {{cite journal |url=http://www.aan.com/elibrary/neurologynow/?event=home.showArticle&amp;id=ovid.com:/bib/ovftdb/01222928-200602020-00003 |title=Muhammad Ali's Message: Keep Moving Forward |date=april 2006 |journal=Neurology Now |vauthors=Brey RL |volume=2 |issue=2 |page=8 |doi=10.1097/01222928-200602020-00003 |doi-broken-date=25. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927022505/http://www.aan.com/elibrary/neurologynow/?event=home.showArticle&amp;id=ovid.com%3A%2Fbib%2Fovftdb%2F01222928-200602020-00003 |archive-date=27. 9. 2011 |access-date=22. 8. 2020 |url-access=subscription}}
* {{Cite journal |vauthors=Bronstein JM, Tagliati M, Alterman RL, Lozano AM, Volkmann J, Stefani A, Horak FB, Okun MS, Foote KD, Krack P, Pahwa R, Henderson JM, Hariz MI, Bakay RA, Rezai A, Marks WJ, Moro E, Vitek JL, Weaver FM, Gross RE, DeLong MR |date=februar 2011 |title=Deep brain stimulation for Parkinson disease: an expert consensus and review of key issues |journal=Archives of Neurology |volume=68 |issue=2 |page=165 |doi=10.1001/archneurol.2010.260 |pmc=4523130 |pmid=20937936 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Brooks DJ |date=april 2010 |title=Imaging approaches to Parkinson disease |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-nuclear-medicine_2010-04_51_4/page/596 |journal=Journal of Nuclear Medicine |volume=51 |issue=4 |pages=596–609 |doi=10.2967/jnumed.108.059998 |pmid=20351351}}
* {{Cite journal |vauthors=Brundin P, Melki R |date=oktobar 2017 |title=Prying into the Prion Hypothesis for Parkinson's Disease |journal=Journal of Neuroscience |volume=37 |issue=41 |pages=9808–9818 |doi=10.1523/JNEUROSCI.1788-16.2017 |pmid=29021298 |pmc=5637113}}
* {{cite journal |vauthors=Caballol N, Martí MJ, Tolosa E |title=Cognitive dysfunction and dementia in Parkinson disease |journal=Mov. Disord. |volume=22 |issue=Suppl 17 |pages=S358–66 |date=septembar 2007 |pmid=18175397 |doi=10.1002/mds.21677}}
* {{Cite journal |vauthors=Calabresi P, Mechelli A, Natale G, Volpicelli-Daley L, Di Lazzaro G, Ghiglieri V |date=2023 |title=Alpha-synuclein in Parkinson's disease and other synucleinopathies: from overt neurodegeneration back to early synaptic dysfunction |journal=Cell Death &amp; Disease |volume=14 |issue=3 |article-number=176 |doi=10.1038/s41419-023-05672-9 |pmid=36859484 |pmc=9977911}}
* {{Cite journal |vauthors=Caproni S, Colosimo C |date=februar 2020 |title=Diagnosis and Differential Diagnosis of Parkinson Disease |journal=Clinical Geriatric Medicine |volume=36 |issue=1 |pages=13–24 |doi=10.1016/j.cger.2019.09.014 |pmid=31733693}}
* {{Cite journal |vauthors=Casey G |date=august 2013 |title=Parkinson's disease: a long and difficult journey |journal=Nursing New Zealand |volume=19 |issue=7 |pages=20–24 |pmid=24195263}}
* {{Cite journal |vauthors=Chen R, Gu X, Wang X |date=april 2022 |title=α-Synuclein in Parkinson's disease and advances in detection |journal=Clinica Chimica Acta; International Journal of Clinical Chemistry |volume=529 |pages=76–86 |doi=10.1016/j.cca.2022.02.006 |pmid=35176268}}
* {{cite journal |vauthors=Chua WY, Wang JD, Chan CK, Chan L, Tan E |date=septembar 2024 |title=Risk of aspiration pneumonia and hospital mortality in Parkinson disease: A systematic review and meta-analysis |journal=European Journal of Neurology |volume=31 |issue=12 |article-number=e16449 |doi=10.1111/ene.16449 |pmid=39236309 |doi-access=free |pmc=11555015}}
* {{Cite journal |vauthors=Coffey RJ |date=2009 |title=Deep brain stimulation devices: a brief technical history and review |journal=Artificial Organs |volume=33 |issue=3 |pages=208–220 |doi=10.1111/j.1525-1594.2008.00620.x |pmid=18684199}}
* {{Cite journal |vauthors=Coleman C, Martin I |date=16. 12. 2022 |title=Unraveling Parkinson's Disease Neurodegeneration: Does Aging Hold the Clues? |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=12 |issue=8 |pages=2321–2338 |doi=10.3233/JPD-223363 |pmc=9837701 |pmid=36278358}}
* {{Cite journal |vauthors=Connolly BS, Lang AE |date=april 2014 |title=Pharmacological treatment of Parkinson disease: a review |url=https://archive.org/details/sim_jama_april-23-30-2014_311_16/page/1670 |journal=JAMA |volume=311 |issue=16 |pages=1670–1683 |doi=10.1001/jama.2014.3654 |pmid=24756517}}
* {{cite journal |vauthors=Corcoran J, Kluger BM |date=septembar 2023 |title=Prognosis in chronic progressive neurologic disease: a narrative review |journal=Annals of Palliative Medicine |volume=12 |issue=5 |pages=952–962 |doi=10.21037/apm-22-1338 |doi-access=free |pmid=37691335}}
* {{Cite journal |vauthors=Corrà MF, Vila-Chã N, Sardoeira A, Hansen C, Sousa AP, Reis I, Sambayeta F, Damásio J, Calejo M, Schicketmueller A, Laranjinha I, Salgado P, Taipa R, Magalhães R, Correia M, Maetzler W, Maia LF |date=januar 2023 |title=Peripheral neuropathy in Parkinson's disease: prevalence and functional impact on gait and balance |journal=Brain |volume=146 |issue=1 |pages=225–236 |doi=10.1093/brain/awac026 |pmc=9825570 |pmid=35088837}}
* {{Cite journal |vauthors=Costa V, Prati JM, de Oliveira BS, Brito TS, da Rocha F, Gianlorenço T, Carolyna A |date=novembar 2024 |title=Physical Exercise for Treating the Anxiety and Depression Symptoms of Parkinson's Disease: Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Journal of Geriatric Psychiatry and Neurology |volume=37 |issue=6 |pages=415–435 |doi=10.1177/08919887241237223 |pmid=38445606}}
* {{Cite journal |vauthors=Crooks S, Carter G, Wilson CB, Wynne L, Stark P, Doumas M, Rodger M, O'Shea E, Mitchell G |date=2023 |title=Exploring public perceptions and awareness of Parkinson's disease: A scoping review |journal=PLOS ONE |volume=18 |issue=9 |article-number=e0291357 |bibcode=2023PLoSO..1891357C |doi=10.1371/journal.pone.0291357 |pmc=10503766 |pmid=37713383 |doi-access=free}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Crotty GF, Schwarzschild MA |date=2020 |title=Chasing Protection in Parkinson's Disease: Does Exercise Reduce Risk and Progression? |journal=Frontiers in Aging Neuroscience |volume=12 |article-number=186 |doi=10.3389/fnagi.2020.00186 |doi-access=free |pmid=32636740 |pmc=7318912}}
* {{Cite journal |vauthors=de Bie RM, Clarke CE, Espay AJ, Fox SH, Lang AE |date=mart 2020 |title=Initiation of pharmacological therapy in Parkinson's disease: when, why, and how |journal=Lancet Neurology |volume=19 |issue=5 |pages=452–461 |doi=10.1016/S1474-4422(20)30036-3 |pmid=32171387}}
* {{Cite journal |vauthors=Delic V, Beck KD, Pang KC, Citron BA |date=april 2020 |title=Biological links between traumatic brain injury and Parkinson's disease |journal=Acta Neuropathologica Communications |volume=8 |issue=1 |article-number=45 |doi=10.1186/s40478-020-00924-7 |pmc=7137235 |pmid=32264976 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Deliz JR, Tanner CM, Gonzalez-Latapi P |date=2024 |title=Epidemiology of Parkinson's Disease: An Update |journal=Current Neurology and Neuroscience Reports |volume=24 |issue=6 |pages=163–179 |doi=10.1007/s11910-024-01339-w |pmid=38642225}}
* {{Cite journal |vauthors=De Miranda BR, Goldman SM, Miller GW, Greenamyre JT, Dorsey ER |author5-link=Ray Dorsey |date=april 2022 |title=Preventing Parkinson's Disease: An Environmental Agenda |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=12 |issue=1 |pages=45–68 |doi=10.3233/JPD-212922 |pmid=34719434 |pmc=8842749}}
* {{Cite journal |vauthors=Dickson DW |date=januar 2018 |title=Neuropathology of Parkinson disease |journal=Parkinsonism and Related Disorders |volume=46 |issue=S1 |pages=S30–S33 |doi=10.1016/j.parkreldis.2017.07.033 |pmid=28780180 |pmc=5718208}}
* {{Cite journal |vauthors=Dodet P, Houot M, Leu-Semenescu S, Corvol JC, Lehéricy S, Mangone G, Vidailhet M, Roze E, Arnulf I |date=februar 2024 |title=Sleep disorders in Parkinson's disease, an early and multiple problem |journal=npj Parkinson's Disease |volume=10 |issue=1 |article-number=46 |doi=10.1038/s41531-024-00642-0 |pmc=10904863 |pmid=38424131}}
* {{cite journal |vauthors=Dommershuijsen LJ, Darweesh SK, Ben-Shlomo Y, Kluger BM, Bloem BR |date=oktobar 2023 |title=The elephant in the room: critical reflections on mortality rates among individuals with Parkinson's disease |journal=npj Parkinson's Disease |volume=9 |issue=1 |article-number=145 |doi=10.1038/s41531-023-00588-9 |pmid=37857675 |pmc=10587193}}
* {{Cite journal |vauthors=Dorsey ER, Bloem BR |date=januar 2024 |title=Parkinson's Disease Is Predominantly an Environmental Disease |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=14 |issue=3 |pages=103–115 |doi=10.3233/JPD-230357 |pmid=38217613 |pmc=11091623}}
* {{Cite journal |vauthors=Dorsey ER, De Miranda BR, Horsager J, Borghammer P |date=april 2024 |title=The Body, the Brain, the Environment, and Parkinson's Disease |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=14 |issue=3 |pages=363–381 |doi=10.3233/JPD-240019 |pmid=38607765 |pmc=11091648}}
* {{Cite journal |vauthors=Dorsey ER, Sherer T, Okun MS, Bloem BR |date=2018 |title=The Emerging Evidence of the Parkinson Pandemic |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=8 |issue=s1 |pmid=30584159 |pages=S3–S8 |doi=10.3233/JPD-181474 |pmc=6311367}}
* {{Cite journal |vauthors=Elbers RG, Verhoef J, van Wegen EE, Berendse HW, Kwakkel G |date=oktobar 2015 |title=Interventions for fatigue in Parkinson's disease |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |type=Review |volume=2015 |issue=10 |article-number=CD010925 |doi=10.1002/14651858.CD010925.pub2 |pmc=9240814 |pmid=26447539 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ernst M, Folkerts AK, Gollan R, Lieker E, Caro-Valenzuela J, Adams A, Cryns N, Monsef I, Dresen A, Roheger M, Eggers C, Skoetz N, Kalbe E |date=1. 1. 2023 |title=Physical exercise for people with Parkinson's disease: a systematic review and network meta-analysis |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2024 |issue=4 |article-number=CD013856 |doi=10.1002/14651858.CD013856.pub3 |pmc=9815433 |pmid=38588457}}
* {{Cite journal |vauthors=Fabbri M, Rascol O, Foltynie T, Carroll C, Postuma RB, Porcher R, Corvol JC |date=2024 |title=Advantages and Challenges of Platform Trials for Disease Modifying Therapies in Parkinson's Disease |journal=Movement Disorders |volume=39 |issue=9 |pages=1468–1477 |doi=10.1002/mds.29899 |pmid=38925541}}
* {{Cite journal |vauthors=Fahn S |date=2008 |title=The history of dopamine and levodopa in the treatment of Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=23 |issue=S3 |pages=S497–S508 |doi=10.1002/mds.22028 |pmid=18781671}}
* {{cite journal |vauthors=Fereshtehnejad SM, Zeighami Y, Dagher A, Postuma RB |date=juli 2017 |title=Clinical criteria for subtyping Parkinson's disease: biomarkers and longitudinal progression |journal=Brain |volume=140 |issue=7 |pages=1959–1976 |doi=10.1093/brain/awx118 |pmid=28549077}}
* {{Cite journal |vauthors=Ferrell B, Connor SR, Cordes A, Dahlin CM, Fine PG, Hutton N, Leenay M, Lentz J, Person JL, Meier DE, Zuroski K |date=juni 2007 |title=The national agenda for quality palliative care: the National Consensus Project and the National Quality Forum |journal=Journal of Pain and Symptom Management |volume=33 |issue=6 |pages=737–744 |doi=10.1016/j.jpainsymman.2007.02.024 |pmid=17531914 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Georgoula |first1=M |last2=Ntavaroukas |first2=P |last3=Campbell |first3=BJ |last4=Papoutsopoulou |first4=S |title=Review article: the role of epigenetics as an underlying regulator of the immune responses in Parkinson's disease |journal=Epigenetics Reports |date=31. 12. 2024 |volume=2 |issue=1 |pages=1–14 |doi=10.1080/28361512.2024.2401340 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ghoche R |date=decembar 2012 |title=The conceptual framework of palliative care applied to advanced Parkinson's disease |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=18 |issue=Suppl 3 |pages=S2–S5 |doi=10.1016/j.parkreldis.2012.06.012 |pmid=22771241}}
* {{Cite journal |vauthors=Goetz CG |date=2011 |title=The history of Parkinson's disease: early clinical descriptions and neurological therapies |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine |volume=1 |issue=1 |article-number=a008862 |doi=10.1101/cshperspect.a008862 |pmid=22229124 |pmc=3234454}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Gonzalez-Latapi P, Bayram E, Litvan I, Marras C|author3-link=Irene Litvan|date=maj 2021 |title=Cognitive Impairment in Parkinson's Disease: Epidemiology, Clinical Profile, Protective and Risk Factors |journal=Behavioral Sciences |volume=11 |issue=5 |page=74 |doi=10.3390/bs11050074 |pmc=8152515 |pmid=34068064 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Grotewolda N, Albina RL |date=2024 |title=Update: Protective and risk factors for Parkinson disease |journal=Parkinsonism and Related Disorders |volume=125 |pages=1–12 |article-number=107026 |doi=10.1016/j.parkreldis.2024.107026 |pmid=38879999 |pmc=11846500}}
* {{cite journal |vauthors=Gupta R, Kim C, Agarwal N, Lieber B, Monaco EA |title=Understanding the Influence of Parkinson Disease on Adolf Hitler's Decision-Making during World War II |journal=World Neurosurgery |volume=84 |issue=5 |pages=1447–1452 |date=2015 |doi=10.1016/j.wneu.2015.06.014 |pmid=26093359}}
* {{Cite journal |vauthors=Guridi J, Lozano AM |date=1997 |title=A brief history of pallidotomy |journal=Neurosurgery |volume=41 |issue=5 |pages=1169–1180 |doi=10.1097/00006123-199711000-00029 |pmid=9361073}}
* {{Cite journal |vauthors=Hansen D, Ling H, Lashley T, Holton JL, Warner TT |date=april 2019 |title=Review: Clinical, neuropathological and genetic features of Lewy body dementias |journal=Neuropathology and Applied Neurobiology |volume=45 |issue=7 |pages=635–654 |doi=10.1111/nan.12554 |pmid=30977926}}
* {{Cite journal |vauthors=Heim B, Krismer F, De Marzi R, Seppi K |date=august 2017 |title=Magnetic resonance imaging for the diagnosis of Parkinson's disease |journal=Journal of Neural Transmission |volume=124 |issue=8 |pages=915–964 |doi=10.1007/s00702-017-1717-8 |pmid=28378231 |pmc=5514207}}
* {{Cite journal |vauthors=Heinzel S, Berg D, Gasser T, Chen H, Yao C, Postuma RB |date=oktobar 2019 |title=Update of the MDS research criteria for prodromal Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=34 |issue=10 |pages=1464–1470 |doi=10.1002/mds.27802 |pmid=31412427 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Henchcliffe C, Parmar M |year=2018 |title=Repairing the Brain: Cell Replacement Using Stem Cell-Based Technologies |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=8 |issue=s1 |pages=S131–S137 |doi=10.3233/JPD-181488 |pmc=6311366 |pmid=30584166}}
* {{Cite journal |vauthors=Henderson MX, Trojanowski JQ, Lee VM |date=septembar 2019 |title=α-Synuclein pathology in Parkinson's disease and related α-synucleinopathies |journal=Neuroscience Letters |volume=709 |pages=1–10 |article-number=134316 |doi=10.1016/j.neulet.2019.134316 |pmid=31170426 |pmc=7014913}}
* {{Cite journal |vauthors=Hitti FL, Yang AI, Gonzalez-Alegre P, Baltuch GH |date=septembar 2019 |title=Human gene therapy approaches for the treatment of Parkinson's disease: An overview of current and completed clinical trials |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=66 |pages=16–24 |doi=10.1016/j.parkreldis.2019.07.018 |pmid=31324556}}
* {{cite journal |vauthors=Jasutkar HG, Oh SE, Mouradian MM |title=Therapeutics in the Pipeline Targeting α-Synuclein for Parkinson's Disease |journal=Pharmacological Reviews |date=januar 2022 |volume=74 |issue=1 |pages=207–237 |doi=10.1124/pharmrev.120.000133 |pmid=35017177 |pmc=11034868}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Jing X, Yang H, Taximaimaiti R, Wang X |date=2023 |title=Advances in the Therapeutic Use of Non-Ergot Dopamine Agonists in the Treatment of Motor and Non-Motor Symptoms of Parkinson's Disease |journal=Current Neuropharmacology |volume=21 |issue=5 |pages=1224–1240 |doi=10.2174/1570159X20666220915091022 |pmid=36111769 |pmc=10286583}}
* {{Cite journal |vauthors=Kobylecki C |date=juli 2020 |title=Update on the diagnosis and management of Parkinson's disease |journal=Clinical Medicine |volume=20 |issue=4 |pages=393–398 |doi=10.7861/clinmed.2020-0220 |pmid=32675145 |pmc=7385761}}
* {{Cite journal |vauthors=Koh J, Ito H |date=januar 2017 |title=Differential diagnosis of Parkinson's disease and other neurodegenerative disorders |journal=Nihon Rinsho. Japanese Journal of Clinical Medicine |volume=75 |issue=1 |pages=56–62 |pmid=30566295}}
* {{cite journal |last1=Langeskov-Christensen |first1=M |last2=Franzén |first2=E |last3=Grøndahl Hvid |first3=L |last4=Dalgas |first4=U |title=Exercise as medicine in Parkinson's disease. |journal=Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry |date=16. 10. 2024 |volume=95 |issue=11 |pages=1077–1088 |doi=10.1136/jnnp-2023-332974 |pmid=38418216}}
* {{Cite journal |vauthors=Langston JW |date=mart 2017 |title=The MPTP Story |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=7 |issue=1 |pages=S11–S19 |doi=10.3233/JPD-179006 |pmid=28282815 |pmc=5345642}}
* {{cite journal |last1=Lappin |first1=JM |title=Rare but relevant: Methamphetamine and Parkinson's disease. |journal=Addiction |date=april 2025 |volume=120 |issue=4 |pages=797–800 |doi=10.1111/add.16695 |pmid=39434702}}
* {{cite journal |last1=Lau |first1=K |last2=Kotzur |first2=R |last3=Richter |first3=F |title=Blood–brain barrier alterations and their impact on Parkinson's disease pathogenesis and therapy |journal=Translational Neurodegeneration |date=29. 7. 2024 |volume=13 |issue=1 |page=37 |doi=10.1186/s40035-024-00430-z |doi-access=free |pmid=39075566 |pmc=11285262 |language=en |issn=2047-9158}}
* {{Cite journal |vauthors=Lees AJ |date=2007 |title=Unresolved issues relating to the shaking palsy on the celebration of James Parkinson's 250th birthday |journal=Movement Disorders |volume=22 |issue=S17 |pages=S327–S334 |doi=10.1002/mds.21684 |pmid=18175393}}
* {{Cite journal |vauthors=Leta V, Urso D, Batzu L, Lau YH, Mathew D, Boura I, Raeder V, Falup-Pecurariu C, van Wamelen D, Chaudhuri KR |date=2022 |title=Viruses, parkinsonism and Parkinson's disease: the past, present and future |journal=Journal of Neural Transmission |volume=129 |issue=9 |pages=1119–1132 |doi=10.1007/s00702-022-02536-y |pmid=36036863 |pmc=9422946}}
* {{Cite journal |vauthors=Leta V, Klingelhoefer L, Longardner K, Campagnolo M, Levent HÇ, Aureli F, Metta V, Bhidayasiri R, Chung-Faye G, Falup-Pecurariu C, Stocchi F, Jenner P, Warnecke T, Ray Chaudhuri K, ((International Parkinson and Movement Disorders Society Non-Motor Parkinson's Disease Study Group)) |date=maj 2023 |title=Gastrointestinal barriers to levodopa transport and absorption in Parkinson's disease |journal=European Journal of Neurology |volume=30 |issue=5 |pages=1465–1480 |doi=10.1111/ene.15734 |pmid=36757008 |hdl=11577/3511466 |hdl-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Lewis PA, Plun-Favreau H, Rowley M, Spillane J |date=2020 |title=Pierre D. and the first photographs of Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=35 |issue=3 |pages=389–391 |doi=10.1002/mds.27965 |pmid=31975439 |pmc=7155099}}
* {{Cite journal |vauthors=LeWitt PA, Fahn S |date=april 2016 |title=Levodopa therapy for Parkinson disease: A look backward and forward |journal=Neurology |volume=86 |issue=14 |pages=S3–S12 |doi=10.1212/WNL.0000000000002509 |pmid=27044648}}
* {{Cite journal |vauthors=Li G, Ma J, Cui S, He Y, Xiao Q, Liu J, Chen S |date=2019 |title=Parkinson's disease in China: a forty-year growing track of bedside work |journal=Translational Neurodegeneration |volume=8 |issue=1 |article-number=22 |doi=10.1186/s40035-019-0162-z |doi-access=free |pmid=31384434 |pmc=6668186}}
* {{Cite journal |vauthors=Li T, Le W |date=februar 2020 |title=Biomarkers for Parkinson's Disease: How Good Are They? |journal=Neuroscience Bulletin |volume=36 |issue=2 |pages=183–194 |doi=10.1007/s12264-019-00433-1 |pmid=31646434 |pmc=6977795}}
* {{Cite journal |vauthors=Lieberman A |date=april 1996 |title=Adolf Hitler had post-encephalitic Parkinsonism |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=2 |issue=2 |pages=95–103 |doi=10.1016/1353-8020(96)00005-3 |pmid=18591024}}
* {{Cite journal |vauthors=Limousin P, Foltynie T |date=april 2019 |title=Long-term outcomes of deep brain stimulation in Parkinson disease |journal=Nature Reviews Neurology |volume=14 |issue=4 |pages=234–242 |doi=10.1038/s41582-019-0145-9 |pmid=30778210 |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10068818/}}
* {{Cite journal |vauthors=Lin J, Pang D, Li C, Ou R, Yu Y, Cui Y, Huang J, Shang H |date=2024 |title=Calcium channel blockers and Parkinson's disease: a systematic review and meta-analysis |journal=Therapeutic Advances in Neurological Disorders |volume=17 |pages=1–8 |article-number=17562864241252713 |doi=10.1177/17562864241252713 |pmid=38770432 |pmc=11104025}}
* {{Cite journal |vauthors=Lister T |date=maj 2020 |title=Nutrition and Lifestyle Interventions for Managing Parkinson's Disease: A Narrative Review |journal=Journal of Movement Disorders |volume=13 |issue=2 |pages=97–104 |doi=10.14802/jmd.20006 |pmid=32498495 |pmc=7280935}}
* {{cite journal |last1=Liu |first1=T |last2=Li |first2=J |last3=Wu |first3=H |last4=Qiao |first4=J |last5=Wei |first5=J |title=Unraveling Parkinson's disease: The mystery of mitochondria and the role of aging. |journal=Genes &amp; Diseases |date=10. 6. 2025 |volume=13 |issue=2 |article-number=101719 |doi=10.1016/j.gendis.2025.101719 |pmid=41439139 |pmc=12719679}}
* {{cite journal |last1=Lozano |first1=Christopher S. |last2=Tam |first2=Joseph |last3=Lozano |first3=Andres M. |title=The changing landscape of surgery for Parkinson's Disease |journal=Movement Disorders |date=januar 2018 |volume=33 |issue=1 |pages=36–47 |doi=10.1002/mds.27228 |pmid=29194808}}
* {{Cite journal |vauthors=Louis ED |date=1997 |title=The shaking palsy, the first forty-five years: a journey through the British literature |journal=Movement Disorders |volume=12 |issue=6 |pages=1068–1072 |doi=10.1002/mds.870120638 |pmid=9399240}}
* {{cite journal |vauthors=Matthews W |title=Ali's Fighting Spirit |date=april 2006 |journal=Neurology Now |volume=2 |issue=2 |pages=10–23 |s2cid=181104230 |url=https://www.brainandlife.org/articles/ali-s-fighting-spirit |url-access=subscription}}
* {{Cite journal |vauthors=McDonnell MN, Rischbieth B, Schammer TT, Seaforth C, Shaw AJ, Phillips AC |date=maj 2018 |title=Lee Silverman Voice Treatment (LSVT)-BIG to improve motor function in people with Parkinson's disease: a systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Rehabilitation |volume=32 |issue=5 |pages=607–618 |doi=10.1177/0269215517734385 |pmid=28980476}}
* {{Cite journal |vauthors=Menšíková K, Matěj R, Colosimo C, Rosales R, Tučková L, Ehrmann J, Hraboš D, Kolaříková K, Vodička R, Vrtěl R, Procházka M, Nevrlý M, Kaiserová M, Kurčová S, Otruba P, Kaňovský P |date=januar 2022 |title=Lewy body disease or diseases with Lewy bodies? |journal=npj Parkinson's Disease |volume=8 |issue=1 |article-number=3 |doi=10.1038/s41531-021-00273-9 |pmid=35013341 |pmc=8748648}}
* {{Cite journal |vauthors=Morris HR, Spillantini MG, Sue CM, Williams-Gray CH |date=januar 2024 |title=The pathogenesis of Parkinson's disease |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10189143 |journal=Lancet |volume=403 |issue=10423 |pages=293–304 |doi=10.1016/s0140-6736(23)01478-2 |pmid=38245249}}
* {{Cite journal |vauthors=Moustafa AA, Chakravarthy S, Phillips JR, Gupta A, Keri S, Polner B, Frank MJ, Jahanshahi M |date=septembar 2016 |title=Motor symptoms in Parkinson's disease: A unified framework |journal=Neuroscience &amp; Biobehavioral Reviews |volume=68 |pages=727–740 |doi=10.1016/j.neubiorev.2016.07.010 |pmid=27422450 |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/1511483/}}
* {{Cite journal |vauthors=Mirelman A, Bonato P, Camicioli R, Ellis TD, Giladi N, Hamilton JL, Hass CJ, Hausdorff JM, Pelosin E, Almeida QJ |date=april 2019 |title=Gait impairments in Parkinson's disease |journal=Lancet Neurology |volume=17 |issue=7 |pages=697–708 |doi=10.1016/S1474-4422(19)30044-4 |pmid=30975519}}
* {{cite journal |last1=Moosa |first1=Shayan |last2=Martínez-Fernández |first2=Raul |last3=Elias |first3=W. Jeffrey |last4=del Alamo |first4=Marta |last5=Eisenberg |first5=Howard M. |last6=Fishman |first6=Paul S. |title=The role of high-intensity focused ultrasound as a symptomatic treatment for Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |date=septembar 2019 |volume=34 |issue=9 |pages=1243–1251 |doi=10.1002/mds.27779 |pmid=31291491}}
* {{cite journal |vauthors=Murueta-Goyena A, Muiño O, Gómez-Esteban JC |date=april 2024 |title=Prognostic factors for falls in Parkinson's disease: a systematic review |journal=Acta Neurologica Belgica |volume=124 |issue=2 |pages=395–406 |doi=10.1007/s13760-023-02428-2 |pmid=38015306 |pmc=10965733}}
* {{cite journal |vauthors=Murueta-Goyena A, Muiño O, Gómez-Esteban JC |date=mart 2017 |title=Dementia in Parkinson's disease |journal=Journal of the Neurological Sciences |volume=374 |pages=26–31 |doi=10.1016/j.jns.2017.01.012 |pmid=28088312}}
* {{cite journal |last1=Nemzer |first1=B |last2=Al-Taher |first2=F |last3=Abshiru |first3=N |last4=Mejia |first4=E |title=Coffee and Coffee By-Products as Multifunctional Foods and Ingredients |journal=Annual Review of Food Science and Technology |date=16. 12. 2025 |volume=17 |doi=10.1146/annurev-food-052924-114847 |pmid=41401514 |language=en}}
* {{Cite journal |vauthors=Niemann N, Billnitzer A, Jankovic J |date=januar 2021 |title=Parkinson's disease and skin |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=82 |pages=61–76 |doi=10.1016/j.parkreldis.2020.11.017 |pmid=33248395}}
* {{cite journal |vauthors=Okada Y, Ohtsuka H, Kamata N, Yamamoto S, Sawada M, Nakamura J, Okamoto M, Narita M, Nikaido Y, Urakami H, Kawasaki T, Morioka S, Shomoto K, Hattori N |title=Effectiveness of Long-Term Physiotherapy in Parkinson's Disease: A Systematic Review and Meta-Analysis |journal=J Parkinsons Dis |volume=11 |issue=4 |pages=1619–1630 |date=2021 |pmid=34366377 |pmc=8609713 |doi=10.3233/JPD-212782}}
* {{Cite journal |vauthors=Olfatia N, Shoeibia A, Litvanb I |date=2019 |title=Progress in the treatment of Parkinson-Plus syndromes |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=59 |pages=101–110 |doi=10.1016/j.parkreldis.2018.10.006 |pmid=30314846}}
* {{cite journal |vauthors=Osborne JA, Botkin R, Colon-Semenza C, DeAngelis TR, Gallardo OG, Kosakowski H, Martello J, Pradhan S, Rafferty M, Readinger JL, Whitt AL, Ellis TD |title=Physical Therapist Management of Parkinson Disease: A Clinical Practice Guideline From the American Physical Therapy Association |journal=Phys Ther |volume=102 |issue=4 |date=april 2022 |article-number=pzab302 |pmid=34963139 |pmc=9046970 |doi=10.1093/ptj/pzab302}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Palakurthi B, Burugupally SP |date=septembar 2019 |title=Postural Instability in Parkinson's Disease: A Review |journal=Brain Sciences |volume=9 |issue=239 |page=239 |doi=10.3390/brainsci9090239 |doi-access=free |pmid=31540441 |pmc=6770017}}
* {{Cite journal |vauthors=Palma JA, Kaufmann H |date=mart 2018 |title=Treatment of autonomic dysfunction in Parkinson disease and other synucleinopathies |journal=Movement Disorders |volume=33 |issue=3 |pages=372–390 |doi=10.1002/mds.27344 |pmc=5844369 |pmid=29508455}}
* {{cite journal |vauthors=Palma JA, Kaufmann H |title=Orthostatic Hypotension in Parkinson Disease |journal=Clin Geriatr Med |volume=36 |issue=1 |pages=53–67 |date=februar 2020 |pmid=31733702 |pmc=7029426 |doi=10.1016/j.cger.2019.09.002}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{cite journal |vauthors=Pardo-Moreno T, García-Morales V, Suleiman-Martos S, Rivas-Domínguez A, Mohamed-Mohamed H, Ramos-Rodríguez JJ, Melguizo-Rodríguez L, González-Acedo A |title=Current Treatments and New, Tentative Therapies for Parkinson's Disease |journal=Pharmaceutics |date=februar 2023 |volume=15 |issue=3 |page=770 |doi=10.3390/pharmaceutics15030770 |doi-access=free |pmid=36986631 |pmc=10051786 |hdl=10481/81647 |hdl-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Parmar M, Grealish S, Henchcliffe C |date=februar 2020 |title=The future of stem cell therapies for Parkinson disease |journal=Nature Reviews. Neuroscience |volume=21 |issue=2 |pages=103–115 |doi=10.1038/s41583-019-0257-7 |pmid=31907406 |doi-access=}}
* {{Cite journal |vauthors=Pfeiffer RF |date=oktobar 2020 |title=Autonomic Dysfunction in Parkinson's Disease |journal=Neurotherapeutics |volume=17 |issue=4 |pages=1464–1479 |doi=10.1007/s13311-020-00897-4 |pmid=32789741 |pmc=7851208}}
* {{Cite journal |vauthors=Pasricha TS, Guerrero-Lopez IL, Kuo B |date=mart 2024 |title=Management of Gastrointestinal Symptoms in Parkinson's Disease: A Comprehensive Review of Clinical Presentation, Workup, and Treatment |journal=Movement Disorders |volume=58 |issue=3 |pages=211–220 |doi=10.1097/MCG.0000000000001961 |pmid=38260966 |pmc=10855995}}
* {{better source needed|date=decembar 2025}} {{cite journal |last1=Peña-Zelayeta |first1=L |last2=Delgado-Minjares |first2=KM |last3=Villegas-Rojas |first3=MM |last4=León-Arcia |first4=K |last5=Santiago-Balmaseda |first5=A |last6=Andrade-Guerrero |first6=J |last7=Pérez-Segura |first7=I |last8=Ortega-Robles |first8=E |last9=Soto-Rojas |first9=LO |last10=Arias-Carrión |first10=O |title=Redefining Non-Motor Symptoms in Parkinson's Disease. |journal=Journal of Personalized Medicine |date=26. 4. 2025 |volume=15 |issue=5 |page=172 |doi=10.3390/jpm15050172 |doi-access=free |pmid=40423044 |pmc=12112995}}
* {{Cite journal |vauthors=Poewe W, Seppi K, Tanner CM, Halliday GM, Brundin P, Volkmann J, Schrag AE, Lang AE |date=mart 2017 |title=Parkinson disease |journal=Nature Reviews. Disease Primers |volume=3 |issue=1 |article-number=17013 |doi=10.1038/nrdp.2017.13 |pmid=28332488}}
* {{cite journal |vauthors=Polymeropoulos MH, Lavedan C, Leroy E, Ide SE, Dehejia A, Dutra A, Pike B, Root H, Rubenstein J, Boyer R, Stenroos ES, Chandrasekharappa S, Athanassiadou A, Papapetropoulos T, Johnson WG, Lazzarini AM, Duvoisin RC, Di Iorio G, Golbe LI, Nussbaum RL |title=Mutation in the alpha-synuclein gene identified in families with Parkinson's disease |url=https://archive.org/details/sim_science_1997-06-27_276_5321/page/2045 |journal=Science |volume=276 |issue=5321 |pages=2045–2047 |date=juni 1997 |pmid=9197268 |doi=10.1126/science.276.5321.2045 |bibcode=1997Sci...276.2045P}}
* {{Cite journal |vauthors=Prajjwal P, Kolanu ND, Reddy YB, Ahmed A, Marsool MD, Santoshi K, Pattani HH, John J, Chandrasekar KK, Hussin OA |date=2024 |title=Association of Parkinson's disease to Parkinson's plus syndromes, Lewy body dementia, and Alzheimer's dementia |journal=Health Science Reports |volume=7 |issue=4 |article-number=e2019 |doi=10.1002/hsr2.2019 |pmid=38562616 |pmc=10982460}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Prenger MT, Madray R, Van Hedger K, Anello M, MacDonald PA |date=2020 |title=Social Symptoms of Parkinson's Disease |journal=Parkinson's Disease |volume=2020 |article-number=8846544 |doi=10.1155/2020/8846544 |pmc=7790585 |pmid=33489081 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ramazzina I, Bernazzoli B, Costantino C |date=mart 2017 |title=Systematic review on strength training in Parkinson's disease: an unsolved question |journal=Clinical Interventions in Aging |volume=12 |pages=619–628 |doi=10.2147/CIA.S131903 |pmc=5384725 |pmid=28408811 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ramesh SD, Arachchige AS |date=2023 |title=Depletion of dopamine in Parkinson's disease and relevant therapeutic options: A review of the literature |journal=AIMS Neuroscience |volume=10 |issue=3 |pages=200–231 |doi=10.3934/Neuroscience.2023017 |pmid=37841347 |pmc=10567584}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Rietdijk CD, Perez-Pardo P, Garssen J, van Wezel RJ, Kraneveld AD |date=februar 2017 |title=Exploring Braak's Hypothesis of Parkinson's Disease |journal=Frontiers in Neurology |volume=8 |page=37 |doi=10.3389/fneur.2017.00037 |doi-access=free |pmid=28243222 |pmc=5304413}}
* {{Cite journal |vauthors=Rizzo G, Copetti M, Arcuti S, Martino D, Fontana A, Logroscino G |date=februar 2016 |title=Accuracy of clinical diagnosis of Parkinson disease: A systematic review and meta-analysis |journal=Neurology |volume=86 |issue=6 |pages=566–576 |doi=10.1212/WNL.0000000000002350 |pmid=26764028}}
* {{Cite journal |vauthors=Robakis D, Fahn S |date=juni 2015 |title=Defining the Role of the Monoamine Oxidase-B Inhibitors for Parkinson's Disease |journal=CNS Drugs |volume=29 |issue=6 |pages=433–441 |doi=10.1007/s40263-015-0249-8 |pmid=26164425}}
* {{Cite journal |vauthors=Rose KN, Schwarzschild MS, Gomperts SN |date=2024 |title=Clearing the Smoke: What Protects Smokers from Parkinson's Disease? |journal=Movement Disorders |volume=39 |issue=2 |pages=267–272 |doi=10.1002/mds.29707 |pmid=38226487 |pmc=10923097}}
* {{cite journal |last1=Sakowski |first1=SA |last2=Koubek |first2=EJ |last3=Chen |first3=KS |last4=Goutman |first4=SA |last5=Feldman |first5=EL |title=Role of the Exposome in Neurodegenerative Disease: Recent Insights and Future Directions. |journal=Annals of Neurology |date=april 2024 |volume=95 |issue=4 |pages=635–652 |doi=10.1002/ana.26897 |pmid=38411261 |pmc=11023772}}
* {{Cite journal |vauthors=Salles PA, Tirapegui JM, Chaná-Cuevas P |date=22. 3. 2024 |title=Genetics of Parkinson's disease: Dominant forms and GBA |journal=Neurology Perspectives |volume=4 |issue=3 |article-number=100153 |doi=10.1016/j.neurop.2024.100153 |doi-access=free}}
* {{cite journal |vauthors=Schiess N, Cataldi R, Okun MS, Fothergill-Misbah N, Dorsey ER, Bloem BR, Barretto M, Bhidayasiri R, Brown R, Chishimba L, Chowdhary N, Coslov M, Cubo E, Di Rocco A, Dolhun R, Dowrick C, Fung VS, Gershanik OS, Gifford L, Gordon J, Khalil H, Kühn AA, Lew S, Lim SY, Marano MM, Micallef J, Mokaya J, Moukheiber E, Nwabuobi L, Okubadejo N, Pal PK, Shah H, Shalash A, Sherer T, Siddiqui B, Thompson T, Ullrich A, Walker R, Dua T |date=septembar 2022 |title=Six Action Steps to Address Global Disparities in Parkinson Disease: A World Health Organization Priority |journal=JAMA |volume=79 |issue=9 |pages=929–936 |doi=10.1001/jamaneurol.2022.1783 |pmid=35816299 |hdl=10576/33335 |url=https://repository.ubn.ru.nl//bitstream/handle/2066/282658/282658.pdf}}
* {{Cite journal |last=Schulz-Schaeffer |first=WJ |date=2010 |title=The synaptic pathology of alpha-synuclein aggregation in dementia with Lewy bodies, Parkinson's disease and Parkinson's disease dementia |journal=Acta Neuropathologica |volume=120 |issue=2 |pages=131–143 |doi=10.1007/s00401-010-0711-0 |pmid=20563819 |pmc=2892607}}
* {{Cite journal |vauthors=Schweitzer JS, Song B, Herrington TM, Park TY, Lee N, Ko S, Jeon J, Cha Y, Kim K, Li Q, Henchcliffe C, Kaplitt M, Neff C, Rapalino O, Seo H, Lee IH, Kim J, Kim T, Petsko GA, Ritz J, Cohen BM, Kong SW, Leblanc P, Carter BS, Kim KS |date=maj 2020 |title=Personalized iPSC-Derived Dopamine Progenitor Cells for Parkinson's Disease |journal=The New England Journal of Medicine |volume=382 |issue=20 |pages=1926–1932 |doi=10.1056/NEJMoa1915872 |pmc=7288982 |pmid=32402162}}
* {{cite journal |vauthors=Seppi K, Ray Chaudhuri K, Coelho M, Fox SH, Katzenschlager R, Perez Lloret S, Weintraub D, Sampaio C |title=Update on treatments for nonmotor symptoms of Parkinson's disease—an evidence-based medicine review |journal=Movement Disorders |date=februar 2019 |volume=34 |issue=2 |pages=180–198 |doi=10.1002/mds.27602 |pmid=30653247 |pmc=6916382}}
* {{cite journal |vauthors=Shaheen N, Shaheen A, Osama M, Nashwan AJ, Bharmauria V, Flouty O |date=oktobar 2024 |title=MicroRNAs regulation in Parkinson's disease, and their potential role as diagnostic and therapeutic targets |journal=npj Parkinson's Disease |volume=10 |issue=3 |article-number=186 |doi=10.1038/s41531-024-00791-2 |pmid=39369002 |pmc=11455891}}
* {{cite journal |last1=Siddiqi |first1=S |last2=Ortiz |first2=Z |last3=Simard |first3=S |last4=Li |first4=J |last5=Lawrence |first5=K |last6=Redmond |first6=M |last7=Tomlinson |first7=JJ |last8=Schlossmacher |first8=MG |last9=Salmaso |first9=N |title=Race and ethnicity matter! Moving Parkinson's risk research towards diversity and inclusiveness. |journal=npj Parkinson's Disease |date=7. 3. 2025 |volume=11 |issue=1 |page=45 |doi=10.1038/s41531-025-00891-7 |pmid=40050644 |pmc=11885646}}
* {{Cite journal |vauthors=Singh A, Tripathi P, Singh S |date=2021 |title=Neuroinflammatory responses in Parkinson's disease: relevance of Ibuprofen in therapeutics |journal=Inflammopharmacology |volume=29 |issue=1 |pages=5–14 |doi=10.1007/s10787-020-00764-w |pmid=33052479}}
* {{Cite journal |vauthors=Sousa-Santos PE, Pozzobon PM, Teixeira IL |date=2024 |title=Frederic Lewy: how the two World Wars changed his life, work, and name |journal=Arquivos de Neuro-Psiquiatri |volume=82 |issue=3 |pages=001–002 |doi=10.1055/s-0044-1779692 |pmid=38467394 |pmc=10927365}}
* {{Cite journal |vauthors=Stefani A, Högl B |date=januar 2020 |title=Sleep in Parkinson's disease |journal=Neuropsychopharmacology |volume=45 |issue=1 |pages=121–128 |doi=10.1038/s41386-019-0448-y |pmid=31234200 |pmc=6879568}}
* {{Cite journal |vauthors=Suwijn SR, van Boheemen CJ, de Haan RJ, Tissingh G, Booij J, de Bie RM |date=2015 |title=The diagnostic accuracy of dopamine transporter SPECT imaging to detect nigrostriatal cell loss in patients with Parkinson's disease or clinically uncertain parkinsonism: a systematic review |journal=EJNMMI Research |volume=5 |article-number=12 |doi=10.1186/s13550-015-0087-1 |pmc=4385258 |pmid=25853018 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Sveinbjornsdottir S |date=oktobar 2016 |title=The clinical symptoms of Parkinson's disease |journal=Journal of Neurochemistry |volume=139 |issue=Suppl 1 |pages=318–324 |doi=10.1111/jnc.13691 |pmid=27401947 |bibcode=2016JNeur.139..318S |doi-access=free}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Tambasco N, Romoli M, Calabresi P |date=oktobar 2018 |title=Levodopa in Parkinson's Disease: Current Status and Future Developments |journal=Current Neuropharmacology |volume=16 |issue=8 |pages=1239–1252 |doi=10.2174/1570159X15666170510143821 |pmid=28494719 |pmc=6187751}}
* {{Cite journal |vauthors=Tan E, Chao Y, West A, Chan L, Poewe W, Jankovic J |date=april 2020 |title=Parkinson disease and the immune system - associations, mechanisms and therapeutics |journal=Nature Reviews Neurology |volume=16 |issue=6 |pages=303–318 |doi=10.1038/s41582-020-0344-4 |pmid=32332985}}
* {{cite journal |vauthors=Tanner CM, Ostrem JL |title=Parkinson's Disease |journal=New England Journal of Medicine |date=august 2024 |volume=391 |issue=5 |pages=442–452 |doi=10.1056/NEJMra2401857 |pmid=39083773}}
* {{Cite journal |vauthors=Tofani M, Ranieri A, Fabbrini G, Berardi A, Pelosin E, Valente D, Fabbrini A, Costanzo M, Galeoto G |date=oktobar 2020 |title=Efﬁcacy of Occupational Therapy Interventions on Quality of Life in Patients with Parkinson's Disease: A Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Movement Disorders |volume=7 |issue=8 |pages=891–901 |doi=10.1002/mdc3.13089 |pmid=33163559 |pmc=7604677}}
* {{Cite journal |vauthors=Toffoli M, Vieira SR, Schapira AH |date=juni 2020 |title=Genetic causes of PD: A pathway to disease modification |journal=Neuropharmacology |volume=170 |pages=1–13 |article-number=108022 |doi=10.1016/j.neuropharm.2020.108022 |pmid=32119885 |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10095601/}}
* {{cite journal |vauthors=Tolosa E, Garrido A, Scholz SW, Poewe W |date=maj 2021 |title=Challenges in the diagnosis of Parkinson's disease |journal=Lancet Neurology |volume=20 |issue=5 |pages=385–397 |doi=10.1016/S1474-4422(21)00030-2 |pmid=33894193 |pmc=8185633}}
* {{cite journal |last1=Tumas |first1=V |last2=Aureliano |first2=MJ |last3=Rieder |first3=CRM |last4=Schuh |first4=AFS |last5=Ferraz |first5=HB |last6=Borges |first6=V |last7=Soares |first7=MC |last8=Boone |first8=DL |last9=Silva |first9=CCD |last10=Costa |first10=MC |last11=Silva |first11=DJD |last12=Carmo |first12=AVD |last13=Mikael |first13=LR |last14=Santos-Lobato |first14=BL |last15=Rosso |first15=ALZ |last16=Vilaça |first16=CO |last17=Braga-Neto |first17=P |last18=Gomes |first18=ABF |last19=Carvalho |first19=CGM |last20=Letro |first20=GH |last21=Nicaretta |first21=DH |last22=Coletta |first22=MVD |last23=Barbosa |first23=ER |last24=Cury |first24=RG |last25=Cardoso |first25=FEC |last26=Camargos |first26=ST |last27=Mata |first27=IF |title=Modifiable risk factors associated with the risk of developing Parkinson's disease: a critical review. |journal=Arquivos de Neuro-psiquiatria |date=mart 2025 |volume=83 |issue=3 |pages=001–010 |doi=10.1055/s-0045-1805075 |pmid=40107260 |pmc=11922612}}
* {{Cite journal |vauthors=Ugrumov M |date=juni 2020 |title=Development of early diagnosis of Parkinson's disease: Illusion or reality? |journal=CNS Neuroscience &amp; Therapeutics |volume=26 |issue=10 |pages=997–1009 |doi=10.1111/cns.13429 |pmid=32597012 |pmc=7539842}}
* {{cite journal |vauthors=Van Laar AD, Van Laar VS, San Sebastian W, Merola A, Elder JB, Lonser RR, Bankiewicz KS |date=2021 |title=An Update on Gene Therapy Approaches for Parkinson's Disease: Restoration of Dopaminergic Function |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=11 |issue=S2 |pages=S173–S182 |doi=10.3233/JPD-212724 |pmid=34366374 |pmc=8543243}}
* {{Cite journal |vauthors=Varden R, Walker R, O'Callaghan A |date=2024 |title=No trend to rising rates: A review of Parkinson's prevalence studies in the United Kingdom |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=128 |pmid=38876845 |pages=1–6 |article-number=107015 |doi=10.1016/j.parkreldis.2024.107015 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Vázquez-Vélez GE, Zoghbi HY |date=juli 2021 |title=Parkinson's Disease Genetics and Pathophysiology |journal=Annual Review of Neuroscience |volume=44 |pages=87–108 |doi=10.1146/annurev-neuro-100720-034518 |pmid=34236893}}
* {{cite journal |last1=Vincent |first1=B |last2=Shukla |first2=M |title=The Common Denominators of Parkinson's Disease Pathogenesis and Methamphetamine Abuse. |journal=Current Neuropharmacology |date=2024 |volume=22 |issue=13 |pages=2113–2156 |doi=10.2174/1570159X21666230907151226 |pmid=37691228 |pmc=11337683}}
* {{Cite journal |vauthors=Wallace ER, Segerstrom SC, van Horne CG, Schmitt FA, Koehl LM |date=2022 |title=Meta-Analysis of Cognition in Parkinson's Disease Mild Cognitive Impairment and Dementia Progression |journal=Neuropsychology Review |volume=32 |issue=1 |pages=149–160 |doi=10.1007/s11065-021-09502-7 |pmid=33860906}}
* {{Cite journal |vauthors=Weil RS, Schrag AE, Warren JD, Crutch SJ, Lees AJ, Morris HR |date=juli 2016 |title=Visual dysfunction in Parkinson's disease |journal=Brain |volume=146 |issue=139 |pages=2827–2843 |doi=10.1093/brain/aww175 |pmid=27412389 |pmc=5091042}}
* {{cite journal |vauthors=Weintraub D, Mamikonyan E |title=The Neuropsychiatry of Parkinson Disease: A Perfect Storm |journal=Am J Geriatr Psychiatry |volume=27 |issue=9 |pages=998–1018 |date=septembar 2019 |pmid=31006550 |pmc=7015280 |doi=10.1016/j.jagp.2019.03.002}}
* {{Cite journal |vauthors=Wilcox SK |date=januar 2010 |title=Extending palliative care to patients with Parkinson's disease |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-hospital-medicine_2010-01_71_1/page/26 |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=26–30 |doi=10.12968/hmed.2010.71.1.45969 |pmid=20081638}}
* {{unreliable source?|date=februar 2025}} {{Cite journal |vauthors=Wu S, Schekman RW |date=septembar 2024 |title=Intercellular transmission of alpha-synuclein |journal=Frontiers in Molecular Neuroscience |volume=17 |pages=1–12 |article-number=1470171 |doi=10.3389/fnmol.2024.1470171 |doi-access=free |pmid=39324117 |pmc=11422390}}
* {{cite journal |vauthors=Yang W, Hamilton JL, Kopil C, Beck JC, Tanner CM, Albin RL, Dorsey ER, Dahodwala N, Cintina I, Hogan P, Thompson T |date=juli 2020 |title=Current and projected future economic burden of Parkinson's disease in the U.S. |journal=npj Parkinson's Disease |volume=6 |article-number=15 |doi=10.1038/s41531-020-0117-1 |pmid=32665974 |pmc=7347582}}
* {{cite journal |last1=Ye |first1=Q |last2=Wen |first2=Y |last3=Al-Kuwari |first3=N |last4=Chen |first4=X |title=Association Between Parkinson's Disease and Melanoma: Putting the Pieces Together. |journal=Frontiers in Aging Neuroscience |date=2020 |volume=12 |article-number=60 |doi=10.3389/fnagi.2020.00060 |doi-access=free |pmid=32210791 |pmc=7076116}}
* {{Cite journal |vauthors=Ye H, Robak LA, Yu M, Cykowski M, Shulman JM |date=januar 2023 |title=Genetics and Pathogenesis of Parkinson's Syndrome |journal=Annual Review of Pathology: Mechanisms of Disease |volume=18 |pages=95–121 |doi=10.1146/annurev-pathmechdis-031521-034145 |pmid=36100231 |pmc=10290758}}
* {{Cite journal |vauthors=Zhu J, Cui Y, Zhang J, Yan R, Su D, Zhao D, Wang A, Feng T |date=2024 |title=Temporal trends in the prevalence of Parkinson's disease from 1980 to 2023: a systematic review and meta-analysis |journal=The Lancet: Healthy Longetivity |volume=5 |pmid=38876845 |pages=e464–e479 |doi=10.1016/j.parkreldis.2024.107015 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Zhu M, Li M, Ye D, Jiang W, Lei T, Shu K |date=mart 2016 |title=Sensory symptoms in Parkinson's disease: Clinical features, pathophysiology, and treatment |journal=Journal of Neuroscience Research |volume=94 |issue=8 |pages=685–692 |doi=10.1002/jnr.23729 |pmid=26948282}}
{{Refend}}

==== Veb izvori ====
{{Refbegin|20em}}
* {{Cite web |year=2026 |title=Our history |url=https://parkinsonseurope.org/who-we-are/our-history/ |access-date=27. 1. 2026 |publisher=Parkinson's Europe |ref={{Harvid|Parkinson's Europe}}}}
* {{Cite web |title=About PDF |url=http://www.pdf.org/en/about_pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515204903/http://www.pdf.org/en/about_pdf |archive-date=15. 5. 2011 |access-date=24. 7. 2016 |publisher=Parkinson's Disease Foundation |ref={{Harvid|Parkinson's Disease Foundation}}}}
* {{Cite web |title=American Parkinson Disease Association: Home |url=http://www.apdaparkinson.org/userND/index.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510165933/http://www.apdaparkinson.org/userND/index.asp |archive-date=10. 5. 2012 |access-date=9. 8. 2010 |publisher=American Parkinson Disease Association |ref={{Harvid|American Parkinson Disease Association}}}}
* {{cite news |vauthors=Macur J |title=For the Phinney Family, a Dream and a Challenge |url=https://www.nytimes.com/2008/03/26/sports/othersports/26cycling.html |newspaper=The New York Times |access-date=25. 5. 2013 |date=26. 3. 2008 |quote=About 1.5 million Americans have received a diagnosis of Parkinson's disease, but only 5 to 10 percent learn of it before age 40, according to the National Parkinson Foundation. Davis Phinney was among the few. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106025145/http://www.nytimes.com/2008/03/26/sports/othersports/26cycling.html |archive-date=6. 11. 2014}}
* {{cite web |title=Michael's Story |url=https://www.michaeljfox.org/michaels-story |website=The Michael J. Fox Foundation for Parkinson's Research |access-date=7. 5. 2023 |ref={{Harvid|The Michael J. Fox Foundation for Parkinson's Research}}}}
* {{Cite web |title=National Parkinson Foundation – Mission |url=http://www.parkinson.org/About-Us/Mission |archive-url=https://web.archive.org/web/20101221103201/http://parkinson.org/About-Us/Mission |archive-date=21. 12. 2010 |access-date=28. 3. 2011 |ref={{Harvid|National Parkinson Foundation}}}}
* {{cite web |url=https://www.parkinson.org/understanding-parkinsons/statistics/notable-figures |title=Notable Figures with Parkinson's |publisher=Parkinson's Foundation |access-date=22. 11. 2023 |ref={{Harvid|Parkinson's Foundation}}}}
* {{Wikicite|reference ={{Cite web |title=Parkinson's Disease |url=https://www.ninds.nih.gov/health-information/disorders/parkinsons-disease#:~:text=Parkinson's%20disease%20(PD)%20is%20movement,the%20body%2C%20or%20impaired%20balance. |access-date=2. 9. 2024 |publisher=National Institute of Neurological Disorders and Stroke}}|ref={{Harvid|National Institute of Neurological Disorders and Stroke}}}}
* {{Cite web |date=1. 4. 2009 |title=Parkinson's – 'the shaking palsy' |url=http://www.gsk.com/infocus/parkinsons.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514151652/http://www.gsk.com/infocus/parkinsons.htm |archive-date=14. 5. 2011 |publisher=GlaxoSmithKline |ref={{Harvid|GlaxoSmithKline}}}}
* {{Wikicite|reference ={{Cite web |title=Symptoms of PD |url=https://med.stanford.edu/parkinsons/symptoms-PD.html |access-date=2. 9. 2024 |website=Stanford Parkinson's Community Outreach |publisher=Stanford University School Medicine}}|ref={{Harvid|Stanford University School Medicine}}}}
* {{cite web |url=http://davisphinneyfoundation.org/dpf/who-we-are/ |title=Who We Are |publisher=Davis Phinney Foundation |access-date=18. 1. 2012 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120111054225/http://davisphinneyfoundation.org/dpf/who-we-are/ |archive-date=11. 1. 2012 |ref={{Harvid|Davis Phinney Foundation}}}}

{{Refend}}

==== Novine ====
{{Refbegin}}
* {{cite news |url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/apr/11/michael-j-fox-parkinsons |title='It's the gift that keeps on taking' |date=11. 4. 2009 |vauthors=Brockes E |work=The Guardian |access-date=25. 10. 2010 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131008000425/http://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/apr/11/michael-j-fox-parkinsons |archive-date=8. 10. 2013}}
* {{cite news |last1=Burleson |first1=Nate |last2=Breen |first2=Kerry |date=9. 11. 2023 |title=Michael J. Fox talks funding breakthrough research for Parkinson's disease |url=https://www.cbsnews.com/news/michael-j-fox-parkinsons-research-funded-by-his-foundation/ |work=CBS News |access-date=23. 11. 2023}}
* {{cite news |url=http://www.time.com/time/specials/2007/time100/article/0,28804,1595326_1615754_1615882,00.html |title=Michael J. Fox |date=3. 5. 2007 |vauthors=Davis P |work=The Time 100 |publisher=[[Time (magazine)|Time]] |location=New York |access-date=2. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110425013526/http://www.time.com/time/specials/2007/time100/article/0,28804,1595326_1615754_1615882,00.html |archive-date=25. 4. 2011}}
* {{Cite magazine |date=18. 1. 1960 |title=Education: Joy in Giving |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,828597,00.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110220012106/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,828597,00.html |archive-date=20. 2. 2011 |access-date=2. 4. 2011 |magazine=Time |ref={{Harvid|Time 1960}}}}
{{Refend}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Heim |first1=B |last2=Poewe |first2=W |title=Unmet needs in the pharmacological management of motor symptoms in Parkinson's disease. |journal=Journal of Parkinson's Disease |date=23. 7. 2025 |article-number=1877718X251352416 |doi=10.1177/1877718X251352416 |pmid=40702823|doi-access=free }}

{{Commonscat|Parkinson's disease}}

[[Kategorija:Neurologija]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]
[[Kategorija:Parkinsonova bolest]]
[[Kategorija:Bolesti nepoznate etiologije]]
[[Kategorija:Citoskeletni defekti]]
[[Kategorija:Gerijatrija]]
[[Kategorija:Neurodegenerativni poremećaji]]</text>
      <sha1>3d1400p85kb433ymvxyfmsp74lt3kp0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morića han</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78267</id>
    <revision>
      <id>3925251</id>
      <parentid>3899715</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2284" sha1="byo0c29le3zm7sh1hlk3kj4kn8eqpie" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Morića han 28022014396.jpg|mini|desno|200px|Morića han]]
'''Morića han''' je sagrađen 1551. u ulici [[Sarači (ulics)|Sarači]]. Pripadao je Gazi Husrev-begovom vakufu i prvobitno se zvao &quot;Drugi Novi han&quot;. Osmanski putopisa  [[Evlija Čelebija]] je zapisao da je 1659. ovaj han bio poznat kao '''Hadži Beširov han'''. Han je poznat kao i '''Morića han'',''''' a svoje ime je dobio u prvoj polovini 19. stoljeća po zakupcima hana: Mustafa-agi Moriću i njegovom sinu Ibrahim-agi.

Han je dva puta gorio, 1831. i 1852. Trgovci sa istoka i zapada, iz srednje Evrope i Sredozemlja, mogli su osim prenoćišta, tu naći kupce i prodati svoju robu, bez direktnog izlaska na pijacu. U dvorištu i prizemnim prostorijama nalazile su se štale, a prostorije na prvom spratu ukrašavale su duge, drvene grede. Han je stradao u požaru i obnavljan je u više navrata. To je mjesto na kom su se podizale bune. Ovdje su okupljene Sarajlije 1878. formirale Narodnu vladu Bosne i Hercegovine i uputile zvaničan protest protiv Austro-ugarske okupacije.

Han je rekonstruiran u periodu od 1971. do 1974. i predat na korištenje ugostiteljskom društvenom preduzeću &quot;Balkan&quot;. Prilikom rekonstrukcije su na zidovima hana kaligrafskim pismom ispisani stihovi Omara Hajama, najvećeg pjesnika perzijske lirike. Odlukom sarajevske općine Stari Grad je 1998. han je vraćen u vlasništvo &quot;[[Gazi Husrev-beg]]ovog vakufa&quot;. Uprava vakufa je iznajmila prostor hana za obavljanje djelatnosti koje se uklapaju u historijski ambijent hana. U okviru hana u prizemlju smješteni su prodavnica perzijskih ćilima, nacionalni restoran, kafana i turistička agencija. Na spratu su prostorije izdate raznim organizacijama kao što su [[Mladi muslimani]], [[Udruga ilmijje]], [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini]], [[Savez logoraša i humanitarna organizacija]].

== Također pogledajte ==
* [[Stari Grad (Sarajevo)]]
* [[Karavanska stanica]]
* [[Baščaršija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Morića Han}}

{{Gazi Husrev-beg}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Gazi Husrev-beg]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:1551. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Stari Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>byo0c29le3zm7sh1hlk3kj4kn8eqpie</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79640</id>
    <revision>
      <id>3925283</id>
      <parentid>3898368</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2086" sha1="tl0cq96p9w04t976ldg59dj21baxfpl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sebastiano Ricci - Neptune and Amphitrite - WGA19413.jpg|mini|250px|Sebastiano Ricci - Neptune i Amfitrita - WGA19413]]
'''Salacia''' ili '''Salacija''' je [[božica]] iz [[rimska mitologija|rimske mitologije]].&lt;ref&gt;Smith, W., Anthon, C. ''A new classical dictionary of Greek and Roman biography, mythology and geography''. 1862.&lt;/ref&gt; Njen pandan u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] je [[Amfitrita]].&lt;ref&gt;Frazer, J. G. ''Adonis Attis Osiris: Studies in the History of Oriental Religion''. 2003.&lt;/ref&gt; Ime joj znači &quot;[[so|slana]]&quot;.

== Opis i mitovi ==
Salacija je [[more|morska]] [[nimfa]], preuzeta iz grčke mitologije, po uzoru na Amfitritu.

Rimski pjesnik [[Vergilije]] je smatrao da je Amfitrita kćerka [[tetija (mitologija)|Tetije]], ali nije spomenuo oca. [[Apulej]] ju je nazvao Nerejevom kćeri (u Grčkoj je Nerej Amfitritin otac).

Salacija je žena [[bog]]a mora [[Neptun (mitologija)|Neptun]]a,&lt;ref&gt;A. S. Asher. ''Manual of Mythology: for the use of schools, art students, and general readers founded on the works of Petiscus, Preller, and Welcker, Murray''.&lt;/ref&gt; kojem je rodila [[Triton (rimska mitologija)|Triton]]a, boga - [[vodenjak]]a, sa tijelom [[čovjek]]a i [[riba|ribljim]] repom. Kada se Salacija trebala udati, pobjegla je do [[atlas (mitologija)|Atlasa]], koji je držao [[nebo]], ali je Neptun poslao morska bića po nju. Tako je poslao i delfina zvanog Delfin, koji je pronašao i odveo Neptunu. Iz zahvalnosti ga je Neptun stavio na nebo kao [[sazviježđe]].

U rimskoj [[mit]]ologiji Salacija ima malu ulogu, nije štovana, ali se ponekad pojavljuje na [[fontana]]ma. Njen muž Neptun je vrlo često prikazan u [[umjetnost]]i.

Salacija se prikazuje kao lijepa mlada žena, slično Amfitriti, dok se vozi u Neptunovoj kočiji, a posvećen joj je [[delfin]], koji je doveo do njenog muža. Najpoznatiji prikaz Salacije je onaj kod [[mozaik]]a u [[Pompeji]]ma, gdje Salacija ima smeđu [[kosa|kosu]].

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Salacia (mythology)|Božica Salacija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>tl0cq96p9w04t976ldg59dj21baxfpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rimske boginje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>79641</id>
    <revision>
      <id>3925282</id>
      <parentid>3898371</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70" sha1="gd21gb64gadog7kzwyrf8onkl1s8tdp" xml:space="preserve">{{Commonscat|Roman deities}}

[[Kategorija:Rimska mitologija|Boginje]]</text>
      <sha1>gd21gb64gadog7kzwyrf8onkl1s8tdp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakantice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79999</id>
    <revision>
      <id>3925289</id>
      <parentid>3898353</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1723" sha1="4tr0fq7kyziy0vkznp2fb6xg3sbuscr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - Bacchante (1894).jpg|210 px|William-Adolphe Bouguereau: Bakantica,&lt;small&gt; okrunjena bršljanom, držeći pehar vina&lt;/small&gt;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Bakantice'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[Bakus (mitologija)|Bakus]]ove [[nimfa|nimfe]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[menada|Menade]]
|}
[[Rim]]ske sljedbenice [[kult]]a [[vino|vina]] su '''Bakantice''', a u [[Grčka|Grčkoj]] su to [[Menada|Menade]]. Razlikujemo [[mitologija|mitološke]] i [[historija|historijske]] Bakantice.
== Nimfe ==
Bakantice su [[nimfa|nimfe]] koje lutaju [[šuma]]ma i [[planina|brdima]], štujući [[bog]]a vina [[Bakus (mitologija)|Bakus]]a po kojem su dobile ime. On nosi [[lisica|lisičje]] [[krzno]] (''bossoris''), pa su zvane i '''Basaride'''. U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], Menade se također ponekad nazivaju Bakantice. Bakantice su lude i divlje nimfe koje uništavaju sve pred sobom.
== Bakusove štovateljice ==
U Grčkoj su Menade obavljale tajne [[ritual]]e koji su poslije prenijeti u [[Rimsko Carstvo|Rim]], a uključuju i [[orgije]]. [[Senat]] je bio protiv ritualnog [[seks]]a te je pogubljeno mnogo sljedbenica boga Bakusa. Poslije je seks izbačen iz kulta. Žene Bakantice su učestvovale u ritualima zvanim [[Bakanalije]].
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commons|Category:Bacchanals|Božice Bakantice}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>4tr0fq7kyziy0vkznp2fb6xg3sbuscr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diskordija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80357</id>
    <revision>
      <id>3925287</id>
      <parentid>3898355</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1620" sha1="58le1sfng7k49p3nbkkbgi9b3pqd5rj" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Eris (Discordia).jpg|227 px|Diskordija, atenska slika]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Diskordija'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] svađe i razdora
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji||[[Jupiter (mitologija)|Jupiter]] i [[Junona]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Erida (mitologija)|Erida]]
|}
'''Diskordija''' je [[rimska mitologija|rimska božica]] svađe i razdora, njihova [[personifikacija]].&lt;ref&gt;[[Vergilije]], ''[[Eneida]]''&lt;/ref&gt; U [[Grčka|Grčkoj]] je to [[božica]] '''[[Erida (mitologija)|Erida]]'''.

Diskordija je opisana u mitu kao kćerka boga [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]a i [[Junona|Junone]],&lt;ref&gt;Ipak, [[Higin]] ju opisuje kao kćerku božice noći [[Noks]].&lt;/ref&gt; sestra [[Mars (mitologija)|Mars]]a, [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]a i [[Juventas]], te kao [[Prozerpina|Prozerpinina]] polusestra. 
== Kult ==
Diskordija u [[Rim]]u nije štovana, ali se danas štuje u [[neopaganizam|neopaganizmu]]. Ta [[religija]] je nazvana [[diskordijanizam]].

U toj religiji se Diskordija shvaća znatno manje štetnom nego kod Rimljana.

Prva sveta knjiga o Diskordiji je ''Principia Discordia''. Tamo piše da se Disklordijin brat zove &quot;Duhovnost&quot;.&lt;ref&gt;''Principia Discordia''&lt;/ref&gt; 
== U kulturi ==
Ime Diskordija koristi [[Stephen King]] u jednoj svojoj knjizi.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>58le1sfng7k49p3nbkkbgi9b3pqd5rj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80490</id>
    <revision>
      <id>3925285</id>
      <parentid>3898360</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1425" sha1="airfz5jthfu3ayn1xdzwfuzoq19nvtm" xml:space="preserve">{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|130 px|William-Adolphe Bouguereau: Noć (Nikta ili Noks)]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Noks'''
|- valign=&quot;top&quot;
| Djeca || [[Cel]], [[Terra]], [[Parke]], [[Mors]] i [[Somnus]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Grčki pandan || [[Nikta]]
|}
'''Noks''' ([[latinski]] ''Nox'' = &quot;[[noć]]&quot;) je primordijalna [[rimska mitologija|rimska božica]],&lt;ref&gt;[[Vergilije]]. ''[[Eneida]]''.&lt;/ref&gt; a u [[Grčka|Grčkoj]] je to [[Nikta]].

Noks je božica tame i noći. Nastala je iz [[Haos (mitologija)|Haosa]].&lt;ref&gt;[[Higin]]. ''Preface''.&lt;/ref&gt; Rodila je [[Cel]]a i [[Terra|Terru]] te ih odgojila u pećini. Ona je i majka [[Parke|Parka]] - Suđenica.

U [[rim]]skoj [[mit]]ologiji ima manji značaj nego u [[grčka mitologija|grčkoj]] Nikta.

Noksini su sinovi [[Mors]] i [[Somnus]]. 
== U kulturi ==
[[William-Adolphe Bouguereau]] je naslikao sliku ''Noć'', koja prikazuje ženu u crnoj odjeći, Noks, koja je [[personifikacija]] noći.

U serijalu ''[[Harry Potter]]'' ''Nox'' je naziv [[čarolija|čarolije]] koja gasi svjetlo.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>airfz5jthfu3ayn1xdzwfuzoq19nvtm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:KWiki</title>
    <ns>3</ns>
    <id>83074</id>
    <revision>
      <id>3925187</id>
      <parentid>3923665</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Growth features - Mentorship and Community updates */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="277300" sha1="53l1ypl9l7fcx9xkbctk7s4o11fqp3u" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float: left;&quot;&gt;{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' &lt;br&gt;&lt;br&gt;EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}&lt;/div&gt;{{-}}
&lt;!-- &lt;big&gt;{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' &lt;br&gt;&lt;br&gt;EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}&lt;/big&gt; --&gt;

&lt;big&gt;'''&lt;br&gt; Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. &lt;br&gt; Za novu temu koristite opciju &quot;Dodaj temu&quot;. Hvala na razumijevanju.'''&lt;/big&gt;
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 4
|indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
}}

== Nekropola stećaka ==

Šta misliš da uskladimo nazive članaka:&lt;br&gt;
na primjer:&lt;br&gt;
[[Nekropola stećaka Radimlja]] --&gt; Nekropola stećaka &quot;Radimlja&quot;&lt;br&gt;
[[Nekropola Dugo Polje]] --&gt; Nekropola stećaka &quot;Dugo Polje&quot;... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:51, 5 april 2017 (CEST)
: Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., &quot;Radimlja (nekropola)&quot;, &quot;Dugo polje (nekropola)&quot; (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST)

==Napravljen čvor==

...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST)
Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST)
U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST)

== Pregled izmjena ==

[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&amp;type=revision&amp;diff=2759526&amp;oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&amp;oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST)

Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o  donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST)

== Zvono kao spas ==
Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - &lt;font style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 07:51, 25 april 2017 (CEST)
: Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST)

==Smijem li da pitam==

šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST)
: A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST)
O.K., nego mi nešto to &quot;bot&quot; izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST)

== Date Translation ==

I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark.

https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST)
: Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only &quot;May&quot; can be a problem because, in English, it has same letters as the verb &quot;may&quot; (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST)

== Ostrva ==

Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST)
: I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz &quot;Z. Republika&quot;); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST)

== Padežni oblici ==

Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse &quot;s&quot; i &quot;o&quot;? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST)
:Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to &quot;s&quot; i &quot;o&quot; iz &quot;šablona&quot; ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao &quot;razgovor o&quot;... a šablon bi dodao opet jedno &quot;o...wikipediji&quot; (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- &lt;font style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 22:22, 29 juli 2017 (CEST)
:: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST)

== Selam ==
Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST)
: Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST)

== Infokutija teniser ==

Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod &quot;Novčane nagrade&quot; i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, &lt;code&gt;WHCC&lt;/code&gt;, nazive kupova /&lt;code&gt;davis_cup&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;fed_cup&lt;/code&gt;, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod &quot;Dodaci&quot;]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST)
: Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST)
:: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo &quot;Dodatno&quot; na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST)
::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST)

== Univerziteti ==

Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST)

== [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] ==

'''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 11:36, 29 septembar 2017 (CEST)
: Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST)

== [[Transkripcija]] ==

Ako može usluga u člancima:
* {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST)
: Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST)
:: Kad smo kod SP-a, treba li &quot;autorizirani&quot; umjesto &quot;autorizovanih&quot;? Negdje sam bio ispravio u &quot;autorizirani&quot;, pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST)
::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST)
Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 19:22, 31 oktobar 2017 (CET)
: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba &quot;''u'' F. Polineziji&quot;, na &quot;Nauruu&quot; / &quot;Palauu&quot; / &quot;Tuvaluu&quot; / &quot;Vanuatuu&quot;, &quot;u SDM&quot; (ne može se staviti &quot;na&quot; kad su u nazivu &quot;Države&quot; iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio &quot;odmah&quot;, uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET)
::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 05:56, 3 novembar 2017 (CET)
:::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET)
::::&quot;Sport u Portoriku&quot; ili &quot;[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]&quot;. [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&amp;action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 08:59, 9 novembar 2017 (CET)
::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je &quot;na&quot;. Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide &quot;u&quot; (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET)
::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:30, 9 novembar 2017 (CET)
::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: &quot;...u Togu&quot;, ne &quot;...u Togou&quot; (završno &quot;o&quot; je nenaglašeno). I ipak &quot;prevezi&quot; ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET)

{{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa &quot;Bosanska krajina–Podgrmečje&quot;? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti &quot;u Bosanska krajina-Podgrmečju&quot;. :-) Zato sam dodao ''-u'' na &quot;Mecklenburg&quot; na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET)
::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa &quot;Bosanska krajina–Podgrmečje&quot;?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i &quot;Južna Bosna-Primorje&quot; ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET)
::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET)
::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 17:24, 14 novembar 2017 (CET)
{{izvuci}}
Šta pravopis kaže:
* [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]]
* [[:Kategorija:Burundiska kultura]]
* [[:Kategorija:Burundisko društvo]]
* [[:Kategorija:Geografija Burundija]]...
Ili ima '''j''' ili nema!?  Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 07:40, 15 novembar 2017 (CET)
:Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET)
::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:24, 15 novembar 2017 (CET)
::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET)
:::: Hoćemo li &quot;članak&quot; [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 19:08, 21 novembar 2017 (CET)
::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET)

== Odg. na pit. ==
KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra &quot;dužina&quot; piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. &lt;nowiki&gt;{{{dužina}}} '''km'''&lt;/nowiki&gt;. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer &quot;misli&quot; da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&amp;action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET)
: Već imamo te parametre (tipa &lt;kbd&gt;dužina_ref&lt;/kbd&gt;), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... &lt;s&gt;Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).&lt;/s&gt; – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET)

== Brisanje datoteke ==

[[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET)
: Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET)
:: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET)
::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod &quot;brisanjem&quot; da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET)
:::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET)

== Pozdrav velikom vođi ==
Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET)
: {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET)
:: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET)
::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET)

== Copley ==

Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je &quot;i&quot; na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney (&quot;sidnej&quot; umjesto ispravnog &quot;sidni&quot;)? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET)
: Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara &quot;i&quot; pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET)
:: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li &quot;Sydney&quot; &quot;Sidnej&quot; zbog ustaljenosti (tipa &quot;[[Sidnejska &quot;Opera&quot;|Sidnejska opera]]&quot; umjesto &quot;Sidnijska opera&quot;)? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu &quot;Sidneyja Pageta&quot; [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET)
::: Kod pridjeva od &quot;Sydney&quot; zasad bih ostavio ustaljeni oblik (&quot;sidnejsk-&quot;), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET)

== Datum rođenja i smrti u uvodu ==

Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum &quot;sweet spot&quot; između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi &quot;bolje&quot; izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide &quot;bio je&quot;, nego kad odmah stoji &quot;bio je&quot; nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET)
: Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje &quot;zavučena&quot; i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET)

== Mala napomena... ==

... za zastave:&lt;br&gt;
šablone kao npr: &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;... pišemo u ovakvom obliku '''&lt;nowiki&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;/nowiki&gt;'''. Postoje napomene kao  na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 17:14, 14 decembar 2017 (CET)
: Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa &lt;nowiki&gt;{{AUS}}&lt;/nowiki&gt; (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET)

== Bez tačke -&gt; s tačkom ==
Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:03, 15 decembar 2017 (CET)
: Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET)
::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:12, 15 decembar 2017 (CET)
:::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET)

== Odmaknuto ili primaknuto ==

Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? &quot;Brazil–Andora&quot; ili &quot;Brazil – Andora&quot;? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET)
: Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET)

== Jasmin Mrkonja ==

Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET)
: Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET)

== Šablon za arapski (i slične jezike) ==

Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET)
: ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A &quot;obične&quot; riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET)
:: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako &quot;trans&quot;, tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s &quot;transliteracije&quot; na &quot;transkripciju&quot; (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET)

== Pozdrav za staru raju :) ==

Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&amp;action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 19:54, 8 mart 2018 (CET)
: Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET)
:: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:05, 8 mart 2018 (CET)
::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET)

Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja &quot;zahvalnica&quot; u stilu &quot;hemičar jezikoslovac&quot; nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi &quot;hrišċanski/kršċanski.&quot; I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam.
Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET)
: {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:&lt;br/&gt;
:Zahvala &quot;hemičaru pravopiscu&quot; nije bila upućena tebi nego našem dežurnom &quot;hemičaru&quot; jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i &quot;licem u lice&quot;, pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)&lt;br/&gt;
:&quot;Kršćanski / hrišćanski&quot; – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo &quot;kršćanin&quot;. ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.&lt;br/&gt;
:Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).&lt;br/&gt;
:Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo &quot;pogura&quot; rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).&lt;br/&gt;
:No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET)

== Kečeri u Saudijskoj Arabiji ==

Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST)

I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST)

== 74:30 ==
[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&amp;diff=2922147&amp;oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ]  :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST)

== Novi pravopis ==

Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST)
: Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST)
:: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST)
::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST)

== Portal 365 ==

Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&amp;type=revision&amp;diff=2925957&amp;oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:30, 9 april 2018 (CEST)

== Novi highlight ==
Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&amp;curid=87342&amp;diff=2932076&amp;oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST)

== Galerija Novi hram ==

Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST)
: Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST)
:: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST)
::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST)
::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST)
:::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST)
Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST)
==Majdanpekp==
Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST)
:To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST)
:: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST)

Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST)

== Mobilni prikaz ==

Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2018 ==

Hi KWiki,

I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day.

Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST)

== Pasiv ==

Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim &quot;u pauzi&quot; između golemih stranica.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET)

== Caravaggio ==
Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET)
: To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET)

== Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji ==

Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET)
: Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski &quot;najnormalniji&quot; od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. &quot;akanje&quot; (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše &quot;zastranili&quot;, uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih &quot;put&quot; nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET)

== dždž ==

Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:25, 27 decembar 2018 (CET)
: Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET)
::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:33, 27 decembar 2018 (CET)

== Arapski --&gt; bosanski ==

Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... (&quot;donekle&quot; i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 20:10, 4 januar 2019 (CET)
: Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET)

== [[Vijek]] -&gt; [[stoljeće]] ==

Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... &quot;ofrlje&quot;!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:28, 10 januar 2019 (CET)
:Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:33, 10 januar 2019 (CET)
:: &quot;Vijek&quot; i &quot;stoljeće&quot; nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti &quot;stoljeće&quot;). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET)
::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih &quot;administratorčića&quot; da se &quot;Švajcarska&quot; ne smije prepraviti u &quot;Švicarska&quot; te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav &quot;admin ne iskoči iz grmlja&quot; (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 13:25, 10 januar 2019 (CET)
::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 13:45, 10 januar 2019 (CET)
::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se &quot;vijek&quot; i &quot;tisuća&quot; mogu dovesti u vezu; može samo &quot;milenij&quot;. Po novom pravopisu može i &quot;Švicarska&quot; i &quot;Švajcarska&quot; i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: &quot;Pošto&quot; je vremenski veznik (= &quot;nakon što&quot;). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo &quot;budući da&quot; na početku rečenice, odnosno &quot;s obzirom na to da&quot; u sredini rečenice. Ne postoji riječ &quot;ubuduća&quot;; postoji prilog &quot;ubuduće&quot; ili pridjev &quot;budući/-a/-e&quot;. Dalje, načelno treba &quot;smatrati nečim&quot;, ne &quot;smatrati kao nešto&quot;. Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. &lt;br/&gt; @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi &quot;stoljeće&quot; za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET)
:::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 14:06, 10 januar 2019 (CET)
::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da &quot;vijek&quot; i &quot;stoljeće&quot; nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od &quot;otoka&quot; i &quot;ostrva&quot;. A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)
{{izvuci}}
Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 14:48, 10 januar 2019 (CET)
: Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo &quot;hiljadu&quot;.) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)

== [[Prva nogometna liga Litvanije]] ==
Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)

== Aljazeera Balkans - Certifikat ==

[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&amp;curid=2811&amp;diff=2981721&amp;oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:02, 16 februar 2019 (CET)
: To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET)

== Hatnote ==

Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:59, 17 februar 2019 (CET)
: Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa &quot;Vršna napomena&quot;. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET)
:: Neradi se o napomenama, nego o tzv. &quot;notama na vrhu&quot; (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:27, 17 februar 2019 (CET)
:::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET)
==Vjetrenjača i druge priče==
* YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET)
Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET)

== [[Posebno:Doprinos/BRPever]] ==

Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET)
: {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET)
::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET)
::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET)

== O linkovima ==

Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET)

== Moj doprinos ==

zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo

== Gradovi i države ==

Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:26, 26 mart 2019 (CET)

== Makedonija vs. Sjeverna Makedonija ==

[[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:06, 12 april 2019 (CEST)
: Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST)

== Urednik ==
Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST)
: Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST)

== Predator ==

Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST)
: {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST)

== Čestitke ==
Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST)
:Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST)

== Anatolij Borisovič Solovjanenko ==

Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST)

== Infokutije ==

Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST)

== Pitanje i zamolba ==

Poštovani admin, dragi KWiki!

Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]?

Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina.

Bio bih jako zahvalan! 

Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST)
: I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST)
:: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST)

== Prigodni znak povodom 80.000 čl. ==
Zdravo, KWiki! 
Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :)

Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST)
: Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST)

==Ma==

nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST)

== Međuslavenski ==

Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST)
: Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST)

== Prijedlog ==

Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST)


== Hvala ==

Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|&lt;font face=&quot;Monotype corsiva&quot; size=&quot;4&quot; style=&quot;color:#000000;color:blue&quot;&gt;&lt;i&gt;WizardOfOz&lt;/i&gt;&lt;/font&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:WizardOfOz|talk]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 12:52, 7 septembar 2019 (CEST)
: Nisu sve bile tipografske (&quot;has&quot; je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST)
::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|&lt;font face=&quot;Monotype corsiva&quot; size=&quot;4&quot; style=&quot;color:#000000;color:blue&quot;&gt;&lt;i&gt;WizardOfOz&lt;/i&gt;&lt;/font&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:WizardOfOz|talk]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 13:10, 7 septembar 2019 (CEST)
::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST)

== Zlatni ljiljani ==
{{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST)

== Jedan mali pozdrav ==

Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 23:14, 23 septembar 2019 (CEST)

== Hvala ==

Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST)

== Spisak i autorska prava ==

Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:23, 8 novembar 2019 (CET)
: To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET)

== Mars 3 ==
Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST)
: {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET)

== Gravitational microlensing ==
Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ...,  microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET)
: Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: &quot;Gravitacijska mikroleća&quot; (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET)
:: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET)

==Zamolio bih vas==

ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET)
: Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET)

== Holandija ==

Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET)
: Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET)

== Poslovi za bota ==

Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod &quot;Poslovi&quot;]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik &quot;5. 1. 2020&quot; u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET)
: {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:02, 26 januar 2020 (CET)
:: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET)
::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:54, 26 januar 2020 (CET)
:::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET)
::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 10:48, 27 januar 2020 (CET)
:::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u &quot;27. 1. 2020&quot;. Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET)

== Izbrisati / obrisati ==

Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za &quot;delete&quot;: negdje &quot;izbrisati / izbrisano&quot;, a negdje &quot;obrisati / obrisano&quot;. Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET)
: Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi &quot;izbrisati&quot;. &quot;Obrisati&quot; je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET)

== Učenje iz primjera ==
Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET)
: Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET)

== Datumi ==
Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET)
: Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET)
:: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET)

== Nazivi singlova, pjesama i albuma ==

Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma?

Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav

Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST)
: Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se &quot;(album)&quot; i &quot;(pjesma)&quot;. Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST)

Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST)

Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST)

== Nyabarongo ==

Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv &quot;Njabarongo&quot; jer slova &quot;y&quot; nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST)
: Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST)

== [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] ==

Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST)
: ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST)
::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST)
::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST)
::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST)
::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST)
::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]?  Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET)

== Pitanje ==

Pozdrav, kolega!

Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini &quot;s obzirom na to&quot;. Ide li i ona poput &quot;budući da&quot; samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|&lt;b style=&quot;color:Red; font-family:Old English Text MT;&quot;&gt;Pajo&lt;/b&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|&lt;b style=&quot;color:Green; font-family:Old English Text MT;&quot;&gt;Pajimir&lt;/b&gt;]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST)
: Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da &quot;budući da&quot; ide samo na početku, a &quot;s obzirom na to da&quot; samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST)

== 7 novih svjetskih čuda ==
Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST)

== Web ili veb? ==

Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST)
: A trebalo bi &quot;veb-sajt&quot; (za ''website'') i &quot;veb-stranica&quot; (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh &quot;veb-portal&quot; u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST)

== Zahvala ==

Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST)

==Samo me interesuje==

razlika između &quot;Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica&quot; i &quot;Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica&quot;? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST)
: Pravilno je &quot;bila je&quot; (izraz glasi &quot;biti u sastavu&quot;; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima &quot;jesam&quot; u kojima &quot;nalaziti se&quot; bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST)

== Zahvala i pitanje == 

Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)
: He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav &quot;vlasnik članka&quot;, samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST)

Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava

== Pozivnica ==

{{DiscordD}} 
Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST)

==Ne izmišljaj==

života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST)
: Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle &quot;upregnuti&quot; za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST)
::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST)
::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 6 juli 2020 (CEST)

== Gradovi ==

Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. &quot;Grad Bihać&quot;, &quot;Grad Cazin&quot; i &quot;Grad Živinice&quot;. Da li je 
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać&quot; ili &quot;...u gradu Bihaću&quot;
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin&quot; ili &quot;...u gradu Cazinu&quot;
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice&quot; ili &quot;...u gradu Živinicama&quot;?
--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST)
: Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica &quot;općina&quot;. Kod odrednice &quot;grad&quot; ide &quot;...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu&quot;, tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST)

== Hinokitiol ==
Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa &quot;jedinjenjem&quot;, ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako &quot;leteċi&quot; pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki &quot;compounds&quot;. Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST)
: {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST)

== Padež ==

Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST)
: Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ &quot;Diskografija&quot; dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio &quot;tamo&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST)
==Preusmjerenje==
Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk!  [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST)
: Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST)
;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST)
:: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST)

== Kreiranje kategorija ==

Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST)
: Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]&lt;/nowiki&gt; na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i &lt;nowiki&gt;{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}&lt;/nowiki&gt;. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na &quot;Uredi izvor&quot; da vidiš kako to izgleda &quot;iza zavjese&quot;. Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST)
: {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST)
::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan &quot;zadatak&quot; za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično &quot;zapuštene&quot;, pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata &quot;Category suggester&quot; i &quot;Catcheck&quot;, međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST)
:::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST)
::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]]&lt;/nowiki&gt; bio je jedan igrač, sada su tri.  [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST)

== Obrisana stranica (pomoć) ==

Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden &quot;reklama&quot; (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport).

Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila.

Hvala unapred!
: Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju &quot;udaljeno&quot;, &quot;iz trećeg lica&quot;, uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET)

== Site notice ==
Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET)
: Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET)

== Vojna historija Mađarske ==
Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET)
: Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon &lt;nowiki&gt;{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}&lt;/nowiki&gt; kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET)

== Vulkani na Kamčatki ==

Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET)

== Muke s deklinacijom ==

Bok, KWiki!

Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET)
: Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET)

== Kad ste već tu ==

&lt;s&gt;Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju &quot;ručno&quot; postavljati?&lt;/s&gt;--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|&lt;span style=&quot;color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''&lt;/span&gt;]] &amp;nbsp;&lt;sup&gt;[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &amp;nbsp;&lt;sup&gt;[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]&lt;/sup&gt;&lt;/sup&gt; 21:46, 4 februar 2021 (CET)

== Sob/irvas ==

Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&amp;target=sob&amp;namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&amp;target=Irvas&amp;namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET)
: U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji &quot;sob&quot; (barem na aplikaciji &quot;Pravopis.ba&quot;), ali ni &quot;irvas&quot; nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost &quot;sobu&quot;, a &quot;irvas&quot; ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET)

== Magistralne ceste / putOvi ==

E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET)
: Trebalo bi &quot;put(evi)&quot; u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i &quot;cesta&quot; u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET)

== Muzička terminologija ==

Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET)
: Siguran sam samo da je &quot;film score&quot; filmska muzika. :-) &quot;Soundtrack&quot; bi mogao biti &quot;zvučna podloga&quot; (i širi je pojam od filmske muzike), a &quot;Theme music&quot; muzička tema (eventualno muzički motiv). &quot;Cast album&quot; možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) (&quot;album glumačke postave&quot;). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET)

== Nazivi filmova / specijala / serija ==

Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET)
: Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET)
::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET)
::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima &quot;jače&quot; planove&quot;. :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj &quot;starije&quot; ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET)

== Pitanje ==

Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se &quot;božiji&quot; ili &quot;božji&quot; ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je &quot;božiji&quot;, mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET)
: {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili &quot;'''B'''ožiji&quot; (&lt; '''B'''og) ili &quot;'''b'''ožiji&quot; (&lt; '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET)
::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET)

== Spužva Bob Skockani ==

Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST)
: Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST)

== Grad / grad ==

Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati &quot;grad&quot; kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. &quot;X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''&quot; ili &quot;X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''&quot;. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST)
: A rekao bih da je ovo kao i s riječju &quot;općina&quot;: kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, &quot;Grad&quot; može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se &quot;grad&quot; odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., &quot;Porezna služba Grada X&quot;.) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST)
:: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST

==Zar malko ne pregonite?!==
Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST)
: Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST)
:: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST)
::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST)

== Osmansko Carstvo ==

Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST)
: Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju &quot;Osmanlije&quot; – ne možemo reći &quot;Osmani&quot; :-)). Usputni info: država se službeno zvala &quot;Osman(lij)ska Država&quot;, ali je kod nas ustaljeno &quot;Carstvo&quot;, po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST)

== Čaršija  ==
Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na &quot;Čaršija&quot; stranicu, i ispod kada kliknes na link &quot;	Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...&quot;, taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST)
: Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;curid=373625&amp;diff=3324292&amp;oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST)

== Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca ==

{{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST)
: Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST)

== Strana vs stranica ==

Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi &quot;strana&quot; i njenog deminutiva &quot;stranica&quot;. Naime, &quot;strana&quot; primarno znači &quot;jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo&quot;, a stranica &quot;jedna od dviju površina lista papira&quot;. Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST)
: Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi &quot;stranica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST)

== Nemamo nikoga odavde.  ==

znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST)

== Ukrajinski naziv „Полісся” ==

Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST)
: U nominativu treba &quot;Polesje&quot;, u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST)

== Kamčatka ==

90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET)
: Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:47, 3 novembar 2021 (CET)
:: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET)

== Revertiranje ==

Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET)
: Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET)

== kompozicije ==

bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET)

==Članak Admir Husić==

Lijep pozdrav, postavio sam članak &quot;Admir Husić&quot; ali je predložen za brisanje.
Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio...
Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku &quot;Hafiz&quot; šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu.
Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla.
Hvala
: {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET)

== Partije SP u šahu 2021 ==

Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:03, 4 januar 2022 (CET)
: Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:10, 4 januar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&amp;oldid=22532492 --&gt;

== Jedno pitanje ==

Pozdrav, KWIki.

Muči me uvijek da li da pišem &quot;rok-muzika&quot; ili &quot;rock&quot;. Isti problem i sa &quot;punk&quot; ili &quot;pank&quot;. Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET)
: Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: &quot;rok-muzika&quot;, &quot;rok&quot; (jest da postoji i slavensko &quot;rok&quot;, ali zato je tu kontekst), &quot;pank&quot;, &quot;pank-muzika&quot;. Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET)
::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET)

== MassDelete ==

Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;
mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&amp;action=raw&amp;ctype=text/javascript');
&lt;/syntaxhighlight&gt;
through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET)

:Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET)

== Joni i ioni ==

Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET)

:Koliko znam, &quot;ion&quot; bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET)
:Dakle, &quot;jon&quot; (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih &quot;ion(ski)&quot; (zbog opozicije prema &quot;jon(ski)&quot; &lt; Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST)

== Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka ==

Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST)

:Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti &quot;tehničarima&quot;. A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o &quot;osjetljivijim&quot; detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST)
::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:37, 11 april 2022 (CEST)

:::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST)

== Muke s Uneskom ==

Bok, KWiki!

Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim &quot;UNESCO&quot; u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo &quot;UNESCO-ov&quot;. Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik &quot;Unesko&quot;. Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo?

Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 13:41, 18 april 2022 (CEST)

:Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST)

==Idem sad redom==

pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST)

:{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima &quot;...na Moru&quot; piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST)
::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST)
: I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na &quot;pod&quot;, očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST)

== KWiki briše ==
::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST)
:::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST)

== Akuzativ množine ==

E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ &quot;iPhone&quot;. Zasad imam:

N iPhone / iPhonei&lt;br /&gt;
G iPhonea / iPhonea&lt;br /&gt;
D iPhoneu / iPhoneima&lt;br /&gt;
A iPhone / ??&lt;br /&gt;
I iPhoneom / iPhoneima&lt;br /&gt;
L iPhoneu / iPhoneima&lt;br /&gt;

i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST)
: Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST)

== Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] ==

I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST)

:I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST)

== O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu &quot;kadija te tuži, kadija ti sudi&quot; čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST)

:Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST)
::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST)

== Semiz Ali-paša ==

Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao &quot;Semiz ali-paša&quot; umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST)

== ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' ==
Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET)
: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST)
:: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET)
::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST)

== Basshunter ==

I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST)

== Mehmed Spaho ==

Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&amp;oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST)
: Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo &quot;nažalost&quot;: historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST)

Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST)

:Nemamo &quot;specijalca&quot; za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je &quot;nestao&quot; prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST)

Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. 
Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST)

:Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST)
::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST)

== Modeling our languages with Lexeme ==
Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu &quot;Lexeme&quot;! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST)
: Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST)
:: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST)
:::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST)
::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: &quot;...gore gore, gore gore...&quot;) [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST)
::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST)
::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::::::Može [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST)

== Deklaracije ==

Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET)
:I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba &quot;o&quot;. Nezavisnost se objavljuje direktno: &quot;Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost...&quot; (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET)

== Deklaracija nezavisnosti Kosova ==

Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET)

:''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase &quot;We, the democratically-elected leaders of our people . . .&quot;, whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET)
:Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog &quot;NE /krši/&quot; ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET)

== Pozdrav ==

Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&amp;curid=175093&amp;diff=3477672&amp;oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:02, 13 januar 2023 (CET)

:E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET)
:: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično &quot;zahrđao&quot;).
:: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:30, 13 januar 2023 (CET)
:::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET)

Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET)

:{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET)

== Pitanjce i pitanjce ==

Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET)
: Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET)

== Zahtjev za obrazloženje ==

Pozdrav, KWiki.

U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš &quot;nultu toleranciju prema kratkim člancima&quot;. Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET)

:Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET)
::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET)
:::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET)
::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET)
::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET)
:::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. 
:::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak.
:::::Pozdrav,
:::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET)
::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti.
::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET)
:::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET)

== broken redirects ==

Please delete
#[[Imperij]]
#[[Suverenstvo]]
#[[Urfa]]
#[[Campus_Martius]]
#[[Fransoa_Babef]]
#[[Slupsk]]
#[[Hawai'i]]
#[[Fluminense_Football_Club]]
#[[Stanislaw_Wielgus]]
#[[Suncostaj]]
#[[MTM]]
#[[Izengard]]
#[[Behind_Enemy_Lines_(film)]]
#[[HINA]]
#[[Wielun]]
#[[Euskadi_Ta_Askatasuna]]
#[[Motorna_vozila]]
#[[205_GTI]]
#[[E150d]]
#[[Javna_cesta]]
#[[Tanganjika]]
#[[Cyberspace]]
#[[Teolog]]
#[[Stalaktiti]]
#[[Karlo_I_Anžuvinski]]
#[[Sekosteroidi]]
#[[Plamište]]
#[[Konskowola]]
#[[Robert_Guerin]]
#[[Champs-Élysées]]
#[[Champs_Elysees]]
#[[Svijeće]]
#[[Orator]]
#[[Karlo_I_Napuljski]]
#[[Ferenc_Temlin]]
#[[Luj_XVII_Francuski]]
#[[Stadio_Olimpico_(Torino)]]
#[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]]
#[[Hipokrizija]]
#[[Fluminense]]
#[[Sanliurfa]]
#[[ZOI_1924.]]
#[[ZOI_1928.]]
#[[ZOI_1932.]]
#[[ZOI_1936.]]
#[[ZOI_1948.]]
#[[ZOI_1952.]]
#[[ZOI_1964.]]
#[[ZOI_1968.]]
#[[ZOI_1972.]]
#[[ZOI_1976.]]
#[[ZOI_2002.]]
#[[OI_1900.]]
#[[OI_1920.]]
#[[OI_1940.]]
#[[OI_1944.]]
#[[OI_1948.]]
#[[OI_1952.]]
#[[OI_1960.]]
#[[OI_1984.]]
#[[OI_1988.]]
#[[Ocala,_Florida]]
#[[Omaha,_Nebraska]]
#[[Pichelsteiner]]
#[[Vilajet_Anadolija]]
#[[Vilajet_Egipat]]
#[[Vilajet_Kurdistan]]
#[[Poznanj]]
#[[Televizija_Beograd]]
#[[TV_Beograd]]
#[[RTV_Beograd]]
#[[Salt_Lake_City_2002.]]
#[[Nagano_1998.]]
#[[Lillehammer_1994.]]
#[[Albertville_1992.]]
#[[Lake_Placid_1980.]]
#[[Innsbruck_1976.]]
#[[Sapporo_1972.]]
#[[Grenoble_1968.]]
#[[Innsbruck_1964.]]
#[[Squaw_Valley_1960.]]
#[[Oslo_1952.]]
#[[St._Moritz_1948.]]
#[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]]
#[[Lake_Placid_1932.]]
#[[St._Moritz_1928.]]
#[[Chamonix_1924.]]
#[[Pariz_1900.]]
#[[Antwerpen_1920.]]
#[[Pariz_1924.]]
#[[Berlin_1936.]]
#[[London_1948.]]
#[[Helsinki_1952.]]
#[[Tokio_1940.]]
#[[London_1944.]]
#[[Rim_1960.]]
#[[Los_Angeles_1984.]]
#[[Seoul_1988.]]
#[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]]
#[[E218]]
#[[Lijevanje]]
#[[Tu-155]]
#[[Avenue_des_Champs-Élysées]]
#[[E383]]
#[[São_Paulo_Futebol_Clube]]
#[[Košarka_na_OI_2008.]]
#[[Košarka_na_OI_2012.]]
#[[Košarka_na_OI_2020.]]
#[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]]
#[[E150a]]
#[[Induktivitet]]
#[[Pteridium_aquilinum]]
#[[Sarcoptes_scabiei]]
#[[Knautia_sarajevensis]]
#[[Leucanthemum_illyricum]]
#[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]]
#[[Tomazinijeva_žučica]]
#[[Sečuan]]
#[[Velikotrnasti_čičak]]
#[[Alpski_čičak]]
#[[Cirsium_spinosissimum]]
#[[Zec]]
[[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET)

:We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&amp;limit=250&amp;offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET)

== Uputa za pisanje članka. ==

Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. 

Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? 


Hvala unaprijed.  [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET)

:Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET)
::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:10, 21 mart 2023 (CET)

1[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

== Linkovi u naslovu ==

Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST)

:Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST)
::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST)
::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&amp;diff=3498961&amp;oldid=3496090&amp;diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:15, 14 april 2023 (CEST)

== Podjela na vijekove u člancima Datum ==

Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima &quot;Datum&quot;? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:28, 15 april 2023 (CEST)
: Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST)
::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:38, 15 april 2023 (CEST)

== Pećina ==
[https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:44, 21 april 2023 (CEST)
: a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:47, 21 april 2023 (CEST)

== Sporazumi u člancima o datumima ==

Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST)

:Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST)
::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST)

== Nisam zaboravio. ==

Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST)

:🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST)

== Request ==

Hello.

Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST)

:please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST)
:Do you see the label &quot;Work in progress&quot;? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST)
::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST)
:::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST)

== Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear interface administrator, 

This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well.

There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability.

As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]].

Have a great day!&lt;/div&gt;
&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team&lt;/bdi&gt; 01:02, 8 juli 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&amp;oldid=25272788 --&gt;

== Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] ==

[[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]]
You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&amp;oldid=25416228 --&gt;

== Bosanski jezik! ==

Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji &quot;standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika&quot; za bosanski jezik.


Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST)

:Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST)
::Bio je u opisu na Wikidata da je &quot;standardized variety of serbocroatian languages&quot;, promijenio sam opis u &quot;standardized variety of south slavic languages&quot;. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST)
::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]]
::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST)
:::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST)
::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski.
::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da  @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. 

::::Pozdrav,
::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST)
::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST)
:::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:23, 1 septembar 2023 (CEST)
::::::Kakvih teorija!
::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST)
:::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST)
::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku.
::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog.
::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi.
::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST)
:: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji &quot;standardized variety of Serbo-Croatian&quot; za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST)
:::Srđane,
:::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati.
:::Pozdrav,
:::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST)

== Bosanske poznate ličnosti  ==

Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak?  Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST)
:@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST)
::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST)
::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]  odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST)

== Anaplastični oligodendrogliom ==
Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST)

:I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST)

== Projekat Nacionalne biblioteke Evrope ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu...

&lt;nowiki&gt;:&lt;/nowiki&gt;-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST)

:A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST)
::ah da Malteška,  izvukao si se.  Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST)

== Arapska imena ==

Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST)

:Ako je &quot;reisul-ulema&quot; ili &quot;Omer ibnul-Hattab&quot;, onda bi trebalo &quot;Ebul-Feth&quot;. Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST)
::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne &quot;hagiografije&quot; (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST)

== Nepregledane stranice ==

Pozdrav,

Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST)

:Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., &quot;Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom&quot;), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST)
::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. 
::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST)

== Zapadna obala ==

Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob,  nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET)

== Hebrejski i arapski izrazi ==

E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. &quot;{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}&quot; kao &quot;kibuc galujot&quot;), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET)

:Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}}
:Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET)
:Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET)

== Pojedine riječi za izmjenu ==

Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET)

:Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET)
::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET)
:::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET)
::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET)

== Jermuk ==

Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET)

:Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET)
::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET)
:::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET)

== Meridijani crtica ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto...


Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET)

:Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET)

:{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|&quot;en-dash&quot; po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|&quot;em-dash&quot; po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET)
::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET)
:::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET)

== Datumi u referencama ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma.

Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET)
: Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate &quot;January 1, 1996&quot;, &quot;1 January 1996&quot; i &quot;1996-01-01&quot; u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s &quot;daljinskim&quot; pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET)

== Geografija, zarezi i nominativ ==

Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi:
* El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando.
Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako:
* El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku.
Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije:
* El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko.
Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET)
: Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i &quot;El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas.&quot; Nisam simpatizer ove &quot;papirne&quot; verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica &quot;obezrečeničava&quot;).

== Ime albuma ==

Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio &quot;na brzaka&quot; napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova &quot;S&quot; kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET)
: To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET)
::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET)

== Pitanje ==

Poštovanje,

koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak?

Hvala na odgovoru.

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET)

:Glavno je da nema glasova &quot;protiv&quot;. :-) Ili da je (znatno) više glasova &quot;za&quot;. Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET)
:::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku &lt;nowiki&gt;{{dobar članak}}&lt;/nowiki&gt; ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET)
::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET)

== Recenzije albuma ==

Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET)

:Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month  together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272593 --&gt;

== Nazivi filmova ==

F
Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti?

[[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET)

:[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&amp;sca_esv=65cf4aff65164a10&amp;sca_upv=1&amp;ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&amp;udm=&amp;ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&amp;uact=5&amp;oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&amp;gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&amp;sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET)
::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET)
:::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET)

== Translation request ==

Hello, KWiki.

Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation.

Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET)

== Znam da imamo  ==

samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST)

== Skraćenice ==

Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako &quot;gramatika nalaže&quot;. Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST)

:A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i &quot;prozračnosti&quot;, ali s &quot;BiH&quot; to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju &quot;jednorječnu&quot; republiku i stvar je jasna sama po sebi (&quot;'''SR H'''/rvatska/&quot;, &quot;'''SR M'''/akedonija/&quot;,...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST)
::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao &quot;Absurdistan&quot;, jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST)

== Poslanici i zastupnici  ==

Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST)

:Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST)

== AWB ==

Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST)

:Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST)
::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST)

== Stranice koje nisu povezane sa stavkama ==

Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST)

:Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST)

:: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno &quot;unikat&quot; koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:15, 3 septembar 2024 (CEST)
:::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na &quot;glavnom&quot; tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST)

== Vandalizam ==

Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST)
::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST)

== Kategorija ==

Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST)

:Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste &quot;knez&quot; i &quot;kneževina&quot;, onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST)

:: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|&quot;standardizaciju&quot;]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase &quot;Kneževina Srbija&quot; ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST)
:::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST)
::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su &quot;obe države imale svoje nazive&quot; (sve ima svoj naziv?) i da &quot;ne koristimo kolokvijalne nazive&quot; (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države &quot;Sjeverna Koreja&quot; a ne zvanični naziv &quot;Demokratska Narodna Republika Koreja&quot;). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST)
:::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za &quot;Knjaževina&quot;? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:49, 11 juni 2024 (CEST)
::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na &quot;Kneževinu&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST)
:::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:41, 11 juni 2024 (CEST)
::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, &quot;zahvaljujući&quot; sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački &quot;prepisali&quot; jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST)
:::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST)
::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST)
::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST)
:::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST)
::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada &quot;David di Donatello&quot; pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST)
:::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi &quot;20th Century Foxa&quot;]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET)
::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET)
:::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET)
:::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u &quot;Bostonskom pravu&quot;|1]], [[Spisak epizoda &quot;South Parka&quot;|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET)
:::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET)

== Ali[ja] na bs Wiki ==

Pozdrav, opet ja.

Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime &quot;Ali[ja]&quot;. Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija &quot;Alija&quot; samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo &quot;Ali&quot;. Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo &quot;Ali&quot;. 

Održati standard da je &quot;Alija&quot; samo taj jedan? Sve prevesti na &quot;Alija&quot;? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST)

:Ako se navodi puno ime, onda ide &quot;Ali ibn Ebu-Talib&quot;, a &quot;Alija&quot; se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija &quot;hazreti Alija&quot;. Za enciklopediju bi bilo pravilnije &quot;Ali ibn Ebu-Talib&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST)
::Naziv njegovog članka već nosi ime &quot;Alija ibn Ebu-Talib&quot;. Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa &quot;Alija&quot;. Sve prevesti na &quot;Ali&quot;? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST)

== Preusmjerenje ==

Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST)

:Klikneš na &quot;Više&quot; i u padajućem meniju trebalo bi stajati &quot;Premjesti&quot;. Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST)
::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST)
::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]]  šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST)
::::Primjer termine &quot;dvanaestorice&quot; i &quot;dvanaestinci&quot; preusmjeriti na &quot;dvanaestoimamci&quot; ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST)
:::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST)
::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Pravopis kategorije ==

@KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST)

:OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST)
::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST)
:::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST)
:::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada &quot;25. novembar&quot;, ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST)
::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST)
:::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST)
::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST)
:::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST)
::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST)
::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST)
::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST)
:::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST)
::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST)
::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST)
:@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST)
::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST)

:@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET)
::&quot;Kultura + genitiv&quot; možda čak ima šire značenje od &quot;Kultura u + lokativ&quot;; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija:
:* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]])
:* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}}
:* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}}
:* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}}
:* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}}
:* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}}
:* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}}
:* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}}
:* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}}
:* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}}
:* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}}
:* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}}
:Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST)
::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST)
:::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST)
::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST)
:::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST)

== Pisanje datuma ==

Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST)

:U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST)

== Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv ==

Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je &quot;Predstavnički dom&quot; službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je &quot;Zastupnički&quot;, red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne.

Dakle, ako smo prihvatili naziv &quot;Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine&quot; službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti &quot;Zastupnički&quot;, zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to &quot;politička nepismenost&quot;, međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar.

Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST)

:Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni.
:A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo &quot;DO RH&quot;? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST)
::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Aljikin i Co. ==

Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST)

== Razlog brisanja članka Željka Prša? ==

Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan?


Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET)

:Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET)

== Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET)

:Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima &quot;invoke&quot; u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET)

::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET)

== Zahvale ==
Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Blokada - Vandalizam ==

Postovani KWiki

Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju).

Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane.

1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio.

Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio:

&quot;Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa

Poštovani,

Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje.

Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja.

Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije.

Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma.

Srdačno,

Samo22Pedia&quot;


Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje.

Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET)

:Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;


== Infokutija ==
Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET)

:Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: &quot;Znatnom&quot;, ne &quot;značajnom&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET)
:: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: &lt;code&gt;popmjesta&lt;/code&gt;, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET)

Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja?  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET)

== Čaršija ==
Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju].

== [[Protij]] ==

Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET)

:Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET)
::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: &quot;Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij).&quot; Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: &quot;Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...].&quot; Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje &quot;[t]eški vodik ili deuterij&quot; i &quot;tricij&quot;. Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom &lt;code&gt;ba&lt;/code&gt;, dok se oblik &quot;procij&quot; velikom većinom javlja na sajtovima s domenom &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt;. Oblik &quot;protij&quot; na sajtovima s domenom &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt; javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET)

== Deleting photos ==

Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST)

:I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST)

:: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST)
:::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST)

::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST)

Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST)

:I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST)
::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST)

Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&amp;title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns4=1&amp;ns8=1&amp;ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST)

:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST)

{{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&amp;Creasy, Crazy&amp;confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST)

:Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST)

:: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST)

== Premještanje stranica i WikiPodaci ==

Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST)

:Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST)
::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST)

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear KWiki

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Južna Srbija ==
Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST)
: Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST)
:Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST)

Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao &quot;korisnim budalama&quot;. Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST)

:upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST)

Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST)

Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST)
:Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST)
::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST)

Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on &quot;proverio&quot; bilo sta? Samo piše &quot;neenciklopedijski&quot; jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST)

:Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST)

== Sarajevo Film Festival stranica ==

Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST)

:Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Slika ==
U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? 
: Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST)

== Promjena prava ==

Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:16, 28 juli 2025 (CEST)

== ''Sitenotice'' ==

Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST)

:A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST)
::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST)

== Australijski-&gt;Australski ==

[[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST)

:&quot;Australski&quot; ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST)
::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST)
:::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST)
::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST)

== Prevod tehničkih termina ==

E, pišem prevode nekih, takoreći, &quot;tehničkih&quot; članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo &quot;5G NR frequency band&quot;? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, &quot;list of 5G NR frequency bands&quot; ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za &quot;Wi-Fi network&quot;, &quot;IPS LCD screen&quot;, &quot;LTE network&quot; itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST)

:Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR &quot;band&quot; preveli &quot;opseg&quot;. Možda &quot;Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR&quot; (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: &quot;Wi-Fi mreža&quot;, IPS LCD-ekran/zaslon&quot;, &quot;LTE-mreža&quot;. Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST)
:Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]:
:* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)''
:* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)''
:* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)''
:* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)''
:* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)''
:* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)''
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST)

== Petrosjanov citat ==

Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.''

Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? 

Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti.

I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST)

:Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne &quot;posjećujem&quot; šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Jubilarni clanci ==

{{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET)

:[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u &quot;Drugim alatima za pregled&quot; (pod &quot;Wikipedia&quot;). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET)

== Automatski pregledani prijedlog ==

{{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu.

Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET)

:Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si &quot;svjež&quot;. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET)

== Članak Aleksa Đukanović  ==

zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]

Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga?

[[Aleksa Đukanović#]]

Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim?

članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji .

Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST)

:Pozdrav,
:Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST)
::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]]
::Lijep pozdrav  [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST)

==  Kategorija:Muzikolozi ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST)

:Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST)

== Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem ==

zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]

Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST)

:Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST)
:In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471712 --&gt;

== Bosnian ==

Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot; and &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot; (&quot;singel Käärije in Basshunterja&quot; in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST)

:It is &quot;pjesma Käärije i Basshuntera&quot; (or &quot;singl...&quot;). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST)
:: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST)
::: Would you yet help to translate Slovenian &quot;kompilacijski album Basshunterja&quot;, &quot;promotional single by Basshunter&quot;, &quot;music video by Basshunter&quot; and &quot;lyric video by Basshunter&quot;? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST)
::::&quot;Basshunterov kompilacijski album&quot;, &quot;Basshunterov promotivni singl&quot;, &quot;Basshunterov spot&quot; and &quot;Basshunterov video s tekstom&quot;. [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. &quot;Basshunterova pjesma&quot;. When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. &quot;pjesma Michaela Jacksona&quot;.] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST)
::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like &quot;video s tekstom Basshuntera i Alien Cut&quot;? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST)
::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. &quot;Basshunterov i Eminemov singl&quot;). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST)
::::::: All added. Thank you. I changed &quot;singl Basshuntera&quot; to &quot;Basshunterov singl&quot;. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST)

== Imena hemijskih spojeva ==

Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:49, 29 april 2026 (CEST)

:Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST)

== Sukobi-&gt;bitke ==

Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST)

:Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST)
::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST)
:::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST)
::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&amp;diff=prev&amp;oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST)
:::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST)
::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST)

== [[meta:User:TenWhile6/XReport]] ==

Pozdrav Kwiki, 

Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog &quot;korisnika&quot; Više -&gt; Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST)

:Nisam znao jer na Metu upadnem &quot;svake prestupne&quot;. :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST)
::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST)
:::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST)

== Vigocki ili Vigotski ==

Pozdrav KWiki,

Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika &quot;Vigotski&quot; na &quot;Vigocki&quot;, pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. 

U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno.

S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST)

:Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST)
::Nije problem, tu smo da prodiskutujemo sve nedoumice. Radila sam na Univerzitetu, a sada sam u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:33, 21 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na ispravci. Umalo da se bacim ''laste''. :-) (Sad vidim: prvobitno je bilo VigoDski, pa su iz nejasnih razloga porodica ili on promijenili D u T.) Pozdrav i samo nastavi. Nemamo baš ljudi za psihologiju na bacanje ovdje. Pogledaj i davno napisane članke iz struke, pa ažuriraj ili popravi ako nešto bude trebalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:41, 21 maj 2026 (CEST)
::::Nema na čemu, drago mi je da smo se tako brzo usaglasili! Baš si mi izmamio osmijeh sa &quot;bacanjem laste&quot;, sreća pa nismo dotle došli. :-) Hvala i tebi na podstreku. Rado ću pročešljati sve članke iz psihologije čim uhvatim slobodnog vremena. Stvarno nedostaje sadržaja iz ove oblasti, pa mi je drago ako mogu pomoći da to malo podignemo na viši nivo.
::::Čujemo se i sarađujemo i dalje.  :)  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:49, 21 maj 2026 (CEST)

== Pitanje o transkripciji s arapskoga ==

Bok, KWiki, oprosti na smetnji. Imam jedan problem s transkripcijom arapskih naziva za područja i uzvisine. Prevodim na hr.wiki članak o području čiji su naziv na engleskome napisali kao [[:en:Bir Tawil|Bir Tawil]] (što bi u prijevodu trebalo značiti &quot;duboki bunar&quot;), a najviša točka na tom području zove se [[:en:Gabal Hagar El Zarqa|Gabal Hagar El Zarqa]] (nešto tipa &quot;Planina plavih stijena&quot;). Mislim da sa samom transkripcijom u užem smislu nemam problema (Bir Tavil, Džabal Hadžar El-Zarka), ali ne znam treba li se svaka riječ pisati velikim početnim slovom ili ne. U našem pravopisu stoji da u imenima planina, gora i sl. velikim slovom pišemo samo prvu riječ (i po potrebi riječi koje potječu od vlastitih imena, npr. Mount Everest), a slično piše i za područja koja nisu nazivi država, gradova, sela i sl. (a ovaj Bir Tavil uklapa se u to). No postoje odstupanja (Blanc u Mont Blanc, koliko znam, nije vlastito ime, a ipak ga pišemo velikim slovom). Imaš li kakav savjet? Kao i uvijek – unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 15:06, 29 maj 2026 (CEST)

:Samo pitaj. :) Znam da određeni član &quot;al- / el-&quot; u imenima osoba treba pisati malim ako se navodi cijelo ime, a velikim ako se izostavi ime. Inače, s arapskim nije baš sve riješeno ni kod nas: osobe iz starih vremena pišemo fonetski, a ove savremene prema engleskoj transkripciji, što meni nema logike (kao da je, npr., Enver od prije više stoljeća različito ime, pa ove novije pišemo Anvar). A trebalo bi se držati našeg načela: da se u višečlanim nazivima velikim piše prva, a od ostalih riječi one koje se same po sebi pišu velikim, tj. vlastite imenice. Nekako mi je to zdravorazumski jer u arapskom ionako ne postoje mala i velika slova. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:23, 29 maj 2026 (CEST)

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Točke, tačke, sve naopačke :D ==

Bok, KWiki, opet ti se javljam s jednom nedoumicom. Odlučio sam malo pomoći kolegi @[[Korisnik:Panasko|Panasku]] u obavljanju nekih botovskih poslova i uhvatio sam se popravljanja oblika ''p.n.e.'' u ''p. n. e.'' Međutim, naišao sam na neke malo zeznute situacije koje ne znam riješiti napamet. Prvo, imao sam situacije u kojima je &quot;pne&quot; zadnji izraz prije druge zagrade; čuva li se u tim slučajevima zadnja točka ili se briše u skladu s pravilima o nenagomilavanju interpunkcijskih znakova? U Senahidovu pravopisu piše ovo:

&lt;span style=&quot;color:DarkBlue;&quot;&gt;Ako se u zagradama nađe skraćenica koja inače završava tačkom, tačka se piše i ispred drugoga dijela zagrade:
Složene skraćenice mogu se mijenjati po padežima (npr. Unicef, Unicefa itd.) i uključivati u tvorbeni proces (Unicefov i sl.).&lt;/span&gt;

Primjenjuje li se onda to i na izraz &quot;pne&quot; ili se posljednja točka prije zagrade ipak briše?

Drugo pitanje, što mi je činiti kad naiđem na oblik poput (322. p. n. e. - 30.) ili (322. p. n. e. - 30. n. e.)? Koliko mi je poznato, raspone godina treba pisati bez bjeline, s crticom i bez točaka (npr. 322–30), ali koje je rješenje kad su dvije različite ere u pitanju? Trebaju li se u tim situacijama upotrebljavati prijedlozi od i do ili se može nekako riješiti problem uporabom crtice?

Kao i uvijek, unaprijed ti mnogo hvala na odgovorima! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:58, 8 juli 2026 (CEST)

:Prije svega hvala ti što pomažeš jer vrijeme je nepovratna valuta. 
:1) Nijedno pravilo nije bez izuzetka. Kod &quot;p. n. e.&quot; treba ostati tačka ispred drugog dijela zagrade (zavirio sam i u Bulićev ''Bosanski pravopis'' iako je on više solo projekt nego institucionalni). 
:2) Pri prelazu iz stare u novu eru nema potrebe navoditi drugu (iako se i može, radi jasnoće ili nekog naglašavanja, pogotovo ako je godina jednocifrena). U redu su mi ovi tvoji primjeri (samo crta umjesto crtice :)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:52, 8 juli 2026 (CEST)
:Naiđoh sad na [[Grad Zagreb]] i vidim da ni sa čim nije povezan na Wikipodacima, a i da na HR i ostalim projektima preusmjerava na [[Zagreb]]. Da i mi preusmjerimo? Ili da ostanemo crna ovca? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 17 juli 2026 (CEST)

== Pomoć za naslov članka ==

Pozdrav KWiki,

Voljela bih se konsultovati s tobom kako da naslovimo ovu temu: Mass casualty incident. Mislim je obrađivati, a u drugim tekstovima sam stavljala unutrašnje linkove na Incident s velikim brojem stradalih. Unaprijed hvala [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:54, 25 juli 2026 (CEST)

:Ili &quot;...s mnogo žrtava&quot;, da naslov bude malo precizniji &quot;jer &quot;stradali&quot; obično podrazumijeva smrtni ishod, a &quot;žrtve&quot; obuhvataju i preživjele. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:50, 25 juli 2026 (CEST)
::Odlično. Hvala ti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:12, 26 juli 2026 (CEST)

== Gdje si ti? ==

Gdje si, dugo te nema, nadam se da je sve u redu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:24, 30 august 2026 (CEST)

:Zdravlje sluša. Malo odmor, malo druge obaveze i zamor materijala. (Hvala što pitaš.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:58, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>53l1ypl9l7fcx9xkbctk7s4o11fqp3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naunet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85204</id>
    <revision>
      <id>3925274</id>
      <parentid>3898397</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Mit o stvaranju */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1671" sha1="1yuxx7un0erlvd8hcqcs6loylt1dqnx" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | 
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Naunet
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Nunet
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| sama se stvorila
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Nun]] (brat)
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Ptah]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[bog|božica]] [[okean]]a
|}

'''Naunet''' je drevna primordijalna [[božica]] iz [[egipatska mitologija|egipatske mitologije]]. 
  
== Mit o stvaranju ==
[[Mit]] [[Eneada]], nastao u [[Heliopolis]]u, kaže da je u početku postojao samo beskrajan [[okean]] [[Nun]] (slično vjerovanje su imali [[Grčka|Grci]], kod kojih je [[pont (mitologija)|Pont]] bio prvobitno [[more]]). U mitu [[Ogdoada]], iz [[Hermopolis]]a, Nun je [[bog]], a Naunet je njegova žena. Ona je božica okeana, a njeno ime izvedeno je od Nunovog. Uz Nuna i Naunet u okeanu su prebivali još neki bogovi. Oni su stvorili prvo [[ostrvo]]. Potom su obrađivali tlo ostrva koje je raslo. Naunet je poslala prvu [[kiša|kišu]] (slika desno). U [[umjetnost]]i je Naunet prikazana kao žena sa [[zmija|zmijskom]] glavom. Ipak, u [[knjiga mrtvih|Knjizi mrtvih]] je prikazana sa ljudskom glavom, kako izlijeva kišu na [[zemlja|Zemlju]]. Prema jednom mitu, ona i Nun su [[Ptah]]ovi roditelji. U [[mesopotamija|Mesopotamiji]] se vjerovalo u 2 okeana – [[Apsu]] i [[Tiamat]], što je slično Nunu i Naunet.

{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>1yuxx7un0erlvd8hcqcs6loylt1dqnx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kebehet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85320</id>
    <revision>
      <id>3925275</id>
      <parentid>3898395</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1808" sha1="a9o6b17lf20r2cxhe9dpsgm65sj5a8s" xml:space="preserve">U [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]], '''Kebehet''' (također '''Qeb-Hwt''', '''Kebhut''', '''Kebehut''', '''Kebechet''', '''Qébéhout''' i '''Kabechet''') je [[egipat]]ska [[božica]]. Njeno ime se povezuje sa ispiranjem [[voda|vodom]].
&lt;hiero&gt;-N29-D58-V28-w-t-W16-I10:R12-&lt;/hiero&gt;

== Opis ==
[[Datoteka:Offering_vessel_of_Pepi_I.jpg|mini|216px|Pepijeva vaza sa hijeroglifima, &lt;small&gt;spominjana u ''Tekstovima piramida''&lt;/small&gt;]]
Kebehet je božica svježe vode i svježine. Ona je kćer [[Anubis]]a, [[bog]]a sa glavom [[šakal]]a i njegove [[žena|žene]] [[Anput]], koja također ima glavu šakala. Kebehet nema glavu šakala, već je zamišljena kao [[zmija]], te je tako i prikazivana.

Anubis, njen otac, bog je balzamiranja i zaštitnik [[mumija]], a kao takav, dok priprema mumije, potrebna mu je voda za ispiranje. U tu svrhu služi Kebehet, te pomaže svom ocu. Ponekad se povezuje s božicom [[Ma'at]]; ona je božica reda, a Kebehet je božica čistoće (a čistoća je važna za red i [[zdravlje]]). Kebehet se spominje u [[hermopolis]]kom [[mit]]u, [[ogdoada|Ogdoadi]].

U [[hram]]ovima su svećenici čistili [[kip]]ove bogova, pa se vjerovalo da Kebehet čisti, odnosno, kupa bogove te se brine za njihovu čistoću. Tako je Kebehet i zaštitnica svećenika.

U ''Tekstovima [[piramida]]'' piše: &quot;Božica Kebehet, kćer Anubisa, pronađe [[Pepi]]ja, i ona mu dođe u susret sa četiri vaze. Ona pere Pepija.&quot;&lt;ref&gt;''[[Tekstovi piramida]]'' faraona Pepija&lt;/ref&gt; U tekstu se objašnjava kako Kebehet nakon smrti čisti [[faraon]]ovo tijelo kako bi faraon ponovo oživio u [[Oziris]]ovu [[car]]stvu.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Egipatska mitologija}}
{{Commonscat|Egyptian deities}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]

[[ca:Llista de personatges de la mitologia egípcia#K]]</text>
      <sha1>a9o6b17lf20r2cxhe9dpsgm65sj5a8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Aktivisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>85921</id>
    <revision>
      <id>3925316</id>
      <parentid>3897445</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:23:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="211" sha1="0kzl7d4615zg5dw9pz7wqxn1ahvait2" xml:space="preserve">{{Commonscat|Activists}}

[[zh-yue:Category:社會活動家]]

[[Kategorija:Aktivizam]]
[[Kategorija:Ljudi po zanimanju]]

[[he:קטגוריה:פעילים פוליטיים]]
[[no:Kategori:Politiske aktivister]]</text>
      <sha1>0kzl7d4615zg5dw9pz7wqxn1ahvait2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wosret</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86491</id>
    <revision>
      <id>3925271</id>
      <parentid>3898404</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1737" sha1="as9f59ky22ydtyrhmt2o9c3l54ll5xh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Dodaj_infokutiju|}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Dual stela of Hatsheput and Thutmose III (Vatican).jpg|centar|220 px|Amon, Hatšepsut, Tutmozis III. i Wosret. Hatšepsut prinosi žrtvu Amonu, dok Wosret gleda u suprotnom smjeru.]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Wosret
|- valign=&quot;top&quot; 
| druga imena|| Wasret, Wosyet, Vosret
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| sama se stvorila
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Amon]]
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[bog|božica]] žezla
|}
'''Wosret''' je drevna [[egipat]]ska [[božica]]. [[Faraon]]i imenom [[Senusret]] su nazvani po njoj, a ime im se još piše ''Senwosret''. [[Ime]] joj znači &quot;moćna&quot;.

== Opis ==

Wosret je [[teba]]nska božica. Vrlo rijetko je prikazivana, a najpoznatiji prikaz je na slici desno, gdje su prikazani [[Amon]], [[Hatšepsut]], [[Tutmozis III]] i Wosret. Wosret je prikazana sa žezlom – ''was'' na glavi, koje se povezuje sa njenim imenom. Žezlo je u Egiptu bilo znak moći i vlasti te su ga nosili [[kralj]]evi, svećenici i zli [[bog]] [[Set]]. Wosret je poslije zamijenjena sa [[Hathor|Hator]] i [[Mut]]. U [[mit]]ologiji se spominje kao božica koja je čuvala malog [[Horus]]a u močvari. Budući da je štovana u Tebi, ona je jedna od Amonovih žena, uz [[Amaunet]] i Mut. Na desnoj slici je Amon skroz lijevo, a Wosret desno.

== Također pogledajte ==
* [[Amaunet]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Wosret|Božica Wosret}}

{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>as9f59ky22ydtyrhmt2o9c3l54ll5xh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Heket</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86835</id>
    <revision>
      <id>3925276</id>
      <parentid>3898393</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2669" sha1="mdeh7mos8dav9jv3hkjxv3r7bbi2bts" xml:space="preserve">{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Abydos Tempelrelief Ramses II.jpg|centar|140 px|Heket s glavom žabe]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Heket 
|- valign=&quot;top&quot; 
| Roditelj(i)|| [[Ra]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| Supruzi|| [[Hnum]], [[Šu]] (brat)
|}
'''Heket''' ('''Heqat''', '''Heqet''', rijetko '''Hegit''', '''Heget''') je [[božica]] s glavom [[žabe]] u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]]. Ona je prikazana kao žaba, ili kao žena sa žabljom glavom, šta ju povezuje s [[voda|vodom]] te je ona božica rađanja. Naslov &quot;Heketine sluge&quot; je korišten za njene sveštenice.&lt;ref&gt;Franklin, Rosalind (2005). ''Baby Lore: Superstitions and Old Wives Tales from the World Over Related to Pregnancy, Birth and Babycare''. Diggory Press.&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Drevni Egipćani bi viđali hiljade žaba duž [[Nil]]a u određeno doba godine. Ovo pojavljivanje [[vodozemci|vodozemaca]] simbolizira plodnost i budući život. Heket je žena [[bog]]a-[[ovca|ovna]] [[Hnum]]a, koji ima [[ljubav]]nicu [[Satis]]. Hnum na svom lončarskom kolu stvara ljude,&lt;ref&gt;Wilkinson, Richard H. (2003). ''The Complete Gods and Goddesses of Ancient Egypt''. Thames &amp; Hudson. str. 229.&lt;/ref&gt; daje im [[duša|dušu]] i čini ih lijepima ili ružnima. Heket im usađuje dah života.

Ponekad je Heket smatrana [[Horus]]ovom ženom, a ona je pomogla [[izida|Izidi]] pri njegovom rođenju. U jednoj priči su Heket, Izida i [[Neftida]] pomogle jednoj ženi pri rađanju. Heket je [[Ra]]ova kćerka, a ponekad je smatrana [[Šu]]ovom ženom, umjesto [[Tefnut]]. U [[dendera|Denderi]] je prikaz Izidinog oplođenja, gdje je Heket prikazana kao žaba, kao simbol plodnosti. Heketine amulete su nosile žene da ih štite tokom rađanja. Ti su amuleti obično njeni prikazi u obliku žabe. 
=== Kult ===
Tokom ''Srednjeg kraljevstva'' ritualni [[željezo|željezni]] noževi nose njeno ime ili sliku kao zaštitu za dom. Njen kult potječe iz još ranijih perioda. Ona je također ponekad prikazana na željeznim &quot;magičnim štapićima&quot;, koji su također povezani s božanstvima rađanja [[Bes]]om i [[Tawaret]] te su se rabili za tjeranje zla. Postojao je [[ptolomej]]ski [[hram]] Heket u Gesyju, od kojeg je ostao samo pilon.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Heqet|Božica Heket}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]

[[ca:Llista de personatges de la mitologia egípcia#H]]</text>
      <sha1>mdeh7mos8dav9jv3hkjxv3r7bbi2bts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lakšmi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88187</id>
    <revision>
      <id>3925279</id>
      <parentid>3898380</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="819" sha1="idncytkwbhk6txmz0bwx6cj56lpwkm3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Lakshmi''' ([[Sanskrit]]: लक्ष्मी|लक्ष्मी) je boginja obilja, plemenitosti i blagostanja prema [[hinduizam|hinduističkom]] vjerovanju. Ona je također i otjelotvorenje ljepote, šarma i milosti. Lakšmi je predstavljena i u [[budizam|budizmu]], zapravo, njeni najraniji prikazi pronađeni su upravo u [[arheologija|arheološkim]] nalazištima budističkih spomenika.

Lakšmi je pratilja boga [[Višnu]]a, a u svojoj inkaranciji kao [[Sita]] udata je za [[Rama|Ramu]], dok je za [[Krišnu]] udata inkarnirana kao [[Rukmini]].

== Etimologija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Opis ==
{{Proširiti sekciju}}

== Mitologija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Izvori i vanjski linkovi ==

{{Hinduistička mitologija}}
{{Commonscat|Lakshmi}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>idncytkwbhk6txmz0bwx6cj56lpwkm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika nagrada Španije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88929</id>
    <revision>
      <id>3925146</id>
      <parentid>3925145</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T12:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alexman2026</username>
        <id>185199</id>
      </contributor>
      <comment>Ažurirao sam informacije o novoj Stazi.</comment>
      <origin>3925146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18012" sha1="jizu7111lxbgmworya5ydsziw6wjeqr" xml:space="preserve">{{Infokutija F1 utrka
| naziv                       = Velika nagrada [[Španija|Španije]]
| zastava                     = ŠPA
| slika                       = Madring (2026).svg
| naziv_staze                 = Madring
| broj_krugova                = 67 
| dužina_kruga_km             = 5.416 
| dužina_utrke_km             = 308.524 
| rekord_kruga                = 1:18.183 ([[Formula 1 – sezona 2020.|2020]].)&lt;br/&gt;{{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| broj_utrka                  = 61 (50 za SP [[Formula 1]])
| prva_utrka                  = 1913
| posljednja_utrke            =
| najviše_pobjeda_vozač       = {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] (6)
| najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] (12)
| godina_posljednje_utrke     = 2020
| pp_vozač                    = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| pp_ekipa                    = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| pp_vrijeme                  = 1:15.584
| pobjednik                   = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| pobjednička_ekipa           = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_pobjednika          = 1h 31m 45.279s &lt;br/&gt;(200.821 Km/h)
| drugoplasirani              = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| drugoplasirana_ekipa        = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]]
| vrijeme_drugoplasiranog     = +24.177s
| trećeplasirani              = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| trećeplasirana_ekipa        = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_trećeplasiranog     = +44.752s
| najbrži_krug_vozač          = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| najbrži_krug_ekipa          = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| najbrži_krug                = 1:18.183 &lt;small&gt;(66. krug)&lt;/small&gt;
}}

== Pobjednici ==
=== Višestruki pobjednici (vozači) ===
'''''Podebljani''' vozač je i dalje aktivan u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Pobjede
! Vozač
! Pobjednička godina
|-
! 6
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]]
|-
! 5
| {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
|-
! rowspan=&quot;4&quot;| 3
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[Formula 1 – sezona 1969.|1969]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]]
|-
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]]
|-
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]]
|-
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]]
|-
! rowspan=&quot;5&quot;| 2
| {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]]
| [[Formula 1 – sezona 1972|1972.]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]]
|-
| {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]]
| [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]]
|-
| {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]]
|-
| {{ZD|FIN}} '''[[Kimi Räikkönen]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]]
|-
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
|}

=== Višestruki pobjednici (konstruktori) ===
'''''Podebljani''' konstuktori je i dalje aktivan u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Pobjede
! Konstruktor
! Pobjednička godina
|-
! 12
| {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
|-
! 8
| {{ZD|UK}} '''[[McLaren]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]]
|-
! 7
| {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | 6
| {{ZD|UK}} [[Team Lotus|Lotus]]
| [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]]
|-
| {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
|-
! 3
| {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
|}

=== Višestruki pobjednici (motori) ===
'''''Podebljani''' motori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Pobjede
! Motor
! Pobjednička godina
|-
! 12
| {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | 11
| {{ZD|SAD}} [[Cosworth|Ford]]
| [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1969.|1969]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1971.|1971]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]], [[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978]], [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]]
|-
| {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]
|-
| {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
|-
! 3
| {{ZD|JAP}} '''[[Honda Racing F1|Honda]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]]
|}

=== Pobjednici po godinama ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Godina
! Vozač
! Konstruktor
! Staza
! Rezultati
|-
! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]]
| {{ZD|ITA}} [[Andrea Kimi Antonelli]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Madring]]
| [[Velika nagrada Španije 2026.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]]
| {{ZD|AUS}} [[Oscar Piastri]] 
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| rowspan=&quot;35&quot; | [[Catalunya (staza)|Katalonija]]
| [[Velika nagrada Španije 2025.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]]
| {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]]  
| [[Velika nagrada Španije 2024.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]]
| {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]]  
| [[Velika nagrada Španije 2023.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]
| {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-RBPT]]  
| [[Velika nagrada Španije 2022.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2021.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2020.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2019.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2018.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2017.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
| {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| [[Velika nagrada Španije 2016.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2015.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2014.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2013.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]
| {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]  
| [[Velika nagrada Španije 2012.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]]
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]  
| [[Velika nagrada Španije 2011.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]]
| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]  
| [[Velika nagrada Španije 2010.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]]
| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] 
| [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]  
| [[Velika nagrada Španije 2009.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]]
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2008.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]]
| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2007.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]]
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| [[Renault F1|Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 2006.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]]
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2005.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2004.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2003.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2002.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2001.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 sezona 2000.|2000.]]
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2000.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]]
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 1999|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]]
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 1998.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]]
| {{ZD|KAN}} [[Jacques Villeneuve]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1997.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 sezona 1996.|1996.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 1996.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Benetton Formula|Benetton-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1995.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]]
| {{ZD|UK}} [[Damon Hill]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1994.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]]
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1993.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]]
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1992.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 sezona 1991.|1991.]]
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1991.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]]
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Jerez (staza)|Circuito de Jerez]]
| [[Velika nagrada Španije 1990.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]]
| {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| [[McLaren|McLaren-Honda]]
| [[Velika nagrada Španije 1989.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]]
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[McLaren|McLaren-Honda]]
| [[Velika nagrada Španije 1988.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]]
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Williams F1|Williams-Honda]]
| [[Velika nagrada Španije 1987.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]]
| {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| [[Team Lotus|Lotus-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1986.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1985.&lt;br&gt;-&lt;br&gt;1982.
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]]
| {{ZD|KAN}} [[Gilles Villeneuve]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1981.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1980
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]]
| {{ZD|FRA}} [[Patrick Depailler]]
| [[Ligier|Ligier-Ford]]
| rowspan=&quot;4&quot; | [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1979.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]]
| {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Velika nagrada Španije 1978.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]]
| {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Velika nagrada Španije 1977.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]]
| {{ZD|UK}} [[James Hunt]]
| [[McLaren|McLaren-Ford]]
| [[Velika nagrada Španije 1976.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1975.|1975.]]
| {{ZD|NJE}} [[Jochen Mass]]
| [[McLaren|McLaren-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Montjuich]]
| [[Velika nagrada Španije 1975.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]]
| {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1974.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]]
| {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Montjuich]]
| [[Velika nagrada Španije 1973.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1972.|1972.]]
| {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1972|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]]
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[Tyrrell Racing|Tyrrell-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Barcelona]]
| [[Velika nagrada Španije 1971.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]]
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[March|March-Ford]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1970.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1969.|1969.]]
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[Matra|Matra-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Barcelona]]
| [[Velika nagrada Španije 1969.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]]
| {{ZD|UK}} [[Graham Hill]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1968.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1967.&lt;br&gt;-&lt;br&gt;1955.
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]]
| {{ZD|UK}} [[Mike Hawthorn]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Circuito (staza)|Circuito Pedralbes]]
| [[Velika nagrada Španije 1954.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1953.&lt;br&gt;-&lt;br&gt;1952.
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1951.|1951.]]
| {{ZD|ARG}} [[Juan Manuel Fangio]]
| [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]]
| [[Pedralbes (staza)|Circuito Pedralbes]]
| [[Velika nagrada Španije 1951.|Rezultati]]
|}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20090720003325/http://www.circuitcat.com/catalan/index.asp Službena stranica Velike nagrade Španije]
*[http://www.statsf1.com/en/circuit-barcelone.aspx statsf1.com - podataka Circuit de Barcelona-Catalunya]
*[http://www.statsf1.com/en/grand-prix-spain.aspx statsf1.com - statistika velika nagrada Španije]


{{Utrke Formule 1}}
{{Commonscat|Spanish Grand Prix}}

[[Kategorija:Motosport u Španiji]]
[[Kategorija:Velike nagrade Formule 1|Španija]]
[[Kategorija:Velike nagrade Španije|*]]</text>
      <sha1>jizu7111lxbgmworya5ydsziw6wjeqr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925154</id>
      <parentid>3925146</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T15:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cherkash</username>
        <id>91701</id>
      </contributor>
      <comment>length</comment>
      <origin>3925154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18009" sha1="171fewoxq15y7pbt4jbcf5mw9rfg876" xml:space="preserve">{{Infokutija F1 utrka
| naziv                       = Velika nagrada [[Španija|Španije]]
| zastava                     = ŠPA
| slika                       = Madring (2026).svg
| naziv_staze                 = Madring
| broj_krugova                = 57
| dužina_kruga_km             = 5.414
| dužina_utrke_km             = 308.399
| rekord_kruga                = 1:18.183 ([[Formula 1 – sezona 2020.|2020]].)&lt;br/&gt;{{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| broj_utrka                  = 61 (50 za SP [[Formula 1]])
| prva_utrka                  = 1913
| posljednja_utrke            =
| najviše_pobjeda_vozač       = {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] (6)
| najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] (12)
| godina_posljednje_utrke     = 2020
| pp_vozač                    = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| pp_ekipa                    = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| pp_vrijeme                  = 1:15.584
| pobjednik                   = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| pobjednička_ekipa           = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_pobjednika          = 1h 31m 45.279s &lt;br/&gt;(200.821 Km/h)
| drugoplasirani              = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| drugoplasirana_ekipa        = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]]
| vrijeme_drugoplasiranog     = +24.177s
| trećeplasirani              = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| trećeplasirana_ekipa        = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_trećeplasiranog     = +44.752s
| najbrži_krug_vozač          = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| najbrži_krug_ekipa          = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| najbrži_krug                = 1:18.183 &lt;small&gt;(66. krug)&lt;/small&gt;
}}

== Pobjednici ==
=== Višestruki pobjednici (vozači) ===
'''''Podebljani''' vozač je i dalje aktivan u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Pobjede
! Vozač
! Pobjednička godina
|-
! 6
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]]
|-
! 5
| {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
|-
! rowspan=&quot;4&quot;| 3
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[Formula 1 – sezona 1969.|1969]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]]
|-
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]]
|-
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]]
|-
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]]
|-
! rowspan=&quot;5&quot;| 2
| {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]]
| [[Formula 1 – sezona 1972|1972.]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]]
|-
| {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]]
| [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]]
|-
| {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]]
|-
| {{ZD|FIN}} '''[[Kimi Räikkönen]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]]
|-
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
|}

=== Višestruki pobjednici (konstruktori) ===
'''''Podebljani''' konstuktori je i dalje aktivan u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Pobjede
! Konstruktor
! Pobjednička godina
|-
! 12
| {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
|-
! 8
| {{ZD|UK}} '''[[McLaren]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]]
|-
! 7
| {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | 6
| {{ZD|UK}} [[Team Lotus|Lotus]]
| [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]]
|-
| {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
|-
! 3
| {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing]]'''
| [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
|}

=== Višestruki pobjednici (motori) ===
'''''Podebljani''' motori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Pobjede
! Motor
! Pobjednička godina
|-
! 12
| {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | 11
| {{ZD|SAD}} [[Cosworth|Ford]]
| [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1969.|1969]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1971.|1971]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]], [[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978]], [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]]
|-
| {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]
|-
| {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
|-
! 3
| {{ZD|JAP}} '''[[Honda Racing F1|Honda]]'''
| [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]]
|}

=== Pobjednici po godinama ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Godina
! Vozač
! Konstruktor
! Staza
! Rezultati
|-
! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]]
| {{ZD|ITA}} [[Andrea Kimi Antonelli]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Madring]]
| [[Velika nagrada Španije 2026.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]]
| {{ZD|AUS}} [[Oscar Piastri]] 
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| rowspan=&quot;35&quot; | [[Catalunya (staza)|Katalonija]]
| [[Velika nagrada Španije 2025.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]]
| {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]]  
| [[Velika nagrada Španije 2024.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]]
| {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]]  
| [[Velika nagrada Španije 2023.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]
| {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-RBPT]]  
| [[Velika nagrada Španije 2022.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2021.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2020.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2019.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2018.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2017.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
| {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| [[Velika nagrada Španije 2016.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2015.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]]
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| [[Mercedes GP|Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2014.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]]
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2013.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]
| {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]  
| [[Velika nagrada Španije 2012.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]]
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]  
| [[Velika nagrada Španije 2011.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]]
| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]  
| [[Velika nagrada Španije 2010.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]]
| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] 
| [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]  
| [[Velika nagrada Španije 2009.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]]
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2008.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]]
| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2007.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]]
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| [[Renault F1|Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 2006.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]]
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2005.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2004.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2003.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2002.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 2001.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 sezona 2000.|2000.]]
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 2000.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]]
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 1999|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]]
| {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]]
| [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| [[Velika nagrada Španije 1998.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]]
| {{ZD|KAN}} [[Jacques Villeneuve]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1997.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 sezona 1996.|1996.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Velika nagrada Španije 1996.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]]
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| [[Benetton Formula|Benetton-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1995.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]]
| {{ZD|UK}} [[Damon Hill]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1994.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]]
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1993.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]]
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1992.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 sezona 1991.|1991.]]
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Williams F1|Williams-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1991.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]]
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Jerez (staza)|Circuito de Jerez]]
| [[Velika nagrada Španije 1990.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]]
| {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| [[McLaren|McLaren-Honda]]
| [[Velika nagrada Španije 1989.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]]
| {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]]
| [[McLaren|McLaren-Honda]]
| [[Velika nagrada Španije 1988.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]]
| {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]]
| [[Williams F1|Williams-Honda]]
| [[Velika nagrada Španije 1987.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]]
| {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]]
| [[Team Lotus|Lotus-Renault]]
| [[Velika nagrada Španije 1986.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1985.&lt;br&gt;-&lt;br&gt;1982.
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]]
| {{ZD|KAN}} [[Gilles Villeneuve]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1981.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1980
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]]
| {{ZD|FRA}} [[Patrick Depailler]]
| [[Ligier|Ligier-Ford]]
| rowspan=&quot;4&quot; | [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1979.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]]
| {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Velika nagrada Španije 1978.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]]
| {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Velika nagrada Španije 1977.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]]
| {{ZD|UK}} [[James Hunt]]
| [[McLaren|McLaren-Ford]]
| [[Velika nagrada Španije 1976.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1975.|1975.]]
| {{ZD|NJE}} [[Jochen Mass]]
| [[McLaren|McLaren-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Montjuich]]
| [[Velika nagrada Španije 1975.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]]
| {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1974.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]]
| {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Montjuich]]
| [[Velika nagrada Španije 1973.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1972.|1972.]]
| {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1972|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]]
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[Tyrrell Racing|Tyrrell-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Barcelona]]
| [[Velika nagrada Španije 1971.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]]
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[March|March-Ford]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1970.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1969.|1969.]]
| {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]]
| [[Matra|Matra-Ford]]
| [[Montjuïc (staza)|Barcelona]]
| [[Velika nagrada Španije 1969.|Rezultati]]
|-
! [[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]]
| {{ZD|UK}} [[Graham Hill]]
| [[Team Lotus|Lotus-Ford]]
| [[Jarama (staza)|Circuito del Jarama]]
| [[Velika nagrada Španije 1968.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1967.&lt;br&gt;-&lt;br&gt;1955.
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]]
| {{ZD|UK}} [[Mike Hawthorn]]
| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| [[Circuito (staza)|Circuito Pedralbes]]
| [[Velika nagrada Španije 1954.|Rezultati]]
|- bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot;
! 1953.&lt;br&gt;-&lt;br&gt;1952.
|COLSPAN=4| ''Nije održana''
|-
! [[Formula 1 – sezona 1951.|1951.]]
| {{ZD|ARG}} [[Juan Manuel Fangio]]
| [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]]
| [[Pedralbes (staza)|Circuito Pedralbes]]
| [[Velika nagrada Španije 1951.|Rezultati]]
|}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20090720003325/http://www.circuitcat.com/catalan/index.asp Službena stranica Velike nagrade Španije]
*[http://www.statsf1.com/en/circuit-barcelone.aspx statsf1.com - podataka Circuit de Barcelona-Catalunya]
*[http://www.statsf1.com/en/grand-prix-spain.aspx statsf1.com - statistika velika nagrada Španije]


{{Utrke Formule 1}}
{{Commonscat|Spanish Grand Prix}}

[[Kategorija:Motosport u Španiji]]
[[Kategorija:Velike nagrade Formule 1|Španija]]
[[Kategorija:Velike nagrade Španije|*]]</text>
      <sha1>171fewoxq15y7pbt4jbcf5mw9rfg876</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88964</id>
    <revision>
      <id>3925286</id>
      <parentid>3898356</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2069" sha1="l8agavu9sdveg7ro9i6h1f8bnxsg0j8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chiron_instructs_young_Achilles_-_Ancient_Roman_fresco.jpg|mini|Filirin sin [[Hiron]] poučava [[Ahilej]]a&lt;small&gt;, [[rim]]ski [[mozaik]]&lt;/small&gt;]]
'''Filira''' ([[Grčki jezik|grč]]. Φιλύρα) je grčka morska božica.&lt;ref&gt;[http://www.theoi.com/Nymphe/NymphePhilyre.html Aaron J. Atsma. PHILYRE]. &quot;''PHILYRE (Philyra) was an Okeanid-nymph of Mount Pelion in Thessalia (Thessaly) loved by the Titan Kronos (Cronus)''.&quot;&lt;/ref&gt;

== Grčka mitologija ==
Filira je bila kćerka [[Okean (mitologija)|Okean]]a i [[Tetija (mitologija)|Tetije]], [[Okeanide|Okeanida]].

Dok je [[Zeus]] bio dijete i dok ga je [[Geja|Majka Zemlja]] odgajala na [[Kreta|Kreti]], njegov otac [[Kron]], vladar [[zlato|zlatnog]] doba, se zaljubio u Filiru, ali njegova žena [[Reja (mitologija)|Reja]], Zeusova majka, sumnjala je u svog muža te ga je potražila. On se pretvorio u [[konj]]a i spavao sa Filirom, ali ih je Reja u tom trenutku pronašla. Kron je pobijegao, a posramljena Filira je otišla daleko od bogova i rodila [[Hiron]]a, prvog [[Kentaur]]a, koji je napola [[čovjek]], a napola konj,&lt;ref&gt;[[Hesiod]]. ''[[Teogonija]]''.&lt;/ref&gt; ali je bila zgađena njegovim čudovišnim izgledom te ga je ostavila u prirodi. Za razliku od ostalih Kentaura, Hiron je bio besmrtan, ali ga je [[Heraklo]] ranio i Zeus je Hironu oduzeo besmrtnost te je umro. Filiru je Kron pretvorio u [[lipa (biljka)|lipu]]. U drugom mitu, Filira je rodila Afrosa, morskog Kentaura, također sa Kronom.
   
== Rimska mitologija ==
U [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], bog [[Saturn (mitologija)|Saturn]] (Kron) je lovio svog sina [[Jupiter (mitologija)|Jupitera (Zeusa)]] preko cijele [[Zemlja|Zemlje]] te je naišao na lijepu Filiru. Ona je rodila Hirona,&lt;ref&gt;[[Ovidije]]. ''[[Metamorfoze]]''.&lt;/ref&gt; ali se sramila njegovog izgleda. Poslije je zamolila Jupitera, kad je postao kralj, da ju pretvori u nešto drugo, a on ju je pretvorio u lipu, [[biljke|biljku]] čiji cvijet lijepo miriše te je tako Filira božica mirisa.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Nimfe}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>l8agavu9sdveg7ro9i6h1f8bnxsg0j8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Topić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91846</id>
    <revision>
      <id>3925268</id>
      <parentid>3898465</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5407" sha1="31dp9nwegenavb5804h8lkdp243kwsu" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Marko Topić
| slika                      = MarkoTopic.JPG
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1976|1|1}}
| rodnigrad                  = [[Oštra Luka]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| visina                     = 182&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[napadač]]
| godine1                    = 1994–1995.
| klubovi1                   = [[GNK Dinamo Zagreb|Croatia]]
| nastupi(golovi)1           = 1 {{0}}(0)
| godine2                    = 1995–1996.
| klubovi2                   = [[FK Sion|Sion]]
| nastupi(golovi)2           = 0 {{0}}(0)
| godine3                    = 1996.
| klubovi3                   = [[FC Zürich|Zürich]]
| nastupi(golovi)3           = 5 {{0}}(0)
| godine4                    = 1997.
| klubovi4                   = [[FK Vill|Vill]]
| nastupi(golovi)4           = 0 {{0}}(0)
| godine5                    = 1997-1998.
| klubovi5                   = [[NK Varteks|Varteks]]
| nastupi(golovi)5           = 21 {{0}}(7)
| godine6                    = 1998-2001.
| klubovi6                   = [[FK Monza|Monza]]
| nastupi(golovi)6           = 56 (11)
| godine7                    = 2000-2001.
| klubovi7                   = → [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
| nastupi(golovi)7           = 24 {{0}}(6)
| godine8                    = 2001-2003.
| klubovi8                   = [[Energi Cottbus]]
| nastupi(golovi)8           = 58 (13)
| godine9                    = 2003-2004.
| klubovi9                   = [[VfL Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)9           = 49 {{0}}(3)
| godine10                   = 2004-2007.
| klubovi10                  = [[Krylya Sovetov]]
| nastupi(golovi)10          = 61 (19)
| godine11                   = 2008-2010.
| klubovi11                  = [[FK Saturn|Saturn]]
| nastupi(golovi)11          = 63 (17)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 1997.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 {{0}}(0)
| nacionalnegodine2          = 1997–2009.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 24 {{0}}(2)
| zadnjeuređivanje           = 11. juni 2026
}}
'''Marko Topić''', rođen 1. januara 1976 u [[Oštra Luka (Orašje)|Oštroj Luci]], bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Karijeru je završio u [[FK Saturn|Saturnu]] iz [[Rusija|Rusije]]. Prije Saturna, igrao je u [[Krylya Sovetov|Krylyama Sovetov]].

S navršenih  14 godina preselio se u [[Njemačka|Njemačku]]. Profesionalnu karijeru je započeo u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Nakon toga je nastupao u hrvatskom [[FK Varteks|Varteksu]].

Topić je trenirao u talijanskom [[AC Milan]]u. Ali u napadu Milana igrali je [[George Weah]], [[Oliver Bierhoff]] i [[Leonardo]], i Marko nije imao mnogo šansi da postane standardni igrač ekipe. Zbog toga je prešao u [[FK Monza|FK Monzu]].&lt;ref&gt;AC Milan SpA Report and Accounts on 30 June 2001&lt;/ref&gt;

Nakon toga Topić je igrao za [[FK Austria Beč|Austriju]] iz [[Beč]]a i njemačke [[Energie Cottbus]] i [[VfL Wolfsburg]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=81528.html|title=Poulsen decides to move on|publisher=UEFA|accessdate=28. 10. 2008|date=15. 7. 2003}}{{dead link|date=mart 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. prešao je u ruski klub [[Krylya Sovetov]]. Do kraja sezone postigao je 5 golova. Godine 2006. bio je strijelac 7 puta, te 2007. još jednom postigao 7 golova.

Godine 2008. postao je igrač [[FK Saturn|Saturn]]a. U klub iz [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] pozvao ga je [[Gadži Gadžijev]] koji je trenirao Topića u Krylyama Sovetov. Marko je sa 10 golova osvojio je drugo mjesto u spisku najboljih strijelaca ruske premjer-lige.

== Reprezentacija ==
Debitovao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] u novembru 1997. i ukupno je odigrao 24 utakmice, postigavši ​​2 gola.&lt;ref&gt;{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16. 7. 2009 |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|access-date = 30. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je prijateljska utakmica u junu 2009. protiv [[Nogometna reprezentacija Omana|Omana]].&lt;ref name=eufootballinfo&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=21191|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=30. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat}}
{{stub-sport}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Topić, Marko}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Oštra Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Monze]]
[[Kategorija:Nogometaši Wila]]
[[Kategorija:Nogometaši Krila Sovjetov Samare]]
[[Kategorija:Nogometaši Züricha]]
[[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Siona]]</text>
      <sha1>31dp9nwegenavb5804h8lkdp243kwsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elvir Rahimić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91917</id>
    <revision>
      <id>3925306</id>
      <parentid>3897824</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6079" sha1="4a78727i2wurgyswib5e6axwvb414h6" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Elvir Rahimić
| slika                     = Elvir Rahimic 2011-06-22.jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = Željezni, Terminator, Papa (tata) ([[ruski jezik|rus.]]: '' Железный, Терминатор, Папа,'')
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1976|4|4}}
| rodnigrad                 = [[Živinice]]
| rodnadržava               = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                    = 1,91 m
| pozicija                  = Defanzivni vezni
| trenutniklub              = 
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]]
| godine1                   = 1994–1997
| klubovi1                  = [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]]
| nastupi(golovi)1          = 36 (3)
| godine2                   = 1997–1998
| klubovi2                  = [[NK IB 1975 Ljubljana|Factor Črnuče]]
| nastupi(golovi)2          = 33 (6)
| godine3                   = 1998–1999
| klubovi3                  = [[SK Vorwärts Steyr|Vorwärts Steyr]]
| nastupi(golovi)3          = 6 (0)
| godine4                   = 1999–2001
| klubovi4                  = [[FK Anži Mahačkala|Anži Mahačkala]]
| nastupi(golovi)4          = 84 (5)
| godine5                   = 2001–2014
| klubovi5                  = [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
| nastupi(golovi)5          = 240 (6)
| reprezentacija            = 
| nacionalnegodine          = 2007–2013
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi) = 40 (0)
| trenergodine               = {{Nowrap|2014–2015.}}&lt;br /&gt;{{Nowrap|2018–2019.}}&lt;br /&gt;{{Nowrap|2021–2023.}}
| trenerklubovi              = [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
'''Elvir Rahimić''' (rođen 4. aprila 1976) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nekadašnji [[nogometaš]] i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometnae reprezentacije Bosne i Hercegovine]].

== Klupska karijera ==
Fudbalsku karijeru počeo je u [[NK Slaven Živinice|NK Slavenu]] iz [[Živinice|Živinica]]. Ubrzo prelazi u [[NK Bosna Visoko|NK Bosnu]] iz [[Visoko]]g gdje ostaje dvije godine. Godine 1997. odlazi u [[Slovenija|Sloveniju]] u [[NK Interblock]] iz [[Ljubljana|Ljubljane]], a nakon toga u [[Austrija|austrijski]] klub [[SK Vorwärts Steyr|Vorwärts Steyr]], prije nego što je otišao u [[Rusija|Rusiju]]. Tamo je igrao za [[FK Anži Mahačkala|FK Anži]] iz [[Mahačkala|Mahačkale]] te postao jedan od najboljih igrača sredine terena u ruskom prvenstvu. Sa klubom je osvojio četvrto mjesto 2000. Time je privukao pažnju većih klubova te 2001. odlazi u [[Moskva|moskovski]] [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]. Najveći uspjeh koji je Rahimić ostvario sa CSKA Moskvom je osvajanje [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 2005. U Rusiji je poznat po nadimku &quot;Schelesny&quot; (''Čelični'') zbog svoje nevjerojatne stabilnosti i izdržljivosti tokom cijele sezone.

Rahimić je jedan od najtrofejnijih bosanskih igrača, osvojivši 18 trofeja sa CSKA Moskvom tokom svog 12-godišnjeg boravka u klubu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/rahimic-je-najtrofejniji-bh-reprezentativac-sa-cska-je-osvojio-16-trofeja/130603145|title=Rahimić je najtrofejniji bh. Reprezentativac, sa CSKA je osvojio 16 trofeja}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2013, Rahimić je položio ispit za trenersku licencu kategorije A i imenovan je za igrača-trenera u CSKA.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.sportbox.ru/Vidy_sporta/Futbol/Russia/premier_league/spbnews_NI356392_Rahimich-stal-igrayuschim-trenerom-CSKA|date=18. 1. 2013|publisher=sportbox|language=ru|script-title=ru:Рахимич стал играющим тренером ЦСКА|access-date=15. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Rahimić je 13. maja 2014. najavio da će se penzionisati iz igre na kraju sezone 2013-14.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://rsport.ru/football/20140512/745480944.html|publisher=R Sport|language=ru|script-title=ru:Рахимич, выступающий за ПФК ЦСКА с 2001 года, объявил о завершении карьеры|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512231012/http://rsport.ru/football/20140512/745480944.html|archive-date=12. 5. 2014|url-status=dead|access-date=15. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BiH]] debitovao je 2. juna 2007. na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacionoj utakmici za Evropsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]]. Nastupio je u 40 utakmica,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16. 7. 2009|website=[[RSSSF]]|access-date=1. 5. 2021|author=Mamrud, Roberto}}&lt;/ref&gt; zadnja reprezentativna utakmica bila je prijateljska utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]] u augustu 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=17306|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=1. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Uspjesi==
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 1''' 
**2005 
*'''[[Ruska Premier Liga]]: 5''' 
**2003, 2005, 2006, 2012–13,2013–14
*'''[[Ruski kup]]: 7''' 
**2002, 2005, 2006, 2008, 2009, 2011, 2013
*'''[[Ruski Super kup]]: 5''' 
**2004, 2006, 2007, 2009, 2013

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Elvir Rahimić}}
*[http://www.transfermarkt.de/de/elvir-rahimic/profil/spieler/15591 Elvir Rahimić] na transfermarkt.de

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Rahimić, Elvir}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Živinice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši CSKA Moskve]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]</text>
      <sha1>4a78727i2wurgyswib5e6axwvb414h6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Peštalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92084</id>
    <revision>
      <id>3925309</id>
      <parentid>3917765</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Klubovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6467" sha1="o5wsotlg0m0ojeh8dyhx4kit6tnn4r8" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Mustafa Peštalić
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1963|3|28}}
| rodnigrad                  = [[Brčko]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Golman]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 1980–1982.
| klubovi1                   = [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 1982–1984.
| klubovi2                   = [[FK Vojvodina|Vojvodina]]
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 1984–1986.
| klubovi3                   = [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 1986–1988.
| klubovi4                   = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 1988–1990.
| klubovi5                   = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 1990–1991.
| klubovi6                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 1991–1992.
| klubovi7                   = [[C.F. Estrela da Amadora|Estrela da Amadora]]
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 1992–1994.
| klubovi8                   = [[SC Campomaiorense]]
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 1994–1995.
| klubovi9                   = [[SC União Lamas]]
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 1995–1997.
| klubovi10                  = [[AD Camacha]]
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 1997–1999.
| klubovi11                  = [[Sing Tao SC]]
| nastupi(golovi)11          = 
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = 
| nacionalninastupi(golovi)1 = 
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| trenergodine               = 2012.
| trenerklubovi              = [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] (trener golmana)
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
'''Mustafa Peštalić''' (rođen 28. marta 1963) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni trener i bivši golman koji je igrao za nekoliko klubova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], [[Portugal]]u i [[Hong Kong]]u.

== Igračka karijera ==
=== Klubovi ===
Rođen u Brčkom, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], koja je bila dio Jugoslavije, počeo je trenirati fudbal u lokalnom klubu, [[FK Lokomotiva Brčko|FK Lokomotivi]] iz [[Brčko]]g, prije nego je 1982. ostvario transfer u [[FK Vojvodina|FK Vojvodinu]], koja se takmičila u prvoj ligi Jugoslavije, gdje je u dvije sezone upisao samo 5 ligaških nastupa,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fkvojvodina.com/rezultati.php?sezona=1982/83|title=1982/83 {{!}} Rezultati, FKVojvodina.com|website=www.fkvojvodina.com|access-date=30. 12. 2025|archive-date=27. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241227170343/https://www.fkvojvodina.com/rezultati.php?sezona=1982/83|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; nakon čega se odlučuje pridružiti subotičkom drugoligašu, [[FK Spartak Subotica|FK Spartak]], gdje je postao standardan prvotimac. Nakon 2 sezone u Subotici, igrao je još 2 sezone u istoj ligi, ovaj put za [[HNK Šibenik]], nakon čega se 1988. pridružio [[FK Sloboda Tuzla|Slobodi]] iz Tuzle, čime se vratio u vrh jugoslovenskog fudbala. Nakon dvije sezone u Tuzli, igrao je za mostarski [[FK Velež Mostar|Velež]], prije nego je napustio Jugoslaviju 1991.&lt;ref&gt;Knjiga: &quot;Rođeni - Prvoligaške generacije 1952–1991&quot; by Zoran Mrđenović, str. 38.&lt;/ref&gt;

Na ljeto 1991, pridružio se portugalskom klubu [[C.F. Estrela da Amadora|Estrela da Amadora]], a narednih šest godina igrao je u Portugalu za [[SC Campomaiorense]],  [[CF União Lamas]] i [[AD Camacha]]. Portugal je napustio 1997, kad se pridružio ekipi [[Sing Tao SC]], klubu koji je igrao u prvoj diviziji Hong Konga, gdje je ostao sve do 1999, kada je klub ugašen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.foradejogo.net/player.php?player=196303280002|title=Mustafa Pestalic|website=www.foradejogo.net|access-date=30. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Trenerska karijera ==
Nakon završetka igračke karijere, postao je trener. Do februara 2012. bio je trener golmana u subotičkom Spartaku u Srpskoj SuperLigi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fkspartakzlatiborvoda.com/novosti_detaljnije/318/|title=FK Spartak Zlatibor Voda - Trening golmana - golmana, koji, spartak, zlatibor, srbije|website=www.fkspartakzlatiborvoda.com|access-date=30. 12. 2025|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924013558/http://www.fkspartakzlatiborvoda.com/novosti_detaljnije/318/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kasnije je postao sportski direktor NK Zvijezda Gradačac, kluba koji se te godine i zadnji put takmičio u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. Tu funkciju obavljao je do aprila 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gradacac.org/2014/04/nk-zvijezda-smijenjen-tufek-i-pestalic-na-celu-ponovo-huseinbasic/|title=NK Zvijezda: Smijenjeni Tufek i Peštalić - na čelu ponovo Huseinbašić|website=Gradačački info portal – www.gradacac.org|language=|access-date=30. 12. 2025|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025644/http://gradacac.org/2014/04/nk-zvijezda-smijenjen-tufek-i-pestalic-na-celu-ponovo-huseinbasic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Peštalić, Mustafa}}
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Brčko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]]
[[Kategorija:Nogometaši Vojvodine]]</text>
      <sha1>o5wsotlg0m0ojeh8dyhx4kit6tnn4r8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93582</id>
    <revision>
      <id>3925179</id>
      <parentid>3923731</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2576" sha1="063s5dsyt7ikdm6twa7wi42ypk3b54k" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Kopar
| slika = Illustration Anethum graveolens0.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Apiales]]
| familia = [[Apiaceae]]
| genus = '''''[[Anethum]]'''''
| species = '''''A. graveolens'''''
| dvoimeno = ''Anethum graveolens''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}
'''Kopar''' (lat. ''Anethum graveolens'') je začinska i ljekovita biljka iz porodice [[Apiaceae]].

==Rasprostranjenost==

Biljka je porijeklom iz centralne [[Azija|Azije]]. Još u 1. vijeku širi se po srednjoj i sjevernoj [[Evropa|Evropi]]. U vrijeme [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopra danas je [[Mađarska]].

==Karakteristike==
Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120&amp;nbsp;cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od jula do septembra. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne da tamni i tada se može brati.

==Upotreba==
Sa [[anis]]om i [[kim]]om upotrebljava se u evropskoj kuhinji kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Koristi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju nerve. Jača [[imuni sistem]] i djeluje protiv [[infekcija]]. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.

==Hemijski sastav==
Biljka sadrži prvenstveno [[eterično ulje|eterična ulja]].

==Narodno vjerovanje==
Kopar je poznat još u starom [[Egipat|Egiptu]] kao ljekovita biljka. [[Antički Rim|Rimski]] [[gladijatori]] mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koprom, jer se vjerovalo da daje snagu. [[Grci]] su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U [[Biblija|Bibliji]] se pominje sa [[Metvica|metvicom]] i kimom. Buketić kopera na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.

== Također pogledajte ==

*[[Lista začina]]

== Reference ==
{{Začini}}
{{Commonscat|Anethum graveolens}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>063s5dsyt7ikdm6twa7wi42ypk3b54k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenan Salčinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>94873</id>
    <revision>
      <id>3925303</id>
      <parentid>3898058</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Karijera */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5039" sha1="ezbhq57o197ma0ogjkd7eew210e0m8y" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Fenan Salčinović
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1987|6|26}}
| rodnigrad                  = [[Zenica]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Vezni igrač|Lijevi vezni]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 10
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 2004–2009.
| klubovi1                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)1           = 84 (4)
| godine2                    = 2009–2010.
| klubovi2                   = [[Lech Poznań]]
| nastupi(golovi)2           = 0 (0)
| godine3                    = 2009–2010.
| klubovi3                   = [[Sandefjord Fotball]]
| nastupi(golovi)3           = 40 (4)
| godine4                    = 2010–2011.
| klubovi4                   = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| nastupi(golovi)4           = 14 (1)
| godine5                    = 2011–2012.
| klubovi5                   = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
| nastupi(golovi)5           = 19 (2)
| godine6                    = 2012.
| klubovi6                   = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
| nastupi(golovi)6           = 7 (0)
| godine7                    = 2013–2014.
| klubovi7                   = [[Sandefjord Fotball]]
| nastupi(golovi)7           = 12 (0)
| godine8                    = 2014.
| klubovi8                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)8           = 9 (2)
| godine9                    = 2015–2021.
| klubovi9                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)9           = 67 (2)
| godine10                   = 2022–2023.
| klubovi10                  = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)10          = 10 (1)
| godine11                   = 2024–
| klubovi11                  = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)11          = 1 (0)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2008.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (09
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 9. juni 2026
}}
'''Fenan Salčinović''' (rođen 26. juna 1987. u [[Zenica|Zenici]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš. Igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|reprezentaciju Bosne i Hercegovine U-21]]. Trenutno je igrač [[NK Čelik|Čelika]].

==Karijera==
Karijeru je počeo u Čeliku, odakle je otišao u [[Poljska|poljski]] [[Lech Poznań]]. Poljaci su ga odmah potom posudili u Sandefjord. U norveškom je klubu Salčinović odigrao odličnu sezonu, u kojoj je od 30 ligaških utakmica 26 započeo od prve minute. Po završetku sezone trebao se vratiti u Lech, ali kako je novi trener želio da najprije dođe na probu, on je to odbio, a zbog problema sa menadžerom nije se želio vratiti niti u [[Norveška|Norvešku]], pa se odlučio karijeru nastaviti u [[HŠK Zrinjski|Zrinjskom]]. Od ljeta 2010. je član Plemića. Dana 5. septembra 2012, potpisao je za [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] nakon što je napustio [[HNK Rijeka|Rijeku]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/fenan-salcinovic-novi-igrac-olimpica/87313|title=Fenan Salčinovič novi igrač Olimpica|date=5. 9. 2012|website=SPORTSPORT|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Međutim, Olimpik nije bio u mogućnosti da mu isplaćuje plaće, pa mu je ugovor raskinut u januaru. Dana 12. marta 2013, vratio se u Sandefjord.

U februaru 2014. potpisao je ugovor o povratku u svoj rodni grad kako bi igrao za Čelik. U julu 2014. napustio je Čelik, ali se vratio u klub u januaru 2015.

== Reprezentacija ==
Ima jedan nastup za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju]], u utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] 30. januara 2008, u kojoj je ušao umjesto [[Mladen Žižović|Mladena Žižovića]] pet minuta prije posljednjeg zvižduka.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://eu-football.info/_player.php?id=25774|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=7. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{NK Čelik Zenica - trenutni sastav}}

{{DEFAULTSORT:Salčinović, Fenan}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Čelika]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Nogometaši Rijeke]]
[[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>ezbhq57o197ma0ogjkd7eew210e0m8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzička akademija u Sarajevu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>94986</id>
    <revision>
      <id>3925213</id>
      <parentid>3915144</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6649" sha1="mnlo7w6x7etzhxznrgp3p9h7n04v0f3" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv                = Muzička akademija u Sarajevu
| slika                = [[Datoteka:Renovirana Zgrada Muzičke Akademije u Sarajevu.jpg|250px|Muzička akademija]]
| latinsko_ime         = 
| moto                 = 
| motobos              = 
| osnovan              = 1955.
| vrsta                = [[Javna ustanova]]
| krovna               = 
| vjerska_pripadnost   = 
| akademska_pripadnost = [[Univerzitet u Sarajevu]]
| izdaci               = 
| budžet               = 
| rukovodilac          = 
| chairman             = 
| chairperson          = 
| chancellor           = 
| predsjednik          = 
| potpredsjednik       = 
| vice_chancellor      = 
| rektor               = 
| prorektor            = 
| dekan                = Ališer Sijarić
| direktor             = 
| vođa_titula          = 
| akademsko_osoblje    = 
| admin_osoblje        = 
| studenti             = 500
| dodipl               = 
| dipl                 = 
| doktorat             = 
| ostali               = 
| lokacija             = &lt;!-- Ovaj parametar nadjačava narednih pet. --&gt;
| adresa               = Josipa Štadlera 1/II
| grad                 = [[Sarajevo]]
| savezna_država       = 
| provincija           = 
| država               = [[Bosna i Hercegovina]]
| koor                 = {{Coord|43.86018|N|18.42485|E|region:BA-21_type:edu_scale:4000|display=title,inline|format=dms}}
| kampus               = 
| prijašnja_imena      = 
| slobodna_oznaka      = 
| boje                 = 
| atletika             = 
| sportovi             = 
| nadimak              = 
| maskota              = 
| udruženja            = 
| veb-sajt             = {{URL|mas.unsa.ba}}
| logo                 = 
| pushin_map           = 
| fusnote              = 
}}
'''Muzička akademija u Sarajevu''' (''MAS'') osnovana je 20. maja 1955,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.mas.unsa.ba/historijat|title=Historijat {{!}} Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu|website=www.mas.unsa.ba|access-date=3. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; kao najviša matična muzička visokoškolska, obrazovna, umjetnička i naučna institucija. Ona je u proteklih više od 50 godina bila značajna za visoko obrazovanje u domenu muzičkog stvaralaštva, muzičke pedagogije i [[muzika|muzičke]] nauke, kao i naučne ustanove u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
 
Osnivači nove Muzičke akademije (tada četvrte Akademije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]) koji su ujedno izvršili i izbor prvih nastavnika bili su profesori:

* [[Milenko Živković]] iz [[Beograd]]a,
* Natko Devčić iz [[Zagreb]]a,
* Dr. [[Dragotin Cvetko]] iz [[Ljubljana|Ljubljane]],
* [[Cvjetko Rihtman]] i
* [[Miroslav Špiler]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]],

To prvo pedagoško jezgro Muzičke akademije činili su profesori: Cvjetko Rihtman, Miroslav Špiler, Aleksandar Segedi, [[Mladen Pozajić]], [[Božidar Trudić]], [[Matusja Blum]], [[Bruna Špiler]] i [[Vlasta Debelić]].

Nakon osnivanja uprave Akademije za prvog rektora bio je izabran prof. Cvjetko Rihtman. Do 1992, na Muzičkoj akademiji školovali su se kandidati iz svih sredina bivše Jugoslavije i proizvodili stručnjaci svih profila, koji su svojim kvalitetom zadovoljavali [[Evropa|evropske]] kriterije muzičkog obrazovanja i šire. Mnogi od njih našli su zaposlenje i doživjeli afirmaciju u raznim evropskim i svjetskim centrima, doprinoseći visokom renomeu Muzičke akademije u Sarajevu.
 
Početkom juna 2003, za dekana Muzičke akademije u Sarajevu imenovana je red. prof. dr. Selma Ferović.
 
Muzička akademija je 20. maja 2005. obilježila 50 godina svoga djelovanja.
 
Dekani Muzičke akademije u Sarajevu u periodu od (1955-2020) bili su:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Period
!Dekan
|-
|1955 - 1959.
|[[Cvjetko Rihtman]]
|-
|1959 - 1962.
|[[Miroslav Špiler|Špiler Miroslav]]
|-
|1962 - 1963.
|[[Romanić Teodor]]
|-
|1963 - 1967.
|[[Matusja Blum]]
|-
|1967 - 1971.
|[[Teodor Romanić|Romanić Teodor]]
|-
|1972 - 1976.
|[[Matusja Blum]]
|-
|1976 - 1981.
|mr. [[Verunica Zdravko]]
|-
|1981 - 1983.
|dr. [[Zijo Kučukalić|Kučukalić Zijo]]
|-
|1983 - 1985.
|[[Milica Šnajder]]
|-
|1985 - 1987.
|mr. [[Dunja Rihtman Šotrić]]
|-
|1987 - 2003.
|mr. [[Osman-Faruk Sijarić]]
|-
|2003 - 2007.
|dr. [[Selma Ferović]]
|-
|2007 - 2016.
|dr. [[Ivan Čavlović]]
|-
|2016 - 2020.
|dr. [[Senad Kazić]]
|-
|2020 - danas
|dr. [[Ališer Sijarić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mas.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=65&amp;Itemid=66|title=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu|website=mas.unsa.ba|access-date=29. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

== Zgrada Akademije ==
Zgrada Muzičke Akademije proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=12 |title=Muzička Akademija |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Projektirao ju je arhitekta [[Josip Vancaš]] u historicističkom duhu, odnosno neogotičkom stilu, u periodu kada projektuje i druge objekte za potrebe novouspostavljene nadbiskupije. Objekat je dimenzija 51,00&amp;nbsp;m x 16,10&amp;nbsp;m. Spratnost objekta iznosi S+P+3(15), a visina objekta do krovnog sljemena iznosi 20,50&amp;nbsp;m. Na krajnjoj jugozapadnoj strani objekta pozicionirana je osmokutna kula, upisana u kružnicu promjera 7,00&amp;nbsp;m, pokrivena šatorastim krovom. Glavni ulaz predstavlja dvokrilni lučno završeni drveni portal dimenzija 155&amp;nbsp;cm x 300&amp;nbsp;cm. U funkcionalnom smislu, objekat predstavlja obrazovnu instituciju, gdje je na etaži prizemlja smještena Osnovna muzička škola, na prvoj etaži Srednja muzička škola, a na trećoj etaži i potkrovlju Muzička akademija. Od sredine 2018. do juna 2020. izvršena je rekonstrukcija zgrade Muzičke Akademije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/en/org-jedinica/music-academy|title=Music Academy|website=University of Sarajevo|language=en|access-date=28. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
[https://radiosarajevo.ba/tagovi/Muzi%C4%8Dka%20akademija%20Sarajevo Muzička akademija Sarajevo - Radio Sarajevo]{{Sarajevo}}

{{UNSA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1955.]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Muzika u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Muzička akademija u Sarajevu]]</text>
      <sha1>mnlo7w6x7etzhxznrgp3p9h7n04v0f3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boris Pandža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95115</id>
    <revision>
      <id>3925310</id>
      <parentid>3897778</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5712" sha1="lgahwma5ojffbtzpjq84g4fgzcyhber" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Boris Pandža
| slika                      = Boris Pandža (cropped).jpg
| punoime                    = Boris Pandža
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|12|15}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 186&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]]
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| godine1                    = 2004–2006.
| klubovi1                   = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| nastupi(golovi)1           = 23 (2)
| godine2                    = 2006–2010.
| klubovi2                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)2           = 61 (2)
| godine3                    = 2010–2013.
| klubovi3                   = [[KV Mechelen|Mechelen]]
| nastupi(golovi)3           = 68 (5)
| godine4                    = 2013–2014.
| klubovi4                   = [[Górnik Zabrze]]
| nastupi(golovi)4           = 11 (0)
| godine5                    = 2014–2017.
| klubovi5                   = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| nastupi(golovi)5           = 43 (5)
| godine6                    = 2018.
| klubovi6                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)6           = 13 (0)
| godine7                    = 2018–2021.
| klubovi7                   = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
| nastupi(golovi)7           = 47 (2)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2006–2008.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (0)
| nacionalnegodine2          = 2007–2014.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 21 (0)
| trenergodine               = 2024.&lt;br /&gt;2024.&lt;br /&gt;2024–
| trenerklubovi              = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]&lt;br /&gt;[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]&lt;br /&gt;[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
''' Boris Pandža ''' (rođen 15. decembra 1986) jest [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nekadašnji [[fudbal|nogometaš]] i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]].

== Klupska karijera ==
Rođen je u [[Mostar]]u. Igrao je isključivo u odbrani.&lt;ref name=&quot;Boris Pandza Central Defense&quot;&gt;{{cite news|title=Rangers in signing talks with Bilel Mohsni and Boris Pandza|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23271454|publisher=BBC Sport|date=11. 7. 2013|access-date=21. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; Fudbalsku karijeru počeo je u kadetima [[HŠK Zrinjski|Zrinjskog]] prije nego što se preselio u [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]], gdje je 2006. započeo svoju profesionalnu karijeru. Početkom 2007. prešao je za 200.000&amp;nbsp;[[euro|€]] u [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|title=Bilo bi lijepo igrati u Engleskoj|date=8. 6. 2009|publisher=Sportin.ba|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090705213132/http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|archivedate=5. 7. 2009|url-status=dead|accessdate=21. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; u konkurenciji sa [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]], koji je također bio zainteresiran za njegove usluge.Tri godine kasnije kupio ga je [[Belgija|belgijski]] [[KV Mechelen]] za 350.000&amp;nbsp;€.&lt;ref&gt;{{cite news|trans-title=Official: Pandza sign for three years at FC Malines|title=Officiel : Pandza signe pour trois ans au FC Malines|url=http://www.footgoal.net/suite.php?selection=55952|publisher=Foot Goal|date=8. 7. 2010|accessdate=21. 6. 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140722050941/http://footgoal.net/suite.php?selection=55952|archivedate=22. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Za Mechelen je debitovao 31. jula 2010. protiv ekipe [[KSC Lokeren]]a u pobjedi od 2:0.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Pandža i Čustović slavili, Mravac poražen|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-i-custovic-slavili-mravac-porazen/40665|publisher=SportSport.ba|date=31. 7. 2010|accessdate=21. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Pandža donio pobjedu Mechelenu|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-donio-pobjedu-mechelenu/41076|publisher=SportSport.ba|date=7. 8. 2010|accessdate=21. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|mladu U-21]] reprezentaciju. Za A selekciju debitovao je 2. juna 2007. u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacionoj utakmici za Evropsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]] na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševu]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transfermarkt.de/de/boris-pandza/profil/spieler_28456.html Profil na transfermarkt.de]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Pandža, Boris}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Širokog Brijega]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]]
[[Kategorija:Nogometaši Čelika]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>lgahwma5ojffbtzpjq84g4fgzcyhber</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Radeljić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95152</id>
    <revision>
      <id>3925307</id>
      <parentid>3897808</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Klupska karijera */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6159" sha1="i8qtvl4p1f08zkuy06mogc9njo2n9uz" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ivan Radeljić
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1980|9|14}}
| rodnigrad                  = [[Imotski]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 1999-2000.
| klubovi1                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)1           = 25 (0)
| godine2                    = 1999-2003.
| klubovi2                   = →[[NK Zadar]]
| nastupi(golovi)2           = 0 (0)
| godine4                    = 2001-2002.
| klubovi4                   = →[[HNK Šibenik]]
| nastupi(golovi)4           = 23 (1)
| godine6                    = 2003-2004.
| klubovi6                   = [[NK Inter Zaprešić|NK Inter]]
| nastupi(golovi)6           = 16 (0)
| godine7                    = 2004.
| klubovi7                   = [[Cerezo Osaka]]
| nastupi(golovi)7           = 15 (0)
| godine8                    = 2004-2005.
| klubovi8                   = NK Inter
| nastupi(golovi)8           = 32 (0)
| godine9                    = 2006-2008.
| klubovi9                   = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]
| nastupi(golovi)9           = 62 (2)
| godine10                   = 2008-2009.
| klubovi10                  = [[FC Energie Cottbus|Energie Cottbus]]
| nastupi(golovi)10          = 42 (0)
| godine11                   = 2009-2010.
| klubovi11                  = [[Gençlerbirliği SK|Gençlerbirliği]]
| nastupi(golovi)11          = 22 (0)
| godine12                   = 2010-2012.
| klubovi12                  = [[Antalyaspor]]
| nastupi(golovi)12          = 36 (0)
| godine13                   = 2012-2015.
| klubovi13                  = [[RNK Split]]
| nastupi(golovi)13          = 21 (1)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 1999–2000.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-21|Hrvatska U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine2          = 2007-2009.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 10 (0)
| trenergodine               = 2018–2019.&lt;br /&gt;2019–2020.&lt;br /&gt;2020–2022.&lt;br /&gt;2023–2024.&lt;br /&gt;2024.&lt;br /&gt;2024-
| trenerklubovi              = [[NK Imotski|Imotski]]&lt;br /&gt;[[NK Hrvace|Hrvace]]&lt;br /&gt;[[RNK Split|Split]]&lt;br /&gt;[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] (pomoćnik)&lt;br /&gt;[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]&lt;br /&gt;[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
'''Ivan Radeljić''' (rođen 14. septembra 1980. u [[Imotski|Imotskom]]) nekadašnji je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš, rođen u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Klupska karijera ==
Radeljić je proveo dug period igrajući u [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatskoj nogometnoj ligi]] za različite klubove. U januaru 2008, potpisao je ugovor sa njemačkim klubom FC Energie Cottbus. Ukupno je odigrao 16 utakmica u svojoj prvoj [[bundesliga]]škoj sezoni. U augustu 2009, Energie Cottbus ga je prodao turskom klubu [[Gençlerbirliği SK]]. Nakon jedne sezone prelazi u [[Antalyaspor]]. Ovdje ostaje dvije godine. Pola decenije kasnije nakon zadnjeg kluba u Hrvatskoj, Radeljić se vraća u Hrvatsku i potpisuje za [[RNK Split]]. U 35. godini je Radeljić definitivno odlučio prekinuti nogometnu karijeru. Nakon što mu je ugovor sa RNK Splitom istekao u maju 2015, Radeljić je krenuo u trenerske vode.

== Međunarodna karijera ==
Iako nikada nije igrao u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], svoj reprezentativni debi ostvario je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]] u martu 2007. godine. To je bila prva utakmica novog selektora [[Fuad Muzurović|Fuada Muzurovića]]. U toj utakmici, Radeljić je mijenjao [[Safet Nadarević|Safeta Nadarevića]]. Zadnju utakmicu za bosanskohercegovačku reprezentaciju je odigrao 12. augusta 2009. u Sarajevu protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=17251|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=1. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Nastupio je u deset utakmica, bez postignutih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16. 7. 2009|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|access-date=30. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&amp;Id=1807&amp;pn=Ivan_Radelji%C4%87 Footballdatabase - Ivan Radeljic profil]
*[http://www.bundesliga.de/en/liga/clubs/biographie.php?spieler=RadeljicIvan&amp;vereinID=432 Njemačka Bundesliga - Ivan Radeljic profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929133009/http://www.bundesliga.de/en/liga/clubs/biographie.php?spieler=RadeljicIvan&amp;vereinID=432 |date=29. 9. 2011 }}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Radeljic, Ivan}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]]
[[Kategorija:Nogometaši Slaven Belupa]]
[[Kategorija:Nogometaši Cerezo Osake]]
[[Kategorija:Nogometaši Energie Cottbusa]]
[[Kategorija:Nogometaši Antalyaspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Zadra]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>i8qtvl4p1f08zkuy06mogc9njo2n9uz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pilot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95606</id>
    <revision>
      <id>3925254</id>
      <parentid>3899662</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:16:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3365" sha1="e5hx0slev67q4vf1vzf6j5xb10cqt5g" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Pilot''' je osoba školovana za upravljanje [[avion]]om. Piloti mogu biti profesionalni ili amateri, civilni ili vojni.

== Civilni piloti ==

Civilni piloti mogu biti [[sport]]ski, privatni ili komercijalni.
* Sportski piloti lete iz osobnog zadovoljstva na malim sportskim [[avion]]ima, te većina ljudi može dobiti dozvolu za sportsko letenje.
* Privatni piloti također lete za osobne potrebe, ali smiju prevoziti nekoliko putnika. Lete na nešto većim avionima poput Cessna.
* Komercijalni piloti lete u avionskim kompanijama te prevoze putnike i/ili teret. Otprilike 1 od 4 čovjeka može proći psihofizičke kriterije za komercijalnog pilota.

== Vojni piloti ==
[[Datoteka:F-22 cockpit close-up.jpg|mini|desno|200px|Pilot lovca]]
Vojni piloti se dijele na pilote [[helikopter]]a, [[bombarder]]a, transportnih aviona i lovačke pilote.
* Piloti helikoptera upravljaju velikim rasponom transportnih i jurišnih helikoptera te su odgovorni za prenos opreme i vojnika te zadaće bliske zračne podrške kopnenim snagama i protivoklopne borbe.
* Piloti bombardera vrše strateške i taktičke udare iz velike visine te su osposobljeni za lansiranje nuklearnog oružja.
* Piloti transportnih aviona vrše dužnosti slične onima komercijalnih pilota, uz mogućnost vršenja zračnog desanta padobrancima te prevoženja velikih količina vojne opreme na interkontinentalnim udaljenostima.
* Lovački piloti su bez sumnje najprestižnije pilotsko zvanje i jedno od najprestižnijih zanimanja uopšte. Prvenstveno vrše zadaće zračne borbe protiv neprijatelskih aviona i lovaca te udare na zemlju i pružanje bliske zračne podrške. Lovački piloti moraju biti u odličnoj psihofizičkoj kondiciji kako bi podnijeli mentalne i fizičke stresove zračne borbe. Oni su najbolji od najboljih svakog zrakoplovstva i samo 1 od 100 ljudi, dakle 1% stanovništva ispunjava psihofizičke kriterije tog zanimanja, jednog od najzahtjevnijih na svijetu.
==Literatura==
* {{Cite book |ref= harv|last=Modli|first=Zoran|title=Pilotska knjiga - Vodič kroz osnovnu školu letenja|url=http://pilotskaknjiga.com|year=2014|publisher=Mladinska knjiga - Beograd|isbn=978-86-7928-374-0|pages=527}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

*[https://www.youtube.com/watch?v=NEhXeQaFUVM Najteži prelet: Ispovesti pilota JNA], RTS Oko - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=xwzBVwpadgw Profesionalci: Vazduhoplovna akademija - Vršac] RTS - Zvanični kanal
* [https://www.youtube.com/watch?v=Aau4qp0EjXM Profesionalci: Aleksandar Godić - pilot, instruktor letenja], RTS Prikazuje - Zvanični kanal
* [https://www.youtube.com/watch?v=Zg0Lsc4wbUE One su pomerale granicu: Vežite se! One poleću], RTS Kulturno - umetnički program - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=Q1EGEbf7toI Srednje škole - Vazduhoplovna akademija]
*[https://www.youtube.com/watch?v=1f_p2vwnBoo Profesionalci: Kontrola letenja], RTS - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=lCW7bFBEwDk Selekcija kandidata za pilote Vojne akademije], Tangosix
*[https://www.youtube.com/watch?v=_rWGH40jGeM Škola letenja], TV N1 - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=--nxTTSMu78 Privredna avijacija JAT-a], RTV - Zvanični kanal
{{Commonscat|Aviators}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Avijacija]]
[[Kategorija:Avijacija i zdravlje]]</text>
      <sha1>e5hx0slev67q4vf1vzf6j5xb10cqt5g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97919</id>
    <revision>
      <id>3925284</id>
      <parentid>3898362</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1874" sha1="c8itioff16r9s1jc4deexqxmioz21yx" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Justitia et pax osculatae sunt - BS - Pinacoteca Tosio-Martinengo - foto G. Dall'Orto.jpg|230 px|Justicija ljubi svoju kćerku Paks]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Paks'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Pax
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] mira
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Justicija]] i [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Irena (mitologija)|Irena]]
|}
'''Paks''' je [[rim]]ska [[božica]] mira, a [[etimologija]] njenog [[ime]]na je &quot;mir&quot;. [[grčka mitologija|Grčki pandan]] joj je [[irena (mitologija)|Irena]] (na [[grčki jezik|grčkom]] &quot;mir&quot;).

== Opis, mitovi i kult ==
Paks je božica koja donosi mir [[ljudi]]ma. Kćerka je vrhovnog [[bog]]a [[jupiter (mitologija)|Jupiter]]a i njegove tete [[justicija|Justicije]], božice mira i pravde. Nema muža ni djecu. [[Ovidije]] kaže da je dojila [[Cerera (rimska mitologija)|Cereru]], te da je Cerera njeno dijete. Paks je u [[umjetnost]]i uvijek prikazana sa tipičnim simbolima mira – [[maslina|maslinove]] grančice, žezlo i [[rog]] obilja, a zbog grančica je smatrana i božicom proljeća. Paks nije postojala u ranoj rimskoj [[mit]]ologiji, već je stvorena po uzoru na Irenu. Ona je uvijek ostala djelimična [[personifikacija]], ali nju se počelo smatrati pravom božicom u doba [[car]]a [[Avgust]]a, koji joj je dao podići žrtvenik mira, te je imala i svoj hram na [[Poljana boga Marsa|Marsovom polju]] (bog rata [[mars (mitologija)|Mars]] joj je polubrat).

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Pax (mythology)|Božica Paks}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>c8itioff16r9s1jc4deexqxmioz21yx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valter brani Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99022</id>
    <revision>
      <id>3925242</id>
      <parentid>3900293</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4268" sha1="svzn24t71wy89unzb6pqfcxp4hgso9y" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija film
| naziv = Valter brani Sarajevo
| slika = Valter Brani Sarajevo.jpg
| poster = 
| veličina_slike = 
| slika_alt = 
| tekst = 
| originalni_naslov = 
| režija = Hajrudin Krvavac
| producent = 
| scenarist = 
| narator = 
| uloge = {{plainlist|
* [[Bata Živojinović]]
* [[Rade Marković]]
* [[Ljubiša Samardžić]]
* [[Neda Spasojević]]
* [[Dragomir Gidra Bojanić]]
}}
| muzika = [[Bojan Adamič]]
| kinematografija = 
| žanr = Ratni
| montaža = 
| studio = [[Bosna Film]]
| distributer = 
| datum = 1972.&lt;ref name=&quot;imdb.com&quot;&gt;http://www.imdb.com/title/tt0069452/fullcredits?ref_=tt_ov_st_sm&lt;/ref&gt;
| trajanje = 133 minute
| zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| jezik = [[bosanski jezik]]
| budžet = 
| zarada = 
| prethodnik = 
| nasljednik = 
}}
'''''Valter brani Sarajevo''''' jugoslavenski je partizanski i ratni špijunski triler [[Hajrudin Krvavac|Hajrudina Krvavca]] zasnovan na istinitim događajima.

U centru zbivanja je [[Vladimir Perić Valter]], zapovjednik sarajevskih ilegalaca i jedan od najboljih obavještajaca [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]].

== Radnja ==
Radnja počinje u [[Njemačka|Njemačkoj]] 1944. U podzemnom bunkeru održava se važan sastanak vojnog vrha na kojemu se objavljuje početak operacije Laufer, čiji je cilj dovesti gorivo njemačkim oklopnim vozilima na [[Balkan]]u radi početka povlačenja. Prvi je korak dovesti gorivo u [[Višegrad]] iz skladišta u Sarajevu. Ali, prvo treba onesposobiti Valtera, tajanstvenog vođu sarajevskih ilegalaca, čije ime i opis znaju samo oni koji će radije poginuti nego ga izdati.

=== Zaplet ===
Krajem 1944, kako se [[Drugi svjetski rat]] približavao kraju, vrhovna komanda [[Wehrmacht]]a odlučuje povući Armijsku grupu E, generala [[Alexander Löhr|Alexandera Löhra]], sa [[Balkan]]a nazad u Njemačku. Plan je da opskrbljuju tenkovske kolone gorivom iz skladišta u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Vođa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]] u gradu, misteriozni čovjek poznat kao Walter, predstavlja ozbiljnu opasnost za uspjeh operacije, a Nijemci šalju [[Standartenführer]]a von Dietricha iz [[Sicherheitsdienst (SS)|SD-a]] da se obračuna s njim. Obzirom da nitko u gradu izgleda ne zna kako Walter izgleda, Dietrich uspijeva da infiltrira operativca u pokret otpora pod maskom samog Waltera. Partizani su uhvaćeni u smrtonosnu igru izdaje, prevare i obmane dok pokušavaju pokvariti planove Nijemaca.

=== Kraj ===
Kraj filma donosi legendarnu scenu. Von Dietrich, šeta sa kolegom oficirom, na brdu iznad Sarajeva i govori kako je konačno shvatio zašto nikada nije uspio pobijediti svog neprijatelja Waltera. I tako, stojeći na brdu, pokazuje na Sarajevo ispod i na njemačkom kaže: ''Sehen Sie diese Stadt?'' Das isrr ''Walter!'' (&quot;Vidite li ovaj grad? To je Walter!&quot;). Ovo je trebalo poslati poruku jedinstva u skladu sa zvaničnom politikom multietničke države Jugoslavije.{{slušajte
| datoteka     =
| naslov       = Muzika iz filma Valter brani Sarajevo, izvodi Sarajevska filharmonija
| opis         = Opis
}}

== Restauracija i digitalizacija ==
[[Filmski centar Sarajevo]] uradio je restauraciju i digitalizaciju filma 2013.&lt;ref name=&quot;restauracija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/74373/Vijesti%20u%2022 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210930/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/74373/Vijesti%20u%2022 |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|0069452}}

{{stub-film}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1972.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski ratni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi na njemačkom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1940-ima]]
[[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Partizanski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sarajevu]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Hajrudina Krvavca]]</text>
      <sha1>svzn24t71wy89unzb6pqfcxp4hgso9y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101231</id>
    <revision>
      <id>3925288</id>
      <parentid>3898354</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7437" sha1="hlebkytdfbzav3vc67ns1ab02czjzcl" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | 
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Dijana'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] lova, šuma, [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[jupiter (mitologija)|Jupiter]] i [[Latona]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Artemida]]
|}
[[Datoteka:Diana of Versailles.jpg|mini|Dijana iz Versaja]]
'''Dijana''' je [[božica]] iz [[rimska mitologija|rimske mitologije]]. U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] joj odgovara [[Artemida]], o kojoj postoji više [[mit]]ova nego o Dijani.
== [[Etimologija]] ==
''Dijana'' dolazi od ''*divios'', što odgovara kasnijim riječima ''divus'' i ''dius'', a povezuje se s riječju ''deus'' – &quot;[[bog]]&quot;. Korijen riječi je ''*d(e)y(e)w'', što znači &quot;danje [[nebo]]&quot;, &quot;svijetlo nebo&quot; ili &quot;danje svjetlo&quot;. 
== Opis ==
Dijana je božica lova, povezana sa divljim [[životinja]]ma i [[šuma]]ma, a također je i vladarica [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a, što je postala nakon [[luna|Lune]], prijašnje božice Mjeseca. Zaštitnica je djevica, jer je i sama jedna od triju božica-djevica. Njen glavni atribut – djevičanstvo, učinio ju je simbolom čednosti. Njena sveta biljka je [[hrast]]. U [[umjetnost]]i je Dijana uvijek prikazana sa lukom i strijelama, ponekad u pratnji [[jelen]]a ili neke druge šumske životinje. 
== [[Mitologija]] ==
=== Rođenje ===
Dijana je kćer [[jupiter (mitologija)|Jupitera]], vrhovnog boga, i [[latona|Latone]], njegove ljubavnice. Njen brat blizanac je [[Apolon (rimska mitologija)|Apolon]], bog [[sunce|Sunca]], svjetlosti, poezije, koji i u grčkoj mitologiji ima isto ime. Jupiter je spavao sa Latonom, i to je saznala njegova žena [[Junona]], koja je poslala [[Piton]]a na Latonu, te je zabranila svim mjestima na svijetu da prime jadnu Letu, koja se na zapovijed svog ljubavnika sklonila na Ortigiju, [[ostrvo]] koje je stvorio [[neptun (mitologija)|Neptun]], a koje se nad njom sažalilo, te je tamo, blizu masline, rodila Apolona i Dijanu. Ostrvo je zatim prozvano [[Del]]os. Blizanci bijahu prelijepi, i njihova majka se jako ponosila njima. Njihov polubrat [[vulkan (mitologija)|Vulkan]] im je poklonio strijele: za Apolona je izradio strijele od Sunčeve svjetlosti, za Dijanu strijele od Mjesečeve svjetlosti. 
=== Život ===
Dijana je odrasla i bila prelijepa, te je ostala djevica, kao i njena polusestra [[Minerva]] i njihova zajednička teta, [[vesta (mitologija)|Vesta]].

Kad je Junona vidjela da je Epaf, kralj [[egipat|Egipta]], Jupiterov sin, rođen od konkubine, bilo joj je to krivo, pa je odlučila da Epaf mora biti ubijen u lovu. Zato je ohrabrila [[titani|Titane]] da napadnu Jupitera. Ali Jupiter je uz pomoć Minerve, Apolona i Dijane bacio Titane u [[Tartar (pakao)|Tartar]].

Kad je [[Tifon]], sin [[terra|Tere]] i [[Tartar (bog)|Tartara]], napao bogove, oni su pobjegli u Egipat, pretvorivši se u životinje. Dijana je postala [[mačka]], te je zato egipatska božica-mačka [[Bast]]et smatrana njenim egipatskim pandanom.

Neptunovi sinovi divovi – Ot i Efijalt – su pokušali nauditi Dijani, koju je njen brat Apolon obranio, tako što je poslao jelena među njih, pa su se oni međusobno poubijali, jer su gađali lijepu životinju.

Jednom je Dijana brala cvijeće na livadi blizu [[etna|Etne]], zajedno sa svojim polusestrama – [[prozerpina|Prozerpinom]], [[venera (mitologija)|Venerom]] i Minervom, te je došao bog [[pluton (mitologija)|Pluton]] i oteo Prozerpinu, a Dijana je bila svjedokinja tog događaja.

Dok se Dijana jednom kupala u šumi, vidio ju je lovac [[Akteon]], na kojeg se razbjesnjela te ga je pretvorila u jelena, kojega su rastrgali vlastiti psi.

Lovac [[orion (mitologija)|Orion]], sin Neptuna, lovio je na [[kreta|Kreti]] s Dijanom, ali se želio natjecati s njom, pa ga je ona ubila, no, budući da joj je prije bio drag, pretvorila ga je u prelijepo [[sazviježđe]]. Druga verzija kaže da je Tera, božica [[Zemlja]], na njega poslala škorpiju, jer se on hvalisao da je dobar lovac. Latona je potom stavila Oriona na nebo, njemu za nagradu. Postoji još jedna verzija – Dijana se zaljubila u Oriona, koji je bio najljepši smrtnik, te se htjela udati za njega, ali se Apolon naljutio te je rekao Dijani, dok je Orion plivao a glava mu je izgledala kao tačka u [[more|moru]], da mora pogoditi tu tačku, ili ju niko neće smatrati dovoljno vještom; ona je to i učinila, a kad je shvatila da je pogodila svog voljenog, plakala je, te ga je stavila na nebo.

Kad je kralj [[Agamemnon]] morao žrtvovati svoju kćer [[Ifigenija|Ifigeniju]] Dijani, Dijana je došla i uzela ju sa sobom, i postala je svećenica i božica.

Takođe, Dijana je na nebo stavila svoju službenicu Kalistu, koju je prije toga ubila, jer ju je Jupiter silovao, a Junona pretvorila u [[medvjed]]icu. 
== Kult ==
Dijana je štovana na festivalu održavanom 13. augusta, a [[kralj]] [[Servije Tulije]] (6. [[rim]]ski kralj) joj je posvetio [[hram]] na [[Aventino brdo|Aventinom brdu]], [[sedam rimskih brda|najjužnijem od sedam rimskih brda]], te je završio hram njenog oca Jupitera na [[Kapitol (Rim)|Kapitolu]]. Dijanu su voljeli robovi i siromašni građani, koji su u njenom hramu tražili zaštitu. Takođe, štovale su ju žene kao božicu koja štiti djecu i porođaje. 
== Kultura ==
=== [[Religija]] ===
Dijanin je kult bio povezan u [[evropa|Evropi]] sa ženskim likom zvanim ''Kraljica Alfheima''. Riječ je o vilinskoj vladarici iz [[nordijska mitologija|nordijske mitologije]], koja vlada nad svijetlim vilenjacima.

Postoji jedna grana [[wicca|Wicce]], neopaganske religije, koja se naziva ''Dijaničkom Wiccom'', a posvećena je Dijani. Naziva se i ''Dijaničko vještičarenje'', te većina pripadnika te grupe štuje samo svoju Božicu. U nekim se tekstovima [[ime]] ''Lucifer'' koristi za Dijaninog brata Apolona.

''Stregerija'' je naziv za [[italija]]nsko vještičarenje, gdje je Dijana ''Kraljica vještica'', koja je stvorila svijet i svog brata Apolona, s kojim je postala vladarica [[svemir]]a.

== Također pogledajte ==
* [[Janus (mitologija)]]

=== Literatura ===
Dijanino se ime pojavljuje u nekoliko djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], među ostalima i u [[Romeo i Julija|Romeu i Juliji]]. 
=== Jezik ===
Rimska riječ ''Zână'' (&quot;[[vila]]&quot;) i leonska riječ ''xana'' (&quot;vodena [[nimfa]]&quot;) dolaze od Dijaninog imena. 
=== Pogreb princeze [[Diana Spencer|Diane]] ===
Na sprovodu princeze [[Diana Spencer|Diane Spencer]], prve žene princa [[Charles, princ od Velsa|Charlesa]], njen brat je [[Charles Spencer|Charles]] napravio vezu između svoje sestre i božice lova, rekavši da je ona bila najviše lovljena osoba modernog doba.
==Vanjski linkovi==

* [http://www.liverpoolmuseums.org.uk/picture-of-month/displaypicture.asp?venue=7&amp;id=130 ''Pejzaž sa Dijanom i Kalisto'' slika]
* [http://www.wga.hu/art/d/domenich/diana.jpg ''Dijana i njene Nimfe'' slika]
* [http://warburg.sas.ac.uk/vpc/VPC_search/subcats.php?cat_1=5&amp;cat_2=86 The Warburg Institute Iconographic Database: oko 1150 slika Dijane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130430152110/http://warburg.sas.ac.uk/vpc/VPC_search/subcats.php?cat_1=5&amp;cat_2=86 |date=30. 4. 2013 }}
{{Commonscat|Artemis}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>hlebkytdfbzav3vc67ns1ab02czjzcl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Selma Bajrami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102702</id>
    <revision>
      <id>3925223</id>
      <parentid>3915538</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:58:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3654" sha1="0yubjjbt65e3heyhttgxq2f3gg5g98c" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime_muzičara         = Selma Bajrami
| žanr                 = [[zabavna muzika|zabavna]], [[folk muzika|folk]], [[turbo-folk muzika|turbo-folk]]
| pozadina             = solo_izvođač
| slika                = Selma Bajrami performing at Modrac Lake concert, 2025.jpg
| karijera             = 1997–danas
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1980|7|4}}
| mjesto_rođenja       = [[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| izdavač              = Nimfa Sound, [[Grand Production]], Hayat Production, City Records, IDJ Tunes
| zanimanje            = pjevačica, tekstopisac, plesačica
| opis                 = Selma Bajrami tokom nastupa na [[Modrac]]u, 2025.
| instrument           = vokal
| veb-sajt             = {{URL|selmabajrami.com}}
}}
'''Selma Bajrami''' (rođena 4. jula 1980) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je pjevačica i medijska ličnost. Karijeru je započela 1998. izdavanjem albuma “Kad suza ne bude…”, a do danas, izdala je ukupno 9 studijskih albuma i snimila preko 30 muzičkih spotova. Učestvovala je na “BH Eurosong” takmičenju za izbor pjesme za Eurosong 2003. Najveću popularnost postigla je tokom 2000-ih i smatra se jednom od najistaknutijih i komercijalno najuspješnijih izvođačica popularne muzike iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Kad se pojave Hanka, Selma i Merlin: Najveće bh. Muzičke zvijezde zasjenile filmske! | url=https://azra.ba/izdvojeno/358134/kad-se-pojave-hanka-selma-i-merlin-najvece-bh-muzicke-zvijezde-zasjenile-filmske/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15. 8. 2024 |title=Selma Bajrami oduševila u Brčkom, vatromet za popularnu pjevačicu |url=https://bosnainfo.ba/selma-bajrami-odusevila-u-brckom-vatromet-za-popularnu-pjevacicu/ |access-date=17. 8. 2025 |website=BosnaInfo |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Prvi album, pod nazivom ''Kad suza ne bude'', snimila je 1998. u [[Beograd]]u (u studiju 'Time'). Autor pjesama je bio [[Milić Vukašinović]]. Drugi album je urađen u studiju [[Mića Nikolić|Miće Nikolića]]. Sa ovog albuma, pored naslovne pjesme &quot;Ljubav si ubio gade&quot;, su i pjesme &quot;Život liječi rane&quot; i &quot;Pijanica&quot;. Svoj sljedeći album i prvi u produkciji Dejana Abadića, koji je izašao pod nazivom ''Žena sa Balkana'', donio je karakterističan zvuk – pjesme poput &quot;Nano&quot;, &quot;Škorpija&quot;, &quot;Žena sirena&quot; i &quot;Bićeš moj&quot;. Autori pjesama na Selminom albumu koji je izašao 2005, pod nazivom ''Kakvo tijelo Selma ima'', bili su [[Dragan Brajović Braja]], Dragiša Baša i Nanin iz Tuzle.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Selma - Kakvo Tijelo Selma Ima|url=https://www.discogs.com/release/4161455-Selma-Kakvo-Tijelo-Selma-Ima|date=2004|accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio drugi album urađen u produkciji Abadića. Njen rad s grupom IF iz Tuzle kao i učešće u kvalifikacijama za [[Eurosong]] pjesmom [[Rafael Boban|Ranka Bobana]] &quot;Zaljubljena&quot;. Uslijedile su nove pjesme: &quot;Zakon sudbine&quot;, &quot;Bakšiš&quot;, &quot;Voli me do bola&quot;, &quot;Sarajevo&quot; .

== Diskografija ==
* ''Kad suza ne bude…'' (1998)
* ''Ljubav si ubio gade'' (1999)
* ''Revolucija'' (2001)
* ''Žena sa Balkana'' (2002)
* ''Kakvo tijelo Selma ima'' (2004)
* ''Ostrvo tuge'' (2007)
* ''Zakon sudbine'' (2010)
* ''Selma'' (2014)
* ''Embargo'' (2024)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2100245-Selma-Bajrami Selma Bajrami] na [[Discogs]]u

{{DEFAULTSORT:Bajrami, Selma}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>0yubjjbt65e3heyhttgxq2f3gg5g98c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Verlašević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133320</id>
    <revision>
      <id>3925240</id>
      <parentid>3900341</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4384" sha1="sh0dkdzzzqhs3d9mmiebbzzk0qxdkfr" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Nedžad Verlašević
| slika                     = 
| punoime                   = 
| nadimak                   = Smajo
| datumrođenja              = {{Datum rođenja|1955|10|8}}
| rodnigrad                 = [[Bratunac]]
| rodnadržava               = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                = {{Datum smrti i godine|2001|1|21|1955|10|8}}
| gradsmrti                 = [[Tuzla]]
| državasmrti               = [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| visina                    = 
| pozicija                  = 
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 1973-1974.
| klubovi1                   = [[FK Bratstvo Bratunac|Bratstvo]]
| nastupi(golovi)1           = -
| godine2                    = 1975-1983.
| klubovi2                   = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)2           = 215 (9)
| godine3                    = 1983.
| klubovi3                   = [[San Jose Earthquakes|Earthquakes]]
| nastupi(golovi)3           = 5 (0)
| godine4                    = 1983-1985.
| klubovi4                   = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)4           = 60 (1)
| godine5                    = 1985–1986.
| klubovi5                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)5           = 16 (0)
| godine6 		             = 1987–1990.
| klubovi6                   = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)6           = 75 (4)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine           = 1974-1975.
| nacionalneekipe            = {{Nowrap|[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije U-21|Jugoslavija U-21]]}}
| nacionalninastupi(golovi)  = 
| trenerklubovi              = [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Jugomagnat]]&lt;br/&gt;[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]&lt;br/&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br/&gt;[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]&lt;br/&gt;[[NK Gorica|Gorica]]
| trenergodine               =  1994–1996.&lt;br/&gt;1996–1998.&lt;br/&gt;1999.&lt;br/&gt;1999.&lt;br/&gt;2000.
| zadnjiuređaj               = 24. juni 2026
}}
'''Nedžad Verlašević - Smajo ''' ([[Bratunac]], 8. oktobar 1955 - [[Tuzla]], 21. januar 2001) nekadašnji je [[nogometaš]] koji je profesionalnu karijeru počeo i završio u [[FK Sloboda Tuzla|Slobodi]] iz Tuzle. Odigrao je najviše prvenstvenih utakmica u historiji Slobode. Na listi igrača koji su odigrali najviše utakmica (397) u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije je četvrti.

Nakon igračke karijere posvetio se trenerskom poslu.

Do 1992. radio sa mlađim kategorijama Slobode. U periodu od 1994. do 1996. vodi ekipu Sloga Jugomagnat sa kojom 1996. osvaja [[Kup Makedonije]].

Nakon 1996. vodi bosanskohercegovačke klubove Sloboda, [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-predstavnici-kluba-odali-pocast-hukicu-i-verlasevicu/11673/|title=FOTO: Predstavnici Kluba odali počast Hukiću i Verlaševiću|website=FK Željezničar|access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; te [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]] sa kojim u sezoni 1999/2000 osvaja prvo mjesto.

Sa Slobodom 1998. dolazi do finala Kup BiH. (Sarajevo - Sloboda 1:0). Kraći vremenski period vodi ekipe Željezničara i Gorice sa promjenjivim uspjehom.

Preminuo je 21.01.2001. u Tuzli, od posljedica srčanog udara.&lt;ref name=&quot;Sportske&quot;&gt;{{cite web|url=https://sportske.ba/foto-retrovizor-smajina-djela-i-ono-sto-je-uradio-za-slobodu-vjecno-zive/|title=FOTO retrovizor: Smajina djela i ono što je uradio za Slobodu vječno žive|date=26. 11. 2016|publisher=sportske.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20181202155103/http://sportske.ba/foto-retrovizor-smajina-djela-i-ono-sto-je-uradio-za-slobodu-vjecno-zive/|archive-date=2. 12. 2018|url-status=dead|access-date=16. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/nedzad-verlasevic/ Nedžad Verlašević] na weltfussball.de

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Verlašević, Nedžad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Bratunac]]
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Umrli 2001.]]
[[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]]</text>
      <sha1>sh0dkdzzzqhs3d9mmiebbzzk0qxdkfr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Muzička akademija u Sarajevu</title>
    <ns>1</ns>
    <id>134747</id>
    <revision>
      <id>3925212</id>
      <parentid>3915308</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4074" sha1="tpish2rg9g1e8jmrdlq412te00gbpwl" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Naslov članka ==

Pozdrav ekipa. Nekako sam mišljenja da svakoj visokoškolskoj ustanovi trebamo dodati njezin krovni organ - univerzitet kojem pripada. Mislim da se svaka tako i zove kao na primjer Muzička akdemija Univerziteta u Sarajevu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:42, 29 juli 2026 (CEST)
:nema zabune, jedna je akademija [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:53, 29 juli 2026 (CEST)

:Uzima se najčešće korišteni naziv, iz praktičnih razloga. Svakako se u uvodnoj rečenici i/ili infokutiji naglasi da je dio Univerziteta. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:24, 29 juli 2026 (CEST)
::Ok. Trebala bi mi onda pomoć, koji naslov da stavim za Helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Pokušala sam da napravim i šablon za policijske jedinice, ali negdje griješim, pa mi šablon ne funkcioniše. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 10:43, 29 juli 2026 (CEST)
:::to je potpoglavlje članka, sve dok ne bude 10 helikoptera :)  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:51, 29 juli 2026 (CEST)
:::Taj ide kakav jest. Samo, pitanje je relevantnosti za enciklopediju s obzirom na to da je to jedinica kantonalnog MUP-a. Za infokutije sam i ja laik jer se nisam bavio njima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:47, 29 juli 2026 (CEST)
::::Nekako mi djeluje kao historijski i infrastrukturni iskorak jer je prva takva na području FBiH, a nije namijenjena samo klasičnom policijskom radu, već ima ulogu u sistemu zaštite i spašavanja - nabavka letjelice vrijedne preko 30 miliona KM, školovanje vlastitog kadra, izgradnja namjenskog hangara od 3.000 m² na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Da li, iz svog iskustva, smatraš da je ovo relevantno za samostalni članak? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:01, 29 juli 2026 (CEST)
:::::Rekao bih da je na vagi. Ako joj je namjena lokalno djelovanje, onda prije da nije. No, opet, država nam je takva da mnoga tijela ili zakoni ne postoje na državnom nego na nižim nivoima i rade ono što bi država trebala raditi. Neka se i drugi izjasne: {{spomeni|AnToni}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Panasko}} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:54, 29 juli 2026 (CEST)
::::::Ne vidim relevantnost u toj vijesti, možda kao odlomak unutar nekog članka, ali kao zaseban članak mislim da nema tu relevantnost za enciklopediju. Također drugi MUP-ovi su nabavljali helikoptere. Na stranu moje lično mišljenje da je to odlična stvar za društvo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:57, 29 juli 2026 (CEST)
:::::::Ekipa, hvala na komentarima. Većina je saglasna da nema potrebe za ovim člankom, pa ulažem trud u druge :)  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 16:21, 29 juli 2026 (CEST)
::::::::Barem tema ne nedostaje :). Hvala ti na trudu i zalaganju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:28, 29 juli 2026 (CEST)
::::::::: Ne mislim da je članak o lokalnoj policijskoj jedinici relevantan za Wikipediju. Postoje lokalne organizacije, udruženja i sl. koje su opsegom značajnije i veće od navedene policijske jedinice, pa takođe nisu relevantne.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:19, 30 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>tpish2rg9g1e8jmrdlq412te00gbpwl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavle Sušić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137390</id>
    <revision>
      <id>3925297</id>
      <parentid>3898247</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4052" sha1="muscv68pbikln9qn4jiqsnrp560rktx" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Pavle Sušić
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1988|4|15}}
| rodnigrad                  = [[Vlasenica]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 171&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni, lijevo krilo]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 2006–2007.
| klubovi1                   = [[FK Srem]]
| nastupi(golovi)1           = 32 (1)
| godine2                    = 2007–2009.
| klubovi2                   = [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 2009–2012.
| klubovi3                   = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| nastupi(golovi)3           = 19 (3)
| godine4                    = 2012–2013.
| klubovi4                   = [[FK Leotar|Leotar]]
| nastupi(golovi)4           = 9 (1)
| godine5                    = 2013–2014.
| klubovi5                   = [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda]]
| nastupi(golovi)5           = 36 (1)
| godine6                    = 2014–2015.
| klubovi6                   = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| nastupi(golovi)6           = 4 (0)
| godine7                    = 2015.
| klubovi7                   = [[FK Leotar|Leotar]]
| nastupi(golovi)7           = 0 (0)
| godine8                    = 2015.
| klubovi8                   = [[HŠK Zrinjski]]
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 2015–2016.
| klubovi9                   = [[Granitas Klajpeda]]
| nastupi(golovi)9           = 13 (1)
| godine10                   = 2016–2017.
| klubovi10                  = [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost]]
| nastupi(golovi)10          = 35 (0)
| godine11                   = 2017–
| klubovi11                  = [[NK GOŠK Gabela|GOŠK]]
| nastupi(golovi)11          = 12 (0)
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = 
| nacionalninastupi(golovi)1 = 
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 10. juni 2026
}}
'''Pavle Sušić''' (rođen 15. aprila 1988) [[nogometaš]] je koji igra za [[NK Zvijezda Gradačac|NK Zvijezdu]] iz [[Gradačac|Gradačca]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/pavle-susic/leistungsdaten/spieler/47056|title=Pavle Susic - Career stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=10. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji ofanzivnog veznog igrača, posebno na lijevoj strani ili na centru.

== Karijera ==
Počeo je karijeru u [[FK Radnik Bijeljina]].&lt;ref&gt;http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4372:pavle-sui-nisam-oekivao-da-u-biti-starter&amp;catid=8:sport&amp;Itemid=9&lt;/ref&gt; Godine 2009. dolazi u [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]], s kojim je potpisao trogodišnji ugovor. U prvoj utakmici u dresu Zrinjskog upisao se u strijelce (Zagreb 4:1), dok je oficijelni debi imao protiv Slovana iz [[Bratislava|Bratislave]] u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.hskzrinjski.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=15&amp;Itemid=38&amp;lang=en Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090710040355/http://www.hskzrinjski.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=15&amp;Itemid=38&amp;lang=en |date=10. 7. 2009 }} na hskzrinjski.ba

{{Normativna kontrola}}
{{stub-sport}}

{{DEFAULTSORT:Sušić, Pavle}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Vlasenica]]
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>muscv68pbikln9qn4jiqsnrp560rktx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vernes Selimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137431</id>
    <revision>
      <id>3925302</id>
      <parentid>3898091</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3522" sha1="hjaqge0h8t2x44q8lr9ovaplullgbof" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Vernes Selimović
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1983|5|8}}
| rodnigrad                  = [[Donji Vakuf]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 188&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]]
| godine1                    =
| klubovi1                   = [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2006-2007.
| klubovi2                   = [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]
| nastupi(golovi)2           = 27 (10)
| godine3                    = 2007-2011.
| klubovi3                   = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| nastupi(golovi)3           = 81 (13)
| godine4                    = 2011-2014.
| klubovi4                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)4           = 97 (25)
| godine5                    = 2014-2016.
| klubovi5                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)5           = 50 (9)
| godine6                    = 2016-2017.
| klubovi6                   = [[NK Jajce|Jajce]]
| nastupi(golovi)6           = 15 (0)
| godine7                    = 2017-2018.
| klubovi7                   = [[NK Vitez|Vitez]]
| nastupi(golovi)7           = 14 (0)
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = 
| nacionalninastupi(golovi)1 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 9. juni 2026
}}
'''Vernes Selimović''' (rođen 8. maja 1983) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]], koji je na poziciji napadača&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/vernes-selimovic/leistungsdaten/spieler/38738|title=Vernes Selimovic - Career stats|website=www.transfermarkt.co.uk|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; igrao za [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]].

== Karijera ==
Prije Zrinjskog, Selimović je igrao za Iskru iz Bugojna te Jedinstvo iz Bihaća. Od 2007. je u mostarskom klubu. Osim pozicije napadača, Selimović još može igrati i poziciju desnog krila, na kojoj je nerijetko bio korišten.

U sezoni 2010/2011 skupio je 22 nastupa i 3 gola u ligi, te 6 nastupa i 2 gola u Evropi. Početkom iduće sezone potpisuje ugovor sa Željezničarom, što je označio kao stepenicu više u karijeri.

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.transfermarkt.co.uk/vernes-selimovic/leistungsdaten/spieler/38738 Vernes Selimović] na transfermarkt.co.uk

{{DEFAULTSORT:Selimović, Vernes}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Donji Vakuf]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Iskre Bugojno]]
[[Kategorija:Nogometaši Jedinstvo Bihaća]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]</text>
      <sha1>hjaqge0h8t2x44q8lr9ovaplullgbof</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Skočajić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137549</id>
    <revision>
      <id>3925301</id>
      <parentid>3898092</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4053" sha1="slb2fo8z9rtg4qv8y9dppq12q1n7il8" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Vladimir Skočajić
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja|1954|10|14}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = {{Datum smrti i godine|2024|12|11|1954|10|14}}
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 
| klubovi1                   = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 
| klubovi2                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 
| klubovi3                   = [[FK Igman Konjic|Igman]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = [[NK Stolac|Stolac]]
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 1977–1979.
| klubovi5                   = [[HNK Čapljina|Čapljina]]
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 1979–1983.
| klubovi6                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)6           = 153 (48)
| godine7                    = 1983–1985.
| klubovi7                   = [[Apollon Kalamarias F.C.]]
| nastupi(golovi)7           = 28 {{0}}(4)
| godine8                    = 1985–1987.
| klubovi8                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)8           = 
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = 
| nacionalninastupi(golovi)1 = 
| trenergodine               = 2000.
| trenerklubovi              = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br /&gt;[[HNK Branitelj Mostar|Branitelj]]
| zadnjeuređivanje           = 
}}
'''Vladimir Skočajić''' bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] trener, i bivši nogometaš. Ostao je upamćen kao vezni igrač&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldfootball.net/person/pe312712/vladimir-skocajic/|title=Vladimir Skočajić » Profile|website=worldfootball.net|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FK Velež Mostar|Veleža]] iz [[Mostar]]a, gdje je postigao 48 golova u 153 utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.studio88.ba/bh/40/sp/12506/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 10. 2010 |archive-date=6. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131718/http://www.studio88.ba/bh/40/sp/12506/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Preminuo je 11. decembra 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/4017768-umro-vladimir-skocajic|title=Umro Vladimir Skočajić|last=M|first=M.|date=11. 12. 2024|website=Telegraf.rs|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Vladimir Skočajić &quot;Taramba&quot; je počeo svoju karijeru u [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Poznat je po 4 gola postignuta protiv Dinama iz Zagreba, 9. februara 1980. Zanimljivo, meč je završio 9-2 za Velež. Jedini je igrač Veleža, uz Vladimira Matijevića, koji je osvojio kup bivše države 2 puta, 1981. i 1986. Završio je karijeru zbog ozbiljne saobraćajne nesreće, čiji je oporavak trajao 4 mjeseca. Nakon nogometne karijere, radio je i kao koordinator u školi nogometa [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] gdje je svojevremeno bio i trener.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Skočajić, Vladimir}}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Igmana Konjic]]</text>
      <sha1>slb2fo8z9rtg4qv8y9dppq12q1n7il8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spolni organi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137711</id>
    <revision>
      <id>3925148</id>
      <parentid>3925070</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T14:03:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-49993-37</username>
        <id>185794</id>
      </contributor>
      <origin>3925148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8520" sha1="t04qvtfwj7dmi4akhqa9xse8bj3d0v0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Female and male genitalia.png|mini|Ženski i muški spolni organi]]
'''Spolni organi''' su dijelovi anatomije čovjeka i drugih živih bića koji su uključeni i koji se koriste pri razmnožavanju i time sačinjavaju reproduktivni sistem kompleksnih organizama:
Termin genitalije se koristi za vanjski, vidljivi dio spolnih organa: penis i mošnje kod [[muškarac]]a, [[velike usne|velike]], [[male usne]] i [[klitoris]] u [[žena]].&lt;ref name=&quot;Clark&quot;&gt;{{cite book|last1=Clark|first1=Robert K.|title=Anatomy and Physiology: Understanding the Human Body|url=https://books.google.com/?id=4idMNpe04qgC&amp;pg=PA268&amp;lpg=PA268&amp;dq=primary+sex+organ#v=onepage&amp;q=primary%20sex%20organ&amp;f=false|publisher=Jones &amp; Bartlett Learning|access-date=19. 2. 2018|language=en|date=2005|isbn=9780763748166}}&lt;/ref&gt; Svi ostali označavaju se kao '''sekundarni spolni organi''' i pripadajuće '''sekundarne spolne oznake''', podeljene na '''vanjske spolne organe''' – '''genitalije''' ili '''genitale''', vidljive pri rođenju u oba spola – i '''unutrašnje spolne organe'''.&lt;ref name=&quot;Clark&quot;/&gt; 
[[datoteka:CharaV3.jpg|thumb|right|Spolni organi [[zelene alge]] ''[[Chara]]'' su muškkr [[Anteridija|antheridije]] (crveno) i ženske [[Arhegonija|arhegonije]] (smeđe).]]
[[Mahovine]], [[paprati]] i neke slične biljke, kao reproduktivne organe,  imaju [[gametangija|gametangije]], koje su dio [[gametofit]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://biology.clc.uc.edu/courses/Bio106/mosses.htm |title=Mosses and Ferns |publisher=Biology.clc.uc.edu |date=16. 3. 2001 |access-date=1. 8. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728014926/http://biology.clc.uc.edu/courses/Bio106/mosses.htm |archive-date=28. 7. 2012 |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt; [[Cvjetovi]] [[cvjetnica]] proizvode [[polen]] i [[jajna ćelija|jajne ćelije]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www2.estrellamountain.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookflowers.html |title=Flowering Plant Reproduction |publisher=Emc.maricopa.edu |date=18. 5. 2010 |access-date=1. 8. 2012 |archive-date=16. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180816184313/http://www2.estrellamountain.edu/faculty/farabee/biobk/BioBookflowers.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  ali sami spolni organi nalaze se unutar gametofita u polenu i [[jajna ćelija|ovulama]]. [[četinari|Crnogorične biljke]] takođe proizvode svoje  reproduktivne strukture unutar gametofita sadržane u [[šišarka]]ma i polenu. Šišarke i polen nisu sami seksualni organi.[[Datoteka:Heterosexual anal intercourse with woman on top.webm | mini | desno]][[Datoteka:Sexual intercourse in the woman on top position.webm | mini | desno]]

== Terminologija==
'''Primarni spolni organi''' su [[gonada|gonade]], spolni organi, tačnije [[testis]]i u [[mužjak]]a ili [[jajnici]] u ženki. Kao primarni spolni organi, gonade stvaraju reproduktivne [[gamet]]e koji sadrže nasljedne molekule [[DNK]]. Oni također proizvode većinu primarnih [[hormon]]a koji utiču na seksualni razvoj, te reguliraju druge spolne organe i seksualno diferencirano [[ponašanje]].
'''Sekundarni spolni organi''' odnose se na ostatak reproduktivnog sistema, bilo da je unutrašnji ili vanjski. [[Latinski]] izraz &quot;genitalije&quot;, ponekad skraćen kao &quot;genitali&quot;, koristi se za opisivanje spoljašnjih spolnih organa: kod muških sisara, [[penis]] i [[skrotum]]; a kod ženki sisara [[vulva]] i njeni organi.

Općenito u zoologiji, s obzirom na veliku raznolikost organa, fiziologija ponašanja uključenih u [[kopulacija|kopulaciju]], muški genitalije su strože definirane kao &quot;sve muške strukture koje se umeću u ženku ili koje se drže u blizini njenog [[gonopor]]a tokom prenosa sperme &quot;; ženske genitalije definiraju se kao &quot;oni dijelovi ženskog reproduktivnog trakta koji ostvaruju izravan kontakt s muškim genitalijama ili muškim proizvodima ([[spermatozoid]]i, spermatofore)&quot; tokom ili neposredno nakon kopulacije &quot;.&lt;ref&gt;Eberhard, W.G., 1985. Sexual Selection and Animal Genitalia. Harvard University Press&lt;/ref&gt;

==Sisari ==
=== Vanjski i unutrašnji organi ===
{{glavni|Reproduktivni sistem čovjeka}}
Vidljivi dio genitalija sisavaca kod muškaraca sastoji se od [[skrotum]] i [[penis]] a kod žena se sastoji od [[vulva]] ([[labia]], [[klitoris]] itd.) i [[vagina]].

U [[amniota|placentnih sisara]], ženke imaju dva genitalna otvora, vaginu i uretru, dok mužjaci imaju samo jedan, [[Vanjski otvor uretre (mužjak)|uretre]]..&lt;ref name=&quot;Wake1992&quot;&gt;{{cite book|author=Marvalee H. Wake|title=Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy|url=https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&amp;pg=PA583|access-date=6. 5. 2013|date=15. 9. 1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-87013-7|pages=583}}&lt;/ref&gt; Muške i ženske genitalije imaju mnogo nervnih završetaka, što rezultira ugodnim i vrlo osjetljivim dodirom.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=gbsZyQ1_muUC&amp;pg=PT13&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=tUF7T_LBIYaL8gPv9-SkCA&amp;ved=0CE8Q6AEwBQ#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Sexual Intimacy in Marriage]  William Cutrer&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=I9xrbK6CwzUC&amp;pg=PA9&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=oD97T8mgD-Or0QX0_d2uCQ&amp;ved=0CEoQ6AEwBA#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Daphne's Dance: True Tales in the Evolution of Woman's Sexual Awareness] Brigitta Olsen&lt;/ref&gt; U većini ljudskih društava, posebno u [[socijalni konzervativizam|konzervativnim]], izlaganje genitalija smatra se [[javna nepristojnost|javnom nepristojnošću]].&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=fxYhR6hqc3QC&amp;pg=PA219&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=_-IzT8-4N4bN0QXNwcm0Ag&amp;ved=0CDoQ6AEwAQ#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Unpopular Privacy: What Must We Hide?] retrieved 9 February 2012&lt;/ref&gt;
Kod  [[sisar]]a, spolni organi uključuju:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Mužjak]]
! [[Ženka]]
|-
|
*[[Bulbouretralne žlijezde]]
*[[Epididimis]]
*[[Penis]]
**[[Prepucij]]
**[[Frenulum penisa]]
**[[Glans penisa]]
*[[Prostata]]
*[[Skrotum]]
*[[Sjemenski kanalić]]i
*[[Testis]]i
[[Datoteka:ShortForeskin.jpg|thumb|center|Muški vanjski spolni organi bez stidnih dlaka]]
|
*[[Bartholinova žlijezda]]
*[[Fallopijeva tuba]]
*[[Jajnici]]
*[[Skeneova žlijezda]]
*[[Maternica]]
**[[Cerviks]]
*[[Vagina]]
*[[Vulva]]
**[[Himen]] 
**[[Klitoris]]
***[[Klitorisni frenulum]]
***[[Klitorisni glans]] (glans clitoridis)
*** [[Klitorisna kapuljača]]
** [[Labia]]
*** [[Labia majora]]
*** [[Labia minora]]
**** [[Frenulum labia minora]]&lt;ref name=&quot;Anne Fausto Sterling&quot;&gt;{{cite book|last=Fausto Sterling|first=Anne|title=Sexing The Body|year=2000|publisher=New York|location=New York|pages=44–77}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hosken, David J., and Paula Stockley. &quot;[http://www.sexologia.ulusofona.pt/biblio/Indice_files/Sexual%20selection%20and%20genital%20evolution.pdf Sexual selection and genital evolution].&quot; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171012045147/http://www.sexologia.ulusofona.pt/biblio/Indice_files/Sexual%20selection%20and%20genital%20evolution.pdf# |date=12. 10. 2017 }} Trends in Ecology &amp; Evolution 19.2 (2004): 87-93.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Arnqvist, Göran. &quot;[http://heart.sdsu.edu/~website/biology_307/pdfs/genitalia.pdf Comparative evidence for the evolution of genitalia by sexual selection].&quot; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120127135826/http://heart.sdsu.edu/~website/Biology_307/pdfs/genitalia.pdf# |date=27. 1. 2012 }} Nature 393.6687 (1998): 784.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schilthuizen, M. 2014. [https://books.google.nl/books?id=xqM7AgAAQBAJ&amp;pg=PT2&amp;dq=nature%27s+nether+regions&amp;hl=nl&amp;sa=X&amp;ei=iV3xVOmpLob7PJaagRA&amp;ved=0CCQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=nature's%20nether%20regions&amp;f=false Nature's Nether Regions: What the Sex Lives of Bugs, Birds, and Beasts Tell Us About Evolution, Biodiversity, and Ourselves]. Penguin USA&lt;/ref&gt; Stoga se među životinjama može naći velika raznolikost genitalnih oblika i funkcija.
[[Datoteka:Vulva with tiny labia minora.jpg|thumb|uspravno |center| Slika vanjskih spolnih organa čovjeka (obrijana stidna dlaka)]]
|}

== Također pogledajte ==
* [[Seksualnost]]
* [[Seks]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
*{{cite book|authors=Leonard, Janet L. and Alex Córdoba-Aguilar|title=The Evolution of Primary Sexual Characters in Animals|year=2010|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0199717033|url=https://books.google.com/books?id=PgtXj5R6OfMC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Sexual anatomy}}
{{ženski reproduktivni sistem}}
{{muški reproduktivni sistem}}

{{DEFAULTSORT:Sex Organ}}
[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]</text>
      <sha1>t04qvtfwj7dmi4akhqa9xse8bj3d0v0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sulejman Smajić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137767</id>
    <revision>
      <id>3925300</id>
      <parentid>3898094</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Karijera */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4829" sha1="frwf2ryldaxu2ud764xj7cv8ljhhm10" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| slika = 
| imenogometaša = Sulejman Smajić
| nadimak = Smajke, Antiša
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|6|25}}
| rodnigrad = [[Jajce]]
| rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| visina = 172&amp;nbsp;cm
| trenutniklub  = [[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen|KSC Lokeren]]
| brojnadresu = 19
| pozicija = ofanzivni vezni
| omladinskegodine = 1997-2001.
| omladinskipogoni = [[NK Iskra Bugojno|Iskra]]
| godine = 2001-2008.&lt;br&gt;2003-2004.&lt;br&gt;2008-2009.&lt;br&gt;2009-2011.&lt;br&gt;2011-2013.&lt;br&gt;2013-2016.&lt;br&gt;2016-2019.&lt;br&gt;Ukupno
| klubovi = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br&gt;[[NK Iskra Bugojno|Iskra]] ''(loan)''&lt;br&gt;[[F.C. Verbroedering Dender E.H.|FCV Dender]]&lt;br&gt;[[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen|KSC Lokeren]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br&gt;[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]&lt;br&gt;[[NK Metalleghe-BSI]]
| nastupi(golovi) = 115 (17)&lt;br&gt;19 (2)&lt;br&gt;28 (5)&lt;br&gt;29 (4)&lt;br&gt;21 (2)&lt;br&gt;63 (3)&lt;br&gt;52 (6)&lt;br&gt;327 (42)
| nacionalnegodine = 2004-2006.&lt;br&gt;2006.
| nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BIH]]
| nacionalninastupi(golovi) = 14 (1)&lt;br&gt;1 (0)
| trenergodine               =2019-danas
| trenerklubovi              = [[NK Metalleghe-BSI]] (sportski direktor)
| zadnjeuređivanje           = 9. juni 2026
}}
'''Sulejman Smajić''' (rođen 13. augusta 1984. u [[Jajce|Jajcu]]) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i sportski direktor . Nastupao je za [[NK Iskra Bugojno|Iskru]] iz [[Bugojno|Bugojna]], [[mostar]]ski [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] i belgijski [[F.C. Verbroedering Dender E.H.|Dender]] te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju BiH]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|U-21 reprezentaciju BiH]]. Igra za [[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen]].

== Karijera ==
Ovaj izrazito talentovani nogometaš karijeru je počeo u Iskri iz Bugojna. Godine 2004. primijetio ga je tadašnji trener ''plemića'' [[Franjo Džidić]] koji ga je doveo u Zrinjski i dao mu šansu da zaigra u prvoj generaciji Zrinjskog koja je osvojila naslov šampiona nogometne [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Već tu prvu sezonu Smajić se svidio navijačima koji su bili zadivljeni njegovim igračkim znanjem i brzinom. Navijači mu daju nadimke: &quot;Smajke&quot; i &quot;Antiša&quot;. U sezoni 2006/2007. Smajićeva igra je doslovno blistala te su najvjerniji navijači Zrinjskog [[Ultras Zrinjski|Ultrasi]], u toj sezoni Sulejmanu Smajić predali navijački trofej &quot;Filip Šunjić – Pipa&quot;.

Smajić je u zimskom prijelaznom roku sezone 2007/2008. trebao početi nastupati za [[Belgija|belgijski]] [[RSC Anderlecht|Anderlecht]], no ugovor karijere ipak nije potpisao. Na doktorskim pretragama u [[Zagreb]]u ustanovljeni su problemi sa [[srce]]m. Ti zdravstveni problemi doveli su u pitanje nastavak karijere. Zrinjski se iskazao korektnim i produžio je Smajićev ugovor na još dvije godine. I pored bolesti, Sulejman Smajić je bio odlučan te je tako počeo trenirati sa ostatkom tima. Potpuno se oporavio pred kraj sezone 2007/2008. i odigrao je nekoliko prvenstvenih utakmica.

Dana 4. juna 2008, odigrao je posljednju utakmicu u dresu Zrinjskog. Bilo je to finale [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|Kupa Bosne i Hercegovine]], u kojem je Zrinjski na kraju boljim izvođenjem penala porazio [[tuzla]]nsku [[FK Sloboda Tuzla|Slobodu]] i osvojio Nogometni kup Bosne i Hercegovine, po prvi put u svojoj historiji.

Nakon završetka sezone 2007/2008, Smajić je napustio Zrinjski i potpisao ugovor sa [[Belgija|belgijskim]] [[F.C. Verbroedering Dender E.H.|Denderom]].&lt;ref&gt;[http://www.footgoal.net/suite.php?selection=27508 Smajić et Džidić au FCV Dender EH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528175938/http://www.footgoal.net/suite.php?selection=27508|date=28. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; Svoj kvalitet potvrdio je u belgijskom Denderu. Već nakon nekoliko utakmica tamošnji mediji su počeli pisati da ovog 24-godišnjeg veznjaka prate veliki holandski klubovi [[AFC Ajax|Ajax]] i [[Feyenoord]], kao i dva kluba iz španske Primere. 7. jula 2009 je potpisao trogodišnji ugovor s belgijskim prvoligašem [[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokerenom]].&lt;ref&gt;http://www.hskzrinjski.info/vise.php?subaction=showfull&amp;id=1294300070&amp;archive=&amp;start_from=&amp;ucat=10&amp;{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Smajić, Sulejman}}
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Biografije, Jajce]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Lokerena]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]]</text>
      <sha1>frwf2ryldaxu2ud764xj7cv8ljhhm10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišo Smajlović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139319</id>
    <revision>
      <id>3925299</id>
      <parentid>3898095</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Igračka karijera */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4461" sha1="axp69e2aqokuf2c81y9vso4iuq5n12f" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mišo Smajlović
| slika                     = 
| punoime                   = Drago Smajlović
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1938|10|28|}}
| rodnigrad                 = [[Sarajevo]]
| rodnadržava               = [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 
| pozicija                  = Napadač
| omladinskegodine          = –1955.&lt;br&gt;1955–1958.
| omladinskipogoni          = [[FK Sloga Sarajevo|Sloga Sarajevo]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| godine1                   = 1958–1967.
| klubovi1                  = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1          = 166 (88)
| godine2                   = 1967–1968.
| klubovi2                  = [[Standard de Liège|Standard]]
| nastupi(golovi)2          = 21 (5)
| godine3                   = 1968–1969.
| klubovi3                  = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]
| nastupi(golovi)3          = 14 (4)
| godine4                   = 1969–1971.
| klubovi4                  = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)4          = 19 (3)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine          = 1963–1964.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi) = 4 (1)
| trenergodine              = 1988.&lt;br&gt;1988–1989.&lt;br&gt;1989–1991.&lt;br&gt;1994–1997.&lt;br&gt;1998.&lt;br&gt;2000–2002.
| trenerklubovi             = [[Toronto Croatia]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U-21]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Mišo Smajlović''' (roden 28. oktobra 1938. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i trener.

== Igračka karijera ==
Karijeru je počeo u lokalnom klubu FK Sloga. 1955. prelazi u omladinski tim [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]. Dvije godine kasnije potpisuje profesionalni ugovor sa Željezničarom za koji je odigrao 400 utakmica i postigao 241 pogodak.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/smajlovic-biti-sada-uz-ekipu-mi-mnogo-znaci/236548|title=Smajlović: Biti sada uz ekipu mi mnogo znači|date=12. 5. 2017|website=SPORTSPORT|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Bio je najbolji strijelac [[Prva fudbalska liga Jugoslavije|Jugoslovenske lige]] u sezoni 1962/63. sa 18 postignutih golova. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 4 utakmice uz jedan postignuti gol. Novinari su ga zvali &quot;Gospodin u kopačkama&quot; zbog svoje elgancije na terenu. 1967. godine, prešao je u [[Belgija|belgijski]] [[Standard Liege]]. Nakon godinu i po provedenih u [[Belgija|Belgiji]] vraća se u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Po povratku igrao je za [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpiju Ljubljana]] i [[NK Čelik|Čelik]] nakon čega je završio fudbalsku karijeru.

== Trenerska karijera ==
Smajlović je 1988. godine bio trener kanadskog kluba [[Toronto Croatia]]. U 3 navrata obavljao je dužnost trenera FK Željezničara, a također je radio kao sportski direktor u Željezničaru. Godine 1998 izabran je za selektora [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U21 reprezentacije]], a dvije godine kasnije postao je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije Bosne i Hercegovine]] gdje ostaje sve do isteka ugovora 2002.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Nogometni reprezentativac Srbije|1505}}

{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Najbolji strijelci Prvenstva Jugoslavije u nogometu}}

{{DEFAULTSORT:Smajlović, Mišo}}
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Standard Liègea]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpija Ljubljane (1911-2004)]]
[[Kategorija:Nogometaši Čelika]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>axp69e2aqokuf2c81y9vso4iuq5n12f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ognjen Vranješ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139613</id>
    <revision>
      <id>3925266</id>
      <parentid>3898546</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reprezentacija */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11829" sha1="dxhmn7ep6dxqxbmygpo01gezw8kxuzo" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ognjen Vranješ
| slika                      = Ognjen Vranjes.jpg
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1989|10|24}}
| rodnigrad                  = [[Banja Luka]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 183&amp;nbsp;cm&lt;ref&gt;{{cite web|title = Ognjen Vranješ|url = http://www.realsporting.com/webrsg/index.php/2015-01-31-19-58-46/plantilla/92-primer-equipo/6484-vranjes|website = realsporting.com|access-date = 30. 1. 2016|last = RSG|archive-date = 3. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160203052233/http://www.realsporting.com/webrsg/index.php/2015-01-31-19-58-46/plantilla/92-primer-equipo/6484-vranjes|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = Desni bek
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 2000–2006.
| omladinskipogoni           = [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| godine1                    = 2007–2009.
| klubovi1                   = [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| nastupi(golovi)1           = 41 (1)
| godine2                    = 2009–2010.
| klubovi2                   = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| nastupi(golovi)2           = 4 (0)
| godine3                    = 2010.
| klubovi3                   = → [[FK Napredak Kruševac|Napredak]]
| nastupi(golovi)3           = 12 (1)
| godine4                    = 2010.
| klubovi4                   = → [[FC Sheriff|Sheriff]]
| nastupi(golovi)4           = 10 (0)
| godine5                    = 2011–2012.
| klubovi5                   = [[FK Krasnodar|Krasnodar]]
| nastupi(golovi)5           = 40 (1)
| godine6                    = 2013.
| klubovi6                   = [[FK Alania Vladikavkaz|Alania]]
| nastupi(golovi)6           = 7 (2)
| godine7                    = 2014.
| klubovi7                   = [[Elazığspor]]
| nastupi(golovi)7           = 14 (0)
| godine8                    = 2014.
| klubovi8                   = [[Příbram]]
| nastupi(golovi)8           = 0 (0)
| godine9                    = 2015–2016.
| klubovi9                   = [[Gaziantepspor]]
| nastupi(golovi)9           = 25 (0)
| godine10                   = 2016.
| klubovi10                  = [[Real Sporting de Gijón|Sporting Gijón]]
| nastupi(golovi)10          = 11 (0)
| godine11                   = 2016.
| klubovi11                  = [[FC Tom Tomsk]]
| nastupi(golovi)11          = 7 (1)
| godine12                   = 2017–2018.
| klubovi12                  = [[AEK Atina]]
| nastupi(golovi)12          = 36 (5)
| godine13                   = 2018–2021.
| klubovi13                  = [[Anderlecht]]
| nastupi(golovi)13          = 14 (0)
| godine14                   = 2019–2020.
| klubovi14                  = → [[AEK Atina]]
| nastupi(golovi)14          = 18 (1)
| godine15                   = 2021.&lt;br /&gt;2021–2022.&lt;br /&gt;2022–2023.&lt;br /&gt;2023–2024.
| klubovi15                  = → [[Royal Charleroi Sporting Club|Charleroi]]&lt;br /&gt;[[AEK Atina]]&lt;br /&gt;[[Hatayspor]]&lt;br /&gt;[[FK Čukarički|Čukarički]]
| nastupi(golovi)15          = 9 (0)&lt;br /&gt;22 (3)&lt;br /&gt;15 (0)&lt;br /&gt;13 (0)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2008–2010.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 10 (2)
| nacionalnegodine2          = 2010–2018.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 38 (0)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 12. juni 2026
}}
'''Ognjen Vranješ''' (rođen 24. oktobra 1989) [[Bosanci|bosanskohercegovački]] je nogometaš i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]]&lt;ref&gt;https://www.klix.ba/sport/nogomet/ognjen-vranjes-izbacen-iz-nogometne-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/190219108.&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za belgijski klub [[RSC Anderlect]] na poziciji centralnog beka.&lt;ref&gt;http://www.transfermarkt.co.uk/ognjen-vranjes/profil/spieler/94807&lt;/ref&gt; Također može igrati i na poziciji desnog beka. Transfer vrijednost:6.000.000

== Klupska karijera ==
Svoje prve nogometne korake napravio je u rodnoj [[Banja Luka|Banjoj Luci]] gdje je igrama za [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|BH Premier ligi]] skrenuo pažnju inostranih klubova. Godine 2009. prelazi u [[FK Crvena zvezda|Crvenu Zvezdu]], odakle je bio posuđivan [[FK Napredak Kruševac|Napretku]] iz [[Kruševac|Kruševca]], te [[FC Sheriff|Sheriffu]] iz [[Tiraspol]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ognjen-vranjes/profil/spieler/94807|title=Ognjen Vranjes - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. januara 2011, za oko 300.000 [[euro|eura]] prelazi u [[Rusija|ruski]] klub [[FC Krasnodar]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/ognjen-vranjes-potpisao-za-krasnodar/49999|title=Ognjen Vranješ potpisao za Krasnodar!|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U decembru 2012, Vranješ potpisuje trogodišnji ugovor sa [[Rusija|ruskim]] klubom [[FC Alania Vladikavkaz|Alania Vadikavkazom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://scsport.ba/vijest/47484|title=Sport Centar - Ognjen Vranješ iz Krasnodara u Alaniju|last=www.scsport.ba|first=Sport Centar -|access-date=18. 8. 2016|archive-date=22. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140422031115/http://scsport.ba/vijest/47484|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U maju 2013, Vranješ doživljava najtežu povredu u karijeri zbog koje pauzira čak osam mjeseci.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/teza-povreda-zmaja-vranjes-mora-na-operaciju-ligamenata/104540|title=Teža povreda Zmaja: Vranješ mora na operaciju ligamenata|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon dugotrajnog oporavka i povratka u formu, Vranješ u januaru 2014. stavlja potpis na ugovor sa [[Turska|turskim]] klubom [[Elazığspor]]om.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/ognjen-vranjes-potpisao-za-elazigspor/140125063|title=Ognjen Vranješ potpisao za Elazigspor|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Već u februaru 2015, prelazi u [[Turska|turski]] klub [[Gaziantepspor]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/ognjen-vranjes-novi-igrac-gaziantepspora/150202132|title=Ognjen Vranješ novi igrač Gaziantepspora|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije, Vranješ sporazumno raskida ugovor sa Gaziantepsporom i potpisuje za [[Španija|španski]] klub [[Sporting iz Gijona|Sporting Gijon]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.realsporting.com/webrsg/index.php/template/actualidad/6480-el-sporting-ha-llegado-a-un-acuerdo-para-el-fichaje-del-internacional-bosnio-ognjen-vranjes|title=Vranjes, presentado oficialmente como jugador rojiblanco|access-date=18. 8. 2016|archive-date=28. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160128201519/http://www.realsporting.com/webrsg/index.php/template/actualidad/6480-el-sporting-ha-llegado-a-un-acuerdo-para-el-fichaje-del-internacional-bosnio-ognjen-vranjes|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon samo 11 odigranih utakmica za španski klub Sporting, trener kluba Abelardo objavljuje da više ne računa na Vranješa te da on može pronaći novi klub za narednu sezonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.goal.com/ba/news/6922/la-liga/2016/08/24/26815072/vranje%25C5%25A1-raskinuo-sa-sportingom?ICID=HP_HN_HP_RI_1_3|title=Vranješ raskinuo sa Sportingom - Goal.com|date=24. 8. 2016|access-date=24. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Krajem augusta 2016, Vranješ je kao slobodan igrač potpisao dvogodišnji ugovor sa ruskim klubom [[Tom tomsk|Tom Tomskom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/zvanicno-ognjen-vranjes-potpisao-za-tom-tomsk/204642|title=Zvanično: Ognjen Vranješ potpisao za Tom Tomsk|access-date=25. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A selekcije]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|bosanskohercegovačka mladu U-21]] reprezentaciju. Za A reprezentaciju debitovao je 16. novembra 2010. na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovačke|reprezentacije Slovačke]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ognjen-vranjes/nationalmannschaft/spieler/94807|title=Ognjen Vranjes - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014, tadašnji selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine, Safet Sušić, uvrstio je Vranješa na spisak igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo u Brazilu]]. Na prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva, Vranješ nije dobivao priliku, ali je odigrao posljednjih 30 minuta trećeg kola protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/index.html|title=2014 FIFA World Cup Brazil™ - Matches - Bosnia and Herzegovina-Iran - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=14. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160814115901/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2016. godine, nastupao je za BIH na [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Odigrao je polufinalni meč revijalnog turnira protiv selekcije Danske koji je završio remijem 2-2, ali je na penale BIH prošla u finale rezultatom 6-5. U finalnom meču turnira protiv selekcije Japana, Vranješ dobiva drugi žuti karton te biva isključen u drugom poluvremenu. BIH ipak uspijeva pobijediti Japan rezultatom 2-1 i osvojiti Kirin kup.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Statistika ==
'''Reprezentacija'''

''Ažurirano: 18. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=8|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2010.||1||0
|-
|2011.||1||0
|-
|2012.||6||0
|-
|2013.||2||0
|-
|2014.||5||0
|-
|2015.||6||0
|-
|2016.||4||0
|-
!colspan=2|Ukupno||25||0
|}

== Porodica ==
Njegov stariji brat [[Stojan Vranješ]] također je nogometaš.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Ognjen Vranješ}}
*{{BDFutbol|20055}}
* [http://www.transfermarkt.de/de/ognjen-vranjes/profil/spieler_94807.html Ognjen Vranješ] na transfermarkt.de

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vranješ, Ognjen}}
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Borca (Banja Luka)]]
[[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Nogometaši Krasnodara]]
[[Kategorija:Nogometaši Sheriff Tiraspola]]
[[Kategorija:Nogometaši Alanije Vladikavkaz]]
[[Kategorija:Nogometaši Elazığspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Gaziantepspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Sporting de Gijóna]]
[[Kategorija:Nogometaši Tom Tomska]]
[[Kategorija:Nogometaši AEK Atine]]
[[Kategorija:Nogometaši Charleroia]]
[[Kategorija:Nogometaši Anderlechta]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>dxhmn7ep6dxqxbmygpo01gezw8kxuzo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Subašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142823</id>
    <revision>
      <id>3925298</id>
      <parentid>3898235</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6560" sha1="03vgp3tzf52i3k50nv589la99qlh441" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Muhamed Subašić
| slika                     = 
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1988|3|19|}}
| rodnigrad                 = [[Ključ (općina)|Ključ]]
| rodnadržava               = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 186&amp;nbsp;cm
| pozicija                  = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek/krilo]]
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = [[Rielasingen-Arlen]]
| godine1                    = 2006-2007.
| klubovi1                   = [[NK Omladinac Sanica|Omladinac]]
| nastupi(golovi)1           = ? (?)
| godine2                    = 2007-2008.
| klubovi2                   = [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč]]
| nastupi(golovi)2           = ? (?)
| godine3                    = 2008-2009.
| klubovi3                   = [[FK Laktaši|Laktaši]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (1)
| godine4                    = 2009-2015.
| klubovi4                   = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
| nastupi(golovi)4           = 48 (1)
| godine5                    = 2011-2013.
| klubovi5                   = → [[SG Dinamo Dresden|Dinamo Dresden]]
| nastupi(golovi)5           = 25 (3)
| godine6                    = 2013–2014.
| klubovi6                   = → [[Oud-Heverlee Leuven|OH Leuven]]
| nastupi(golovi)6           = 8 (0)
| godine7                    = 2016–2020.
| klubovi7                   = [[SV Wacker Burghausen|Wacker Burghausen]]
| nastupi(golovi)7           = 113 (16)
| godine8                    = 2020–2023.
| klubovi8                   = [[Union Ostermiething]]
| nastupi(golovi)8           = 11 (4)
| godine9                    = 2023–2024.
| klubovi9                   = [[FC Töging]]
| nastupi(golovi)9           = 0 (0)
| godine10                   = 2024–2025.
| klubovi10                  = [[ASCK Simbach am Inn|Simbach am Inn]]
| nastupi(golovi)10          = 0 (0)
| godine11                   = 2025–
| klubovi11                  = [[Union St. Radegund]]
| nastupi(golovi)11          = 4 (2)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2009-2010.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 10 (0)
| nacionalnegodine2          = 2010-2011.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (1)
| trenergodine               = 2023–2024.&lt;br /&gt;2024–2025.
| trenerklubovi              = [[FC Töging]] (v. d. trenera)&lt;br /&gt;[[ASCK Simbach am Inn|Simbach am Inn]]
| zadnjeuređivanje           =  10. juni 2026.
}}
'''Muhamed Subašić''' (rođen 19. marta 1988. u [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]]. Trenutno nastupa za [[Union St. Radegund]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Muhamed Subasic {{!}} oefb.at|url=https://www.oefb.at/bewerbe/Spieler/7022906?Muhamed-Subasic|newspaper=oefb.at|access-date=10. 6. 2026|language=de|last=oefb.at}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Fudbalsku karijeru počeo je u [[Njemačka|Njemačkoj]] u omladinskom pogonu [[Rielasingen-Arlen]]a. Prvi klub u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] za koji je igrao bio je [[NK Podgrmeč Sanski Most|NK Podgrmeč]] iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. Debi u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|BH Premier ligi]] napravio je 2008. u dresu [[FK Laktaši|FK Laktaša]].&lt;ref&gt;http://www.olimpik.ba/cms/index.php?subai-muhamed{{dead link|date=februar 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Nakon impresivne sezone u [[Laktaši]]ma 2009. prelazi u [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportin.ba/vijesti.aspx?id=18249|title=Sportin.ba &amp;#124; Vijesti &amp;#124; Subašić u Olimpiku, a ne u Borcu|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120228211116/http://www.sportin.ba/vijesti.aspx?id=18249|archivedate=28. 2. 2012|url-status=dead|accessdate=30. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; U augustu 2011. odlazi na posudbu u njemački [[SG Dynamo Dresden|Dynamo Dresden]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/ino_fudbal/subasic-u-dynamo-dresdenu/63484|title=Subašić u Dynamo Dresdenu}}&lt;/ref&gt; gdje je ostao do 30. juna 2012.

== Reprezentacija ==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BiH]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. Prvi poziv u A selekciju dobio je za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|kvalifikacioni meč za Evropsko prvenstvo]] u septembru 2010. protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|reprezentacije Albanije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dnevnik.ba/sport/nogomet/safet-su%C5%A1i%C4%87-objavio-spisak-za-albaniju-pozvan-i-suba%C5%A1i%C4%87|title=Safet Sušić objavio spisak za Albaniju: Pozvan i Subašić! &amp;#124; Dnevnik.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20101006230455/http://www.dnevnik.ba/sport/nogomet/safet-su%C5%A1i%C4%87-objavio-spisak-za-albaniju-pozvan-i-suba%C5%A1i%C4%87|archive-date=6. 10. 2010|url-status=dead|access-date=15. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Debitovao je 17. novembra 2010. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovačke|reprezentacije Slovačke]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=25815|title=Player Database|website=eu-football.info|access-date=23. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 1. decembra 2010. na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentacije Poljske]] u [[Antalya|Antaliji]] u [[Turska|Turskoj]].

== Porodica ==
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zajedno s porodicom izbjegao je u [[Njemačka|Njemačku]], da bi se nakon završetka rata vratio u BiH.

== Reference ==

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transfermarkt.de/de/muhamed-subasic/profil/spieler_122251.html Profil na transfermarkt.de]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Subašić, Muhamed}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ključ]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Nogometaši Laktaša]]
[[Kategorija:Nogometaši Dynamo Dresdena]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>03vgp3tzf52i3k50nv589la99qlh441</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Negativan broj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145420</id>
    <revision>
      <id>3925150</id>
      <parentid>3601309</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T15:29:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>178686</id>
      </contributor>
      <origin>3925150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12423" sha1="rvkp9fyum2vtu026gt3e7l8ams80yfu" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Negativan broj''' je bilo koji [[realan broj]] koji je manji od [[nula|nule]]. Takvi [[broj]]evi se često koriste za reprezentaciju količine gubitka ili nedostajanja. Negativan broj je suprotan [[pozitivan broj|pozitivnom broju]], što znači da kada se ova dva broja saberu rezultat iznosi nulu.

== Simboli ==
Slijedeći simboli se koriste u [[matematika|matematici]] za označavanje [[skup]]ova negativnih brojeva:
* Skup negativnih [[realni broj|realnih brojeva]]: &lt;math&gt;\mathbb{R}^{-}&lt;/math&gt;
* Skup negativnih [[racionalan broj|racionalnih brojeva]]: &lt;math&gt;\mathbb{Q}^{-}&lt;/math&gt;
* Skup negativnih [[cijeli broj|cijelih brojeva]]: &lt;math&gt;\mathbb{Z}^{-}&lt;/math&gt; ili &lt;math&gt;\mathbb{N}&lt;/math&gt;

Za skup [[prirodan broj|prirodnih brojeva]] (&lt;math&gt;\mathbb{N}&lt;/math&gt;) očigledno ne postoji sličan [[simbol]], sa obzirom da on ne sadrži negativne brojeve.  

Negativni brojevi se često koriste za prikazivanje veličine gubitka ili nedostatka. Dug koji se duguje može se posmatrati kao negativna imovina. Ako određena količina, poput naboja elektrona, može imati jedan od dva suprotna smjera, tada se može izabrati – možda i proizvoljno – da se ti smjerovi razlikuju kao pozitivni i negativni. 

Negativni brojevi se koriste za opisivanje vrijednosti na skali koja ide ispod nule, kao što su Celzijusova i Fahrenheitova skala za temperaturu.  

&lt;math&gt;-(-3) = 3&lt;/math&gt; jer je  negacija negacije  prvobitna vrijednost. Negativni brojevi se obično pišu sa znakom minus ispred sebe. 

−3 predstavlja negativnu količinu veličine tri, a izgovara se i čita kao &quot;minus tri&quot; ili &quot;negativno tri&quot;.

Nasuprot tome, broj koji je veći od nule naziva se pozitivan; za nulu se smatra da nije ni pozitivna ni negativna. Pozitivnost broja može se naglasiti stavljanjem znaka plus ispred njega, npr. &lt;math&gt;+3&lt;/math&gt;. 

Uopšteno govoreći, negativnost ili pozitivnost broja naziva se njegovim znakom. Svaki [[Realan broj|realni broj]] osim nule je ili pozitivan ili negativan.

Nenegativni cijeli brojevi nazivaju se [[Skup prirodnih brojeva|prirodnim brojevim]]&lt;nowiki/&gt;a (tj.  &lt;math&gt;0, 1, 2, 3, ..&lt;/math&gt;), dok se pozitivni i negativni [[Skup cijelih brojeva|cijeli brojevi]] (zajedno sa nulom) nazivaju [[Cijeli broj|cijelim brojevima]] . Neke definicije prirodnih brojeva isključuju nulu. U knjigovodstvu se dugovani iznosi često prikazuju crvenim brojevima ili brojem u zagradama, kao alternativni način zapisivanja negativnih brojeva.

Negativni brojevi su se koristili u djelu ''Devet poglavlja o matematičkoj umjetnosti'', koje u svom sadašnjem obliku datira iz perioda kineske dinastije Han (202. p.n.e. – 220. n.e.), ali vrlo moguće sadrži i mnogo stariji materijal. &lt;ref&gt;Struik, page 32–33. &quot;''In these matrices we find negative numbers, which appear here for the first time in history.''&quot;&lt;/ref&gt;Liu Hui (oko 3. vijeka) uspostavio je pravila za sabiranje i oduzimanje negativnih brojeva. Do 7. vijeka, indijski matematičari poput Brahmagupte opisivali su upotrebu negativnih brojeva. Islamski matematičari su dalje razvili pravila za oduzimanje i množenje negativnih brojeva te rješavali probleme s negativnim koeficijentima. Prije nastanka koncepta negativnih brojeva, matematičari poput Diofanta smatrali su negativna rješenja problema &quot;lažnim&quot;, dok su jednačine koje su zahtijevale negativna rješenja opisivane kao apsurdne. Zapadni matematičari, poput Leibniza, smatrali su da su negativna brojevi nevažeći, ali su ih i dalje koristili u proračunima.

== Brojna prava ==
[[Datoteka:Number-line.gif|lijevo|mini]]
Odnos između negativnih brojeva, pozitivnih brojeva i nule često se prikazuje u obliku brojne prave (brojne linije):

Brojevi koji se na ovoj pravoj nalaze desno su veći, dok su brojevi koji se nalaze dalje ulijevo manji. Zbog toga se nula nalazi u sredini, s pozitivnim brojevima s desne strane i negativnim brojevima s lijeve strane.

Primijetite da se negativan broj s većom apsolutnom vrijednošću (veličinom) smatra manjim. Na primjer, iako je (pozitivno) 8 veće od (pozitivnog) 5, što se piše kao:

&lt;math&gt;8&gt;5&lt;/math&gt;

negativno 8 se smatra manjim od negativnog 5:

&lt;math&gt;-8&lt;-5&lt;/math&gt;

=== Kao rezultat oduzimanja ===
Na negativne brojeve se može gledati kao na rezultat oduzimanja većeg broja od manjeg. Na primjer, negativna trojka je rezultat oduzimanja tri od nule:

&lt;math&gt;0-3=-3&lt;/math&gt;

Uopšteno govoreći, oduzimanje većeg broja od manjeg daje negativan rezultat, pri čemu je veličina rezultata zapravo razlika između ta dva broja. Na primjer,

&lt;math&gt;5-8=-3&lt;/math&gt;

jer je &lt;math&gt;8 - 5 = 3&lt;/math&gt;

== Aritmetika koja uključuje negativne brojeve ==
Znak minus  '''−'''  označava operator kako za binarnu operaciju oduzimanja sa dva operanda (kao u &lt;math&gt;y - z&lt;/math&gt;), tako i za unarnu operaciju negacije s jednim operandom (kao u &lt;math&gt;- x&lt;/math&gt;ili dvaput u &lt;math&gt;-(-x)&lt;/math&gt;). Poseban slučaj unarne negacije javlja se kada ona djeluje na pozitivan broj, u kojem slučaju je rezultat negativan broj (kao u &lt;math&gt;-5&lt;/math&gt;).

Dvosmislenost simbola − uglavnom ne dovodi do dvosmislenosti u aritmetičkim izrazima, jer redoslijed operacija dopušta samo jednu ili drugu interpretaciju za svaki −. Međutim, to može dovesti do zabune i otežati čovjeku razumijevanje izraza kada se simboli operatora nalaze jedan pored drugog. Rješenje može biti stavljanje unarnog minusa u zagradu zajedno sa njegovim operandom.

Na primjer, izraz &lt;math&gt;7 + -5&lt;/math&gt; može biti jasniji ako se napiše kao &lt;math&gt;7 + (-5)&lt;/math&gt;(iako formalno znače potpuno istu stvar). Izraz oduzimanja &lt;math&gt;7 - 5 &lt;/math&gt;  je drugačiji izraz koji ne predstavlja iste operacije, ali daje isti krajnji rezultat.

=== Sabiranje ===
Sabiranje dva negativna broja je vrlo slično sabiranju dva pozitivna broja.

&lt;math&gt;(-3)+(-5)=-8&lt;/math&gt;

Ideja je da se dva duga mogu kombinovati u jedan jedinstveni dug veće vrijednosti.

Kada se sabire mješavina pozitivnih i negativnih brojeva, na negativne brojeve se može gledati kao na pozitivne količine koje se oduzimaju. 

&lt;math&gt;8+(-3)=8-3=5\quad \text{i}\quad (-2)+7=7-2=5&lt;/math&gt;

U prvom primjeru, potraživanje (kredit) od 8 kombinuje se s dugom od 3, što daje ukupno potraživanje od 5. Ako negativni broj ima veću vrijednost, rezultat je negativan:

&lt;math&gt;(-8)+3=3-8=-5\quad \text{i}\quad 2+(-7)=2-7=-5&lt;/math&gt;

Ovdje je potraživanje manje od duga, pa je neto rezultat dug.

=== Oduzimanje ===
Kao što je gore navedeno, moguće je da oduzimanje dva nenegativna broja da negativan odgovor:

&lt;math&gt;5-8=-3&lt;/math&gt;

Uopšteno govoreći, [[oduzimanje]] pozitivnog broja daje isti rezultat kao [[Sabiranje|i sabiranje]] negativnog broja jednake veličine. Dakle,

&lt;math&gt;5-8=5+(-8)=-3&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-3)-5=(-3)+(-5)=-8&lt;/math&gt;

S druge strane, oduzimanje negativnog broja daje isti rezultat kao i sabiranje pozitivnog broja jednake veličine. (Ideja je da je gubitak duga isto što i sticanje potraživanja/kredita.) Dakle,

&lt;math&gt;3-(-5)=3+5=8&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-5)-(-8)=(-5)+8=3&lt;/math&gt;

=== Množenje ===
[[Množenje]] negativnim brojem može se posmatrati kao promjena smjera vektora čija je veličina jednaka apsolutnoj vrijednosti proizvoda (umnoška) faktora. Kada se brojevi množe, veličina proizvoda je uvijek jednaka proizvodu dvije veličine faktora. Znak proizvoda se određuje prema sljedećim pravilima:

* Proizvod jednog pozitivnog i jednog negativnog broja je negativan.
* Proizvod dva negativna broja je pozitivan.

Dakle,

&lt;math&gt;(-2)\times 3=-6&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-2)\times (-3)=6&lt;/math&gt;

Razlog koji stoji iza prvog primjera je jednostavan: sabiranje tri broja &lt;math&gt;-2&lt;/math&gt; zajedno daje &lt;math&gt;-6&lt;/math&gt;:

&lt;math&gt;(-2)\times 3=(-2)+(-2)+(-2)=-6&lt;/math&gt;

Obrazloženje za drugi primjer je složenije. Ideja je ponovo u tome da je gubitak duga isto što i sticanje potraživanja (kredita). U ovom slučaju, gubitak dva duga od po tri zarezom je isto što i sticanje potraživanja od šest:

&lt;math&gt;(-2\text{ duga})\times (-3\text{ po dugu})=+6\text{ potraživanja}&lt;/math&gt;

Konvencija da je proizvod dva negativna broja pozitivan također je neophodna kako bi množenje pratilo distributivni zakon. U ovom slučaju znamo da je:

&lt;math&gt;(-2)\times (-3)+2\times (-3)=(-2+2)\times (-3)=0\times (-3)=0&lt;/math&gt;

Pošto je &lt;math&gt;2 \times (-3) = -6&lt;/math&gt;, proizvod &lt;math&gt;(-2) \times (-3)&lt;/math&gt; mora biti jednak 6.

Ova pravila vode do drugog (ekvivalentnog) pravila — znak bilo kojeg proizvoda a × b zavisi od znaka broja a na sljedeći način:

* ako je a pozitivan, tada je znak proizvoda a × b isti kao znak broja b, i
* ako je a negativan, tada je znak proizvoda a × b suprotan znaku broja b.

Opravdanje zašto je proizvod dva negativna broja pozitivan broj može se uočiti i u analizi kompleksnih brojeva.

=== Dijeljenje ===
Pravila za znakove kod [[Dijeljenje|dijeljenja]] su ista kao i za množenje. Na primjer,

&lt;math&gt;8\div (-2)=-4&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;(-8)\div 2=-4&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-8)\div (-2)=4&lt;/math&gt;

Ako djeljenik (dividend) i djelilac (divisor) imaju isti znak, rezultat je pozitivan; ako imaju različite znakove, rezultat je negativan.

=== Negacija i apsolutna vrijednost ===
Negativna verzija pozitivnog broja naziva se njegovom negacijom. Na primjer, −3 je negacija pozitivnog broja 3. Zbir broja i njegove negacije jednak je nuli:

&lt;math&gt;3+(-3)=0&lt;/math&gt;

To znači da je negacija pozitivnog broja zapravo aditivni inverz (suprotni element) tog broja.

Koristeći algebru, ovaj princip možemo zapisati kao algebarski identitet:

&lt;math&gt;x+(-x)=0&lt;/math&gt;

Ovaj identitet važi za bilo koji pozitivan broj x. On se može proširiti tako da važi za sve realne brojeve tako što ćemo definiciju negacije proširiti na nulu i negativne brojeve. Konkretno:

* Negacija broja 0 je 0, i
* Negacija negativnog broja je odgovarajući pozitivan broj.

Na primjer, negacija broja −3 je +3. Uopšteno govoreći:

&lt;math&gt;-(-x)=x&lt;/math&gt;

Apsolutna vrijednost broja je nenegativni broj iste veličine. Na primjer, apsolutna vrijednost broja −3 i apsolutna vrijednost broja 3 su jednake i iznose 3, dok je apsolutna vrijednost broja 0 jednaka 0.

Slično kao i kod racionalnih brojeva, skup prirodnih brojeva &lt;math&gt;\mathbb{N}&lt;/math&gt;možemo proširiti na skup cijelih brojeva &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;tako što ćemo cijele brojeve definisati kao uređeni par prirodnih brojeva (a, b). Sabiranje i množenje možemo proširiti na ove parove pomoću sljedećih pravila:

* &lt;math&gt;(a, b) + (c, d) = (a + c, b + d)&lt;/math&gt;
* &lt;math&gt;(a, b) \times (c, d) = (a \times c + b \times d, \, a \times d + b \times c)&lt;/math&gt;

Na ovim parovima definišemo relaciju ekvivalencije ~ pomoću sljedećeg pravila:

* &lt;math&gt;(a, b) \backsim (c, d)&lt;/math&gt; ako i samo ako je &lt;math&gt;a + d = b + c&lt;/math&gt;

Ova relacija ekvivalencije je kompatibilna sa sabiranjem i množenjem definisanim iznad, pa skup cijelih brojeva &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;možemo definisati kao '''faktor-skup''' (količnički skup)&lt;math&gt;\mathbb{N}^2 / \sim&lt;/math&gt;. To znači da dva para (a, b) i (c, d) smatramo identičnim ako su ekvivalentni u gore navedenom smislu. Primijetite da skup &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;, opremljen ovim operacijama sabiranja i množenja, predstavlja prsten, i zapravo je prototipski primjer prstena.

Također možemo definisati i totalni poredak na skupu &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;pišući:

* (a, b) ≤ (c, d) ako i samo ako je a + d ≤ b + c.

Ovo dovodi do aditivne nule u obliku (a, a), aditivnog inverza za par (a, b) u obliku (b, a), multiplikativne jedinice u obliku (a + 1, a), kao i do definicije oduzimanja:

&lt;math&gt;(a,b)-(c,d)=(a+d,b+c)&lt;/math&gt;

Ova konstrukcija je poseban slučaj Grothendieckove konstrukcije.

== Jedinstvenost ==
Aditivni inverz nekog broja je jedinstven, što se vidi iz sljedećeg dokaza. Kao što je već spomenuto, aditivni inverz broja definisan je kao vrijednost koja, kada se sabere s tim brojem, daje nulu.

Neka je x broj i neka je y njegov aditivni inverz. Pretpostavimo da je y' još jedan aditivni inverz broja x. Po definiciji:

&lt;math&gt;x+y^{\prime }=0\quad \text{i}\quad x+y=0&lt;/math&gt;

Iz toga slijedi da je x + y' = x + y. Koristeći zakon skraćivanja (kancelacije) za sabiranje, vidi se da je y' = y. Dakle, y je jednak bilo kojem drugom aditivnom inverzu broja x. To znači da je y jedinstveni aditivni inverz broja x.


== Također pogledajte ==
* [[Pozitivan broj]]

{{Brojevi}}

[[Kategorija:Brojevi]]
[[Kategorija:Cijeli brojevi]]
[[Kategorija:Elementarna aritmetika]]</text>
      <sha1>rvkp9fyum2vtu026gt3e7l8ams80yfu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Literarne nagrade po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>148220</id>
    <revision>
      <id>3925227</id>
      <parentid>3904187</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:59:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87" sha1="mrjbztfn7cy38dy1c9n2cw8jkqdmt27" xml:space="preserve">[[Kategorija:Literarne nagrade]]
[[Kategorija:Nagrade po temama i državama|Literarne]]</text>
      <sha1>mrjbztfn7cy38dy1c9n2cw8jkqdmt27</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Faraon</title>
    <ns>10</ns>
    <id>166391</id>
    <revision>
      <id>3925222</id>
      <parentid>3913407</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10415" sha1="dg2mtdvuzoi32hwri98ro9o9yx3ivvl" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Faraon
| naslov      = [[Faraon]]i &lt;small&gt;([[Spisak faraona]])&lt;/small&gt;
| tijeloklasa = hlist

| iznad        =
* Dinastičke Genealogije: [[Egipatska Četvrta Dinastija porodično stablo|4-ta]]
* [[Dvanaesta dinastija Egipatskog porodičnog stabla|12-ta]]
* [[Porodično stablo Osamnaeste dinastija Egipta|18-ta]]
* [[Devetnaesta dinastija Egipatskog porodičnog stabla|19-ta]]
* [[Dvadeseta dinastija Egipatskog porodičnog stabla|20-ta]]
* [[Dvadesetprva dinastija Egipatskog porodičnog stabla|21&lt;sup&gt;st&lt;/sup&gt;]]
* [[Dvadesetpeta dinastija Egipatskog porodičnog stabla|25-ta]]
* [[Dvadesetšesta dinastija Egipatskog porodičnog stabla|26-ta]]
* [[Ahemenidsko porodično stablo|27-ta]]
* [[Ahemenidsko porodično stablo|31&lt;sup&gt;st&lt;/sup&gt;]]
* [[Ptolomejsko porodično stablo|Ptolomejsko]]
| stanje  = collapsed

| grupa1  = [[Naqada III|Protodinastički Period]]&lt;br /&gt;(prije 3150. p. n. e.)
| podaci1   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Donji Egipat]]
            | podaci1      =
* [[Hsekiu]]
* [[Khayu]]
* [[Tiu (faraon)|Tiu]]
* [[Thesh]]
* [[Neheb]]
* [[Wazner]]
* [[Mekh]]
            | grupa2     = [[Gornji Egipat]]
            | podaci2      =
* [[Scorpion I]]
* [[Double Falcon]]
* [[Iry-Hor]]
* [[Ka (faraon)|Ka]]
* [[King Scorpion|Scorpion II]]
* [[Narmer]]}}

| grupa2  = [[Rani Dinastički Period Egipta|Rani Dinastički Period]]&lt;br /&gt;(3150–2686. p. n. e.)
| podaci2   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Prva dinastija Egipta|Dinastija I]]
            | podaci1      =
* [[Menes]]
* [[Hor-Aha]]
* [[Djer]]
* [[Djet]]
* [[Den (faraon)|Den]]
* [[Anedjib]]
* [[Semerkhet]]
* [[Kaa (faraon)|Kaa]]
* [[Sneferka]]
* [[Horus Bird (faraon)|Horus Bird]]
            | grupa2     = [[Druga dinastija Egipta|Dinastija II]]
            | podaci2      =
* [[Hotepsekhemwy]]
* [[Raneb]]
* [[Nynetjer]]
* [[Ba (faraon)|Ba]]
* [[Nubnefer]]
* [[Weneg (faraon)|Weneg-Nebty]]
* [[Wadjenes]]
* [[Senedj]]
* [[Seth-Peribsen]]
* [[Sekhemib]]
* [[Neferkara I]]
* [[Neferkasokar]]
* [[Hudjefa I]]
* [[Khasekhemwy]]}}

| grupa3  = [[Staro carstvo Egipta|Staro carstvo]]&lt;br /&gt;(2686–2181. p.n.e.)
| podaci3   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Treća dinastija Egipta|Dinastija III]]
            | podaci1      =
* [[Džozer]]
* [[Sanakht]]e
* [[Sekhemkhet]]
* [[Khaba]]
* [[Huni]]
            | grupa2     = [[Četvrta dinastija Egipta|Dinastija IV]]
            | podaci2      =
* [[Sneferu|Snefru]]
* [[Khufu]]
* [[Djedefre]]
* [[Khafra|Khafre]]
* [[Menkaure]]
* [[Shepseskaf]]
            | grupa3     = [[Peta dinastija Egipta|Dinastija V]]
            | podaci3      =
* [[Userkaf]]
* [[Sahure]]
* [[Neferirkare Kakai]]
* [[Shepseskare Isi|Shepseskare]]
* [[Neferefre]]
* [[Nyuserre Ini|Niuserre]]
* [[Menkauhor Kaiu|Menkauhor]]
* [[Djedkare Isesi|Djedkare]]
* [[Unas]]
            | grupa4     = [[Šesta dinastija Egipta|Dinastija VI]]
            | podaci4      =
* [[Teti]]
* [[Pepi I Meryre|Pepi I]]
* [[Merenre Nemtyemsaf I|Merenre]]
* [[Pepi II Neferkare|Pepi II]]}}

| grupa4  = [[Prvi prelazni period Egipta|1. &lt;sup&gt;&lt;/sup&gt;prelazni period]]&lt;br /&gt;(2181–2040. p. n. e.)
| podaci4   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Sedma i osma dinastija Egipta|Dinastije VII &amp; VIII]]
            | podaci1      =
* [[Wadjkare]]
* [[Qakare Ibi|Qakare Iby]]
            | grupa2     = [[Deveta dinastija Egipta|Dinastije IX]] &amp; [[Deseta dinastija Egipta|X]]
            | podaci2      =
* [[Meryibre Khety (faraon)|Meryibre Khety]]
* [[Merikare|Merykare]]
* [[Kaneferre]]
* [[Nebkaure Akhtoy]]}}

| grupa5  = [[Srednje carstvo Egipta|Srednje carstvo]]&lt;br /&gt;(2040–1782. p. n. e.)
| podaci5   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Jedanaesta dinastija Egipta|Dinastija XI]]
            | podaci1      =
* [[Mentuhotep I]]
* [[Intef I]]
* [[Intef II]]
* [[Intef III]]
* [[Mentuhotep II]]
* [[Mentuhotep III]]
* [[Mentuhotep IV]]
            | grupa2     = [[Dvanaesta dinastija Egipta|Dinastija XII]]
            | podaci2      =
* [[Amenemhat I|Amenemhet I]]
* [[Senusret I]]
* [[Amenemhat II|Amenemhet II]]
* [[Senusret II]]
* [[Senusret III]]
* [[Amenemhat III|Amenemhet III]]
* [[Amenemhat IV|Amenemhet IV]]
* [[Sobekneferu|Sobeknefru]]♀}}

| grupa6  = [[Drugi Prelazni Period Egipta|2. &lt;sup&gt;&lt;/sup&gt; Prelazni Period]]&lt;br /&gt;(1782–1570. p. n. e.)
| podaci6   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Trinaesta dinastija Egipta|Dinastija XIII]]
            | podaci1      =
* [[Wegaf]]
* [[Amenemhet VI|Ameny Intef IV]]
* [[Hor (faraon)|Hor]]
* [[Sobekhotep II]]
* [[Khendjer]]
* [[Sobekhotep III]]
* [[Neferhotep I]]
* [[Sobekhotep IV]]
* [[Merneferre Ay]]
* [[Merhotepre Ini]]
            | grupa2     = [[Četrnaesta dinastija Egipta|Dinastija XIV]]
            | podaci2      =
* [[Nehesy]]
            | grupa3     = [[Petnaesta dinastija Egipta|Dinastija XV]]
            | podaci3      =
* [[Sakir-Har]]
* [[Khyan]]
* [[Apepi (faraon)|Apepi I]]
* [[Khamudi]]
            | grupa4     = [[Šesnaesta dinastija Egipta|Dinastija XVI]]
            | podaci4      =
* [[Anat-her|Anather]]
* [[Yakobaam]]
            | grupa5     = [[Sedamnaesta dinastija Egipta|Dinastija XVII]]
            | podaci5      =
* [[Sobekemsaf I]]
* [[Sobekemsaf II]]
* [[Sekhemre-Wepmaat Intef|Intef V]]
* [[Nubkheperre Intef|Intef VII]]
* [[Senakhtenre Ahmose|Senakhtenre]]
* [[Seqenenre Tao|Tao]]
* [[Kamose]]}}

| grupa7  = [[Novo carstvo Egipta|Novo carstvo]]&lt;br /&gt;(1570–1070. p. n. e.)
| podaci7   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Osamnaesta dinastija Egipta|Dinastija XVIII]]
            | podaci1      =
* [[Ahmose I]]
* [[Amenhotep I]]
* [[Thutmose I|Tuthmosis I]]
* [[Thutmose II|Tuthmosis II]]
* [[Thutmose III|Tuthmosis III]]
* [[Hatshepsut]]♀
* [[Amenhotep II]]
* [[Thutmose IV|Tuthmosis IV]]
* [[Amenhotep III]]
* [[Ehnaton|Akhenaten]]
* [[Smenkhkare]]
* [[Tutankhamun]]
* [[Ay]]
* [[Horemheb]]
            | grupa2     = [[Devetnaesta dinastija Egipta|Dinastija XIX]]
            | podaci2      =
* [[Ramzes I]]
* [[Seti I]]
* [[Ramzes II]]
* [[Merneptah]]
* [[Amenmesse]]s
* [[Seti II]]
* [[Siptah]]
* [[Twosret]]♀
            | grupa3     = [[Dvadeseta dinastija Egipta|Dinastija XX]]
            | podaci3      =
* [[Setnakhte]]
* [[Ramzes III]]
* [[Ramzes IV]]
* [[Ramzes V]]
* [[Ramzes VI]]
* [[Ramzes VII]]
* [[Ramzes VIII]]
* [[Ramzes IX]]
* [[Ramzes X]]
* [[Ramzes XI]]}}

| grupa8  = [[Treći Prelazni Period Egipta|3. &lt;sup&gt;&lt;/sup&gt;Prelazni Period]]&lt;br /&gt;(1069–525. p. n. e.)
| podaci8   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Dvadesetprva dinastija Egipta|Dinastija XXI]]
            | podaci1      =
* [[Smendes|Smendes I]]
* [[Amenemnisu]]
* [[Psusennes I]]
* [[Amenemope (faraon)|Amenemope]]
* [[Osorkon the Elder]]
* [[Siamun]]
* [[Psusennes II]]
            | grupa2     = [[Dvadesetdruga dinastija Egipta|Dinastija XXII]]
            | podaci2      =
* [[Sheshonk I|Sheshonq I]]
* [[Osorkon I]]
* [[Sheshonk II|Sheshonq II]]
* [[Takelot I]]
* [[Osorkon II]]
* [[Takelot II]]
* [[Sheshonk III|Sheshonq III]]
* [[Pami]]
* [[Shoshenq V|Sheshonq V]]
* [[Osorkon IV]]
            | grupa3     = [[Dvadesettreća dinastija Egipta|Dinastija XXIII]]
            | podaci3      =
* [[Pedubast I|Pedibastet]]
* [[Shoshenq VI|Sheshonq IV]]
* [[Osorkon III]]
* [[Takelot III]]
* [[Rudamun|Rudamon]]
* [[Iuput II|Iuput]]
            | grupa4     = [[Dvadesetčetvrta dinastija Egipta|Dinastija XXIV]]
            | podaci4      =
* [[Tefnakht]]
* [[Bakenranef|Bakenrenef]]
            | grupa5     = [[Dvadesetpeta dinastija Egipta|Dinastija XXV]]
            | podaci5      =
* [[Piye|Piankhi]]
* [[Shabaka]]
* [[Shebitku]]
* [[Taharqa]]
* [[Tantamani|Tanutamun]]
            | grupa6     = [[Dvadesetšesta dinastija Egipta|Dinastija XXVI]]
            | podaci6      =
* [[Psamtik I]]
* [[Necho II|Nekau]]
* [[Psamtik II]]
* [[Apries|Wahibre]]
* [[Amasis II|Ahmose II]]
* [[Psamtik III]]}}

| grupa9  = [[Kasni Period drevnog Egipta|Kasni Period]]&lt;br /&gt;(525–332. p.n.e.)
| podaci9   = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | grupa1     = [[Dvadesetsedma dinastija Egipta|Dinastija XXVII]]
            | podaci1      =
* [[Cambyses II]]
* [[Darius I]]
* [[Xerxes I od Perzije|Xerxes]]
* [[Artaxerxes I od Perzije|Artaxerxes I]]
* [[Darius II od Perzije|Darius II]]
            | grupa2     = [[Dvadesetosma dinastija Egipta|Dinastija XXVIII]]
            | podaci2      =
* [[Amyrtaeus]]
            | grupa3     = [[Dvadesetdeveta dinastija Egipta|Dinastija XXIX]]
            | podaci3      =
* [[Nepherites I|Nefaarud I]]
* [[Hakor]]
            | grupa4     = [[Trideseta dinastija Egipta|Dinastija XXX]]
            | podaci4      =
* [[Nectanebo I]]
* [[Teos EgiptaTeos]]
* [[Nectanebo II]]
            | grupa5     = [[Tridesetprva dinastija Egipta|Dinastija XXXI]]
            | podaci5      =
* [[Artaxerxes III]]
* [[Arses od Perzije|Arses]]
* [[Darius III of Persia|Darius III]]}}

| grupa10 = [[Historija ptolomejskog Egipta|Helenistički Period]]&lt;br /&gt;(332–30. p. n. e.)
| podaci10  = {{Navkutija|dijete
            | grupastil = text-align:left
            | evenodd = swap
            | grupa1     = [[Argead dinastija|Argead Dinastija (XXXII)]]
            | podaci1      =
* [[Aleksandar Veliki]]
* [[Filip III Makedonski]]
* [[Aleksandar IV Makedonski]]
            | grupa2     = [[Ptolomejska dinastija|Ptolomejska Dinastija]]
            | podaci2      =
* [[Ptolemej I Soter]]
* [[Ptolemej II Filadelf]]
* [[Ptolemej III Euergetes]]
* [[Ptolemej IV Philopator]]
* [[Ptolemej V Epiphanes]]
* [[Ptolemej VI Philometor]]
* [[Ptolemej VII Neos Philopator]]
* [[Ptolemej VIII Physcon]]
* [[Ptolemej IX Lathyros]]
* [[Ptolemej X Alexander I]]
* [[Ptolemej XI Alexander II]]
* [[Ptolemej XII Auletes]]
* [[Berenice IV EgiptaBerenice IV]]♀
* [[Kleopatra VII]]♀
* [[Caesarion|Ptolemy XV Caesarion]]}}

| ispod   =
* [[Venus symbol|♀]] označava ženskog faraona
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Faraoni|τ]]
[[Kategorija:Faraonska dinastija]]
[[Kategorija:Navigacijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dg2mtdvuzoi32hwri98ro9o9yx3ivvl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tetraetil olovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>167035</id>
    <revision>
      <id>3925230</id>
      <parentid>3902587</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1454" sha1="pbw8che3v9ul78sgq7hizus06akzp06" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula   = [[Datoteka:Tetraethyllead-3D-balls.png|150px]]
| Hemijski spoj        = Tetraetilplumban
| Druga imena          = Tetraetil olovo
| Sumarna formula      = [Pb(C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]
| CAS registarski broj = 78-00-2
| Kratki opis          = bezbojna uljasta tečnost
| Molarna masa         = 324,13313 g/mol
| Agregatno stanje     = tekuće
| Gustoća              = 1,653 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Tačka topljenja      = −136 °C
| Tačka ključanja      = 84 °C
| Pritisak pare        = 
| Rastvorljivost       = 
| Dipolni moment       = 0 D
}}
'''Tetraetil olovo''' [Pb(C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;] je bezbojna uljasta tečnost s mirisom plijesni.

== Upotreba ==
Koristi se kao antidetonator ili sredstvo protiv stvaranja udara u [[Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem|motoru s unutrašnjim sagorijevanjem]] pri sagorijevanju [[benzin]]a. Po litri benzina dodaje se 0,5 g tetraetil olova. Kao aditiv benzinu još uvijek se koristi u nerazvijenim zemljama. U razvijenim zemljama kao antidetonator u bezolovnom benzinu koristi se metil-terc-butil eter [(CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COCH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]

== Također pogledajte ==
* [[Olovo]]

== Reference ==
* Dietmar Seyferth, The Rise and Fall of Tetraethyllead. 2, Organometallics, 2003, 22, 5154
{{Commonscat|Tetraethyllead}}
{{Spojevi olova}}

[[Kategorija:Spojevi olova]]
[[Kategorija:Neurotoksini]]</text>
      <sha1>pbw8che3v9ul78sgq7hizus06akzp06</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čečenska Republika Ičkerija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170663</id>
    <revision>
      <id>3925166</id>
      <parentid>3772689</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:53:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Summershell67</username>
        <id>185159</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3925166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4603" sha1="g3611s7nvhk3uf5j6i7nd15m2v9jrxi" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime    = Čečenska Republika Ičkerija
| izvorno_ime     = Нохчийн Республика Нохчийчоь&lt;br /&gt;Чеченская Республика Ичкерия
| genitiv         = Čečenske Republike Ičkerije
| razdoblje       = [[1991]] - [[2000]]
| država_prije1   = SSSR
| država_prije_zastava1 = Flag of the Soviet Union.svg
| država_prije2   = 
| država_prije_zastava2 = 
| država_prije3   = 
| država_prije_zastava3 = 
| država_prije4   = 
| država_prije_zastava4 = 
| država_prije5   = 
| država_prije_zastava5 = 
| država_poslije1 = Rusija
| država_poslije_zastava1 = Flag of Russia.svg
| država_poslije2 = 
| država_poslije_zastava2 = 
| država_poslije3 = 
| država_poslije_zastava3 = 
| država_poslije4 = 
| država_poslije_zastava4 = 
| država_poslije5 = 
| država_poslije_zastava5 = 
| zastava         = Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg
| grb             = Coat of arms of the Chechen Republic of Ichkeria.svg
| uzrečica        = ''Sloboda ili smrt''
| himna           = ''Joƶalla ya marşo!''
| karta           = LocationIchkeria.png
| glavni_grad     = [[Grozni]]
| glavni_grad_kordinati = 
| najveći_grad    = [[Grozni]]
| službeni_jezik  = [[čečenski]], [[ruski]]
| etničke_grupe   = [[Čečeni]], [[Rusi]] i dr.
| državno_uređenje = 
| vrsta_vlasti    = Predsjednik
| godina_prve_vlasti = 1991 - 1996 (prvi)
| vladar_prva_vlast = [[Džohar Dudajev]]
| godina_druge_vlasti = 1996 - 1997
| vladar_druga_vlast = [[Zelimkhan Jandarbijev]]
| godina_treće_vlasti = 1997 - 2000 (zadnji)
| vladar_treća_vlast = [[Aslan Maskhadov]]
| nezavisnost     = 
| nezavisnost_priznato = [[8. juni]] [[1991]].
| površina        = 15.300 km 2
| po_površini_na_svijetu = 
| procenat_vode   = 
| stanovnika      = 1,103,686
| stanovnika_godina = 2002
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća         = 72,1 st / km 2
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 
| valuta          = [[ruska rublja]], [[čečenski nahar]]
| vremenska_zona  = 
| internetski_nastavak = 
| pozivni_broj    = 
| komentar        = |
}}

'''Čečenska Republika Ičkerija''' je bila nepriznata separatistička država koja osnovana tokom raspada [[SSSR]] [[1991]] godine. Postojanje ove države su obilježila dva rata sa ciljem nezavisnosti [[Čečenija|Čečenije]] od [[Rusija|Rusije]]. Prvi predsjednik ove države je bio [[Džohar Dudajev]] koji je proglasio nezavisnost Čečenije, usljed čega je uslijedio rat sa Rusijom tokom kojeg je poginuo [[Džohar Dudajev]]. Međunarodno je bila priznata jedino od [[Gruzija|Gruzije]], te od [[afganistan]]skih [[Talibani|Talibana]].

==Historija==

Dudajev, proglašava [[8. juni|8. juna]] [[1991]]. godine Čečeniju nezavisnu od [[SSSR|Sovjetskog saveza]], i [[Rusija|Rusije]] te postaje prvi predsjednik te samoproglašene države. Države nije bila priznata niti od jedne države svijeta, osim [[Gruzija|Gruzije]]. Čečenija je bila vrlo nestabilna zbog moguće ruske vojne intervencije. Formirana je prva vlada ove države u martu [[1992]]. godine, međutim nakon mjesec dana opozicija je pokušala izvesti državni udar, čiji je pokušaj ugušen silom. Dudajev uvodi izravnu predsjedničku vlast te raspušta parlament u [[Juni|junu]] [[1992]]. Etnički sukobi i netrpeljivost između [[Čečeni|Čečena]] i [[Rusi|Rusa]] rastu što rezultira eskalacijom sukoba i nasilja. Deseci hiljada [[Rusi|Rusa]], [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], [[Armeni|Armena]] napuštaju domove i radna mjesta u Čečeniji zbog diskriminacije i kršenja ljudskih prava ne-čečenskog stanovništva. Industrija u Čečeniji propada zbog odlaska ruskih inžinjera. Tokom sukoba u susjednoj Osetiji Rusija šalje vojne trupe u blizinu čečenske granice, zbog čega Dudajev prijeti općom mobilizacijom stanovništva.

Rusi tajno šalju vojnu i financijsku pomoć separatistima što dovodi do daljne eskalacije sukoba i početka rata poznatog kao [[Prvi čečenski rat]]. Tokom [[Novembar|novembra]] [[1994]]. ruski vojnici i dobrovoljci su pokušali uz pomoć vazduhoplovstva osvojiti [[Grozni]], ali bezuspješno. Nakon toga [[Boris Jeljcin]] šalje vojne trupe u Čečeniju sa ciljem ponovnog uspostavljanja državno-ustavnog poretka u Rusije u Čečeniji, što završava primirjem. Predsjednik Dudajev je ubijen [[21. april]]a [[1996]] godine pomoću dva laserski navođena projektila, dok se služio satelitskim telefonom.

[[Kategorija:Bivše republike u Evropi]]
[[Kategorija:Historija Rusije]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]</text>
      <sha1>g3611s7nvhk3uf5j6i7nd15m2v9jrxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172890</id>
    <revision>
      <id>3925170</id>
      <parentid>3924765</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T19:40:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31548" sha1="l0ym64l82m7774y0mes3qlecz50c90t" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za najbolju knjigu u protekloj godini
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = Plaketa, povelja i novčani iznos
| godina             = {{Početni datum i godine|1967|1|1}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Aleksandar Jerkov]] (2023)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa.

== Historija ==
Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Predsjednici Skupštine &quot;Fonda Isidore Sekulić&quot; bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;: Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA &quot;ISIDORA SEKULIĆ&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.&lt;/ref&gt;

Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot; za roman &quot;Hamam Balkanija&quot;|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда &quot;Исидора Секулић&quot; за роман &quot;Хамам Балканија&quot;|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Pisac !! Djelo
!Reference
|-
|2024.
|[[Sanja Savić Milosavljević]]
|''Martin udio''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Aleksandar Jerkov]]
|''Istina (srpske) književnosti''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot; уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Tripl Dablin''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jovica Aćin]]
|''Banja i druge poslednje priče''
|&lt;ref&gt;[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Slobodan Mandić]]
|''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot; Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Nina Savić]]
|''Vlasnik svega našeg''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Вести&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza''
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper &amp; Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid''  
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' 
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] ''   
|
|-
| 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' 
|&lt;ref name=&quot;„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу&quot;&gt;{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.&lt;/ref&gt;
|-
| 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' 
|
|-
| 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' 
|
|-
| 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne''   
|
|-
| 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most''  
|
|-
| 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' 
|
|-
| 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja''  
|
|-
| 2002. || [[Boris Miljković]] ||  ''Čaj na Zameleku'' 
|
|-
| 2001. || [[Milovan Stanković]] ||  ''Sve o porodici Fuler'' 
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).&lt;/ref&gt;
|-
| 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga''   
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).&lt;/ref&gt;
|-
| 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek''    
|
|-
| 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože''   
|
|-
| 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu''   
|
|-
| 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći''     
|
|-
| 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti''
|
|-
| 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen''  
|
|-
| 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]''      
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama''   
|
|-
| 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike''   
|
|-
| 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti''    
|
|-
| 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara''  
|
|-
| 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]''  
|
|-
| 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] ||  ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije''   
|
|-
| 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu''  
|
|-
| 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora''   
|
|-
| 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' 
|
|-
| 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela''     
|
|-
| 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom''
|
|-
| 1981. || [[Nikola Milošević]] || &lt;small&gt; odbio da primi nagradu &lt;/small&gt;
|
|-
| 1980. || [[Radoslav Bratić]] ||  ''Sumnja u biografiju''   
|
|-
| 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak''    
|
|-
| 1978. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1977. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu''   
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot;|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1976. || [[Dragomir Brajković]] ||  ''Krvava svadba u Brzavi''     
|
|-
| 1976. || [[Mirjana Pavlović]] ||  ''Zajednički imenitelj''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1975. || [[Mirko Magarašević]] ||  ''Senke besmrtnosti''    
|
|-
| 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi''    
|
|-
| 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak''     
|
|-
| 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama''     
|
|-
| 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' 
|
|-
| 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia''   
|
|-
| 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki''     
|
|-
| 1973. || [[Mitko Madžunkov]] ||  ''Ubij govorljivog psa''  
|
|-
| 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]''   
|
|-
| 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto''   
|
|-
| 1971. || [[Svetozar Vlajković]] ||  ''Neko drugo leto''     
|&lt;ref&gt;[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
| 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva''     
|
|-
| 1971. || [[Aleksandar Petrov]] ||  ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo''  
|
|-
| 1970. || [[Božidar Milidragović]] ||  ''Umetnik Zolt''   
|
|-
| 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' 
|
|-
| 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija''   
|
|-
| 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] ||  ''Lepa Jelena''    
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao''    
|
|-
| 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti''  
|
|-
| 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi''   
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|-
| 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici''    
|&lt;ref&gt;Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Srpska književnost}}

[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]]</text>
      <sha1>l0ym64l82m7774y0mes3qlecz50c90t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradac (srednjovjekovno naselje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173485</id>
    <revision>
      <id>3925293</id>
      <parentid>3898335</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3411" sha1="1k1c144eg2khjpqhwz306vjaouc4u5i" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Gradac''' se prvi put spominje vjerovatno 1352. u pismu bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], jer se sa sigurnošću ne može tvrditi da je tu navedeni Gradec istovjetan Gracu kod Hadžića. Radi se o dosta raširenom toponimu na južnoslavenskom području. Ako se u kojem slučaju radi o istom naselju, onda on nije iščezlo do kraja srednjeg vijeka. Navodi se u tursko-osmanlijskim popisima džizje, koji su izdati 1488/89. i 1490/91. U starijem popisu pod stavkom 23 upisana su naselja pod Sarajevom: ''Popoviça ve Gradişde'', ''Lasva ve Milne'', a u napomeni ''[[Visoko]] ma'a Lepeniça ve [[Dubrovnik]] ve Graç'', dok se u mlađem popisu navode: ''Boboviçe'', ''Gradişte'', ''Laşva et Milena'', odnosno ''Visoko'', ''Lipniçe'', ''Dubrovnik'', ''Graç'', kao naselja koja pripadaju Sarajevu (''Saray ovasi''). Kao što se vidi, Gradište i Gradac (Graç) različita su naselja. Gradac se nalazi zajedno s Visokim, Lepenicom i Dubrovnikom, što ojačava hipotezu prema kojoj je Gradac na mjestu Hadžića. Već je od ranije postojalo ilirsko naselje. Postoji i [[Nekropola stećaka kod Graca (Hadžići)|nekropola stećaka]] kod Graca. Od utvrde koja se vidi sa magistralnog puta M-17, sjeverno i sjeveroistočno od nje nalazi se Varda stijena. Riječ ''varda'' je nastalo iz srednjovjekovnog latinskog, zapravo italijanskog ''gvardia'' i ovdje se udomaćilo posrednim putem preko obližnjeg primorja, prvenstveno preko Dubrovnika, ali i od domaćeg, preostalog romaniziranog stanovništva. Ako ovaj podatak uzmemo u obzir, ovdje se radilo o kombinaciji trga (trgovišta) i vojno-strateškog utvrđenja, jer se u pismu bana Stjepana II Kotromanića navode trgovi, a jedan od njih je Gradec (Gradac), te pored toga imamo djelimično sačuvanu utvrdu i toponim Varda.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika novembra 2013. donijela je Odluku o proglašenju historijskog područja Gradac, općina Hadžići, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Historijsko područje Gradac, općina Hadžići.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* '''Ћирковић''', Сима: ''Писмо бана Стјепана II Котроманића кнезу и општини дубровачкој о дугу дубровачких трговаца'', Грађа о прошлости  Босне, књ. 1, АНУРС, Бања Лука, 2008, 23-35 стр.
* '''Kovačević-Kojić''', Desanka: Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, &quot;Veselin Masleša&quot;, Sarajevo, 1978.
* '''Mazalić''', Đoko: Gradac kod Hadžića, Glasnik zemaljskog Muzeja, LIV, Sarajevo, 1942, 193-206 str.
* '''Mazalić''', Đoko: Novi podaci o Gradcu kod Hadžića, Naše starine, XIII, Sarajevo, 1972, 79-84 str.
* '''Стојановић''', Љубомир: Старе српске повеље и писма, I-1, Српска школска књига-Филозофски факултет Београд, приредио Раде Михаљчић, Београд, 2006.
* Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, Bosne i Hercegovine Istorijsko područje Gradac, opština Hadžići, [https://web.archive.org/web/20160303181402/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3806]

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}

[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>1k1c144eg2khjpqhwz306vjaouc4u5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edhem Šljivo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179894</id>
    <revision>
      <id>3925295</id>
      <parentid>3898726</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4723" sha1="c1o1abf7g3x7rrw7828tmi76wsl3tzo" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Edhem Šljivo 
| slika                      = 
| punoime                    = Edhem Šljivo 
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1950|3|16}} 
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]] 
| visina                     = 178&amp;nbsp;cm
| datumsmrti                 = 
| državasmrti                =
| pozicija                   = Srednji vezni
| omladinskegodine           = 1964–1968.
| omladinskipogoni           = [[FK Sarajevo]]
| godine                     = 1968–1978.
| klubovi                    = [[FK Sarajevo]]
| nastupi(golovi)            = 268 (37)
| godine2                    = 1978–1981.
| klubovi2                   = [[RFC de Liège]]
| nastupi(golovi)2           = 91 (29)
| godine3                    = 1981–1982.
| klubovi3                   = [[OGC Nice]]
| nastupi(golovi)3           = 36 (3)
| godine4                    = 1981–1982.
| klubovi4                   = [[OGC Nice|OGC Nice B]]
| nastupi(golovi)4           = 1 (0)
| godine5                    = 1982–1983.
| klubovi5                   = [[1. FC Köln]]
| nastupi(golovi)5           = 37 (2)
| godine6                    = 1983–1987.
| klubovi6                   = [[RFC de Liège]]
| nastupi(golovi)6           = 101 (14)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine           = 1976–1982.
| nacionalneekipe            = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)  = 12 (2)
| zadnjeuređivanje           = 10. juni 2026
}}
'''Edhem Šljivo''' (rođen 16. marta 1950. u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš i  [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentativac Jugoslavije]]. Igrap je na sredini terena, nastupio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] za reprezentaciju [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]].

Karijeru je započeo u [[FK Sarajevo]], gdje je kasnije postao jedan od najboljih veznih igrača Prve jugoslavenske lige.&lt;ref name=&quot;fksinfo.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://fksinfo.com/legende/edhem-sljivo/1890|title=Edhem Šljivo, legendarni fantazista FK Sarajevo i jedan od najboljih igrača Kluba svih vremena|website=FKSInfo|language=bs|access-date=16. 3. 2019|archive-date=3. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171003135751/http://fksinfo.com/legende/edhem-sljivo/1890|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hayat-2004-intervju-turnir-oslobođenje.ba&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/sportski-vremeplov--edhem-sljivo-nekadasnji-fudbaler-u-belgiji-turnir-nosi-njegovo-ime|title=&quot;Sportski vremeplov&quot; Hayat TV: Edhem Šljivo: U Belgiji turnir nosi njegovo ime|website=Oslobođenje|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207093657/http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/sportski-vremeplov--edhem-sljivo-nekadasnji-fudbaler-u-belgiji-turnir-nosi-njegovo-ime|archive-date=7. 2. 2015|url-status=dead|access-date=16. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;doznajemo.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://doznajemo.com/2013/04/04/zaboravljeni-junaci-jednog-vremena-30-edhem-sljivo-bosanski-kajzer/|title=Zaboravljeni junaci jednog vremena: Edhem Šljivo, bosanski Kajzer|website=Doznajemo.com|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207093518/http://doznajemo.com/2013/04/04/zaboravljeni-junaci-jednog-vremena-30-edhem-sljivo-bosanski-kajzer/|archive-date=7. 2. 2015|url-status=dead|access-date=16. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;šljivo-reprezentacija.rs&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/sljivo-edhem/#content|title=Šljivo Edhem|date=20. 1. 2010|website=Reprezentacija.rs|language=sr-RS|access-date=16. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{NFT igrač|pid=21900}}
*{{Nogometni reprezentativac Srbije|1566}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Jugoslavije
|naslov     = Sastavi Jugoslavije
|naslovstil = background-color:#0c1c8c; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000;
|podaci1    =
{{Sastav Jugoslavije na EP 1976. u nogometu}}
{{Sastav Jugoslavije na SP 1982. u nogometu}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šljivo, Edhem}}
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1976.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1982.]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši RFC Liègea]]
[[Kategorija:Nogometaši Nice]]
[[Kategorija:Nogometaši Kölna]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>c1o1abf7g3x7rrw7828tmi76wsl3tzo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka lanaca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>264015</id>
    <revision>
      <id>3925290</id>
      <parentid>3898347</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8933" sha1="5mbek2yb3vk84g5ejo16dyh9mt9qeln" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka lanaca
| dio            =  [[Muslimansko osvajanje Perzije]]
| slika          =   
| opis           = Karta sa lokacijama Kazime, Uballe i Hufeira u današnjem [[Kuvajt]]u i [[Irak]]u
| datum          = april 633.
| mjesto         = [[Kuvajt]] 
| casus          = 
| rezultat       = Pobjeda vojske Pravednog halifata
| posjed         = 
| strana1        = Pravedni halifat (muslimani)
| strana2        = [[Perzijsko Carstvo]], kršćanski Arapi, saveznici
| komandant1     = [[Halid ibn Velid]]
| komandant2     = [[Hormuz]]† 
| snage1         = 18.000
| snage2         = 20.000&lt;br&gt;(primarni izvori)
17.000&lt;br&gt;(moderne procjene)
| žrtve1         = male
| žrtve2         = teške
| napomena       = 
}}
'''Bitka lanaca''' ili bitka za Salasil je prva bitka vođena između [[Pravedni halifat|Pravednog halifata]] i Sasanidskog [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Vođena je ubrzo nakon [[Ratovi protiv odmetnika od islama|ratova povedenih protiv odmetnutih od islama]], odnosno ratova za ujedinjenje Arabije pod vlašću prvog halife [[Ebu-Bekr]]a. To je ujedno bila i prva važnija bitka Pravednog halifata u kojem je muslimanska vojska nastojala da proširi svoje granice te predstavlja jednu od bitaka u pohodu koji će kasnije kroz historiju postati poznat kao [[muslimansko osvajanje Perzije]].

== Povod za bitku ==
Nakon ratova vođenih protiv otpadnika, Musenn ibn Haris, vođa plemena koje je nastanjavalo sjeveroistočnu Arabiju, uz granicu sa Perzijom, je vršio učestale upade na perzijsku teritoriju pri čemu je pustošio perzijske gradove. Upadi su bili uspješni, uz osvajanje znatne količine plijena. Nakon izvjesnog vremena, Musenn ibn Haris je otišao u Medinu da obavijesti halifu Ebu Bekra o svojim uspjesima. Ebu Bekr ga je imenovao komandantom svog naroda, nakon čega je Haris počeo dublje upadati u perzijsku teritoriju, tj. u današnji [[Irak]]. Koristeći mobilnost svoje lahke konjice, upadao je u pogranične gradove u pustinji, izbjegavajući direktni okršaj sa perzijskom vojskom koja ga je nakon tih upada neuspješno proganjala. Ove akcije su navele Ebu Bekra na odluku da napadne Perzijsko Carstvo. Da bi bio siguran u pobjedu, Ebu Bekr je insistirao na dvije stvari: invaziona vojska se morala sastojati isključivo od dobrovoljaca i komandant takve vojske morao je biti njegov najbolji vojskovođa, [[Halid ibn Velid]]. Nakon što je porazio samoproglašenog poslanika u [[Bitka kod Jemame|bici kod Jemame]], Halid se i dalje nalazio u blizini Jemame kada je dobio nalog od Ebu bekra da pokrene invaziju na Perziju.  U drugoj polovini marta 633, Halid je krenuo iz Jemame prema gradu Hiri. Ali prije toga napisao je pismo Hormuzu, namjesniku susjedne perzijske provincije Ubulle, u kojem je stajalo:

{{Citat|''Prihvati islam i bićeš spašen. Ili pristani na plaćanje džizje, ti i tvoj narod bićete pod našom zaštitom, u protivnom ćeš sam sebe kriviti za posljedice, jer dolazim sa vojskom koja više voli smrt nego što vi volite život''.&lt;ref name=&quot;Tabari: Vol. 2, p. 554&quot;&gt;Tabari: Vol. 2, str. 554.&lt;/ref&gt;}}
 
S obzirom da je imao premalo vojnika u svojim redovima, Halid ibn Velid je tražio pojačanje od Ebu Bekra. Ebu Bekr je odobrio pojačanje i iz plemena Et-Temim Halidu je stiglo oko 2.000 dobrovoljaca na čelu sa Sulm ibn Kajnom i Harmele ibn Mirjatom. Zatim mu se pridružio Musenn ibn Haris, koji je već ratovao protiv Perzijanaca, sa svojih 4.000 vojnika. Osim toga pridružio mu se i Me'zur ibn Adijj sa oko 2.000 boraca. Osim toga, na putu između Nebbadža i Iraka, Halid je uspio prikupiti još oko 8.000 dobrovoljaca iz dva velika plemena, Rebia i Mudar, tako da je pod svojom kontrolom imao ukupno oko 18.000 dobrovoljaca.&lt;ref name=&quot;Tabari: Vol. 2, p. 554&quot;&gt;Tabari: Vol. 2, str. 554.&lt;/ref&gt; To je do tada, bila najbrojnija muslimanska vojska skupljena pod jednim komandantom i jednom zastavom.

== Strategija Halida ibn Velida ==
Vojska sasanidskog Perzijskog carstva je u to doba bila jedna od najmoćnijih i najbolje opremljenih vojski. Bila je idealno obučena za frontalne borbe s borbenim rasporedom koji je podsjećao na šahovske figure na ploči.. Jedina slabost perzijske vojske bio je nedostatak mobilnosti jer teško naoružani i oklopljeni Perzijanci nisu bili u mogućnosti da se brzo kreću. S druge strane, Halidove trupe su bile mobilne, s kamilama i lahkom konjicom spremnom za napad. Halid ibn Velidova strategija se ogledala u tome da iskoristi pokretljivost svoje vojske protiv trome perzijske vojske. Planirao je da prisili Perzijance na obavljanje marševa i kontramarševa, onda bi napao kada su Perzijanci najiscrpljeniji. Reljef i topografija terena mu je pomogla u uspješnom provođenju ove strategije. Postojale su dvije rute do Uballe, preko Kazima ili preko Hufejra, s tim da je direktni i kraći put bio onaj preko Kazima.

== Bitka ==
[[Datoteka:Battle of chains-mohammad adil rais.gif|thumb|right|240px|
{{legend|#ef1000|Muslimanska vojska}}
{{legend|#5200FA|Perzijska vojska}}&lt;br&gt;Pokreti muslimanske i perzijske vojske prije same bitke. Strategija Halida ibn Velida je bila u tome da iscrpi teško pokretnu perzijsku vojsku prije odlučujuće bitke]]

Očekujući Halida ibn Velida iz pravca Kazima, Hormuz je sa vojskom iz Uballe otpočeo marširati prema tom gradu. Vojska se sastojala od pješadije i konjice. Kod Kazima je Hormuz rasporedio svoje snage sa centrom i dva krila. Naredio je da se vojnici međusobno povezu lancima, te čekao dolazak Halida. Međutim, kod Kazima nije bilo nikakvih naznaka o dolasku muslimanske vojske. Uskoro su izviđači Hormuzu dali informacije o tome da se Halid s vojskom kreće ka Hufejru. Pošto se Hufejr nalazi nešto više od 30&amp;nbsp;km od Uballe, važne perzijske luke i njegove baze, Hormuz se osjetio ugroženo pa je odmah naredio pokret do Hufejra koji se nalazio na oko  90&amp;nbsp;km udaljenosti.
Prije nego je napustio Jemamu, Halid je imao zamisao kako ce se sresti sa Hormuzom. Njegov zadatak, dobijen od Ebu Bekra je bio borba protiv Perzijskog carstva a poraz perzijske vojske je bio uslov zauzimanja Iraka i ostvarivanja halifine zamisli. Halid je znao da Hormuz nece dopustiti da padne Ubulla, najvažnija perzijska luka i ''vrata Perzije'' pa ce krenuti za njim. Pa iako je Hormuz sa vojskom krenuo prema Hufejru, Halid je prečicom, preko pustinje krenuo prema Kazimi očekujući da se Hormuz sa teško oklopljenom vojskom neće usuditi ući u pustinju. Po dolasku u Hufejr Hormuz je shvatio Halid maršira prema Kazimu. Perzijancima je još jedanput naređen brz manevar i marš prema Kazimi gdje su stigli u stanju velike iscrpljenosti što je i bio Halidov plan. Međutim, Halid nije želio prvi stici u Kazimu i zauzeti položaj za bitku, jer bi Hormuz tada bio u mogucnosti da menevrise. Prepustio je Hormuzu da izabere položaj za bitku dok je on sa svojom vojskom zauzeo poziciju tako da mu pustinja bude iza leda. Hormuz je odmah rasporedio vojsku u uobicajenu formaciju sa centrom i dva krila. Komandanti dva krila su bili Kubejz i Anusjan. Vojnici su ponovo vezani lancima.
Prije bitke, Hormuz je pozvao Halida ibn Velida na dvoboj. Halid je prihvatio dvoboj u kojem je i ubio Hormuza. Hormuz je postavio svoje najbolje vitezove u blizini prednjih redova, da u slučaju svoje smrti, ubiju Halida. Vitezovi su nakon smrti Hormuza pokušali stići i ubiti Halida ali su ubijeni od strane Qa'qa ibn Amra, jednog od komandanata Halidove vojske.&lt;ref&gt;Tabari: Vol. 2, str. 555.&lt;/ref&gt; Hormuzova smrt je bila psihološka pobjeda za muslimane, pa je Halid naredio opći napad kako bi iskoristo ovu psihološku prednost nad sasanidskom vojskom. Iscrpljena perzijska vojska nije mogla dugo odolijevati napadu muslimana koji su ubrzo probili perzijske linije na više mjesta. Osjetivši da neće moći odoliti napadu muslimana, perzijski generali koji su komandovali krilima perzijske vojske, Qubaz i Anušjan, naredili su  povlačenje, uslijed čega je uslijedilo opće povlačenje. Većina Perzijanaca koji nisu bili okovani uspjelo je pobjeći, dok su oni vojnici koji su bili vezani i kojima je bilo otežano kretanje uglavnom poginuli u bitci.

== Posljedice bitke ==
Nakon bitke lanaca, Halid je u još tri navrata porazio perzijsku vojsku i zauzeo njihov strateški grad Hiru, čime je ostvario svoj cilj. Prva muslimanska invazija Iraka završena je u roku od četiri mjeseca. Poslije ovoga, Ebu Bekr nije usmjeravao Halida za osvajanje u dubini perzijske teritorije jer su Perzijanci poslali pojačanja.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Battle of Chains}}
* [https://web.archive.org/web/20020224232028/http://www.swordofallah.com/html/bookhome.htm A.I. Akram, ''The Sword of Allah: Khalid bin al-Waleed, His Life and Campaigns'' Lahore, 1969]

==Reference==
{{refspisak}}

{{Bitke Halida ibn Velida}}

[[Kategorija:Bitke]]
[[Kategorija:Bitke Halida ibn Velida]]
[[Kategorija:Historija islama]]
[[Kategorija:633.]]</text>
      <sha1>5mbek2yb3vk84g5ejo16dyh9mt9qeln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Germanisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>264063</id>
    <revision>
      <id>3925315</id>
      <parentid>3897454</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:23:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="0ycjyic6lnyrt179kc745fvbgjq41gv" xml:space="preserve">[[Kategorija:Ljudi po zanimanju]]
[[Kategorija:Germanistika]]</text>
      <sha1>0ycjyic6lnyrt179kc745fvbgjq41gv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ervin Zukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265300</id>
    <revision>
      <id>3925236</id>
      <parentid>3900740</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reprezentacija */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14787" sha1="34tnfeyfxziaemhuaf9m84bdns8ih1n" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ervin Zukanović
| nadimak                    = Zuka 
| slika                      = 20150331 2025 AUT BIH 2143.jpg
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1987|2|11}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                     = 190&amp;nbsp;cm
| težina                     = 
| pozicija                   = Štoper&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.com/en/ervin-zukanovic/profil/spieler_44059.html |title=Ervin Zukanović |work=transfermarkt.de |access-date= 2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = Bubamara Sarajevo
| trenutniklub               = [[Genoa CFC|Genoa]]
| brojnadresu                = 87
| godine1                    = 2005–2006.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 7 (0)
| godine2                    = 2006–2007.
| klubovi2                   = [[Austria Lustenau|Lustenau]]
| nastupi(golovi)2           = 20 (0)
| godine3                    = 2007–2008.
| klubovi3                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)3           = 0 (0)
| godine4                    = 2008.
| klubovi4                   = Sulzberg
| nastupi(golovi)4           = 5 (0)
| godine5                    = 2008.
| klubovi5                   = [[KFC Uerdingen 05|Uerdingen]]
| nastupi(golovi)5           = 9 (0)
| godine6                    = 2009–2010.
| klubovi6                   = [[FCV Dender EH|Dender]]
| nastupi(golovi)6           = 53 (2)
| godine7                    = 2010–2011.
| klubovi7                   = [[KAS Eupen|Eupen]]
| nastupi(golovi)7           = 36 (3)
| godine8                    = 2011–2012.
| klubovi8                   = [[KV Kortrijk|Kortrijk]]
| nastupi(golovi)8           = 56 (8)
| godine9                    = 2013–2014.
| klubovi9                   = [[KAA Gent|Gent]]
| nastupi(golovi)9           = 34 (2)
| godine10                   = 2014–2015.
| klubovi10                  = → [[AC ChievoVerona|Chievo]]
| nastupi(golovi)10          = 29 (2)
| godine11                   = 2015.
| klubovi11                  = [[UC Sampdoria|Sampdoria]]
| nastupi(golovi)11          = 16 (3)
| godine12                   = 2016.
| klubovi12                  = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)12          = 9 (0)
|godine13                    = 2016-2017.
|klubovi13                   = → [[Atalanta BC|Atalanta]]
|nastupi(golovi)13           = 19 (0)
|godine14                    = 2017-2018.
|klubovi14                   = → [[Genoa CFC|Genoa]]
|nastupi(golovi)14           = 31 (0)
|godine15                    = 2018–2019.&lt;br /&gt;2019–2020.&lt;br /&gt;2020.&lt;br /&gt;2020–2022.&lt;br /&gt;2022–2024.
|klubovi15                   = [[Genoa CFC|Genoa]]&lt;br /&gt;[[Al-Ahli Saudi FC|Al-Ahli]]&lt;br /&gt;[[SPAL]]&lt;br /&gt;[[Fatih Karagümrük S.K.|Karagümrük]]&lt;br /&gt;[[Asteras Tripoli FC|Asteras Tripoli]]
|nastupi(golovi)15           = 25 (0)&lt;br /&gt;3 (0)&lt;br /&gt;3 (0)&lt;br /&gt;38 (3)&lt;br /&gt;39 (4)
| nacionalnegodine1          = 2012–2019.
| nacionalneekipe1           = {{NOG|BiH|ime=BiH}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 38 (0)
| zadnjiuređaj               = 26. juni 2026
}}
'''Ervin Zukanović''' (rođen 11. februara 1987. godine) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|član reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/tim |title=Reprezentacija BiH 2015 |work=reprezentacija.ba |access-date=2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[italija]]nski klub [[Atalanta BC|Atalantu BC]] na posudbi iz [[AS Roma|AS Rome]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji centralnog beka i lijevog beka.

== Klupska karijera ==
=== Početak karijere ===
Zukanović svoju profesionalnu fudbalsku karijeru započinje u [[Škola fudbala Bubamara|školi fudbala Bubamara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a već kao [[pionir]] prelazi u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Seniorski debi imao je na utakmici Željezničara protiv ekipe [[FK Leotar]]a, 29. aprila 2006. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fkzeljeznicar.ba/zukanovic-zeljo-ce-uvijek-biti-moj-klub/2437/ |title=Zukanović: Željo će uvijek biti moj klub |work=fkzeljeznicar.ba |access-date =2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Već na jesen 2006. Zukanović odlazi u [[Austrija|Austriju]], gdje se takmiči u nekoliko drugoligaških klubova. Godine 2007., Zukanović se ponovo vraća u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]], i to u [[mostar]]ski klub [[FK Velež Mostar|Velež]]. Prije odlaska u [[Belgija|Belgiju]] promijenio je nekoliko [[Austrija|austrijskih]] i [[Njemačka|njemačkih]] niželigaških klubova, poput [[Sulzberga]] i [[Uerdingena]]. Godine 2009. kreće uspon u njegovoj profesionalnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U [[Jupiler Pro Liga|Belgijskoj ligi]] Zukanović je nastupao za klubove [[FCV Dender EH]], [[AS Eupen]] i [[KV Kortrijk]] u kojem skreće pažnju na sebe nakon čega dolazi do transfera u belgijski [[KAA Gent]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Chievo ===
Nakon odlične sezone u Gentu, biva posuđen [[italija]]nskom klubu [[AC ChievoVerona|Chievu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|title=Ufficiale: Zukanovic al ChievoVerona a titolo definitivo {{!}} AC ChievoVerona|access-date=19. 8. 2016|archive-date=13. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150613023954/http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegove dobre igre u prvoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]], navele su čelnike Chieva da otkupe njegov ugovor od Genta po ranije dogovorenoj cijeni od oko milion [[Euro|eura]]. U jednoj sezoni za Chievo, Zukanović postaje standardni prvotimac i bilježi 29 nastupa te postiže 2 gola.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/leistungsdaten/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon dobrih partija u dresu Chieva, mnogi klubovi u Seriji A pokazuju interes za dovođenjem Zukanovića.

=== UC Sampdoria ===
U julu 2015, Zukanović za oko 3,5 miliona eura prelazi u [[UC Sampdoria|UC Sampdoriu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.football-italia.net/69251/zukanovic-joins-sampdoria|title=Zukanovic joins Sampdoria {{!}} Football Italia|website=www.football-italia.net|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po dolasku u Sampdoriu, Zukanović za mediji izjavljuje da je imao i ponudu za prelazak u [[FC Inter Milano|Inter]] iz [[Milano|Milana]], ali da smatra da više može napredovati u ekipi Sampdorie.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; U Sampdoriji Zukanović nastavlja pružati dobre partije te nakon pola sezone potpisuje za [[AS Roma|AS Romu]].

=== AS Roma ===
U januaru 2016, Zukanović biva posuđen ekipi [[AS Roma|AS Rome]] za 1,8 miliona [[Euro|eura]], sa mogućnošću otkupa njegovog ugovora na kraju sezone za dodatnih 2,8 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|title=AS Roma complete Ervin Zukanovic signing|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=31. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160131234011/http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Svega mjesec dana kasnije, Roma se odlučuje da otkupi Zukanovićev ugovor za pomenutu cifru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|title=L’AS Roma riscatta Perotti e Zukanovic a titolo definitivo|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305132210/http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Međutim, u Romi, Zukanović ne uspijeva izboriti mjesto u prvom sastavu, te polusezonu završava sa samo 10 odigranih utakmica.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Atalanta BC ===
U julu 2016, Zukanović biva posuđen ekipi [[Atalanta BC|Atalante]] do juna 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/7/ervin-zukanovic-joins-atalanta-on-loan|title=Ervin Zukanovic joins Atalanta on loan|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=17. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817085447/http://www.asroma.com/en/news/2016/7/ervin-zukanovic-joins-atalanta-on-loan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fokus.ba/sport/fudbal/ervin-zukanovic-prelazi-u-atalantu/404949/|title=Ervin Zukanović prelazi u Atalantu|last=Fokus.ba|date=20. 7. 2016|language=bs-BA|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija Bosne i Hercegovine ==
Za reprezentaciju je debitovao 16. oktobra 2012. protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Iako je pružao odlične partije i svojom igrom vratio stabilnost lijevoj strani odbrane, koja je nedostajala još od odlaska [[Saša Papac|Saše Papca]], tadašnji selektor BIH, [[Safet Sušić]], ga neočekivano izostavlja sa spiska igrača koji će nastupati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|title=Selektor Sušić ne računa na Zukanovića|access-date=19. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305225054/http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|archive-date=5. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zukanović je i nakon Svjetskog prvenstva, uprkos dobrim partijama u svojim klubovima, bio ignorisan od strane selektora Sušića. Nakon katastrofalnog starta kvalifikacija za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u Francuskoj]], 2015. , Safet Sušić dobiva otkaz, a njegov nasljednik [[Mehmed Baždarević]] u tim vraća Zukanovića koji postaje standardni reprezentativac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/21886-ervin-zukanovic-osjecam-se-dobro-sto-sam-ponovo-u-reprezentaciji|title=Ervin Zukanović: Osjećam se dobro što sam ponovo u reprezentaciji|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 19. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|2005/06.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|7||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||0
|-
|[[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau II]]
|2006/07.
|Regionalliga
|20||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||0
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[F.C. Verbroedering Dender Eendracht Hekelgem|Dender]]
|2008/09.
|[[Jupiler Pro Liga]]
|20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||1
|-
|2009/10.
|Belgijska druga liga
|33||1||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||35||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!80!!2!!2!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!82!!2
|-
|[[K.A.S. Eupen|Eupen]]
|2010/11.
|Jupiler Pro Liga
|36||3||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||37||3
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[KV Kortrijk|Kortrijk]]
|2011/12.
|Jupiler Pro Liga
|35||3||7||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||42||4
|-
|2012/13.
|Jupiler Pro Liga
|21||5||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||23||5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!92!!11!!10!!1!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!102!!12
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[KAA Gent|Gent]]
|2012/13.
|Jupiler Pro Liga
|15||0||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||0
|-
|2013/14.
|Belgijska Pro liga
|19||2||3||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||22||2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!34!!2!!4!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!38!!2
|-
|[[AC ChievoVerona|Chievo]]
|2014/15.
|[[Serie A]]
|29||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||29||2
|-
|[[UC Sampdoria|Sampdoria]]
|2015/16.
|Serie A
|16||3||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||19||3
|-
|[[AS Roma|Roma]]
|2015/16.
|Serie A
|9||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||10||0
|-
|[[Atalanta BC|Atalanta]]
|2016/17.
|Serie A
| 19
| 0
| 0
| 0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
| -
| -
|-
|
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!73
!5
!1
!0
!
!
!3
!0
!58
!5
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!260!!20!!17!!1!! colspan=&quot;2&quot; |–!!3!!0!!280!!21
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 26. juni 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=27974|title=Ervin Zukanović|website=eu-football.info|access-date=8. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2012.
|2
|0
|-
|2013.
|4
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.
|6
|0
|-
|2016.
|3
|0
|-
|2017.
|5
|0
|-
|2018.
|9
|0
|-
|2019.
|6
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!38
!0
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ervin Zukanović}}
* [http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059 Ervin Zukanović] na transfermarkt.co.uk
* {{FIFA igrač|362806|Ervin Zukanović}}
* {{UEFA igrač|250024182|Ervin Zukanović}}
* {{NFT player|pid=49079}}
* [http://www.sampdoria.it/en/player/201516-ervin-zukanovic-2/ Ervin Zukanović] na sampdoria.it
* [http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika Ervin Zukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712021227/http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika |date=12. 7. 2015 }} na goal.com
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zukanović, Ervin}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Austrije Lustenau]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši KSC Uerdingena 05]]
[[Kategorija:Nogometaši FCV Dendera]]
[[Kategorija:Nogometaši KAS Eupena]]
[[Kategorija:Nogometaši KV Kortrijka]]
[[Kategorija:Nogometaši KAA Genta]]
[[Kategorija:Nogometaši ChievoVerone]]
[[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Atalante]]
[[Kategorija:Nogometaši Genoe]]</text>
      <sha1>34tnfeyfxziaemhuaf9m84bdns8ih1n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Hire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266355</id>
    <revision>
      <id>3925292</id>
      <parentid>3898338</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4230" sha1="dj7cblkdjykqknxxmh7sdvx5nhczp7l" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka kod Hire
| dio            = Muslimansko osvajanje [[Perzijsko Carstvo|Perzije]]
| slika          =    
| opis           = 
| datum          = [[maj]] [[633]]. godine
| mjesto         = [[Mezopotamija]] (današnji [[Irak]]) 
| casus          = 
| rezultat       = Pobjeda muslimanske vojske i ukidanje Lahmidske dinastije
| posjed         = 
| strana1        = Muslimani ([[Pravedni halifat]])
| strana2        = Sasanidsko [[Perzijsko Carstvo]]
| komandant1     = [[Halid ibn Velid]]
| komandant2     = [[Iyas]]&lt;br&gt;[[Abd al-Masih]]
| snage1         = ~10.000 - 15.000&lt;ref name=A.I.Ekrem&gt;http://www.archive.org/stream/HalidibnVelid_radijallahuanhu-A.I.Ekrem/halidbinvelida.i.ekrem_djvu.txt A.I.Ekrem [[Halid ibn Velid]]: ''[[Allah]]ova sablja''&lt;/ref&gt;
| snage2         = Nepoznato 
| žrtve1         = Male
| žrtve2         = Male
| napomena       = 
}}
'''Bitka kod Hire''' je naziv za kratkotrajni i manje intenzivan okršaj koji se desio u maju 633. između muslimanske vojske [[Pravedni halifat|Pravednog halifata]] predvođene [[Halid ibn Velid]]om i vojske [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] koja je branila važan grad Hiru.

== Pozadina bitke ==
Nakod ratova vođenih protiv odmetnutih iz islama (Ridda ratovi) i učvršćivanja vlasti u Arabiji, prvi halifa [[Ebu-Bekr|Ebu Bekr]] je odlučio da pokrene vojnu kampanju protiv Perzijskog Carstva. U toj fazi kampanje glavni cilj je bilo osvajanje grada Hire, nadaleko poznatog po svojoj veličini i bogatstvu. Hira je bila Sasanidsko vojvodstvo&lt;ref&gt;The Battles That Changed History By Fletcher Pratt, str. 80&lt;/ref&gt; i glavni grad perzijske pokrajine. Mnogi Lahmidski kršćanski Arapi su sarađivali sa Sasanidima te se kretali po pustinji i špijunirali za njih.&lt;ref&gt;Conflict and Cooperation: Zoroastrian Subalterns and Muslim Elites in Medieval Iranian Society By Jamsheed Kairshasp Choksy, str. 14&lt;/ref&gt;  Prema rimskom historičaru, Prokopiju, Lahmidi su bili ''iskusni u ratu, i potpuno lojalni Perzijancima'' (prije 608. kada ih je Sasanidsko Carstvo porobilo).&lt;ref&gt;The History of Iran By Elton L. Daniel, pg. 65&lt;/ref&gt; U svom pismu Halid ibn Velidu, Ebu Bekr navodi da je: ''osvajanje Hire i Kufe povjereno tebi''.&lt;ref&gt;Lives of Mahomet and His Successors By Washington Irving, str. 177&lt;/ref&gt; U pohodu koji je predhodio osvajanju Hire, Halid ibn Velid je u tokom nekoliko prethodnih mjeseci, u četiri bitke ostvario četiri velike pobjede nad brojčano superiornijim perzijskim vojskama i na taj način pod muslimansku kontrolu stavio velike dijelove današnjeg Iraka.

== Bitka ==
Za razliku od prethodne četiri velike bitke između Halifata i Sasanidskog Perzijskog Carstva, bitka za osvajanje u to doba važnog grada Hire nije bila intenzivna. Muslimanska vojska je poslije pobjede i potpunog razbijanja perzijske vojske u [[Bitka kod Uleisa|bitci kod Uleisa]] krenula u pravcu Hire i napala utvrđeni grad. Bitka se odvijala kratkotrajno u toku koje su Halidove snage bile izložene gađanju projektilima branioca grada. Završena je predajom grada a stanovnici Hire su poslali Halid ibn Velidu delegaciju sa poklonima. Padom grada, u ruke muslimana je došlo 5 lijepo ukrašenih gradskih tvrđava a stanovnici su pristali da djeluju kao špijuni protiv Sasanidskog Carstva, baš kao što su na to pristali i stanovnici Uleisa.&lt;ref&gt;Iraq After the Muslim Conquest By Michael G. Morony, str. 233&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Nakon gubitka Hire, srušena je Lahmidska dinastija a stanovnici Hire su plaćali džizju prema sklopljenom ugovoru o miru. Međutim, nakon smrti Ebu Bekra i povlačenja Halid ibn Velida sa položaja glavnokomandujućeg muslimanske vojske, stanovnici Hire su podlegli pritisku kojem su bili izloženi od strane Rustema, perzijskog vojskovođe, i prekršili ovaj ugovor.&lt;ref&gt;http://mojummet.com/forum/28-Historija-islama/2861-bitka-na-kadisiji{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Grad su ponovo preuzeli Perzijanci ali nedugo poslije je vraćen pod muslimansku kontrolu.

==Reference==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Battle of Hira}}

{{Bitke Halida ibn Velida}}

[[Kategorija:Bitke]]
[[Kategorija:Bitke Halida ibn Velida]]
[[Kategorija:Historija islama]]
[[Kategorija:633.]]</text>
      <sha1>dj7cblkdjykqknxxmh7sdvx5nhczp7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350227</id>
    <revision>
      <id>3925341</id>
      <parentid>3839456</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T07:35:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22793" sha1="bgxbnenndk50i0yzl6yxd3eg80ww888" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Protesti u Bosni i Hercegovini,&lt;br /&gt;februar 2014.
| dio            = 
| slika          = [[Datoteka:P1190777.png|300px]]
| opis_slike     = Protesti u [[Tuzla|Tuzli]], 2014.
| datum          = 4. februar - 10. februar 2014.
| mjesto         = [[Bosna i Hercegovina]]
| casus          = 
| rezultat       = 
| posjed         = 
| strana1        = Demonstranti
| strana2        = Vlada&lt;br&gt;Policija
| strana3        = 
| snage1         = 
| snage2         =
| snage3         =
| žrtve1         =
| žrtve2         =
| žrtve3         =
| karta_država   = 
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
[[Datoteka:Fire_in_B%26H_Presidency_-_riots_February_7_2014.jpg|mini|desno|200px|Požar u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
'''Februarski protesti u Bosni i Hercegovini'''&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/bih/bihac-skupstinskoj-komisiji-urucen-zahtjev-za-smjenu-vlade-demonstranti-se-razisli/140209056&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-26093160&lt;/ref&gt; su socijalni protesti koji su započeti u februaru 2014. u više gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini. Demonstracije su započele 5. februara u [[Tuzla|Tuzli]],&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/bih/epilog-protesta-zapaljene-zgrade-vlade-ks-i-predsjednistva-bih-neredi-trajali-satima/140207111&lt;/ref&gt; a nastavljene su u drugim gradovima: [[Sarajevo]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Jajce]], [[Brčko]], [[Bihać]], [[Konjic]], [[Prijedor]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/oko-50-ljudi-okupilo-se-na-protestima-u-prijedoru|title=Oko 50 ljudi okupilo se na protestima u Prijedoru|publisher=Avaz|date=8. 2. 2014|access-date=8. 2. 2014|archive-date=21. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221132329/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/oko-50-ljudi-okupilo-se-na-protestima-u-prijedoru|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Travnik]], [[Bugojno]], [[Donji Vakuf]], [[Kakanj]], [[Visoko]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Gračanica]], [[Sanski Most]], [[Cazin]], [[Živinice]], [[Goražde]], [[Orašje]], [[Novi Travnik]], [[Vitez]], [[Srebrenik]], [[Bijeljina]],&lt;ref name=&quot;BI2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.haber.ba/vijesti/bih/74165-mirni-protesti-u-bijeljini-foto.html|title=Mirni protesti u Bijeljini|publisher=Haber|date=9. 2. 2014|access-date=9. 2. 2014|archive-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222151818/http://www.haber.ba/vijesti/bih/74165-mirni-protesti-u-bijeljini-foto.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Tešanj]]&lt;ref name=&quot;HILJADE GRAĐANA NA ULICAMA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/protesti-u-jajcu-brckom-zenici-bihacu-prijedoru-travniku-bugojnu-donjem-vakufu-kaknju-visokom-gracanici-sanskom-mostu-cazinu-zivinicama-gorazdu-orasju-srebreniku-prozoru-tesnju|title=HILJADE GRAĐANA NA ULICAMA|publisher=Avaz|date=7. 2. 2014|access-date=8. 2. 2014|archive-date=21. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221132227/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/protesti-u-jajcu-brckom-zenici-bihacu-prijedoru-travniku-bugojnu-donjem-vakufu-kaknju-visokom-gracanici-sanskom-mostu-cazinu-zivinicama-gorazdu-orasju-srebreniku-prozoru-tesnju|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[Livno]]&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/bih/policija-od-jucer-ujutro-cuva-kuce-borjane-kristo-premijera-ivkovica-i-prostorije-hdz-a/140211047&lt;/ref&gt;.

==Pozadina==
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Tuzla]] je bila jedan od industrijskih centara tadašnje [[SFRJ]], a kako njeno stanovništvo, tako i stanovništvo cijele [[SR BiH]] je bilo većinom zaposleno u industrijskom sektoru. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] vladajuće strukture na entiteskom i kantonalnom nivou vrše privatizaciju državnih preduzeća. Nakon prelaska preduzeća u privatne ruke, većina njih prestaje s proizvodnjom zbog prodaje njihove imovine, a radnici ostaju bez zaposlenja. Nezaposlenost u savremenoj [[BiH|Bosni i Hercegovini]] postaje svakodnevni problem, pored korupcije koja je postala općeprisutna svakim danom bilježi jaču tendenciju. Nezaposlenost u BiH doseže 47 %, a prosječna plata iznosi 845 KM.&lt;ref&gt;http://www.fzs.ba/&lt;/ref&gt; Stanovištvo se sve više suočava sa siromaštvom i glađu, nepotizmu, ponižavanju i ostalim vidovima ekonomske i moralne inferiornosti naspram vladajuće strukture i njihovih pristaša. U 2013. godini, list ''Ekonomist'' je uvrstio Bosnu i Hercegovinu među države koje će najvjerovatnije doživjeti socijalne nemire u 2014.godini.&lt;ref&gt;Čavalić A., [http://dailycaller.com/2014/02/17/the-fight-for-freedom-comes-to-bosnia-and-herzegovina/ The fight for freedom comes to Bosnia and Herzegovina], The Daily Caller, Washington, 2014.&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
=== Tuzla ===

;4-5. februar 
Protesti su inicirani nakon objave insolventnosti u četiri privatizirane fabrike u Tuzli (&quot;Dita&quot;, &quot;Polihem&quot;, &quot;Poliochem&quot; i Konjuh&quot;). Zahtjevi radnika su bili da im se prije nego što se fabrike zatvore, isplate zarađene plate. Zatvaranjem fabrika pogođeno bi bilo oko 10.000 radnika, od kojih većina nije primila platu 54 mjeseca.&lt;ref&gt;[http://derstandard.at/1389859584055/Mehr-als-130-Verletzte-bei-Protesten-in-bosnischer-Stadt-Tuzla '''''Bosnien: Proteste gehen trotz Rücktritten weiter''''', Članak u austrijskom dneniku ''Der Standard'' 8. februar 2014. {{Simboli jezika|de|njemački}}]&lt;/ref&gt;

Nakon što je premijer Tuzlanskog kantona, Sead Čaušević, odbio da razgovara s radnicima, oko hiljadu prosvjednika, sastavljenih od nezaposlenih građana i članova sindikata zatvorenih firmi je probivši kordon policije pokušalo provaliti u zgradu Vlade [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]].&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/media/photogallery/bih-tuzla-protesti-gradjana-radnika-policija/25253863.html '''Sukob policije i prosvjednika u Tuzli''', Slobodna Evropa, 5. februar 2014.]&lt;/ref&gt; Prosvjednici su bacali kamenje, jaja i baklje na prozore zrade i pri tom palili automobilske gume, blokirajući promet u središtu grada.&lt;ref name=&quot;SB&quot;&gt;[http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12472/tuzla_na_nogama_radnici_okupirali_zgradu_vlade_policija_hapsi_i_rastjeruje_video_photo.html '''TUZLA NA NOGAMA: Radnici okupirali zgradu vlade, policija hapsi i rastjeruje!''' ''Slobodna Bosna'', 5. februar 2014.]&lt;/ref&gt; Tokom dana radnicima su se pridružile i druge grupe nezadovoljnih, a oko 14 sati došlo je do žestokog sukoba policije i demonstranata ispred zgrade Vlade.&lt;ref name=&quot;SB&quot;/&gt; Nakon što je policija uspjela da razbije demonstrante, na mjestu događaja bilo je nekoliko lakše povrijeđenih osoba, a uhapšene su 22 osobe. Nakon toga je uspostavljen saobraćaj u Tuzli, a ukupno je ozliježeno 18 demonstranata i pet policajaca.
;6. februar
U četvrtak su se demonstracije proširila u više gradova u Bosni i Hercegovini, najprije kao znak podrške građanima Tuzle, u Sarajevu su se prosvjednici sukobili s policijom, te je bio blokiran promet u središtu grada. Mitinzi podrške održani su i u Zenici i Mostaru. U Tuzli je na ulice izašlo oko 6.000 demonstranata, koji su gađali kamenjem zgradu Vlade Tuzlanskog kantona, palili svijeće i donosili ruže, tražeći ostavku Vlade Tuzlanskog kantona. Zapaljena je i zastava Tuzlanskog kantona.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://radioglasdrine.com/vijesti/bih/tuzla-na-ulice-izaslo-vise-od-6-000-demonstranata-pogledajte-danasnja-desavanja-video/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 2. 2014 |archive-date=9. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140209040544/http://radioglasdrine.com/vijesti/bih/tuzla-na-ulice-izaslo-vise-od-6-000-demonstranata-pogledajte-danasnja-desavanja-video/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U neredima, došlo je do razbijanja izloga i pljačkanja trgovina. U poslijepodnevnim sukobima u Tuzli su ozlijeđena su 102 policajaca, s teškim povredama i 28 civila sa lakšim povredama izazvanim suzavcem.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Svet/440610/Situacija-u-Tuzli-potpuno-je-izmakla-kontroli-Povredjena-102-policajca Situacija u Tuzli potpuno je izmakla kontroli: Povređena 102 policajca, Blic online 6. februar 2014.]&lt;/ref&gt; Uhapšeno je 27 osoba, od kojih su 22 puštene i protiv njih su podnijete prekršajne prijave, a petoro je zadržano u pritvoru. Protest u Tuzli su, preko [[facebok]] grupe [[Udar]], organizovali radnici pet propalih industrijskih preduzeća i nezadovoljni građani.

;7. februar
U trećem danu demonstracija u Tuzli, demonstranti su se okupili se na istom  mjestu u centru grada, zahtjevajući ostavke Vlade. U dvadeset većih gradova u Bosni su demonstracije nastavljene. Po službenim podacima u nemirima ozlijeđeno je 130 osoba, od čega 104 policajca.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.france24.com/en/20140207-bosnia-herzegovina-tuzla-protest-riot-unemployment/ | title=Anti-government protests turn violent in Bosnia | publisher=France24 | date=7. 2. 2014 | access-date=7. 2. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140207125724/http://www.france24.com/en/20140207-bosnia-herzegovina-tuzla-protest-riot-unemployment/ | archive-date=7. 2. 2014 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon dugog oklijevanja, oko 10.000 demonstranata probilo je kordon policije ispred zgrade Vlade Tuzlanskog kantona, a oko 100 demonstranata, koji su prodrli u zgradu bacali su namještaj i papire kroz proz zgrade koja je ubrzo zapaljena. Brza intervencija gradskih vatrogasaca nije uspijela, te se vatra ubrzo prošilrila na ostale spratove zgrade Vlade. Nakon objave da je jedan od pokretača akcije na facebooku uhapšen, demonstranti su se uputili prema zgradi Kanonalnog suda, zahtijevajući njegovo puštanje. Službenici Suda su pravovremeno evakuirani, a u gradu su zabilježeni dalji sukobi sa policijom, te upotreba suzavca. Zgrada Suda je zapaljena, nakon čega je obznanjeno da se policija pridružila demonstrantima, teda su sukobi sa policijom prekinuti.

U istovremenim nemirima u Brčkom, gradonačelnik Brčkog je uhapšen kao talac, a nedugo nakon toga pušten.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://abcnews.go.com/International/wireStory/violent-protests-spread-bosnia-22406518 | title = Violent Anti-Regierung Proteste in ganz Bosnien Verbreiten | publisher = ABC News | Datum = 7. Februar 2014 | access = 8. Februar 2014 | access-date=11. 2. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140209222331/http://abcnews.go.com/International/wireStory/violent-protests-spread-bosnia-22406518 | archive-date=9. 2. 2014 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; U Tuzlanskom kantonu nije bilo nastave u osnovnim i srednjim školama, a studentima Univerziteta u Tuzli odloženi su ispiti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kurir-info.rs/zavrsen-protest-u-tuzli-demonstranti-rasterani-clanak-1217485 |title=Završen protest u Tuzli, demonstranti rasterani, Kurir |access-date=10. 2. 2014 |archive-date=7. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140207082509/http://www.kurir-info.rs/zavrsen-protest-u-tuzli-demonstranti-rasterani-clanak-1217485 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
;8. februar
U jutarnjim satovima demonstracije su proširene u više gradova u Bosni i Hercegovini: [[Brčko]] [[Mostar]], [[Jajce]], [[Bihać]], [[Prijedor]], [[Travnik]], [[Bugojno]], [[Donji Vakuf]], [[Kakanj]], [[Visoko]], [[Gračanica]], [[Sanski Most]], [[Cazin]], [[Živinice]], [[Goražde]], [[Orašje]], [[Srebrenik]], [[Bijeljina]], [[Prozor-Rama]] i [[Tešanj]].&lt;ref name=&quot;HILJADE GRAĐANA NA ULICAMA&quot;/&gt; Nemiri polaku prestaju i pretvaraju se u mirne proteste, a ulice se polako čiste, te se promet normalizira.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://abcnews.go.com/International/wireStory/peaceful-protests-bosnia-days-rioting-22425351|title=Bosnians Sweep up After Violent Protests|publisher=ABC News|date=8. 2. 2014|access-date=8. 2. 2014|archive-url=https://archive.today/20140208203608/http://abcnews.go.com/International/wireStory/peaceful-protests-bosnia-days-rioting-22425351|archive-date=8. 2. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2014/02/08/us-bosnia-unrest-idUSBREA170IH20140208|title=Bosnia draws back from unrest, protesters vow to persist|publisher=Reuters|date=8. 2. 2014|access-date=8. 2. 2014|archive-date=8. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140208221815/http://www.reuters.com/article/2014/02/08/us-bosnia-unrest-idUSBREA170IH20140208|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-26101014|title=Bosnia clear-up begins after Sarajevo and Tuzla protests|publisher=BBC|date=8. 2. 2014|access-date=8. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Sarajevo, Presidency building, day after riots February 8 2014.jpg|mini|Zgrada Predsjedništva, 8. februar 2014]]
;

===Zenica ===
[[Datoteka:Protests in Zenica on 10 February 2014.jpg|desno|mini|Demonstracije u Zenici, 10 februara 2014.]]
;7. februar
Demonstracije u Zenici su počele 7. februara, sukobom demonstranata sa policijom u kojim su zapaljeni zgrada Vlade Kantona i nekoliko automobila.&lt;ref name=&quot;BI1&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.balkaninsight.com/en/article/dissatisfaction-protests-spread-across-bosnia | title=Bosnia Hit by Third Day of Protest Unrest | publisher=Balkan Insight | date=7. 2. 2014 | access-date=7. 2. 2014 | author=Jahic, Vedran ;Jukic, Elvira}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je objavljeno da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona na slijedećoj sjednici podnijeti ostavku.&lt;ref name=ZDresign&gt;{{cite web | url=http://www.sarajevotimes.com/government-of-zenica-doboj-canton-resigned/ | title=Government of Zenica-Doboj Canton Resigned! | publisher=Sarajevo Times | date=7. 2. 2014 | access-date=7. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;
;9. februar
Kasno noću Vlada Zeničko-dobojskog kantona analizirala je nastalu situaciju.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.sarajevotimes.com/zenica-doboj-canton-in-permanent-session-next-few-days/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=zenica-doboj-canton-in-permanent-session-next-few-days | title=Zenica – Doboj Canton: In Permanent Session Next Few Days | publisher=Sarajevo Times | date=9. 2. 2014 | access-date=10. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Doneseni su zaključci da su zahtjevi demonstranata realni i izražavaju realne potrebe građana, te da je u nerdima ozlijeđeno oko stotinu demonstranata i nanesena ogromna materijalna šteta. Vlada je odlučila da nastavi permanentnu sjednicu u kojoj bi se razjasnila novonastala situacija.
;10. februar
Demonstracije su nastavljene ispred zgrade Kantonalne vlade, sa zahtjevima za radikalnu promjenu socijalne politike. Predstavnici demonstranata sastali su se sa predstavnicima Vlade. Za vrijeme protesta saobraćaj u centru Zenice bio je blokiran. .&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.zenit.ba/u-zenici-poceli-novi-protesti/ | title=U Zenici počeli novi protesti | publisher=Radio Zenit | date=10. 2. 2014 | language=Bosnian | access-date=10. 2. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140222102944/http://www.zenit.ba/u-zenici-poceli-novi-protesti/ | archive-date=22. 2. 2014 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{{raščistiti}}

=== Bihać ===
;4-5. februar
Nezadovoljni građani [[Bihać]]a se oklupljaju na gradskom trgu ispred zgrade Općine Bihać, te ispred zgrade Vlade [[USK]] pružajući podršku građanima [[Tuzla|Tuzle]] i izražavajući svoje nezadovoljstvo trenutnim stanjem, nezaposlenošću, siromaštvom, glađu. Prvi dan protesta u Bihaću svoje nezadovoljstvo je izrazilo oko 300 građana mirnim demonstracijama. 5. februara, oko 900 građana se samoinicijativno okuplja prvo ispred zgrade Općine Bihać na gradskom trgu, a zatim odlazi ispred zgrade Vlade USK tražeći ostavku tadašnjeg premijera [[Hamdija Lipovača|Hamdije Lipovače]] i njegove vlade. Nedugo zatim građani su počeli bacati jaja, kamenje, pirotehnička sredstva na zgradu vlade i pritom su uništili stakla na prozorima. U toku protesta su uništena dva automobila na parkingu vlade kantona, a demonstranti su blokirali prolaz vatrogasnim vozilima dok automobili nisu u potpunosti uništena. U prosvjedima nije došlo do sukoba s policijom, ali je nekoliko policajaca lakše povrijeđeno. Istovremeno se stotinjak građana okuplja ispred hotela &quot;Emporium&quot; koji je u vlasništvu rođaka premijera Lipovače, te ga demolira, nakon čega ubrzo dolazi do sukoba između građana i specijalne policije MUP-a [[USK]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.avaz.ba/vijesti/teme/hotel-emporium-u-bihacu-bio-je-lipovacina-baza |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 3. 2014 |archive-date=1. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140301190729/http://www.avaz.ba/vijesti/teme/hotel-emporium-u-bihacu-bio-je-lipovacina-baza |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Protesti su se nastavili do kasno u noć.
;6. februar
Građani nastavljaju s protestima okupljajući se na gradskom trgu, nakon čega se razdvajaju u nekoliko grupa. Nekolicina građana se okuplja pod neformalnu &quot;Bosansko proljeće&quot; dok druga grupa nastavlja svoj demonstrativni pohod prema porodičnoj kući premijera, u čemu ih je uspješno spriječila specijalna policija s kojom su se sukobili. U sukobu policije i građana bilo je desetak lakše ozlijeđenih. 
;7. februar
Protesti se nastavljaju i treći dan, ovaj put se okuplja znatno manji broj građana, njih oko 200 u neformalnu grupu &quot;Bosansko proljeće&quot;. Nakon protesta u Bihaću ali i kantonu premijer [[Hamdija Lipovača]] daje neopozivu ostavku na mjesto premijera.

Također, 7. februara su se dogodile velike demonstracije u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Mostar]]u i [[Zenica|Zenici]]. Građani su izašli na proteste i u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bihać]]u, Brčkom, Goraždu i drugim mjestima. U Tuzli, Zenici, Sarajevu i Mostaru su demonstracije prerasle u napade na zgrade kantonalnih i općinskih vlasti. U Tuzli je zapaljena zgrada Kantonalne vlade, u Sarajevu je zapaljena zgrada Predsjedništva, kao i zgrada u kojoj se nalaze Kantonalna vlada i Općina Centar Sarajevo. Veliki je broj povrijeđenih demonstranata i policije.

U popodnevnim satima su pojačane policijske snage razbile demonstracije, i određeni broj učesnika pohapsile.

== Mediji ==
Nekoliko dana nakon početka nemira, u medijima se pojavio izraz ''Bosansko proljeće'', koje za izvor ima nemire u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] [[1968]]. godine, nazvane [[Praško proljeće]], te nemire u arapskim zemljama ([[Libija]], [[Tunis]] i [[Egipat]]) nazvane [[Arapsko proljeće]].

Britanska glumica [[Vanessa Redgrave]] u saradnji s režiserom [[Carlo Nero|Carlom Nerom]] i ekonomistom [[Fred Harrison|Fredom Harrisonom]] snimila je film &quot;[[Bosna ustaje]]&quot; koji je [[2. oktobar|2. oktobra]] 2014. bio premijerno prikazan u Sarajevu. Glavni inicijator snimanja filma bio je [[Nigel Osborne]] koji je tokom februarskih protesta bio u Tuzli i razgovarao s ljudima. Riječ je o filmu koji je fokus stavio na sudbinu radnika tuzlanske fabrike &quot;Dita&quot; koji se godinama bore za opstanak i svoja prava koja su izgubili u tranzicijskom periodu. Na konferenciji za novinare Vanessa Redgrave je izjavila: 
{{Citat| Ljudi danas mole za socijalnu pravdu. Postoje razni pokreti, ljudi se u svim zemljama u Evropi bore za to i to je fokus ove priče. UN je uveo posebno pravo u svojoj [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Deklaraciji]], a to je da je zabranjena [[diskriminacija]] na socijalnoj osnovi bez obzira da li je riječ o glumcu, odgajatelju, radniku u fabrici i slčno.|Vanessa Redgrave}}

Režiser, koji je i sin poznate glumice, Carlo Nero kazao je kako je izabrao baš Ditu jer predstavlja primjer privatizacije svega što se dešavalo u BiH i zemljama jugoistočne Evrope nakon pada komunizma. 
{{Citat| Dita je primjer tog procesa i želimo staviti fokus na to šta se dešavalo. Film ne govori samo o krizi i problemima, nezaposlenosti, već i o ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj nestabilnosti. Ovaj film nudi rješenja i različit je u odnosu na druge. Govori o realnosti i tome šta ljudi mogu da urade da razviju dijalog koji će dovesti do rješenja i naš cilj je da potaknemo na to.|Carlo Nero}}

{{Citat|Nakon pada [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] u istočnoj Evropi su se razvijala tržišta koja su nastojala da budu pravična i efikasna prema svima. Postojala je historijska prilika koja nije iskorištena. I mene je zaintrigiralo kako plenumi mogu funkcionisati u tim društvima. Ljudi u plenumima trebaju da se udružuju, razgovaraju i rade na rješavanju svojih problema bez utjecaja [[oligarhija]], političara i drugih. Nadam se da će ovaj naš film doprinijeti da ljudi kroz kontinuirani dijalog rade na tome da pronađu sami rješenja za probleme u kojima se nalaze.|Ekonomski stručnjak Fred Harrison &lt;ref name = &quot;Vanessa&quot;&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/bosna-ustaje-oskarovka-vanessa-redgrave-snimila-film-o-februarskim-protestima-i-radnicima-dite/141002064 &quot;Bosna ustaje&quot;: Oskarovka Vanessa Redgrave snimila film o februarskim protestima i radnicima Dite] pristupljeno 2. oktobra 2014.&lt;/ref&gt;}}

== Kontroverze ==
*Po izvještaju njemačkog novinara i eksperta za pitanja jugoistočne Evrope, [[Norbert Mappes-Niediek|Norberta Mappes-Niedieka]], u [[Austrija|austrijskom]] dnevniku, ''[[Kleine Zeitung]]'', [[11. februar]]a [[2014]]., iza nemira stoji medijski [[tajkun]] i predsjednik političke partije [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine]] [[Fahrudin Radončić]].&lt;ref name=&quot;NMP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.kleinezeitung.at/nachrichten/politik/3545140/aufraeumen-nach-dem-chaos.story |title=link |access-date=11. 2. 2014 |archive-date=17. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917045402/http://www.kleinezeitung.at/nachrichten/politik/3545140/aufraeumen-nach-dem-chaos.story |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*[[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]] je objavio studiju Katarine Cvikl, koja je urađena po nalogu lobističkog instituta Populari, prema kojoj je omladina u BiH &quot;sama kriva&quot; za svoje stanje. Ovakvo jednostrano predstavljanje situacije je izazvalo negativne reakcije medija u BiH, jer nije obraćena pažnja na posljedice [[Privatizacija u Bosni i Hercegovini|privatizacije]], nepridržavanje zakona o radu itd.&lt;ref&gt;Michael Martens,[http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/europa/proteste-in-bosnien-jung-und-arbeitslos-selbst-schuld-12800653.html &quot;Proteste in Bosnien Jung und arbeitslos? Selbst schuld!&quot;] sa ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]]'';objavljeno 14.2.2014, pristupljeno 16.3.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==
* [[Zarobljavanje države]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gladni-bahatima-ne-vjeruju &quot;Gladni bahatima ne vjeruju&quot;]
* [http://www.populari.org/ Populari.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150328224404/http://www.populari.org/ |date=28. 3. 2015 }}

[[Kategorija:2014. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Protesti u 2014.]]
[[Kategorija:Protesti u Bosni i Hercegovini|Februarski protesti]]</text>
      <sha1>bgxbnenndk50i0yzl6yxd3eg80ww888</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okruzi u Delawareu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>351975</id>
    <revision>
      <id>3925331</id>
      <parentid>3426867</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T00:59:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11293" sha1="kiey6dbstdj9nv9kxpcnge0wkcd15sv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Delaware counties.png|thumb|desno|Okruzi u Delawareu|140px]]

'''Savezna američka država [[Delaware]]''' ima samo tri [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okruga]]: [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]], [[Okrug Kent (Delaware)|Kent]] i [[Okrug Sussex (Delaware)|Sussex]], što je najmanji broj okruga od svih američkih saveznih država&lt;ref&gt;{{cite web | title=How Many Counties are in Your State? | publisher=Click and Learn | url=http://www.clickandlearn.cc/FreeBlacklineMaps/Counties.htm | access-date=26. 8. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090422163024/http://www.clickandlearn.cc/FreeBlacklineMaps/Counties.htm | archive-date=22. 4. 2009 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Porijeklo granica okruga seže sve do formiranja bivših sudskih distrikta. Moć i ovlasti zakonodavnih tijela okruga su ograničeni na izdavanje odobrenja naprimjer za građenje i razvoj.

== Politika i uprava ==
Svaki okrug bira svoje zakonodavno tijelo, tako se naprimjer u okruzima New Castle i Sussex ta tijela zovu ''Vijeće okruga'', dok se u okrugu Kent zove ''Nametnuti sud'' (''Levy court''). Svi okruzi imaju pravo da povećavaju stopu [[porez]]a i da se zadužuju. Također, oni imaju kontrolu nad opskrbom vodom, odvozom i odlaganjem smeća, kanalizacijom, urbanim planiranjem, razvojem i slično.
&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://delcode.delaware.gov/title9/c041/sc02/index.shtml|title=Chapter Title 9 Counties|work=Online Delaware Code|publisher=Government of Delaware}}&lt;/ref&gt;

Mnoge funkcije okruga koje su organizirane i specifične od okruga do okruga u drugim saveznim državama, poput [[sudska vlast|sudstva]] i primjena [[zakon]]a, u Delawareu su centralizirane, što je dovelo do značajne koncentracije moći u centralnoj vladi savezne države Delaware. Okruzi su historijski podijeljeni na ''stotine'', koje su se koristile u svrhu porezne registracije i prijave poreza te kao glasački distrikti sve do 1960tih. Međutim, ''stotine'' danas nemaju nikakvu administrativnu ulogu, one se danas zvanično koriste samo u svrhu opisa i lociranja neke nekretnine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://history.delaware.gov/museums/vc/vc_hundreds.shtml|title=The Hundreds of Delaware: 1700 - 1800, Delaware Department of State:Division of Historical and Cultural Affairs website|access-date=25. 2. 2008|work=The Official Website of the Government of Delaware|authors=Vlada države Delaware|archive-url=https://web.archive.org/web/20080220114955/http://history.delaware.gov/museums/vc/vc_hundreds.shtml|archive-date=20. 2. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Nakon engleskog osvajanja 1664. godine, cijelim područjem na zapadnoj obali rijeke [[Delaware (rijeka)|Delaware]] i [[zaliv Delaware|zaliva Delaware]] se vladalo kao dijelom kolonije New York a upravljano je iz grada New Castle. Nakon kratkotrajnog osvajanja od strane Holanđana 1673. godine, formirani su dodatni sudski distrikti oko Uplanda (Pennsylvania) i Whorekilla.&lt;ref name=&quot;DHE&quot;&gt;{{cite web |last= The Historical Society of Delaware |year= 1997 |url= http://www.hsd.org/DHE/DHE_where_counties.htm |title= Delaware Counties |access-date= 1. 6. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060719162033/http://www.hsd.org/DHE/DHE_where_counties.htm |archive-date= 19. 7. 2006 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Whorekill je kasnije bio poznat kao Hoornkill, a danas je to grad [[Lewes (Delaware)|Lewes]] u Delawareu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://lewestownpublishers.com/lewes_history/whorekill.html|title=The Name of Whorekill|author=Hazel D. Brittingham|year=1997|access-date=24. 4. 2007|publisher=Lewestown Publishers|archive-url=https://www.webcitation.org/6Aj3Dy92W?url=http://lewestownpublishers.com/lewes_history/whorekill.html|archive-date=16. 9. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sudu u New Castleu je prepušten centralni dio kolonije. Jurisdikcija prepuštena sudu je prenesena na okrug New Castle, a sjedište okruga je ostalo u New Castleu sve do 1881. godine kada je premješteno u [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]]. Godine 1680. okrug Whorekill je podijeljen na okruge Deale i St. Jones.&lt;ref name=&quot;DCH&quot;&gt;{{cite web|last= Delaware Genealogical Society|publisher= Delaware Genealogical Society|year= 1997|url= http://delgensoc.org/delhund.html|title= Delaware Counties and Hundreds|access-date= 1. 6. 2006|archive-url= https://web.archive.org/web/20060613055310/http://delgensoc.org/delhund.html|archive-date= 13. 6. 2006|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Nakon ove podjele, Lewes je postao sjedište okruga Deale, a koji je kasnije preimenovan u ''okrug Sussex''.&lt;ref name=&quot;DCH&quot;/&gt; Prijašnji distrikt Upland je dobio ime po naselju Nove Švedske Uplandu u Pennsylvaniji, a kasnije 1682. godine je preimenovan u [[okrug Chester (Pennsylvania)|okrug Chester]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.phillyh2o.org/backpages/SW_Chapter01.htm|access-date=24. 2. 2008|title=History of Philadelphia  1609-1884|author=J. Thomas Scharf and Thompson Westcott|publisher=Philadelphia Water Department|archive-date=11. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080511164614/http://www.phillyh2o.org/backpages/SW_Chapter01.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Danas okrug Chester se nalazi unutar granica današnje savezne države [[Pennsylvania]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dsf.chesco.org/|access-date=2. 4. 2008|title=Chester County website|archive-url=https://web.archive.org/web/20080521022046/http://dsf.chesco.org/|archive-date=21. 5. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Charles Calvert, 3. baron Baltimora|Lord Baltimore]], upravnik [[Maryland]]a, je imao pretenzije da cijelu teritoriju današnjeg Delawarea, te je njegove istočne i sjeverne dijelove organizirao u okrug Durham (Maryland). Istočni i zapadni dijelovi teritorije današnjeg okruga Sussex su bili obuhvaćeni kao dijelovi nekoliko susjednih okruga Marylanda i nisu bili sastavni dijelovi Delawarea sve dok nije oformljena poznata [[Mason-Dixon linija]] 1767. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.udel.edu/johnmack/mason_dixon/|title=A brief history of the Mason-Dixon survey line|author=John Mackenzie|access-date=24. 4. 2007|publisher=University of Delaware|archive-date=12. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070312150011/http://www.udel.edu/johnmack/mason_dixon/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1791. nakon proširenja okruga Sussex na jug i zapad, sjedište okruga je premješteno u [[Georgetown (Delaware)|Georgetown]].&lt;ref name=&quot;DCH&quot;/&gt; Sjedište okruga St. Jones (koji je preimenovan u ''okrug Kent'' 1681. godine&lt;ref name=&quot;DCH&quot;/&gt;) je bilo u [[Dover (Delaware)|Doveru]].&lt;ref name=&quot;DCH&quot;/&gt;

Nakon 2000. godine, predloženo je formiranje četvrtog okruga ''Appoquinimink'', od dijelova okruga [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]]. Motiv za ovaj propali prijedlog je bio da se okonča ograničenje izdavanja dozvola za građenje na nedovoljno izgrađenom i nerazvijenom poljoprivrednom zemljištu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.co.new-castle.de.us/czo/brwsframe_j.asp|title=Unified Development Code|access-date=1. 10. 2008|publisher=New Castle County|archive-url=https://web.archive.org/web/20041216052313/http://www.co.new-castle.de.us/czo/brwsframe_j.asp|archive-date=16. 12. 2004|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predložene granice su bile izvan ''stotine Appoquinimink'' i uključivale su svu zemlju južno od C&amp;D kanala, a predloženo sjedište okruga bilo je u [[Middletown (Delaware)|Middletownu]].

== Informacije o okruzima ==
FIPS ([[Federalni standard za obradu informacija]]) kōd, kojeg koristi Vlada SAD za jednoznačno identificiranje svakog okruga, je označen za svaku stavku. FIPS kōd za svaki okrug je povezan na internetsku stranicu o podacima iz popisa za taj okrug.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;
!Okrug&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
!FIPS-oznaka&lt;ref name=&quot;U.S. Census Buero  - Delaware - State &amp; County QuickFacts&quot;&gt;[http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html U.S. Census Bureau - Delaware - State &amp; County QuickFacts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222010344/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html |date=22. 2. 2014 }} podaci o površini u kvadratnim miljama - preračun u kvadratnim kilometrima&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
![[Sjedište okruga (SAD)|Sjedište okruga]]&lt;br /&gt;(stanovnika 2010)
!Osnivanje&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
!class=&quot;unsortable&quot; | Porijeklo&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
!class=&quot;unsortable&quot; | Etimologija&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
!Stanovništvo&lt;br /&gt;2010&lt;ref&gt;[http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html U.S. Census 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222010344/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html |date=22. 2. 2014 }} pristupljeno 9. augusta 2011&lt;/ref&gt;
!Površina&lt;ref name=&quot;U.S. Census Buero  - Delaware - State &amp; County QuickFacts&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
!class=&quot;unsortable&quot; | Karta&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
|-
! style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Okrug Kent (Delaware)|Kent]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10/10001.html 001]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151228163140/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10/10001.html |date=28. 12. 2015 }}
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Dover (Delaware)|Dover]]&lt;br /&gt;(36.047)
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1683
| style=&quot;text-align:left;&quot;| okrug New Castle
| style=&quot;text-align:left;&quot;| engleska grofovija [[Kent]]
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 162.310        	
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.527&amp;nbsp;km²
| [[Datoteka:Map of Delaware highlighting Kent County.svg|40px]]
|-
! style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Okrug New Castle (Delaware)|New&amp;nbsp;Castle]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10/10003.html 003]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717015212/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10/10003.html |date=17. 7. 2011 }}
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]]&lt;br /&gt;(70.851)
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1664
| style=&quot;text-align:left;&quot;| Prvobitni okrug - vodi porijeklo od holandske kolonije Nieuw&amp;nbsp;Amstel
| style=&quot;text-align:left;&quot;| Naziv bivšeg upravnog sjedišta [[New Castle (Delaware)|New&amp;nbsp;Castle]]
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 538.479        	
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.104&amp;nbsp;km²
| [[Datoteka:Map of Delaware highlighting New Castle County.svg|40px]]
|-
! style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Okrug Sussex (Delaware)|Sussex]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10/10005.html 005]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717015224/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10/10005.html |date=17. 7. 2011 }}
| style=&quot;text-align:lef;&quot;| [[Georgetown (Delaware)|Georgetown]]&lt;br /&gt;(6.422)
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1683
| style=&quot;text-align:left;&quot;| okrug New Castle
| style=&quot;text-align:left;&quot;| engleska grofovija [[Sussex]]
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 197.145        	
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 2.428&amp;nbsp;km²
| [[Datoteka:Map of Delaware highlighting Sussex County.svg|40px]]
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160820145648/http://www.co.kent.de.us/ Kent County]
* [https://web.archive.org/web/20051113223033/http://www.co.new-castle.de.us/defaulthome/home/webpage1.asp New Castle County] 
* [http://www.sussexcountyde.gov/ Sussex County]

[[Kategorija:Okruzi u Delawareu]]
[[Kategorija:Okruzi u Sjedinjenim Američkim Državama po saveznim državama|Delaware]]
[[Kategorija:Geografija Delawarea]]</text>
      <sha1>kiey6dbstdj9nv9kxpcnge0wkcd15sv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tino-Sven Sušić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>358098</id>
    <revision>
      <id>3925296</id>
      <parentid>3898267</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* HNK Hajduk Split */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16261" sha1="a0eipr64jzo36m4tfbggazbaj3iaife" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Tino Sven Sušić
| slika                      = 20150331 2219 AUT BIH 2698.jpg
| punoime                    = Tino Sven Sušić
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1992|2|13}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 186&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = &lt;br /&gt;2004–2007.&lt;br /&gt;2007–2009.&lt;br /&gt;2009–2012.
| omladinskipogoni           = [[Standard Liège]]&lt;br /&gt;[[CS Visé]]&lt;br /&gt;[[KRC Genk|Genk]]&lt;br/&gt;[[Standard Liège]]
| godine1                    = 2012–2016.
| klubovi1                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)1           = 104 (19)
| godine2                    = 2016–2018.
| klubovi2                   = [[KRC Genk|Genk]]
| nastupi(golovi)2           = 15 (0)
| godine3                    = 2017–2018.
| klubovi3                   = → [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi]] 
| nastupi(golovi)3           = 4 (0)
| godine4                    = 2018.
| klubovi4                   = [[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]]
| nastupi(golovi)4           = 2 (0)
| godine5                    = 2018–2019.
| klubovi5                   = [[VVV-Venlo|Venlo]]
| nastupi(golovi)5           = 27 (5)
| godine6                    = 2019.
| klubovi6                   = [[TSV Hartberg]]
| nastupi(golovi)6           = 2 (0)
| godine7                    = 2020–2021.
| klubovi7                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)7           = 26 (2)
| godine8                    = 2021–2022.
| klubovi8                   = [[FC Kuban Krasnodar (2018)|Krasnodar]]
| nastupi(golovi)8           = 8 (0)
| godine9                    = 2022.
| klubovi9                   = [[NK Tabor Sežana|Tabor]]
| nastupi(golovi)9           = 3 (0)
| godine10                   = 2023.
| klubovi10                  = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]
| nastupi(golovi)10          = 4 (0)
| godine11                   = 2023–2024.
| klubovi11                  = [[FK Tuzla City|Tuzla City]]
| nastupi(golovi)11          = 23 (0)
| godine12                   = 2024.
| klubovi12                  = [[FC Francavilla|Francavilla]]
| nastupi(golovi)12          = 3 (0)
| godine13                   = 2025–2026.
| klubovi13                  = [[US Trodica|Trodica]]
| nastupi(golovi)13          = 0 (0)
| godine14                   = 2026.
| klubovi14                  = [[Potenza Picena]]
| nastupi(golovi)14          = 0 (0)
| reprezentacija             = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
| nacionalnegodine1          = 2010.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Belgije U-18|Belgija U-18]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)
| nacionalnegodine2          = 2010.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Belgije u-18|Belgija U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (0)
| nacionalnegodine3          = 2014–2016.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 9 (0)
| zadnjeuređivanje           = 10. juni 2026
}}
'''Tino Sven Sušić''' (rođen 13. februara 1992) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskogercegovački]] [[nogomet]]aš i bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/profil/spieler/140790|title=Tino-Sven Susic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nastupa na poziciji [[Vezni igrač|veznog igrača]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

== Klupska karijera ==
Tino Sven Sušić rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali je rano u svom životu emigrirao sa porodicom u [[Belgija|Belgiju]]. Počeo je trenirati u drugorazrednom [[CS Visé|Visé]]u, prije prelaska u mlade redove [[KRC Genk|Genk]]a. Sa svojih 16 godina, on je prešao u [[Standard Liège]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.jutarnji.hr/sport/nogomet/sven-tino-susic-odbio-hrvatsku-hvala-gracanu-ali-ja-zelim-s-bih-na-sp-u-brazil/916004/|title=SVEN TINO SUŠIĆ ODBIO HRVATSKU 'Hvala Gračanu, ali ja želim s BiH na SP u Brazil'|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U augustu 2010, pozvan je u [[Nogometna U-19 reprezentacija Belgije|belgijsku U-19 reprezentaciju]], odigravši dvije utakmice kao zamjena. U to vrijeme je također igrao i prijateljske utakmice za prvi tim [[Standard Liège]]. Pored toga je nastavio igrati za U-21 i rezervne sastave ekipe.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== HNK Hajduk Split ===
U junu 2012, Sušić se pridružio [[Hrvatska|hrvatskoj]] ekipi [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], potpisavši ugovor na četiri godine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/178042/Default.aspx|date=6. 2012|access-date=6. 2012|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|language=Croatian|title=Tino Sven Sušić je nova snaga ‘bijelih’}}&lt;/ref&gt; U početku je imao problema sa prilagođavanjem na poziciju desnog krila koju mu je zadao tadašnji trener [[Mišo Krstičević]]. U novembru 2012, postiže svoj prvi gol za Hajduk u kup utakmici protiv gradskoj rivala [[RNK Split]]a.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/leistungsdaten/spieler/140790|title=Tino-Sven Susic - Performance data 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Kasnije, u proljetnom dijelu [[Hrvatska nogometna liga|Prve HNL]], trener Krstičević ga je počeo koristiti na pozicijama odbrambenog i napadačkog veznog igrača gdje je dokazao da se mnogo bolje snalazi i brzo je postao važan igrač prvog tima.

U aprilu 2013, trener [[Igor Tudor]] preuzeo je ekipu Hajduka i koristio je Sušića najviše na poziciji odbrambenog veznog igrača gdje se on pokazao kao najefikasniji. U [[Finale Hrvatskog nogometnog kupa 2013.|finalu hrvatskog nogometnog kupa 2013.]] Sušić se pokazao kao najbolji igrač Hajduka u tom trenutku. Proglašen je za igrača utakmice u drugom susretu protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] gdje je postigao impresivan pogodak, a kasnije je sa ekipom osvojio kup što je ujedno bila i prva titula u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U početku sezone 2013/14, igrao je na poziciji desnog krila zbog određenih povreda. Kasnije u derbiju protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]] koju je Hajduk pobjedio sa 2-0 on se vratio na svoju poziciju odbrambenog veznog igrača i bio je jedan od ključnih igrača te utakmice.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U toj sezoni je sakupio 39 nastupa i postigao tri gola i upisao pet asistencija.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U sezoni 2014/15, Sušić postaje ključni igrač Hajduka. Postigao je gol i upisao asitenciju u uzvratnom meču trećeg kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] protiv ekipe [[FC Shakhter Karagandy|Shakhter Karagandy]] koju Hajduk pobijeđuje rezultatom 3-0 i plasira se u naredno kolo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/ba/match/hajduk-split-vs-shakhter-karagandy/1802747/report|title=Hajduk Split vs Shakhter Karagandy Izvještaj 8/7/14 UEFA Europa League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U prvoj ligi Hrvatske uglavnom je igrao na poziciji isturenog veznog, te je na 26 nastupa postigao tri gola i upisao sedam asistencija.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U februaru 2015, Sušić produžuje svoj ugovor sa Hajdukom do 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hajduk.hr/vijest/tino-susic-potpisao-novi-ugovor-s-hajdukom-do-ljeta-2018--godine/5435|title=Tino Sušić potpisao novi ugovor s Hajdukom do ljeta 2018. godine!|website=hajduk.hr|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Sezonu 2015/16, Sušić započinje neočekivano na klupi za rezervne igrače, ali kako je sezona odmicala tako je i on dobivao sve više prostora za igru. Početkom aprila 2016, Sušić postaje kapiten tima u utakmici protiv [[NK Istra 1961|NK istra]] kada i postiže dva gola za svoj tim, a meč završava pobijedom Hajduka rezultatom 3-0.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Krajem aprila 2016, odigrao je svoj 100. meč za Hajduk i postigao gol protiv ekipe [[HNK Rijeka|HNK Rijeke]], ali Hajduk na kraju gubi 1-2.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Sezonu završava sa 12 golova na 27 utakmica, te za njega ta sezona biva najbolja u njegovoj profesionalnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Sezonu 2016/17, Sušić otvara sa dva gola u uzvratnom meču trećeg kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] protiv ekipe [[FK Oleksandria|Oleksandrije]], a Hajduk meč dobiva rezultatom 3-1 i plasira se u naredno kolo kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/hajduk-oleksandrija-uzvratna-utakmica-treceg-pretkola-europa-lige---445526.html|title=Hajduk izborio play-off rundu kvalifikacija Europa lige! - Gol.hr|language=hr-HR|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== KRC Genk ===
Krajem augusta 2016, Sušić za oko 2 miliona [[Euro|eura]] prelazi u [[Belgija|belgijski]] klub Genk sa kojim potpisuje trogodišnji ugovor sa mogućnošću produženja na još dvije godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/tino-sven-susic/transfers/spieler/140790/transfer_id/1585380|title=Tino-Sven Susic - Transfer history {{!}} Transfermarkt|access-date=30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.index.hr/sport/clanak/susic-potpisao-za-genk-pogledajte-koji-je-broj-uzeo/916148.aspx|title=Sušić potpisao za Genk, pogledajte koji je broj uzeo|access-date=30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sušić je primao godišnju platu u iznosu od 750 hiljada eura, te je izabrao broj 10 na svom dresu.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== FK Sarajevo ===
Tino Sven Sušić krajem januara 2020. dolazi u [[Antalya|Antaliju]] na pripreme [[FK Sarajevo|Sarajevo]], gdje ubrzo potpsuje ugovor na dvije godine za istoimeni bosanskohercegovački klub. U bordo klub dolazi kao slobodan igrač, a mnogi su ovaj transfer okarakterisali kao jedan od najboljih zadnjih godina sarajevskog kluba i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Lige BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/tino-sven-susic-potpisao-za-fk-sarajevo/350149|title=Tino Sven Sušić potpisao za FK Sarajevo!|website=SportSport.ba|language=bs-BA|access-date=5. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; Krajem augusta 2021, Sušić sporazumno raskida ugovor sa Sarajevom i napušta klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tino-sven-susic-sporazumno-raskinuo-ugovor-sa-sarajevom/210825061|title=Tino Sven Sušić sporazumno raskinuo ugovor sa Sarajevom|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Sušić je imao pravo igrati za čak tri seniorske reprezentacije: [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]]. U oktobru 2013, Sušić potvrđuje da će igrati za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sport.ba/drugi-pisu/tino-susic-hvala-selektoru-hrvatske-ali-ja-zelim-da-igram-za-svoju-drzavu|title=Tino Sušić: Hvala selektoru Hrvatske, ali ja želim da igram za svoju državu|access-date=21. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20131107155305/http://www.sport.ba/drugi-pisu/tino-susic-hvala-selektoru-hrvatske-ali-ja-zelim-da-igram-za-svoju-drzavu/|archive-date=7. 11. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tadašnji selektor reprezentacije BIH bio je [[Safet Sušić]], ujak Tine Sven Sušića, te je i on svakako imao uticaj na odabir reprezentacije svoga nećaka.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

U martu 2014, odigrao je svoju prvu utakmicu za reprezentaciju BIH u [[Prijateljska utakmica|prijateljskoj utakmici]] protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipta]] na stadionu [[Tivoli-Neu]] u [[Innsbruck]]u, u [[Austrija|Austriji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://us.soccerway.com/matches/2014/03/05/world/friendlies/bosnia-herzegovina/egypt/1635681/|title=Bosnia-Herzegovina vs. Egypt - 5 March 2014 - Soccerway|website=us.soccerway.com|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014, Sušić je pozvan da zaigra na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]] za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Upisao je dva nastupa na Svjetskom prvenstvu, te zabilježio jednu asistenciju u meču trećeg kola grupne faze protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/uzivo-bih-iran-0-0/140625106|title=UŽIVO: BiH - Iran 3:1|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; BIH završava grupnu fazu kao treća u grupi, te se nije plasirala u daljnji tok takmičenja.

== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 30. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/leistungsdaten/spieler/140790/plus/0?saison=ges|title=Tino-Sven Susic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|2012/13.
|[[Hrvatska nogometna liga|Prva HNL]]
|17||1||7||3||colspan=&quot;2&quot;|–||1||0||25||4
|-
|2013/14.
|Prva HNL
|32||3||3||0||1||0||4||0||40||3
|-
|2014/15.
|Prva HNL
|26||3||4||1||colspan=&quot;2&quot;|–||3||2||33||6
|-
|2015/16.
|Prva HNL
|27||12||5||3||colspan=&quot;2&quot;|–||5||0||37||15
|-
|2016/17.
|Prva HNL
|2
|0
| -
| -
| colspan=&quot;2&quot; |–
|5
|2
|5
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!104!!19!!19!!7!!1!!0!!18!!4!!142!!30
|-
|[[KRC Genk|Genk]]
|2016/17.
|[[Jupiler Pro Liga]]
| -
| -
| -
| -
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
| -
| -
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!104
!19
!19
!7
!1
!0
!18
!4
!142
!30
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/nationalmannschaft/spieler/140790|title=Tino-Sven Susic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2014.||7||0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||8||0
|}

== Privatni život ==
Tino Sven Sušić je sin bivšeg [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] internacionalca [[Sead Sušić|Seada Sušića]] i bratić legendarnog fudbalera i trenera [[Safet Sušić|Safeta Sušića]].

== Nagrade ==
{{ZD|HRV}} '''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]'''
*[[Hrvatski nogometni kup]] (1) : [[Hrvatski nogometni kup 2012/13|2013]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transfermarkt.de/en/tino-sven-susic/profil/spieler_140790.html Profil] na ''transfermarkt.de''

{{Žuta majica &quot;Sportskih novosti&quot;}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sušić, Tino Sven}}
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Tuzla Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Maccabi Tel Aviva]]
[[Kategorija:Nogometaši Genka]]
[[Kategorija:Nogometaši VVV-Venloa]]
[[Kategorija:Nogometaši Standard Liègea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>a0eipr64jzo36m4tfbggazbaj3iaife</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni stadion (Varšava)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>361856</id>
    <revision>
      <id>3925169</id>
      <parentid>3839651</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T19:31:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15152" sha1="qbbjern9ls9w50p8jsu4vdvdf8ql9qw" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Nacionalni stadion u Varšavi
| nadimak              = Stadion Narodowy
| slika                = [[Datoteka:Stadion Narodowy w Warszawie 20120422.jpg|300px]] [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|15px]]
| puni_naziv           = Stadion Narodowy im. Kazimierza Górskiego w Warszawie
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = Al. Zieleniecka 1, [[Varšava]], [[Poljska]]
| koordinate           = {{coord|52|14|22|N|21|02|44|E}}
| početak_izgradnje    = 2008.
| izgrađen             = 2011.
| otvoren              = 29. januar 2012.
| renoviran            = 2008-2011
| proširen             = 
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[Skarb Państwa]]
| operator             = Narodowe Centrum Sportu
| površina             = 
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekta            = JSK Architekci&lt;br&gt;[[Gerkan, Marg and Partners|gmp]] - Architects von Gerkan&lt;br&gt;sbp
| projektni_menadžer   = Markus Pfisterer&lt;br&gt;Martin Hakiel&lt;br&gt;Martin Glass&lt;br&gt;Mariusz Rutz&lt;br&gt;Zbigniew Pszczulny&lt;br&gt;Marcin Chruslinski
| građevinski_inženjer = [[Schlaich Bergermann &amp; Partner]]
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 58.145 (zvanično)&lt;br&gt;56.826 (UEFA takmičenja)&lt;br&gt;72.900 (koncerti)
| rekordna_posjećenost = 56.070&lt;br&gt;([[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]-[[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] 8. juni 2012)
| dimenzije            = 105 x 68
| korisnici            = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EP 2012]]&lt;br&gt;[[UEFA Evropska liga 2014/15.|UEFA Evropska liga]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Poljske|Superkup]]&lt;br&gt;[[SuperFinał]]
| web stranica         = [http://www.stadionnarodowy.org.pl www.stadionnarodowy.org.pl]
}}
'''Nacionalni stadion''' ili '''Stadion Naradowy''' je nogometni stadion koji se nalazi u [[Varšava|Varšavi]], [[Poljska]]. Uglavnom se koristi za nogometne utakmice i domaći je stadion [[Nogometna reprezentacija Poljske|nogometne reprezentacije Poljske]].

Stadion ima kapacitet 58.145 sjedećih mjesta, što ga jednim od najvećih nogometnih stadiona u [[Poljska|Poljskoj]]. Izgradnja stadiona je počela 2008. godine, a završena 2011. Nalazi se na mjestu bivšeg stadiona ''Desetogodišnjice'' ([[Poljski jezik|poljski:]] Stadion Dziesięciolecia) na Aleji Zieleniecka u [[Praga-Południe]], predgrađu [[Varšava|Varšave]]. Stadion ima uvlačiv [[Polivinil hlorid|PVC]] krov koji se razvija iz gnijezda obješenog iznad centra terena&lt;ref name=&quot;Euro 2012: Venue guide for European Championship finals, bbc.com&quot;&gt;[http://www.bbc.com/sport/0/football/15921248 ''Euro 2012: Venue guide for European Championship finals, bbc.com'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Uvlačeći krov je sličan krovnom sistemu na stadionu [[Commerzbank-Arena]] u [[Frankfurt]]u kao i renoviranom krovu višenamjenskog stadiona [[BC Place]] u [[Vancouver]]u. Stadion je opremljen grijačima za teren, terenom za trening, fasadnim osvjetljenjem i podzemnim parkingom. Stadion je također u mogućnosti da bude organizator sportskih i kulturnih manifestacija, koncerata i konferencija.

Stadion Naradowy je zvanično otvoren 19. januara 2012. godine. Prva nogometna utakmica odigrana je 29. februara 2012. između [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljske]] i [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] koja je završena bez golova&lt;ref name=&quot;Poland mark Warsaw milestone with Portugal draw, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/friendlies/season=2012/matches/round=2000293/match=2009346/postmatch/report/index.html ''Poland mark Warsaw milestone with Portugal draw, uefa.com'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.

Stadion će biti organizator finalne utakmice [[UEFA Evropska liga 2014/15.|Evropske lige]] 2015. godine.

== Pojedinosti stadiona ==
=== Konstrukcija i arhitektura ===
[[Datoteka:Narodowy-otwarcie19.JPG|thumb|left|280px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Noćno osvjetljenje stadiona fasade nakon otvaranja utakmice između [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljske]] i [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] 29. februara 2012.&lt;/small&gt;]]
Generalni izvođač radova je bio njemačko-austrijsko-poljski konzorcijum na čelu s Alpine Bau koji obuhvata Alpine Bau Deutschland, Alpine Construction Poland, PBG SA i Hydrobudowa Poland SA. Datum završetka radova je postavljen za 24 mjeseca od potpisivanja ugovora i u proces izgradnje je uključeno oko 1.200 zaposlenih&lt;ref name=&quot;Minister ostrzega budowniczych Stadionu, sport.dziennik.pl&quot;&gt;[http://sport.dziennik.pl/artykuly/148406,minister-ostrzega-budowniczych-stadionu.html ''Minister ostrzega budowniczych Stadionu, sport.dziennik.pl'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Stadion ima kapacitet od 58.145 mjesta za gledaoce tokom nogometne utakmice i do 72.900 tokom koncerata i drugih događaja (uključujući i 106 mjesta za osobe sa invaliditetom). Ukupan obim stadiona (bez krova) je više od 1.000.000 m², a ukupna površina je 204.000 m². Uvlačiva krovna konstrukcija je 240 × 270 m, a središnji vrh stoji na visini od 124 metara iznad rijeke [[Vistula]] i 100 m iznad terena. Ukupna dužina trkačke staze je 924 metra. Stadion ima najveći kongresni centar u [[Varšava|Varšavi]] s kapacitetom od 1.600 ljudi, uključujući i 25.000 m² uredski poslovni prostor. Podzemni parking za 1.765 automobila nalazi se ispod terena. Stadion sadrži restoran, fitness klub, pub i 69 luksuznih skyboxeva. 
[[Datoteka:Warsaw National Stadium before Germany - Italy (4).jpg|thumb|right|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Kruna Nacionalnog stadiona je fasada sa crvenim i bijelim bojama, nalik na nancionalne boje Poljske&lt;/small&gt;]]
Nacionalni stadion je višenamjenski sportski objekt koji omogućava organizaciju sportskih događaja, koncerata i kulturnih događaja. Osim toga, također može poslužiti kao ured, tržnica, hotel, gastronomska tačku i u druge svrhe. Kao rezultat svega toga oko 2000-3000 ljudi posjećuje stadion svaki dan.
=== Fasada ===
Fasada stadiona se odnosi na poljske nacionalne boje, nalik na mašuću [[Zastava Poljske|zastavu Poljske]] i sastoji se od srebra i crvene boje. Ponekad se isti palete boja stadiona koriste i na stolicama. Stadion je otvorene strukture, što znači nedostatak zatvorene fasade, tako da je temperatura unutar stadiona slična vanjskoj temperaturi, uprkos zatvorenoj krovnoj konstrukciji. Takva konstrukcija omogućava prirodnu ventilaciju prostorija ispod tribina i pristup prirodnom svjetlu&lt;ref name=&quot;Biało-czerwona elewacja wkrótce na Stadionie Narodowym, warszawa.gazeta.pl&quot;&gt;[http://warszawa.gazeta.pl/warszawa/1,34889,9057127,Bialo_czerwona_elewacja_wkrotce_na_Stadionie_Narodowym.html ''Biało-czerwona elewacja wkrótce na Stadionie Narodowym, warszawa.gazeta.pl'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. 
[[Datoteka:POL Stadion Narodowy Warszawa 12.jpg|thumb|300px|right|&lt;center&gt;&lt;small&gt;''Preklopne stolice'' su standardne stolice na stadionu, tipa: FCB u crvenim i srebrnim bojama&lt;/small&gt;]]
Uzvišenje stadiona je protegnuto izgrađenim snažnim cijevima proizvedenih u [[Italija|Italiji]]. Ova struktura je potpuno nezavisna od izgradnje betonskog postolja i to je osnov za uvlačenje krova na stadionu. Zahvaljujući tome, dizajneri su mogli nesmetano dizajnirati prostor ispod tribina.
=== Igralište===
Stadion je opremljen grijalnim terenom. Igralište je instalirano travnjakom holandske trave, uzgajane u [[Heythuysen]]u, [[Holandija]]&lt;ref name=&quot;Neuer Rasen für Nationalstadion Warschau, stadionwelt-business.de&quot;&gt;[http://www.stadionwelt-business.de/index.php?rubrik=ausstattung&amp;site=firmen&amp;firma=hendriks_graszoden&amp;head=Hendriks-Graszoden-BV&amp;id=130&amp;kat=rasen ''Neuer Rasen für Nationalstadion Warschau, stadionwelt-business.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. U organizaciji događaja kao što su koncerti, teren se pokriva sa posebnim panelima, koji se uklanja u roku od pet dana od njegove instalacije. Druga mogućnost je instaliranje polja trave na posebnim plutajući platformama, ali su odbačene zbog financijskih razloga.
=== Tribine ===
Nacionalni stadion je dizajniran od strane njemačko-poljskog konzorcija ''gmp Architects von Gerkan, Marg and Partners'', ''JSK Architekci Sp. Z o.o.'' i ''SBP-Schlaich bergermann und partner'' (projektanti Volkwin Marg, Hubert Nienhoff, Markus Pfisterer, Zbigniew Pszczulny, Mariusz Rutz i Marcin Chruslinski).

Struktura stadiona se sastoji od dva nivoa: tribina na vrhu i tribina na dnu, kapaciteta 58.145 gledaoca. Sve stolice na Stadion Narodowy pruža poljska kompanija ''Forum Seating'' (dio grupe ''Grupa Nowy Styl'' sa sjedištem u [[Krosno]]om)&lt;ref name=&quot;Nowa murawa już na Stadionie Narodowym, wiadomosci.onet.pl&quot;&gt;[http://wiadomosci.onet.pl/warszawa/nowa-murawa-juz-na-stadionie-narodowym/h9tb7 ''Nowa murawa już na Stadionie Narodowym, wiadomosci.onet.pl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203033302/http://wiadomosci.onet.pl/warszawa/nowa-murawa-juz-na-stadionie-narodowym/h9tb7 |date=3. 2. 2014 }}; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Postoji 900 mjesta za medije i novinare, više od 4.600 takozvanih &quot;premium mjesta&quot;, dizajniranih za posebne goste, 106 mjesta za osobe sa invaliditetom, te više od 800 mjesta VIP lože.
[[Datoteka:POL Stadion Narodowy Warszawa 09.jpg|thumb|right|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Jedinstveno uvlačenje membrane krova u postupku otvaranja&lt;/small&gt;]]
Pod tribinama, postoje svlačionice i konferencijske sale ukupne površine od 130.000 m². Objekat ima osam tačaka sa različitim visinama. Najviša tačka na tribinama, nalazi se 41 metara iznad terena bivšeg ''Stadiona Dziesięciolecia'', dok je najviša tačka čelične konstrukcije krova 70 metara iznad tog nivoa. Krov pokriva ne samo tribine nego i teren&lt;ref name=&quot;Narodowy: Krzesełka już są, a będzie więcej, stadiony.net&quot;&gt;[http://stadiony.net/aktualnosci/2011/04/narodowy_krzeselka_juz_sa_a_bedzie_wiecej ''Narodowy: Krzesełka już są, a będzie więcej, stadiony.net'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.
=== Pomični krov ===
Djelomično transparentan pomični krov je prekriven fibreglass [[teflon]]om. Njegov materijal je otporan na vremenske faktore (kiše, toplinu sunca, a može držati do 18&amp;nbsp;cm mokrog snijega) i povećanje tendencije. Tehnologija proizvodnje dolazi iz njemačke firme Hightex GmbH, a tekstilna je proizvedena u [[Bangkok]]u od strane Asia Membrane Co. Ltd&lt;ref name=&quot;Stadion Narodowy symbolem Warszawy. Koniec budowy, warszawa.gazeta.pl&quot;&gt;[http://warszawa.gazeta.pl/warszawa/1,34889,10698125,Stadion_Narodowy_symbolem_Warszawy__Koniec_budowy.html ''Stadion Narodowy symbolem Warszawy. Koniec budowy, warszawa.gazeta.pl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141030211420/http://warszawa.gazeta.pl/warszawa/1,34889,10698125,Stadion_Narodowy_symbolem_Warszawy__Koniec_budowy.html |date=30. 10. 2014 }}; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.

Proces otvaranja ili zatvaranja krova traje oko 20 minuta i može raditi samo na temperaturama iznad 5&amp;nbsp;°C, a ne za vrijeme kiše (koja je bila razlog za jedan dan odlaganja nogometne utakmice [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] - [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] 16. oktobra 2012.). Pogonski sistem se koristi za rastezanje membrane prilikom otvaranja i prilikom postupka zatvaranja krova. Ukupna težina čelika i kablova koji podržavaju krovnu konstrukciju je 1.200 tona. Ispod krova postoje četiri LED ekrana, od kojih svaki ima površinu od 200 m².

== Historija izgradnje ==
===Pripreme===
[[Datoteka:Stadion Narodowy - Wisla.jpg|thumb|right|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Noćni pogled na Nacionalni stadion i most Świętokrzyski s lijeve obale [[Visla|Visle]]&lt;/small&gt;]]
1. februara 2008. godine konzorcij  ''JSK Architects Ltd.'', ''GMP—von Gerkan'', ''Marg und Partner Architekten'' i ''SBP—Schleich Bergermann und Partner'' su predstavili idejno rješenje (vizualizacija i maketa) novog stadiona&lt;ref name=&quot;Stadion Narodowy: ministerstwo rekomenduje trzy projekty, urbanity.pl&quot;&gt;[http://www.urbanity.pl/mazowieckie/warszawa/stadion-narodowy-ministerstwo-rekomenduje-trzy-projekty,w1355 ''Stadion Narodowy: ministerstwo rekomenduje trzy projekty, urbanity.pl'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;.

Prvi građevinski radovi su počeli 15. maja 2008. kada je 126 betonskih gomila dovezeno na zemljište starih tribina stadiona. Dana 18. juna 2008. godine ''National Sports Centre Ltd'' je dostavljena dokumentacija potrebne za dobijanje građevinske dozvole od guvernera [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecke]]&lt;ref name=&quot;Stadion Narodowy: ministerstwo rekomenduje trzy projekty, urbanity.pl&quot; /&gt;. Dokumentacija je odobrena 22. jula 2008. godine te 26. septembra 2008. sporazum je potpisan sa ''Pol-Aqua SA'' za provedbu prve faze građevinskih radova. Nekoliko dana kasnije, 7. oktobra 2008. godine počela je izgradnja stadiona.

Na gradilištu, u neposrednoj blizini nacionalnog sportskog centra, vanjska kamera je instalirana. Emitiranje je počelo 31. oktobra 2008. godine te su ljudi mogli pratiti tok izgradnje stadiona. Od početka druge faze izgradnje 29. juna 2009. cijeli proces je bio vidljiv iz druge instalirane kamere na tornju u ''Washington Roundabout''. Slike iz kamere su još uvijek dostupne na službenim stranicama stadiona.

== Glavni proces ==
[[Datoteka:Wał MiedzeszyńskiNationalStadium.JPG|thumb|left|300px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Nacionalni stadion, pogled sa aleje Józefa Poniatowskiego u septembru 2012.&lt;/small&gt;]]
Prva faza izgradnje uključivala je rušenje betonskih konstrukcija stadiona ''Desetogodišnjice'', priprema tla, transportacija oko 7.000 tona betona, gradnja 6.700 betonskih stupova te izgradnja oko 900 betonskih šipki koja čine temelj stadiona&lt;ref name=&quot;Ruszyła budowa Stadionu Narodowego, zw.com.pl&quot;&gt;[http://www.zw.com.pl/artykul/2,292388_Ruszyla_budowa_Stadionu_Narodowego.html ''Ruszyła budowa Stadionu Narodowego, zw.com.pl'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;. Prva faza izgradnje stadiona je završena 9. marta 2009. godine. Najbolju ponudu za nastavak gradnje stadiona dali su njemačko-austrijsko-poljski konzorcij firmi - ''Alpine Bau Deutschland AG'', ''Alpine Bau GmbH'', ''Alpine Construction Poland Ltd.'', ''Hydrobudowa Poland SA'' i ''PBG SA'' ukupne vrijedonosti 1 252 755 008.64 zł.

Krajem septembra, prvi građevinski elemenatu su bili vidljivi izvan stadiona. Kamen temeljac i vremenska kapsula su postavljeni na ceremoniji održanoj 7. oktobra 2009. godine. U vremensku kapsulu su stavljeni predmeti poput zastave Poljske, Evropske unije i grada Varšave, novine dana, kovanice, novčanice, i drugi artefakti.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|National Stadium in Warsaw}}
* [http://www.stadionnarodowy.org.pl Službena stranica]

{{Stadioni Evropskog prvenstva u nogometu 2012.}}

[[Kategorija:Nogometni stadioni u Poljskoj|Nacionalni stadion (Varšava)]]
[[Kategorija:Stadioni Evropskog prvenstva u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Varšava]]</text>
      <sha1>qbbjern9ls9w50p8jsu4vdvdf8ql9qw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fethullah Gülen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>364387</id>
    <revision>
      <id>3925245</id>
      <parentid>3924290</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:15:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42166" sha1="qrtptjie9y8agpbqae1h06t1e8yvrkq" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Fethullah Gülen
| slika                  =
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1941|04|27}}&lt;ref&gt;Robert A. Hunt, Yuksel A. Aslandogan, Muslim Citizens of the Globalized World: Contributions of the Gulen Movement, p 85. {{ISBN|1597840734}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_rođenja         = [[Pasinler]], [[Turska]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2024|10|20|1941|04|27}}
| mjesto_smrti           = [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| nacionalnost           = turska
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = Gülen pokret
| značajna_djela         = 
}}
'''Muhammed Fethullah Gülen''' bio je turski propovjednik,&lt;ref name=fguleninshort /&gt; bivši imam,&lt;ref name=fguleninshort&gt;{{cite web |url=http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Fethullah Gülen in Short |publisher=En.fgulen.com |date=30. 9. 2009 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140915020020/http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |archive-date=15. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26&quot;&gt;Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 26. {{ISBN|1402098944}}&lt;/ref&gt; i [[pisac]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.fgulen.com/gulens-works |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Gülen's Works |publisher=En.fgulen.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works |archive-date=11. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Osnivač je Gülen pokreta (ponekad poznatog i kao ''Hizmet''). Živio je u dobrovoljnom egzilu u [[Saylorsburg]]u u Pennsylvaniji, Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://canadafreepress.com/index.php/article/35130|title=A visit to the Pennsylvania fortress of “The World’s most Dangerous Islamist”|website=www.canadafreepress.com|language=en|access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=2. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131002195218/http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140816225631/http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gülen uči anadolijsku (hanefijsku) verziju [[islam]]a, koja proizilazi iz učenja sunitskog muslimanskog učenjaka Saida Nursîja. izjavio je da vjeruje u [[nauka|nauku]], međuvjerski dijalog među ''Ljudima Knjige'' i višepartijsku [[demokratija|demokratiju]].&lt;ref name=economist10808408&gt;{{cite news| title=How far they have travelled|url=http://www.economist.com/node/10808408?story_id=10808408|work=[[The Economist]]|access-date=2. 5. 2012|date=6. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; Započeo je sličan dijalog s Vatikanom&lt;ref name=&quot;Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38&quot;&gt;Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 38. {{ISBN|1402098944}}&lt;/ref&gt; i nekim jevrejskim organizacijama.&lt;ref name=&quot;Toward a Global Civilization&quot;&gt;{{cite web|author=Fethullah Gulen (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/1932099689 |title=Toward a Global Civilization of Love and Tolerance |publisher=Amazon.com |date=16. 3. 2010 |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Aktivno je bio uključen u socijalne debate koje se tiču budućnosti države [[Turska|Turske]] i islama u modernom svijetu. U medijima na engleskom jeziku je opisan kao &quot;jedna od najvažnijih muslimanskih ličnosti&quot;.&lt;ref name=economist10808408/&gt; Njegov Gülen pokret je opisan kao da &quot;ima karakteristike [[kult]]a&quot; a njegova tajnovitost i utjecaj u Turskoj politici se uspoređuje sa &quot;islamskim ''Opus Dei''-om&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Turkey: up from the depths|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2013/dec/27/turkey-murky-depths|newspaper=[[The Guardian]]|date=27. 12. 2013|access-date=31. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; U turskom kontekstu, Gülen se čini religijski [[konzervativizam|konzervativnim]].

== Biografija ==
Rođen je u selu Korucuk, u blizini [[Erzurum]]a.&lt;ref&gt;M. Hakan Yavuz, John L. Esposito, ''Turkish Islam and the Secular State: The Gülen Movement'', p. 20&lt;/ref&gt; Njegov otac, Ramiz Gülen, je bio imam.&lt;ref name=&quot;Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26&quot;/&gt; Njegova majka je učila [[Kur'an]] u svom selu, unatoč zabrani vjeronauke od strane ''kemalističke'' vlade.&lt;ref&gt;Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p. 24. {{ISBN|1402098944}}&lt;/ref&gt; Gülen je započeo osnovno [[obrazovanje]] u svom rodnom selu, ali ga nije i nastavio nakon što se njegova porodica preselila. Sudjelovao je u islamskom obrazovanju u istoj [[džamija|džamiji]] u Erzurumu u kojoj je i otac radikalnog islamiste Metina Kaplana učio.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Islam: Das Treiben des türkischen Predigers Fethullah Gülen|url=https://www.spiegel.de/spiegel/islam-das-treiben-des-tuerkischen-predigers-fethullah-guelen-a-850649.html|newspaper=Der Spiegel|date=6. 8. 2012|access-date=24. 6. 2026|issn=2195-1349|language=de|first=Maximilian|last=Popp}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016222551/http://zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |archive-date=16. 10. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; On je svoju prvu propovijed dao kada je imao 14 godina.&lt;ref&gt;[http://tr.fgulen.com/a.page/hayati/hayat.kronolojisi/a4443.html]{{dead link|date=august 2014}}&lt;/ref&gt; Gülen je bio pod utjecajem ideja Saida Nursîja i Maulana Jalaluddeena Rumija (Dželaludin Rumi).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |title=The Gulen Movement: Communicating Modernization, Tolerance, and Dialogue in the Islamic World. |work=The International Journal of the Humanities |volume=6, Issue 12 |page=67–78 |publisher=Ijh.cgpublisher.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107045937/http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |archive-date=7. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kako bi usporedio Gülena sa liderima u pokretu Nur, Hakan Yavuz je kazao: &quot;Gülen je više turski nacionalist u svome razmišljanju. Također, on je nešto više orijentiran ka državi, te mu je više stalo do tržišne ekonomije i neoliberalne ekonomske politike.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Religioscope - JFM Recherches et Analyses |url=http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml |title=Religioscope: The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam - Interview with Hakan Yavuz |publisher=Religion.info |date= |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Njegov profesionalni stav doveo je neke [[autsajderi|autsajdere]] da nazovu njegovu [[teologija|teologiju]] islamskom verzijom kalvinizma.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |title=&amp;#124; Qantara.de - Dialogue with the Islamic World |publisher=En.qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |archive-date=17. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ''Oxford Analytica'' kaže:

&lt;blockquote&gt;&quot;Gülen je primijenio Nursîjeve [[ideja|ideje]] u praksi, kada je prebačen u džamiju u [[İzmir|Izmiru]] 1966. g. Izmir je grad u kojem se politički islam nikada nije ukorijenio. Međutim, poslovna i profesionalna srednja klasa je počela izvikivati ograničenja državne birokratije pod čijim krilima je i narasla, a podržavati prijateljsku tržišnu [[politika|politiku]], uz očuvanje barem nekih elemenata konzervativnog načina života. Takvi biznismeni su uglavnom pro-zapadnjački, jer je to i bio ustvari zapadnjački utjecaj (prvenstveno utjecaj [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]), koji je uvjerio vladu da omogući slobodne izbore (elekciju) prvi put u 1950. i američku pomoć, što je postalo pokretač bujajućeg ekonomskog rasta.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.forbes.com/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html|work=Forbes|title=Gulen Inspires Muslims Worldwide|date=21. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Gülen se povukao iz formalnih dužnosti propovijedanja 1981. Od 1988. do 1991. je držao niz propovijedi u poznatim džamijama u većim gradovima. U 1994, je sudjelovao u osnivanju &quot;Fondacije novinara i pisaca&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2&amp;page2go=http%3A%2F%2Fwww.gyv.org.tr%2F |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012742/http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te je dobio [[titula|titulu]] &quot;Počasni Predsjednik&quot; od strane fondacije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&amp;cid=226 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012706/http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&amp;cid=226 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; On nije iznio bilo kakav komentar u vezi sa zatvaranjem Socijalističke stranke 1998. g.&lt;ref name=&quot;biu.ac.il&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010127024500/http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |archive-date=27. 1. 2001 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ili Virtuelne partije 2001. g.&lt;ref name=&quot;eupjournals.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, The politics of Islamic Finance, Edinburgh University Press (2004), p 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Upoznao je neke [[političar]]e poput Tansua Çillera i Bülenta Ecevita, ali izbjegava susrete s čelnicima islamskih političkih partija.&lt;ref name=&quot;eupjournals.com&quot;/&gt;
 
Godine 1999, Gülen je [[emigracija|emigrirao]] u SAD, tvrdeći da je to putovanje zbog liječenja,&lt;ref name=&quot;60min2012&quot;/&gt; iako je vjerovatno da je očekivao da bude veoma zapažen (nakon emigracije u SAD) što se činilo favoriziranjem islamske države.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/374649.stm|work=BBC News|title=Turkish investigation into Islamic sect expanded|date=21. 6. 1999|access-date=2. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; U junu 1999. nakon što je Gülen napustio Tursku, nekim turskim televizijskim stanicama su poslane video-snimke Gülena gdje govori:
 
&lt;blockquote&gt;&quot;Postojeći sistem je još uvijek moćan. Naši prijatelji koji imaju pozicije u zakonodavnim i upravnim tijelima trebaju naučiti njihove detalje i biti na oprezu cijelo vrijeme, tako da ih mogu transformirati i učiniti više plodonosnim u korist islama, u cilju provođenja restauracija širom zemlje. Međutim, oni bi trebali pričekati dok uslovi ne postanu povoljniji. Drugim riječima, oni ne bi trebali izaći na svjetlo prerano.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, '&amp;#39;The Politics of Islamic Finance'&amp;#39;, (Edinburgh University Press 2004), p. 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Gülen se žalio da su primjedbe istrgnute iz konteksta,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |title=Gülen's answers to claims made based on the video tapes taken from some of his recorded speeches |publisher=En.fgulen.com |date=24. 9. 2001 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150203042218/http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |archive-date=3. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a oni koji ga podržavaju su podigli pitanja o autentičnosti snimke,&lt;ref&gt;Dogan Koc, ''Strategic Defamation of Fethullah Gülen: English Vs. Turkish'', p. 24. {{ISBN|0761859306}}&lt;/ref&gt; za koju on [Gülen] kaže da je &quot;izmanipulirna&quot;. Suđeno mu je ''u odsutnosti'' u 2000. a oslobođen je 2008. pod novom vladom Stranke pravde i razvitka (AKP), premijera Recepa Tayyipa Erdoğana.&lt;ref name=&quot;60min2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015213002/http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |archive-date=15. 10. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gülen je dobio [[Zelena karta|Zelenu kartu]] 2001.&lt;ref name=&quot;WSJ&quot; /&gt;

== Teologija ==
Gülen ne zagovara novu teologiju nego se vodi klasičnim autoritetima vlasti teologije, uzimajući njihovu liniju argumenata.&lt;ref&gt;Erol Nazim Gulay, ''The Theological thought of Fethullah Gulen: Reconciling Science and Islam'' (St. Antony's College Oxford University May 2007). p. 1&lt;/ref&gt; Njegovo razumijevanje islama teži konzervatizmu i konvencionalizmu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100206155723/http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |archive-date=6. 2. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-216/i.html |title=Portrait of Fethullah Gülen, A Modern Turkish-Islamic Reformist |publisher=Qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225231100/https://en.qantara.de/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako nikada nije bio član sufijskog ''tarekata'' i nije vidio članstvo u ''tarekatu'' kao nužno za muslimane, on uči da &quot;sufizam predstavlja unutarnju dimenziju islama&quot; i da &quot;unutarnje i vanjske dimenzije nikada ne smiju biti razdvojene&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Thomas Michel S.J, '&amp;#39;Sufism and Modernity in the Thought of Fethullah Gülen'&amp;#39;, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 345-5 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Njegova se učenja razlikuju u naglasku od onih drugih glavnih islamskih učenjaka u dva aspekta, oba na temelju njegovih tumačenja određenih stihova iz Kur'ana. On uči da muslimanska zajednica ima dužnost servisa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://books.google.com/books?id=r04OPJArUPQC&amp;pg=PP1&amp;dq=A+Civilian+Response+to+Ethno-Religious+Conflict#v=onepage&amp;q=&amp;f=false |title=Mehmet Kalyoncu, A Civilian Response to Ethno-Religious Conflict: The Gülen Movement in Southeast Turkey (Tughra Books, 2008), pp. 19–40 |publisher=Books.google.com |date= |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; za &quot;opće dobro&quot;, zajednice i nacije,&lt;ref&gt;{{cite web |author=Berna Turam |url=http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |title=Berna Turam, Between Islam and the State: The Politics of Engagement (Stanford University Press 2006) p. 61 |publisher=Sup.org |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611191850/http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kao i muslimana i nemuslimana širom svijeta;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, p.337-8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; i da je muslimanska zajednica dužna provesti međuvjerski dijalog sa ''[[Narodi knjige|Sljedbenicima Knjige]]'' ([[Jevreji]] i [[kršćani]]), iako se to ne odnosi na druge [[religija|religije]] kao što je [[ateizam]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 337–8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Gülen se čini netolerantnim prema ateizmu, komentirajući 2004. da je &quot;[[terorizam]] preziran kao i ateizam&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&amp;link=7337 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512081703/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&amp;link=7337 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U ''follow-up'' intervjuu, on je tvrdio da ne namjerava izjednačiti ateiste i ubice; umjesto toga, on je htio istaknuti činjenicu da je, prema islamu, obojima suđeno da pate vječnu kaznu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arama.hurriyet.com.tr/arsivnews.aspx?id=219352 |title=Hürriyet Arama Mobil |publisher=Arama.hurriyet.com.tr |date=21. 4. 2004 |access-date=24. 8. 2014 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Aktivnosti ==
[[Gülen pokret]] je transnacionalni građanski [[društvo|društveni]] islamski pokret inspiriran Gülenovim učenjima. Njegova učenja o ''hizmetu'' (nesebično služenje za &quot;opće dobro&quot;) privukla su veliki broj pristaša u Turskoj, [[Srednja Azija|Centralnoj Aziji]], a sve više i u drugim dijelovima svijeta.&lt;ref&gt;In Lester Kurtz's (of University of Texas, Austin) words, &quot;One of the most striking operationalizations of Gulen's fusion of commitment and tolerance is the nature of the Gulen movement, as it is often called, which has established hundreds of schools in many countries as a consequence of his belief in the importance of knowledge, and example in the building of a better world. The schools are a form of service to humanity designed to promote learning in a broader sense and to avoid explicit Islamic propaganda.&quot; Kurtz also cites in the same work the comments of Thomas Michel, General Secretary of the Vatican Secretariat for Inter-religious Dialogue, after a visit to a school in Mindanao, [[Philippines]], where the local people suffered from a civil war, as follows: &quot;In a region where kidnapping is a frequent occurrence, along with guerrilla warfare, summary raids, arrests, disappearances and killings by military and para-military forces, the school is offering Muslim and Christian Filipino children, along with an educational standard of high quality, a more positive way of living and relating to each other.&quot; Kurtz adds: &quot;The purpose of the schools movement, therefore, is to lay the foundations for a more humane, tolerant citizenry of the world where people are expected to cultivate their own faith perspectives and also promote the well being of others... It is significant to note that the movement has been so successful in offering high quality education in its schools, which recruit the children of elites and government officials, that it is beginning to lay the groundwork for high-level allies, especially in Central Asia, where they have focused much of their effort.&quot; See, Lester R. Kurtz, &quot;Gulen's Paradox: Combining Commitment and Tolerance,&quot; ''Muslim World'', Vol. 95, July 2005; 379–381.&lt;/ref&gt;

=== Edukacija ===
U svojim propovijedima, je navodno izjavio: &quot;Studiranje [[fizika|fizike]], [[matematika|matematike]] i [[hemija|hemije]] je bogosluženje/obožavanje [[Allah]]a.&quot;&lt;ref name=&quot;60min2012&quot;/&gt; Gülenovi sljedbenici su izgradili više od 1000 škola širom svijeta.&lt;ref&gt;Helen Rose Fuchs Ebaugh, ''The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam'', p 4. {{ISBN|1402098944}}&lt;/ref&gt; U Turskoj, se njegove škole smatraju da su među najboljima: skupi moderni objekti i učenje engleskog jezika od prvog razreda.&lt;ref name=&quot;60min2012&quot;/&gt; Međutim, bivši učitelji koji su izvan Gülenove zajednice, doveli su u pitanje postupanje prema ženama i djevojčicama u Gülenovim školama, navodeći da su ženski učitelji isključeni iz [[administracija|administrativnih]] odgovornosti, dopuštena im je mala autonomija, i – zajedno s djevojkama šestih razreda i naviše – oni su odvojeni od muških kolega i učenika tokom pauza i odmora za ručak.&lt;ref name=Spiegelman&gt;{{cite web|last=Spiegelman|first=Margaret|title=What Scares Turkey's Women?|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2012/03/21/what-scares-turkey-s-women.html|work=The Daily Beast|access-date=28. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;

=== Međureligijski i međukulturalni dijalog ===
[[Datoteka:Fethullah Gülen visiting Ioannes Paulus II.jpg|thumb|240px|Gülen sa [[papa Ivan Pavao II|papom Ivanom Pavlom II 1998.]]]]
Sudionici Gülen pokreta su osnovali veliki broj institucija širom svijeta za koje se tvrdi da promoviraju aktivnosti međuvjerskog i međukulturalnog dijaloga. Njegova su ranija djela (prema riječima Bekima Agaia) &quot;puna anti-misionarskih i anti-zapadnjačkih odlomaka&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Discursive and Organizational Strategies of the Gülen Movement |publisher=En.fgulen.com |date=12. 11. 2005 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204627/http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i &quot;žestokih&quot; kleveta protiv Židova, kršćana i ostalih.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Pınar Doğan; [[Dani Rodrik]]|date=5. 12. 2012|title=Fethullah Gülen, the Jews, and hypocrisy|url=http://balyozdavasivegercekler.com/2012/11/05/fethullah-gulen-the-jews-and-hypocrisy/|publisher=balyozdavasivegercekler.com|access-date=22. 12. 2013 }}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih, on je počeo zagovarati međureligijsku toleranciju i dijalog.&lt;ref name=&quot;Toward a Global Civilization&quot;/&gt; Lično se susretao s čelnicima drugih religija, uključujući i [[papa Ivan Pavao II|papu Ivana Pavla II]],&lt;ref name=&quot;Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38&quot;/&gt; grčkog pravoslavnog patrijarha Bartolomeja, te izraelskog sefardskog glavnog rabina Eliyahua Bakshi-Dorona.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Ali Unal (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/0970437013 |title=Advocate of Dialogue: Fethullah Gülen |publisher=Amazon.com |date=1. 10. 2000 |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
 
Gülen je rekao da favorizira kooperaciju između sljedbenika različitih religija, kao i vjerskih i sekularnih (svjetovnih) elemenata u društvu.

== Pogledi na suvremene probleme ==
=== Sekularizam ===
Kritizirao je sekularizam u Turskoj kao &quot;redukcionističi materijalizam&quot;. Međutim, on je u prošlosti rekao da sekularni pristup koji &quot;nije anti-religiozni&quot; i &quot;dopušta slobodu vjere i uvjerenja, je kompatibilan s islamom&quot;.&lt;ref name=&quot;European Muslims&quot;&gt;{{cite web |author=skyron.co.uk |url=http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&amp;SearchType=Basic |title=European Muslims, Civility and Public Life Perspectives On and From the Gülen Movement |publisher=Continuumbooks.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=17. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017084853/http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&amp;SearchType=Basic |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prema jednom Gülenovom saopćenju, u demokratski-sekularnim državama, 95% od islamskih principa su dopušteni i praktički izvedivi, i nema problema s njima. Za preostalih 5% se &quot;ne vrijedi boriti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |title=Fethullah Gülen{{DEFAULTSORT:}} Web Sitesi - Devlet ve Şeriat |publisher=Tr.fgulen.com |date=31. 10. 2006 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813013701/http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |archive-date=13. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Pripajanje Turske EU ===
Podupire kandidaturu Turske za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]], te je rekao da se ni Turska ni EU nemaju čega bojati, a imaju mnogo za dobiti, iz budućnosti punog članstva Turske u EU.&lt;ref name=&quot;European Muslims&quot;/&gt;

=== Uloge žene ===
Prema Arasu i Cahai, Gülenovi pogledi na žene su &quot;progresivni&quot; ali &quot;moderne profesionalne žene u Turskoj još uvijek smatraju njegove ideje daleko od toga da su prihvatljive&quot;.&lt;ref name=&quot;biu.ac.il&quot;/&gt; Gülen kaže da je dolazak islama spasio ženu, koja &quot;apsolutno nije bila zatvorena u svom domu i ... nikada potlačivana&quot; u ranim godinama religije. On smatra da je [[feminizam]] zapadnjačkog stila, međutim, &quot;osuđen na neravnoteže poput svih drugih reakcionarskih pokreta&quot; i na kraju da je &quot;pun mržnje prema ljudima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Women Confined and Mistreated |publisher=En.fgulen.com |date=8. 5. 2008 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204907/http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Njegovi pogledi su osjetljivi na optužbe za [[Mizogonija|mizoginiju]]. Kao što je navedeno od strane Berne Turam, Gülen je tvrdio: &quot;Čovjek se koristi za zahtjevnije poslove ... a žena mora biti isključena tokom određenih dana u mjesecu. Nakon poroda, ona ponekad ne može biti aktivna i dva mjeseca. Ona ne može sudjelovati u različitim segmentima društva cijelo vrijeme. Ona ne može putovati bez svoga muža, oca, ili brata.&quot;&lt;ref&gt;Berna Turam, ''Between Islam and the State: The Politics of Engagement'' (Stanford, CA: Stanford University Press, 2007), 125.&lt;/ref&gt;

=== Terorizam ===
Gülen osuđuje terorizam.&lt;ref name=&quot;Gulen peace and humanity&quot;&gt;{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |title=Fethullah Gülen: A life dedicated to peace and humanity- True Muslims Cannot Be Terrorists |publisher=En.fgulen.com |date=4. 2. 2002 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917203545/http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; On upozorava na pojavu proizvoljnog (arbitrarnog) fenomena nasilja i [[agresija|agresije]] protiv civilnog stanovništva i rekao je da &quot;tome nema mjesta u islamu&quot;. Napisao je članak osude u [[Washington Post]]u 12. septembra 2001, dan nakon ''Napada 11. septembra'', te je naveo da &quot;musliman ne može biti terorist, niti može biti terorist pravi musliman&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |title=Importance of Gulen Movement in the Post 9/11 Era: Co-existenceFethullah Gulen |publisher=Fethullah Gulen |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141022095416/http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |archive-date=22. 10. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Muslims Cannot Be Terrorists&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150916082636/http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |archive-date=16. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Gülen je oplakivao &quot;iskorištavanje (''otmicu'') islama&quot; od strane terorista.&lt;ref name=&quot;Toward a Global Civilization&quot;/&gt;

=== Flota Gaze ===
Kritizirao flotu Gaze dovedenu od strane Turske za pokušavanje dostavljanja pomoći bez pristanka [[Izrael]]a. On je govorio o gledanju naslovnica vijesti o smrtonosnom sukobu između izraelskih komandosa i multinacionalnih članova grupe potpore, te kako se njihova flota približava izraelskoj pomorskoj blokadi Gaze. On je rekao: &quot;Ono što sam ja vidio nije bilo lijepo, bilo je veoma ružno.&quot; U međuvremenu je nastavio svoje kritike, rekavši kasnije da je propust organizatora da traže sporazum s Izraelom prije pokušaja da se dostavi pomoć bio &quot;znak protivljenja autoritetu, te neće dovesti do plodnih stvari&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704025304575284721280274694.html |publisher=Wall Street Journal|first=Joe |last=Lauria |title=Reclusive Turkish Imam Criticizes Gaza Flotilla |access-date= 4. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

=== Građanski rat u Siriji ===
Gülen je snažno protiv turskog uplitanja u Građanski rat u Siriji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.economist.com/news/europe/21578046-turkish-government-under-attack-home-its-assertive-policy-towards-syria-explosive |title=Turkey and Syria: An explosive border |publisher=Economist.com |date=18. 5. 2013 |access-date=24. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj na tursko društvo i politiku ==
Gülen pokret ima milione sljedbenika u Turskoj, kao i njih mnogo više u inostranstvu. Osim škola utvrđenih od strane Gülenovih sljedbenika, vjeruje se da mnogi ''gülenicisti'' drže pozicije [[moć]]i u snagama turske policije i pravosuđa.&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-13503361|title=Profile: Fethullah Gulen's Hizmet movement|publisher=BBC News|access-date=22. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYtimes2-27-2014-envelope&quot; /&gt; Turski i strani analitičari vjeruju da Gülen ima simpatizere i u turskom [[parlament]]u, također, i da njegov pokret kontrolira naširoko čitani islamski konzervativni časopis ''Zaman'' privatnu [[banka|banku]] ''Asya bank'', ''Samanyolu TV'' televizijsku stanicu, te mnoge druge [[mediji|medije]] i poslovne organizacije, uključujući i ''Tursku konfederaciju poduzetnika i industrijalaca'' (''TUSKON'').&lt;ref name=&quot;Dan Bilefsky and Sebnem Arsu&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2012/04/25/world/middleeast/turkey-feels-sway-of-fethullah-gulen-a-reclusive-cleric.html|title=Turkey Feels Sway of Reclusive Cleric in the U.S.|authors=Dan Bilefsky and Sebnem Arsu|date=24. 4. 2012|work=New York Times|access-date=22. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; U martu 2011. turska vlada je uhapsila istraživačkog novinara Ahmeta Şıka i zaplijenila i zabranila mu knjigu ''Imamova vojska'', vrhunac Şıkove istrage Gülena i pokreta Gülen.&lt;ref&gt;[[Hurriyet Daily News]], 16 November 2011, [http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&amp;nID=6901&amp;NewsCatID=341 Banned book goes on sale in Istanbul book fair]&lt;/ref&gt;

2005. muškarac povezan s pokretom Gülen je prišao tadašnjem [[ambasador]]u SAD-a u Turskoj Ericu S. Edelmanu tokom zabave u Istanbulu i predao mu omotnicu koja sadrži dokument navodno detaljnih planova za predstojeći udar protiv vlade od strane turske vojske. Međutim, dokumenti su se ubrzo pokazali [[krivotvoritelji|krivotvorinama]].&lt;ref name=&quot;NYtimes2-27-2014-envelope&quot;&gt;{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&amp;rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = In 2005, years before the trials, a man affiliated with the Gulen movement approached Eric S. Edelman, then the American ambassador, at a party in Istanbul and handed him an envelope containing a handwritten document that supposedly laid out a plan for an imminent coup. But as Mr. Edelman recounted, he gave the documents to his colleagues and they were determined to be forgeries. }}&lt;/ref&gt; Gülenove podružnice tvrde da je pokret &quot;građanski&quot; u prirodi i da nema političke aspiracije.&lt;ref name=&quot;Dan Bilefsky and Sebnem Arsu&quot; /&gt;

=== Podijeljenost s Erdoğanom ===
Unatoč tvrdnjama Gülena i njegovih sljedbenika da je organizacija nepolitičke prirode, analitičari vjeruju da broj hapšenja vezanih za [[korupcija|korupciju]], izvršen protiv saveznika turskog premijera Recepa Tayyipa Erdoğana, odražava rastuću političku borbu za prevlast između Gülena i premijera.&lt;ref name=&quot;BBC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NYtimes2-27-2014-influence&quot;&gt;{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&amp;rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = Bilo da su korupcijske optužbe opravdane ili ne – postojalo je mnogo dokaza koji su procurili, naročito prisluškivanih konverzacija, koje su se pokazale inkriminirajućim – korupcijska kazna će razotkriti utjecaj Gülenovih kretanja unutar države Turske, koja su u velikoj mjeri sumnjičava, ali teško dokaziva.}}&lt;/ref&gt; Ova su hapšenja dovela do ''Korupcijskog skandala u Turskoj 2013. godine'', za koji su oni koji podržavaju vladajuću Stranku pravde i razvitka (AKP) (zajedno sa samim Erdoğanom) i opozicione slične stranke, naglasili da je u performiran od strane Gülena, nakon odluke Erdoğanove vlade, rano u decembru 2013. da zatvori mnoge privatne islamske škole u Turskoj koje je vodio pokret.&lt;ref name=&quot;BBC-27Jan&quot;&gt;{{cite news | url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25909139 | title = Turkey's Fethullah Gulen denies corruption probe links | date = 27. 1. 2014 | access-date = 4. 2. 2014 | publisher = BBC News }}&lt;/ref&gt;

Erdoğanova vlada je rekla da su korupcijska istraga i komentari od strane Gülena dugoročni politički program pokreta Gülen da infiltrira sigurnosne, obavještajne i pravosudne institucije države Turske; optužba je gotovo identična optužbi protiv Gülena od strane glavnog tužitelja Republike Turske u njegovom suđenju 2000. prije nego što je Erdoğanova stranka došla na vlast.&lt;ref name=&quot;Dan Bilefsky and Sebnem Arsu&quot; /&gt; Gülenu se i ranije sudilo ''u odsutnosti'' 2000. a od ovih optužbi oslobođen je 2008. g. i to ''pod'' Erdoğanovom AKP vladom.&lt;ref name=&quot;60min2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

U e-mail komentarima poslanim [[Wall Street Journal]]u u januaru 2014. Gülen je rekao da je &quot;turski narod ... uzrujan i da je u posljednje dvije godine demokratski napredak sada promijenio smijer&quot;, ali je demantirao da je dio zavjere da se zbaci vlada.&lt;ref name=&quot;WSJ&quot;&gt;{{cite news|url=http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304027204579332670740491570|title=From His Refuge in the Poconos, Reclusive Imam Fethullah Gulen Roils Turkey|authors=Joe Parkinson and Ayla Albayrak|date=20. 1. 2014|work=[[The Wall Street Journal]]|access-date=22. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije, u januaru 2014. u intervjuu za ''BBC World'', Gülen je rekao: &quot;Da želim reći nešto narodu, to bi bilo da bi ljudi trebali glasati za one koji poštuju demokratiju, vladavinu zakona, tj. one koji se dobro slažu s ljudima. Pričanje ili potjecanje ljudi da glasaju za stranku bila bi uvreda intelekta naroda. Svi veoma jasno vide šta se događa.&quot;&lt;ref name=&quot;BBCIntGulen&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25885817 | title=Fethullah Gulen: Powerful but reclusive Turkish cleric | publisher=BBC | date=27. 1. 2014 | access-date=5. 2. 2014 | author=Tim Franks}}&lt;/ref&gt;

== Publikacije ==
Gülenova oficijelna [[Veb-sajt|veb stranica]]&lt;ref&gt;[http://tr.fgulen.com/content/section/30/3/ Gulen's publications (Turkish)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140311183400/http://tr.fgulen.com/content/section/30/3 |date=11. 3. 2014 }}, last visisted 2nd March 2014&lt;/ref&gt; broji 43 njegove publikacije; one su, međutim, više srodne [[esej]]u i zbirkama propovijedi nego knjigama o određenim temama sa specifičnim tezama. Za njega se također kaže da je autor mnogih članaka na razne teme: društvene, političke i vjerske probleme, [[umjetnost]], [[nauka|nauku]] i [[sport]]; te snimljenih hiljada audio i video kaseta.

On pridonosi nizu časopisa i magazina u vlasništvu njegovih sljedbenika. On piše glavni članak za ''Fountain'', ''Yeni Ümit'', ''Sızıntı'' i ''Yağmur'' islamske [[filozofija|filozofske]] časopise. Nekoliko njegovih knjiga su prevedene na engleski jezik.&lt;ref name=&quot;GulEng&quot;&gt;{{cite web | url=http://en.fgulen.com/gulens-works | title=Gulen books in English | publisher=en.fgulen.com | access-date=29. 1. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works | archive-date=11. 9. 2014 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Odziv ==
Fethullah Gülen se pojavio u ''Top 100 Public Intellectuals Poll''-u 2008. g. i na kraju izašao kao najutjecajniji mislilac.&lt;ref&gt;[http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/&quot;2008 top 100 public intellectual poll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090930143349/http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/ |date=30. 9. 2009 }}&quot;&lt;/ref&gt;

Fethullah Gülen je prozvan jednim od ''100 svjetskih najutjecajnijih ljudi u 2013. g.'' od strane magazina ''TIME''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |title=100 Most Influential People for 2013 |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=19. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130419231450/http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na listi je ''500 najutjecajnijih muslimana'' od strane ''Royal Islamic Strategic Studies Centre''-a u [[Amman]]u, [[Jordan]].&lt;ref&gt;[http://themuslim500.com/profile/hodjaefendi-fethullah-gulen/&quot;The 500 Most Influential Muslims]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Gülen pokret]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;60min2012&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|title=U.S. charter schools tied to powerful Turkish imam|date=13. 5. 2012|publisher=[[CBS News]]|work=[[60 Minutes]]|access-date=14. 5. 2012|archive-date=14. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120514024402/http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
*{{Cite web |url=http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |title=FORBES - Gulen Inspires Muslims Worldwide |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=23. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080123015034/http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |url-status=bot: unknown }}
*[http://interfaithradio.org/node/491 Interfaith Radio - Turkey's Champion of Interfaith Dialogue]
*[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808408 The Economist - Global Muslim networks- How far they have travelled]
*[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808433 The Economist- Fethullah Gulen- A farm boy on the world stage]
*[http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 Reuters - Turkish Islamic preacher - threat or benefactor?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090103131348/http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 |date=3. 1. 2009 }}
*[http://www.nytimes.com/2008/05/04/world/asia/04islam.html?ei=5124&amp;en=625b88103a702f94&amp;ex=1367640000&amp;partner=permalink&amp;exprod=permalink&amp;pagewanted=all The New York Times - Turkish Schools Offer Pakistan a Gentler Vision of Islam]
*[http://www.nytimes.com/2008/01/18/world/europe/18iht-19oxan-Turkishpreacherprofile.9324128.html The New York Times: Fethullah Gulen profile]
*[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 Foreign Policy - Fethullah Gulen as a Top Public Intellectual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113023209/http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 |date=13. 11. 2009 }}
*[http://www.pbs.org/wnet/religionandethics/episodes/january-21-2011/gulen-movement/7949/ Profile on PBS show: Religion and Ethics January 21, 2011]
*[http://www.tnr.com/article/world/magazine/79062/global-turkey-imam-fethullah-gulen The New Republic Magazine: The Global Imam]
*[https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html Qantara.de: The Fethullah Gülen Movement: Pillar of Society or Threat to Democracy?]
*[https://web.archive.org/web/20110919100055/http://meria.idc.ac.il/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html MERIA: Fethullah Gülen and his Liberal &quot;Turkish Islam&quot; movement]
*[https://web.archive.org/web/20051028004718/http://www.meforum.org/article/404 ME Forum: Turkish Islam's Moderate Face]
*[http://www.meforum.org/2045/fethullah-gulens-grand-ambition ME Forum: Fethullah Gülen's Grand Ambition: Turkey's Islamist Danger]
*[http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam]
*[https://web.archive.org/web/20150213015820/http://www.amerasianworld.com/islam_in_kazakhstan.php The Nurcu Movement in Kazakhstan and Kyrgyzstan]
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat}}
* [http://fgulen.com/en Zvanična web stranica]
* [https://web.archive.org/web/20190208204254/http://gulenmovement.ca/ Gulen Movement Canada]
* [https://web.archive.org/web/20170920202439/http://gulen-movement.net/ Gulen Movement News]
* [https://web.archive.org/web/20140718062520/http://www.hizmet-movement.net/ Fethullah Gulen]

{{Authority control |VIAF=84312808 |LCCN=nr/96/36931 |GND=122500148 }}

{{DEFAULTSORT:Gulen, Fethullah}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Islamski teolozi]]
[[Kategorija:Biografije, Erzurum]]</text>
      <sha1>qrtptjie9y8agpbqae1h06t1e8yvrkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zijad Švrakić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365301</id>
    <revision>
      <id>3925269</id>
      <parentid>3898458</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8131" sha1="s9fspwkcygd4x5son7fchuokf7xb98h" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Zijad Švrakić
| slika                      = ZijadŠvrakić.jpg
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1960|9|21}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = Krilo/napadač
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1970-1979.
| omladinskipogoni           = [[FK Sarajevo]]
| godine1                    = 1979-1987.
| klubovi1                   = [[FK Sarajevo]]
| nastupi(golovi)1           = 164 (36)
| godine2                    = 1987-1989.
| klubovi2                   = {{Nowrap|[[Adana Demirspor]]}}
| nastupi(golovi)2           = 86 (42)
| godine3                    = 1989-1990.
| klubovi3                   = [[Galatasaray SK]]
| nastupi(golovi)3           = 22 {{0}}(2)
| godine4                    = 1990-1991.
| klubovi4                   = [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]
| nastupi(golovi)4           = 66 (26)
| godine5                    = 1991-1994.
| klubovi5                   = [[Karşıyaka SK|Karşıyaka]]
| nastupi(golovi)5           = 120 (37)
| godine6                    = 1994–2001.
| klubovi6                   = [[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]]
| nastupi(golovi)6           = 148 (34)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 1979.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije U-21|Jugoslavija U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (3)
| nacionalnegodine2          = 1983–1984.
| nacionalneekipe2           = [[Olimpijska nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija na OI]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0)
| nacionalnegodine3          = 1983.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0)
| nacionalnegodine4          = 1993.
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (1)
| trenergodine               = 1994–1996.&lt;br /&gt;1996–2001.&lt;br /&gt;2001–2004.&lt;br /&gt;2004–2006.&lt;br /&gt;2006–2010.&lt;br /&gt;2010–2011.&lt;br /&gt;2012–2013.&lt;br /&gt;2014–2015.&lt;br /&gt;2016–2017.&lt;br /&gt;2020–2021.
| trenerklubovi              = [[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]] (v.d)&lt;br /&gt;[[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]]&lt;br /&gt;[[FK Florijana|Florijana]]&lt;br /&gt;[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (juniori)&lt;br /&gt;[[El-Jahra SC|El-Jahra]]&lt;br /&gt;[[El Salmija Club|El Salmija]]&lt;br /&gt;[[El-Seeb Club|El-Seeb]]&lt;br /&gt;[[Sur SC|Sur]]&lt;br /&gt;[[FK Sarajevo|Sarajevo]]&lt;br /&gt;[[FK Unis Vogošća|Unis]]
| zadnjeuređivanje           = 11. juni 2026
}}
'''Zijad Švrakić''', poznat i pod imenom '''Ziya Yildiz''' nakon stjecanja [[Turska|turskog]] državljanstva&lt;ref name=zijo2&gt;{{cite web|url=http://www.http://sport033.com/dok-sam-ziv-bicu-fanatik-za-sarajevom/|title=Dok sam živ biću fanatik Sarajeva|publisher=Sport033.ba|access-date=16. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519173408/http://http/|archive-date=19. 5. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i turski je trener i bivši [[nogometaš]].

== Igračka karijera ==
Švrakić je potekao u [[FK Sarajevo]], prošavši omladinsku školu. Prvi profesionalni ugovor sa koševskim timom potpisao je 1979, te je naslijedio dres s brojem sedam od [[Safet Sušić|Safeta Sušića]]. Poznat po svojoj brzini, bio je član druge šampionske generacije kluba koja je 1985. osvojila titulu prvaka [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref name=history1&gt;{{cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/144354/zijad-svrakic-titulu-1985-osvojila-su-djeca-kluba-s-koseva|title=Zijad Švrakić: Titulu 1985. osvojila su djeca kluba s Koševa|publisher=Radiosarajevo.ba|access-date=12. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821132024/http://www.radiosarajevo.ba/novost/144354/zijad-svrakic-titulu-1985-osvojila-su-djeca-kluba-s-koseva|archive-date=21. 8. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Švrakić je 1987. napustio Jugoslaviju, te je zatim sedam godina nastupao u turskoj [[Süper Lig]]i, braneći boje [[Adane Demirspor]], [[Galatasaray SK|Galatasaray]], [[Ankaragücü]] i [[Karşıyake]], čiji je bio kapiten, a ujedno i drugi inozemni kapiten u historiji turskog šampionata. Karijeru je završio u dresu [[Rabat Ajax]]a u [[Malta|malteškoj]] Premier ligi. U dresu reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]] debitovao je 1983. protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Zapadne Njemačke]], s ukupno četiri nastupa.

==Trenerska karijera==
Švrakić je počeo trenersku karijeru kao aktivni nogometaš u Rabat Ajaxu 1994. U trenerskoj karijeri vodio je i [[Floriana FC]]&lt;ref&gt;Azzopardi, Kevin. [https://www.timesofmalta.com/articles/view/20020925/sport/yildiz-makes-his-mark.166484 &quot;Yildiz makes his mark&quot;], ''[[Times of Malta]]'', Malta, 25 September 2002. Retrieved on 9 June 2014.&lt;/ref&gt;, [[kuvajt]]ske klubove Al-Jahra&lt;ref name=Svrakic9&gt;{{cite web|url=http://www.world-coach.com/april__2008.html|title=Kuwait club Al-Jahra appointed Zijad Švrakić|publisher=World-coach.com|access-date=12. 8. 2014|archive-date=19. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419175847/https://img1.wsimg.com/parking-lander/static/js/2.2851f9fa.chunk.js|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[El-Salmija]]&lt;ref name=Svrakic12&gt;{{cite web|url=http://www.worldcoachs.com/kuwait-news/2611-kuwait-.html|title=Salmiya have appointed Zijad Svrakic|publisher=Worldcoachs.com|access-date=12. 8. 2014|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826160720/http://www.worldcoachs.com/kuwait-news/2611-kuwait-.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, te [[oman]]ske klubove [[El-Seeb]] i [[Sur SC]].

== Pregled klubova ==
'''Igračka karijera:'''
* 1979-87. [[FK Sarajevo]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) {{ZD|JUG}}
* 1987-89. Adana Demirspor ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1989-90. [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1990-91. Ankaragücü ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1991-94. Karşıyaka ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1994-96. Rabat Ajax ([[Malta]]) {{ZD|MLT}}

'''Trenerska karijera:'''
* 1994-01. Rabat Ajax ([[Malta]]) {{ZD|MLT}}
* 2002-04. Floriana ([[Malta]]) {{ZD|MLT}}
* 2006-10. Al Jahra ([[Kuvajt]]) {{ZD|KUV}}
* 2010-11. Al Salmiya ([[Kuvajt]]) {{ZD|KUV}}
* 2012-13. Al-Seeb ([[Oman]]) {{ZD|OMA}}
* 2014-15. Sur SC ([[Oman]]) {{ZD|OMA}}

== Uspjesi==
=== Kao igrač ===
{{flagicon|JUG}} '''[[FK Sarajevo]]'''
*Prva savezna liga Jugoslavije (1): 1984–85; Viceprvak (1): 1979–80.

{{flagicon|TUR}} '''Ankaragücü'''
*Kup turskog kancelara (1): 1990–91.
*Kup Turske (1): Drugo mjesto: 1990–91.

{{flagicon|TUR}} '''Karşıyaka'''
*TFF Druga liga (1): 1991–92.

=== Kao trener ===
{{flagicon|KUV}} '''Al Jahra'''
*Kup kuvajtskog emira (1): Drugo mjesto: 2009-10.

=== Lične nagrade ===
*Prva savezna liga Jugoslavije, tim godine (1): 1983–84.
*Süper Lig tim godine (1): 1987–88.
*Süper Lig Igrač mjeseca (5): 1987–88, 1988–89, 1990–91.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.tff.org/Default.aspx?pageID=30&amp;kisiID=22196 Profil TNS] {{tr simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Švrakić, Zijad}}
[[Kategorija:Rođeni 1960.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]]
[[Kategorija:Nogometaši MKE Ankaragücü]]
[[Kategorija:Treneri FK Sarajeva]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]</text>
      <sha1>s9fspwkcygd4x5son7fchuokf7xb98h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Jugoslavenske filmske nagrade</title>
    <ns>14</ns>
    <id>368310</id>
    <revision>
      <id>3925226</id>
      <parentid>3904192</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:59:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="167" sha1="eyihz1tsschd7dctcfia0an2aavr3q5" xml:space="preserve">[[Kategorija:Evropske filmske nagrade|Jugoslavensk]]
[[Kategorija:Filmske nagrade po državama|Jugoslavensk]]
[[Kategorija:Jugoslavenske nagrade|Jugoslavenski ordeni]]</text>
      <sha1>eyihz1tsschd7dctcfia0an2aavr3q5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šparoga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376958</id>
    <revision>
      <id>3925180</id>
      <parentid>3923725</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Hemijski sastav */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5788" sha1="pkenhzhmihs1g2b5fd7b7l49qhi3g18" xml:space="preserve">{{taksokvir
|boja= lightgreen
|naziv = Šparoga/Špargla
|slika = Illustration_Asparagus_officinalis0.jpg
|slika_opis = ''Ilustracija šparoge''
|regnum = [[Biljke|Plantae]]
|divisio = [[Kritosjemenjače|Angiospermae]]
|classis = [[Monocots]]
|ordo = [[Asterids]]
|ordo = [[Asparagales]]
|familia = [[Asparagaceae]]
|genus = ''[[Asparagus (rod)|Asparagus]]''
|species = '''''A. officinalis'''''
|dvoimeno = '''''Asparagus officinalis'''''
|dvoimeno_autorstvo = ''[[Carolus Linnaeus|L.]]''
|sinonimi=
|}}

'''Šparoga''' ili '''špargla''' ({{lat|Asparagus officinalis}}) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asparagaceae.&lt;br /&gt;
Druga imena: vilina metla, pitoma šparoga, betricia. Naziv '''špargla''' je njemačkog porijekla (Spargel).

== Karakteristike ==
{{Hranjiva vrijednost
| float = desno
| name= Šparoge
| kJ=85
| protein=2.2 g
| fat=0.12 g
| carbs=3.88 g
| fibre=2.1 g
| sugars=1.88 g
| calcium_mg=24
| iron_mg=2.14
| magnesium_mg=14
| phosphorus_mg=52
| potassium_mg=202
| sodium_mg=2
| zinc_mg=0.54
| manganese_mg=0.158
| vitC_mg=5.6
| thiamin_mg=0.143
| riboflavin_mg=0.141
| niacin_mg=0.978
| pantothenic_mg=0.274
| vitB6_mg=0.091
| folate_ug=52
| choline_mg=16
| vitA_ug=38
| betacarotene_ug=449
| lutein_ug=710
| vitE_mg=1.1
| vitK_ug=41.6
| source_usda=1
| note=[http://ndb.nal.usda.gov/ndb/search/list?qlookup=11011&amp;format=Full Link to USDA Database entry]
}}

Cvjetovi šparoge su bijeli ili zelenkasto-žuti. Biljka je dvodomna, to jest jednospolni cvjetovi se nalaze na odvojenim biljkama. Za uspješno oprašivanje potrebno je gajiti i mušku i žensku biljku blizu jedna drugoj. Plodovi koji sadrže malu dozu [[toksin]]a su crvenkaste bobe veličine graška. Mladi izdanci se cijene i koriste kao povrće. Šparoga se prikupljaju u aprilu i maju. Izdanci šparoge su slatkasa okusa, specifičnog slatkastog mirisa. Uzgaja se kao jestiva i ukrasna biljka, može se naći i kao samonikla. Dobro uspijeva na pjeskovitom ili kamenitom zemljištu. Neke samonikle sorte šparoga kao što su, sparožina (Asparagus acutifolius), morska špargla (Asparagus maritimus) također se upotrebljavaju za jelo i neki smatraju da su ukusnije i zdravilje od gajene šparoge.

== Hemijski sastav ==
Kao i [[kupus]], mladi izdanci šparoge sadrže 90% vode, manje količine vitamina C i karotina. Biljka sadrži i [[eterično ulje]], [[Aminokiselina|aminokiseline]] asparagin, tirozin, vanilin, [[arsen]], jantarna kiselina, [[željezo]], [[fosfor]], [[kalcij]], [[mangan]], nešto šećera i merkaptan. Markaptan je [[sumpor]]no jedinjenje koje pošto se podvrgne [[metabolizam]]u i daje [[Mokraća|urinu]] vrlo karakterističan i jak miris. Ovaj proces u organizmu se dešava jako brzo i urin mijenja miris samo 15 do 30 minuta poslije jedenja šparoga. Neke osobe genetski nemaju [[enzim]] koji rastvara markaptan i kod njih urin neće promijeniti miris poslije konzumiranja šparoga.&lt;ref&gt;[http://www.theguardian.com/notesandqueries/query/0,5753,-23996,00.html ''Promjena mirisa urina poslije jedenja šparoga, theguardian.com]; pristupljeno: 22. 1. 2015. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==
Osim u kulinarstvu i medicini šparoga se koristi i u organičkom vrtlarstvu pošto odbija razne nametnike kao što su puževi i insekti.

=== Medicina ===
Šparoga podržavaju funkcije jetre, bubrega i pluća. Djeluje kao [[depurativ]], [[diuretik]], [[laksativ]] i reumineralizant. Odlična je i za [[Dijetalna ishrana|dijetalnu ishranu]] bolesnika od [[Šećerna bolest|šećerne bolesti]]. Indikacije korištenja ekstrakta i sviježe šparoge: Insuficijencija [[Jetra|jetre]] i [[bubreg]]a, hronični [[bronhitis]], bubrežni kamenci, [[Anemija|anemije]], demineralizacija, [[Šećerna bolest|dijabetes]]. Konzumiranje većih količina sviježe šparoge mogu blago iritirati bubrege.

=== Narodna medicina ===
Podanak šparoge koji je izvađen u jesen, ako se skuha u vodi, posjpešuje rad jetre, odstranjuje žuticu i čisti bubrege i mjehur.&lt;ref&gt;''Richard Willfort, &quot;Gesundheit durch Heilkräuter&quot;(njemački), 1. juni 2010.''&lt;/ref&gt;

== Asparagus u [[Kulinarstvo|kulinarstvu]] ==
I pored nekoliko ljekovitih biljnih preparata koje sadrže ekstrakt šparoge, njena najpoznatija i najpopularnija upotreba je u kulinarstvu. Izdanci su bogat izvor [[Bjelančevine|bjelančevina]] i dijetalnih vlakana. Mladi izdanci se smatraju gurmanskom hranom. Svježa šparoga se koristi kao dodatak salatama. Postoji obilje recepata sa kuhanom ili na pari omekšanom šparogom&lt;ref&gt;[http://www.domacica.com/tag/sparoge/ ''Recepti i priprema šparoge, domaćica.com'']; pristupljeno: 22. 1. 2015.&lt;/ref&gt;. Šparoga se može naći konzervisana u teglama i limenkama. Internetom odavno kruže prilozi o tome da dnevno konzumiranje nekoliko grama konzervisane šparoge liječi i sprečava [[tumor]]e. Ovo nije tačan podatak, i pretpostavlja se da je originalni prilog na engleskom jeziku došao iz neke meksičke fabrike koja se bavi proizvodnjom konzervisane šparoge.

&lt;gallery&gt;
Asperges_Asparagus_officinalis.jpg|Izdanci šparoge
Asperge_planten_Asparagus_officinalis.jpg|Šparoga grm
Asparagus_officinalis_002.JPG|Šparoga prije cvjetanja
Asparagus_officinalis_subsp._oficinalis_flower,_asperge_bloem.jpg|Cvijet šparoge
Asparagus_officinalis_004.JPG|Plod šparoge
&lt;/gallery&gt;

== Dodatna literatura ==
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.149
* Richard Willfort, &quot;Gesundheit durch Heilkräuter&quot;(njemački), June 1, 2010

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Asparagus+officinalis PFAF database Asparagus officinalis]

[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Asparagales]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Povrće]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>pkenhzhmihs1g2b5fd7b7l49qhi3g18</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Higijena</title>
    <ns>14</ns>
    <id>390874</id>
    <revision>
      <id>3925252</id>
      <parentid>3899699</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:16:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="191" sha1="l3gmmyjmewxwzb1z5ac9nj5v5e86nza" xml:space="preserve">{{commonscat|Hygiene}}
{{Kategorija|Higijena}}

[[Kategorija:Prevencija|Higijena]]
[[Kategorija:Zdravlje|Higijena]]
[[Kategorija:Javno zdravlje|Higijena]]
[[Kategorija:Briga o sebi|Higijena]]</text>
      <sha1>l3gmmyjmewxwzb1z5ac9nj5v5e86nza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Tokiju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>392339</id>
    <revision>
      <id>3925197</id>
      <parentid>3916393</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="107" sha1="gsi6nkygosj18a3wq04wfi8v7i3dbp3" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sports in Tokyo}}

[[Kategorija:Tokio|Sport]]
[[Kategorija:Sport po gradovima u Japanu|Tokio]]</text>
      <sha1>gsi6nkygosj18a3wq04wfi8v7i3dbp3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sport u Osaki</title>
    <ns>14</ns>
    <id>396797</id>
    <revision>
      <id>3925196</id>
      <parentid>3916395</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106" sha1="ml2drx6b8hxzch75qvxp43qrr6avu67" xml:space="preserve">{{Commonscat|Sport in Osaka}}

[[Kategorija:Osaka|Sport]]
[[Kategorija:Sport po gradovima u Japanu|Osaka]]</text>
      <sha1>ml2drx6b8hxzch75qvxp43qrr6avu67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>El-Gašije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406719</id>
    <revision>
      <id>3925147</id>
      <parentid>3863522</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T12:37:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Atcovi</username>
        <id>66425</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mujawwad --&gt; murattal</comment>
      <origin>3925147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3535" sha1="gygbqozp84j24sy95jynds4olemzjr6" xml:space="preserve">{{Infokutija sura
|Ime sure                = El-Gašije
|Arapski naziv           = سورة الغاشية
|zvuk                    = Chapter 88, Al-Ghashiyah (Murattal) - Recitation of the Holy Qur'an.mp3
|Prikaz sure             = Sura88.pdf
|Tekst                   = Prikaz sure ''El-Gašije''
|Klasifikacija           = [[Mekanska sura|Mekanska]]
|Značenje naziva         = ''Teška nevolja''
|Druga imena             = 
|Broj sure               = 88.
|Džuz                    = 30.
|Vrijeme objave          = 
|Broj ajeta              = 26
|Broj riječi             = 92
|Broj slova              = 378
|Harf-e-Mukatta'at       = 
|Broj ajeta po oblastima = 
|Broj sedždi             = 
}}
'''[[Sura]] El-Gašije''' ({{jez-ar|سورة الغاشية}}; {{jez-bs|Teška nevolja}}) jeste 88. sura [[Kur'an]]a. Ima 26 [[ajet]]a i ubraja se u [[Mekanska sura|mekanske sure]], sure objavljene u [[Mekka|Meki]].

== Sadržaj ==
Ovo je relativno kraća sura i nalazi se u drugoj polovici Kur'ana. Govori o Gašiji, jednom od naziva za [[Sudnji dan]] po čemu je sura i nazvana.

{{Citat|
&quot;U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!&quot; 
&quot;Da li je doprla do tebe vijest o Gašiji?&quot;&lt;br&gt; 
&quot;Neka lica toga dana bit će potištena, premorena, napaćena,&lt;br&gt;  
u vatri užarenoj pržena, &lt;br&gt; 
sa vrela uzavrelog napajana,&lt;br&gt;  
kada drugog jela osim trnja neće imati,&lt;br&gt; 
koje neće ni ugojiti ni glad utoliti.&quot;&lt;br&gt;
|Kur'an, sura El-Gašije, prvih 7 ajeta&lt;ref name=&quot;El-Gašije&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/088.pdf|title=Ibn Kesirov tefsir sure El-Gašije|work=ummet.at|access-date=25. 6. 2018|archive-date=18. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518022817/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/088.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}

U prvih sedam ajeta sure se opisuje položaj onih nesretnih na Sudnjem danu, dok se nasuprot njima, u sljedećih devet ajeta opisuje ono što očekuje sretnije, koji će taj trenutak dočekati zadovoljni, pa se kaže:

{{Citat|&quot;...neka lica toga dana bit će radosna,&lt;br&gt; 
trudom svojim zadovoljna&lt;br&gt; 
u Džennetu visokome&lt;br&gt; 
u kome prazne besjede neće slušati!&quot;&lt;br&gt; 
&quot;U njemu su izvor-vode koje teku,&lt;br&gt; 
u njemu su divani uzdignuti,&lt;br&gt; 
i pehari postavljeni,&lt;br&gt; 
i jastuci poredani&lt;br&gt;  
i ćilimi rašireni.&quot;&lt;br&gt;
|Kur'an, sura El-Gašije, od 8. do 16. ajeta&lt;ref name=&quot;El-Gašije&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/088.pdf|title=Ibn Kesirov tefsir sure El-Gašije|work=ummet.at|access-date=25. 6. 2018|archive-date=18. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518022817/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/088.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}

Do kraja sure se navode primjeri [[Allah]]ove moći stvaranja a Njegovom posljednjem poslaniku [[Muhammed]]u naređuje se opominjanje o onome što će uslijediti i neminovnosti polaganja završnog računa.

== Također pogledajte ==
* [[Kur'an]]
* [[Tefsir]]
* [[Tefsir Ibn-Kesira]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Al-Ghashiyah}}
{{Wikizvor|El-Gašije}}
* [http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/088.pdf Tefsir sure El-Gašije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210518022817/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/088.pdf |date=18. 5. 2021 }}
* [http://tanzil.net/#88:1 Sura El-Gašije] sa prijevodom na bosanski (od Korkuta), na tanzil.net
* [http://www.thequranrecitation.com Sura El-Gašije s audiozapisom]

{{Sure|El-'Ala|El-Fedžr}}

[[Kategorija:Kur'an]]
[[Kategorija:Mekanske sure|G]]
[[Kategorija:Sure|G]]</text>
      <sha1>gygbqozp84j24sy95jynds4olemzjr6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wydad Athletic Club (nogomet)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>433045</id>
    <revision>
      <id>3925153</id>
      <parentid>3883484</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T15:39:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3925153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5223" sha1="bqpvhvexx6vdmpw7tkbm3t7nzuz6hk3" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #FF0000
| Ime kluba         = '''Wydad Athletic Club'''
| Puno ime          = Wydad Athletic Club
| Grb               = 
| Nadimak           = 
| Osnovan           = [[1937.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Casablanca]]&lt;br/&gt;[[Maroko]]
| Boje              = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Botola]]
| Stadion           = [[Stade Mohammed V]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://stadiumdb.com/stadiums/mar/stade_mohammed_v |title=Stade Mohammed V|work=stadiumdb.com|access-date= 12. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 67.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Said Naciri
| Menadžer          = {{ZD|MAR}} [[Hussein Amotta]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni           = 5. mjesto
| Prethodna sezona                      = 2025/26.
| Webstranica                           = [http://www.wac.ma/ wac.ma]
| Trenutna sezona                       =
| uzorak_lr1        = _wydad21h
| uzorak_t1         = _wydad21h
| uzorak_dr1        = _wydad21h
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = D60024
| tijelo1           = D60024
| desna ruka1       = D60024
| šorc1             = D60024
| čarape1           = D60024
| uzorak_lr2        = _wydad21a
| uzorak_t2         = _wydad21a
| uzorak_dr2        = _wydad21a
| uzorak_š2         = _wydad21a
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
| uzorak_lr3        = _wydad21t
| uzorak_t3         = _wydad21t
| uzorak_dr3        = _wydad21t
| uzorak_š3         = _wydad21t
| uzorak_č3         = _wydad21t
| lijeva ruka3      = 050820
| tijelo3           = 050820
| desna ruka3       = 050820
| šorc3             = 050820
| čarape3           = 050820
}}

'''Wydad Athletic Club''' ([[arapski]]:'''نادي الوداد الرياضي'''‎‎) poznat i kao '''Wydad Casablanca''' je [[Maroko|marokanski]] profesionalni nogometni klub iz [[Casablanca|Casablance]]. Takmiči se u [[Botola|Botoli]], prvom rangu marokanskog nogometa.

==Historija==
Klub je osnovan 8. maja 1937. godine za vrijeme francuskog protektorata nad Marokom. Prvi predsjednik je bio ''Mohamed Benjelloun''. Prvi utakmicu Wydad je igrao protiv ekipe ''USM Casablanca''. Utakmica je završena rezultatom 2-1 za USM. Prvi gol u historiji kluba postiže ''Abdelkader Lakhmiri''. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postaje član ''Prvenstva Sjeverne Afrike''. Ovo takmičenje osvaja tri puta.

Do prve titule u nacionalnom prvenstvu dolazi u sezoni 1956-57. 1960-ih osvaja još dva naslova prvaka. 1992. i 2017. godine osvaja CAF Ligu prvaka. U dva navrata je bio pobjednik CAF Superkupa.

==Uspjesi==
* '''[[Botola]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (22)''': 1956-1957, 1965–66, 1968–69, 1975–76, 1976–77, 1977–78, 1985–86, 1989–90, 1990–91, 1992–93, 2005–06, 2009–10, 2014–15, 2016–17, 2018/19, 2020/21, 2021/2022
* '''[[Kup Maroka u nogometu|Nacionalni kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1970, 1978, 1979, 1981, 1989, 1994, 1997, 1998, 2001
* '''[[CAF Liga prvaka]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''':  1992, 2017
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''':  2011
* '''[[CAF Kup pobjednika kupova]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2002
* '''[[CAF Superkup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1993, 2003
* '''[[Prvenstvo Sjeverne Afrike]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1948, 1949, 1950

==Predsjednici==
{{col-start}}
{{col-2}}
*{{flagicon|MAR}} Mohamed Benjelloun ''(1939–42)''
*{{flagicon|MAR}} Abdelkader Benjelloun ''(1943–44)''
*{{flagicon|MAR}} Abdellatif Alami ''(1944–45)''
*{{flagicon|MAR}} Mohamed Belahssan Benjelloun ''(1945–48)''
*{{flagicon|MAR}} Abderrahmane Slaoui ''(1948–49)''
*{{flagicon|MAR}} Abderrahmane El-Khatib ''(1949–56)''
*{{flagicon|MAR}} Azzedine Benjelloun ''(1956–62)''
*{{flagicon|MAR}} Nacer Laraki ''(1962–63)''
*{{flagicon|MAR}} Hassan El-Joundi ''(1963–65)''
*{{flagicon|MAR}} Ahmed Lahrizi ''(1965–71)''
{{col-2}}
*{{flagicon|MAR}} Abderrazak Lahlou ''(1971–72)''
*{{flagicon|MAR}} Abderrazak Mekouar ''(1972–93)''
*{{flagicon|MAR}} Boubker Jdahim ''(1996–97)''
*{{flagicon|MAR}} Abdelmalik Sentissi ''(1993–99)''
*{{flagicon|MAR}} Nasserdine Doublali ''(1999–03)''
*{{flagicon|MAR}} Abdelilah El-Manjra ''(2003–05)''
*{{flagicon|MAR}} Taïb El-Fechtali ''(2005–07)''
*{{flagicon|MAR}} Abdelillah El-Akram ''(2007–2014)
*{{flagicon|MAR}} Saïd Naciri ''(2014–)
{{col-end}}

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.wac.ma/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111053217/http://wac.ma/ |date=11. 1. 2016 }}
*[http://footballdatabase.com/clubs-ranking/wydad-casablanca Wydad Casablanca] na footballdatabase.com

[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1937.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Maroku]]
[[Kategorija:Wydad Athletic Club]]
[[Kategorija:Sport u Casablanci]]</text>
      <sha1>bqpvhvexx6vdmpw7tkbm3t7nzuz6hk3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Lovci na blago</title>
    <ns>14</ns>
    <id>438552</id>
    <revision>
      <id>3925313</id>
      <parentid>3897465</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108" sha1="cytbf9qingnno3u22ck2ggjv62621lw" xml:space="preserve">{{Commonscat|Treasure hunters}}

[[Kategorija:Ljudi po zanimanju|Lovci na blago]]
[[Kategorija:Blago|Lovci]]</text>
      <sha1>cytbf9qingnno3u22ck2ggjv62621lw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ashokasundari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447667</id>
    <revision>
      <id>3925280</id>
      <parentid>3898377</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvori */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1237" sha1="jtm6sanvf5dq7m6qbcscihlzg1c3wkc" xml:space="preserve">U [[Hinduizam|hinduizmu]], '''Ashokasundari''' ([[sanskrt]]: अशोकसुंदरी, ''Aśokasundarī'') je [[božica]] mašte. Njeni roditelji su [[bog]] [[Šiva]] i njegova supruga, božica [[Parvati]] – božanski par koji predstavlja mušku i žensku energiju. Ashokasundari je pomenuta u tekstu ''[[Padma Purana]]'' (पद्म पुराण) te je uglavnom štovana u južnoj [[Indija|Indiji]] kao [[Bala Tripurasundari]].

Božica Parvati je zamolila svog muža da ju odvede u najljepši vrt na Zemlji te ju je on odveo u vrt nazvan Nandanvana, gdje je Parvati ugledala drvo imenom [[Kalpavriksha]], koje je moglo ispuniti bilo koju želju. Budući da se Parvati osjećala iznimno usamljeno jer su ju njeni sinovi, koji su već bili odrasli, napustili, poželjela je da dobije kćerku kako bi bila manje usamljena te je tako rođena Ashokasundari, koja se kasnije udala za kralja [[Nahusha|Nahushu]] (नहुष). Njihov sin je kralj [[Yayati]]&lt;ref&gt;Bibek Debroy, Dipavali Debroy (2002). ''The holy Puranas''. str. 152. &quot;''Nahusha and Ashokasundari had a son named Yayati''.”&lt;/ref&gt; (ययाति), muž [[Devayani]].

== Izvori ==
{{Refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>jtm6sanvf5dq7m6qbcscihlzg1c3wkc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prasuti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448823</id>
    <revision>
      <id>3925278</id>
      <parentid>3898382</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1322" sha1="dye82xwgd793yg8arb9r179i1pvsb78" xml:space="preserve">[[Datoteka:(A) Hindu wedding, Saptapadi ritual before Agni Yajna.jpg|180px|mini|Sveta vatra Agnija tokom hinduističkog vjenčanja. U hindizmu, Prasuti i [[Daksha]] su imali prvo vjenčanje u historiji.]]
'''Prasuti''' (''Prasūti'') je [[božica]] iz [[Hinduizam|hinduističke]] mitologije; jedna od supruga velikog boga [[Daksha|Dakshe]].&lt;ref&gt;Hansa B. Bhatt (2004). ''A critical study of the Mahābhāgavatapurāṇam''. str. 492. &quot;''Daksa accompanied by his wife Prasuti...''”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;B. K. Chaturvedi i Bhojraj Dwivedi (2016). ''Linga Purana''. &quot;''Daksha married Prasuti and they had twenty four daughters...''”&lt;/ref&gt;

== Mitologija ==
Roditelji božice Prasuti su čovjek imenom [[Svayambhuva Manu]] i njegova supruga, božica [[Shatarupa]], koju je stvorio [[Brahma]].

Prasuti se udala za Dakshu, sina Brahme, koji je odlučio stvoriti mnogo žena. Vjenčanje Dakshe i Prasuti bilo je prvo vjenčanje u hinduizmu (prema svetim spisima). Daksha i Prasuti su stvorili mnogo božica – prema tekstu ''Padma Purana'', ovo su najpoznatije kćeri Prasuti i njenog supruga:
*[[Sati (božica)]]
*[[Svaha]] – božica žrtve te supruga svog amidže [[Agni]]ja
*[[Khyati]] – majka [[Lakšmi]], velike božice ljepote

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hinduistička mitologija}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>dye82xwgd793yg8arb9r179i1pvsb78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šakti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450449</id>
    <revision>
      <id>3925277</id>
      <parentid>3898384</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:19:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1338" sha1="r1q38rl1fwspd68jyissse8muxodk21" xml:space="preserve">[[Datoteka:Art on stone.jpg|170px|mini|Prikaz hinduističke božice]]
U [[Hinduizam|hinduizmu]], '''Šakti''' ([[sanskrt]]: शक्ति = &quot;moć/snaga&quot;; ''Shakti'') je primordijalna ženska energija ili esencija. Mnogi hinduisti vjeruju da je Šakti odgovorna za sve promjene u [[svemir]]u. U sekti hinduizma zvanoj [[šaktizam]], Šakti je štovana kao vrhovno biće te energija [[Šiva|boga Šive]]. Šaktisti vjeruju da se Šakti nalazi u svim ljudima, samo šta je u muškarcima &quot;skrivena&quot;.

Južna [[Indija]] je posebno posvećena Šakti te se tamo nalaze mnogi hramovi posvećeni božicama. Za sve božice se vjeruje da su oblici vrhovne Šakti. Neke hinduističke tradicije kažu da svaki bog ima svoju ''shakti'' − drugim riječima, božanstva dolaze u parovima. Sanskrtski naziv za božicu jeste ''[[Devi]]'' te se kultovi raznih božica nikad nisu ugasili po cijeloj Indiji.&lt;ref&gt;McDaniel, June (2004). ''Offering Flowers, Feeding Skulls: Popular Goddess Worship in West Bengal''. New York: Oxford University Press.&lt;/ref&gt;

Najviši oblik Šakti je [[Adi Parashakti]], koja je u nekim spisima opisana kao stvoriteljica svemira. Tekstovi ''[[Devi Mahatmya]]'' i ''[[Devi-Bhagavata Purana]]'' posvećeni su Šakti te slave žene.

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>r1q38rl1fwspd68jyissse8muxodk21</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaviša Vukićević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453387</id>
    <revision>
      <id>3925237</id>
      <parentid>3900720</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8600" sha1="i2s1qfs6wbi7kt7uobvxguigp48s4rd" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Slaviša Vukićević
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1962|4|30}}
| rodnigrad                  = [[Visoko]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1976–1980.
| omladinskipogoni           = [[NK Bosna Visoko|Bosna]]
| godine1                    = 1980–1989.
| klubovi1                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)1           = 326 (34)
| godine2                    = 1989–1996.
| klubovi2                   = [[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]]
| nastupi(golovi)2           = 196 (21)
| godine3                    = 1996–1998.
| klubovi3                   = [[US Ivry]]
| nastupi(golovi)3           = 27 {{0}}(2)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 1992–1995.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine               = 1993–1996.&lt;br /&gt;1996–1998.&lt;br /&gt;1998–2000.&lt;br /&gt;2000–2001.&lt;br /&gt;2001–2003.&lt;br /&gt;2003–2005.
| trenerklubovi              = [[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]] (mladi)&lt;br /&gt;[[US Ivry]] (mladi)&lt;br /&gt;[[AS Arménienne]]&lt;br /&gt;[[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]] (sportski direktor)&lt;br /&gt;[[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]]&lt;br /&gt;[[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]] (sportski direktor)
| zadnjeuređivanje           = 26. juni 2026
}}
'''Slaviša''' &quot;'''Slavko'''&quot; '''Vukičević'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zerodic.com/autor/fudbal_1945-1992/igraci/igraci_v.htm |title=Igrači 1945-1992 |access-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305094148/http://www.zerodic.com/autor/fudbal_1945-1992/igraci/igraci_v.htm |archive-date=5. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (30. april 1962, [[Visoko]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) je bivši jugoslovenski i bosanskohercegovački profesionalni [[Nogomet|fudbaler]], bivši nogometni agent i sportski radnik.

== Karijera ==
Nakon što je prošao sve omladinske sekcije [[NK Bosna Visoko|visočke Bosne]], prešao je u [[FK Sarajevo]] 1980.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://visoko.co.ba/slavisa-vukicevic-mi-iz-visokog-smo-uvijek-donosili-srecu-fk-sarajevo/8715/ |title=Slaviša Vukičević: “Mi iz Visokog smo uvijek donosili sreću FK Sarajevo” |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506105928/https://visoko.co.ba/slavisa-vukicevic-mi-iz-visokog-smo-uvijek-donosili-srecu-fk-sarajevo/8715/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako se smatrao talentom, nije puno igrao u prve dvije godine u klubu.&lt;ref name=&quot;Intervju: Slaviša Vukičević&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fksinfo.com/intervju/slavisa-vukicevic/617 |title=Intervju: Slaviša Vukičević |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=12. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190212011837/http://fksinfo.com/intervju/slavisa-vukicevic/617 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Odlaskom velikog broja igrača nakon sezone 1982-1983, uključujući klupske legende [[Safet Sušić|Safeta Sušića]], [[Srebrenko Repčić|Srebrenka Repčića]] i Ante Rajkovića, klub je odlučio da izgradi novi tim sastavljen od mladih igrača.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fksinfo.com/bordo-vremeplov/bordo-vremeplov-viii-1980---1985/1702 |title=Kako je Sarajevo po drugi put stiglo do titule prvaka Jugoslavije |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=1. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401020440/http://fksinfo.com/bordo-vremeplov/bordo-vremeplov-viii-1980---1985/1702 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Između ostalog tu su bili [[Husref Musemić]], [[Dragan Jakovljević]], [[Boban Božović]], [[Faruk Hadžibegić]], [[Mehmed Janjoš]], [[Predrag Pašić]] i [[Zijad Švrakić]]. To je je bila okosnica tima koji će osvojiti Jugoslovensku Prvu ligu u sezoni 1984 -1985.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/vrhunac-karijere-je-naslov-sa-sarajevom-85/100323150|title=INTERVJU / &quot;Vrhunac karijere je naslov sa Sarajevom '85&quot;|website=Klix.ba|access-date=26. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegov gol u posljednjoj minuti protiv [[FK Vojvodina|FK Vojvodine]], tri meča prije kraja prvenstva bio je odlučujući za titulu i kasnije je proglašen golom sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sportprimus.ba/clan-sampionske-generacije-sarajeva-slavisa-vukicevic-moje-sarajevo-napokon-vodi-pozitivnu-politiku/ |title=Slaviša Vukičević: Moje Sarajevo napokon vodi pozitivnu politiku! |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506105935/http://sportprimus.ba/clan-sampionske-generacije-sarajeva-slavisa-vukicevic-moje-sarajevo-napokon-vodi-pozitivnu-politiku/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine 1989. napušta Jugoslaviju i pridružuje se [[Francuska|francuskom]] klubu [[US Créteil]], za koji će igrati šest sezona.&lt;ref name=&quot;Intervju: Slaviša Vukičević&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=CRETEIL: LA PRECARITE|url=https://www.humanite.fr/node/41730|newspaper=L'Humanité|date=16. 10. 1992|access-date=26. 6. 2026|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.footballenfrance.fr/page2.php?club=Creteil&amp;annee=1992-1993&amp;Envoi=Effectifs |title=Creteil 1992-1993 |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=12. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190212011408/http://www.footballenfrance.fr/page2.php?club=Creteil&amp;annee=1992-1993&amp;Envoi=Effectifs |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Povukao se iz profesionalnog fudbala 1998, nakon što je odigrao dvije sezone za [[US Ivry]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.footballdatabase.eu/en/player/details/72212-slavisa-vukicevic|title=Slavisa Vukicevic - Stats and titles won|website=footballdatabase.eu|language=en|access-date=26. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Između 1992. i 1996, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], predstavljao je [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnom nivou,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/14441/provedimo-vikend-zajedno |title=Jasho vs. Slaviša |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506105922/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/14441/provedimo-vikend-zajedno |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; iako [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] nije bio zvanično priznat, a tim je samo igrao humanitarne utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/|title=Dnevni avaz - Najnovije vijesti iz BiH i svijeta|website=Dnevni avaz|access-date=26. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Zbog svoje odluke da predstavlja Bosnu i Hercegovinu, primio je brojne prijetnje od srpskih nacionalista tokom rata.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fksinfo.com/rp-617-Slavisa_Vukicevic.htm |title=Slaviša Vukičević |access-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120603220849/http://fksinfo.com/rp-617-Slavisa_Vukicevic.htm |archive-date=3. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. organizovao je [[Real Madrid CF|Real Madridov]] nogometni kamp u Visokom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/|title=Avaz - Najtiražniji i najutjecajniji printani i internet medij u BiH|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=10. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/realov-nogometni-kamp-u-bih|title=Realov nogometni kamp u BiH|date=25. 3. 2016|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=10. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20120603220849/http://fksinfo.com/rp-617-Slavisa_Vukicevic.htm Intervju]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vukićević, Slaviša}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1962.]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>i2s1qfs6wbi7kt7uobvxguigp48s4rd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Mitropoliti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>457772</id>
    <revision>
      <id>3925312</id>
      <parentid>3897467</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:22:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="148" sha1="66pgyi7639ad894at00kw3qas2vrq92" xml:space="preserve">{{Commonscat|Metropolitan bishops}}
{{Kategorija|Mitropolit}}

[[Kategorija:Pravoslavlje|Mitropoliti]]
[[Kategorija:Ljudi po zanimanju|Mitropoliti]]</text>
      <sha1>66pgyi7639ad894at00kw3qas2vrq92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>N-Metilfenetilamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467529</id>
    <revision>
      <id>3925225</id>
      <parentid>3914453</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:59:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Farmakologija */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7404" sha1="tk5gke073jm8hrl1o3dju1ar016k5c5" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''N''-Metilfenetilamin}}
{{Infokutija hemijski spoj
|slika=
| Strukturna formula =[[datoteka:N-methylphenethylamine2DCSD.svg|250px]]&lt;br&gt;[[Datoteka:N-Methylphenethylamine molecule ball.png|250px]]
| Hemijski spoj =''N''-Metilfenetilamin
| Druga imena =''N''-Metil-2-feniletanamin&lt;br /&gt;''N''-Metilfenetilamin&lt;br /&gt;''N''-Metil-β-fenetilamin [[IUPAC]] ime
| Sumarna formula = C&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;13&lt;/sub&gt;N
| CAS registarski broj =589-08-2
| SMIILES= N(CCc1ccccc1)C
| SMILES1 = 
| Kratki opis =Bezbojna tečnost 
| Molarna masa =
| Agregatno stanje =Tečno
| Gustoća =0,93 g/mL
| Tačka topljenja =203
| Tačka ključanja =
| pKa=
| Rastvorljivost =
| Dipolni moment =
|InChI = 1/C9H13N/c1-10-8-7-9-5-3-2-4-6-9/h2-6,10H,7-8H2,1H3
|StedInchI=1S/C9H13N/c1-10-8-7-9-5-3-2-4-6-9/h2-6,10H,7-8H2,1H3
| ChEBI =
| KEGG =  &lt;br&gt;[[PubChem]]: 11503
|HAZARD=
}}
'''''N''-Metilfenetilamin''' ('''NMPEA''') je spoj koji [[prirodni proizvod|se prirodno pojavljuje]] kao [[amin u tragovima|neuromodulator u tragovima]] u ljudi, a izveden je iz [[amin (hemija)|amina]] u tragovima, [[fenetilamin]]a (PEA).&lt;ref name=&quot;Pendleton 263–8&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pendleton RG, Gessner G, Sawyer J | title = Studies on lung N-methyltransferases, a pharmacological approach | journal = Naunyn Schmiedebergs Arch. Pharmacol. | volume = 313 | issue = 3 | pages = 263–8 |date=septembar 1980  | pmid = 7432557 | doi = 10.1007/bf00505743| url =https://archive.org/details/naunyn-schmiedebergs-archives-of-pharmacology_1980-09_313_3/page/263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Trace Amines&quot; /&gt; Otkriven je u ljudskoj mokraći (&lt;1&amp;nbsp;μg preko 24&amp;nbsp;sata)&lt;ref&gt;G. P. Reynolds and D. O. Gray (1978) ''J. Chrom. B: Biomedical Applications'' '''145''' 137–140.&lt;/ref&gt; a proizvodi se pomoću enzima [[feniletanolamin-N-metiltransferaza]] sa [[fenetilamin]]om kao supstratom.&lt;ref name=&quot;Pendleton 263–8&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Trace Amines&quot; /&gt; PEA i NMPEA su oba [[alkaloid]]i koji se nalaze i u velikom broju različitih biljnih vrsta.&lt;ref&gt;T. A. Smith (1977). &quot;Phenethylamine and related compounds in plants.&quot; ''Phytochemistry'' '''16''' 9–18.&lt;/ref&gt; Neke vrste roda ''[[Acacia]]'',  kao ''[[Acacia rigidula]]'', sadrže značajno visoke količine NMPEA (~2300–5300 ppm).&lt;ref&gt;B. A. Clement, C. M. Goff and T. D. A. Forbes (1998) ''Phytochemistry'' '''49''' 1377–1380.&lt;/ref&gt; NMPEA je također prisutan u niskim koncentracijama (&lt;10 ppm) u širokom rasponu namirnica.&lt;ref&gt;G. B. Neurath et al. (1977) ''Fd. Cosmet. Toxicol.'' '''15''' 275–282.&lt;/ref&gt;

NMPEA is a [[pozicijski izomer]] [[amfetamin]]a.&lt;ref name =&quot;NMPH&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mosnaim AD, Callaghan OH, Hudzik T, Wolf ME | title = Rat brain-uptake index for phenylethylamine and various monomethylated derivatives | journal = Neurochem. Res. | volume = 38 | issue = 4 | pages = 842–6 |date=april 2013  | pmid = 23389662 | doi = 10.1007/s11064-013-0988-1 | url = }}&lt;/ref&gt;

==Biosinteza==
[[Datoteka:Catecholamine and trace amine biosynthesis.png|500px|thumb|Dijagram biosinteze amina i kateholamina u ljudskom mozgu]]
''N''-metilfenetilamin, endogeni spoj kod ljudi,&lt;ref name=&quot;Trace Amines&quot;/&gt; je izomer amfetamina s istim [[biomolekulskii cilj|bimolekulskim ciljem]], [[TAAR1]], [[G-protein spregnuti receptor]] koji modulira neurotransmisiju kateholamina.&lt;ref name=&quot;Miller&quot;&gt;{{cite journal | author = Miller GM | title = The emerging role of trace amine-associated receptor 1 in the functional regulation of monoamine transporters and dopaminergic activity | journal = J. Neurochem. | volume = 116 | issue = 2 | pages = 164–176 |date=januar 2011 | pmid = 21073468 | pmc = 3005101 | doi = 10.1111/j.1471-4159.2010.07109.x }}&lt;/ref&gt;|

==Hemija==
Po izgledu, NMPEA je bezbojna tečnost. NMPEA je [[slaba baza]], s pK&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt; = 10,14; pK &lt;sub&gt;b&lt;/sub&gt; = 3,86 (izračunato iz podataka datih za  K&lt;sub&gt;b&lt;/sub&gt;&lt;ref name = Car&gt;W.H. Carothers, C. F. Bickford and G. J. Hurwitz (1927) ''J. Am. Chem. Soc.'' '''49''' 2908–2914.&lt;/ref&gt;). Tvori hidrokloridnu sol, mp.&amp;nbsp;162–164°C.&lt;ref&gt;C. Z. Ding et al. (1993) ''J. Med. Chem.'' '''36''' 1711–1715.&lt;/ref&gt;

Iako je NMPEA dostupna u prodaji, može se sintetizirati raznim postupcima. [Rana sinteza koju su izvijestili Carothers i suradnici uključivala je pretvorbu fenetilamina u njegov ''p''-toluensulfonamid, nakon čega slijedi ''N''-[[metilacija]] upotrebom [[metil-jodid]]a, zatim [hidroliza]] sulfonamida.&lt;ref name=Car/&gt; Noviji metod, u principu sličan, a koji se koristi za izradu radioaktivno označenog NMPEA &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C u N-metil grupi, započinje konverzijom fenetilamina u njegov trifluoroacetamid. To je N-metilirani (u ovom konkretnom slučaju upotrebom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C-označenog metil jodidom), a zatim je amid hidroliziran.&lt;ref&gt;I. Osamu (1983) ''Eur. J. Nucl. Med.'' '''8''' 385–388.&lt;/ref&gt;

NMPEA je supstrat i za [[MAO-A]] (K&lt;sub&gt;M&lt;/sub&gt; = 58,8 μM) i za [[MAO-B]] (K&lt;sub&gt;M&lt;/sub&gt; = 4,13 μM) iz [[pacov]]skih [[mitohondrija]].&lt;ref&gt;O. Suzuki, M. Oya and Y. Katsumata (1980) ''Biochem. Pharmacol.'' '''29''' 2663–2667.&lt;/ref&gt;

== Farmakologija ==
NMPEA je [[presor]], s potencijom 1/350 x [[epinefrin]]a.&lt;ref&gt;W. H. Hartung (1945) ''Ind. Eng. Chem.'' '''37''' 126–137.&lt;/ref&gt;

Poput svog roditeljskog spoja, PEA i izomer, [[amfetamin]], NMPEA je moćan [[agonist]] receptora 1 povezanog sa tragovima amina 1 (hTAAR1) kod čovjeka.&lt;ref name=&quot;Trace Amines&quot;&gt;{{cite journal | author = Broadley KJ | title = The vascular effects of trace amines and amphetamines | journal = Pharmacol. Ther. | volume = 125 | issue = 3 | pages = 363–375 |date=mart 2010 | pmid = 19948186 | doi = 10.1016/j.pharmthera.2009.11.005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Renaissance GPCR&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Lindemann L, Hoener MC |title=A renaissance in trace amines inspired by a novel GPCR family |journal=Trends Pharmacol. Sci. |volume=26 |issue=5 |pages=274–281 |date=maj 2005  |pmid=15860375 |doi=10.1016/j.tips.2005.03.007}}&lt;/ref&gt;  Ima  [[farmakodinsmika|farmakodinamička]] i [[toksikodinamika|toksikodinamička]] svojstva fenetilamina, amfetamina i drugih [[metilfenetilamin]]a kod [[pacov]]a.&lt;ref name =&quot;NMPH&quot; /&gt;

Kao i PEA, NMPEA se metabolizira relativno brzo pomoću enzima [[monoamin-oksidaza]] s tokom [[metabolizam|metabolizma prvog prolaza]];&lt;ref name=&quot;Trace Amines&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Renaissance GPCR&quot; /&gt; oba spoja su preferirana metaboliziranjem [[monoamin-oksidaza B|MAO-B]].&lt;ref name=&quot;Trace Amines&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Renaissance GPCR&quot; /&gt;

=== Toksikologija ===
&quot;Najmanja smrtonosna doza&quot; (intravenozno za [[miš]]a) soli HCl s NMPEA je 203&amp;nbsp;mg/kg;&lt;ref&gt;A. M. Hjort (1934) ''J. Pharm. Exp. Ther.'' '''52''' 101–112.&lt;/ref&gt; the LD&lt;sub&gt;50&lt;/sub&gt; za oralno davanje miševima iste soli je  685&amp;nbsp;mg/kg.&lt;ref&gt;C. M. Suter and A. W. Weston (1941) ''J. Am. Chem. Soc.'' '''63''' 602–605.&lt;/ref&gt;

Studije akutne toksičnosti za NMPEA pokazuju letalnu dozu označrnu kao LD&lt;sub&gt;50&lt;/sub&gt; = 90&amp;nbsp;mg/kg, nakon intravenoznog ubrizgavanja mišu.&lt;ref&gt;A. M. Lands and J. I. Grant (1952). &quot;The vasopressor action and toxicity of cyclohexylethylamine derivatives.&quot; ''J. Pharmacol. Exp. Ther.'' '''106''' 341–345.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat| N-Methylphenethylamine}}
{{neurotransmiteri}}

{{DEFAULTSORT:Methylphenethylamine, N-}}
[[Kategorija:Alkaloidi]]
[[Kategorija:Agonisti]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Neurotransmiteri]]
[[Kategorija:Derivati aminokiselina]]
[[Kategorija:Amfetamin]]</text>
      <sha1>tk5gke073jm8hrl1o3dju1ar016k5c5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šarića džamija (Mostar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468433</id>
    <revision>
      <id>3925326</id>
      <parentid>3224157</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T23:49:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana infokutija</comment>
      <origin>3925326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4961" sha1="n8peyc1vwlzoh4vrpr2iva4tzdjtub9" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                       = Džamija hadži Ibrahim-age Šarića
| slika                     = Šarića mosque in Mostar - Bosnia and Herzegovina - 2026-bs.jpg
| veličina_slike            = 250px
| alt_slike                 =
| opis_slike                = Džamija hadži Ibrahim-age Šarića u Mostaru
| vrsta_karte               = Bosna i Hercegovina
| veličina_karte            = 240px
| reljef_karte              = 1
| opis_karte                = Položaj džamije hadži Ibrahim-age Šarića u Bosni i Hercegovini
| lokacija                  = {{ZD|BIH}} [[Mostar]]
| geografska_širina         = 
| geografska_dužina         = 
| religijska_pripadnost     = [[Islam]]
| država                    = [[Bosna i Hercegovina]]
| provincija                =
| teritorija                =
| distrikt                  =
| sektor                    =
| okrug                     =
| općina                    =
| administracija            =
| godina_posvećenja         =
| organizacijski_status     =
| funkcijski_status         = Aktivna džamija
| oznaka_baštine            = Spomenik kulture
| vodstvo                   =
| zaštitnik                 =
| web_stranica              =
| organisational_status     =
| arhitekt                  =
| arhitektonski_tip         = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil        = [[Osmanlijska arhitektura|Klasični osmanlijski]]
| osnivač                   = Ibrahim-aga Šarić
| osnovano_od_strane        =
| glavni_ugovarač           =
| smjer_fasade              =
| kamen_temeljac            =
| godina_dovršetka          = 1623–1624.
| troškovi_gradnje          =
| kapacitet                 =
| dužina                    =
| širina                    =
| širina_srednje_lađe_crkve =
| visina_maks               =
| broj_kupola               = 1
| vanjska_visina_kupole     =
| unutrašnja_visina_kupole  =
| vanjski_prečnik_kupole    =
| unutrašnji_prečnik_kupole =
| broj_munara               = 1
| visina_munare             =
| broj_tornjeva             =
| visina_tornja             =
| materijali                = [[Kamen]] (tesana tenelija)
| nrhp                      =
| dodano                    =
| refbroj                   =
| označen                   =
| oznaka1_službenoime       =
| oznaka1_tip               =
| oznaka1_kriterij          =
| oznaka1_datum             =
| uklonjeno1_datum          =
}}
'''Džamija hadži Ibrahim-age Šarića u Mostaru''' nalazi se na granici naselja Luka i Tekija. Uz [[Džamija|džamiju]] se nalazi i jedan od većih mostarskih harema poznat kao Šarića harem. [[Džamija]] je građena od tesane tenelije, a u interijeru se nalazi [[mihrab]] bez dekoracije, kameni [[mimber]], ćurs i [[mahfil]] u desnom krilu džamije, koji drže četiri tanka kamena stupa. Natpis iznad ulaznih vrata sugerira da je džamiju izgradio Ibrahim (Šarić) 1623-24. godine.&lt;ref&gt;Hivzija Hasandedić, “Spomenici kulture turskog doba u Mostaru“, Islamski kulturni centar Mostar, 2005.&lt;/ref&gt;

Narodna predaja o izgradnji džamije pripovijeda da je vakif Šarić jedne prilike sjedio s nekim ljudima na mjestu gdje će se nalaziti džamija. S obzirom da mu se zemljište dopalo, on je zatražio od Bahića, vlasnika lokaliteta, da mu zemljište ili proda ili ustupi u zamjenu za jedan vinograd. Bahić je to odbio, međutim, kada je Šarić izjavio da bi to zemljište iskoristio za izgradnju džamije, on je pristao i zamijenio je zemljište za vinograd u [[Bjelušine|Bjelušinama]].

[[Evlija Čelebija]] u svom Putopisu o džamiji Ibrahim-age Šarića zapisao je: {{Citat|&quot;Na jugoistočnoj strani varoši nalazi se Ibrahim-agina džamija. Ona je, također, pokrivena olovom, ima visoku kupolu, a sva je našarana kameleonskim bojama.}} &lt;ref&gt;Hivzija Hasandedić, “Ibrahima-age Šarića džamija u Mostaru”, Glasnik VIS-a, 13/25 (1962), s. 4-6: str. 146-151&lt;/ref&gt;

Vakif je uz džamiju sagradio i [[mekteb]], te za njihovo izdržavanje ostavio je 21.000 [[Akča|akči]], 80 čapaluka vinograda, kulu, ahar, hambar, zemlju sa sjenicama u [[Ljubotići]]ma, 50 čapaluka vinograda u Ograđeniku i bašču u Ali-hodžinoj mahali u [[Mostar]]u. U dvorištu džamije nalaze se dva nišana bez natpisa te [[mezar]] sa visokim sarkofagom, za kojeg se pretpostavlja da je mezar osnivača ove džamije. U prilog toj pretpostavci ide i natpis iz godine 1641-42. na uzglavnom nišanu, 17 godina nakon izgradnje džamije.

Turbe učenjaka i muftije [[Mustafa Ejubović|Mustafe Ejubovića]] (Šejh Juje) podigao je [[Ali-paša Rizvanbegović]] 1831. godine i ono se nalazi u donjem dijelu harema ispod magistralnog puta koji prolazi kroz harem.

Džamija hadži Ibrahim-age Šarića srušena je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u periodu od 1992-1995, a 1996. godine je obnovljena. Registrirana kao spomenik kulture i danas služi svojoj svrsi.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Mostaru]]</text>
      <sha1>n8peyc1vwlzoh4vrpr2iva4tzdjtub9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925327</id>
      <parentid>3925326</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T23:52:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3925327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4975" sha1="29koclzg8bouvkb0j3f6a09rdkno3g8" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                       = Džamija hadži Ibrahim-age Šarića
| slika                     = Šarića mosque in Mostar - Bosnia and Herzegovina - 2026-bs.jpg
| veličina_slike            = 250px
| alt_slike                 =
| opis_slike                = Džamija hadži Ibrahim-age Šarića u Mostaru
| vrsta_karte               = Bosna i Hercegovina
| veličina_karte            = 240px
| reljef_karte              = 1
| opis_karte                = Položaj džamije hadži Ibrahim-age Šarića u Bosni i Hercegovini
| lokacija                  = {{ZD|BIH}} [[Mostar]]
| geografska_širina         = 43.3444
| geografska_dužina         = 17.8175
| religijska_pripadnost     = [[Islam]]
| država                    = [[Bosna i Hercegovina]]
| provincija                =
| teritorija                =
| distrikt                  =
| sektor                    =
| okrug                     =
| općina                    =
| administracija            =
| godina_posvećenja         =
| organizacijski_status     =
| funkcijski_status         = Aktivna džamija
| oznaka_baštine            = Spomenik kulture
| vodstvo                   =
| zaštitnik                 =
| web_stranica              =
| organisational_status     =
| arhitekt                  =
| arhitektonski_tip         = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil        = [[Osmanlijska arhitektura|Klasični osmanlijski]]
| osnivač                   = Ibrahim-aga Šarić
| osnovano_od_strane        =
| glavni_ugovarač           =
| smjer_fasade              =
| kamen_temeljac            =
| godina_dovršetka          = 1623–1624.
| troškovi_gradnje          =
| kapacitet                 =
| dužina                    =
| širina                    =
| širina_srednje_lađe_crkve =
| visina_maks               =
| broj_kupola               = 1
| vanjska_visina_kupole     =
| unutrašnja_visina_kupole  =
| vanjski_prečnik_kupole    =
| unutrašnji_prečnik_kupole =
| broj_munara               = 1
| visina_munare             =
| broj_tornjeva             =
| visina_tornja             =
| materijali                = [[Kamen]] (tesana tenelija)
| nrhp                      =
| dodano                    =
| refbroj                   =
| označen                   =
| oznaka1_službenoime       =
| oznaka1_tip               =
| oznaka1_kriterij          =
| oznaka1_datum             =
| uklonjeno1_datum          =
}}
'''Džamija hadži Ibrahim-age Šarića u Mostaru''' nalazi se na granici naselja Luka i Tekija. Uz [[Džamija|džamiju]] se nalazi i jedan od većih mostarskih harema poznat kao Šarića harem. [[Džamija]] je građena od tesane tenelije, a u interijeru se nalazi [[mihrab]] bez dekoracije, kameni [[mimber]], ćurs i [[mahfil]] u desnom krilu džamije, koji drže četiri tanka kamena stupa. Natpis iznad ulaznih vrata sugerira da je džamiju izgradio Ibrahim (Šarić) 1623-24. godine.&lt;ref&gt;Hivzija Hasandedić, “Spomenici kulture turskog doba u Mostaru“, Islamski kulturni centar Mostar, 2005.&lt;/ref&gt;

Narodna predaja o izgradnji džamije pripovijeda da je vakif Šarić jedne prilike sjedio s nekim ljudima na mjestu gdje će se nalaziti džamija. S obzirom da mu se zemljište dopalo, on je zatražio od Bahića, vlasnika lokaliteta, da mu zemljište ili proda ili ustupi u zamjenu za jedan vinograd. Bahić je to odbio, međutim, kada je Šarić izjavio da bi to zemljište iskoristio za izgradnju džamije, on je pristao i zamijenio je zemljište za vinograd u [[Bjelušine|Bjelušinama]].

[[Evlija Čelebija]] u svom Putopisu o džamiji Ibrahim-age Šarića zapisao je: {{Citat|&quot;Na jugoistočnoj strani varoši nalazi se Ibrahim-agina džamija. Ona je, također, pokrivena olovom, ima visoku kupolu, a sva je našarana kameleonskim bojama.}} &lt;ref&gt;Hivzija Hasandedić, “Ibrahima-age Šarića džamija u Mostaru”, Glasnik VIS-a, 13/25 (1962), s. 4-6: str. 146-151&lt;/ref&gt;

Vakif je uz džamiju sagradio i [[mekteb]], te za njihovo izdržavanje ostavio je 21.000 [[Akča|akči]], 80 čapaluka vinograda, kulu, ahar, hambar, zemlju sa sjenicama u [[Ljubotići]]ma, 50 čapaluka vinograda u Ograđeniku i bašču u Ali-hodžinoj mahali u [[Mostar]]u. U dvorištu džamije nalaze se dva nišana bez natpisa te [[mezar]] sa visokim sarkofagom, za kojeg se pretpostavlja da je mezar osnivača ove džamije. U prilog toj pretpostavci ide i natpis iz godine 1641-42. na uzglavnom nišanu, 17 godina nakon izgradnje džamije.

Turbe učenjaka i muftije [[Mustafa Ejubović|Mustafe Ejubovića]] (Šejh Juje) podigao je [[Ali-paša Rizvanbegović]] 1831. godine i ono se nalazi u donjem dijelu harema ispod magistralnog puta koji prolazi kroz harem.

Džamija hadži Ibrahim-age Šarića srušena je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u periodu od 1992-1995, a 1996. godine je obnovljena. Registrirana kao spomenik kulture i danas služi svojoj svrsi.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Mostaru]]</text>
      <sha1>29koclzg8bouvkb0j3f6a09rdkno3g8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premijer Kanade</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469764</id>
    <revision>
      <id>3925165</id>
      <parentid>3810825</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T16:42:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3925165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13994" sha1="otdli0rkmup2mwjztikni680z38qpv2" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Premijer
| tijelo                     = Kanade
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Government of Canada signature.svg
| oznakavel                  = 120
| oznakatekst                = 
| zastava                    = 
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = 
| slika                      = Mark Carney Argentina v Spain 19 July 2026-303 (3x4 close up cropped).jpg
| slikavel                   = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Mark Carney]]
| trenutnood                 = 14. marta 2025.
| odjel                      = {{plainlist|
* [[Vlada Kanade]]
* [[Ured tajnog vijeća (Kanada)|Ured tajnog vijeća]]
}}
| stil                       = 
| vrsta                      = 
| status                     = 
| skraćenica                 = PM
| član                       = 
| izvještava                 = {{hlist|[[Kanadska monarhija|Monarhija]] (kojeg zastupa [[Generalni guverner Kanade|generalni guverner]])|[[Parlament Kanade|Parlament]]}}
| prebivalište               = [[24 Sussex Drive]]
| sjedište                   = [[Ured premijera i tajnog vijeća]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = Monarhija (kojeg zastupa generalni guverner);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gg.ca/en/role/responsibilities/constitutional-duties|title=Constitutional Duties|website=The Governor General of Canada|access-date=20. 4. 2020|archive-date=23. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200423211544/https://www.gg.ca/en/role/responsibilities/constitutional-duties|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| imenujega_kvalificiran     = sa povjerenjem Donjeg doma&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ourcommons.ca/procedure-book-livre/Document.aspx?sbdid=73CC891E-0676-4773-850B-CCDCB472AD8C&amp;sbpid=BE842475-5632-4969-835B-FC015CE50169&amp;Language=E&amp;Mode=1|title=House of Commons Procedure and Practice - 1. Parliamentary Institutions - Canadian Parliamentary Institutions|website=www.ourcommons.ca|access-date=20. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| mandat                     = Na zadovoljstvo Njenog Veličanstva
| mandat_kvalificiran        = 
| konstituirani_instrument   = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 1. juli 1867.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[John A. Macdonald]]
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 406.200 $ (2024)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://lop.parl.ca/sites/ParlInfo/default/en_CA/People/Salaries?ggCheckbox=false&amp;senateCheckbox=false&amp;HocCheckbox=true|title=Indemnities, Salaries and Allowances|date=11. 4. 2018|website=Library of Parliament|archive-url=https://web.archive.org/web/20170601232820/https://lop.parl.ca/ParlInfo/lists/Salaries.aspx?Menu=HOC-Politic&amp;Section=03d93c58-f843-49b3-9653-84275c23f3fb|archive-date=1. 6. 2017|url-status=live|access-date=29. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|https://pm.gc.ca/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Premijer Kanade'''  je šef [[vlada|vlade]] u [[Kanada|Kanadi]]. On je na čelu kabineta. Obično je čelnik političke stranke s najviše mjesta u Donjem domu [[Parlament]]a. Prema protokolu, doživotno nosi titulu ''The Right Honourable'' kao član Državnog vijeća.

Premijera podržava njegov ured i također predvodi Ured tajnog vijeća.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Privy Council Office {{!}} The Canadian Encyclopedia|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/privy-council-office|access-date=30. 10. 2020|website=www.thecanadianencyclopedia.ca|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Premijer isto tako bira [[Ministar|ministre]] koji čine vladu. S ovlastima parlamenta Kanade, premijer i kabinet upravljaju vladom Kanade. Kabinet i premijer također imenuju članove Senata Kanade, sudije Vrhovnog suda Kanade i drugih saveznih sudova, te čelnike i odbore, u skladu sa zakonom, različitih krunskih korporacija i bira državnog guvernera. Prema kanadskom ustavu, sva ovlast za obavljanje ovih aktivnosti zapravo pripada [[Krunske zemlje Commonwealtha|kanadskom monarhu]], ali u praksi ih monarh (koji je [[šef države]]) ili njen predstavnik, državni guverner, odobrava rutinski i njihova ulogu je uglavnom ceremonijalan, a njihove ovlasti izvršavaju se samo uz savjet premijera.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Brooks |first=Stephen |title=Canadian Democracy: An Introduction |publisher=Oxford University Press |year=2007 |location=Don Mills |pages=[https://archive.org/details/canadiandemocrac0006broo/page/233 233–234] |edition=5 |isbn=978-0-19-543103-2 |ref=harv |url=https://archive.org/details/canadiandemocrac0006broo/page/233 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Pozicija premijera nije navedena ni u jednom kanadskom ustavnom dokumentu i spominje se samo usput u Ustavnom zakonu iz 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://www.pco-bcp.gc.ca/aia/index.asp?lang=eng&amp;page=canada&amp;sub=constitution&amp;doc=constitution-eng.htm |author = Privy Council Office |author-link = Privy Council Office (Canada) |title = Intergovernmental Affairs &gt; About Canada &gt; The Canadian Constitution |publisher = Queen's Printer for Canada |access-date = 7. 6. 2010 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140227162006/http://www.pco-bcp.gc.ca/aia/index.asp?lang=eng&amp;page=canada&amp;sub=constitution&amp;doc=constitution-eng.htm |archive-date = 27. 2. 2014 |url-status = dead |language=engleski }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |author = Her Majesty the Queen |author-link=Elizabeth II |date=29. 3. 1867 |title = Constitution Act, 1982 |section = SchedB.37.1 |location=Ottawa |publisher=Queen's Printer for Canada |url = http://www.solon.org/Constitutions/Canada/English/ca_1982.html |access-date=7. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt; i Paktima pisama iz 1947. koje je izdao kralj [[Đorđe VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđe VI]].&lt;ref&gt;{{cite book |author = His Majesty the King |author-link = George VI of the United Kingdom |publication-date=1. 10. 1947 |title = Letters Patent Constituting the Office of Governor General of Canada |section = I |location=Ottawa |publisher=King's Printer for Canada |url = http://www.solon.org/Constitutions/Canada/English/LettersPatent.html |access-date=29. 5. 2009 |year=1947 |ref = harv |language=engleski }}&lt;/ref&gt; Ured i njegove funkcije umjesto toga uređuju se ustavnim konvencijama i po uzoru na [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|isti ured u Ujedinjenom Kraljevstvu]].

Trenutni premijer je [[Mark Carney]], obnašavši tu dužnost od 14. marta 2025.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/live/cr42kvnw5zzt|title=Mark Carney sworn in as Canada's new prime minister|work=bbc.com|language=en|access-date=14. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Spisak premijera==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! colspan=2|Premijer !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|-
|align=center| 1.
| [[Datoteka:Brady-Handy John A Macdonald - cropped.jpg|70p]]
| [[John A. Macdonald]]
| 1. juli 1867 – 5. novembar 1873. 
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Liberalna-konzervativna stranka (Kanada)|Liberalna-konzervativna stranka]] 
|-
|align=center| 2.
| [[Datoteka:Mackenzie-sm.jpg|70p]]
| [[Alexander Mackenzie]]
| 7. novembar 1873 – 8. oktobar 1878.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]] 
|-
|align=center| (1).
| [[Datoteka:John A Macdonald (ca. 1875).jpg|70p]]
| [[John A. Macdonald]]
| 17. oktobar 1878 – 6. juni 1891.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Liberalna-konzervativna stranka (Kanada)|Liberalna-konzervativna stranka]] 
|-
|align=center| 3.
| [[Datoteka:SirJohnAbbott1.jpg|70p]]
| [[John Abbott]]
| 16. juni 1891 – 24. novembar 1892.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Liberalna-konzervativna stranka (Kanada)|Liberalna-konzervativna stranka]] 
|-
|align=center| 4.
| [[Datoteka:John Thompson.jpg|70p]]
| [[John Sparrow David Thompson|John Thompson]]
| 5. decembar 1892 – 12. decembar 1894.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Liberalna-konzervativna stranka (Kanada)|Liberalna-konzervativna stranka]] 
|-
|align=center| 5.
| [[Datoteka:SirMackenzieBowell.jpg|70p]]
| [[Mackenzie Bowell]]
| 21. decembar 1894 – 27. april 1896.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]]
|-
|align=center| 6.
| [[Datoteka:Sir charles tupper (cropped).jpg|70p]]
| [[Charles Tupper]]
| 1. maj 1896 – 8. juli 1896.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]] 
|-
|align=center| 7.
| [[Datoteka:Sir Wilfrid Laurier - Bain.jpg|70p]]
| [[Wilfrid Laurier]]
| 11. juli 1896 – 6. oktobar 1911.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 8.
| [[Datoteka:Portrait of Robert Laird Borden.jpg|70p]]
| [[Robert Borden]]
| 10. oktobar 1911 – 10. juli 1920.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Unionistička partija (Kanada)|Vlada (unionista)]] 
|-
|align=center| 9.
| [[Datoteka:Hon. Arthur Meighen LCCN2014710069 (cropped).jpg|70p]]
| [[Arthur Meighen]]
| 10. juli 1920 – 29. decembar 1921.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]]
|-
|align=center| 10.
| [[Datoteka:King1919HeadShot (3x4).jpg|70p]]
| [[William Lyon Mackenzie King]]
| 29. decembar 1921 – 28. juni 1926.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| (9).
| [[Datoteka:Former PM Arthur Meighen.jpg|70p]]
| [[Arthur Meighen]]
| 29. juni 1926 – 25. septembar 1926.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]]
|-
|align=center| (10).
| [[Datoteka:Wm Lyon Mackenzie King.jpg|70p]]
| [[William Lyon Mackenzie King]]
| 25. septembar 1926 – 7. august 1930.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 11.
| [[Datoteka:Richard Bedford Bennett (cropped) (cropped).jpg|70p]]
| [[R. B. Bennett]]
| 7. august 1930 – 23. oktobar 1935.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]]
|-
|align=center| (10).
| [[Datoteka:WLMackenzieKing.jpg|70p]]
| [[William Lyon Mackenzie King]]
| 23. oktobar 1935 – 15. novembar 1948.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 12.
| [[Datoteka:Louisstlaurent (cropped).jpg|70p]]
| [[Louis St. Laurent]]
| 15. novembar 1948 – 21. juni 1957.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]  
|-
|align=center| 13.
| [[Datoteka:John G. Diefenbaker (cropped2).jpg|70p]]
| [[John Diefenbaker]]
| 21. juni 1957 – 22. april 1963.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Progresivna konzervativna stranka Kanade|Progresivna konzervativna stranka]]
|-
|align=center| 14.
| [[Datoteka:Lester B. Pearson (1963 ABC press photo).jpg|70p]]
| [[Lester B. Pearson]]
| 22. april 1963 – 20. april 1968.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 15.
| [[Datoteka:Pierre Trudeau (1975) (cropped).jpg|70p]]
| [[Pierre Trudeau]]
| 20. april 1968 – 4. juni 1979.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 16.
| [[Datoteka:Joe Clark being interviewed 1979 crop.jpg|70p]]
| [[Joe Clark]]
| 4. juni 1979 – 3. mart 1980.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Progresivna konzervativna stranka Kanade|Progresivna konzervativna stranka]]
|-
|align=center| (15).
| [[Datoteka:Prime Minister Pierre Trudeau 1975 (UPI press photo) (cropped).jpg|70p]]
| [[Pierre Trudeau]]
| 3. mart 1980 – 30. juni 1984.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 17.
| [[Datoteka:John Turner 1987 crop (cropped).jpg|70p]]
| [[John Turner]]
| 30. juni 1984 – 17. septembar 1984.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 18.
| [[Datoteka:Brian Mulroney in 1984 (cropped).jpg|70p]]
| [[Brian Mulroney]]
| 17. septembar 1984 – 25. juni 1993.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Progresivna konzervativna stranka Kanade|Progresivna konzervativna stranka]]
|-
|align=center| 19.
| [[Datoteka:Prime Minister Kim Campbell of Canada (42-WHPO-P05407-13-1) (cropped).jpg|70p]]
| [[Kim Campbell]]
| 25. juni 1993 – 4. novembar 1993.
|style=&quot;background-color:#9999FF | 
| [[Progresivna konzervativna stranka Kanade|Progresivna konzervativna stranka]]
|-
|align=center| 20.
| [[Datoteka:Jean Chrétien 1993.jpg|70p]]
| [[Jean Chrétien]]
| 4. novembar 1993 – 12. decembar 2003.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 21.
| [[Datoteka:Paul Martin.jpg|70p]]
| [[Paul Martin]]
| 12. decembar 2003 – 6. februar 2006.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 22.
| [[Datoteka:Stephen Harper by Remy Steinegger Infobox.jpg|70p]]
| [[Stephen Harper]]
| 6. februar 2006 – 4. novembar 2015.
|style=&quot;background-color:#5D98FC | 
| [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]]
|-
|align=center| 23.
| [[Datoteka:Justin Trudeau at the European Commission - 2025 (1) (3x4 cropped).jpg|70p]]
| [[Justin Trudeau]]
| 4. novembar 2015 – 14. mart 2025.
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|-
|align=center| 24.
| [[Datoteka:Mark Carney Argentina v Spain 19 July 2026-303 (3x4 close up cropped).jpg|70p]]
| [[Mark Carney]]
| 14. mart 2025 – ''trenutni''
|style=&quot;background-color:#FC4C4E | 
| [[Liberalna stranka (Kanada)|Liberalna stranka]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Kanadski premijeri}}

[[Kategorija:Premijeri Kanade| ]]
[[Kategorija:Politika Kanade]]
[[Kategorija:Premijeri po državama|Kanada]]</text>
      <sha1>otdli0rkmup2mwjztikni680z38qpv2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nirmal Purja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471354</id>
    <revision>
      <id>3925202</id>
      <parentid>3916238</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10356" sha1="ejo7vclmewnxg85eqxxryvc4uzz84fu" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Nirmal Purja
| slika              = Nirmal Purja.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1983|7|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Myagdi]], [[Nepal]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|7|30|1983|7|25}}
| mjesto_smrti       = [[Broad Peak]], [[Pakistan]]
| nacionalnost       = [[Nepal]]ska
| druga_imena        = 
| zanimanje          = vojnik, planinar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Osvajanje [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhova preko 8.000 metara]] u rekordnom vremenu od 6 mjeseci i 6 dana i koristeći boce sa [[kisik]]om. Prvi zimski uspon na [[K2]]
| značajna_djela     = 
}}
'''Nirmal Purja''' (poznat i kao Nims ili Nimsdai Purja; rođen 25. jula 1983. u Myagdiju, Nepal; umro 30. jula 2026. na Broad Peaku, Pakistan) bio je nepalski alpinist i bivši vojnik brigade Gurka i specijalne elitne jedinice Ujedinjenog Kraljevstva.

Popeo se na svih [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|14 svjetskih vrhova preko 8.000 metara]] u rekordnom vremenu od 6 mjeseci i 6 dana, koristeći boce sa [[kisik]]om na visinama preko 8.000 m.&lt;ref name=&quot;Purr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-asia-50217376 |title= Nirmal Purja: Bivši vojnik uspenjao 14 najviših vrhova za šest mjeseci i šest dana |date=29. 10. 2019 |access-date= 24. 12. 2019 |publisher= [[BBC]]}} {{en simbol}}&lt;/ref&gt; Zajedno sa još 9 penjača iz [[Nepal]]a, prvi se uspješno popeo na [[K2]] u zimskim uslovima.&lt;ref name=&quot;Purja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.nationalgeographic.com/adventure/2021/01/nims-purja-attempts-to-summit-k2-the-worlds-second-highest-peak/ |title=Nirmal Purja osvojio K2 u zimskim uslovima|work= nationalgeographic.com - 17.01.2021 |access-date= 17. 1. 2021 }}&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==
Purja je rođen u malom selu u okrugu Myagdi, smještenom na približno 1600 metara nadmorske visine, a pripadao je nepalskom narodu [[Magar (narod)|Magar]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cx2kp4ndny0o|title=Nirmal Purja: Who is the famed mountaineer missing on Broad Peak?|date=31. 7. 2026|website=www.bbc.com|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Poticao je iz porodice s gurkanskom vojnom tradicijom; njegov otac i starija braća također su služili vojsku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Između 2003. i 2018. Purja je profesionalno služio u vojsci. Do 2009. bio je pripadnik Gurka brigade, a zatim je postao prvi Nepalac u pomorskoj specijalnoj jedinici britanskih oružanih snaga. Interes za planinarenje razvio je tokom svoje šesnaestogodišnje vojne karijere.

Godine 2012. prvi put je pješačio do baznog logora [[Mount Everesta]]. Umjesto planiranog povratka u Kathmandu, odlučio je započeti obuku za planinarenje, te je popeo [[Lobuche East]] visok 6119 metara, što je bio njegov prvi vrh koji je popeo.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Do 2016. uslijedili su brojni drugi usponi, uključujući Dhaulagiri i Mount Everest. Godine 2017. predvodio je ekspediciju povodom dvjestogodišnjice postojanja Gurka jedinica na vrh Mount Everesta. Za dotadašnja dostignuća 9. juna 2018. primljen je u [[Red Britanskog Carstva]].

== Projekat 14/7 ==
Osvajanje vrhova visine preko 8.000 m. Purja je ostvario po vlastitom planu koji je nazvao ''Projekat 14/7'' (14 vrhova u 7 mjeseci).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/project-possible-nirmal-purja-conquers-all-14-eight-thousand-meter-peaks/a-50949010|title=Nirmal Purja conquers all 14 eight-thousanders|website=dw.com|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U aprilu i maju 2019. popeo se na sljedeće vrhove: [[Annapurna]], [[Dhaulagiri]], [[Kangchenjunga]], [[Mount Everest]], [[Lhotse]] i [[Makalu]]. Penjao se zajedno sa nekoliko [[Šerpe (narod)|Šerpa]]. Zadnjih pet vrhova ispenjao je za 12 dana.

Purja je drugu fazu obavio u julu, penjući se na: [[Nanga Parbat]] (8126 m), [[Gasherbrum I]] (8010 m), [[Gasherbrum II]] (8035 m), K2 (8611 m) i [[Broad Peak]] (8047 m); svi u [[Pakistan]]u.

Treću etapu počeo je u septembru 2019. usponom na [[Cho Oyu]] (8188 m, [[Tibet]], [[Kina]]) i [[Manaslu]] (8163 m, Nepal). U oktobru je dobio specijalnu dozvolu [[Kina|kineskih]] vlasti jer je tražio uspon u doba [[monsun]]a. Sa svojom petočlanom ekipom popeo se na vrh [[Shishapangma]] (8027 m, Tibet, Kina) 29. oktobra uz upotrebu boca za [[kisik]].&lt;ref name=&quot;Pur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://rockandice.com/climbing-news/nirmal-nims-purja-summits-all-14-8000-meter-peaks-in-just-6-months-6-days-shattering-former-record-by-over-7-years/ |title= Nirmal “Nims” Purja osvojio 14 vrhova preko 8000 metara |work= rockandice.com - 17.01.2021 |access-date= 29. 10. 2019 |archive-date= 29. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191029084755/https://rockandice.com/climbing-news/nirmal-nims-purja-summits-all-14-8000-meter-peaks-in-just-6-months-6-days-shattering-former-record-by-over-7-years/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.national-geographic.pl/traveler/nirmal-purja-to-on-zdobyl-14-osmiotysiecznikow-w-189-dni/|title=Nirmal Purja: To on zdobył 14 ośmiotysięczników w 189 dni {{!}} National Geographic|website=www.national-geographic.pl|language=pl|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
== K2 ==
Nirmal Purja, sa devet drugih nepalskih planinara ostvario je 16 januara 2021. god prvi uspon na [[K2]] u teškim zimskim uslovima. Bila je to prva uspješna ekspedicija nakon 33 godine neuspjeha od 1987.&lt;ref name=&quot;Nirmal&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.theguardian.com/world/2021/jan/16/nepalese-team-makes-first-successful-winter-ascent-of-k2 |title=Nepalski tim ostvario prvi uspon na K2 u zimskim uslovima |work= nationalgeographic.com - 17.01.2021 |access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; Njegovu ekipu, pored njega, činili su Mingma David Šerpa, Mingma Tenzi Šerpa, Geljen Šerpa, Pem Chiri Šerpa, Dawa Temba Šerpa. Na planini su se udružili sa još jednom nepalskom ekspedicijom u kojoj su bili Mingma G, Dawa Tenjin Šerpa i Kilu Pemba Sherpa. Pridružio im se i Sona Sherpa iz treking agencije Seven Summits. Purja je bio jedini koji nije koristio dodatni kisik.&lt;ref name=&quot;NirmalP&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dw.com/en/nepali-mountaineers-make-first-k2-winter-ascent/a-56249929 |title=Nepalski alpinisti na K2 u zimskim uslovima |work= dw.com - 17.01.2021 |access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rekordi ==
Tokom svoje planinarske karijere Nirmal Purja postavio je više rekorda u alpinizmu. Najpoznatiji je po projektu Project 14/7, tokom kojeg je 2019. osvojio svih 14 planinskih vrhova viših od 8.000 metara u vremenu od 189 dana. Time je značajno oborio prethodni rekord za osvajanje svih preko 8.000 metara.

Tokom ovog poduhvata postao je prvi čovjek koji je u 48 sati popeo tri najviša vrha na području Himalaja i [[Karakorum]]a: [[Mount Everest]], [[Lhotse]] i [[Makalu]]. Također je postao prvi Nepalac koji je osvojio svih 14 vrhova preko 8.000 m.n.v.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/project-possible-nirmal-purja-conquers-all-14-eight-thousand-meter-peaks/a-50949010|title=Nirmal Purja conquers all 14 eight-thousanders|website=dw.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Purja je svoje uspjehe ostvarivao u takozvanom hibridnom stilu penjanja, koji je uključivao korištenje dodatnog kisika iz boca, fiksnih užadi i logističke podrške šerpa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/culture/article/manaslu-nima-rinji-sherpa-nepal-mountaineers|title=How a new kind of Sherpa climber is aiming to change mountaineering forever|date=4. 8. 2025|website=Culture|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegovi poduhvati izazvali su divljenje zbog brzine i fizičke izdržljivosti, ali su također pokrenuli rasprave o korištenju moderne logistike u ekstremnom alpinizmu.

Često je isticao da su nepalski penjači, iako imaju ključnu ulogu u mnogim ekspedicijama na Himalajima, historijski bili manje priznati u odnosu na zapadne alpiniste.

Nakon završetka projekta 14/7 zalagao se za veće priznanje rada visokogorskih vodiča i povećanje sigurnosti u himalajskim ekspedicijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gq.com/story/nims-purja-profile|title=The Controversial King of Hardcore Climbing|last=Schaffer|first=Grayson|date=19. 1. 2023|website=GQ|language=en-US|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Dokumentarac ==
O Purjinom poduhvatu Project Possible snimljen je dokumentarni film 14 Peaks: Nothing Is Impossible, koji je objavljen 2021. na [[Netflix]]u. Film prikazuje pripreme, tok ekspedicije i uspon na svih 14 planina iznad 8.000 m, kao i ulogu nepalskih šerpa u modernom visokogorskom planinarenju.

Film je povećao međunarodnu prepoznatljivost Nirmala Purje i doprinio većem interesovanju javnosti za rad nepalskih planinskih vodiča, koji su tradicionalno imali ključnu ulogu u ekspedicijama na [[Himalaji]]ma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nimsdai.com/14-peaks-film|title=14 Peaks: Nothing Is Impossible {{!}} Watch on Netflix {{!}} Nimsdai|website=www.nimsdai.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Dana 30. jula 2026. Nirmal Purja poginuo je u lavini na [[Broad Peak]]u u [[Pakistan]]u, tokom međunarodne ekspedicije koju je predvodio. Lavina je zahvatila grupu od deset planinara, među kojima su se nalazili Purja i drugi nepalski penjači.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bild.de/news/nach-lawine-star-bergsteiger-nirmal-purja-tot-in-pakistan-gefunden-6a6de12def632fe6ede67bd5|title=Nach Lawine: Star-Bergsteiger Nirmal Purja tot in Pakistan gefunden|date=1. 8. 2026|website=bild.de|language=de|access-date=2. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zdfheute.de/panorama/nirmal-purja-bergsteiger-tot-100.html|title=Pakistan: Bergsteiger Nirmal Purja tot gefunden|date=1. 8. 2026|website=ZDFheute|language=de|access-date=2. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon nestanka kontakta s ekspedicijom pokrenuta je spasilačka akcija uz podršku pakistanske vojske. Kompanija Elite Exped, čiji je Purja suosnivač, 1. augusta 2026. potvrdila je njegovu smrt, kao i smrt ostalih članova ekspedicije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.instagram.com/p/DbfmfQoiMmi|title=Instagram - Elite Exped: Objava o smrti Nirmala Purje|website=www.instagram.com|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]]
[[Kategorija:Nepalski alpinisti]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]</text>
      <sha1>ejo7vclmewnxg85eqxxryvc4uzz84fu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>PREX2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482284</id>
    <revision>
      <id>3925336</id>
      <parentid>3918390</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T03:07:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14732" sha1="7skczy798hcaf4qedsdkv2w6sktjymu" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Rac faktor 2 razmjene ovisan o fosfatidilinositol-3,4,5-trisfosfatu''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''PREX2'''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: Phosphatidylinositol-3,4,5-trisphosphate-dependent Rac exchange factor 2 | url =  https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?db=gene&amp;cmd=retrieve&amp;list_uids=80243 | access-date = 11. 5. 2012 &lt;!-- T22:17:45.886724-08:00 --&gt;  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15304342&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Rosenfeldt H, Vázquez-Prado J, Gutkind JS | title = P-REX2, a novel PI-3-kinase sensitive Rac exchange factor | journal = FEBS Lett. | volume = 572 | issue = 1–3 | pages = 167–71 |date=august 2004 | pmid = 15304342 | doi = 10.1016/j.febslet.2004.06.097 | s2cid = 35668920 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 1.606  [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  182.622 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q70Z35#sequences |title=UniProt, Q70Z35 |language=en|access-date=21. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MSEDSRGDSR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AESAKDLEKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRLRVCVLSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQKTERDYVG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLEFLVSAFL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HRMNQCAASK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VDKNVTEETV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KMLFSNIEDI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAVHKEFLKV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VEECLHPEPN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AQQEVGTCFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HFKDKFRIYD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EYCSNHEKAQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLLLELNKIR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TIRTFLLNCM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LLGGRKNTDV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PLEGYLVTPI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QRICKYPLIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KELLKRTPRK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HSDYAAVMEA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LQAMKAVCSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;INEAKRQMEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEVLEEWQSH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IEGWEGSNIT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DTCTEMLMCG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VLLKISSGNI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QERVFFLFDN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLVYCKRKHR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLKNSKASTD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GHRYLFRGRI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NTEVMEVENV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DDGTADFHSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GHIVVNGWKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HNTAKNKWFV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CMAKTPEEKH&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EWFEAILKER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERRKGLKLGM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EQDTWVMISE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QGEKLYKMMC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQGNLIKDRK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RKLTTFPKCF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGSEFVSWLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EIGEIHRPEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GVHLGQALLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NGIIHHVTDK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HQFKPEQMLY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RFRYDDGTFY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PRNEMQDVIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGVRLYCRLH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLFTPVIRDK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DYHLRTYKSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VMANKLIDWL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IAQGDCRTRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EAMIFGVGLC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DNGFMHHVLE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KSEFKDEPLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FRFFSDEEME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSNMKHRLMK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HDLKVVENVI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKSLLIKSNE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GSYGFGLEDK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NKVPIIKLVE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGSNAEMAGM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVGKKIFAIN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDLVFMRPFN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EVDCFLKSCL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSRKPLRVLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;STKPRETVKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PDSADGLGFQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IRGFGPSVVH&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AVGRGTVAAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGLHPGQCII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVNGINVSKE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;THASVIAHVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACRKYRRPTK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QDSIQWVYNS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IESAQEDLQK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SHSKPPGDEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDAFDCKVEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VIDKFNTMAI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IDGKKEHVSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TVDNVHLEYG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VVYEYDSTAG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKCNVVEKMI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EPKGFFSLTA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KILEALAKSD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EHFVQNCTSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSLNEVIPTD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQSKFSALCS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERIEHLCQRI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SSYKKFSRVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KNRAWPTFKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKSKISPLHS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDFCPTNCHV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NVMEVSYPKT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;STSLGSAFGV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLDSRKHNSH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DKENKSSEQG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLSPMVYIQH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TITTMAAPSG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LSLGQQDGHG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRYLLKEEDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETQDIYQKLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GKLQTALKEV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EMCVCQIDDL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LSSITYSPKL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERKTSEGIIP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TDSDNEKGER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSKRVCFNVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDEQEDSGHD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TISNRDSYSD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CNSNRNSIAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTSICSSQCS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SYFHSDEMDS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDELPLSVRI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SHDKQDKIHS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLEHLFSQVD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SITNLLKGQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VVRAFDQTKY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTPGRGLQEF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QQEMEPKLSC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKRLRLHIKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DPWNLPSSVR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLAQNIRKFV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEVKCRLLLA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LLEYSDSETQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRRDMVFCQT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LVATVCAFSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLMAALNQMF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DNSKENEMET&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;WEASRRWLDQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IANAGVLFHF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSLLSPNLTD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EQAMLEDTLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALFDLEKVSF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YFKPSEEEPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VANVPLTYQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGSRQALKVY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FYIDSYHFEQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LPQRLKNGGG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FKIHPVLFAQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALESMEGYYY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RDNVSVEEFQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AQINAASLEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VKQYNQKLRA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FYLDKSNSPP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSTSKAAYVD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLMRPLNALD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELYRLVASFI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RSKRTAACAN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TACSASGVGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSVSSELCNR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGACHIIMCS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGVHRCTLSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLEQAIILAR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SHGLPPRYIM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QATDVMRKQG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ARVQNTAKNL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GVRDRTPQSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PRLYKLCEPP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PPAGEE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Klinički značaj==
[[Mutacije]] u ovom genu često su se viđale u [[melanom]]ima.&lt;ref name=&quot;pmid22622578&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Berger MF, Hodis E, Heffernan TP, Deribe YL, Lawrence MS, Protopopov A, Ivanova E, Watson IR, Nickerson E, Ghosh P, Zhang H, Zeid R, Ren X, Cibulskis K, Sivachenko AY, Wagle N, Sucker A, Sougnez C, Onofrio R, Ambrogio L, Auclair D, Fennell T, Carter SL, Drier Y, Stojanov P, Singer MA, Voet D, Jing R, Saksena G, Barretina J, Ramos AH, Pugh TJ, Stransky N, Parkin M, Winckler W, Mahan S, Ardlie K, Baldwin J, Wargo J, Schadendorf D, Meyerson M, Gabriel SB, Golub TR, Wagner SN, Lander ES, Getz G, Chin L, Garraway LA | title = Melanoma genome sequencing reveals frequent PREX2 mutations | journal = [[Nature]] | volume = 485 | issue = 7399 | pages = 502–6 | date = maj 2012 | pmid = 22622578 | pmc = 3367798 | doi = 10.1038/nature11071 | url = https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/10579381/3367798.pdf?sequence=1 | access-date = 21. 9. 2021 | archive-date = 21. 9. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210921071833/https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/10579381/3367798.pdf?sequence=1 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite journal |vauthors=Donald S, Hill K, Lecureuil C, Barnouin R, Krugmann S, John Coadwell W, Andrews SR, Walker SA, Hawkins PT, Stephens LR, Welch HC | title = P-Rex2, a new guanine-nucleotide exchange factor for Rac | journal = FEBS Lett. | volume = 572 | issue = 1–3 | pages = 172–6 |date=august 2004 | pmid = 15304343 | doi = 10.1016/j.febslet.2004.06.096 | s2cid = 31436247 | doi-access = free }}
* {{cite journal |vauthors=Hernández-Negrete I, Carretero-Ortega J, Rosenfeldt H, Hernández-García R, Calderón-Salinas JV, Reyes-Cruz G, Gutkind JS, Vázquez-Prado J | title = P-Rex1 links mammalian target of rapamycin signaling to Rac activation and cell migration | journal = J. Biol. Chem. | volume = 282 | issue = 32 | pages = 23708–15 |date=august 2007 | pmid = 17565979 | doi = 10.1074/jbc.M703771200 | doi-access = free }}
* {{cite journal |vauthors=Joseph RE, Norris FA | title = Substrate specificity and recognition is conferred by the pleckstrin homology domain of the Dbl family guanine nucleotide exchange factor P-Rex2 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2005-07-29_280_30/page/27508 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 280 | issue = 30 | pages = 27508–12 |date=juli 2005 | pmid = 15897194 | doi = 10.1074/jbc.M412495200 | doi-access = free }}
* {{cite journal |vauthors=Fine B, Hodakoski C, Koujak S, Su T, Saal LH, Maurer M, Hopkins B, Keniry M, Sulis ML, Mense S, Hibshoosh H, Parsons R | title = Activation of the PI3K pathway in cancer through inhibition of PTEN by exchange factor P-REX2a | journal = Science | volume = 325 | issue = 5945 | pages = 1261–5 |date=septembar 2009 | pmid = 19729658 | pmc = 2936784 | doi = 10.1126/science.1173569 }}
* {{cite journal | author = Leslie NR | title = P-REX2a driving tumorigenesis by PTEN inhibition | journal = Sci Signal | volume = 2 | issue = 94 | pages = pe68 | year = 2009 | pmid = 19861688 | doi = 10.1126/scisignal.294pe68 | s2cid = 19953626 }}
{{refend}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 8]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>7skczy798hcaf4qedsdkv2w6sktjymu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>QRICH1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484225</id>
    <revision>
      <id>3925344</id>
      <parentid>3888519</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T08:10:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16038" sha1="f76m9zyh1tols3ygfbj7bqcaygj9jeb" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''QRICH1''', znan i kao  '''[[glutamin]]om bogati  protein 1''', jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''QRICH1''' sa [[hromosom 3|hromosoma 3]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: QRICH1 glutamine-rich 1| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nucleotide/?Db=gene&amp;Cmd=retrieve&amp;dopt=full_report&amp;list_uids=54870|access-date = 22. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Jedna od značajnijih karakteristika ovog proteina je da sadrži domen aktiviranja regrutacuje [[kaspaza]], također poznat kao [[CARD-domen]].&lt;ref name=&quot;UniprotKB&quot;&gt;{{cite web | title = UniprotKB| url = https://www.uniprot.org/uniprot/Q2TAL8 | access-date = 3. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Kao posjedovanja ovog domena, vjeruje se da je QRICH1 uključen u [[apoptoza|apoptotske]], [[upala|upalne]] i [[imunost|imunske]] puteve odgovora domaćina.&lt;ref name=&quot;CARD Domain&quot;&gt;{{cite web| title = The Pawson Lab: CARD Domain| url = http://pawsonlab.mshri.on.ca/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=148&amp;Itemid=64| access-date = 28. 4. 2011| archive-date = 28. 9. 2011| archive-url = https://web.archive.org/web/20110928211505/http://pawsonlab.mshri.on.ca/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=148&amp;Itemid=64| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 776 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  86.436 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q2TAL8#sequences |title=UniProt, Q2TAL8 |language=en |access-date=5. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MNNSLENTIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FEEYIRVKAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SVPQHRMKEF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LDSLASKGPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALQEFQQTAT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TTMVYQQGGN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CIYTDSTEVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSLLELACPV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTSVQPQTQQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EQQIQVQQPQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QVQVQVQVQQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SPQQVSAQLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PQLTVHQPTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QPIQVQVQIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GQAPQSAAPS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IQTPSLQSPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSQLQAAQIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VQHVQAAQQI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QAAEIPEEHI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PHQQIQAQLV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AGQSLAGGQQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IQIQTVGALS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPPSQQGSPR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGERRVGTAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLQPVKKRKV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DMPITVSYAI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGQPVATVLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IPQGQQQSYV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLRPDLLTVD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SAHLYSATGT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ITSPTGETWT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IPVYSAQPRG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DPQQQSITHI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AIPQEAYNAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HVSGSPTALA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AVKLEDDKEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MVGTTSVVKN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SHEEVVQTLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSLFPAQFMN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GNIHIPVAVQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AVAGTYQNTA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QTVHIWDPQQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QPQQQTPQEQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPPPQQQQQQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQVTCSAQTV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QVAEVEPQSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PQPSPELLLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSLKPEEGLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VWKNWAQTKN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AELEKDAQNR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LAPIGRRQLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RFQEDLISSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VAELNYGLCL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MTREARNGEG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EPYDPDVLYY&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IFLCIQKYLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ENGRVDDIFS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLYYVRFTEW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LHEVLKDVQP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RVTPLGYVLP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SHVTEEMLWE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CKQLGAHSPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLLTTLMFFN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKYFLLKTVD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QHMKLAFSKV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LRQTKKNPSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKDKSTSIRY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKALGIHQTG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKVTDDMYAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QTENPENPLR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CPIKLYDFYL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FKCPQSVKGR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NDTFYLTPEP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VVAPNSPIWY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SVQPISREQM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GQMLTRILVI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REIQEAIAVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NASTMH&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

==Gen==
Gen QRICH1 dug je 64.363 [[bazni par|parova baza]] i kodira transkript [[iRNK]] dužine 3331 bp.&lt;ref name=&quot;Gene&quot;&gt;{{cite web | title = Gene: 54780| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/54870|access-date = 2. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; QRICH1 nalazi se na hromosomskoj poziciji 3p21.31 i sadrži 11 [[egzon]]a.&lt;ref name=&quot;GenBank&quot;&gt;{{cite web | title = GenBank: Homo Sapiens glutamine-rich 1 (QRICH1), transcript variant 1, mRNA| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/38570096?report=genbank|access-date = 29. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; [[Genom]]ska sekvenca počinje na baznom paru 49,057.531 i završava se na baznom paru 49,141.201.&lt;ref name=&quot;Gene&quot;/&gt;

[[slika:QRICH1 Gene Neighborhood.jpg|thumb|300px| Gensko susjedstvo QRICH1 koje je konstruirao [[NCBI]] Gene.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{cite web | title = NCBI Gene: 54870| url =https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/54870| access-date = 2. 2. 2011 }}&lt;/ref&gt;]]

==Protein==
Protein bogat [[glutamin]]om 1 dug je 776 [[aminokiselina]]. [[Glutamin]]ski ostaci su u izobilju, a sastoje se od 109 aminokiselina ili 14% ukupnog proteina.&lt;ref name =&quot;SAPS&quot;&gt;{{cite web | title = SAPS: Biology Workbench| url = http://workbench.sdsc.edu/|access-date = 19. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Protein sadrži tri različita domena. Prvi, CARD domen, je član natporodice [[DEATH-kutija|DEATH-nabora]] i uključen je u signalne puteve apoptoze, imunsku signalizaciju, [[upale]] i mehanizme odbrane domaćina.&lt;ref name=&quot;UniprotKB&quot;/&gt; Drugi domen bogat glutaminom sadrži većinu proteina i visoko je konzerviran među [[ortolozi]]ma.&lt;ref name=&quot;UniprotKB&quot;/&gt; Treći domen je [[domen nepoznate funkcije]] (DUF3504) pronađen blizu kraja sekvencu proteina.&lt;ref name=&quot;UniprotKB&quot;/&gt; Sva tri ova domena su dobro konzervirana preko tipskih ortologa.

==Funkcija==

Naučna zajednica nije dobro razumjela tačnu funkciju QRICH1. Međutim, smatra se da je uključen u procese kao što su [[upala]] i [[apoptoza]] zbog prisustva [[CARD-domen]]a,  blizu početka sekvence proteina.&lt;ref name=&quot;CARD Domain&quot;/&gt; Predviđeno je da se ovaj protein nalazi na [[ćelijsko jedro|jedru]] i poznato je da stupa u interakciju s proteinima [[ATXN1]] i [[ATF7IP]] prikazanim na slici gore.&lt;ref name=&quot;STRING8.3&quot;&gt;{{cite web| title = Predicted Functional Partners| url = http://string-db.org/cgi/network.pl?taskId=uZiVeGwatCmt| access-date = 1. 5. 2017| archive-date = 24. 1. 2025| archive-url = https://web.archive.org/web/20250124025629/https://string-db.org/cgi/network.pl?taskId=uZiVeGwatCmt| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

===Predviđena svojstva===
Svojstva QRICH1 koja su predviđena pomoću [[Bioinformatics]] alata:
* [[molekularna masa|Molekulska težina]]: 86,5 KDa &lt;ref name=autogenerated2&gt;{{cite journal |vauthors=Brendel V, Bucher P, Nourbakhsh IR, Blaisdell BE, Karlin S | title = Methods and algorithms for statistical analysis of protein sequences | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 89 | issue = 6 | pages = 2002–6 |date=mart 1992 | pmid = 1549558 | pmc = 48584 | doi = 10.1073/pnas.89.6.2002| bibcode = 1992PNAS...89.2002B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
* [[Izoelektrična tačka]]: 5.59&lt;ref name=PI&gt;{{cite web |title= Computer pI/Mw |url= http://expasy.org/tools/pi_tool.html |access-date= 11. 4. 2011 |archive-date= 28. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100328010358/http://expasy.org/tools/pi_tool.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
*[[Posttranslacijske modifikacije]]: Prijavljena ili predviđena višestruka mjesta [[fosforilacija]] . Baza [[PhosphoSitePlus]] sadrži tri označena fosforilirana [[serin]]a na ostacima 343, 345 i 659.&lt;ref name=Phosphorylation&gt;{{cite web |title= PhosphoSitePlus |url= http://www.phosphosite.org/proteinAction.do?id=12819&amp;showAllSites=true | access-date = 13. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; NetPhos program na [[ExPASy]] predvidio je 45 mjesta fosforilacije na višestrukim ostacima serina, [[treonin]]a i [[tirozin]]a.&lt;ref name=Phosphorylations&gt;{{cite web |title= NetPhos |url= http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/ | access-date = 13. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Postoji jedan predviđeni sulfinirani tirozin kod aminokiseline 725.&lt;ref name=Sulfination&gt;{{cite web |title= Sulfinator |url= http://www.expasy.org/tools/sulfinator/ | access-date = 11. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;
* Nema predviđenih [[Signalni peptid|signalnih peptida]] ili cijepanja signalnog peptida.&lt;ref name=&quot;SignalP&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Bendtsen JD, Nielsen H, von Heijne G, Brunak S | title = Improved prediction of signal peptides: SignalP 3.0 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 340 | issue = 4 | pages = 783–95 |date=juli 2004 | pmid = 15223320 | doi = 10.1016/j.jmb.2004.05.028}}&lt;/ref&gt;
* Interaktivni proteini: [[ATXN1]], protein tipa 1 [[spinocerebralna ataksija|spinocerebelumske ataksije]] i [[ATF7IP]], aktivirajući protein koji djeluje na [[transkripcijski faktor]] 7.&lt;ref name=Interactants&gt;{{cite web |title= STRING8.3 |url= http://string-db.org/newstring_cgi/show_input_page.pl |access-date= 22. 4. 2011 |archive-date= 4. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110704121313/http://string-db.org/newstring_cgi/show_input_page.pl |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; ATXN1 je uključen u vezivanje [[RNK]] ''[[in vitro]]'' i može biti uključen u [[metabolizam]] RNK.&lt;ref name=ATXN1&gt;{{cite web |title= Spinocerebellar ataxia type 1 |url= https://www.uniprot.org/uniprot/P54253 | access-date = 22. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; ATF7IP je regrutirani protein  koji povezuje faktore transkripcije s općim transkripcijskim aparatom, modulirajući na taj način regulaciju transkripcije i formiranje [[hromatin]]a.&lt;ref name=ATF7IP&gt;{{cite web |title= Activating Transcription Factor 7 Interacting Protein |url= https://www.uniprot.org/uniprot/Q6VMQ6 | access-date = 23. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Ekspresija==
QRICH1 je eksprimiran na visokom nivou, 3,3 puta većem od prosječnog gena.&lt;ref name =&quot;AceView&quot;&gt;{{cite web | title = AceView: Homo sapiens complex locus QRICH1, encoding glutamine-rich 1| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&amp;term=QRICH1&amp;submit=Go|access-date = 16. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; Eksprimira se sveprisutno u cijelom ljudskom tijelu, iako podaci EST profila otkrivaju da je QRICH1 posebno izražen u tkivima kao što su [[timus]], [[sjemenici]], [[moždana kora]] i druga područja mozga, [[dušnik|traheja]] i u embrionskom tkivu. Zdravstvena stanja kao što su [[tumori zametnih ćelija]], [[leukemija]], [[limfom]] i [[hondrosarkom]] također imaju visoku ekspresiju QRICH1.

==Homologija==

===Ortolozi===
QRICH1 je visoko konzerviran među ortolozima sisavra, zajedno sa drugim [[hordati]]ma kao što su [[ribe]], [[ptice]] i [[vodozemci]]. Gen ima određenu konzervaciju među [[insekt]]ima, ali nije bilo ortologa  u [[biljka]]ma, [[gljiva]]ma ili [[kvasci]]ma.&lt;ref name=Orthologs&gt;{{cite web |title= BLAST |url= http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi | access-date = 16. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;
{|
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''[[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Uobičajeno ime'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Pristupni broj'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Identitet sekvence'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Sličnost sekvence'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Dužina (AA)'''
|-
| ''[[Pan troglodytes]]''||Čimpanza||XP_001161499.1||99%||99%||766||
|-
| ''[[Macaca mulatta]]''||Rezus-makak||XP_001110386.2||99%||99%||659||
|-
| ''[[orangutani|Pongo abelii]]''||Orangutan||XP_002813809.1||99%||99%||777||
|-
| ''[[Mus musculus]]''||Kućni miš||NP_780352.2||99%||99%||777||
|-
| ''[[Rattus norvegicus]]''||Smeđi pacov||NP_001128004.1||99%||99%||687||
|-
| ''[[Canis familiaris]]''||Pas||XP_850904.1||99%||99%||780||
|-
| ''[[Bos taurus]]''||Govedo||NP_001091484.1||99%||99%||779||
|-
| ''[[Sus scrofa]]''||Divlja svinja||XP_003132250.1||99%||99%||781||
|-
| ''[[Oryctolagus cuniculus]]''||Evropsaki kunić||XP_002713458.1||99%||99%||777||
|-
| ''[[panda|Ailuropoda melanoleuca]]''||Gigantski panda||XP_002920598.1||99%||99%||780||
|-
| ''[[majmuni Novog svijeta|Callithrix jacchus]]''||Marmozet||XP_002758378.1||99%||99%||777||
|-
| ''[[Equus caballus]]''||Konj||XP_001498380.2||98%||98%||780||
|-
| ''[[majmuni Novog svijeta|Monodelphis domestica]]''||Oposum||XP_001367745.1||95%||97%||776||
|-
| ''[[Gallus gallus]]''||Kokoš||XP_001233527.1||94%||96%||773||
|-
| ''[[Ornithorhynchus anatinus]]''||Kljunar||XP_001505372.1||94%||95%||741||
|-
| ''[[ptice|Taeniopygia guttata]]''||Zebrasta zeba||XP_002187824.1||93%||97%||772||
|-
| ''[[Xenopus laevis]]''||Afrička kandžasta žaba||NP_001083416.1||79%||85%||755||
|-
| ''[[ribe|Tetraodon nigroviridis]]''||Pufer-riba ||CAG11318.1||71%||80%||729||
|-
| ''[[Danio rerio]]''||Zebrica||NP_001020633.1||63%||73%||717||
|-
| ''[[Apis mellifera]]''||Pčela||XP_624959.2||47%||64%||1356||
|-
| ''[[mrav|Camponotus floridanus]]''||Mrav sjekač||EFN71787.1||45%||63%||1724||
|-
|
|}

===Paralozi===
QRICH1 ima pet [[paralog]]a od kojih svi kodiraju [[cinkov prst|protein cinkovog prsta]].&lt;ref name=Paralogs&gt;{{cite web |title= GeneCards |url= https://www.genecards.org/index.php?path=/Search/keyword/QRICH1 | access-date = 18. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
{{NLM content}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 3]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]
[[Kategorija:Nekarakterizirani proteini]]</text>
      <sha1>f76m9zyh1tols3ygfbj7bqcaygj9jeb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proser1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484437</id>
    <revision>
      <id>3925340</id>
      <parentid>3888578</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T07:26:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7211" sha1="8dqihxwq0xp70poq85eleit5ne9l8dl" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''PROSER1''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''PROSER1''' sa [[hromosom 13|hromosoma 13]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=GeneCards|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=PROSER1|publisher=Human Gene Database}}&lt;/ref&gt;

== Nomenklatura==
PROSER1 ima nekoliko alijasa: C13orf23, KIAA2032 i protein bogat prolinom i serinom 1.&lt;ref&gt;{{cite web|title=BioCompare|url=http://www.biocompare.com/9776-Antibodies/7476873-PROSER1-NT-PROSER1-C13orf23-KIAA2032-Proline-and-serine-rich-protein-1/?ncatid=9776&amp;ppim=7476873_0_0|publisher=BioCompare}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ensembl|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?db=core;g=ENSG00000120685;r=13:39022354-39026472;t=ENST00000496138|publisher=Ensembl}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Gen==
[[slika:Location of gene on chromosome 13.png|thumb|center|500px|Lokasija gena PROSER1 na hromosomu 13.]]

===Lokacija===
PROSER1 nalazi se na negativnom (obrnutom) lancu [[hromosom 13|hromosoma 13]] na poziciji 13q13.3. Proteže se od 39,009.865 baznih parova od ptera do 39,038.095 bp od ptera, sa veličinom od 28.231 baze &lt;ref&gt;{{cite web|title=GeneCards|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=PROSER1|publisher=Human Gene Database}}&lt;/ref&gt; U [[prerada RNK|neprerfađenom]] [[primarni transkript|primarnom traskriptu]] PROSER1 ima ukupno 13 [[egzon]]a [[iRNK]] od 5,185 bp. Ima dvije [[izoforme]], obje u rfasponu od 5.000 bp.&lt;ref&gt;{{cite web|title=NCBI Gene|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/80209|publisher=NCBI}}&lt;/ref&gt;

===Gensko susjedstvo===
Geni STOML3 i NHLRC3 susedni su sa PROSER1 na hromosomu 13.&lt;ref&gt;{{cite web|title=NCBI Gene|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/80209|publisher=[[NCBI]]}}&lt;/ref&gt;

===Tkivna distribucija===
[[slika:PROSER1 EST.png|thumb|center|500px| Dijagram  nivoa ekspresije PROSER1 u različitim dijelovima ljudskog tijela.]]
Mapiranje ekspresije ekspresije PROSER1 pokazuje da ima posebno visoku ekspresiju u [[limfa|limfnom]], [[embrion]]skom tkivu, [[timus]]u i [[maternica|maternici]]. Ima umjerenu ekspresiju u  [[sjemenici]]ma, [[larinks]]u, nervima, krvi i mjestima [[Masno tkivo|masnog tkiva]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Uniprot|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q86XN7|publisher=Uniprot}}&lt;/ref&gt;
Prema Atlasu ljudskih proteina, PROSER1 ima opću [[citoplazma]]tsku ekspresiju i eksprimiran je u svim kategorijama tkivne [[RNK]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Tissue Atlas|url=http://www.proteinatlas.org/ENSG00000120685-PROSER1/tissue|publisher=The Human Protein Atlas}}&lt;/ref&gt;

==Homologija==
===Paralozi===
PROSER1 nema paraloge.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ensembl|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?db=core;g=ENSG00000120685;r=13:39022354-39026472;t=ENST00000496138|publisher=Ensembl}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

===Ortolozi===
PROSER1 je visoko konzerviran među [[sisari]]ma. Manje je konzerviran, iako je pronađen kod [[riba]], [[ptica]] i nekih [[beskičmenjak]]a. Ne eksprimira se u [[bakterija]]ma, [[biljke|biljkama]] ili [[gljiva]]ma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ensembl|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?db=core;g=ENSG00000120685;r=13:39022354-39026472;t=ENST00000496138|publisher=Ensembl}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Prikaz ortologa u donjoj tabeli je prema [[NCBI]]-u.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
![[rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]] !!Uobičajeno ime !! Datiranje of divergencije (od ''H. sapiens'') u milionima godina !! Prostupni broj !! Dužina proteinske sekvence (broj [[aminokiselina]]) !! Identitet sekvence !! Sličnost sekvence
|-
| ''[[Homo sapiens]]'' || Čovjek || – || NP_079414.3 || 944  || – || –
|-
| ''[[Gorilla gorilla]]'' || Gorila || 8,9  || XP_004054459 || 994  || 99% || 99%
|-
| ''[[Cercopithecidae|Colobus angolensis palliatus]]'' || Angolski kolobus || 29,1 || XP_011798372 || 947|| 97% || 97%
|-
|''[[glodari|Nannospalax galili]]'' || Spalaks ||90.9 MYA || XP_008847583 || 916 aa || 80% || 85%
|-
| ''[[glodari|Cricetulus griseus]]'' || Kineski hrčak || 90.9 MYA || XP_007626898 || 912 aa || 79% || 84%
|-
| ''[[tigar|Panthera tigris altaica]]'' || Sibirski tigar || 975 || XP_007097793 || 665 || 85% || 89%
|-
| ''[[gepard|Acinonyx jubatus]]'' || Gepard || 97,5 || XP_014926409 || 770 || 79% || 83%
|-
| ''[[delfini|Tursiops truncatus]]'' || Obični boconosi delfin || 975 || XP_004332367 || 1064  || 77% || 83%
|-
| ''[[kljunar|Ornithorhynchus anatinus]]'' || Kljunar|| 179,2 || XP_007666895 || 888  || 69% || 74%
|-
| ''[[kornjače|Chelonia mydas]]'' || Zelena morska kornjača|| 320,5  || XP_007070970 || 936  || 75% || 83%
|-
| ''[[pingvin|Pygoscelis adeliae]]'' || Adeli pingvin || 320,5 || XP_009318201 || 938  || 75% || 83%
|-
| ''[[grgeč|Calidris (philomachus) pugnax]]'' || Grgeč || 320,5 || XP_014821534 || 899  || 74% || 83%
|-
| ''[[kornjače|Chrysemys picta belli]]i'' || Obojena kornjača|| 320,5 || XP_008175998 || 825  || 73% || 82%
|-
| ''[[orao|Aquila chrysaetos canadensis]]'' || Zlatni orao || 320,5|| XP_011579121 || 916 || 73% || 81%
|-
| ''[[krokodili|Alligator sinensis]]'' || Kineski aligator || 320,5|| XP_014376376 || 940  || 72% || 81%
|-
| ''[[gušteri|Gekko japonicus]]'' || Japanski  gekon || 320,5 || XP_015281837 || 1053 || 65% || 75%
|-
| ''[[zmije|Python bivittatus]]'' || Mjanmarski piton || 320,5 || XP_007438154 || 924  || 65% || 75%
|-
| ''[[ribe|Anolis carolinensis]]'' || Karolinska anola || 320,5 || XP_008124125 || 920 || 64% || 75%
|-
| ''[[Xenopus tropicalis]]'' || Zapadna kanžasta žaba || 355,7  || XP_012813331 || 944  || 51% || 63%
|-
| ''[[ribe|Lepisosteus oculatus]]'' || Pjegava riba gar || 429,6 || XP_015197497 || 885  || 47% || 58%
|-
| ''[[Ajkula|Callorhinchus milii]]'' || Australijska duh-ajkula || 482,9 || XP_007889503 || 965  || 64% || 75%
|}

==Protein==
===Opća svojstva===
Prevedeni PROSER1 protein ima 944 aminokiseline. Njegova predviđena molekulska težina je 95,7 kdal.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Uniprot|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q86XN7|publisher=Uniprot}}&lt;/ref&gt; PROSER1  ima [[izoelektrična tačka|izoelektričnu tački]] od 9&lt;ref&gt;{{cite web|title=Expasy|url=http://web.expasy.org/compute_pi/|publisher=Expasy}}&lt;/ref&gt;, a nalazi se u jedru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=PSORT II Prediction|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|publisher=PSORT II}}&lt;/ref&gt;

===Kompozicija===
Sekvenca je bogata [[prolin]]om i [[serin]]om i nije posebno niska u bilo kojoj drugoj aminokiselini.

===Domeni===
PROSER1 sadrži jedan [[domen nepoznate funkcije]], DUF 4476, dio pfam14771. DUF se proteže od  26 do 26 121 aminokiseline.&lt;sup&gt;[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/125656155?report=fasta]&lt;/sup&gt;
Molekulska težina  DUF 4476 je 11,1 kdal.
[[slika:Location of DUF.png|thumb|center|500px|Detalji lokacije DUF 4476 na PROSER1.]]

===[[Sekundarna struktura]]===
aPROSER1 se sastoji prvenstveno od [[alfa-heliks]], [[beta-list]]ova i zavojnica. Protein je u velikoj mjeri umotan. DUF se sastoji uglavnom od alfa-heliksa i zavojnica. Ima nešto manje beta-listova u odnosu na protein u cjelini.&lt;ref&gt;{{cite web|title=SDSC Biology Workbench|url=http://workbench.sdsc.edu/|publisher=SDSC}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Geni na hromosomu 13]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>8dqihxwq0xp70poq85eleit5ne9l8dl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orff Schulwerk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484905</id>
    <revision>
      <id>3925334</id>
      <parentid>3917141</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T01:54:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5662" sha1="1sxha7bj26tvwkw4lxwrt74t2y972jp" xml:space="preserve">'''Orff Schulwerk''', ili jednostavno '''Orffov pristup''', je razvojni pristup koji se koristi u [[Muzičko obrazovanje|muzičkom obrazovanju]] . Kombinuje [[Muzika|muziku]], pokret, [[Drama|dramu]] i [[govor]] u lekcije koje su slične [[Dijete|dječjem]] svijetu igre. Razvili su ga [[Njemačka|njemački]] kompozitor [[Carl Orff]] (1895–1982) i njegov kolega [[Gunild Keetman]] tokom 1920-ih. Carl Orff je do kraja života radio na nastavku razvoja i širenja svoje metode podučavanja.

Orffov pristup se sada koristi širom svijeta za podučavanje učenika u prirodnom i ugodnom okruženju. Izraz &quot;schulwerk&quot; je [[Njemački jezik|njemački]] za (bukvalno) &quot;školski rad&quot; ili &quot;školovanje&quot;, u tom smislu u oblasti [[Muzika|muzike]].

== Temelji ==
Orffov pristup [[Muzičko obrazovanje|muzičkom obrazovanju]] koristi vrlo rudimentarne oblike svakodnevne aktivnosti u svrhu muzičkog stvaranja učenika muzike. Orffov pristup je „način učenja usmjerenog na dijete“ muzičko obrazovanje koje tretira muziku kao osnovni sistem poput [[jezik]]a i vjeruje da kao što svako dijete može naučiti jezik bez formalne nastave, tako i svako dijete može naučiti muziku uz nježan i prijateljski pristup.&lt;ref name=&quot;Campbell&quot;&gt;Campbell, Patricia Sherman. Musician and Teacher. New York: W.W. Norton and Company, 2008.&lt;/ref&gt;

Često se naziva &quot;Elementarno stvaranje muzike&quot; jer su materijali potrebni za podučavanje učenika &quot;osnovni, prirodni i bliski dječijem svijetu misli i fantazije&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamrock&quot;&gt;{{Cite journal|last=Shamrock|first=Mary|date=maj 1997|title=Orff- Schulwerk: An Integrated Method|url=https://archive.org/details/sim_music-educators-journal_1997-05_83_6/page/41|journal=Music Educators Journal|volume=83|issue=6|pages=41–44|doi=10.2307/3399024|jstor=3399024}}&lt;/ref&gt;

Da bi Orffov pristup djelovao efikasno, nastavnici moraju stvoriti atmosferu koja je slična dječjem svijetu igre. Ovo omogućava djeci koja učestvuju da se osjećaju prijatno u učenju nove i često apstraktne muzičke vještine, boljem istraživanju [[Muzički instrumenti|muzičkog instrumenta]] ili muzičke vještine, i sprječava učenika da se osjeća da ga [[Evaluacija|vrednuju]] ili osuđuju njegovi vršnjaci i nastavnici. Dijete koje učestvuje u Orffovoj učionici ne osjeća pritisak [[Performans|nastupa]] koji je često u tandemu sa muzikom, jer se svaki učenik u Orffovoj učionici tretira kao ravnopravan, čak i kada izvodi solo.
[[Datoteka:Intrumentarium_Orff-Schulwerkde_la_société_Studio_49.jpg|mini|300x300piksel| Neki tipični nastavni instrumenti ''Orff-Schulwerk'']]
Orf je smatrao udarni [[ritam]] prirodnim osnovnim oblikom [[Čovjek|ljudskog]] izražavanja. Carl Orff i njegov kolega [[Gunild Keetman]] zajedno su komponovali većinu muzike za seriju od pet tomova, ''Muzika za djecu.'' Ovi svesci, prvi put objavljeni 1950. godine, i danas su dostupni i koriste se. Muzika koja se svira na Orffovim instrumentima često je vrlo jednostavna i laka za sviranje čak i za muzičare koji prvi put sviraju.

Neki od instrumenata u okviru pristupa uključuju minijaturni [[Ksilofoni|ksilofon]], [[Marimbas|marimbe]], [[glockenspiels]], i [[metalofon]]; svi imaju šipke koje se mogu ukloniti, rezonantne stubove za projektovanje zvuka i lahko se transportuju i skladište. Orff nastavnici također koriste [[Bubnjevi|bubnjeve]] različitih veličina, rekordere i perkusione instrumente bez tona &quot;kako bi zaokružili pjesme koje se pjevaju i sviraju&quot;.&lt;ref name=&quot;Campbell&quot;/&gt; Orffov pristup također zahtijeva da djeca pjevaju, skandiraju, plješću, plešu, tapšu i pucketaju prstima uz melodije i ritmove.&lt;ref name=&quot;Campbell&quot; /&gt;

== Bilješke ==
 {{Refspisak}}

== Reference ==

* Orff Carl; Keetman G. (1950) ''Musik für Kinder I.'' Mainz: Schott.
* Orff Carl; Keetman G. (1950) ''Musik für Kinder: Reime und Spiellieder.'' Mainz: Schott.
* {{Cite journal|last=McRae|first=Shirley W|date=april 1982|title=The Orff Connection… Reaching the Special Child|url=https://archive.org/details/sim_music-educators-journal_1982-04_68_8/page/32|journal=Music Educators Journal|volume=68|issue=8|pages=32–34|doi=10.2307/3395960|jstor=3395960}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.orffcanada.ca Carl Orff Kanada]
* [http://www.aosa.org Američko udruženje Orff Schulwerk]{{Mrtav link}}
* [http://www.vosa.org Viktorijansko udruženje Orff Schulwerk, Australija]
* [http://www.ancos.org.au Australijsko nacionalno vijeće Orffa Schulwerka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211206053127/https://www.ancos.org.au/ |date=6. 12. 2021 }}
* [http://www.orffsingapore.org Udruženje Orff-Schulwerk (Singapur)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110141951/http://www.orffsingapore.org/ |date=10. 1. 2019 }}
* [http://www.orffnz.org Orff Novi Zeland Aotearoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171225035109/http://orffnz.org/ |date=25. 12. 2017 }}
* [http://www.magicamusica.it/blog/?p=23&amp;from=wipedia MagicaMusica - italijanski blog posvećen muzičkim propedeutičkim metodologijama]
* [[:it:Orff Schulwerk|ORFF SCHULWERK Italijanski Wiki posvećen Orff Schulwerku]]
* [[:nl:Pierre van Hauwe|Holandska Wikipedia: Pierre van Hauwe]]
* [http://www.moz.ac.at/ Institut za muzičku i plesnu pedagogiju-Orff institut Univerziteta Mozarteum Salzburg]
* [http://www.orff-zentrum.de/ Orff centar - Minhen]
* [http://www.orff.de/ Fondacija Carl Orff]
* [http://www.orff-schulwerk-forum-salzburg.org/ Orff-Schulwerk Forum]
* [http://www.orffsite.com/ Orffov izvor za nastavnike]
* [http://www.acemm.us/ Američki centar za elementarnu muziku i pokret]

[[Kategorija:Muzičko obrazovanje]]
[[Kategorija:Carl Orff]]</text>
      <sha1>1sxha7bj26tvwkw4lxwrt74t2y972jp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peter Sloterdijk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490030</id>
    <revision>
      <id>3925255</id>
      <parentid>3899657</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:16:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28960" sha1="a03a1drzcgfrn0akerbo0rumb37859u" xml:space="preserve">'''Peter Sloterdijk''' ( {{IPAc-en|ˈ|s|l|oʊ|t|ər|d|aɪ|k}} ; {{IPA-de|ˈsloːtɐˌdaɪk|lang}} ; rođen 26. juna 1947.) je [[njemačka|njemački]] [[Filozofija|filozof]] i teoretičar kulture . Profesor je filozofije i teorije medija na Univerzitetu za umjetnost i dizajn u Karlsruheu . Bio je jedan od voditelja televizijske emisije ''Im Glashaus: Das Philosophische Quartett'' od 2002. do 2012. godine koja se emitirala na kanalu [[ZDF]].
[[File:Peter Sloterdijk, Karlsruhe 07-2009, IMGP3019.jpg|thumb|Peter Sloterdijk]]
[[File:Peter Sloterdijk no Fronteiras do Pensamento Porto Alegre 2016 (30028458802).jpg|thumb|Peter Sloterdijk]]
Sloterdijkov otac je bio [[Nizozemska|Holanđanin]], a majka [[Njemica]]. Od 1968. do 1974. godine studirao je filozofiju, germanistiku i historiju na Univerzitetu u [[München|Minhenu]] i Univerzitetu u [[Hamburg]]u. Godine 1975. doktorirao je na Univerzitetu u Hamburgu. Tokom 1980-ih radio je kao slobodni pisac. Godine 1983. objavljuje  ''Kritik der zynischen Vernunft''. Od tada je objavio niz filozofskih radova koji imaju izuzetnu recepciju u Njemačkoj. Godine 2001. imenovan je za kancelara Univerziteta za umjetnost i dizajn Karlsruhe, u sklopu Centra za umjetnost i medije Karlsruhe . Njegov najpoznatiji učenik i bivši pomoćnik u Karlsruheu je Marc Jongen, poslanik Bundestaga.&lt;ref&gt;Cf. Rudolf Walther in ''taz'' (''die tageszeitung''), 27 May 2016;
 [https://www.zeit.de/2016/23/marc-jongen-afd-karlsruhe-philosophie-asylpolitik &quot;Man macht sich zum Knecht&quot;] (Marc Jongen, interviewed by Jens Jessen and Ijoma Mangold), ''Die Zeit'', no. 23/2016 {{Subscription required}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. Sloterdijk je počeo da radi kao jedan od voditelja {{Jezik|de|Im Glashaus: Das Philosophische Quartett}} (&quot;U staklenoj kući:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dict.tu-chemnitz.de/english-german/sits.html |title=from the old German expression ''&quot;Wer selbst im Glashaus sitzt, sollte nicht mit Steinen werfen&quot;'' = He who sits in a glass house should not throw stones |access-date=5. 4. 2022 |archive-date=2. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200302162335/https://dict.tu-chemnitz.de/english-german/sits.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Filozofski kvartet&quot;), emisije na njemačkom televizijskom kanalu ZDF posvećena dubinskoj raspravi o ključnim savremenim pitanjima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.3sat.de/3sat.php?http%3A%2F%2Fwww.3sat.de%2Fspecials%2F50919%2Findex.html|title=Im Glashaus – Das philosophische Quartett, ZDF website|archive-url=https://web.archive.org/web/20090217035935/http://www.3sat.de/3sat.php?http%3A%2F%2Fwww.3sat.de%2Fspecials%2F50919%2Findex.html|archive-date=17. 2. 2009|url-status=dead|access-date=5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Filozofski stav ==
Sloterdijk odbacuje postojanje dualizama — tijela i duše, subjekta i objekta, kulture i prirode, itd. — budući da njihove interakcije, &quot;prostori koegzistencije&quot; i zajednički tehnološki napredak stvaraju hibridne stvarnosti. Sloterdijkove ideje se ponekad nazivaju posthumanizmom &lt;ref&gt;Michael Kempe, &quot;Neulich im Menschenpark: Die phantastische Anthropologie des Peter Sloterdijk&quot;, in Bernhard Kleeberg ''et alii'' (eds.), ''Die List der Gene: Stratageme eines neuen Menschen'' (Tübingen: Gunter Narr, 2001), pp. 151—170, specifically pp. 162—164.&lt;/ref&gt; i nastoje da integrišu različite komponente koje su, po njegovom mišljenju, pogrešno smatrane odvojenima jedna od druge. Shodno tome, on predlaže stvaranje &quot;ontološke konstitucije&quot; koja bi uključila sva bića - ljude, životinje, biljke i mašine.

== Filozofski stil ==
Poput  [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], Sloterdijk je i dalje uvjeren da savremeni filozofi moraju opasno razmišljati i dopustiti da ih „kidnapuju” suvremene „hiperkompleksnosti”: Oni moraju napustiti naš današnji humanistički i nacionalistički svijet radi šireg horizonta, istovremeno ekološkog i globalnog.&lt;ref&gt;Book Description for &quot;Neither Sun Nor Death&quot;, MIT Press 2011&lt;/ref&gt; Sloterdijkov filozofski stil uspostavlja ravnotežu između čvrstog akademizma naučnog profesora i određenog osjećaja antiakademizma (svjedočite njegovo stalno interesovanje za ideje Oshoa, čiji je učenik postao kasnih sedamdesetih).  Zauzimajući sociološki stav, Andreas Dorschel vidi Sloterdijkovu  inovaciju na početku 21. vijeka u uvođenju principa slavnih u filozofiju.&lt;ref&gt;[http://www.ingentaconnect.com/content/mohr/phr/2013/00000060/00000004/art00002 Andreas Dorschel, &quot;Denktagebücher: Zur Poetik des philosophischen Journals&quot;, ''Philosophische Rundschau'' LX (2013), no. 4, pp. 264—298, specifically pp. 293—297.]&lt;/ref&gt; Sam Sloterdijk, smatrajući da je pretjerivanje neophodno za privlačenje pažnje, opisuje način na koji predstavlja svoje ideje kao &quot;hiperbolične&quot; ( ''hyperbolisch'' ).&lt;ref&gt;Holger von Dobeneck, ''Das Sloterdijk-Alphabet: Eine lexikalische Einführung in seinen Ideenkosmos'', 2nd. ed. (Würzburg: Königshausen &amp; Neumann, 2006), p. 10.&lt;/ref&gt;

== Radovi ==

=== ''Kritika ciničnog razuma'' ===
''Kritik der zynischen Vernunft'', koji je objavio Suhrkamp 1983. (i na engleskom kao ''Kritika ciničnog razuma'', 1987.), postao je najprodavaniji rad o filozofiji na njemačkom jeziku od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i te je bio pokretač Sloterdijkove filozofske karijere.&lt;ref&gt;See Stefan Lorenz Sorgner, [http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php &quot;In Search of Lost Cheekiness. An Introduction to Peter Sloterdijk's ''Critique of Cynical Reason''&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222210954/http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php |date=22. 2. 2020 }}, in ''Tabula Rasa'', 2003.&lt;/ref&gt;

=== ''Sfere'' ===
Trilogija ''Sfere'' je filozofov magnum opus . Prvi tom je objavljen 1998. godine, drugi 1999. godine, a posljednji 2004. godine.

''Sfere'' se bave &quot;prostorima koegzistencije&quot;, prostorima koji se obično zanemaruju ili uzimaju zdravo za gotovo, a koji skrivaju informacije ključne za razvoj razumijevanja ljudskosti. Istraživanje ovih sfera počinje osnovnom razlikom između [[Sisari|sisara]] i drugih životinja: biološkom i utopijskom udobnošću majčine [[Materica|utrobe]], koju ljudi pokušavaju ponovo stvoriti kroz nauku, ideologiju i religiju. Od ovih mikrosfera ( [[Ontologija|ontološki]] odnosi poput [[fetus]] - [[Posteljica|placenta]] ) do makrosfera ( ''makro-uteri'' kao što su [[Suverena država|stanja]] ), Sloterdijk analizira sfere u kojima ljudi pokušavaju, ali ne uspijevaju da borave, te prati vezu između vitalnih kriza (npr. praznine i [[Narcizam|narcisoidne]] odvojenosti) i kriza kreiranih kada se sfera razbije.

Sloterdijk kaže da su prvi paragrafi ''Sfere'' &quot;knjiga koju je [[Martin Heidegger|Hajdeger]] trebao da napiše&quot;, prateći tom [[Bitak i vrijeme|Bitku i vremenu]] odnosno &quot;Bitak i prostor&quot;.  On je mislio na svoje početno istraživanje ideje ''Daseina'', koje se zatim nastavlja dalje kako se Sloterdijk distancira od Heideggerovih pozicija.&lt;ref&gt;In more recent years, a deepening of this take on [[Heidegger]]'s thought is given expression through a focus on the primordiality of space over time in [[fundamental ontology]] as articulated in numerous studies by the British-Lebanese philosopher and architect [[Nader El-Bizri]] in his investigation of &quot;the place of being&quot;, of &quot;dwelling&quot;, and primarily of [[Khôra]].&lt;/ref&gt;

=== ''Nietzsche Apostol'' ===
Dana 25. avgusta 2000. u [[Weimar|Vajmaru]], Sloterdijk je održao govor o Nietzscheu; povod je bio stogodišnjica Nietzscheove smrti. Govor je kasnije štampan kao kratka knjiga &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sloterdijk|first=Peter|url=https://archive.org/details/nachrusslandunda0000koep|title=Über die Verbesserung der guten Nachricht – Nietzsches fünftes &quot;Evangelium&quot;|publisher=[[Suhrkamp Verlag|Suhrkamp]]|year=2001|isbn=9783518066157|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; i preveden na engleski.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sloterdijk|first=Peter|title=Nietzsche Apostle|publisher=Semiotext(e)|year=2013|isbn=9781584350996|series=Semiotext(e) Intervention Series|volume=16}}&lt;/ref&gt; Sloterdijk je predstavio ideju da je jezik u osnovi [[Narcizam|narcisoidan]] : pojedinci, države i religije koriste jezik da promoviraju i potvrđuju sebe. Međutim, povijesno gledano, kršćanstvo i norme u zapadnoj kulturi sprječavale su govornike i autore da se direktno hvale, tako da bi, na primjer, umjesto toga častili Boga ili hvalili mrtve u hvalospjevima, kako bi demonstrirali vlastitu vještinu putem zastupnika. Prema Sloterdijkovom izvještaju, Nietzsche je prekršio ovu normu redovno hvaleći sebe u svom radu.

Za primjere klasičnog zapadnjačkog &quot;proksi-narcizma&quot;, Sloterdijk citira Otfrida od Weissenburga, [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] i [[Lav Tolstoj|Lava Tolstoja]], od kojih je svaki pripremio uređene verzije [[Evanđelje|četiri evanđelja]]. Za Sloterdijka, svako djelo se može smatrati &quot;petim evanđeljem&quot; u kojem urednik potvrđuje svoju vlastitu kulturu uređujući tradiciju kako bi se prilagodila vlastitoj historijskoj situaciji. Uz ovu pozadinu, Sloterdijk objašnjava da je Nietzsche svoje djelo ''[[Tako je govorio Zaratustra]]'' također predstavio kao svojevrsno peto jevanđelje. U Sloterdijkovom izvještaju, Nietzsche se bavi narcizmom do sramotnog stepena, posebno u ''Ecce Homo'', promovišući oblik individualizma i predstavljajući sebe i svoju filozofiju kao [[Marka|brend]] . Međutim, kao što su kršćanska evanđelja prisvojili gore navedeni &quot;urednici&quot;, tako su i Nietzscheovu misao prisvojili i pogrešno protumačili [[Nacizam|nacisti]] . Sloterdijk zaključuje rad upoređujući Nietzscheov individualizam sa onim [[Ralph Waldo Emerson|Ralpha Waldoa Emersona]] u eseju &quot;Samopouzdanje&quot; iz 1841.

=== ''Globalizacija'' ===
Sloterdijk također tvrdi da sadašnjem konceptu [[Globalizacija|globalizacije]] nedostaje historijska perspektiva. Po njegovom mišljenju to je tek treći talas u procesu savladavanja udaljenosti (prvi talas je metafizička globalizacija grčke [[Kosmologija|kosmologije]], a drugi nautička globalizacija 15. stoljeća). Razlika za Sloterdijka je u tome što, dok je drugi talas stvorio kosmopolitizam, treći stvara globalni provincijalizam . Sloterdijkova skica filozofske historije globalizacije može se naći u ''Im Weltinnenraum des Kapitals'' (2005; prevedeno kao ''U svjetskoj unutrašnjosti kapitala'' ), podnaslovom &quot;Die letzte Kugel&quot; (&quot;Posljednja sfera&quot;). U intervjuu za Noema Magazine, Sloterdijk je proširio ideju “planetarnog ko-imunizma”, pozivajući se na potrebu da se “podijele sredstva zaštite čak i sa najudaljenijim članovima porodice muškarca/žene” kada su suočeni sa zajedničkim prijetnjama kao što su pandemije.&lt;ref name=&quot;Sloterdijk&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.noemamag.com/co-immunism-an-ethos-for-our-age-of-climate-change/|title=Co-Immunism In The Age Of Pandemics And Climate Change|last=Sloterdijk|first=Peter|last2=Gardels|first2=Nathan|date=12. 6. 2020|publisher=Noema Magazine|language=English|access-date=27. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== ''Bijes i vrijeme'' ===
U svom ''Zorn und Zeit'' (prevedeno kao ''Bijes i vrijeme'' ), Sloterdijk karakterizira emociju bijesa kao psihopolitičku silu kroz ljudsku historiju. Politički aspekti su posebno izraženi u zapadnoj tradiciji, počevši od uvodnih riječi [[Homer]]ove ''Ilijade'', „O bijesu Ahilejevu, Pelejevom sinu, pjevaj, o Boginjo. . .&quot; . Sloterdijk priznaje doprinos [[Psihoanaliza|psihoanalize]] našem razumijevanju snažnih emocionalnih stavova: &quot;U skladu sa svojim osnovnim erotodinamičkim pristupom, psihoanaliza je iznijela na vidjelo mnogo mržnje, drugu stranu života.&quot; ( ''Bes i vreme'', str.&amp;nbsp;14) Važno je da za Sloterdijka, judeo-kršćanske koncepcije Boga na kraju &quot;pokreću&quot; osjećaj bijesa i ozlojeđenosti, stvarajući &quot;metafizičke osvetničke banke&quot;. Za Sloterdijka, &quot;Bog na taj način postaje lokacija transcendentnog skladišta obustavljenog ljudskog bijesa i zamrznutih planova osvete.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://berlinbooks.org/brb/2010/12/rage-and-time/ |title=Francesco Klauser in ''The Berlin Review of Books'', December 2010 |access-date=5. 4. 2022 |archive-date=11. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101211042742/http://berlinbooks.org/brb/2010/12/rage-and-time/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Genetski spor ==
Ubrzo nakon što je Sloterdijk održao simpozijum o filozofiji i Hajdegeru, izazvao je kontroverzu svojim esejom &quot;Regeln für den Menschenpark&quot; (&quot;Pravila za ljudski park&quot;).  U ovom tekstu Sloterdijk smatra kulture i civilizacije „antropogenim staklenicima“, instalacijama za uzgoj ljudskih bića; kao što smo uspostavili rezervate divljih životinja da zaštitimo određene životinjske vrste, tako bismo trebali usvojiti promišljenije politike kako bismo osigurali opstanak [[Aristotel]]ove ''zoon politikon'' .

&quot;Ukroćenje čovjeka nije uspjelo&quot;, žali se Sloterdijk. &quot;Civilizacijski potencijal za varvarstvo raste; svakodnevna bestijalizacija čovjeka je u porastu.&quot;

Zbog [[Eugenika|eugeničke]] politike [[Nacizam|nacista]] u novijoj istoriji Njemačke, takve rasprave se u Njemačkoj smatraju zlokobnim teretom. Razbijajući njemački tabu na diskusiju o genetskoj manipulaciji, Sloterdijkov esej sugerira da pojava novih genetskih tehnologija zahtijeva otvoreniju raspravu i regulaciju &quot;biokulturne&quot; reprodukcije. U očima [[Jürgen Habermas|Habermasa]], to je Sloterdijka učinilo &quot;fašistom&quot;. Sloterdijk je odgovorio da je to samo po sebi pribjegavanje &quot;fašističkoj&quot; taktici da ga diskredituje.

Srž kontroverze nisu bile samo Sloterdijkove ideje već i njegova upotreba njemačkih riječi ''Züchtung'' (&quot;uzgoj&quot;, &quot;uzgoj&quot;) i ''Selektion'' (&quot;izbor&quot;). Sloterdijk je odbacio optužbu za nacizam, koji je smatrao stranom njegovom historijskom kontekstu. Ipak, tekst je pokrenuo kontroverzu u kojoj je Sloterdijk bio oštro kritiziran, kako zbog njegove navodne upotrebe fašističke retorike da promovira [[Platon]]ovu viziju vlade s apsolutnom kontrolom nad stanovništvom, tako i zbog nenormativnog, pojednostavljenog smanjenja samog bioetičkog pitanja. Ova druga kritika bila je zasnovana na nedorečenosti Sloterdijkove pozicije o tome kako će tačno društvo biti pogođeno razvojem genetske nauke. Nakon što je kontroverza umnožila stavove i za i protiv njega, ''Die Zeit'' je objavio otvoreno pismo Sloterdijka Habermasu u kojem je žestoko optužio Habermasa da &quot;kritizira iza njegovih leđa&quot; i zagovara gledište o humanizmu koje je Sloterdijk proglasio mrtvim.&lt;ref&gt;[https://www.independent.co.uk/news/world/anger-as-philosopher-revives-vocabulary-of-third-reich-1123225.html &quot;Anger as philosopher revives vocabulary of Third Reich&quot;]&lt;/ref&gt;

== Spor države blagostanja ==
Još jedan spor se pojavio nakon Sloterdijkovog članka &quot;Die Revolution der gebenden Hand&quot; (13. juna 2009.; prev. &quot;Revolucija ruke koja daje&quot;) &lt;ref&gt;[https://www.faz.net/s/Rub9A19C8AB8EC84EEF8640E9F05A69B915/Doc~E3E570BE344824089B6549A8283A0933B~ATpl~Ecommon~Scontent.html Peter Sloterdijk &quot;Die Revolution der gebenden Hand&quot;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://leninunserallerlehrer.wordpress.com/2009/07/31/die-revolution-der-gebenden-hand-peter-sloterdijk-belehrt-marx-eines-richtigeren/ &quot;Die Revolution der gebenden Hand – Peter Sloterdijk „belehrt“ Marx eines Richtigeren&quot;]&lt;/ref&gt; u ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung|Frankfurter Allgemeine]]'', jednom od najčitanijih njemačkih novina. Tamo je Sloterdijk tvrdio da je nacionalna država blagostanja &quot;fiskalna kleptokratija&quot; koja je pretvorila zemlju u &quot;močvaru ogorčenosti&quot; i degradirala njene građane u &quot;mistificirane subjekte poreskog prava&quot;.

Sloterdijk je otvorio tekst čuvenim citatom ljevičarskih kritičara kapitalizma (koji je Proudhon proslavio u 19. veku u svojoj knjizi &quot; Šta je svojina? &quot; ) &quot; Imovina je krađa &quot;, navodeći, međutim, da je danas moderna [[država]] ta koja najviše uzima. &quot;Živimo u fiskalnom grabežljivom polusocijalizmu - i niko ne poziva na fiskalni građanski rat.&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.berlinonline.de/berliner-zeitung/archiv/.bin/dump.fcgi/2009/1026/feuilleton/0007/index.html|title=Wo bleibt der Bürgerkrieg?|archive-url=https://web.archive.org/web/20101222234320/http://www.berlinonline.de/berliner-zeitung/archiv/.bin/dump.fcgi/2009/1026/feuilleton/0007/index.html|archive-date=22. 12. 2010|url-status=dead|access-date=7. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.taz.de/1/debatte/kommentar/artikel/1/blasen-zu-phrasen/ &quot;Peter Sloterdijk rebelliert gegen den &quot;Zwangssteuerstaat&quot; – Blasen zu Phrasen&quot;]&lt;/ref&gt;

Ponovio je svoje izjave i pokrenuo debatu u svojim člancima pod naslovom &quot;Kleptokratie des Staates&quot; (prev. &quot; Kleptokratija države&quot;) i &quot;Aufbruch der Leistungsträger&quot; (prev. &quot;Ustanak izvođača&quot;) u njemačkom časopisu ''Cicero – Magazin für politische Kultur'' .&lt;ref&gt;[[:de:Cicero (Zeitschrift)]]&lt;/ref&gt;

Prema Sloterdijku, institucije države blagostanja su pogodne za sistem koji privileguje marginalizovane, ali se, neodrživo, oslanja na klasu građana koji su materijalno uspješni. Sloterdijkova provokativna preporuka bila je da se porez na dohodak treba duboko smanjiti, a razlika se nadoknađuje donacijama bogatih u sistemu koji bi nagrađivao veće davaoce socijalnim statusom.  Zauzvrat bi bili hvaljeni zbog svoje velikodušnosti, umjesto da se osjećaju krivim za svoj uspjeh ili ogorčeni zbog zavisnosti društva od njih.&lt;ref&gt;[http://www.globalpost.com/dispatch/germany/100108/welfare-state-peter-sloterdijk &quot;Germany's welfare state under fire – One of Germany's foremost public intellectuals, Peter Sloterdijk, began the offensive on the welfare state&quot;]&lt;/ref&gt;

U januaru 2010. godine objavljen je prevod na engleski pod naslovom „A Grasping Hand – Moderna demokratska država pljačka svoje produktivne građane“, u ''Forbesu'' &lt;ref&gt;[https://www.forbes.com/2010/01/27/free-market-democracy-modern-opinions-contributors-peter-sloterdijk.html &quot;A Grasping Hand – The modern democratic state pillages its productive citizens&quot;]&lt;/ref&gt; i u zimskom izdanju ''City Journala'' za 2010. godinu.&lt;ref&gt;[http://www.city-journal.org/2010/20_1_snd-democratic-state.html &quot;The Grasping Hand-The modern democratic state pillages its productive citizens&quot;]&lt;/ref&gt;

Sloterdijkova knjiga iz 2010., ''Die nehmende Hand und die gebende Seite'', sadrži tekstove koji su pokrenuli spor o državi blagostanja 2009–2010.

== Pol i feminizam ==
U septembru 2016. Sloterdijk je objavio e-mail roman ''The Schelling Project'' .&lt;ref&gt;Peter Sloterdijk, ''Das Schelling-Projekt'' (Berlin: Suhrkamp, 2016)&lt;/ref&gt; Poluautobiografski tekst sadrži autoportret autora koji se pojavljuje kao &quot;Peer Sloterdijk&quot;; a  nekoliko Sloterdijkovih prijatelja, kao što su Thomas Macho, Siegfried Mauser i Michaela Boenke, pojavljuju se u romanu. Zajedno, kako ide zaplet, oni prave nacrt istraživačkog prijedloga za Njemačku agenciju za finansiranje istraživanja (Deutsche Forschungsgemeinschaft) o evoluciji ženskog [[Orgazam|orgazma]] . Kako bi izgledalo dublje i tako impresioniralo recenzente, tim lažira vezu ovog pitanja s metafizikom njemačkog idealističkog filozofa Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga . Recenzenti, međutim, vide podvalu i odbijaju aplikaciju. Nakon odbijanja, tim se razdvaja i svaki od njegovih članova ide svojim putem. Dok je Sloterdijkov e-mail roman o akademskoj prevari ocijenjen kao osrednji u smislu literarnog kvaliteta,&lt;ref&gt;Jens Jessen in ''DIE ZEIT'' no. 37, 1 September 2016, p. 39. Sloterdijk fails to develop different voices for his characters, notes Stefan Kister in ''Stuttgarter Zeitung'', 15 September 2016.&lt;/ref&gt; na njega se više gledalo kao na političku izjavu,&lt;ref&gt;Cf. Frédéric Valin in ''Der Freitag'' no. 39 (26 September 2016): &quot;It's obvious: ''The Schelling Project'' has not even been intended as a novel; it has been launched as sheer act of provocation.&quot; (&quot;Es liegt auf der Hand: ''Das Schelling-Projekt'' ist nicht als Roman konzipiert, es ist vielmehr als Provokation gedacht.&quot;)&lt;/ref&gt; konkretno kao napad na gender mainstreaming u Njemačkoj 21. stoljeća.&lt;ref&gt;Sloterdijk sees its foundation in the feminist presentation of women as &quot;victims&quot; (&quot;Opfergetue&quot;), analyzes Jens Jessen in ''DIE ZEIT'' no. 37, 1 September 2016, p. 39.&lt;/ref&gt; Kritičarka Elke Schmitter, u preglednom članku za ''Der Spiegel'' pod naslovom 'Žena kao starinska šala',&lt;ref&gt;Elke Schmitter, 'Die Frau als Herrenwitz', ''Der Spiegel'', 1 September 2016. Male fantasies of women &quot;dripping wet like a gravel lorry&quot; (&quot;tropfte [...] schon wie ein Kieslaster&quot;) when men come even near them are no substitute for literary imagination, Schmitter suggests.&lt;/ref&gt; opisala je Sloterdijkov tekst kao antifeministički pamflet koji je tanko prikriven kao roman.&lt;ref&gt;A similar point is made by Stefanie Lohaus in ''DIE ZEIT'', 23 September 2016&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''Süddeutsche Zeitung'' Sloterdijk se branio od optužbi i tvrdio da je njegov odnos prema ženama obožavanje, a ne prezir.&lt;ref&gt;Vera Schroeder/David Pfeifer/Sven Michaelsen, 'Peter Sloterdijk im SZ-Gespräch', ''Süddeutsche Zeitung'', 17 September 2016&lt;/ref&gt;

== Počasti i priznanja ==

=== Počasni doktorati ===

* 2011: Počasni doktorat Univerziteta u Nijmegenu, Holandija &lt;ref name=&quot;DIE WELT 2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.welt.de/themen/peter-sloterdijk/|title=Peter Sloterdijk - Philosoph|date=8. 8. 2021|website=DIE WELT|language=de|access-date=8. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Filmski nastupi ==

* ''Marx Reloaded'', [[ARTE|Arte]], april 2011

== Spisak originalnih radova na njemačkom jeziku ==

* ''Kritik der zynischen Vernunft'', 1983.
* ''Der Zauberbaum. Die Entstehung der Psychoanalyse im Jahr 1785'', 1985.
* ''Der Denker auf der Bühne. Nietzsches Materialismus'', 1986. (''Thinker on Stage: Nietzsche's Materialism'')
* ''Kopernikanische Mobilmachung und ptolmäische Abrüstung'', 1986.
* ''Zur Welt kommen – Zur Sprache kommen. Frankfurter Vorlesungen'', 1988.
* ''Eurotaoismus. Zur Kritik der politischen Kinetik'', 1989.
* ''Versprechen auf Deutsch. Rede über das eigene Land'', 1990.
* ''Weltfremdheit'', 1993.
* ''Falls Europa erwacht. Gedanken zum Programm einer Weltmacht am Ende des Zeitalters seiner politischen Absence'', 1994.
* ''Scheintod im Denken – Von Philosophie und Wissenschaft als Übung'', Frankfurt am Main (Suhrkamp), 1995.
* ''Im selben Boot – Versuch über die Hyperpolitik'', Frankfurt am Main (Suhrkamp), 1995.
* ''Selbstversuch'', Ein Gespräch mit Carlos Oliveira, 1996.
* ''Der starke Grund zusammen zu sein. Erinnerungen an die Erfindung des Volkes'', 1998.
* ''Sphären I – Blasen, Mikrosphärologie'', 1998. (''Spheres I'')
* ''Sphären II – Globen, Makrosphärologie'', 1999. (''Spheres II'')
* ''Regeln für den Menschenpark. Ein Antwortschreiben zu Heideggers Brief über den Humanismus'', 1999.
* ''Die Verachtung der Massen. Versuch über Kulturkämpfe in der modernen Gesellschaft'', 2000.
* ''Über die Verbesserung der guten Nachricht. Nietzsches fünftes Evangelium. Rede zum 100. Todestag von Friedrich Nietzsche'', 2000.
* ''Nicht gerettet. Versuche nach Heidegger'', 2001.
* ''Die Sonne und der Tod'', Dialogische Untersuchungen mit Hans-Jürgen Heinrichs, 2001.
* ''Tau von den Bermudas. Über einige Regime der Phantasie'', 2001.
* ''Luftbeben. An den Wurzeln des Terrors'', 2002.
* ''Sphären III – Schäume, Plurale Sphärologie'', 2004. (''Spheres III'')
* ''Im Weltinnenraum des Kapitals'', 2005.
* ''Was zählt, kehrt wieder. Philosophische Dialogue'', with [[Alain Finkielkraut]] (from French), 2005.
* ''Zorn und Zeit. Politisch-psychologischer Versuch'', 2006. {{ISBN|3-518-41840-8}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/3-518-41840-8|3-518-41840-8]]
* ''Der ästhetische Imperativ'', 2007.
* ''Derrida Ein Ägypter'', 2007.
* ''Gottes Eifer. Vom Kampf der drei Monotheismen'', Frankfurt am Main (Insel), 2007.
* ''Theorie der Nachkriegszeiten'', (Suhrkamp), 2008.
* ''Du mußt dein Leben ändern'', Frankfurt am Main (Suhrkamp), 2009.
* ''Philosophische Temperamente Von Platon bis Foucault'', München (Diederichs) 2009. {{ISBN|978-3-424-35016-6}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/978-3-424-35016-6|978-3-424-35016-6]]
* ''Scheintod im Denken, Von Philosophie und Wissenschaft als Ubung'' (Suhrkamp), 2010.
* ''Die nehmende Hand und die gebende Seite'', (Suhrkamp), 2010.
* ''Die schrecklichen Kinder der Neuzeit'', (Suhrkamp), 2014.
* ''Was geschah im 20. Jahrhundert? Unterwegs zu einer Kritik der extremistischen Vernunft'', (Suhrkamp), 2016.
* ''Das Schelling-Projekt. Ein Bericht''. Suhrkamp, Berlin 2016, {{ISBN|978-3-518-42524-4}}.
* ''Nach Gott: Glaubens- und Unglaubensversuche''. Suhrkamp, Berlin 2017, {{ISBN|978-3-518-42632-6}} bzw. {{ISBN|3-518-42632-X}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/3-518-42632-X|3-518-42632-X]].
* ''Neue Zeilen und Tage. Notizen 2011–2013''. Suhrkamp, Berlin 2018, {{ISBN|978-3-518-42844-3}}.
* ''Polyloquien. Ein Brevier''. Hrsg. v. Raimund Fellinger, Suhrkamp, Berlin 2018, {{ISBN|978-3-518-42775-0}}.
* ''Den Himmel zum Sprechen bringen. Über Theopoesie''. Suhrkamp, Berlin 2020, {{ISBN|978-3-518-42933-4}}.
* ''Der Staat streift seine Samthandschuhe ab. Ausgewählte Gespräche und Beiträge 2020–2021''. Suhrkamp, Berlin 2021, {{ISBN|978-3-518-47222-4}}.
* ''Wer noch kein Grau gedacht hat. Eine Farbenlehre''. Suhrkamp, Berlin 2022, {{ISBN|978-3-518-43068-2}}.

== Sloterdijk na bosanskom jeziku ==

* Sloterdijk, Peter. ''Božja Revnost: O Borbi Triju Monoteizama''. Bosansko narodno pozorište, 2013.
* Sloterdijk, P. (1989). ''Mislilac na pozornici''. Radio-Sarajevo.
* Sloterdijk, P. (2014). Svetac i hohštapler. ''Zeničke Sveske : Časopis Za Društvenu Fenomenologiju i Kulturnu Dijalogiku'', ''19'', 263–269.
* Šarčević, A. (2005). ''Kritika moderne: socijalna filozofija: filozofija znanosti: teorija racionalnosti - otvoreno društvo: Hans Lenk, Carl Friedrich von Weizsäcker, Jürgen Habermas, Paul Feyerabend, Richard Rorty, Peter Sloterdijk, Kostas Axelos, Gianni Vattimo, Will Kymlicka'' (Vol. 8). Svjetlost; Bemust; Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine].
* Sloterdijk, P. (2014). Prividna smrt u mišljenju. ''Odjek'', ''67''(1/4), 8–11.
* Kasper, W., &amp; Sloterdijk, P. (2007). Religija nije nikad cool: rasprava kardinala Waltera Kaspera i filozofa Petera Sloterdijka. ''Odjek'', ''60''(1), 104–108.
* Sloterdijk, P. (2014). Prividna smrt u mišljenju. ''Odjek'', ''67''(1/4), 8–11.
* Sloterdijk, P. (2012). Farmaka. ''Zeničke Sveske : Časopis Za Društvenu Fenomenologiju i Kulturnu Dijalogiku'', ''16'', 7–18.

== Reference ==

== Vanjski linkovi ==

* {{Commonscat-inline}}
* [http://www.petersloterdijk.net/ Peter Sloterdijk web stranica]
* {{IMDb name|1302434}}   -u
* [http://www.city-journal.org/2010/20_1_snd-democratic-state.html Grasping Hand], Peter Sloterdijk, ''City Journal ,'' zima 2010
* [http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php Vidi Stefan Lorenz Sorgner, &quot;U potrazi za izgubljenom bezobrazlukom, uvod u kritiku ciničnog razuma Petera Sloterdijka&quot;, u: Tabula Rasa, 20 (2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222210954/http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php |date=22. 2. 2020 }}
* [https://web.archive.org/web/20080528042753/http://www.petersloterdijk.net/international/texts/en_texts/en_texts_PS_operable_man.html ''Operabilni čovjek'', Sloterdijkov esej o etičkom stanju genske tehnologije]
* [https://lareviewofbooks.org/article/sphere-theory-a-case-for-connectedness/ Review of ''Bubbles''], u: Los Angeles Review of Books
* [https://web.archive.org/web/20150112023135/http://www.waterytimes.com/index1.php?no=1&amp;location=N001C03&amp;txt=N001C03T07 European Times and Unknown Waters, Cluj-Napoca, Braşoveanu, Narcisa (april 2009.).] [https://web.archive.org/web/20150112023135/http://www.waterytimes.com/index1.php?no=1&amp;location=N001C03&amp;txt=N001C03T07 „Narcisoidni i cinični stavovi – dvije identične maske, Gilles Lipovetsky, L'ère du vide.] [https://web.archive.org/web/20150112023135/http://www.waterytimes.com/index1.php?no=1&amp;location=N001C03&amp;txt=N001C03T07 Essais sur l'individualisme contemporain i Peter Sloterdijk, Kritik der zynischen Vernunft&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20070927103935/http://www.bookforum.com/archive/feb_05/funcke.html Teme: Sfere (feb/mar 2005)] (intervju)
* [http://appareil.revues.org/1767 Barthélémy on Sloterdijk &amp; Stiegler]
* Michel Weber, &quot; [https://www.academia.edu/9735137/_Sloterdijk_The_Art_of_Philosophy_2014_ The Art of Philosophy—Critical Review] &quot;, ''Kosmos i istorija: časopis prirodne i društvene filozofije'', vol. 10, br. 2, 2014, str.&amp;nbsp;327–333.

[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1947.]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Filozofija 20. vijeka]]
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Filozofija društvenih nauka]]
[[Kategorija:Posthumanizam]]
[[Kategorija:Kontinentalna filozofija]]
[[Kategorija:Fenomenologija]]
[[Kategorija:Filozofija 21. vijeka]]
[[Kategorija:Njemačka filozofija]]
[[Kategorija:Kontinentalni filozofi]]</text>
      <sha1>a03a1drzcgfrn0akerbo0rumb37859u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mitsubishi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490476</id>
    <revision>
      <id>3925204</id>
      <parentid>3916154</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1929" sha1="0767jho6otz3bcqnt0fv09ggb4lsv2w" xml:space="preserve">'''Mitsubishi Motors Corporation''' ({{Jez-ja| 三菱自動車工業株式会社}}, japanski je multinacionalni proizvođač [[automobil]]a sa sjedištem u Minatu, [[Tokio]], [[Japan]].

Godine 2011, Mitsubishi Motors je bio šesti po veličini proizvođač automobila u Japanu i 19 najveći proizvođač automobila u svijetu), od 2012. preuzeo je poziciju 16. najvećeg proizvođača automobila u svijetu po proizvodnji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://oica.net/statistic_chart/world-motor-vehicle-production-2012/ |title=World Motor Vehicle - Production - 2012 |publisher=International Organization of Motor Vehicle Manufacurers}}&lt;/ref&gt; Od oktobra 2016. Mitsubishi je u vlasništvu Nissana s jednom trećinom (34%), dakle dio alijanse Renault–Nissan–Mitsubishi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://europe.autonews.com/article/20161020/ANE/161029998/nissan-takes-control-of-mitsubishi-with-ghosn-as-chairman|title=Nissan takes control of Mitsubishi with Ghosn as chairman|date=20. 10. 2016|website=Automotive News Europe|language=en|access-date=21. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Osim što je dio alijanse [[Renault]]–Nissan–Mitsubishi, također je dio Mitsubishi keiretsua, nekadašnje najveće industrijske grupe u Japanu, a kompanija je prvobitno formirana 1970. iz automobilskog odjela Mitsubishi Heavy Industries.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/mitsubishi-motors-corporation-history/|title=History of Mitsubishi Motors Corporation – FundingUniverse|website=www.fundinguniverse.com|access-date=21. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Mitsubishi Fuso Truck and Bus Corporation, koja proizvodi komercijalne kamione, autobuse i tešku građevinsku opremu, ranije je bila dio Mitsubishi Motorsa, ali je sada odvojena i u vlasništvu je njemačke automobilske korporacije Daimler Truck (iako Mitsubishi i dalje posjeduje mali ulog).

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u Japanu]]</text>
      <sha1>0767jho6otz3bcqnt0fv09ggb4lsv2w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrološki znakovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491235</id>
    <revision>
      <id>3925205</id>
      <parentid>3921991</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3781" sha1="2glei57yvzu02z2pc0t4answ6z9qexg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Astrolog.jpg|mini|Natalna karta]]
'''Astrološki znakovi''' - zapadna [[astrologija]] tumači ljudske sudbine i karakter ljudi u odnosu na položaj nebeskih tijela kao što su [[Sunce]], [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] i druge [[Planeta|planete]] u astrološkim znakovima i kućama, a tačan položaj planeta i kuća izračunava se pomoću vremena i mjesta rođenja određene osobe.

Astrologija je [[pseudonauka]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author1=Sven Ove Hansson|author2=Edward N. Zalta|title=Science and Pseudo-Science|url=http://plato.stanford.edu/entries/pseudo-science/|encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy|access-date=6. 7. 2012|quote=There is widespread agreement for instance that creationism, astrology, homeopathy, Kirlian photography, dowsing, ufology, ancient astronaut theory, Holocaust denialism, Velikovskian catastrophism, and climate change denialism are pseudosciences.}}&lt;/ref&gt; Naučna istraživanja teorijske&lt;ref name=&quot;Vishveshwara&quot;&gt;{{cite book|last=Vishveshwara|title=Cosmic Perspectives: Essays Dedicated to the Memory of M.K.V. Bappu|url=https://archive.org/details/cosmicperspectiv0000unse_y6a3|publisher=Cambridge University Press|year=1989|isbn=978-0-521-34354-1|editor=S.K. Biswas|edition=1. publ.|location=Cambridge, England|editor2=D.C.V. Mallik|editor3=C.V. Vishveshwara}}&lt;/ref&gt; osnove i eksperimentalna provjera tvrdnji&lt;ref name=&quot;Carlson&quot;&gt;{{cite journal|last=Carlson|first=Shawn|year=1985|title=A double-blind test of astrology|url=http://muller.lbl.gov/papers/Astrology-Carlson.pdf|journal=Nature|volume=318|issue=6045|pages=419–425|bibcode=1985Natur.318..419C|doi=10.1038/318419a0|archive-url=https://web.archive.org/web/20190216165705/http://muller.lbl.gov/papers/Astrology-Carlson.pdf|archive-date=16. 2. 2019|access-date=26. 5. 2021|s2cid=5135208|url-status=live}}&lt;/ref&gt; pokazala su da nema naučnu valjanost ili objašnjavajuću moć. Postoje uvjerljivija objašnjenja za očiglednu korelaciju između osobina ličnosti i mjeseci rođenja, kao što je utjecaj sezonskog rođenja kod ljudi.

Prema astrologiji, nebeski fenomeni se odnose na ljudsku aktivnost po principu &quot;kako gore, tako dolje&quot;, tako da se znakovi smatraju karakterističnim načinima izražavanja.&lt;ref&gt;Mayo (1979), p. 35.&lt;/ref&gt; Naučna astronomija je koristila iste sektore ekliptike kao i zapadna astrologija do 19. stoljeća.

Različiti sistemi astrologije trenutno koriste različite pristupe mjerenju i podjeli neba, iako tradicija imena i simbola Zodijaka ostaje uglavnom dosljedna. Zapadna astrologija mjeri od tačaka ravnodnevnice i solsticija (tačke koje se odnose na jednake, najduže i najkraće dane tropske godine), dok hinduistička astrologija mjeri duž ekvatorijalne ravni (sideralna godina).

== Znakovi zodijaka ==
[[Zodijak]] je zamišljeni pojas u nebeskom svodu, sa 360° u obimu i 17° širine, kroz koji se nebeska tijela kreću kada se posmatraju sa Zemlje. Podijeljen je na dvanaest znakova, svaki po 30°. Znakovi imaju simboličko značenje, a imena su dobili po istoimenim sazviježđima.

===Raspored karaktera===
Svakom znaku je dodijeljen planetarni vladar: Ovnom vlada [[Mars]], Bikom [[Venera]], Blizancima [[Merkur]], Rakom Mjesec, Lavom Sunce, Djevicom Merkur, Vagom [[Venera]], Škorpionom Mars, Strijelcem [[Jupiter]], Jarcem [[Saturn]], Vodolijom Saturn i Ribama Jupiter.

=== Vanjski linkovi ===
* [http://www.astro-art.net/kat-2.html Znakovi zodijaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060624101659/http://www.astro-art.net/kat-2.html |date=24. 6. 2006 }} Verzija originalne stranice arhivirano 24. juna 2006 [http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.309.html:377121-Rodjeni-izmedju-dva-horoskopska-znaka Rođen između dva horoskopska znaka]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Astrologija]]</text>
      <sha1>2glei57yvzu02z2pc0t4answ6z9qexg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Samoodbrana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492317</id>
    <revision>
      <id>3925351</id>
      <parentid>3889745</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T11:47:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13700" sha1="c8q8t7v6z2wh3amjndl48ytlzk6i9qp" xml:space="preserve">[[slika:Security baton.jpg|thumb|right|260px| Ova teleskopska čelična sigurnosna palica prodavana je javno u [[Japan]]u (2009.)]]
[[Datoteka: Knee Kick to Groin.jpg|280px|thumb]]
'''Samoodbrana''' je [[protivmjera]] koja uključuje odbranu [[zdravlje|zdravlja]] i dobrobiti samog sebe od [[šteta]].&lt;ref&gt;[http://dictionary.reference.com/browse/self-defense Dictionary.com's Definition of &quot;Self-Defense&quot;]. Dictionary.reference.com. Retrieved on 2012-06-02.&lt;/ref&gt; Upotreba [[pravo na samoodbranu|prava na samoodbranu]] kao pravnog opravdanja za upotrebu [[Sila (zakon)|sile]] u vremenima opasnosti dostupna je u mnogim [[pravo|jurisdikcijama]].&lt;ref name=&quot;Kopel2008&quot;&gt;{{cite journal|last=Kopel|first=David B.|author2=Gallant, Paul|author3=Eisen, Joanne D.|year=2008|title=The Human Right of Self-Defense|url=https://digitalcommons.law.byu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1396&amp;context=jpl|journal=BYU Journal of Public Law|publisher=BYU Law School|volume=22|pages=43–178}}&lt;/ref&gt;

==Fizička==

[[Slika:Bundesarchiv Bild 102-00504, Berlin, Turn- und Sportwoche im Lustgarten.jpg|thumb| Demonstracija [[Ju-Jitsu]] odbrane od [[borba nožem|napada nožem]]. [[Berlin]] 1924.]] 
[[Slika:Bangladeshi Rifles training.jpg|thumbnail|right| Viši oficir za puške [[Bangladeš]]a (lijevo u žuto/zelenoj odjeći) primjenjuje mehaničku kontrolu prednosti/zadržavanje [[Marinci Sjedinjenih Država|marinca Sjedinjenih Država]] tokom demonstracije.]]
Fizička samoodbrana je upotreba fizičke sile za suzbijanje neposredne prijetnje [[nasilje]]m. Takva sila može biti naoružana ili nenaoružana. U oba slučaja, šanse za uspjeh zavise od različitih parametara, koji se odnose na težinu prijetnje s jedne strane, ali i na psihičku i fizičku pripremljenost defanzivca.

===Nenaoružana===

Mnogi stilovi [[borilačke vještine]] praktikuju se za samoodbranu ili uključuju tehnike samoodbrane. Neki stilovi treniraju prvenstveno za samoodbranu, dok se drugi [[borilački sport]]ovi mogu efikasno primijeniti za samoodbranu. Neki borilački sportovi treniraju kako pobjeći iz situacije s nožem ili oružjem ili kako se odbraniti od udarca, dok drugi treniraju kako da napadnu. Kako bi pružile praktičniju samoodbranu, mnoge moderne škole borilačkih vještina sada koriste kombinaciju stilova i tehnika borilačkih vještina i često će prilagoditi trening samoodbrane kako bi odgovarao pojedinim polaznicima.

===Naoružana===
Širok izbor [[oružje|oružja]] može se koristiti za upotrebu u odbrambenom kapacitetu. Najprikladniji zavisi od predstavljene prijetnje, žrtve ili naoadnutog i iskustva branitelja. Zakonska ograničenja također se uvelike razlikuju i utiču na to koje opcije samoodbrane su dostupne za odabir.

Neke jurisdikcije dozvoljavaju da se [[vatreno oružje]] može snositi otvoreno ili [[Skriveno nošenje|skriveno]] izričito u tu svrhu, dok mnoge imaju stroga ograničenja o tome ko može posjedovati vatreno oružje i koje tipove mogu posjedovati. [[Nož]]evi, posebno oni koji su kategorizirani kao [[preklopna oštrica]] („skakavac“ na oprugu), također mogu biti [[Zakonodavstvo o noževima|kontrolisano]], kao i [[palica|palice]], [[biber sprej]] i lični [[oružje sa elektrošokovima|šokovi za omamljivanje]] i [[taseri]]{{snd}} iako neki mogu biti legalni za nošenje sa licencom ili za određene profesije.

Neoštećujući sprejevi za samoodbranu na bazi vode za samoodbranu ili ID-marker]] ili [[SelektaDNL|DNK-marker]] sprejevi koji povezuju osumnjičenog s mjestom zločina, u većini mjesta mogli bi biti legalna za posjedovanje i nošenje.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20141015065332/http://www.kentonline.co.uk/kent/news/branded-a-criminal---red-offende-a85247 Branded a criminal – Red Offender spray is rolled out at Canterbury's nightspots (KentOnLine.co.uk, 13 May 2010)]. Retrieved on 2012-08-05.&lt;/ref&gt;

Svakodnevni predmeti, kao što su [[svjetiljke]], [[bejzbol palice]], [[novine]], [[Privezak za ključeve|privjesci za ključeve]] s ključevima, [[kuhinjsko posuđe]] i ostali [ [alat]]i i [[aerosol |aerosol sprej za kosu]] u kombinaciji sa [[upaljač]]em, također se mogu koristiti kao [[improvizovano oružje]] za samoodbranu.

==== Verbalna samoodbrana ====

[[Verbalna samoodbrana]]  definiše se kao korištenje riječi &quot;za sprječavanje, [[Deeskalacija|deeskalaciju]] ili okončanje pokušaja napada.&quot;&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=dwOxP18guFgC&amp;pg=PA23|title=Self-defense: steps to surviva|author1=Mattingly, Katy|date=juli 2007|publisher=Human Kinetics|isbn=978-0-7360-6689-1|page=2|access-date=28. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Ženska samoodbrana==

Prema ''Victims of Sexual Violence: Statistics on Rainn'', oko &quot;80 posto maloljetnih žrtava bile su žene, a 90 posto žrtava silovanja bile su odrasle žene&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rainn.org/statistics/victims-sexual-violence|title=Victims of Sexual Violence: Statistics {{!}} RAINN|website=rainn.org|access-date=22. 10. 2019|archive-date=6. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160606002010/https://rainn.org/get-information/statistics/sexual-assault-victims|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osim toga, žene od 18 do 34 godine su u visokom riziku od seksualnog napada. Prema istoričarki Wendy Rouse u knjizi ''Her Own Hero: The Origins of Women's Self-Defence Movement'', obuka za samoodbranu žena pojavila se početkom dvadesetog stoljeća u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] paralelno s pokretom za ženska prava i pravo glasa. Ove rane feministkinje nastojale su da podignu svijest o seksualnom uznemiravanju i nasilju sa kojima su se žene suočavale na ulici, na poslu i u kući. One su dovele u pitanje ideju da su muškarci njihovi &quot;prirodni zaštitnici&quot; ističući da su muškarci često počinioci [[nasilja nad ženama]]. Žene su otkrile osjećaj fizičkog i osobnog osnaživanja kroz treninge [[boks]]a i jiu-jitsua. Interesovanje za samoodbranu žena pratilo je naredne talase pokreta za prava žena, posebno sa usponom [[feminizam|feminizma drugog talasa]] 1960-ih i 1970-ih i [[feminizam|feminizma trećeg talasa]] 1990-ih.&lt;ref&gt;Rouse, Wendy Her Own Hero: The Origins of the Women's Self-Defense Movement. New York: New York University Press, 2017. https://nyupress.org/9781479828531/her-own-hero/&lt;/ref&gt; Današnji kursevi osnažene samoodbrane (ESD) fokusiraju se na podučavanje verbalnih i psiholoških, kao i strategija fizičke samoodbrane. ESD kursevi istražuju višestruke izvore rodno zasnovanog nasilja, posebno uključujući njegove veze sa seksizmom, rasizmom i klasizmom. Instruktori za samoodbranu za osnaživanje fokusiraju se na držanje počinitelja odgovornim dok osnažuju žene s idejom da imaju i pravo i sposobnost da se zaštite.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Senn|first1=Charlene Y.|last2=Eliasziw|first2=Misha|last3=Barata|first3=Paula C.|last4=Thurston|first4=Wilfreda E.|last5=Newby-Clark|first5=Ian R.|last6=Radtke|first6=H. Lorraine|last7=Hobden|first7=Karen L.|date=11. 6. 2015|title=Efficacy of a Sexual Assault Resistance Program for University Women|journal=The New England Journal of Medicine|volume=372|issue=24|pages=2326–2335|doi=10.1056/NEJMsa1411131|pmid=26061837|issn=0028-4793|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hollander|first=Jocelyn A.|date=april 2013|title=Does Self-Defense Training Prevent Sexual Violence Against Women?|journal=Violence Against Women|volume=20|issue=3|pages=252–269|doi=10.1177/1077801214526046|pmid=24626766|s2cid=21607932|issn=1077-8012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Thompson|first=Martha E.|date=2013–2014|title=Empowering Self-Defense Training|journal=Violence Against Women|volume=20|issue=3|pages=351–359|doi=10.1177/1077801214526051|pmid=24686126|s2cid=206668145|issn=1077-8012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=McCaughey|first1=Martha|last2=Cermele|first2=Jill|date=2013–2014|title=Guest Editors' Introduction|journal=Violence Against Women|volume=20|issue=3|pages=247–251|doi=10.1177/1077801214526047|pmid=24742868|issn=1077-8012|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Obrazovanje za samoodbranu==
Na časovima samoodbrane sistematski se podučavaju tehnike samoodbrane i preporučeno ponašanje pod prijetnjom nasilja. Komercijalno obrazovanje za samoodbranu dio je [[borilačke vještine|industrije borilačkih vještina]] u širem smislu, a mnogi instruktori borilačkih vještina također drže časove samoodbrane. Dok se za svaki trening borilačkih vještina može tvrditi da ima neke primjene u samoodbrani, kursevi samoodbrane se eksplicitno reklamiraju kao orijentirani na efikasnost i optimizirani prema situacijama kakve se dešavaju u stvarnom svijetu. Mnogi sistemi se podučavaju komercijalno, mnogi su prilagođeni potrebama specifične ciljne publike (npr. odbrana od pokušaja silovanja za žene, samoodbrana za djecu i tinejdžere). Značajni sistemi koji se poučavaju komercijalno uključuju:

* Civilne verzije modernih vojnih [[borba|borbenih]] vještina, kao što su [[Krav Maga]], [[Defendo]], [[SPEAR Sistem|Spear]], [[Systema]]
* Japanski oružani i nenaoružani borbeni umjetnički sistemi koji se direktno podučavaju kao Borci bez sportskog aspekta, također prilagođeni modernom oružju kao što je [[Bujinkan]]
*[[Jujutsu]] i umjetnosti izvedene iz njega, kao što su [[Aikijujutsu]], [[Aikido]], [[Bartitsu]], [[njemački ju-jutsu]], [[Kodokan Goshin Jutsu]].
* [[Model Mugging]]
* Tradicionalni stilovi nenaoružanih borbi kao što su [[karate]], [[kung fu]], [[Hapkido]], [[Pencak Silat]], [[Taekkyeon|Taekkyon]], itd. Ovi stilovi također mogu uključivati takmičenje.
* Tradicionalni stilovi oružanih borbi poput [[Kali]]/[[Eskrima]]/[[Arnis]]. To uključuje takmičarske, kao i oružane i nenaoružane borbe.
* Nenaoružani sistemi orijentisani na ulične borbe, kao što su [[Jeet Kune Do]], [[Kajukenbo]], [[Won Sung Do ®]],&lt;ref&gt;{{cite web |title=Won Sung Do |url=http://www.sdtacwsd.com/ |website=The Won Sung Do Institute |access-date=14. 7. 2022 |archive-date=14. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220714182105/http://www.sdtacwsd.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Kejsi borilački metod]]
* Borilački sportovi, kao što su [[boks]], [[kikboks]], [[Muay Thai]], [[savate]],, [[Sanshou]], [[Taekwondo]], [[judo]], [[brazilski jiu-jitsu]], [[Sambo]] i [[rvanje]].

==Pravni aspekti==

{{Glavni|Pravo na samoodbranu|Samoodbrana u međunarodnom pravu}}
{{Također pogledajte|Samoodbrana u engleskom pravu}}

===Primjena zakona===
U svakom slučaju, može biti teško procijeniti da li je sila bila pretjerana. Odobrenje za prekomjernu silu može biti teško uskladiti sa ljudskim pravima.

Srednji narodni sud [[Foshan]], [[Narodna Republika Kina]] u slučaju iz 2009. presudio je da je ubistvo pljačkaša tokom njegovog pokušaja bijega opravdana samoodbrana jer je &quot;pljačka još uvijek bila u toku&quot; u vrijeme počinjenja.&lt;ref&gt;[http://www.bjreview.com.cn/forum/txt/2009-04/28/content_193066.htm Are There Limits to Self-Defense?] Beijing Review, 28 April 2009.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Državama između 2008. i 2012. otprilike jedan od svakih 38 smrtnih slučajeva povezanih s oružjem (što uključuje ubistva, samoubistva i slučajne smrti) bilo je opravdano ubistvo, prema [[Centar za politiku nasilja]].&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Martelle|first1=Scott|title=Gun and self-defense statistics that might surprise you -- and the NRA|url=http://www.latimes.com/opinion/opinion-la/la-ol-guns-self-defense-charleston-20150619-story.html|access-date=16. 2. 2018|work=Los Angeles Times|date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==

'''Oružana samoodbrana'''
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Zračna puška]]
* [[Balistički nož]]
* [[Palica]] / [[Tonfa]]
* [[Nož za čizme]]
* [[Mesingani zglobovi]]
* [[Klub (oružje)]]
* [[Samostrel]]
* [[CS gas]]
* [[Odbrambena rana]]
* [[Odbrambena upotreba oružja]]
* [[Oružje elektrošokom]]
* [[Sigurnost oružja]]
* [[Pištolj]]
* [[Šuplji metak]]
* [[Nož]] / [[Borbeni nož]]
* [[Laserski pokazivač]]
* [[Lista laserskih aplikacija#Laserski nišan|Laserski nišan]]
* [[Nunchuku]]
* [[Napadno oružje]]
* [[PAVA sprej]]
* [[Suzavac]]
* [[Oružje za ličnu odbranu]]
* [[Riot sačmarica]]
* [[Samoodbrana u međunarodnom pravu]]
* [[Praćka]]
* [[Granata za šokiranje]]
* [[Čakija]]
* [[Taser]]
* [[Nož za bacanje]]
* [[Pištolj za smirenje]]
* [[Rukavica sa utegnutim zglobovima]]
{{div col end}}

'''Nenaoružana samoodbrana'''
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Sistem protiv krađe]]
* [[Oklopna kola]]
* [[Balistički prsluk|Oklop]]
* [[Tjelohranitelj]]
* [[Sajber samoodbrana]]
* [[Digitalna samoodbrana]]
* [[Sigurnost vrata]]
* [[Zatvorena zajednica]]
* [[GPS jedinica za praćenje]]
* [[Pas čuvar]]
* [[Borba prsa u prsa]]
* [[Provalni alarm]]
* [[Peronealni štrajk]]
* [[Lični alarm]]i
* [[Fizička sigurnost]]
* [[Sigurna soba]]
* [[Sigurni telefon]]
* [[Televizija zatvorenog kruga|Sistemi video nadzora]]
{{div col end}}

'''Pravni i moralni aspekti'''
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Odbrana pretučene žene]]
* [[Doktrina zamka]]
* [[Skriveno nošenje]]
* [[Ustavni prijenos]]
* [[Dužnost povlačenja]]
* [[Zona bez oružja]]
* [[Politika oružja]]
* [[Politika oružja u Sjedinjenim Državama]]
* [[Opravdano ubistvo]]
* [[Princip neagresije]]
* [[Open Carry]]
* [[Razumna sila]]
* [[Samoodbrana u međunarodnom pravu]]
* [[Samoodržanje]]
* [[Zakon o postojanju]]
* [[Upotreba sile]]
* [[Okretanje drugog obraza]]
{{div col end}}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==

{{Wiktionary}}{{Commons category|Self-defence}}
{{Wikiquote}}

{{Borilačke vještine}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Self-Defense}}
[[Kategorija:Samoodbrana| ]]
[[Kategorija:Nasilje]]</text>
      <sha1>c8q8t7v6z2wh3amjndl48ytlzk6i9qp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Panasko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>493805</id>
    <revision>
      <id>3925324</id>
      <parentid>3923580</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T23:26:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled članka */ novi odlomak</comment>
      <origin>3925324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113756" sha1="quekn7dmjk6rg2ec7e06q4bz94vw3sk" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],
Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>quekn7dmjk6rg2ec7e06q4bz94vw3sk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925325</id>
      <parentid>3925324</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T23:26:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3925325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113757" sha1="rh7otv50n3cyxv6uusesdhclxif55lk" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],

Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>rh7otv50n3cyxv6uusesdhclxif55lk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925337</id>
      <parentid>3925325</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T05:15:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled članka */ odgovor</comment>
      <origin>3925337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113875" sha1="6m5b2l05hp55k6s4ota4cby9yhdmy2t" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],

Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)

:Završeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:15, 17 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>6m5b2l05hp55k6s4ota4cby9yhdmy2t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925338</id>
      <parentid>3925337</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T06:09:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled članka */ odgovor</comment>
      <origin>3925338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114020" sha1="g8gtj8y0rx4ndrfqy9xgugmpinfxbkn" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],

Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)

:Završeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::Hvala velika [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:09, 17 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>g8gtj8y0rx4ndrfqy9xgugmpinfxbkn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925349</id>
      <parentid>3925338</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T10:15:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled članka */ odgovor</comment>
      <origin>3925349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114350" sha1="l7cmg5xnq73pwe4w17kmvmdiaka6y3d" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],

Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)

:Završeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::Hvala velika [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:09, 17 septembar 2026 (CEST)
:::Sad i ti imaš mogućnost pregleda. Čestitam na tome.
:::Postoji jedan dobar alat za prikaz nepregledanih stranica/izmjena kojima možeš pristupiti [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje], pa pogledaj.
:::pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:15, 17 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>l7cmg5xnq73pwe4w17kmvmdiaka6y3d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925352</id>
      <parentid>3925349</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T11:47:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled članka */ odgovor</comment>
      <origin>3925352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114626" sha1="9gp12q8vw5wmivuhgsfvlrlan22dlu1" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],

Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)

:Završeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::Hvala velika [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:09, 17 septembar 2026 (CEST)
:::Sad i ti imaš mogućnost pregleda. Čestitam na tome.
:::Postoji jedan dobar alat za prikaz nepregledanih stranica/izmjena kojima možeš pristupiti [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje], pa pogledaj.
:::pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::::Hvala velika na ukazanom povjerenju, baš sam se obradovala. Hvala i na dijeljenju informacija vezanih za alat, protaberim ga. Lijep pozdrav, [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:47, 17 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>9gp12q8vw5wmivuhgsfvlrlan22dlu1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Filozofija obrazovanja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>494944</id>
    <revision>
      <id>3925257</id>
      <parentid>3899645</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:17:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="277" sha1="f5ykh4kjzl0ggtiurcnwcib5p403hca" xml:space="preserve">{{commonscat|Philosophy of education}}

{{Kategorija|Filozofija obrazovanja}}

[[Kategorija:Obrazovanje|Filozofija]]
[[Kategorija:Socijalna filozofija|Filozofija obrazovanja]]
[[Kategorija:Filozofija društvenih nauka|Obrazovanje]]
[[Kategorija:Teorija obrazovanja|Filozofija]]</text>
      <sha1>f5ykh4kjzl0ggtiurcnwcib5p403hca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oleksandra Matvijčuk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497955</id>
    <revision>
      <id>3925332</id>
      <parentid>3903989</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T01:04:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11324" sha1="5y9jjjd0g2elt28ndn45d8r6txzkiu1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Oleksandra Matvijčuk
| slika                  = Oleksandra Matviichuk - 2022 (cropped).jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = Олександра В’ячеславівна Матвійчук
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja |1983|10|8}}
| mjesto_rođenja         = [[Bojarka]], [[Kijev]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = Ukrajinka
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Advokatica, aktivistica
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Oleksandra Matvijčuk''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Олександра В’ячеславівна Матвійчук) [[Ukrajina|ukrajinski]] je borac za [[ljudska prava]] i liderka civilnog društva sa sjedištem u [[Kijev]]u. Na čelu je neprofitne organizacije Centar za građanske slobode i zalaže se za demokratske reforme u svojoj zemlji i regiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.coalitionfortheicc.org/oleksandra-matviychuk-ukraine|title=Oleksandra Matviychuk – Ukraine |publisher= Coalition for the International Criminal Court|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Pohađala je Nacionalni univerzitet &quot;Taras Ševčenko&quot; u Kijevu, a diplomirala je 2007. stekavši zvanje magistrice [[pravo|prava]]. Godine 2017. je postala prva žena koja je učestvovala u ukrajinskom programu za nove lidere [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fsi.stanford.edu/content/ukrainian-emerging-leaders-cohort-2017-18|title=Ukrainian Emerging Leaders Cohort 2017-18|website=fsi.stanford.edu|language=en|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://civilmplus.org/fr/experts/oleksandra-matviichuk/|title=Oleksandra Matviichuk {{!}} CivilMPlus|date=27. 4. 2018|language=fr|access-date=17. 8. 2021|archive-date=4. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604182333/https://civilmplus.org/fr/experts/oleksandra-matviichuk/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Počela je raditi za neprofitnu organizaciju Centar za građanske slobode 2007, kada je i osnovana.&lt;ref name=&quot;freiheitMatviichuk&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/meet-oleksandra-matviichuk-ukraine|title= Meet Oleksandra Matviichuk from Ukraine|last= Todorov|first= Svetoslav|date= 14. 2. 2022|publisher= [[Fondacija &quot;Friedrich Naumann&quot;]]|language= en-UK|access-date= 7. 10. 2022|archive-date= 10. 12. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221210095244/https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/meet-oleksandra-matviichuk-ukraine|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. postaje članica Savjetodavnog vijeća pri komesarijatu za ljudska prava ukrajinskog parlamenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zakon.rada.gov.ua/go/v06_8715-12|title=Про створення консультативної ради|website=Офіційний вебпортал парламенту України|language=uk|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ned.org/women-pursue-a-democratic-future-for-ukraine-message-from-oleksandra-matviychuk/|title=Women Pursue a Democratic Future for Ukraine|date=7. 3. 2022|website=National Endowment for Democracy|language=en-US|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Nakon nasilnog gušenja mirnih demonstracija na [[Trg nezavisnosti u Kijevu|Trgu nezavisnosti u Kijevu]] 30. novembra 2013, koordinirala je građansku inicijativu Euromajdan SOS, čija je svrha bila pružanje pravne pomoći žrtvama Euromajdana u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima, kao i prikupljanje i analiza informacija radi zaštite demonstranata i pružanje privremenih procjena situacije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://maidanmuseum.org/storinka/yevromaydan-sos|title=Євромайдан SOS|website=maidanmuseum.org|language=uk|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Otad je vodila više međunarodnih mobilizacijskih kampanja za oslobađanje političkih zatvorenika, kao što su kampanja &quot;#letmypeoplego&quot; i globalna akcija &quot;#SaveOlegSentsov&quot; za oslobađanje ilegalno zatvorenih ljudi u [[Rusija|Rusiji]] i na okupiranom [[Krim]]u i u [[Donbas]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://religiousfreedom.in.ua/public/en/secretariat/co-coordinator|title=Oleksandra Matviichuk|website=religiousfreedom.in.ua|access-date=17. 8. 2021|archive-date=7. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007101916/https://religiousfreedom.in.ua/public/en/secretariat/co-coordinator|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Autorica je niza izvještaja raznim tijelima [[Ujedinjene nacije|UN-a]], [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE-a]] i nekoliko podnesaka [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnom krivičnom sudu]] u [[Den Haag]]u.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://summit.yihr.org/speaker/oleksandra-matviichuk/|title=Oleksandra Matviichuk|publisher=Skopje Youth Summit|language=en-US|access-date=17. 8. 2021|archive-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009012416/https://summit.yihr.org/speaker/oleksandra-matviichuk/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. juna 2021. nominirana je u [[Komitet Ujedinjenih nacija protiv mučenja]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CAT/Pages/Elections2021.aspx|title=18th Meeting of States parties - Elections 2021|website=www.ohchr.org|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; i ušla u historiju kao prva žena kandidat Ukrajine za UN.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://minjust.gov.ua/news/ministry/ogoloshennya-pro-rezultati-doboru-kandidata-dlya-visunennya-na-obrannya-chlenom-komitetu-oon-proti-katuvan|title=Оголошення про результати добору кандидата для висунення на обрання членом комітету ООН проти катувань|date=4. 6. 2021|website=minjust.gov.ua|language=ru|access-date=1. 4. 2022|archive-date=9. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210609092808/https://minjust.gov.ua/news/ministry/ogoloshennya-pro-rezultati-doboru-kandidata-dlya-visunennya-na-obrannya-chlenom-komitetu-oon-proti-katuvan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kandidovala se na platformi za ograničavanje [[nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] u sukobima.

Između [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] i 2022. fokusirala se na dokumentovanje [[Ratni zločin|ratnih zločina]] tokom rata u [[Donbas]]u. Susrevši se s tadašnjim [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednikom]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] [[Joe Biden|Joeom Bidenom]] 2014, založila se za veću podršku u oružju kako bi se okončao rat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/ukraine-biden-russian-war-crimes-putin-b2046018.html|title=Activist who met Biden in 2014 says 'Putin war crimes could have been stopped'|date=29. 3. 2022|work=[[The Independent]]|language=en|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu 2022.]] pojavila se u brojnim međunarodnim medijima kako bi predstavljala ukrajinsko civilno društvo, posebno u vezi s pitanjima koja se odnose na interno raseljena lica i ratne zločine, kao i druga pitanja ljudskih prava. Prema [[Foreign Policy]]ju, zalagala se za stvaranje posebnog &quot;hibridnog suda&quot; koji bi istraživao pitanja ratnih zločina i kršenja ljudskih prava zbog velikog broja pitanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://foreignpolicy.com/2022/06/10/ukraines-nuremberg-moment-amid-flood-of-alleged-russian-war-crimes/|title=Ukraine's 'Nuremberg Moment' Amid Flood of Alleged Russian War Crimes|last=Mackinnon|first=Robbie Gramer, Amy|publisher=[[Foreign Policy]]|language=en-US|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pozvala je da se [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]] i ruskim vojnicima sudi na specijalnom sudu za rusku invaziju na Ukrajinu, navodeći da bi to moglo imati efekt zastrašivanja za &quot;brutalnost kršenja ljudskih prava koja ruske trupe čine&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rankin |first= Jennifer |date=27. 2. 2023|title=Ukrainian Nobel peace laureate calls for special tribunal to try Putin|language=en-GB|work=[[The Guardian]] |url= https://www.theguardian.com/world/2023/feb/27/ukrainian-nobel-peace-laureate-oleksandra-matviichuk-calls-for-special-tribunal-to-try-vladimir-putin|access-date=27. 2. 2023|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
* 2007: Nagrada &quot;Vasil Stus&quot;, ukrajinski centar PEN Internationala&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Zayec|first1=Serhij|url=https://books.google.com/books?id=FRTqCAAAQBAJ&amp;pg=PA75|title=The Fear Peninsula: Chronicle of Occupation and Violation of Human Rights in Crimea |last2=Matvijčuk |first2=Oleksandra |last3=Pečončik|first3=Tetjana|last4=Sviridova|first4=Darija|last5=Skripnik|first5=Olga|date=20. 4. 2015|publisher=Crimea is Ukraine|language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2015: Nagrada za demokratiju i ljudska prava &quot;Sjur Lindebrække&quot;, koju dodjeljuje norveška politička stranka desnog centra Høyre&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://humanrightshouse.org/articles/awarded-for-human-rights-efforts-in-ukraine/|title=Awarded for human rights efforts in Ukraine|date=24. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;
* 2016: Nagrada &quot;Branilac demokratije&quot;, Parlamentarna skupština OSCE-a&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://osce.usmission.gov/ukrainian-activist-oleksandra-matviychuk-receives-democracy-defender-award/|title=Ukrainian Activist Oleksandra Matviychuk Receives Democracy Defender Award|date=24. 2. 2016|website=U.S. Mission to the OSCE|language=en-US|access-date=17. 8. 2021|archive-date=30. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230330164735/https://osce.usmission.gov/ukrainian-activist-oleksandra-matviychuk-receives-democracy-defender-award/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://editorials.voa.gov/a/ukrainian-wins-democracy-defender-award/3224330.html|title=Ukrainian Wins Democracy Defender Award|website=VOA|language=en|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
* 2017: Nagrada &quot;Hrabre žene Ukrajine&quot; od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.euam-ukraine.eu/news/opinion/citizens-need-to-hold-power-to-account-because-even-an-angel-can-turn-into-the-devil/|title=Citizens need to hold power to account because 'even an angel can turn into the devil' — EUAM Ukraine|date=2. 7. 2020|language=en-GB|access-date=17. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ua.usembassy.gov/remarks-ambassador-yovanovitch-honoring-ukrainian-women-courage-event/|title=Remarks by Ambassador Yovanovitch at the &quot;Honoring Ukrainian Women of Courage&quot; Event|date=31. 3. 2017|website=U.S. Embassy in Ukraine|language=en-US|access-date=17. 8. 2021|archive-date=2. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210602230627/https://ua.usembassy.gov/remarks-ambassador-yovanovitch-honoring-ukrainian-women-courage-event/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* 2021: Kandidat Ukrajine za Komitet UN-a protiv mučenja&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* 2022: Nagrada za ispravan život

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Matvijčuk, Oleksandra}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bojarka]]
[[Kategorija:Ukrajinski advokati]]
[[Kategorija:Ukrajinski aktivisti]]</text>
      <sha1>5y9jjjd0g2elt28ndn45d8r6txzkiu1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tartu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498354</id>
    <revision>
      <id>3925246</id>
      <parentid>3900246</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:15:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7388" sha1="d0pcldc2rbwrnfsbkpc6b4ot5d8fn7p" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                             = Tartu
| naselje_vrsta                   = Grad
| slika                           = {{multiple image
| border                          = infobox
| total_width                     = 280
| image_style                     = border:1;
| perrow                          = 1/2/2/
 |image1                          = Tartu kesklinn.jpg
 |image2                          = Heart of Tartu.jpg
 |image3                          = Eesti Rahva Muuseumi peahoone 13.jpg 
 |image4                          = Tartu Ülikooli peahoone 2012.jpg
 |image5                          = Tartu Raekoja platsi vaade.jpg
}}
| slika_opis                      = Odozgo: Pogled na Tartu sa rijeke [[Emajõgi]], stari grad Tartu, [[Estonski nacionalni muzej]], [[Univerzitet u Tartuu]], [[Raekoja plats|Trg gradske vijećnice]]
| nadimak                         = Glavni grad južne Estonije&lt;ref name=&quot;visitsouthestonia&quot;&gt;{{cite web|url=https://visitsouthestonia.com/en/destinations/tartu-city/|title=Tartu city|publisher=Visit South Estonia|access-date=24. 2. 2022|archive-date=24. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224095624/https://visitsouthestonia.com/en/destinations/tartu-city/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ecb&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ecb.ee/destination/tartu/|title=Tartu – European Capital of Culture 2024|publisher=Estonian Convention Bureau (ECB)|access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
| moto                            = ''Heade mõtete linn''&lt;br/&gt;(&quot;Grad dobrih misli&quot;)
| pushpin_karta                   = Estonija
| koordinate                      = {{Coord|58|23|N|26|43|E|region:EE|display=inline,title}}
| podjela_vrsta                   = Država
| podjela_ime                     = {{ZD|EST}} [[Estonija]]
| podjela_vrsta1                  = [[Okruzi Estonije|Okrug]]
| podjela_ime1                    = [[Okrug Tartumaa|Tartu okrug]]
| podjela_vrsta2                  = [[Općine u Estoniji|Općine]]
| podjela_ime2                    = [[Tartu (gradska opština)|Tartu]]
| uspostavljanje_naslov           = Prvo spominjanje
| uspostavljanje_datum            = ca. 1030.
| površina_ukupno                 = 38.80
| površina_zemlje                 = 37.9
| površina_vode                   = 1.3
| nadmorska_visina                = 57.2
| stanovništvo_fusnote            = &lt;ref name=&quot;RV0240&quot;&gt;Population of Tartu city as a settlement unit, excluding population of other settlement units of the municipality of Tartu city. [https://andmed.stat.ee/en/stat/RV0240 Population by sex, age and place of residence after the 2017 administrative reform, 1 January]. Statistics Estonia.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_datum              = 2023
| stanovništvo_ukupno             = 97435
| stanovništvo_gustoća            = auto
| vremenska_zona1                 = EET
| utc_ofset1                      = +2
| vremenska_zona1_DST             = EEST
| utc_ofset1_DST                  = +3
| poštanski_broj_vrsta            = [[Poštanski broj]]
| poštanski_broj                  = 50050 do 51111
| veb-sajt                        = {{URL|https://tartu.ee/en}}&lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| slika_zastava                   = Flag of Tartu, Estonia.svg
| slika_štit                      = Tartu coat of arms.svg
}}
'''Tartu''' je drugi po veličini grad u [[Estonija|Estoniji]] nakon [[Tallinn]]a. Tartu ima 97.435 stanovnika (popis 2023).&lt;ref name=&quot;RV0240&quot;/&gt; Nalazi se 186 kilometara jugoistočno od glavnog grada Talina i 245 kilometara sjeveroistočno od [[Riga|Rige]], [[Latvija]]. Tartu leži na rijeci [[Emajõgi]], koja povezuje dva najveća jezera u Estoniji, jezero [[Võrtsjärv]] i jezero [[Peipus]]. Od početka 13. vijeka do kraja 19. vijeka Tartu je u većem dijelu svijeta bio poznat po svom historijskom imenu '''Dorpat''', koje je imalo više varijanata.

Tartu, najveći urbani centar južne Estonije, često se smatra &quot;intelektualnim glavnim gradom&quot; zemlje,&lt;ref name=&quot;visitsouthestonia&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ecb&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.estlandia.de/en/tourism-estonia/cities/tartu.html Tartu – the intellectual centre of Estonia] estlandia.de&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jonathan Bousfield ''The Rough Guide to Estonia, Latvia &amp; Lithuania''. Rough Guides UK. [https://books.google.com/books?id=hXu0BgAAQBAJ&amp;dq=tartu%20intellectual%20centre%20of%20estonia&amp;pg=PA126 Page 126]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sergey Chernov. [https://themoscowtimes.com/articles/tartu-estonias-intellectual-and-theater-capital-20396 Tartu: Estonia's Intellectual and Theater Capital] [[The Moscow Times]], Dec. 24 2012&lt;/ref&gt; posebno zato što je dom najstarijeg i najpoznatijeg [[Univerzitet u Tartuu|univerziteta]] u zemlji (osnovan 1632).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://visittartu.com/why-tartu |title=Why Tartu?{{!}}Visit Tartu |access-date=17. 4. 2023 |archive-date=13. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200513203331/https://visittartu.com/why-tartu |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;M. Mets &amp; R. Raudsepp: Baltic Piling. CRC Press, 2013. {{ISBN|9780415643344}}.&lt;/ref&gt; U Tartuu se nalazi i [[Vrhovni sud Estonije]], Ministarstvo obrazovanja i istraživanja, [[Estonski nacionalni muzej]] i najstarije pozorište na estonskom jeziku [[Vanemuine]]. U ovom gradu je rodno mjesto muzičkog festivala [[Laulupidu]].

Tartu je bio [[Evropski glavni grad kulture|Evropski glavni grad kulture 2024]].&lt;ref name=&quot;ecb&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.kul.ee/en/ministry-news-and-contact/international-cooperation-and-european-union/european-capital-culture European Capital of Culture 2024] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230906181814/https://www.kul.ee/en/ministry-news-and-contact/international-cooperation-and-european-union/european-capital-culture |date=6. 9. 2023 }} — Ministry of Culture&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.visitestonia.com/en/why-estonia/tartu-european-capital-of-culture-2024 Tartu – European Capital of Culture 2024] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211019073122/https://www.visitestonia.com/en/why-estonia/tartu-european-capital-of-culture-2024 |date=19. 10. 2021 }} – Visit Estonia&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tartu.ee/en/tartu-european-capital-of-culture-2024 Tartu – European Capital of Culture 2024] – Tartu.ee&lt;/ref&gt;

== Etmologija ==
Otkako je Estonija postala nezavisna država 1918, ''Tarto'' je bilo jedino ime u službenoj upotrebi, ali tokom historije ovog grada bilo je i raznih naziva za njega u drugim jezicima. Većina njih u konačnici potječe od najranijeg potvrđenog oblika, estonskog ''Tarbatu''. Na [[njemački jezik|njemačkom]], [[švedski jezik|švedskom]] i [[poljski jezik|poljskom]] jeziku grad je bio ponekad nazivan ''Dorpat'' to je trajalo do kraja 20. vijeka, varijanta ''Tarbatu''. Na [[ruski jezik|ruskom]] jeziku grad je bio poznat kao ''Юрьев'' (Jur'jev, po Juriju, krsno ime velikog kneza Jaroslava I Mudrog) i kao ''Derpt'' (Derpt, iz njemačke varijante Dorpata). Na [[latvijski jezik|latvijskom]] jeziku nazivan je varijantom ''Tērbata'', a govornici [[finski jezik|finskog]] koriste toponim ''Tartto''. Tartu leži na rijeci Emajõgi čije ime ema jõgi u prevodu na moderni estonski znači &quot;majka rijeka&quot;.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://tartu.ee Grad Tartu]
* [http://www.visittartu.com/?set_lang_id=2 Vebsajt za turizam]
* [http://www.ut.ee/en Univerzitet Tartu]
* [http://meteo.physic.ut.ee/?lang=en Vrijeme u Tartu]

[[Kategorija:Tartu]]
[[Kategorija:Gradovi u Estoniji]]</text>
      <sha1>d0pcldc2rbwrnfsbkpc6b4ot5d8fn7p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nüzhet Gökdoğan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503315</id>
    <revision>
      <id>3925328</id>
      <parentid>3828514</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T00:14:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9346" sha1="r8pidalg5zz5kw42ymhovb8gvy02bk2" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Nüzhet Gökdoğan
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1910|8|14}}
| mjesto_rođenja          = [[Konstantinopolj]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2003|4|24|1910|8|14}}
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = [[Astronomija]], [[matematika]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Hatice Nüzhet Gökdoğan''' (14. august 1910. – 24. april 2003.) bila je [[turska]] [[astronom]]kinja, [[matematičar]]ka i [[akademik]]inja. Nakon studija matematike i astronomije u [[Francuska|Francuskoj]] kao mlada odrasla osoba, Gökdoğan se pridružila fakultetu [[Univerzitet u Istanbulu|Univerziteta u Istanbulu]] 1934. i završila svoj doktorat. Izabrana je za dekanicu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1954, postavši prva Turkinja koja je radila kao dekanica univerziteta, a kasnije je postavljena za predsjedavajuću odsjeka za astronomiju, značajno proširivši kapacitete svog odsjeka i radeći na poboljšanju nacionalne i međunarodne saradnje između astronoma.

Gökdoğan je suosnivačica [[Tursko matematičko društvo|Turskog matematičkog društva]], [[Turske astronomska asocijacija|Turske astronomske asocijacije]] i [[Tursko univerzitetsko udruženje žena|Turskog univerzitetskog udruženja žena]]. Bila je prva nacionalna predstavnica Turske u [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodnoj astronomskoj uniji]] (IAU) i prva je turska astronomkinja.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Rođena je 14. augusta 1910. u Istanbulu (tadašnjem Carigradu).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Symposium|first=International Astronomical Union|url=https://books.google.com/books?id=TMj8WL8lxNAC&amp;q=N%C3%BCzhet+G%C3%B6kdo%C4%9Fan+astronomer&amp;pg=PR26|title=The Carbon Star Phenomenon|date=2000|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=978-0-7923-6346-0|pages=xxvi-xxvii|language=en}}&lt;/ref&gt; Njena majka se zvala Nebihe Hanım, dok je njen otac bio Mehmet Zihni Toydemir, general-major.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title=Nüzhet Gökdoğan|url=http://www.biyografya.com/biyografi/14944|access-date=18. 10. 2020|website=Biyografya|language=en}}&lt;/ref&gt;

U kasnim tinejdžerskim godinama, dobila je stipendiju za studiranje u Francuskoj; upisala je [[Univerzitet u Lyonu]] i 1932. završila dodiplomski studij matematike. Bila je jako zainteresovana za astronomiju i kasnije je studirala fiziku na [[Univerzitet u Parizu|Univerzitetu u Parizu]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; gdje je dobila ''Diplome d'Etudes Superieures''.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|date=16. 10. 2018|title=PROF. DR. NÜZHET GÖKDOĞAN|url=https://www.ntboxmag.com/2018/10/16/prof-dr-nuzhet-gokdogan/|access-date=19. 10. 2020|website=NTBOX Magazin|language=tr|archive-date=20. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020174955/https://www.ntboxmag.com/2018/10/16/prof-dr-nuzhet-gokdogan/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Zatim je završila staž na [[Pariska opservatorija|Pariskoj opservatoriji]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Karijera ==
Vrativši se u Tursku 1934.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; prijavila se za rad u [[Opservatorija Kandilli|Opservatoriji Kandilli]], ali je odbijena jer direktor nije želio da žena radi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Umjesto toga, pridružila se [[Univerzitet u Istanbulu|Univerzitetu u Istanbulu]] kao profesorica na Odsjeku za astronomiju. Bila je prva žena članica Prirodno-matematičkog fakulteta. Doktorirala je tri godine kasnije, podnijevši disertaciju pod naslovom ''Contribution aux recherches sur l'existence d'une matière obscure interstellaire homogène autour du soleil'' (Prilog istraživanju postojanja homogene međuzvjezdane tamne tvari oko Sunca).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Njena disertacija je zabilježena kao prva doktorska teza završena na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Istanbulu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Godine 1948. postala je redovni profesor na univerzitetu,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; a također je suosnivačica Turskog matematičkog društva.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Bila je jedan od trinaest osnivača. {{cite web | url = https://tmd.org.tr/general-information/ | access-date = 14. 8. 2023 | publisher = Turkish Mathematical Society | title = General Information - Founders}}&lt;/ref&gt; Bila je predsjednica Turske unije soroptimista ranih 1950-ih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|date=30. 4. 1952|title=U.S. Visitor Turkey's Only Astronomer|pages=7|work=Fremont Tribune|url=https://www.newspapers.com/clip/61434829/us-visitor-turkeys-only-astronomer/|access-date=20. 10 2020|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon što je 1954. izabrana za dekana naučnog fakulteta Univerziteta u Istanbulu, postala je prva Turkinja koja je služila kao dekan univerziteta.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Iste godine je bila jedan od osnivača Turske astronomske asocijacije, a naredne dvije decenije bila je predsjednica tog udruženja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|last=Ekşi|first=Elçin|date=11. 3. 2020|title=Nüzhet Gökdoğan|url=https://www.bilimma.com/nuzhet-gokdogan-ilk-kadin-gokbilimci/|access-date=17. 10. 2020|website=Bilimma Bilim Haberleri|language=tr|archive-date=28. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128220812/https://www.bilimma.com/nuzhet-gokdogan-ilk-kadin-gokbilimci/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1958. imenovana je za predsjedavajuću Odsjeka za astronomiju na Univerzitetu u Istanbulu, a tu je ulogu obavljala do kraja svog profesorskog rada. Naporno je radila na proširenju odjela, postepeno povećavajući broj osoblja sa 5 na 18, a razvila je niz novih programa saradnje sa [[opservatorija]]ma u [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Napisala je uvodne udžbenike iz astronomije i [[Spektroskopija|spektroskopije]] za učenike turskih srednjih škola.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Također je bila suosnivačica Turskog univerzitetskog udruženja žena,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; i više puta je bila njegova predsjednica.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Bila je članica [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] (IAU),&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; a 1961. je postala prva nacionalna predstavnica Turske u IAU.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U augustu 1961. predstavljala je Tursku kao delegat na konferenciji IAU u [[Berkeley]]ju u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=6. 9. 1961|title=Turkish Women Delegates to Astronomical Conference|url=https://books.google.com/books?id=TB87AQAAIAAJ&amp;q=N%C3%BCzhet+G%C3%B6kdo%C4%9Fan+astronomer&amp;pg=RA24-PA6|journal=News from Turkey|location=New York, NY|publisher=Turkish Information Office|volume=14|issue=36|pages=2|language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom svog boravka u IAU, učestvovala je u dvije komisije o &quot;teoriji zvjezdane atmosfere&quot; i &quot;sunčevom zračenju i strukturi&quot;.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|title=Nüzhet Gökdoğan|url=https://www.iau.org/administration/membership/individual/1830/|access-date=17. 10. 2020|website=International Astronomical Union|language=en|archive-date=20. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020194829/https://www.iau.org/administration/membership/individual/1830/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Organizovala je niz nacionalnih i međunarodnih astronomskih simpozija u Turskoj. Jedan od ovih događaja kasnih 1970-ih je zaslužan za jačanje šireg interesa za izgradnju nove nacionalne opservatorije.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Penzionisala se sa Univerziteta u Istanbulu 1980.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Privatni život ==
Udala se za [[Mukbil Gökdoğan]],&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; koji je bio profesor arhitekture&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; i bivši ministar javnih radova.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Imali su dvoje djece, od kojih su oboje odrasli i postali univerzitetski profesori.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|title=Nüzhet Gökdoğan|url=https://www.tad.org.tr/ani-defteri/nuzhet-gokdogan|access-date=17. 10. 2020|website=Turkish Astronomical Society|language=tr|archive-date=12. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210212155314/https://www.tad.org.tr/ani-defteri/nuzhet-gokdogan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mukbil je umro 1992,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; dok je Gökdoğan umrla 24. aprila 2003.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Naslijeđe ==
[[Google Doodle]] je objavljen 14. augusta 2023. povodom proslave 113. rođendana Gökdoğan.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Google'dan Prof. Dr. Nüzhet Gökdoğan'a özel &quot;Doodle&quot; | website=Anadolu Ajansı | date=14. 8. 2023 | url=https://www.aa.com.tr/tr/bilim-teknoloji/googledan-prof-dr-nuzhet-gokdogana-ozel-doodle/2967111 | language=tr | access-date=14. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak astronoma]]
* [[Spisak astronomkinja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nüzhet Gökdoğan}}

{{DEFAULTSORT:Gökdoğan, Nüzhet}}
[[Kategorija:Turski astronomi]]
[[Kategorija:Turski matematičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1910.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]
[[Kategorija:Biografije, Istanbul]]</text>
      <sha1>r8pidalg5zz5kw42ymhovb8gvy02bk2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ambrogio Lorenzetti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524988</id>
    <revision>
      <id>3925330</id>
      <parentid>3922442</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T00:41:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3925330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18806" sha1="amp78iyup9gk5xp5v9eqte7xe1q8eha" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Ambrogio Lorenzetti
| slika             = 013 le vite, ambrogio lorenzetti.jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = oko 1290.
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 9. juni 1348.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = &quot;[[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]]&quot;, &quot;[[Predstavljanje u hramu (Ambrogio Lorenzetti)|Predstavljanje u hramu]]&quot; 
| utjecao           = [[Bartolomeo Bulgarini]]
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Ambrogio Lorenzetti''' (oko 1290. – 1348.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1317. i 1348. Zajedno sa starijim bratom [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]], zajedno sa starijim bratom Pietrom, [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 7. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija sijenska škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Siena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima.

[[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba &quot;novog životnog stila&quot; (&quot;dolce stil nuovo&quot;) [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] &quot;romana&quot; (&quot;novelle&quot;). [[Italijanska umjetnost]] svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti.

Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti sigurno su se činile epohalnim za građane Siene.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;&gt;''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Madona di Vico l'Abate ===
[[Datoteka:Lorenzetti Amb. madonna-and-child-1319г.jpg|thumb|200px|desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, Crkva Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]], provincija Firenca, 1319.]]

Prvo potpisano djelo ovog umjetnika je &quot;''Madona s djetetom''&quot;, urađeno za Crkvu Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]]. Urađeno je 1319. a sada je izloženo u [[Muzej San Casciano|Muzeju San Casciana]] i smatra se najranijim djelom koje se pripisuje Ambrogiju Lorenzettiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgallery.org.uk/artists/ambrogio-lorenzetti|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= nationalgallery..org.uk|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; 
Prikazuje sve komponente njegove umjetnosti: bizantijska umjetnost, plastičnost sijenskog [[duecento]] reljefa i dinamizam [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Slika posjeduje veliku monumentalnost, a iako je stil u potpunosti sijenski, dizajn ukazuje na veliku pažnju prema djelima firentinskih savremenika.&lt;ref name= &quot;AL&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/governme/1abate.html|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= wga.hu|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

Slika na panelu potpuno se razlikuje od ranijeg djela &quot;''Maestà''&quot; (na istu temu &quot;Madona s djetetom&quot;) Duccia di Buoninsegne, toliko da sugerira da za razliku od svog brata Pietra Lorenzettija i Simonea Martinija, Ambrogio se nije školovao u Ducciovoj radionici. Prisutnost ovog djela u selu blizu [[Firenca|Firence]] i kasniji dokazi da je Ambrogio živio u okolini ovog grada barem do 1332. također sugeriraju da je on, iako rodom iz Siene, dobio obuku bližu onoj [[Giotto di Bondone|Giotta]] i firentinskog kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]], što je vidljivo u čvrstoći figura. Udaljenost od slikarskog stila Giotta i njegovih sljedbenika ostaje znatna, što umjetnika još više udaljava od [[Firentinska škola|firentinske škole slikarstva]] i doprinosi pojavi zaista originalnih stilskih osobina u umjetnosti Ambrogia Lorenzettija od njegovih najranijih dana.

U ovom djelu, crte lica Madone i djeteta nisu baš mekane, dok figure imaju statuarno i snažno prisustvo,  odražavajući statue Arnolfa di Cambija. Prikaz Madone je frontalan, urađen na bizantijski način, te podsjeća na djela iz druge polovine 13. vijeka. Neki stručnjaci čak su iznijeli hipotezu da je mecena eksplicitno tražio od umjetnika da se pozove na stil tog vremena. Madonin ogrtač prikazan je u punoj boji i s malo detalja u naborima draperije. Lica imaju slab [[kjaroskuro]] (raspored sjene i svjetlosti na slici), a prijestolje je jednostavna, ugaona drvena stolica s geometrijskim ukrasima, ali je arhitektura svedena na minimum. To su vjerovatno bila početna stilska ograničenja mladog slikara koji će kasnije doživjeti veliku evoluciju.

Već na ovom ranom panelu uočljivo je ono što će postati jedan od najvećih doprinosa Ambrogia Lorenzettija historiji umjetnosti, a to je njegov živopisni naturalizam u prikazivanju figura. Madonine ruke drže malog Isusa umjesto da ga okružuju. Njena desna ruka je nagnuta u odnosu na podlakticu, podupirući Isusovu desnu nogu. Prsti obje ruke nisu paralelni, već su raspoređeni kako bi bolje poduprli dijete. Kažiprst desne ruke se posebno ističe, s dotad neviđenim funkcionalnim naturalizmom. Dijete gleda svoju majku, a njegovi zglobovi i pogled na lijevo stopalo pokazuju dijete koje maše rukama i nogama kao pravo dojenče.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro i Ambrogio Lorenzetti'', Firenza, 2010, {{ISBN| 88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;. Djelo je restaurirano 1936. dok je okvir originalan.&lt;ref name= &quot;AL&quot;/&gt;
Ova slika ima izuzetno vrijedan dvostruki značaj, ona dokazuje rani boravak Ambrogia u Firenci i pomiče datum izrade njegove najranije poznate slike za 12 godina.&lt;ref&gt;George Harold Edgell, ''A History of Sienese Painting'', Lincoln Mac Veagh, The Dial Press Inc. New York 1932. str. 124&lt;/ref&gt;

=== Firenca, Siena ===
Godine od 1320. do 1332. predstavljaju najmaglovitiji period slikarevog umjetničkog života, budući da djela iz ovog perioda nemaju precizno određene datume izrade ili dokumentaciju. Međutim, čini se vjerovatnim da je slikar tokom ovog vremena djelovao na relaciji između Firence i Siene. Dokument datiran 1321. iz [[Državni arhiv Firence|Državnog arhiva Firence]], koji potvrđuje da je umjetnik napravio novčani dug kod izvjesnoa Mea di Lape. U svrhu naknade duga, umjetniku je u mjestu Nudo di Vermiglio zaplijenjen ogrtač &quot;guarnacca&quot;, napravljen od visokokvalitetne tkanine od brokata, podstavljen krznom, koji je u to vrijeme predstavljao simbol bogatstva i visokog društvenog statusa. Drugi dokument svjedoči da je umjetnik od 1328. do 1330. bio član Ceha ljekara i apotekara (kojem su se u to vrijeme mogli pridružiti i slikari), a [[Lorenzo Ghiberti]] citira neke od njegovih freski u firentinskom augustinskom samostanu, vjerovatno oslikane između 1327. i 1332. Godine 1324. Lorenzetti je prodao mali komad zemlje kako bi kupio kuću u Sieni i platio pripadajuće poreze, a drugi dokument iz 1331. svjedoči o proviziji koju je Gradsko vijeće Siene (&quot;[[Podestà]]&quot;) preko kolateralnog sudije isplatilo Lorenzettiju.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 021.jpg|thumb|200px| desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, pinakoteka [[Brera]], [[Milano]].]]
Jedno od značajnih djela djela iz ovog perioda je &quot;[[Madona s djetetom (Lorenzetti, Brera)|Madona s djetetom]]&quot; (slika desno) za koje većina stručnjaka smatra da je urađeno 1320-1327, a danas se čuva u [[Pinakoteka|pinakoteci]] [[Brera]] u [[Milano|Milanu]].
Urađeno je tehnikom [[Tempera|tempere]] i zlata na drvu; umjetnik ga nije potpisao, a nema ni datuma izrade. Slika je vjerovatno bila središnji element [[poliptih]]a, kao u djelima [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] i drugih sijenskih slikara. Pripisivanje djela Ambrogiju Lorenzettiju prvi je predložio Guido Cagnola 1908. godine, isključivo na stilskim osnovama i od tada ovaj prijedlog prihvatili su svi kritičari.&lt;ref name= &quot;CF&quot;&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro e Ambrogio Lorenzetti'', Le Lettere, Firenca, 2010. {{ISBN|88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;

Vjerovatno namijenjeno privatnoj pobožnosti, ovo djelo primjer je vrlo istančanog ukusa i vješte tehnike izrade. Na zlatnoj podlozi dva velika oreola su označena finom, urezanom linijom; pravougaonost panela izmijenjena je motivom pletenog luka i cvijećem u gornjim uglovima. Dvije figure povezane su u sistemu valovitih ritmova i spiralnih pokreta. Šire se ili sužavaju sporim valovima u dubini. Nijedna bora ne narušava kompaktnu boju [[Slonovača|slonovače]] lica i duge, naizgled bez kostiju ruke Madone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/90madonn.html|title= ''Ambrogio orenzetti - Madonna and Child''|website= wga.hu|access-date= 7. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
Slika je pretrpjela oštećenja, tako da je vidljiva [[boja]] temeljnog sloja tokom pripreme, a to se posebno odnosi na lice Madone. Iako oštećena, &quot;Madona s djetetom&quot; iz pinakoteke Brera predstavlja jedno od [[Remek-djelo|remek-djela]] italijanskog slikarstva iz prve polovine 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pinacotecabrera.org/en/collezioni/collezione-on-line/madonna-and-child-10/|title= ''Madonna and Child''|website= pinacotecabrera.org|access-date= 2. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

Neki naučnici ovim godinama pripisuju &quot;''Blumenthalovu Madonu''&quot; (pogledati galeriju) iz Metropolitan muzeja u New Yorku, &quot;Madonu del Latte&quot; iz augustinskog Manastira svetog Spasitelja u Leccetu i koja je danas nalazi izložena u Dijecezanskom muzeju u Sijeni, &quot;''Raspeće''&quot; iz crkve Svete Lucije u blizini [[Montenero, Grosseto|Montenera]] i Svetu Luciju u blizini [[Castel del Piano|Castel del Piana]]. Međutim, konsenzus o datiranju navedenih djela daleko je od jednoglasnog među naučnicima, ostavljajući velike nesigurnosti po pitanju datuma njihove izrade.
Djelo o kojem postoji najveći konsenzus odnosi se na &quot;''Raspeće''&quot; (pogledati galeriju) iz Crkve San Niccolò al Carmine u Sieni (danas izloženom u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji istog grada) oko kojeg se dvije trećine naučnika slaže da je naslikana između 1324. i 1331. Ovaj konsenzus zasnovan je prije svega zato što iz istih godina potječe i oltarna slika &quot;Karmelićanski poliptih&quot; njegovog brata Pietra (pogledati sekciju Karmelićanski poliptih na stranici o Pietru Lorenzettiju), s kojim je Ambrogio uvijek slikao rame uz rame unutar granica grada Siene. Djelo je znatne veličine i odlikuje se čvrstom i robusnom glomaznošću tipičnom za toskansku školu, ali pokazuje karakterizaciju lica, glave i ukrasa tipične za sijenski manir, najavljujući zrelost slikara.&lt;ref name= &quot;CF&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, San Ludovico di Tolosa si congeda da papa Bonifacio VIII, 1336-37 circa, dalla sala capitolare, 00 (2).jpg|thumb|150px|desno|&quot;''Papa Bonifacije VIII prima svetog Luja od Tuluza kao početnika''&quot;]]
U tom vremenskom periodu Ambrogio je otprilike 1324-27 naslikao fresku &quot;''Papa Bonifacije VIII prima svetog Luja od Tuluza''&quot; u kojoj je veoma primjetan utjecaj slikarskog stila Giottoa di Bondonea. Ova freska predstavlja jednu od četiri glavne scene u Bazilici svetog Franje u Sieni u kojoj se sveti Luj od Tuluza odriče kraljevske krune pred papom Bonifacijem VIII, i živopisno prikazuje svečevo simbolično odricanje od svoje krune u službi Crkve.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/2chapte2.html|title= '' &quot;''Pope Boniface VIII receiving St Louis of Toulouse as a Novice''&quot;''|website= wga.hu|access-date= 16. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Freska je djelimično oštećena, a boja je sačuvana samo u donjoj trećini ovog djela, u kojem je umjetnik pokazao vrhunsku vještinu organizovanja dizajna uz vrhunsko ovladavanje prozračnim prostorom.
On je sa lijepim dramatičnim prizvukom u svoju kompoziciju uvrstio snažno karakterističan prikaz [[Robert, kralj Napulja|Roberta Anžuvinskog]], kralja koji nosi odbačenu krunu svog brata, a njegov namršteni izraz lica odaje njegovu zbunjenost dok razmišlja o svečanom obredu odricanja.&lt;ref name=&quot;DIP&quot;&gt;''The Dawn of Italian Painting 1250-1400'', Alastair Smart, Cornell University Press, Ithaca, New York, str. 104 {{ISBN|0-8014-1124-6}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - san procolo.jpg|thumb|200px|lijevo|&quot;Triptih svetog Prokule&quot;, visina 57 cm; širina 171 cm, Uffizzi Galerija, približno 1332.]]
U firentinskoj [[Crkva svetog Prokule|Crkvi svetog Prokule]] nalazi se &quot;''Triptih svetog Prokule''&quot; datiran 1332., a mnogi svjedoci su tokom stoljeća pročitali potpis umjetnika i datum koji je dodao (1332.), koji su sada izgubljeni. Triptih, nedavno ponovo sastavljen u Galeriji Uffizi u Firenci, prikazuje Madonu s djetetom između svetog Nikole (lijevo) i Prokula (desno). Iznad tri panela, vrhovi prikazuju Isusa Otkupitelja (u sredini) i svetog Ivana Evanđelistu (lijevo) i Ivana Krstitelja (desno). U poređenju s djelom &quot;Madona di Vico l'Abate iz 1319., Ambrogio Lorenzetti je napravio ogromni napredak u volumetrijskom prikazu likova, u profinjenosti figura, u korištenju [[kjaroskuro]] modulacija, u izraženom profiliranju likova, u bogatoj dekoraciji, sada očito bližoj onima iz Giottove škole. Držanje figura je i dalje kruto i djeluju ukočeno, što ih razlikuje od Giottovih figura iz ranih 1330-ih (naprimjer, savremeni &quot;''Bolonjski poliptih''&quot;) ili čak od onih Simonea Martinija ili [[Lippo Memmi|Lippa Memmija]] (naprimjer, sačuvana panelna ploča od Lippa Memmija u Kansas Citiju).
Upravo je humanost odnosa između svete Marije i djeteta ono što razlikuje ovo djelo. Na ovoj slici, mali Isus gleda svoju majku širom otvorenih očiju i poluotvorenih usta, stvarajući izraz tipičan za novorođenče. Marija mu uzvraća pogled i pruža djetetu spokojan i umirujući izraz, pružajući desnu ruku za igru. Marijina lijeva ruka, međutim, ima tipičan &quot;Lorenzettijev&quot; aranžman s raširenim prstima, naglašavajući energiju njenog stiska.

Također, u istoj crkvi nalazile su se četiri panelne ploče naslikane otprilike iste (1332.) godine, na kojima su prikazane &quot;[[Epizode iz života svetog Nikole (Ambrogio Lorenzetti)|Epizode iz života svetog Nikole]]&quot;, danas izložene u Uffiziju. Paneli otkrivaju umjetnikov izvanredan narativni dar i njegovu vještinu u stvaranju složenih arhitektonskih scena, čak izbjegavajući neprirodnu konvenciju probijanja zidova kako bi se otkrilo šta se dešava u prostorijama. Naprimjer, u sceni svetog Nikole koji oživljava dijete koje je zadavio [[đavo]], dijete-protagonist prikazano je četiri puta u četiri uzastopna trenutka, a svaki se odvija na dva sprata zgrade: prizemlje je otvoreno lukom, dok je gornji sprat vidljiv kroz lođu. Nadalje, u ovim scenama, zlatna pozadina gotovo je u potpunosti izostavljena, a arhitektura zauzima gotovo cijelu pozadinu.&lt;ref&gt;''Gallerie degli Uffizi, Gli Uffizi: Catalogo generale'', Firenze, Centro Di, 1980 [1979], {{ISBN|88-7038-021-1}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u Sienu ===
Približno 1335. Ambrogio Lorenzetti se vratio u Sienu. Godine 1649. dominikanski teolog [[Isidoro Ugurgeri Azzolini]] izvijestio je da je vidio potpise Ambrogia Lorenzettija i njegovog brata Pietra na tada propadajućim freskama u bolnici Santa Maria della Scala, zajedno s datumom (1335). Ove freske su sada izgubljene. Lorenzo Ghiberti također spominje freske Pietra i Ambrogia Lorenzettija u klaustru i kapitulu Crkve svetog Franje u Sieni, freske od kojih je danas ostalo samo nekoliko scena i koje potječu iz 1336. Zajedničko prisustvo njegovog brata Pietra u ovim sijenskim fresko ciklusima sugerira da je Ambrogio Lorenzetti uspio dobiti narudžbe u svom rodnom gradu zahvaljujući svom bratu, koji je sigurno uživao više poštovanja nego on tokom tih godina.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti Madonna mit dem Kinde.tif|&quot;''Madona s djetetom''&quot;, dimenzije 85&amp;nbsp;cm x 58&amp;nbsp;cm, Muzej likovne umjetnosti u Budimpešti 1319 - 1348
Datoteka:Ambrogio lorenzetti, san michele vittorioso sul demonio, vetrata, 1325-30 ca. (siena, palazzo pubblico).jpg|&quot;''Sveti Mihajlo pobjeđuje demona''&quot;, [[vitraj]], [[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]], Siena, 1325 - 1330
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - Saint Elizabeth of Hungary - P15n10 - Isabella Stewart Gardner Museum.jpg|&quot;''Sveta Elizabeta Mađarska''&quot;, dimenzije 36,5&amp;nbsp;cm - 25&amp;nbsp;cm, [[Isabella Stewart Gardner Muzej]], [[Boston]], 1319 - 1347
Datoteka:Madonna and Child MET ep41.190.26.bw.R.jpg|&quot;''Blumenthal Madona''&quot;, tempera na drvu sa pozlaćenom pozadinom, dimenzije 94&amp;nbsp;cm - 56,2&amp;nbsp;cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], 1319 - 1347
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, Crocifisso del Carmine di Siena, Post-restoration.jpg|&quot;''Raspeće''&quot;, Srkva San Niccolò del Carmine, Nacionalna pinakoteka, Siena, visina 266&amp;nbsp;cm, 1324-1331 
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, San Ludovico di Tolosa si congeda da papa Bonifacio VIII, 1336-37 circa, dalla sala capitolare, 00 (2).jpg|&quot;''Papa Bonifacije VIII prima svetog Luja od Tuluza kao početnika''&quot;
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://cavallinitoveronese.co.uk/general/view_artist/13, &quot;Cavallini to Veronese&quot;]

{{Commons category|Ambrogio Lorenzetti}}

[[Kategorija:Rođeni 1290.]]
[[Kategorija:Umrli 1348.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>amp78iyup9gk5xp5v9eqte7xe1q8eha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak premijera kantona Federacije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526205</id>
    <revision>
      <id>3925151</id>
      <parentid>3917517</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T15:31:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3925151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11141" sha1="81m5omte7ghxov0rx61bwdr35hvw7ez" xml:space="preserve">{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|[[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]].]]
Ovo je spisak trenutnih [[Predsjednik vlade|premijer]]a [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Statistika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Premijeri
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |1.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|{{Infokutija stranka/mandati|3|10|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|{{Infokutija stranka/mandati|3|10|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}}}
|-
! rowspan=&quot;4&quot; |3.
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narodni evropski savez|NES]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narod i pravda|NiP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Naša stranka|NS]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
|-
! style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|10|#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}}}
|}

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Kanton
! rowspan=&quot;2&quot; |Premijer&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Sastav vlade
|-
!Početak
!Trajanje
|-
!1.
|{{ZID|Unsko-sanski kanton}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Mustafa Ružnić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vladausk.ba/v4/sadrzaj/premijer/52|title=VLADA USK|website=vladausk.ba|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bhrt.ba/povrijedjen-vitalni-nacionalni-interes-srpskog-naroda-tokom-promjene-vlasti-u-usk|title=Povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda tokom promjene vlasti u USK|date=8. 9. 2026|website=bhrt.ba|publisher=[[BHRT]]|access-date=8. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1976)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narodni evropski savez|NES]]
|23. septembar 2025.
|{{ayd|2025|09|23}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
|-
!2.
|{{ZID|Posavski kanton}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Đuro Topić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/clanovi-vlade-zupanije-posavske/#|title=Članovi Vlade Županije Posavske {{!}} Vlada Županije Posavske|date=9. 9. 2016|language=hr|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1972)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|30. januar 2019.
|{{ayd|2019|01|30}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
!3.
|{{ZID|Tuzlanski kanton}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Irfan Halilagić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladatk.kim.ba/premijer|title=Premijer {{!}} Vlada Tuzlanskog Kantona|last=Kantona|first=Vlada Tuzlanskog|website=www.vladatk.kim.ba|language=bs|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1988)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|1. mart 2025.
|{{ayd|2025|3|1}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]
|-
!4.
|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Nezir Pivić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zdk.ba/nezir-pivic|title=Nezir Pivić|last=Dejan|date=25. 12. 2023|website=Zeničko-dobojski kanton|language=hr-hr|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1983)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|26. oktobar 2023.
|{{ayd|2023|10|26}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost|SBB]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]
|-
!5.
|{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Senad Čeljo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bpkg.gov.ba/vlada/3093/premijer|title=Premijer|website=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|language=bs-BA|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1977)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|13. novembar 2025.
|{{ayd|2025|11|13}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost|SBB]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Novi početak (Bosna i Hercegovina)|NP]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nova politička inicijativa|NPI]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NGL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisna građanska lista|NGL]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovački demokrati|BHD]]
|-
!6.
|{{ZID|Srednjobosanski kanton}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Tahir Lendo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sbk-ksb.gov.ba/hr/predsjednik.html|title=Predsjednik - Vlada SBK - KSB|website=sbk-ksb.gov.ba|access-date=16. 4. 2025|archive-date=30. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250430030309/https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/predsjednik.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|10. maj 2011.
|{{ayd|2011|06|10}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
!7.
|{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Marija Buhač]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/predsjednica-vlade-0|title=Predsjednica Vlade {{!}} Vlada HNZ|website=www.vlada-hnz-k.ba|access-date=16. 4. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1981)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|9. novembar 2023.
|{{ayd|2023|11|09}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
!8.
|{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Predrag Čović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/ured-predsjednika.aspx|title=Ured predsjednika|website=www.vladazzh.com|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1969)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|27. mart 2023.
|{{ayd|2023|03|27}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
!9.
|{{ZID|Kanton Sarajevo}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Nihad Uk]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba/vlada/saziv/aktuelni/nihad-uk|title=Nihad Uk {{!}} Vlada Kantona Sarajevo|website=vlada.ks.gov.ba|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1989)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}&quot; |
|[[Naša stranka]]
|24. mart 2023.
|{{ayd|2023|03|24}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]]
|-
!10.
|{{ZID|Kanton 10}}
|style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Ivan Vukadin]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladahbz.com/vlada/|title=Članovi Vlade|website=Vlada Hercegbosanske županije|language=hr|access-date=16. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1975)}}
| style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}&quot; |
|[[Hrvatski nacionalni pomak]]
|21. decembar 2020.
|{{ayd|2020|12|21}}
|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HNP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Vlade kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjednik kantona (Federacija Bosne i Hercegovine)|Predsjednik kantona]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini|Premijeri kantona]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine|Premijeri kantona]]
[[Kategorija:Vlade kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Premijeri kantona]]</text>
      <sha1>81m5omte7ghxov0rx61bwdr35hvw7ez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saab AB</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526601</id>
    <revision>
      <id>3925259</id>
      <parentid>3899592</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:17:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3696" sha1="pe6x8jblk4ffjrdnxwz33snzxe19tjg" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
 | naziv = Saab AB
 | tip = Javna dionička kompanija (''Public limited company'')
 | osnovana = 1937.
 | osnivač = [[Svenska Aeroplan Aktiebolaget]]
 | sjedište = [[Linköping]], [[Švedska]]
 | ključne_osobe = Micael Johansson (direktor)
 | industrija = Zrakoplovstvo (''Aerospace''), odbrambena industrija (''Defence''), sigurnosne tehnologije
 | proizvodi = Vojni i civilni avioni, sistemi naoružanja, radarski sistemi, podmorske tehnologije
 | prihod = 42,0 milijarde SEK (2023.)
 | broj_zaposlenih = oko 22.000 (2023.)
 | web_stranica = [https://www.saab.com/ saab.com]
}}
'''Saab AB''' (skraćeno od ''Svenska Aeroplan Aktiebolaget'', - ''Švedska kompanija za avione'')&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.saabusa.com/saabjsp/about/heritage.jsp|title=History and Background: Timeline, Video|date=1. 1. 1980|work=Saab AB|publisher=saabusa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20090223205615/http://www.saabusa.com/saabjsp/about/heritage.jsp|archive-date=23. 2. 2009|url-status=dead|access-date=11. 2. 2009|place=US}}&lt;/ref&gt; je švedska multinacionalna kompanija koja djeluje u oblastima zrakoplovstva, odbrambene industrije i sigurnosnih tehnologija. Sjedište firme nalazi se u [[Linköping]]u, u [[Švedska|Švedskoj]].&lt;ref name=&quot;Svfpl Andersson&quot;&gt;{{cite book |last1=Andersson |first1=Lennart |title=Svenska flygplan : Den svenska flygindustrins historia : history of the Swedish aviation industry |date=1990 |publisher=Allt om hobby |location=Stockholm |pages=102–121, 156–173 178–235}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Kompanija je osnovana 1937. u [[Trollhättan]]u s ciljem razvoja i proizvodnje vojnih aviona za potrebe švedskog ratnog zrakoplovstva. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Saab je imao ključnu ulogu u razvoju švedske vojne avijacije.

Godine 1947. Saab je proizveo svoj prvi putnički automobil, model ''Saab 92'', što je označilo ulazak u automobilsku industriju. Automobilski odjel kasnije se razvio u posebnu firmu, [[Saab Automobile]], koja je kasnije djelimično pripala [[General Motors]]u.

== Današnje poslovanje ==
Danas Saab AB proizvodi širok spektar vojnih i civilnih tehnologija, uključujući borbene avione, raketne sisteme, senzore i komunikacijske uređaje. Najpoznatiji proizvod kompanije je višenamjenski borbeni avion [[Saab JAS 39 Gripen]], koji se koristi u brojnim zemljama širom svijeta.

Kompanija također razvija radarske sisteme, elektronsku opremu i sigurnosne tehnologije za kopnene i pomorske snage. Saab sarađuje s brojnim evropskim i svjetskim firmama u okviru odbrambenih i tehnoloških projekata.

== Organizacija ==
Saab je podijeljen u više sektora:
* Aeronautics – zrakoplovstvo i razvoj borbenih aviona;
* Dynamics – raketni i oružani sistemi;
* Surveillance – radarski i senzorski sistemi;
* Kockums – brodogradnja i podmornice;
* Combitech – konsultantske i inženjerske usluge.

== Poznati proizvodi ==
* [[Saab JAS 39 Gripen]] – višenamjenski borbeni avion
* [[Saab 340]] i [[Saab 2000]] – turboprop putnički avioni
* [[RBS 15]] – protubrodski raketni sistem
* [[Carl Gustaf]] – ručni protivoklopni bacač
* [[Gotland-class submarine|Podmornice klase Gotland]]

== Vidi još ==
* [[Saab Automobile]]
* [[Saab JAS 39 Gripen]]
* [[Švedske oružane snage]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.saab.com/ Zvanična web stranica Saab AB]
* [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Saab_AB Saab AB na Wikimedia Commonsu]

[[Kategorija:Kompanije u Švedskoj]]
[[Kategorija:Proizvođači aviona]]
[[Kategorija:Odbrambene kompanije]]
[[Kategorija:Osnivanja u Švedskoj 1937.]]
[[Kategorija:Linköping]]</text>
      <sha1>pe6x8jblk4ffjrdnxwz33snzxe19tjg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ledeno doba 6</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529882</id>
    <revision>
      <id>3925203</id>
      <parentid>3916155</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3503" sha1="b97f7e4ijxdm0glze0hawu1nyg77ncc" xml:space="preserve">{{Budući film}}
{{Infokutija film}}
'''''Ledeno doba 6''''' ([[engleski|eng.]] ''Ice Age: Boiling Point'') jest je nadolazeći [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Crtani film|animirani]] avanturistički humoristični film u režiji [[John C. Donkin|Johna C. Donkina]]. Šesti je dio glavne filmske serije [[Ledeno doba]], nastavak filma ''[[Ledeno doba: Veliki udar]]'' (2016) i sedmi dio ukupno. U Glasove su posudili [[Ray Romano]], [[Denis Leary]], [[John Leguizamo]], [[Simon Pegg]], [[Queen Latifah]]&lt;ref name=&quot;D23&quot;&gt;{{cite news |last=Lang |first=Brent |title='Ice Age 6' in the Works With Ray Romano, John Leguizamo, Denis Leary, Queen Latifah Returning |url=https://variety.com/2024/film/news/ice-age-6-ray-romano-john-leguizamo-denis-leary-queen-latifah-returning-1236205131/ |access-date=8. 11. 2024 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=8. 11. 2024 |archive-date=8. 11. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241108220154/https://variety.com/2024/film/news/ice-age-6-ray-romano-john-leguizamo-denis-leary-queen-latifah-returning-1236205131/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i [[Jennifer Lopez]] koji ponavljaju svoje uloge iz prethodnih filmova.

Planovi za Ledeno doba: Tačka ključanja objavljeni su u junu 2016, kada je ko-reditelj Galen T. Chu izjavio da postoje neke ideje za šesti glavni dio,&lt;ref name=&quot;FR&quot;&gt;{{cite web |author=Looch |first=Cassam |date=27. 6. 2016 |title=ICE AGE: COLLISION COURSE INTERVIEW WITH CO-DIRECTOR GALEN T. CHU |url=https://www.flickreel.com/ice-age-collision-course-interview-with-co-director-galen-t-chu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160920054409/https://www.flickreel.com/ice-age-collision-course-interview-with-co-director-galen-t-chu/ |archive-date=20. 9. 2016 |accessdate=5. 6. 2020 |work=Flickreel}}&lt;/ref&gt; iako je Bustle primijetio da su šanse za šesti film relativno visoke, ali da će zavisiti od uspjeha petog filma na blagajnama. Konačno je otkriveno da je film u razvoju u septembru 2024, produkcija je počela u novembru iste godine, a zvanični naziv je objavljen u augustu 2025. Producirao ga je [[20th Century Animation]], film će biti prvi film iz Ledenog doba za kina koji neće producirati [[Blue Sky Studios]], nakon njegovog zatvaranja u aprilu 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=D'Alessandro |first=Anthony |date=9. 2. 2021 |title=Disney Closing Blue Sky Studios, Fox's Once-Dominant Animation House Behind 'Ice Age' Franchise |url=https://deadline.com/2021/02/blue-sky-studios-closing-disney-ice-age-franchise-animation-1234690310/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210209175505/https://deadline.com/2021/02/blue-sky-studios-closing-disney-ice-age-franchise-animation-1234690310/ |archive-date=9. 2. 2021 |access-date=7. 9. 2021 |website=[[Deadline Hollywood]]}}&lt;/ref&gt;

Predviđeno je da će film Ledeno doba: Tačka ključanja biti objavljen u Sjedinjenim Državama 5. februara 2027.

== Glavne uloge ==
* [[Ray Romano]]
* [[John Leguizamo]]
* [[Denis Leary]]
* [[Simon Pegg]]
* [[Queen Latifah]]

==Povezani članci==
* [[20th Century Animation]]
* [[20th Century Studios]]

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb title|34512981}}
* {{Mojo title}}
* {{Rotten Tomatoes}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2027.]]
[[Kategorija:Američki animirani filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Ledeno doba (franšiza)]]
[[Kategorija:Filmovi 20th Century Animationa]]
[[Kategorija:Animirani filmovi 20th Century Studiosa]]
[[Kategorija:Filmovi 20th Century Studiosa]]</text>
      <sha1>b97f7e4ijxdm0glze0hawu1nyg77ncc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>531379</id>
    <revision>
      <id>3925152</id>
      <parentid>3812972</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T15:34:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>178686</id>
      </contributor>
      <origin>3925152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="348" sha1="i1339tm58eh0vqubgd07jzc56llxev0" xml:space="preserve">{{Korisnička kutija}}
{{Korisnik BiH}}
{{Korisnik Tuzla}}
{{Korisnik žena}}
{{Korisnik Ateist}}
{{Korisnik Horoskop}}
{{Korisnik Vaga}}
{{Korisnik ćirilica}}
{{Korisnik muzika}}
{{Kraj korisničke kutije}}
[[Datoteka:8-cell-simple.gif|mini|[[Dopriinos Ptica soko|Dopriinos]]]]
Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''Leonard Ojler''</text>
      <sha1>i1339tm58eh0vqubgd07jzc56llxev0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Borota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532902</id>
    <revision>
      <id>3925247</id>
      <parentid>3899987</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1416" sha1="oyzwqr20lnkpxlufz6y8p9fldqp0jmq" xml:space="preserve">'''Nikola Borota''' Radovan je kompozitor i producent zabavne muzike (Mostar, 17. 12. 1948).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rme.rilm.org/articles/ljm00356/1.0/ljm00356|title=RILM Music Encyclopedias|website=rme.rilm.org|language=en-US|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Bio je vođa grupe [[Kamen na kamen]]. Sredinom 1970-ih bio je zastupnik ideje o &quot;folk-šlageru&quot;, koji je spoj melodijsko-ritmičkih elemenata folklora sa festivalskom zabavnom muzikom. Autor je rodoljubnih i revolucionarnih pjesama (albumi AVNOJ i OOUR). Živi na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], i radi kao [[kompozitor]], [[muzičar]], producent, voditelj, poduzetnik i edukator.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2361038-Nikola-Borota|title=Nikola Borota|website=Discogs|language=en|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Cite journal|last=Jelena|first=Jovanović|date=1. 1. 2014|title=Folklore motives in the early compositions of Nikola Borota - Radovan|url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/1450-9814/2014/1450-98141416173J.pdf|journal=Muzikologija|language=en|volume=2014|issue=16|pages=173–192|doi=10.2298/muz1416173j|issn=1450-9814}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Borota, Nikola}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]]</text>
      <sha1>oyzwqr20lnkpxlufz6y8p9fldqp0jmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pedagoška psihologija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533400</id>
    <revision>
      <id>3925256</id>
      <parentid>3899647</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:16:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="246" sha1="0sd3raa9az3re6l6zhnm2smizhfjlkn" xml:space="preserve">{{commonscat|Educational psychology}}
{{Razvrstaj kategorije}}
{{Kategorija|Pedagoška psihologija}}

[[Kategorija:Primijenjena psihologija|Pedagoška]]
[[Kategorija:Teorija obrazovanja|Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Školska psihologija]]</text>
      <sha1>0sd3raa9az3re6l6zhnm2smizhfjlkn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533504</id>
    <revision>
      <id>3925294</id>
      <parentid>3903558</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:21:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93630" sha1="hxy0z5suvwrvz38k75ot871slc3mnhu" xml:space="preserve">{{Islam}}
{{Islam i druge religije}}
'''Zimija''' (arapski: {{Jez-ar|ذمي}} ''zimmī'', {{IPA|ar|ˈðimmiː|}}, zbirno {{Jez-ar|أهل الذمة}} ehlil ''zimmah'' / z''immah'' — &quot;ljudi pod zaštitom&quot; ili &quot;narod ugovora&quot;), ili '''muʿāhid''' ({{Jez-ar|معاهد}}), je historijski&lt;ref name=Campo/&gt; termin za [[Kafir|nemuslimane]] koji žive u [[Islamska država|islamskoj državi]] sa zakonskom zaštitom i određenim ograničenjima.&lt;ref name=Campo&gt;{{cite encyclopedia |title=dhimmi |encyclopedia=[[Encyclopedia of Islam]] |editor=Juan Eduardo Campo |pages=194–195 |publisher=Infobase Publishing |date=2010 |isbn=978-1-4381-2696-8 |url=https://books.google.com/books?id=OZbyz_Hr-eIC&amp;dq=%22non-Muslims+who+live+within+Islamdom+and+have+a+regulated+and+protected+status.%22+%22Encyclopedia+of+Islam%22&amp;pg=PA194|quote= Dhimmis are non-Muslims who live within Islamdom and have a regulated and protected status. ... In the modern period, this term has generally has occasionally been resuscitated, but it is generally obsolete.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Modarresi&quot;&gt;{{cite book|author=Mohammad Taqi al-Modarresi|author-link=Mohammad Taqi al-Modarresi|title=The Laws of Islam|year= 2016|publisher=Enlight Press|isbn=978-0994240989|url=http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|access-date=22. 12. 2017|ref=Modarresi|language=en|archive-date=2. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190802163247/http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{rp|470}} Riječ doslovno znači &quot;zaštićena osoba&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/dhimmi|title=Definition of DHIMMI|website=www.merriam-webster.com}}&lt;/ref&gt; što se odnosi na obavezu države prema ''[[šerijat]]u'' da štiti život, imovinu i slobodu vjeroispovijesti pojedinca, u zamjenu za lojalnost državi i plaćanje poreza ''[[džizja]]'', za razliku od ''[[zekat]]a'' ili obavezne milostinje koju su plaćali muslimanski podanici.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Glenn |first= H. Patrick |author-link=H. Patrick Glenn |year=2007 |title=Legal Traditions of the World |publisher=[[Oxford University Press]] |pages=218–219 |quote=A Dhimmi is a non-Muslim subject of a state governed in accordance to sharia law. The term connotes an obligation of the state to protect the individual, including the individual's life, property, and freedom of religion and worship, and required loyalty to the empire, and a poll tax known as the jizya, which complemented the Islamic tax paid by the Muslim subjects, called Zakat.}}&lt;/ref&gt; Zimijama je bilo zabranjeno nošenje oružja, te nisu služili vojni rok i nisu imali druge privilegije koje su bile dodijeljene isključivo muslimanima. Bili su dužni plaćati glavarinu (''džizju''), ali su imali određena prava prema zakonima o imovini, ugovorima i obavezama.&lt;ref&gt;H. Patrick Glenn, ''Legal Traditions of the World''. [[Oxford University Press]], 2007, p. 219.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The French scholar Gustave Le Bon (the author of ''La civilisation des Arabes'') writes &quot;that despite the fact that the incidence of taxation fell more heavily on a Muslim than a non-Muslim, the non-Muslim was free to enjoy equally well with every Muslim all the privileges afforded to the citizens of the state. The only privilege that was reserved for the Muslims was the seat of the caliphate, and this, because of certain religious functions attached to it, which could not naturally be discharged by a non-Muslim.&quot; Mun'im Sirry (2014), ''Scriptural Polemics: The Qur'an and Other Religions'', p. 179. [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0199359363}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/204 204]|quote = According to the dhimma status system, non-Muslims must pay a poll tax in return for Muslim protection and the privilege of living in Muslim territory. Per this system, non-Muslims are exempt from military service, but they are excluded from occupying high positions that involve dealing with high state interests, like being the president or prime minister of the country. In Islamic history, non-Muslims did occupy high positions, especially in matters that related to fiscal policies or tax collection.}}&lt;/ref&gt;

Zimije su također bile podložne specifičnim ograničenjima, koja su bila kodificirana u sporazumima poput [[Omerov ugovor|Omerovog ugovora]]. To je uključivalo zabrane izgradnje novih bogomolja, popravljanja postojećih u područjima gdje su živjeli muslimani, podučavanja djece [[Kur'an]]u i sprečavanja rođaka da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot;&gt;{{cite book|editor1-last=Berend|editor1-first=Nora|editor2-last=Hameau-Masset|editor2-first=Youna|editor3-last=Nemo-Pekelman|editor3-first=Capucine|editor4-last=Tolan|editor4-first=John|title=Religious Minorities in Christian, Jewish, and Muslim Law (5th–15th Centuries)|series=Religion and law in Medieval Christian and Muslim Societies |year=2017|volume=8 |publisher=Brepols Publishers|isbn=978-2-503-56571-2|doi=10.1484/M.RELMIN-EB.5.109274|pages=58–59}}&lt;/ref&gt; Ovisno o specifičnim područjima i periodima, zimijama su također bile ograničene profesije kojima su se mogle baviti,&lt;ref&gt;{{cite web | last1=Tangi | first1=Myriam | title=A Memory of the Last Jews of Yemen | work=The Librarians | date=28. 3. 2019 | url=https://blog.nli.org.il/en/yemen-jews/ | access-date=21. 4. 2026 | archive-date=28. 4. 2025 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250428120102/https://blog.nli.org.il/en/yemen-jews/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; bila su im ograničena putovanja izvan određenih područja, posjedovanje imovine, te su periodično bili izloženi prisilnim konverzijama i masakrima. Također su morali nositi žutu oznaku ili drugu prepoznatljivu odjeću, suzdržavati se od nošenja oružja i izbjegavati jahanje na sedlima.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot; /&gt;

== Historija ==
Historijski gledano, status zimije se prvobitno primjenjivao na [[Jevreji|Jevreje]], [[Kršćanstvo|kršćane]] i [[Sabejci|Sabejce]], koji se u [[Kalam|islamskom vjerovanju]] smatraju &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;. Kasnije je ovaj status primijenjen i na [[Zoroastrizam|zoroastrijance]], [[Sikizam|sike]], [[Hinduizam|hinduse]], [[Džainizam|džainiste]] i [[Budizam|budiste]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Annemarie Schimmel|url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107|title=The Empire of the Great Mughals: History, Art and Culture|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=2004|isbn=978-1861891853|page=[https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107 107]|quote=The conqueror [[Muhammad bin Qasim|Muhammad Ibn Al Qasem]] gave both Hindus and Buddhists the same status as the Christians, Jews and Sabaeans of the Middle East. They were all &quot;dhimmi&quot; ('protected people')|author-link=Annemarie Schimmel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bonner&quot;&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History: Doctrines and Practice|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2008|isbn=978-0691138381|page=89|jstor=j.ctt7sg8f|author-link=Michael Bonner}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice, Transformations|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2009|isbn=978-0511815300|page=327|doi=10.1017/CBO9780511815300|author-link=Wael Hallaq}}&lt;/ref&gt; Jevreji, kršćani i drugi bili su dužni plaćati ''džizju'', a prisilne konverzije bila su zabranjena.&lt;ref name=Bon08&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History|publisher=Princeton University Press|year=2008|pages= 89–90|url=https://books.google.com/books?id=Qxq7eykoJgoC&amp;pg=PA89|quote=To begin with, there was no forced conversion, no choice between &quot;Islam and the Sword&quot;. Islamic law, following a clear Quranic principle (2:256), prohibited any such things [...] although there have been instances of forced conversion in Islamic history, these have been exceptional.|isbn=978-1400827381}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Wai03&gt;Waines (2003) &quot;An Introduction to Islam&quot; ''Cambridge University Press''. p. 53&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Win02&gt;Winter, T. J, &amp; Williams, J. A. (2002). ''Understanding Islam and the Muslims: The Muslim Family Islam and World Peace''. Louisville, Kentucky: Fons Vitae. p. 82. {{ISBN|978-1-887752-47-3}}. Quote: The laws of Muslim warfare forbid any forced conversions, and regard them as invalid if they occur.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lapid&gt;{{cite book|title=Islamic Societies to the Nineteenth Century: A Global History|author=Ira M. Lapidus|page=345}}&lt;/ref&gt; Uprkos ovoj nominalnoj zabrani, dobro su dokumentovani [[Prisilno preobraćenje na islam|slučajevi prisilnih preobraćenja]].

Tokom vladavine [[El-Mutawakkil]]a, desetog [[Abasidski halifat|abasidskog halife]], brojna ograničenja pojačala su status zimija kao građana drugog reda i prisilila njihove zajednice u geta.&lt;ref name=Majid&gt;{{cite book |first=Majid |last=Khadduri |author-link=Majid Khadduri |year=2010 |title=War and Peace in the Law of Islam |isbn=978-1616190484 |pages=196–198|publisher=Lawbook Exchange }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, od njih se zahtijevalo da se po odjeći razlikuju od svojih muslimanskih susjeda.&lt;ref&gt;The [[Torah]] itself set forth rules for dress that set Jews apart from the communities in which they lived.[[Eric Silverman]],  [https://books.google.com/books?id=nZYdAAAAQBAJ&amp;pg=PR15 ''A Cultural History of Jewish Dress,'']  [[A&amp;C Black]], 2013  {{isbn|978-0-857-85209-0}} pp. 47, xv, 24:'At [[2 Maccabees]] 4:12 it is recorded that the [[Maccabees]] slaughtered Jewish youths guilty of [[Hellenization|Hellenizing]] in wearing caps typical of Greek youths. The first of the other [[Abrahamic religions]]  to impose a distinctive mode of dress on Jews was [[Islam]], beginning with decrees set forth by the [[Abbasid caliph]] [[Al-Mutawakkil]] obliging non-Muslims (dhimmis) to wear distinctive marks, – buttons on their caps, patches on their sleeves, and generally honey-coloured garbs, – on their clothing in order to mark them off from members of the Muslim communities.'; ‘a twelfth century [Christian] [[synod]] decreed the first of many edicts which required Jews to don peculiar garb. These outfits marked Jews as Otherly-to be shunned, despised, …and sometimes murdered… . But Jews also dressed differently in premodern Europe because their rabbis understood any emulation of non-Jews as a violation of the divine law as revealed by God to Moses atop Mount Sinai. The Five Books of Moses, after all, together called the Torah, clearly specify that Jews must adhere to a particular dress code-modesty, for example, and fringes. The very structure of the cosmos demanded nothing less. Clothing, too, served as a &quot;fence&quot; that protected Jews from the profanities and pollutions of the non-Jewish societies in which they dwelled. From this angle, Jews dressed distinctively as God's elect.'&lt;/ref&gt;  Prema [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]], nije im bilo dozvoljeno graditi nove crkve ili sinagoge, niti popravljati stare crkve bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pact of Umar |url=https://sourcebooks.fordham.edu/source/pact-umar.asp}}&lt;/ref&gt;

Prema ''[[šerijat]]u'', zajednice ''zimija'' obično su se upravljale prema vlastitim zakonima umjesto nekih zakona primjenjivih na [[Ummet|muslimansku zajednicu]]. Naprimjer, [[Jevrejska plemena u Arabiji|jevrejskoj zajednici u Medini]] bilo je dozvoljeno imati vlastite [[Beit din|halahičke sudove]],&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;/&gt; a osmanlijski [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistem mileta]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] omogućio je različitim zajednicama zimija da se samostalno upravljaju pod [[Osmanlijsko pravo|odvojenim pravnim sudovima]]. Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali vjerske grupe izvan njihovih vlastitih zajednica, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna. Zajednicama ''zimija'' također je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama koje su za muslimansku zajednicu obično bile zabranjene, poput [[Islamski propisi o ishrani|konzumiranja alkohola i svinjetine]].&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (edited and translated by [[Nuh Ha Mim Keller]]), p. 608. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (ed. and trans. Nuh Ha Mim Keller), pp. 977, 986. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–241}}

Neki muslimani odbacuju sistem ''zimija'', tvrdeći da je riječ o sistemu koji je neprikladan u dobu nacionalnih država i demokratija.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;&gt;&quot;[…] the overwhelming majority of moderate Muslims reject the dhimma system as ahistorical, in the sense that it is inappropriate for the age of nation-states and democracies.&quot; {{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled |author-link=Khaled Abou El Fadl |title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=HarperOne|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/214 214]}}&lt;/ref&gt; Među islamskim učenjacima 20. vijeka i savremenog doba postoji niz mišljenja o tome je li pojam ''zimije'' prikladan za moderno doba i, ako jeste, u kojem bi ga obliku trebalo primijeniti u islamskoj državi.

Postoje razlike među islamskim [[mezheb]]ima u vezi s tim koji nemuslimani mogu plaćati džizju i imati status zimije. [[Hanefijski mezheb|Hanefijski]] i [[Malikijski mezheb|malikijski]] mezheb generalno dopuštaju nemuslimanima da imaju status zimije. Nasuprot tome, [[Šafijski mezheb|šafijski]] i [[Hanbelijski mezheb|hanbelijski]] dopuštaju isključivo kršćanima, unitarijancima, Jevrejima, Sabejcima i zoroastrijancima da imaju status zimije, te tvrde da svi ostali nemuslimani moraju ili preći na islam ili će se protiv njih voditi rat.

== Ugovor &quot;Zimma&quot; ==
Zasnovano na ajetima iz [[Kur'an]]a i islamskoj tradiciji, ''šerijatsko'' pravo pravi razliku između muslimana, sljedbenika drugih [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] i [[Paganizam|mnogobožaca]] ili osoba koje pripadaju drugim [[Politeizam|politeističkim]] religijama. Kao [[Monoteizam|monoteisti]], Jevreji i kršćani tradicionalno su se smatrali &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;, te im je dodijeljen poseban pravni status poznat kao ''zimije'' proizašao iz teorijskog ugovora — &quot;zimma&quot; ili &quot;boravak u zamjenu za poreze&quot;. Islamski pravni sistemi zasnovani na ''šerijatskom'' pravu inkorporirali su [[Vjersko pravo|vjerske zakone]] i sudove [[Kršćanstvo|kršćana]], [[Judaizam|Jevreja]] i [[Hinduizam|hindusa]], kao što se moglo vidjeti u ranom [[hilafet]]u, [[El-Endelus]]u, na [[Muslimansko osvajanje Indijskog potkontinenta|Indijskom potkontinentu]] i u osmanlijskom [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistemu mileta]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138_2&quot;&gt;{{Harvnb|Weeramantry|1997|p=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sachedina&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|author=Sachedina, Abdulaziz Abdulhussein|year=2001|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt;{{page needed|date=1. 2016.}}

U izvorima jemenskih Jevreja, sačinjen je sporazum između [[Muhammed]]a i njegovih jevrejskih podanika, poznat kao ''kitāb zimmat el-nabi'', napisan 17. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (638. n. e), koji je Jevrejima koji su živjeli u Arabiji dao izričitu slobodu da poštuju [[Šabat]] i da puštaju zulufe, ali je zahtijevao da plaćaju ''džizju'' (glavarinu) svake godine za svoju zaštitu.&lt;ref&gt;[[Shelomo Dov Goitein]], ''The Yemenites – History, Communal Organization, Spiritual Life'' (Selected Studies), editor: Menahem Ben-Sasson, Jerusalem 1983, pp. 288–299. {{ISBN|965-235-011-7}}&lt;/ref&gt; Muslimanske vlade u slivu Inda spremno su proširile status ''zimija'' na hinduse i budiste u Indiji.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''The Venture of Islam Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[University of Chicago]], 1958, p. 278.&lt;/ref&gt; Na kraju je najveća [[Mezheb|škola]] [[Fikh|islamskog prava]] primijenila ovaj termin na sve nemuslimane koji žive na muslimanskim teritorijama izvan [[Hidžaz|svetog područja]] oko [[Meka|Meke]] u [[Arapsko poluostrvo|Arabiji]].&lt;ref&gt;al-Misri, Ahmad ibn Naqib (edited and translated from Arabic (with commentary) by Nuh Ha Mim Keller) (1994 revised ed), p. 603.&lt;/ref&gt;

U srednjovjekovnim islamskim društvima, ''[[kadija]]'' (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu, pa su zajednice ''zimija'' koje su živjele u islamskim državama obično imale svoje zakone nezavisne od ''šerijatskog'' prava, kao u slučaju Jevreja koji bi imali svoje [[Beit din|rabinske sudove]].&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Cohen, Mark R. |publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3 |page=74 |url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010 |author-link=Mark R. Cohen }}&lt;/ref&gt; Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali druge vjerske grupe, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna ili prijetnje javnom redu. Do 18. vijeka, međutim, ''zimije'' su često prisustvovale osmanlijskim muslimanskim sudovima, gdje su postupke protiv njih pokretali muslimani, ili su oni pokretali postupke protiv muslimana ili drugih ''zimija''. Zakletve koje su ''zimije'' polagale na ovim sudovima bile su prilagođene njihovim uvjerenjima.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99&quot;&gt;{{cite journal |author=al-Qattan, Najwa |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=[[International Journal of Middle East Studies]] |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999 |issn=0020-7438 |doi=10.1017/S0020743800055501 |s2cid=159763960 }}&lt;/ref&gt; Nemuslimanima je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama (poput konzumiranja alkohola i svinjetine) koje su inače bile zabranjene islamskim pravom,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Hamidullah|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1970|title=Introduction to Islam|publisher=International Islamic Federation of Student Organizations|page=180}}&lt;/ref&gt; štaviše, svaki musliman koji prolije njihovo vino ili ga nasilno prisvoji dužan je platiti odštetu.{{sfn|Abdel-Haleem|2012|p=73}} Neki islamski učenjaci smatrali su da se i zoroastrijski &quot;[[Hvedodah|incestuozni brakovi]]&quot;, koji se po ''šerijatu'' smatraju incestuoznim, također trebaju tolerisati. [[Ibn Kajjim el-Dževzije]] (1292–1350) smatrao je da većina učenjaka [[Hanbelijski mezheb|hanbelijske]] škole zastupa stav da su nemuslimani imali pravo na takve prakse, pod uslovom da se one ne iznose pred šerijatske sudove i da ih dotične vjerske manjine smatraju dozvoljenim. Ova se odluka temeljila na presedanu da nije bilo zapisa o tome da je poslanik [[Muhammed]] zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima, uprkos tome što je dolazio u kontakt sa zoroastrijancima i znao za tu praksu.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA144 p. 144] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt; Vjerske manjine također su bile slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, pod uslovom da se nisu javno upuštale u nedozvoljene seksualne aktivnosti na načine koji bi mogli ugroziti javni moral.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA145 p. 145] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt;

Postoje paralele za to u [[Rimsko pravo|rimskom]] i [[Halaha|jevrejskom pravu]].&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World: Sustainable Diversity in Law'' (3rd edition). New York City; Oxford: [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. pp. 217–219.&lt;/ref&gt; Prema profesoru prava [[H. Patrick Glenn|H. Patricku Glennu]] sa [[Univerzitet McGill|Univerziteta McGill]], &quot;danas se kaže da su zimije 'isključene iz specifično muslimanskih privilegija, ali su s druge strane isključene iz specifično muslimanskih dužnosti' dok (i tu postoje jasne paralele sa zapadnim javnim i privatnim pravnim tretmanom stranaca—Fremdenrecht, la condition de estrangers), 'u ostalom, musliman i zimija jednaki su u praktično cjelokupnom pravu o vlasništvu i ugovorima i obavezama'.&quot;&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World&amp;: Sustainable Diversity in Law'' (3rd ed). New York: Oxford: Oxford University Press. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. p. 219.&lt;/ref&gt; Citirajući Kur'ansku izjavu: &quot;i sljedbenicima Indžila smo bili naredili da sude prema onome što je Allah objavio u njemu. Oni koji nisu sudili prema onome što je Allah objavio – pravi su grješnici&quot;,&lt;ref&gt;{{qref|5|47|b=yl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/5-11|title=Prijevod značenja Sura El-Maida - Prevod na bosanski jezik - Besim Korkut - Broj stranice 116|website=Enciklopedija Kur'ana Časnog|language=bs|access-date=22. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[Muhammad Hamidullah]] piše da je islam decentralizovao i &quot;prepustio lokalnim zajednicama&quot; zakon i pravdu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hamidullah|first=Muhammad|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1986|title=Relations of Muslims with non-Muslims|journal=Journal of Muslim Minority Affairs|volume=7|issue=1|page=9|doi=10.1080/13602008608715960|issn=0266-6952|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/istem/issue/26528/279243}}&lt;/ref&gt; Međutim, klasični ugovor o ''zimijama'' više se ne primjenjuje. [[Zapadna kultura|Zapadni uticaj]] na muslimanski svijet bio je ključan u eliminisanju ograničenja i zaštite ugovora o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lewis|first=Bernard|title=The Jews of Islam|url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C|year=1984|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00807-3 |page=184}}&lt;/ref&gt;

=== Ugovor &quot;Zimma&quot; i šerijatsko pravo ===
{{Glavni|Šerijat}}
Ugovor &quot;zimma&quot; integralni je dio tradicionalnog islamskog prava. Od 9. vijeka n. e, moć interpretacije i usavršavanja prava u tradicionalnim islamskim društvima bila je u rukama učenjaka (''[[ulema|uleme]]''). Ova podjela vlasti služila je ograničavanju raspona radnji dostupnih vladaru, koji nije mogao lako samostalno donositi ukaze ili reinterpretirati pravo i očekivati kontinuiranu podršku zajednice.&lt;ref&gt;Basim Musallam, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World'', edited by [[Francis Robinson]]. Cambridge University Press, 1996, p. 176.&lt;/ref&gt; Kroz naredne vijekove i carstva, ravnoteža između uleme i vladara se mijenjala i reformisala, ali ravnoteža moći nikada nije odlučno promijenjena.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 105–108.&lt;/ref&gt; Početkom 19. vijeka, [[Industrijska revolucija|Industrijska]] i [[Francuska revolucija]] uvele su eru [[Zapadna kultura|evropske svjetske hegemonije]] koja je uključivala dominaciju nad većinom muslimanskih zemalja.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 176–177.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. Cambridge University Press, 1996, p. 90.&lt;/ref&gt; Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], evropske sile su shvatile da su previše oslabljene da bi održale svoja carstva.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 366–367.&lt;/ref&gt; Široka raznolikost u oblicima vlade, sistemima prava, stavovima prema modernosti i tumačenjima šerijata rezultat su posljedičnih težnji ka nezavisnosti i modernosti u muslimanskom svijetu.&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. [[Cambridge University Press]], 1996, pp. 103–111.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 3''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 384–386.&lt;/ref&gt;

Muslimanske države, sekte, škole mišljenja i pojedinci se razlikuju po pitanju onoga što šerijatsko pravo tačno podrazumijeva.&lt;ref&gt;Otto, Jan Michiel. ''Sharia and National Law in Muslim Countries: Tensions and Opportunities for Dutch and EU Foreign Policy ''. Amsterdam University Press, 2008, p. 7.&lt;/ref&gt; Osim toga, muslimanske države danas koriste spektar pravnih sistema. Većina država ima mješoviti sistem koji sprovodi određene aspekte šerijata dok istovremeno priznaje supremaciju ustava. Nekoliko njih, poput [[Turska|Turske]], proglasile su se sekularnim.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 8–9.&lt;/ref&gt; Lokalni i običajni zakoni također mogu imati prednost u određenim pitanjima.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 29.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo je stoga polinormativno,&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 10.&lt;/ref&gt; i uprkos nekoliko slučajeva nazadovanja posljednjih godina, trend je usmjeren ka liberalizaciji.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 37–39.&lt;/ref&gt;

=== Kraj ugovora &quot;Zimma&quot; ===
Status ''zimije'' &quot;dugo su sa rezignacijom prihvatali kršćani, a sa zahvalnošću Jevreji&quot;, ali rastuća moć kršćanstva i radikalne ideje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] izazvale su talas nezadovoljstva među kršćanskim zimijama.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 |page=62 }}&lt;/ref&gt; Kontinuirani i rastući pritisak evropskih sila u kombinaciji s pritiskom muslimanskih reformatora postepeno je ublažio nejednakosti između muslimana i nemuslimana.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 }} summary of pp. 62–66. See p. 62 (2nd paragraph), p. 65 (3rd paragraph)&lt;/ref&gt;

Dana 18. februara 1856, izdat je [[Hatihumajun|Osmanlijski reformski edikt iz 1856.]] ({{lang|ota|خط همايونى|Hatt-i Humayan}}), izgrađen na osnovu edikta iz 1839. Do njega je došlo dijelom kao rezultat pritiska i napora ambasadora [[Drugo Francusko Carstvo|Francuske]], [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]], čije su države bile potrebne kao saveznici u [[Krimski rat|Krimskom ratu]]. Njime je ponovo proglašen princip jednakosti između muslimana i nemuslimana i donesene su mnoge specifične reforme u tom cilju. Naprimjer, ukinut je porez ''džizja'', a nemuslimanima je dozvoljeno pridruživanje vojsci.&lt;ref&gt;Lapidus (1988), p. 599&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lapidus (2002), p. 495&lt;/ref&gt;

Prema nekim naučnicima, diskriminacija protiv ''zimija'' nije prestala sa Ediktom iz 1856, i oni su ostali građani drugog reda najmanje do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Morris |first=Benny |title=Righteous Victims: A History of the Zionist-Arab Conflict, 1881–2001 |url=https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0 |publisher=Vintage Books |year=2001 |isbn=978-0679744757 |pages=[https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0/page/12 13]}}&lt;/ref&gt; H.E.W. Young, iz Britanskog vijeća u Mosulu, napisao je 1909: &quot;Stav muslimana prema kršćanima i Jevrejima je stav gospodara prema robovima, prema kojima se ponaša sa određenom gospodskom tolerancijom sve dok oni drže do svog mjesta. Svaki znak pretenzija na jednakost se promptno suzbija.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Young |first=H. E. Wilkie |year=1971 |title=Mosul in 1909 |url=https://www.jstor.org/stable/4282373 |journal=Middle Eastern Studies |volume=7 |issue=2 |pages=229–235|doi=10.1080/00263207108700177 |jstor=4282373 }}&lt;/ref&gt;

=== Stavovi modernih islamskih učenjaka o statusu nemuslimana u islamskom društvu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|[[Ruholah Homeini]]
|[[Iran]]ski [[Šiizam|šiitski]] muslimanski ajatolah [[Ruholah Homeini]] ukazuje u svojoj knjizi ''[[Islamska vlada (knjiga)|Islamska vlada]]'' da bi se od nemuslimana trebalo zahtijevati plaćanje [[Glavarina|glavarine]], u zamjenu za šta bi imali koristi od zaštite i usluga države; međutim, oni bi bili isključeni iz svakog učešća u političkom procesu.&lt;ref&gt;Hukuma Islamiyya, n.p. (Beirut), n.d, pp. 30ff.; Vilayat-i Faqih, n.p, n.d, pp. 35ff.; English version (from the Arabic), ''Islamic Government'' (U.S. Joint Publications Research Service 72663, 1979), pp. 22ff.; French version (from the Persian), Pour un gouvernement islamique (Paris, 1979), pp. 31ff. Another version in Hamid Algar, ''Islam and Revolution: Writings and Declarations of Imam Khomeini'' (Berkeley, 1981), pp. 45ff.&lt;/ref&gt; [[Bernard Lewis]] napominje u vezi sa Homeinijem da je jedna od njegovih glavnih zamjerki protiv šaha, [[Muhamed Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]], bila ta što je njegovo zakonodavstvo ostavljalo teorijsku mogućnost da nemuslimani vrše političku ili sudsku vlast nad muslimanima.&lt;ref&gt;Bernard Lewis, ''[[The Jews of Islam]]'' notes on p. 3&lt;/ref&gt;
|-
|[[Jusuf el-Karadavi]]
|Egipatski teolog Jusuf el-Karadavi, predsjednik [[Međunarodna unija muslimanskih učenjaka|Međunarodne unije muslimanskih učenjaka]],&lt;ref name=&quot;chair&quot;&gt;{{Cite news|title=Qatar-based cleric calls for Egypt vote boycott|date=11. 5. 2014|author=AFP (news agency) |newspaper=Yahoo News|url=https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html#9K9eVKw|archive-url=https://web.archive.org/web/20140616031315/https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html|archive-date=16. 6. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; izjavio je u svojoj emisiji ''Šerijat i život'' na mreži [[Al Jazeera]], koja ima procijenjenu publiku od 35 do 60 miliona gledalaca:&lt;ref&gt;{{cite book |title=The People Want: A Radical Exploration of the Arab Uprising|author=Gilbert Achcar|year=2013|page=112|publisher=University of California Press|url=https://books.google.com/books?id=-CxxOnASaMAC&amp;pg=PA112
|isbn=978-0520956544}}&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;Kada kažemo ''zimije'' (ehlil''-zimma'') to znači da [...] su oni pod Allahovom zaštitom i Njegovog Poslanika i muslimanske zajednice i njihova su odgovornost (ze''mān''), te je svačija dužnost štititi ih, i to je ono što se namjerava reći tom riječju. Trenutno mnoge od naše braće vrijeđa riječ ''zimije'', a u onome što sam napisao u svojim knjigama izjavio sam da ne vidim ništa što bi spriječilo savremeni islamski [[Ištihad|''idžtihad'']] da odbaci ovu riječ ''zimije'' i naziva ih nemuslimanskim građanima.&quot;&lt;ref&gt;لما نقول أهل الذمة يعني أهل ذمة الله يعني هم في عهد الله وعهد رسوله وعهد جماعة المسلمين وضمانهم، الجميع عليه أن يحميهم، فهذا هو المقصود من الكلمة. الآن يتأذى منها الكثير من أخواننا كلمة أهل الذمة، وأنا ذكرت فيما كتبت في كتبي أنني أنا لا أرى أي مانع أمام الاجتهاد الإسلامي المعاصر أن يحذف كلمة أهل الذمة هذه ونسميهم المواطنون من غير المسلمين [http://www.aljazeera.net/programs/religionandlife/2008/5/6/%D8%BA%D9%8A%D8%B1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85%D9%8A%D9%86-%D9%81%D9%8A-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%AC%D8%AA%D9%85%D8%B9-%D8%A7%D9%84%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A Transcript of the 5-6-2008 &quot;Sharia and Life&quot; episode], Aljazeera.net&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;
|-
|[[Mohammad Selim el-Ava|Mohammad Salim el-Ava]]
|Drugi egipatski islamista, Mohammad Selim el-Ava tvrdio je da se koncept zimije mora reinterpretirati u kontekstu [[Egipatski nacionalizam|egipatskog nacionalizma]]. El-Ava i drugi muslimanski učenjaci to temelje na ideji da, iako je prethodno stanje ''zimija'' rezultat [[Muslimansko osvajanje Egipta|islamskog osvajanja Egipta]], moderna egipatska država proističe iz zajedničke muslimansko-kršćanske kampanje za okončanje [[Historija Egipta pod Britancima|britanske okupacije Egipta]]. U modernom Egiptu, tvrdi on, Ustav zamjenjuje ugovor o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Political Islam, Citizenship, and Minorities: The Future of Arab Christians|author=Andrea Zaki Stephanous|pages=160–161|quote=&quot;Both Muslims and al-dhimmiyun struggled for the liberation of this land for more than a century and, because of the blood that was shed by both, a new order was created...In the modern state, the constitution took the place of the al-dhimmi contract.&quot;}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Muhammad Husayn Tabataba'i|Muhammad Husejn Tabataba'i]]
|Muhammad Husejn Tabataba'i, [[Šiizam|šiitski]] učenjak iz 20. vijeka, piše da se prema zimijama treba odnositi &quot;na dobar i pristojan način&quot;. On odgovara na argument da je dobar tretman zimija derogiran ajetom 9:29 iz Kur'ana&lt;ref&gt;Kur'an 9:29—&quot;Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono što Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru – sve dok ne daju glavarinu poslušno i smjerno..&quot;&lt;/ref&gt; izjavljujući da, u doslovnom smislu, ovaj ajet nije u suprotnosti sa dobrim tretmanom zimija.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Muhammad Husayn Tabataba'i|author-link1=Muhammad Husayn Tabataba'i|title=Surah Al-Baqarah, verses 83–88|url=http://www.almizan.org/|website=almizan.org|access-date=1. 1. 2016|language=ar, en|quote=as-Sadiq (a.s) said: &quot;Verily Allah sent Muhammad (s.a.w) with five swords: So (there is) a sword against a dhimmi (free non-Muslim subject of an Islamic country). Allah said: and speak to men good (words); it was revealed about the dhimmis, then it was abrogated by another verse, Fight those who do not believe in Allah... (9:29) (al-'Ayyashi) The author says: In this tradition the Imam has taken the &quot;speech&quot; to mean behavior. We say: Do not speak to him but good; what we mean is: Do not deal with him but in a good and decent manner. This meaning will apply only if we take the word, &quot;abrogated&quot; in its terminological sense. But it may also be taken in its literal sense (as we shall explain under the verse: Whatever signs We abrogate or cause to be forgotten ...2:106); and in that case this verse will not be in conflict with that of the fighting. It should be pointed out that such uses of words in their literal meanings (as against their terminological ones) are not infrequent in the traditions of the Imams.}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Javed Ahmad Ghamidi]]
|Javed Ahmad Ghamidi, [[Pakistanci|pakistanski]] teolog, u djelu ''[[Mizan (knjiga)|Mizan]]'' piše da su određene direktive Kur'ana bile specifične isključivo za Muhammeda protiv naroda njegovog vremena. Pored ostalih direktiva, kampanja je uključivala traženje od politeista Arabije da se podvrgnu islamu kao uslov za oslobađanje, te od ostalih traženje džizje i podvrgavanje političkoj vlasti muslimana radi izuzeća od [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] i radi vojne zaštite u svojstvu zimija. Stoga, nakon Muhammeda i [[Ashabi|njegovih ashaba]], u islamu ne postoji koncept koji obavezuje muslimane na vođenje rata radi širenja ili provođenja islama.&lt;ref&gt;[[Javed Ahmed Ghamidi]], ''[[Mizan]]'', Chapter: The Islamic Law of Jihad, Dar ul-Ishraq, 2001. {{OCLC|52901690}} [http://www.studying-islam.org/articletext.aspx?id=771]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Misplaced Directives&quot;, [http://www.renaissance.com.pk/ ''Renaissance''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813123204/http://www.renaissance.com.pk/ |date=13. 8. 2006 }}, [[Al-Mawrid Institute]], Vol. 12, No. 3, March 2002.{{cite web |url=http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |title=March_Content2002 |access-date=5. 10. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061115065145/http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |archive-date=15. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Naser Makarem Shirazi]]
|Iranski šiitski pravnik, veliki ajatolah Naser Makarem Shirazi navodi u ''Izboru iz [[Tafsir Nemooneh|Tafsira Nemooneha]]'' da je glavna filozofija džizje u tome da je to samo finansijska pomoć onim muslimanima koji su zaduženi za čuvanje sigurnosti države i života i imovine zimija u njihovo ime.&lt;ref&gt;[http://library.tebyan.net/books1/1016.htm ''Selection of Tafsir Nemooneh''], Grand Ayatollah Makarim Shirazi, p. 10, vol. 2, on verse 9:29 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20061118113944/http://library.tebyan.net/books1/1016.htm |date=18. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Fahmi Huwaidi]] / [[Tarek El-Bishry]]
|Istaknuti islamski mislioci poput Fahmija Huwaidija i Tareka El-Bishryja temeljili su svoje opravdanje za puno državljanstvo nemuslimana u islamskim državama na presedanu koji je postavio Muhammed u [[Medinski ustav|Medinskom ustavu]]. Oni tvrde da prema ovoj povelji Sljedbenici Knjige imaju status građana (''muwatinun'') umjesto zimija, te dijele jednaka prava i dužnosti sa muslimanima.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author1=Muhammad Muslih|author2=Michaelle Browers|title= Democracy |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0185|url-access=subscription|doi=10.1093/acref/9780195305135.001.0001|isbn=978-0195305135}}&lt;/ref&gt;
|-
|L. Ali Khan
|Pravni stručnjak L. Ali Khan također ukazuje na [[Medinski ustav]] kao put naprijed za islamske države u svom radu iz 2006. pod naslovom ''Medinski ustav''. On sugeriše da ovaj drevni dokument, koji je regulisao status religija i rasa u prvoj islamskoj državi, u kojem su jevrejska plemena &quot;stavljena u ravnopravan položaj s [...] muslimanima&quot; i kojem je odobrena &quot;sloboda vjeroispovijesti&quot;, može poslužiti kao osnova za zaštitu manjinskih prava, jednakosti i vjerske slobode u modernoj islamskoj državi.&lt;ref&gt;Khan, Ali, ''Commentary on the Constitution of Medina'' in ''Understanding Islamic Law: From Classical to Contemporary'', Edited by Aminah Beverly McCloud and Hisham Ramadan, Alta Mira Press, 2006, pp. 205–208.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Tariq Ramadan]]
|Tariq Ramadan, profesor islamskih studija na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], zalaže se za uključivanje akademskih disciplina i islamskog društva, zajedno sa tradicionalnim islamskim učenjacima, u napore za reformu islamskog prava i rješavanje modernih uslova. Govori o ostajanju vjernom višim ciljevima šerijatskog prava. On pretpostavlja univerzalna prava na dostojanstvo, blagostanje, slobodu, jednakost i pravdu u [[Vjerski pluralizam|vjerski]] i [[Kulturni pluralizam|kulturno pluralističkom]] islamskom (ili drugom) društvu, te predlaže dijalog u vezi sa modernim terminom &quot;državljanstvo&quot;, iako za to ne postoji jasan presedan u klasičnom [[fikh]]u. Nadalje, uključuje pojmove &quot;nedržavljanin&quot;, &quot;stranac&quot;, &quot;stanovnik&quot; i &quot;imigrant&quot; u ovaj dijalog, i izaziva ne samo islam, već i modernu civilizaciju u cjelini, da se na smislen način pomiri sa ovim konceptima u pogledu problema rasizma, diskriminacije i opresije.&lt;ref&gt;Ramadan, Tariq, ''Radical Reform: Islamic Ethics and Liberation'', Oxford University Press, 2009, pp. 268–271.&lt;/ref&gt;
|}

== Zajednice zimija ==

Jevreji i kršćani koji su živjeli pod ranom muslimanskom vlašću smatrani su zimijama, a taj status se kasnije proširio i na druge nemuslimane poput hindusa i budista. Bilo im je dozvoljeno da &quot;slobodno praktikuju svoju religiju i da uživaju veliku mjeru komunalne autonomije&quot;, te im je garantovana lična sigurnost i sigurnost imovine, u zamjenu za plaćanje danka i priznavanje muslimanske vlasti.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 10, 20.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo i običaji zabranjivali su porobljavanje slobodnih zimija unutar teritorija pod islamskom vlašću.&lt;ref&gt;Lewis (2002), p. 92&lt;/ref&gt; Oporezivanje iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast predstavljalo je &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;&gt;Cl. Cahen in ''[[Encyclopedia of Islam]]'', Jizya article&lt;/ref&gt; (ali mnogo nižih pod muslimanskom vlašću&lt;ref&gt;Lewis 1984 p. 18&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;/&gt;). Također su bili oslobođeni poreza [[zekat]]a koji su plaćali muslimani (umjesto toga plaćali su vlastite vjerske dažbine poput desetine). Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama imale su svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, kao što su Jevreji koji su imali vlastite [[Beit din|halahičke sudove]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt; Zajednice zimija imale su svoje vođe, sudove, lične i vjerske zakone,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;&gt;Lewis (1984), p. 27&lt;/ref&gt; a &quot;općenito gledano, muslimanska tolerancija prema nevjernicima bila je daleko bolja od bilo čega dostupnog u kršćanskom svijetu, sve do pojave sekularizma u 17. vijeku&quot;.&lt;ref name=&quot;Buntzie Ellis Churchill 2008, pp. 146&quot;&gt;Bernard Lewis and Buntzie Ellis Churchill, ''Islam: The Religion and the People'', Wharton School Publishing, 2008, p. 146.&lt;/ref&gt; &quot;Muslimani su garantovali slobodu bogosluženja i egzistenciju, pod uslovom da ostanu lojalni muslimanskoj državi i da plaćaju glavarinu&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; &quot;Muslimanske vlade su imenovale kršćanske i jevrejske profesionalce u svoje birokratije&quot;,&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; te su kršćani i Jevreji &quot;doprinijeli stvaranju islamske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Međutim, zimije su se suočavale sa društvenim i simboličnim ograničenjima,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;&gt;Lewis (1984), p. 26&lt;/ref&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, pa opuštenije primjene zakona.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;&gt;Lewis (1984) pp. 49–51.&lt;/ref&gt; [[Marshall Hodgson]], historičar islama, piše da su tokom ere Visokog hilafeta (od 7. do 13. vijeka), revnosni muslimani vođeni šerijatom rado razrađivali svoj kodeks simboličkih ograničenja za zimije.&lt;ref name=&quot;Hodgson p488&quot;&gt;{{Cite book|title=The Venture of Islam: The classical age of Islam|author=Marshall G.S. Hodgson|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=1977|isbn=978-0226346830|page=448|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|access-date= 7. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;

Iz islamske pravne perspektive, obećanje zaštite je zimijama davalo slobodu da praktikuju svoju religiju i poštedjelo ih je [[Prisilno preobraćenje na islam|prisilnih preobraćenja]]. Zimije su također služile različitim korisnim svrhama, pretežno ekonomskim, što je bio još jedan razlog za zabrinutost pravnika.&lt;ref&gt;Lewis (1984)&lt;/ref&gt; Vjerske manjine bile su slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, ali se nisu mogle &quot;javno upuštati u nedozvoljene seksualne odnose na načine koji ugrožavaju javni moral&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Islam and the Blackamerican: Looking Toward the Third Resurrection|author=Sherman A. Jackson|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=978-0-19-518081-7|page=145|url=https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;q=ankiha+fasida&amp;pg=PA144|access-date=10. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima bile su dozvoljene vjerske prakse koje su muslimani smatrali neprihvatljivim. Jedan od primjera bila je zoroastrijska praksa [[incest]]uoznog &quot;samobraka&quot; gdje se muškarac mogao oženiti majkom, sestrom ili kćerkom. Prema srednjovjekovnom islamskom pravniku [[Ibn Kajjim el-Dževzije|Ibn Kajjimu el-Dževziji]], nemuslimani su imali pravo baviti se takvim vjerskim praksama, čak i ako to vrijeđa muslimane, pod uslovima da se takvi slučajevi ne iznose pred islamske šerijatske sudove i da su te vjerske manjine vjerovale da je takva praksa dozvoljena prema njihovoj vjeri. Ova odluka temeljila se na presedanu da Muhammed nije zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima uprkos tome što je dolazio u kontakt s njima i bio svjestan njihovih praksi.&lt;ref&gt;Jackson, p. 144&lt;/ref&gt;

Arapi su generalno uspostavljali vojne garnizone izvan gradova na osvojenim teritorijama i imali su malo interakcije sa lokalnim stanovništvom zimija u svrhe koje nisu obuhvatale prikupljanje poreza. Osvojene kršćanske, jevrejske, mazdejske i budističke zajednice su inače bile prepuštene same sebi da vode svoje živote kao i prije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 1'', 1958, pp. 227–229.&lt;/ref&gt;

=== Kršćani ===
Prema historičarima Lewisu i Stillmanu, lokalni kršćani u Siriji, Iraku i Egiptu bili su [[Mijafizitizam|nehalkedonci]] i mnogi su se možda osjećali bolje pod ranom muslimanskom vlašću nego pod vlašću [[Pravoslavlje|bizantijskih pravoslavaca]] iz [[Konstantinopolj]]a.&lt;ref name=&quot;conseq&quot; &gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 27.&lt;/ref&gt; Godine 1095, [[Urban II|papa Urban II]] apelovao je na zapadnoevropske kršćane da [[Prvi krstaški rat|priteknu u pomoć]] kršćanima u [[Palestina (regija)|Palestini]]. Naknadni [[krstaški ratovi]] doveli su [[Katoličanstvo|rimokatoličke]] kršćane u kontakt s pravoslavnim kršćanima, za čija su uvjerenja otkrili da se razlikuju od njihovih vlastitih možda i više nego što su ranije shvatali, a čiji je položaj pod vlašću muslimanskog [[Fatimije|Fatimidskog hilafeta]] bio manje neugodan nego što se pretpostavljalo. Posljedično, istočni kršćani pružili su vjerovatno manju podršku krstašima nego što se očekivalo.&lt;ref name=autogenerated2&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 44–46.&lt;/ref&gt; Kada je arapski Istok došao pod osmanlijsku vlast u 16. vijeku, položaj i bogatstvo kršćanskog stanovništva značajno su se popravili. Osmanlije su imale dugo iskustvo u radu sa kršćanskim i jevrejskim manjinama te su bili tolerantniji prema vjerskim manjinama od prethodnih muslimanskih vladara, [[Mameluci|mameluka]] u [[Srednjovjekovni Egipat|Egiptu]].&lt;ref name=autogenerated5&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 57–58.&lt;/ref&gt;

Međutim, kršćani koji su živjeli pod islamskom vlašću pretrpjeli su određena pravna ograničenja, a ponekad i [[Progon kršćana|progon]]. U Osmanskom Carstvu, u skladu sa sistemom ''zimija'' primjenjivanim u [[Islam|muslimanskim]] zemljama, njima su, kao i svim drugim kršćanima, a također i Jevrejima, bile dodijeljene određene slobode. Sistem zimija u Osmanskom Carstvu uglavnom se temeljio na [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]]. Status klijenta ustanovio je prava nemuslimana na imovinu, egzistenciju i slobodu bogosluženja, ali su oni u suštini tretirani kao [[Građanin drugog reda|građani drugog reda]] u carstvu i na turskom su ih nazivali ''[[Kaur|gavours]]'', pejorativnom riječju koja je značila &quot;[[Kafir|nevjernik]]&quot;. Klauzula Omerovog ugovora kojom se nemuslimanima zabranjuje izgradnja novih bogomolja historijski je nametana nekim zajednicama Osmanskog Carstva, dok se u drugim slučajevima ignorisala, prema diskreciji lokalnih vlasti. Iako nisu postojali zakoni koji bi zahtijevali vjerska geta, to je dovelo do okupljanja nemuslimanskih zajednica oko postojećih bogomolja.&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;&gt;{{cite book|last1=A ́goston|first1=Ga ́bor|last2=Alan Masters|first2=Bruce|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|url=https://books.google.com/books?id=QjzYdCxumFcC&amp;pg=PA185|access-date=15. 4. 2016|year=2010|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-1-4381-1025-7|pages=185–186}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Balakian&quot;&gt;{{Cite book | author-link = Peter Balakian | last = Balakian | first = Peter | title = The Burning Tigris: The Armenian Genocide and America's Response | place = New York | publisher = [[HarperCollins]] | year = 2003 | isbn = 978-0-06-019840-4 | pages = [https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 25, 445] | url = https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 }}&lt;/ref&gt; Pored drugih pravnih ograničenja, zimije, uključujući i kršćane među njima, nisu se smatrali jednakima muslimanima te im je nametnuto nekoliko zabrana. Njihovo svjedočenje protiv muslimana bilo je neprihvatljivo na sudovima na kojima je musliman mogao biti kažnjen; to je značilo da se njihovo svjedočenje moglo uzeti u obzir samo u trgovačkim slučajevima. Bilo im je zabranjeno nositi oružje ili jahati konje i kamile. Njihove kuće nisu smjele gledati na kuće muslimana; a njihove vjerske prakse bile su strogo ograničene (npr. zvonjenje crkvenih zvona bilo je strogo zabranjeno).&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Akçam&quot;&gt;{{Cite book | first = Taner | last = Akçam | author-link = Taner Akçam | title = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility | place = New York | publisher = Metropolitan Books | year = 2006 | isbn = 978-0-8050-7932-6| title-link = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility }}&lt;/ref&gt;

=== Jevreji ===
Budući da su rana islamska osvajanja u početku sačuvala veliki dio postojećeg administrativnog aparata i kulture, na mnogim teritorijama ona su predstavljala tek nešto više od promjene vladara za potčinjeno stanovništvo, što je &quot;donijelo mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja&quot;.{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;Oni su zamijenili osvojene zemlje, autohtone vladare i vojske, ali su sačuvali veliki dio njihove vlade, birokratije i kulture. Za mnoge na osvojenim teritorijama, to je bila tek promjena gospodara, ona koja je donijela mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja. Lokalne zajednice bile su slobodne da nastave svoj način života u unutrašnjim, domaćim poslovima. Na mnogo načina, lokalno stanovništvo smatralo je muslimansku vlast fleksibilnijom i tolerantnijom od one u Bizantiji i Perziji. Vjerske zajednice bile su slobodne praktikovati svoju vjeru, obavljati bogoslužje i upravljati se prema svojim vjerskim vođama i zakonima u oblastima kao što su brak, razvod i nasljedstvo. U zamjenu, bili su obavezni plaćati danak, glavarinu (''džizja''), koja im je davala pravo na muslimansku zaštitu od vanjske agresije i oslobađala ih vojne službe. Tako su nazvani &quot;zaštićenima&quot; (''zimije''). U suštini, to je često značilo niže poreze, veću lokalnu autonomiju, vladavinu od strane srodnih semita s bližim jezičkim i kulturnim vezama nego helenizirane, grčko-rimske elite Bizantije, te veću vjersku slobodu za Jevreje i autohtone kršćane.&quot;}}

[[María Rosa Menocal]] tvrdi da su jevrejske zimije koje su živjele pod hilafetom, iako su imale manja prava od muslimana, i dalje prolazile bolje nego u kršćanskim dijelovima Evrope. Jevreji iz drugih dijelova Evrope putovali su u [[El-Endelus]], gdje su, paralelno s kršćanskim sektama koje je katolička Evropa smatrala heretičkim, bili ne samo tolerisani, već su im bile otvorene mogućnosti za praktikovanje vjere i trgovinu bez ograničenja, osim zabrana prozelitizma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|title=The Ornament of the World by María Rosa Menocal|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051109071705/http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|archive-date=9. 11. 2005}}&lt;/ref&gt;

[[Bernard Lewis]] navodi:

{{Blockquote|Općenito, jevrejskom narodu bilo je dozvoljeno praktikovati svoju vjeru i živjeti prema zakonima i svetim spisima svoje zajednice. Štaviše, ograničenja kojima su bili podvrgnuti imala su više društveni i simbolični, a manje opipljiv i praktičan karakter. Drugim riječima, ti propisi služili su definisanju odnosa između dviju zajednica, a ne ugnjetavanju jevrejskog stanovništva.&lt;ref name=lewis&gt;Lewis, Bernard W (1984). ''The Jews of Islam''&lt;/ref&gt;|}}

Profesor jevrejske srednjovjekovne historije na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]], [[Hayim Hillel Ben-Sasson]], bilježi:

{{Blockquote|Pravna i sigurnosna situacija Jevreja u muslimanskom svijetu općenito je bila bolja nego u kršćanskom svijetu, jer u prvom Jevreji nisu bili jedini &quot;nevjernici&quot;, jer su u poređenju s kršćanima Jevreji bili manje opasni i lojalniji muslimanskom režimu, te zato što je brzina i teritorijalni obim muslimanskih osvajanja doveo do smanjenja progona i pružanja većih mogućnosti za preživljavanje pripadnika drugih vjera na njihovim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |title=On Jewish History in the Middle Ages|last=Ben-Sasson |first=Haim Hillel |year=1969 |location=Tel Aviv |page=36}} Citirano u knjizi Marka R. Cohena ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages'', Princeton University Press (1995), str. xvii–xviii (Cohenov prevod).&lt;/ref&gt; |}}

Prema francuskom historičaru [[Claude Cahen|Claudeu Cahenu]], islam je &quot;pokazao više tolerancije nego Evropa prema Jevrejima koji su ostali u muslimanskim zemljama.&quot;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=[[P. J. Bearman]] |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=[[W. P. Heinrichs]] |editor6=[[Bernard Lewis|B. Lewis]] |editor7=Ch. Pellat |editor8=[[Joseph Schacht|J. Schacht]] |editor9=J. Burton-Page |editor10=C. Dumont |editor11=V.L. Ménage|encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] |title=Dhimma|year=1954 |publisher=Brill Academic Publishers |isbn=978-90-04-07026-4|location=Leiden, Netherlands|pages=227–231}}&lt;/ref&gt;

Uspoređujući tretman Jevreja u [[Zlatno doba islama|srednjovjekovnom islamskom svijetu]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi]], [[Mark R. Cohen]] bilježi da su, za razliku od Jevreja u kršćanskoj Evropi, &quot;Jevreji u islamu bili dobro integrisani u ekonomski život šireg društva&quot;,&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;&gt;{{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}&lt;/ref&gt; te da im je bilo dozvoljeno slobodnije praktikovati svoju vjeru nego što su to mogli u kršćanskoj Evropi.&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;/&gt;

Prema naučniku Mordechaiju Zakenu, [[Plemenski poglavica|plemenski poglavice]] (poznati i kao age) u plemenskim muslimanskim društvima poput kurdskog društva u [[Kurdistan]]u oporezivali bi svoje jevrejske podanike. Jevreji su zapravo bili civili koje su štitili njihovi poglavice u njihovim zajednicama i oko njih; zauzvrat su plaćali dio svoje žetve kao dažbine i doprinosili svojim vještinama i uslugama svom pokroviteljskom poglavici.&lt;ref&gt;[[Mordechai Zaken]], ''Jewish Subjects and their tribal chieftains in Kurdistan: A Study in Survival'', Brill: Leiden and Boston, 2007.&lt;/ref&gt;

=== Hindusi i budisti ===
Do 10. vijeka, [[Turkijski narodi|Turci]] iz [[Srednja Azija|Srednje Azije]] izvršili su invaziju na [[Indogangeska nizija|Indijsku niziju]] i proširili islam u sjeverozapadnim dijelovima Indije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 275.&lt;/ref&gt; Krajem 12. vijeka, muslimani su brzo napredovali u niziju Gangesa.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 276.&lt;/ref&gt; U jednoj deceniji, muslimanska vojska predvođena turkijskim robovima konsolidovala je otpor oko [[Lahore]]a i stavila sjevernu Indiju, sve do [[Bengal]]a, pod muslimansku vlast.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 278.&lt;/ref&gt; Iz redova ovih turkijskih robova proizaći će sultani, uključujući i osnivača [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]]. Do 15. vijeka, većim dijelovima sjeverne Indije vladali su muslimanski vladari, uglavnom potomci osvajača. U 16. vijeku, Indija je potpala pod uticaj [[Mogulsko Carstvo|Mogula]]. [[Babur]], prvi vladar Mogulskog Carstva, uspostavio je uporište na sjeveru, što je utrlo put za daljnju ekspanziju njegovih nasljednika.&lt;ref&gt;MHodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Ograničenja ==
Bilo je niz ograničenja za zimije. U modernom smislu, zimije bi se mogle opisati kao građani drugog reda.&lt;ref name=Majid/&gt; Prema historičaru [[Marshall Hodgson|Marshallu Hodgsonu]], od vrlo ranih vremena muslimanski vladari vrlo često su ponižavali i kažnjavali zimije (obično kršćane ili Jevreje koji su odbili preći na islam). Zvanična politika bila je da bi se zimije trebale &quot;osjećati inferiorno i znati 'svoje mjesto'&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|title=
The Venture of Islam: Conscience and History in a World Civilization. 3 vols|page=1:268|isbn=
9780226346861|last1=
Hodgson|first1=
Marshall G. S.|date=
15. 5. 2009|publisher=
University of Chicago Press}}&lt;/ref&gt;

Iako je ''zimijama'' bilo dozvoljeno obavljati svoje vjerske obrede, bili su obavezni to činiti na način koji ne privlači pažnju muslimana. Glasne molitve bile su zabranjene, kao i zvonjenje crkvenih zvona i puhanje u [[šofar]].&lt;ref&gt;Karsh 29.&lt;/ref&gt; Također im nije bilo dozvoljeno graditi ili popravljati crkve i sinagoge bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; Štaviše, zimijama nije bilo dozvoljeno tražiti konvertite među muslimanima.&lt;ref name=&quot;Griffith&quot;&gt;{{cite book |title=The Church in the Shadow of the Mosque: Christians and Muslims in the World of Islam |publisher=Princeton University Press |author=Sidney H. Griffith |year=2010 |isbn=978-0691146287}}&lt;/ref&gt; U [[Mamelučki sultanat (Kairo)|mamelučkom Egiptu]], gdje muslimanima koji nisu bili mameluci nije bilo dozvoljeno jahati konje i kamile, zimijama je bilo zabranjeno čak i jahanje magaraca unutar gradova.&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 471&lt;/ref&gt; Ponekad su muslimanski vladari izdavali propise koji su zahtijevali od zimija da na svoje kuće stave prepoznatljive znakove.&lt;ref&gt;Al-Tabari, ''Ta'rikh al-Rusul wa 'l-Muluk'', translated in Stillman (1979), p. 167.&lt;/ref&gt;

Većina ograničenja bila je društvene i simboličke prirode,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, a zatim blaže primjene.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;/&gt; Glavni finansijski nedostaci za zimije bili su glavarina džizja i činjenica da zimije i muslimani nisu mogli nasljeđivati jedni druge.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; To bi stvorilo podsticaj za preobraćenje ako je neko iz porodice već prešao na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;&gt;{{cite book |title=Introducing World Christianity |publisher=Wiley-Blackwell |author=Heather J. Sharkey |year=2012 |isbn=978-1-4443-4454-7 |page=10}}&lt;/ref&gt; [[Ira M. Lapidus]] navodi da se &quot;plaćanje glavarine čini redovnim, ali su druge obaveze nedosljedno provođene i nisu spriječile mnoge nemuslimane da postanu važne političke, poslovne i naučne ličnosti. Krajem devetog i početkom desetog vijeka, jevrejski bankari i finansijeri bili su važni na abasidskom dvoru.&quot;&lt;ref name=&quot;Lapidus&quot;&gt;{{Cite book| last = Lapidus | first = Ira M. | author-link=Ira M. Lapidus | title = A History of Islamic societies | publisher = [[Cambridge University Press]] |url=https://books.google.com/books?id=kFJNBAAAQBAJ| year = 2014|pages=155–156| isbn = 978-0521514309 }}&lt;/ref&gt; Pravnici i učenjaci islamskog šerijatskog prava pozivali su na human tretman zimija.&lt;ref&gt;Lewis (1984), p. 16.&lt;/ref&gt;

Musliman se može oženiti jevrejskom ili kršćanskom zimijom, koja može zadržati svoju vjeru (iako su se njena djeca automatski smatrala muslimanima i morala su biti odgajana kao takva), ali se muslimanka ne može udati za zimiju osim ako on ne pređe na islam. Zimijama je pod prijetnjom strogih kazni zabranjeno preobraćati muslimane, dok se muslimane ohrabruje da preobraćaju zimije.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Dhimmi|url=https://www.encyclopedia.com/religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/dhimmi|access-date=16. 12. 2021|website=Encyclopedia.com}}&lt;/ref&gt;

=== Džizja ===
{{Glavni|Džizja}}

Plaćanje ''džizje'' obavezivalo je muslimanske vlasti na zaštitu zimija u građanskim i vojnim pitanjima. Sura 9 ([[Et-Tevba]]), ajet 29 propisuje da se ''džizja'' naplaćuje od nemuslimana kao uslov potreban za obustavu džihada. Islamski pravnici su zahtijevali od odraslih, slobodnih, zdravih muškaraca u zajednici zimija da plaćaju džizju, dok su izuzimali žene, djecu, starce, robove, one s mentalnim ili fizičkim invaliditetom i putnike koji se nisu naselili na muslimanskim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |editor-last1 = Mirza|editor-first1 =Mahan |editor2=Gerhard Bowering |editor3=Patricia Crone |display-editors=etal|title = The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|url = https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse|date = 2013|publisher = [[Princeton University Press]]|location = Princeton, N.J.|isbn = 978-0691134840|page = [https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse/page/282 283]|quote = Free adult males who were not afflicted by any physical or mental illness were required to pay the ''jizya''. Women, children, handicapped, the mentally ill, the elderly, and slaves were exempt, as were all travelers and foreigners who did not settle in Muslim lands.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|date=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...jurists divided the dhimma community into two major groups. The first group consists of all adult, free, sane males among the dhimma community, while the second includes all other dhimmas (i.e, women, slaves, minors, and the insane). Jurists generally agree that members of the second group are to be granted a &quot;blanket&quot; exemption from ''jizya'' payment.}}&lt;/ref&gt; Prema [[Ebu-Jusuf]]u, zimije bi trebali biti zatvoreni sve dok u potpunosti ne uplate džizju.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 14–15.&lt;/ref&gt; Drugi pravnici precizirali su da bi zimijama koji ne plaćaju džizju trebalo obrijati glave i natjerati ih da nose odjeću po kojoj bi se razlikovali od zimija koji su plaćali džizju i muslimana.&lt;ref&gt;{{cite book|author=[[Ibrahim Oweiss]]|title=The Book of Revenue: Kitab Al-Amwal|year=2003 |page=xix|publisher=Garnet &amp; Ithaca Press |isbn=978-1859641590 |url=https://books.google.com/books?id=LXVBBdEFySsC&amp;pg=PR19}}&lt;/ref&gt;

Lewis navodi da među učenjacima postoje različita mišljenja o tome koliki je teret džizja predstavljala.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;/&gt; Prema [[Norman Stillman|Normanu Stillmanu]]: &quot;''džizja'' i ''[[Harač (porez)|harač]]'' bili su &quot;ogroman teret za nemuslimansko seljaštvo koje je jedva preživljavalo u naturalnoj ekonomiji.&quot;&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 28&lt;/ref&gt; Obojica se slažu da je, u konačnici, dodatno oporezivanje nemuslimana bilo ključni faktor koji je natjerao mnoge zimije da napuste svoju vjeru i prihvate islam.&lt;ref name=autogenerated1&gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 18&lt;/ref&gt; Međutim, u nekim regijama džizja za stanovništvo bila je znatno niža od zekata, što znači da je stanovništvo zimija zadržalo ekonomsku prednost.&lt;ref&gt;Klorman (2007), p. 94&lt;/ref&gt; Prema Cohenu, oporezivanje je, iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast, bilo &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;.&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;/&gt;{{page needed|date=1. 2016.}} [[Bernard Lewis|Lewis]] primjećuje da su promjenu s bizantijske na arapsku vlast pozdravili mnogi među zimijama koji su novi jaram smatrali daleko lakšim od starog, kako u oporezivanju tako i u drugim pitanjima, te da su neki, čak i među kršćanima u Siriji i Egiptu, više voljeli vladavinu islama nego vladavinu Bizantijaca.&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;&gt;Lewis (2002) p. 57&lt;/ref&gt; [[William Montgomery Watt|Montgomery Watt]] navodi: &quot;Kršćanima je vjerovatno bilo bolje kao zimijama pod muslimansko-arapskim vladarima nego što im je bilo pod bizantijskim Grcima.&quot;&lt;ref&gt;[[William Montgomery Watt]], ''Islamic Political Thought: The Basic Concepts'', p. 51. Quote: &quot;The Christians were probably better off as dhimmis under Muslim-Arab rulers than they had been under the Byzantine Greeks.&quot;&lt;/ref&gt; U nekim mjestima, naprimjer u Egiptu, džizja je bila [[Poreska olakšica|porezni podsticaj]] za kršćane da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Neki su učenjaci pokušali izračunati relativno oporezivanje muslimana u poređenju s nemuslimanima u ranom abasidskom periodu. Prema jednoj procjeni, muslimani su u prosjeku imali poreznu stopu od 17 do 20 dirhama po osobi, koja bi porasla na 30 dirhama po osobi kada se uključe nameti u naturi.&lt;ref name=bonney/&gt; Nemuslimani su plaćali 12, 24 ili 48 dirhama po osobi, zavisno od njihove porezne kategorije, iako je većina vjerovatno plaćala 12.&lt;ref name=bonney&gt;{{cite book|title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden|url=https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn|author=[[Richard Bonney]]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2004|page=[https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn/page/84 84]}}&lt;/ref&gt;

Važnost zimija kao izvora prihoda za [[Pravedni halifat|Pravedni hilafat]] ilustrovana je u pismu koje se pripisuje Omeru, a koje citira Ebu-Jusuf: &quot;Ako uzmemo zimije i podijelimo ih, šta će ostati muslimanima koji dođu poslije nas? Tako mi Boga, muslimani neće naći čovjeka s kojim bi mogli razgovarati i profitirati od njegovog rada.&quot;&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 30–31.&lt;/ref&gt;

Rani islamski učenjaci zauzeli su relativno human i praktičan stav prema naplati ''džizje'', u poređenju s komentatorima iz 11. vijeka koji su pisali u vrijeme kada je islam bio pod prijetnjom kako unutar tako i izvan svojih granica.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot;&gt;Lewis (1984), p. 15.&lt;/ref&gt;

Pravnik Ebu-Jusuf, glavni sudija halife [[Harun er-Rašid|Haruna er-Rašida]], donio je sljedeću odluku u vezi s načinom naplate džizje&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot; /&gt;

{{Blockquote|Niko od zimija ne smije biti pretučen radi prinudne naplate džizje, niti prisiljen stajati na vrelom suncu, niti bi se njihovim tijelima smjele nanositi mrske stvari, ili bilo šta slično. Umjesto toga, s njima se treba postupati blago.}}

U pograničnim provincijama, zimije su ponekad regrutovani za vojne operacije. U takvim slučajevima, bili su oslobođeni džizje za tu godinu službe.&lt;ref&gt;&quot;Djizya (i)&quot;, ''[[Encyclopaedia of Islam]]'' Online&lt;/ref&gt;

=== Provođenje zakona ===
Vjerski pluralizam postojao je u srednjovjekovnom islamskom pravu i [[Islamska etika|etici]]. Vjerski zakoni i sudovi drugih religija, uključujući kršćanstvo, judaizam i hinduizam, obično su bili smješteni unutar islamskog pravnog okvira, kao što je to bio slučaj u [[hilafet]]u, El-Endelusu, Osmanskom Carstvu i na Indijskom potkontinentu.&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138&quot;&gt;{{cite book|last=Weeramantry|first=Judge Christopher G.|title=Justice Without Frontiers: Furthering Human Rights|year=1997|publisher=[[Brill Publishers]]|isbn=978-90-411-0241-6|page=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|first=Abdulaziz Abdulhussein|last=Sachedina|year=2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt; U srednjovjekovnim islamskim društvima, kadija (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu. Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama obično su imale svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, poput Jevreja koji su imali vlastite halahičke sudove.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt;

Zimijama je bilo dozvoljeno upravljati vlastitim sudovima prateći vlastite pravne sisteme. Međutim, zimije su često prisustvovale muslimanskim sudovima kako bi zabilježile imovinske i poslovne transakcije unutar svojih zajednica. Pokretani su sporovi protiv muslimana, protiv drugih zimija, pa čak i protiv članova vlastite porodice. Zimije su često iznosile slučajeve vezane za brak, razvod ili nasljedstvo pred muslimanske sudove kako bi se o njima odlučivalo prema šerijatskom pravu. Zakletve koje su zimije polagale pred muslimanskim sudovima ponekad su bile iste kao i zakletve muslimana, a ponekad su bile prilagođene uvjerenjima zimija.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99 2&quot;&gt;al-Qattan (1999)&lt;/ref&gt;

Muslimani su se općenito mogli ženiti zimijama koje su smatrane Sljedbenicima Knjige, međutim islamski pravnici su odbacivali mogućnost da se bilo koji nemusliman oženi muslimankom.&lt;ref&gt;Al-Mawardi (2000), p. 161; Friedmann (2003), p. 161; Lewis (1984), p. 27.&lt;/ref&gt; Bernard Lewis primjećuje da je &quot;sličan položaj postojao i prema zakonima Bizantijskog Carstva, po kojima je kršćanin mogao oženiti Jevrejku, ali se Jevrej nije mogao oženiti kršćankom pod prijetnjom smrtne kazne&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;/&gt;

== Relevantni tekstovi ==

=== Kur'anski ajeti kao osnova za islamsku politiku prema zimijama ===
Lewis navodi:
* El-Bekare 256 &quot;U vjeru nema prisiljavanja: ...&quot;,{{qref|2|256|s=y}} znači da se nemuslimani ne smiju prisiljavati na prihvatanje islama.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot;&gt;Lewis (1984) p. 13&lt;/ref&gt; 
* Fraza &quot;Vama vaša vjera, a meni moja.&quot;, iz {{qref|109|6|c=y}} korištena je kao &quot;tekstualni dokaz za pluralizam i suživot&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;
* {{qref|2|62|c=y}} poslužio je kao opravdanje za tolerisani položaj koji je pod muslimanskom vlašću dodijeljen sljedbenicima [[Kršćanstvo|kršćanstva]], [[Judaizam|judaizma]] i [[Sabejci|sabejizma]].&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;

=== Hadis ===

Hadis koji prenosi Muhammed, &quot;Ko ubije {{Transliteration|ar|DIN|muʿāhida}} (osobu kojoj su muslimani dali garanciju zaštite) neće osjetiti miris Dženneta, iako se njegov miris može osjetiti na udaljenosti od četrdeset godina (putovanja).&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Yaser|last1=Ellethy|date=2014|title=Islam, Context, Pluralism and Democracy: Classical and Modern Interpretations ''(Islamic Studies Series)''|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1138800304|pages=124–125}}&lt;/ref&gt;  navodi se kao osnova za pravo nemuslimanskih građana da žive mirno i neometano u [[Islamska država|islamskoj državi]].&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Tahir-ul-Qadri|author-link=Muhammad Tahir-ul-Qadri|date=2011|title=Fatwa on Terrorism and Suicide Bombings|pages=[https://archive.org/details/fatwaonterrorism0000tahi/page/98 98]–99|publisher=[[Minhaj-ul-Quran UK|London: Minhaj-ul-Quran]]|isbn=978-0-9551888-9-3|title-link=Fatwa on Terrorism}}&lt;/ref&gt; Anwar Shah Kashmiri piše u svom komentaru na [[Buharijin &quot;Sahih&quot;]] pod nazivom ''Fayd al-Bari'' o ovom hadisu: &quot;Poznata vam je težina grijeha za ubistvo muslimana, jer je njegova ogavnost dostigla tačku nevjerstva, i zahtijeva da [ubica boravi u Džehennemu] zauvijek. Što se tiče ubistva nemuslimanskog građanina [{{Transliteration|ar|DIN|muʿāhid}}], to isto tako nije mala stvar, jer onaj ko to učini neće osjetiti miris Dženneta.&quot;&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;/&gt;

Sličan hadis o statusu zimija glasi: &quot;Ko učini nepravdu onome s kim je sklopljen sporazum (ugovor) ''[tj. zimiji]'' i nametne mu teret iznad njegove moći, ja ću mu biti tužilac.&quot;&lt;ref&gt;Majid Khadduri: ''War and Peace in the Law of Islam'', p. 175&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = al-Zuḥaylī | first = Wahbah | author-link = Wahbah al-Zuhayli | title = ʾĀthar al-ḥarb fī l-fiqh al-Islāmī : dirāsah muqārinah | publisher = Dār al-Fikr | location = [[Damascus]] | year = 1998 | isbn = 978-1-57547-453-3 | page = 708 }} Quote: «» Translation:&lt;/ref&gt;

=== Medinski ustav ===

[[Medinski ustav]], formalni sporazum između Muhammeda i svih značajnih plemena i porodica Medine (uključujući muslimane, Jevreje i pagane), proglasio je da nemuslimani u [[ummet]]u imaju sljedeća prava:&lt;ref&gt;Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Božija sigurnost (z''imma'') jednaka je za sve grupe,&lt;ref&gt;Article 15, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimanski članovi imaju jednaka politička i kulturna prava kao i muslimani. Imat će autonomiju i slobodu vjeroispovijesti.&lt;ref&gt;Article 25, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani će se oružjem boriti protiv neprijatelja umeta i dijeliti troškove rata. Među njima ne smije biti izdaje.&lt;ref&gt;Article 37, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani neće biti obavezni učestvovati u vjerskim ratovima muslimana.&lt;ref&gt;Article 45, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;

=== Hajbarski sporazum ===

Presedan za ugovor &quot;zimma&quot; postavljen je sporazumom između Muhammeda i Jevreja nakon [[Bitka za Hajbar|bitke za Hajbar]], oaze u blizini [[Medina|Medine]]. [[Hajbar]] je bio prva teritorija koju su muslimani napali i osvojili. Kada su se Jevreji iz Hajbara predali Muhammedu nakon opsade, Muhammed im je dozvolio da ostanu u Hajbaru u zamjenu za predaju jedne polovine svojih godišnjih prinosa muslimanima.&lt;ref name=&quot;Lewis&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 10–11&lt;/ref&gt;

=== Omerov ugovor ===
{{Glavni|Omerov ugovor}}

[[Omerov ugovor]], za koji se tradicionalno vjeruje da je sklopljen između halife [[Omer ibnul-Hattab|Omera]] i osvojenih jerusalemskih kršćana u sedmom vijeku, bio je još jedan izvor propisa koji su se odnosili na zimije. Međutim, zapadni [[Orijentalizam|orijentalisti]] sumnjaju u autentičnost ugovora, tvrdeći da obično pobjednici, a ne poraženi, nameću, a ne predlažu, mirovne uslove, te da je krajnje malo vjerovatno da bi ljudi koji nisu govorili arapski i nisu znali ništa o islamu mogli sastaviti takav dokument. Akademski historičari vjeruju da je Omerov ugovor u obliku u kojem je danas poznat bio proizvod kasnijih pravnika koji su ga pripisali Omeru kako bi svojim vlastitim mišljenjima dali veći autoritet. Sličnosti između Omerovog ugovora i [[Teodozijev zakonik|Teodozijevog]] i [[Corpus Juris Civilis|Justinijanovog zakonika]] iz [[Bizantijsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] sugerišu da su možda veliki dio Omerovog ugovora od ovih ranijih zakonika posudili kasniji islamski pravnici. Barem neke od klauzula ugovora odražavaju mjere koje je prvi uveo [[Emevije|emevijski]] halifa [[Omer ibn Abdulaziz|Omer II]] ili rane [[Abasidski hilafet|abasidske]] halife.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Kulturne interakcije i razlike ==
Tokom srednjeg vijeka, lokalna udruženja poznata kao klubovi ''[[futuva]]'' razvila su se širom islamskih zemalja. Obično je u svakom gradu bilo nekoliko ovakvih udruženja. Ovi klubovi su služili različitim interesima, prvenstveno sportskim, i mogli su uključivati prepoznatljive načine oblačenja i običaja. Bili su poznati po svom gostoprimstvu, idealizmu i odanosti grupi. Često su imali militaristički aspekt, navodno radi međusobne zaštite članstva. Ovi klubovi obično su prelazili društvene slojeve, pa su među svojim članovima imali lokalne uglednike, zimije i robove – uz isključivanje onih koji su bili povezani sa lokalnim vladarom ili [[emir]]om.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 126–127.&lt;/ref&gt;

Muslimani i Jevreji su ponekad bili partneri u trgovini, pri čemu bi muslimani uzimali slobodne dane petkom, a Jevreji subotom.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol. 1''. [[The University of Chicago]], 1961, p. 302.&lt;/ref&gt;

Andrew Wheatcroft opisuje kako su neki društveni običaji, poput različitih shvatanja prljavštine i čistoće, otežavali vjerskim zajednicama da žive jedne blizu drugih, bilo pod muslimanskom ili kršćanskom vlašću.&lt;ref&gt;Wheatcroft (2003) p. 73.&lt;/ref&gt;

== U moderno doba ==

Ugovor &quot;zimma&quot; i glavarina džizja više se ne nameću u zemljama sa muslimanskom većinom.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;/&gt;&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt; U 21. vijeku se općenito smatra da je džizja u suprotnosti sa savremenim sekularnim shvatanjima građanskih prava građana i jednakosti pred zakonom, iako je povremeno bilo izvještaja o tome da su vjerske manjine u zonama sukoba i područjima podložnim političkoj nestabilnosti bile prisiljene plaćati džizju.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite book|title=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|date=2012|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0691134840|pages=283–284|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|author=Matthew Long|quote=(jizya entry author)}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. tvrdilo se da su [[talibani]] nametnuli ''džizju'' na manjinsku [[Sikizam|zajednicu Sika]] u [[Pakistan]]u nakon što su zauzeli neke od njihovih domova i oteli vođu Sika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tribuneindia.com/2009/20090417/world.htm#6|title=The Tribune, Chandigarh, India – World|website=www.tribuneindia.com}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013, [[Muslimansko bratstvo]] u [[Egipat|Egiptu]] zauzelo je grad [[Dalga]] odmah nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja Mohameda Morsija]] 3. jula, te je navodno nametnulo ''džizju'' na 15.000 kršćanskih [[Kopti|Kopta]] koji tamo žive.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2013/sep/10/egypts-muslim-brotherhood-convert-islam-or-pay-jiz/|title=Egypt's Muslim Brotherhood to Coptic Christians: Convert to Islam, or pay 'jizya' tax|newspaper=[[The Washington Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aina.org/news/20130913143703.htm|title=Two Christians Murdered in Egypt for Refusing to Pay Jizya to Muslims|website=www.aina.org}}&lt;/ref&gt; Međutim, u jesen iste godine egipatske vlasti su uspjele ponovo preuzeti kontrolu nad gradom nakon dva prethodna neuspješna pokušaja.&lt;ref name=&quot;Guardian92013&quot;&gt;{{cite news |author=Patrick Kingsley |date=16. 9. 2013 |title=Egyptian authorities recapture Islamist-held town: Morsi supporters had held Delga since his overthrow in July and unleashed a campaign of terror against Christian minority |url=https://www.theguardian.com/world/2013/sep/16/egyptian-police-recapture-islamist-town-delga |access-date=20. 9. 2013 |newspaper=The Guardian |location=Minya province}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2014, [[Islamska Država|Islamska država Iraka i Levanta]] (ISIL) objavila je da namjerava naplaćivati džizju od kršćana u gradu [[Raka (grad)|Rakka]] u Siriji, koji je u to vrijeme kontrolisala. Kršćani koji su odbili prihvatiti ugovor zimma i platiti porez morali su preći na islam, napustiti područje ili biti pogubljeni. Bogati kršćani morali su platiti pola unce zlata, što je ekvivalent od 664 [[Američki dolar|američka dolara]], dva puta godišnje; kršćani srednje klase morali su platiti polovinu tog iznosa, a siromašnijima bi se naplaćivala četvrtina tog iznosa.&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|last1=Baker|first1=Aryn|access-date=21. 4. 2026|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819212308/http://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U junu 2014. [[Institut za proučavanje rata]] izvijestio je da ISIL tvrdi kako je prikupio džizju i fej.&lt;ref name=&quot;ISWJune30&quot;&gt;{{cite web|last1=Caris|first1=Charlie|title=The Islamic State Announces Caliphate|url=http://iswiraq.blogspot.co.uk/2014/06/the-islamic-state-announces-caliphate.html|publisher=Institute for the Study of War|access-date=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Dana 18. jula 2014, ISIL je naredio kršćanima u [[Mosul]]u da prihvate ugovor zimma i plate džizju ili pređu na islam. Ukoliko bi odbili prihvatiti bilo koju od ovih opcija, bili bi ubijeni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |title=Iraqi Christians flee after Isis issue Mosul ultimatum |date=18. 7. 2014 |publisher=BBC |access-date=30. 12. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140724045752/http://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |archive-date=24. 7. 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal|Islam}}
* [[Zimije]]
* [[Nejevrej]]
* [[Islam i druge religije]]
* [[Ger toshav]]
* [[Džizja]]
* [[Musta'min]]
* [[Progon budista]]
* [[Progon kršćana]]
* [[Progon hindusa]]
* [[Progon Jevreja]]
* [[Vjerska diskriminacija]]
* [[Zunnar]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book|last=Ahmad |first=Barakat |author-link=Barakat Ahmad |year=1979 |title=Muhammad and the Jews |publisher=Vikas Publishing House}}
* {{cite journal|last=Al-Hibri|first=Azizah Y.|year=2003|title=An Islamic Perspective on Domestic Violence|journal=27 Fordham International Law Journal 195}}
* {{Cite journal|first = Muhammad| last=Abdel-Haleem|author-link=Muhammad Abdel-Haleem |title = The jizya Verse (Q. 9:29): Tax Enforcement on Non-Muslims in the First Muslim State|journal = Journal of Qur'anic Studies|date = 2012|issn = 1465-3591|volume = 14|issue = 2| pages=72–89|doi = 10.3366/jqs.2012.0056}}
* {{cite journal|last=Bravmann |first=Meïr M. |year=1966 |title=The ancient background of the Qur'ānic Concept Al-Ğizyatu 'an Yadin |journal=Arabica |volume=13 |doi=10.1163/157005866X00525 |page=307|issue=3}}
* Bosworth, C. E. (1982). ''The Concept of Dhimma in Early Islam'' In Benjamin Braude and B. Lewis, eds, ''Christians and Jews in the Ottoman Empire: The Functioning of a Plural Society'' 2 vols, New York: Holmes &amp; Meier Publishing. {{ISBN|0-8419-0520-7}}
* {{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5= W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Djizya (i)|publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite journal|last=Klorman |first=Bat-Zion Eraqi |date=Fall 2007 |title=Muslim Society as an Alternative: Jews Converting to Islam |journal=Jewish Social Studies |volume=14 |issue= 1}}
* {{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}
* {{cite book|author1=Courbage, Youssef  |author2=Fargues, Philippe|title=Christians and Jews under Islam |url=https://archive.org/details/christiansjewsun0000cour |publisher=I.B. Tauris Publishers |location=London |year=1995 |isbn=978-1-86064-285-2}}
* {{cite book|author=Friedmann, Yohanan |title=Tolerance and Coercion in Islam: Interfaith Relations in the Muslim Tradition |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-82703-4|author-link=Yohanan Friedmann }}
* {{cite book|first=Hugh |last=Goddard |title=A History of Christian-Muslim Relations |url=https://archive.org/details/historyofchristi0000godd |location=Chicago |publisher=New Amsterdam Books |year=2000 |isbn=978-1-56663-340-6}}
* {{cite book|editor-first=Bat-Zion |editor-last=Eraqi-Klorman |editor2=Reeva Spector Simon |editor3=Michael Menachem Laskier |display-editors = 3 |editor4=Sara Reguer |title=The Jews of the Middle East and North Africa in Modern Times |url=https://archive.org/details/jewsofmiddleeast0000unse |publisher=Columbia University Press |location=Columbia, NY |year=2003 |isbn=978-0-231-10796-9}}
* {{cite book |last=Karsh |first=Ephraim |title=Islamic Imperialism: A History |publisher=Yale University Press |year=2006 |isbn=978-0-300-10603-9 |url=https://archive.org/details/islamicimperiali00kars }}
* {{cite book|last=Lapidus |first=Ira M. |title=A History of Islamic Societies|url=https://archive.org/details/historyofislamic0000lapi_t2d2 |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-77933-3|edition=2nd }}
* {{cite book |first=Bernard |last=Lewis |author-link=Bernard Lewis |title=The Arabs in History |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2002 |isbn=978-0-19-280310-8 |url=https://archive.org/details/arabsinhistory00bern }}
* {{cite book|first=Bernard |last=Lewis |title=The Jews of Islam |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=1984 |isbn=978-0-691-00807-3|title-link=The Jews of Islam }}
* {{cite book | last=Esposito | first=John L. | author-link= John Esposito | date=1998 | title=Islam: The Straight Path | publisher=[[Oxford University Press]] | isbn=978-0-19-511233-7 | title-link=Islam: The Straight Path }}
* {{cite journal|last=Littman |first=David |author-link=David Littman (historian) |year=1979 |title=Jews Under Muslim Rule: The Case Of Persia |journal=The Wiener Library Bulletin |volume=XXXII|issue=New series 49/50}}
* {{cite book|author=Al-Mawardi |title=The Ordinances of Government (''Al-Ahkam al-Sultaniyya w'al-Wilayat al-Diniyya'') |publisher=Garnet Publishing |location=Lebanon |year=2000 |isbn=978-1-85964-140-8|author-link=Al-Mawardi }}
* {{cite book |first=Tudor |last=Parfitt |author-link=Tudor Parfitt |title=Israel and Ishmael : Studies in Muslim-Jewish Relations |publisher=Palgrave Macmillan |year=2000 |isbn=978-0-312-22228-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/israelandish_xxxx_2000_000_6874787 }}
* {{cite book|first=Samantha|last=Power |title=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide |publisher=Harper Perennial |location=New York |year=2002 |isbn=978-0-06-054164-4|title-link=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide }}
* {{cite journal|first=Najwa |last= al-Qattan |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=International Journal of Middle East Studies |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999|issn=0020-7438|doi=10.1017/S0020743800055501|s2cid= 159763960 }}
* {{Cite book|title = War and Peace in Islam: The Uses and Abuses of Jihad|author = Ghazi Muhammad|author-link = Prince Ghazi bin Muhammad|publisher = The Islamic Texts Society Cambridge|year = 2013|isbn = 978-1-903682-83-8|last2 = Ibrahim|first2 = Kalin|author3-link = Mohammad Hashim Kamali|first3 = Mohammad Hashim|last3 = Kamali|url = http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|ref = CITEREFGhaziKalinKamali2013|access-date = 21. 5. 2016|archive-date = 9. 7. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170709055514/http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|url-status = dead}}
* {{cite book |first=Norman |last=Stillman |title=The Jews of Arab Lands: A History and Source Book |url=https://archive.org/details/jewsofarablands00stil |url-access=registration |publisher=Jewish Publication Society of America |location=Philadelphia |year=1979 |isbn=978-1-82760-198-4 }}
* {{cite book |first=Arthur S. |last=Tritton |author-link=Arthur Stanley Tritton |title=The Caliphs and their non-Muslim Subjects: a Critical Study of the Covenant of Umar |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.175667 |publisher=Humphrey Milford/Oxford University Press |location=London |year=1930 }}
* {{cite encyclopedia |last=Viré|first=F |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Kird |publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite book|last=Waines |first=David |title=An Introduction to Islam |url=https://archive.org/details/introductiontois0000wain_y8x7 |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-53906-7}}
* {{cite book|first=Hans |last=Wehr |title=A Dictionary of Modern Written Arabic |url=https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3 |editor=J. Milton Cowan |publisher=Spoken Language Services, Inc. |location=Ithaca, New York |year=1976 |isbn=978-0-87950-001-6}}
* {{cite book|first=Andrew |last=Wheatcroft |title=Infidels: A History of the Conflict between Christendom and Islam |url=https://archive.org/details/infidelshistoryo0000whea_l8j9 |publisher=Penguin Books |year=2003|isbn=978-0-14-025738-0}}
* Nabil Luka Babawi: ''Les droits et les devoirs des chrétiens dans l'état islamique et leurs conséquences sur la sécurité nationale'', thèse de doctorat. 
* {{cite journal |first=Karl |last=Binswanger |title=Untersuchungen zum Status der Nichtmuslime im Osmanischen Reich des 16. Jahrhunderts |journal=Diss. Phil. |language=de |location=München |date=1977 |isbn=978-3-87828-108-5}}
* {{cite book |first=Jamsheed |last=Choksy |title=Conflict and Cooperation: Zoroastrian Subalterns and Muslim Elites in Medieval Iranian Society |url=https://archive.org/details/conflictcooperat0000chok |location=New York |year=1997}}
* Mark. R. Cohen: ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages.'' Princeton University Press, 1994.
* {{cite book |first=Antoine |last=Fattal |title=Le statut légal des non-musulmans en pays d'Islam |language=fr |location=Beirut |year=1958}}
* [[Maribel Fierro]] and [[John V. Tolan|John Tolan]], eds, ''The legal status of ḏimmī-s in the Islamic West (second/eighth-ninth/fifteenth centuries)'' (Turnhoult, 2013).
* {{cite journal |first=Yohanan |last=Friedmann |title=Classification of Unbelievers in Sunnī Muslim Law and Tradition |journal=Jerusalem Studies in Arabic and Islam |issue=22 |date=1998 |ref=pp.&amp;nbsp;163–195}}
* {{cite book |author=Goitein, S. D. |author-link=Shelomo Dov Goitein |title=The Mediterranean Society: The Jewish Communities of the Arab World as Portrayed in the Documents of the Cairo Geniza (4 vols) |url=https://archive.org/details/mediterraneansoc0002goit |url-access=registration |location=Berkeley and Los Angeles |year=1967–71 |isbn=978-0520018679}}
* {{cite book |first=Martin |last=Gilbert |author-link=Martin Gilbert |title=In Ishmael's house: a History of Jews in Muslim Lands |url=https://archive.org/details/inishmaelshouseh0000gilb_a7w0 |publisher=Yale University Press |location=New Haven, Conn. |year=2010 |isbn=978-0300167153}}
* Nicola Melis, &quot;Il concetto di ğihād&quot;, in P. Manduchi (a cura di), ''Dalla penna al mouse. Gli strumenti di diffusione del concetto di ğihād'', Angeli, Milano 2006, pp.&amp;nbsp;23–54. 
* Nicola Melis, &quot;Lo statuto giuridico degli ebrei dell'Impero Ottomano&quot;, in M. Contu – N. Melis – G. Pinna (a cura di), ''Ebraismo e rapporti con le culture del Mediterraneo nei secoli XVIII–XX'', Giuntina, Firenze 2003.
* Nicola Melis, ''Trattato sulla guerra. Il Kitāb al-ğihād di Molla Hüsrev'', Aipsa, Cagliari 2002.
* Mohammad Amin Al-Midani: &quot;La question des minorités et le statut des non-musulmans en Islam.&quot; In: ''La religion est-elle un obstacle à l'application des droits de l'homme?.'' colloque tenu les 10–11 décembre 2004 à Lyon.
* M. Levy-Rubin: &quot;Shurut 'Umar and its alternatives: the legal debate on the status of the dhimmis.&quot; In: ''Jerusalem Studies in Arabic and Islam.'' 30/2005
* Pessah Shinar: &quot;Some remarks regarding the colours of male Jewish dress in North Africa and their Arabic-Islamic context.&quot; In: ''[[Jerusalem Studies in Arabic and Islam]].'' 24/2000, pp.&amp;nbsp;380–395
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://libro.uca.edu/ics/ics5.htm Islamska i kršćanska Španija u ranom srednjem vijeku. Thomas F. Glick: Poglavlje 5: Etnički odnosi]
* [http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm Islam i njegov nivo tolerancije]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108230817/http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm |date=8. 1. 2009 }}.
* [http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf Islamsko učenje o statusu zimija stvara atmosferu netolerancije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706044602/http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf |date=6. 7. 2015 }} iz [http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp Paketa o vjerskoj slobodi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910013928/http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp |date=10. 9. 2014 }} [http://www.archons.org/ Reda svetog apostola Andrije]
* [http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html Bernard Lewis, ''Race and Slavery in the Middle East'']. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010401012040/http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html |date=1. 4. 2001 }}.
* [https://web.archive.org/web/20140724210233/http://www.centerforinquiry.net/isis/islamic_viewpoints/jihad_the_arab_conquests_and_the_position_of_non_muslim_subjects/ Džihad, arapska osvajanja i položaj nemuslimanskih podanika] (arhivirano)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Arapske riječi i fraze u šerijatu]]
[[Kategorija:Religija i politika]]
[[Kategorija:Vjerska diskriminacija]]
[[Kategorija:Politika Osmanlijskog Carstva]]
[[Kategorija:Društvena historija]]</text>
      <sha1>hxy0z5suvwrvz38k75ot871slc3mnhu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nane (boginja)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533609</id>
    <revision>
      <id>3925281</id>
      <parentid>3898372</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:20:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5944" sha1="3kg89sf1huirdfnmibqoam3wccdrifo" xml:space="preserve">{{Infokutija božanstvo
| ime               = Nane
| druga_imena       = {{jez-hy|Նանե}} (''Nanē'')
| kultura           = [[armenska mitologija]]
| tip               = boginja
| božanstvo_za      = rat, mudrost
| štovan_u          = [[stara Armenija]]
| kultno_središte   = Til (Thil)
| otac              = [[Aramazd]]
| grčki_ekvivalent  = [[Atena]]
}}

'''Nane''' ({{jez-hy|Նանե}}, ''Nanē'') bila je boginja u [[armenska mitologija|predkršćanskoj armenskoj religiji]], povezana ponajprije s [[rat]]om i [[Mudrost|mudrošću]].&lt;ref name=&quot;Petrosyan2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Petrosyan |first=Armen |title=State Pantheon of Greater Armenia: Earliest Sources |journal=Aramazd: Armenian Journal of Near Eastern Studies |volume=2 |year=2007 |pages=174–201}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaArmeniaReligion&quot;&gt;{{cite web |title=ARMENIA AND IRAN iii. Armenian Religion |url=https://www.iranicaonline.org/articles/armenia-iii |website=Encyclopaedia Iranica |access-date=25. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U armenskom panteonu navodi se kao kći boga [[Aramazd]]a, a u [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju bila je poistovjećivana s [[Atena|Atenom]].&lt;ref name=&quot;Ananikian1925&quot;&gt;{{cite book |last=Ananikian |first=M. H. |title=Armenian Mythology |series=The Mythology of All Races |volume=7 |location=Boston |publisher=Marshall Jones Company |year=1925 |pages=52–53}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;&gt;{{cite web |title=ANĀHĪD ii. The Cult and its Diffusion |url=https://www.iranicaonline.org/articles/anahid-ii-the-cult-and-its-diffusion |website=Encyclopaedia Iranica |access-date=25. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezino se ime i kult u naučnoj literaturi najčešće dovode u vezu s [[Mezopotamska mitologija|mezopotamskom]] boginjom [[Nanaja|Nanajom]] odnosno Nanom, premda je u Armeniji razvila posebno mjesto i funkcije u okviru lokalne religijske tradicije.&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot;&gt;{{cite book |last=Russell |first=James R. |title=Zoroastrianism in Armenia |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University, Department of Near Eastern Languages and Civilizations |year=1987 |pages=267–269}}&lt;/ref&gt;

Nane je pripadala užem krugu važnih božanstava stare Armenije, zajedno s Aramazdom, [[Anahit]], [[Mihr]]om, [[Vahagn]]om i Tirom. U izvorima i modernoj literaturi najčešće se opisuje kao boginja ratničke zaštite, razbora i mudrosti, a pojedini autori spominju i njezinu vezu s majčinstvom i porodičnim životom.&lt;ref name=&quot;Ananikian1925&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Leeming2005&quot;&gt;{{cite book |last=Leeming |first=David |title=The Oxford Companion to World Mythology |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000leem |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=2005 |page=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000leem/page/274 274]}}&lt;/ref&gt; U armenskoj recepciji antičkih božanstava upravo je poistovjećenje s Atenom odredilo način na koji je Nane tumačena u kasnijoj tradiciji.&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot;/&gt;

== Kult ==
Kult Nane bio je tijesno povezan s kultom Anahit.&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt; Njen glavni hram nalazio se u mjestu Til odnosno Thil u historijskoj Armeniji.&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt; Podaci o tome svetištu sačuvani su posredno, prije svega kroz armensku historiografsku tradiciju o rušenju paganskih hramova tokom kristijanizacije Armenije početkom 4. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Agathangelos1976&quot;&gt;{{cite book |title=History of the Armenians |author=Agathangelos |translator-last=Thomson |translator-first=Robert W. |location=Albany |publisher=State University of New York Press |year=1976 |pages=494–497}}&lt;/ref&gt;

Zbog oskudnosti neposrednih izvora i [[Arheologija|arheološke]] građe o njenom kultu sačuvano je malo sigurnih podataka o obredima i ikonografiji. U sekundarnoj literaturi Nane se često opisuje kao mlada [[žena]] u ratničkoj odjeći, s [[koplje]]m i [[štit]]om, po uzoru na [[Atena|Atenu]], ali takvi opisi uglavnom predstavljaju rekonstrukciju zasnovanu na poređenjima i kasnijoj tradiciji, a ne na većem broju sačuvanih armenskih prikaza.&lt;ref name=&quot;Leeming2005&quot;/&gt;

U nauci se Nane najčešće tumači kao božanstvo koje je u armenski religijski prostor ušlo pod snažnim mezopotamskim i [[Iranska mitologija|iranskim]] utjecajima.&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot;/&gt; Veza s Nanajom odnosno Nanom posebno se ističe zbog sličnosti imena i zbog šire rasprostranjenosti toga kulta na prostoru [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Iran]]a.&lt;ref name=&quot;Petrosyan2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt;  Iako je njen kult nestao s [[Pokrštavanje Armenije|pokrštavanjem Armenije]], i dalje zauzima važno mjesto u istraživanjima armenskog panteona, helenističkih utjecaja na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] i religijskih veza Armenije s Mezopotamijom i iranskim svijetom.&lt;ref name=&quot;Petrosyan2007&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot; /&gt;

== Bibliografija ==
* {{cite book |last=Ananikian |first=M. H. |title=Armenian Mythology |series=The Mythology of All Races |volume=7 |location=Boston |publisher=Marshall Jones Company |year=1925}}
* {{cite book |title=History of the Armenians |author=Agathangelos |translator-last=Thomson |translator-first=Robert W. |location=Albany |publisher=State University of New York Press |year=1976}}
* {{cite book |last=Leeming |first=David |title=The Oxford Companion to World Mythology |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000leem |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=2005}}
* {{cite journal |last=Petrosyan |first=Armen |title=State Pantheon of Greater Armenia: Earliest Sources |journal=Aramazd: Armenian Journal of Near Eastern Studies |volume=2 |year=2007 |pages=174–201}}
* {{cite book |last=Russell |first=James R. |title=Zoroastrianism in Armenia |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University, Department of Near Eastern Languages and Civilizations |year=1987}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Nane}}
[[Kategorija:Armenska mitologija]]
[[Kategorija:Armenske boginje]]</text>
      <sha1>3kg89sf1huirdfnmibqoam3wccdrifo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urie Bronfenbrenner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533662</id>
    <revision>
      <id>3925229</id>
      <parentid>3917931</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:00:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19255" sha1="aur0x7l1312gm59jqwwk73o2t03zl3b" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Urie Bronfenbrenner
| slika                   = 
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1917|4|29}}
| mjesto_rođenja          = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Razvojna psihologija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Cornell]]
* [[Univerzitet Harvard]]
* [[Univerzitet u Michiganu]]
}}
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = {{Plainlist|
* [[Lev Vygotsky]]
* [[Kurt Lewin]]
}}
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Teorija ekoloških sistema]]
* Suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = {{Plainlist|
* Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku
* Nagrada James McKeen Cattell
}}
| religija                = 
| fusnote                 = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]])
}}

'''Urie Bronfenbrenner''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholog]] [[Rusija|ruskog]] porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Ceci_Bronfenbrenner_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_1977&quot;&gt;{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot;&gt;{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_Morris_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_1977&quot; /&gt; Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965, jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot;&gt;{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bronfenbrenner_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==

Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot;&gt;{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.&lt;ref name=&quot;Panken_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].&lt;ref name=&quot;NWE_Bronfenbrenner&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama.

Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940, a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt;

== Karijera ==

Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en |archive-date=15. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130415003232/http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt;

Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt; Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].&lt;ref name=&quot;Cornell_HomeEc_2000&quot;&gt;{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.&lt;ref name=&quot;Cornell_BCTR&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1964. i 1965. bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt;

Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[emeritus]]a humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt;

== Privatni život ==

Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt;

Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj.

== Smrt ==

Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt;

== Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema ==

Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt; Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt; Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija &quot;nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima&quot;.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt;

Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;ecology1979&quot; /&gt; Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.&lt;ref name=&quot;Berger_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_y8y1 |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.&lt;ref name=&quot;Ceci_Bronfenbrenner_2006&quot; /&gt; Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.&lt;ref name=&quot;Ceci_Bronfenbrenner_2006&quot; /&gt;

== Head Start program ==

Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.&lt;ref name=&quot;NYT_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot; /&gt; U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot; /&gt; Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.&lt;ref name=&quot;APA_HeadStart&quot; /&gt;

== Naslijeđe ==

Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako &quot;međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike&quot;.&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.&lt;ref name=&quot;Cornell_HomeEc_2000&quot; /&gt; Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).&lt;ref name=&quot;LATimes_Bronfenbrenner_2005&quot; /&gt; Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.&lt;ref name=&quot;Cornell_HomeEc_2000&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==
* Djelo Ekologija ljudskog razvoja ({{en|The Ecology of Human Development}}) dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.&lt;ref name=&quot;Anisfield_Wolf_1980&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 
* Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.&lt;ref name=&quot;APS_Cattell_Award&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu &quot;Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva&quot; preimenovala u &quot;Bronfenbrenner Award&quot; u njegovu čast.&lt;ref name=&quot;APS_Observer_2005&quot; /&gt;
* Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.&lt;ref name=&quot;TIME_Family_1970&quot;&gt;{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Publikacije ==
* Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ({{en|Two Worlds of Childhood: US and USSR}}). New York: Simon &amp; Schuster, 1970. 
* Utjecanje na ljudski razvoj ({{en|Influencing Human Development}}). New York: Holt, Rinehart &amp; Winston, 1973.
* Utjecaji na ljudski razvoj ({{en|Influences on Human Development}}). New York: Holt, Rinehart &amp; Winston, 1975. 
* Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ({{en|The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design}}). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. 
* Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća ({{en|The State of Americans: This Generation and the Next}}). New York: Free Press, 1996. 
* Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ({{en|Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development}}). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005.

== Također pogledajte ==
* [[Teorija ekoloških sistema]] 
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Jean Piaget]]
* [[Lev Vigotski]]
* [[Pedagoška psihologija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Library resources box|by=yes|onlinebooks=no|about=yes|wikititle=Urie Bronfenbrenner}}
* [https://rmc.library.cornell.edu/EAD/htmldocs/RMA00954.html Vodič za Bronfenbrennerove radove] {{en simbol}}
* [http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2005/09/29/urie_bronfenbrenner_theories_altered_approach_to_child_development_at_88/ Obituary: &quot;Urie Bronfenbrenner; theories altered approach to child development; at 88&quot;, Elaine Woo, Los Angeles Times, 29. 9. 2005.] {{en simbol}}
* [https://www.news.cornell.edu/stories/Sept05/Bronfenbrenner.ssl.html Cornellovo saopćenje povodom Bronfenbrennerove smrti] {{en simbol}}

{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bronfenbrenner, Urie}}
[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 2005.]]
[[Kategorija:Američki razvojni psiholozi]]</text>
      <sha1>aur0x7l1312gm59jqwwk73o2t03zl3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vico Zeljković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533721</id>
    <revision>
      <id>3925319</id>
      <parentid>3902425</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:29:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6083" sha1="mh4xmu8stiovg2rvciozcymb6n3w0lp" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Vico Zeljković
| slika              = 
| opis_slike         = 
| redoslijed         = predsjednik [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 16. mart 2021 – danas
| prethodnik         = [[Elvedin Begić]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = predsjednik [[FK Borac Banja Luka|FK Borca Banja Luka]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 19. juni 2018 – 6. august 2020
| prethodnik2        = Branko Kovačević
| nasljednik2        = Stojan Malbašić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1988|11|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Bosanska Gradiška]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| puno_ime           = Vico Zeljković
| nacionalnost       = 
| politička_stranka  = 
| supružnik          = Nataša Zeljković
| djeca              = 3
| obrazovanje        = Banja Luka College
| zanimanje          = nogometni funkcioner
}}
'''Vico Zeljković''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[sport]]ski radnik i [[nogomet]]ni funkcioner. Od 16. marta 2021. predsjednik je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]], a obavlja i funkciju predsjednika [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;fifa&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Football Federation: Organisation |url=https://inside.fifa.com/en/associations/BIH/organisation |website=FIFA |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;uefa2025&quot;&gt;{{cite web |title=Zeljković re-elected in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0298-1d86633ecf21-6f2785b5b379-1000--zeljkovic-re-elected-in-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA |date=15. 4. 2025 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prije dolaska na čelo državnog saveza bio je predsjednik banjalučkog [[FK Borac Banja Luka|Borca]] i član organa nogometnih saveza u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;&gt;{{cite web |title=Ko je Vico Zeljković? One koje zanima mogu pročitati |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ko-je-vico-zeljkovic-one-koje-zanima-mogu-procitati/429932 |website=Radio Sarajevo |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog predsjedavanja seniorska [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]]&lt;ref name=&quot;uefa-italija&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-highlights-4-1-on-pens-host/ |website=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
U mladosti se bavio košarkom u omladinskim selekcijama [[KK Igokea|Igokee]] te nogometom u školi nogometa &quot;Džaja&quot; i banjalučkom Borcu.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;faktor&quot;&gt;{{cite web |title=FSBiH konačno objavio predsjednikovu biografiju: Ko je Vico Zeljković? |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-konacno-objavio-predsjednikovu-biografiju-ko-je-vico-zeljkovic/100585 |website=Faktor.ba |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Diplomirao je na koledžu Banja Luka, gdje je stekao zvanje menadžera zaštite na radu i zaštite životne sredine. Radio je u Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a zatim je poslovnu karijeru nastavio u privatnom sektoru.&lt;ref name=&quot;faktor&quot;/&gt;

U upravi [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] bio je od juna 2018, a funkciju predsjednika kluba obavljao je do augusta 2020.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt; U tom periodu Borac se vratio u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa i učvrstio položaj među vodećim klubovima u domaćem prvenstvu.

Od 12. oktobra 2018. do 5. juna 2020. bio je predsjednik Područnog fudbalskog saveza Banja Luka. U januaru 2020. izabran je za predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske, a nakon ponovnog izbora u septembru iste godine, kao predsjednik entitetskog saveza, postao je član Izvršnog odbora NSBiH.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt;

=== Predsjednik Nogometnog saveza BiH ===
Dana 16. marta 2021. izabran je za predsjednika saveza za mandatni period 2021–2025.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;

[[UEFA]] je u aprilu 2025. objavila da je Zeljković jednoglasno ponovo izabran za predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na novi četverogodišnji mandat. U istom saopćenju navedeno je da je od 2021. član UEFA-inog Komiteta za nacionalne asocijacije, a od 2024. član Predsjedništva [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;uefa2025&quot; /&gt;

Tokom njegovog mandata reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je drugi plasman na svjetsko prvenstvo. U finalu evropskog baraža za Svjetsko prvenstvo 2026. Bosna i Hercegovina 31. marta 2026. na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]] odigrala je 1–1 protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] nakon produžetaka i pobijedila 4–1 nakon boljeg izvođenja [[jedanaesterac]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vico Zeljković nakon Italije poslao jasnu poruku |url=https://atvbl.rs/lat/sport-1/fudbal/vico-zeljkovic-nakon-italije-poslao-jasnu-poruku/2267840 |website=ATV |date=1. 4. 2026 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Oženjen je Natašom Zeljković, s kojom ima troje djece.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vico Zeljković treći put postao otac, dobio je sina Tadeja |url=https://www.vijesti.ba/clanak/633954/vico-zeljkovic-treci-put-postao-otac-dobio-je-sina-tadeja |website=Vijesti.ba |date=12. 3. 2024 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zeljković, Vico}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Biografije, Gradiška]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportski radnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>mh4xmu8stiovg2rvciozcymb6n3w0lp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925320</id>
      <parentid>3925319</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:34:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/PanaskoBot|PanaskoBot]] ([[User talk:PanaskoBot|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <origin>3902425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6085" sha1="gaxkd89x7y8z2dwv2vgtattsac2an9j" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Vico Zeljković
| slika              = 
| opis_slike         = 
| redoslijed         = predsjednik [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 16. mart 2021 – danas
| prethodnik         = [[Elvedin Begić]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = predsjednik [[FK Borac Banja Luka|FK Borca Banja Luka]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 19. juni 2018 – 6. august 2020
| prethodnik2        = Branko Kovačević
| nasljednik2        = Stojan Malbašić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1988|11|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Bosanska Gradiška]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| puno_ime           = Vico Zeljković
| nacionalnost       = 
| politička_stranka  = 
| supružnik          = Nataša Zeljković
| djeca              = 3
| obrazovanje        = Banja Luka College
| zanimanje          = nogometni funkcioner
}}
'''Vico Zeljković''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[sport]]ski radnik i [[nogomet]]ni funkcioner. Od 16. marta 2021. predsjednik je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]], a obavlja i funkciju predsjednika [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;fifa&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Football Federation: Organisation |url=https://inside.fifa.com/en/associations/BIH/organisation |website=FIFA |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;uefa2025&quot;&gt;{{cite web |title=Zeljković re-elected in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0298-1d86633ecf21-6f2785b5b379-1000--zeljkovic-re-elected-in-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA |date=15. 4. 2025 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prije dolaska na čelo državnog saveza bio je predsjednik banjalučkog [[FK Borac Banja Luka|Borca]]]] i član organa nogometnih saveza u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;&gt;{{cite web |title=Ko je Vico Zeljković? One koje zanima mogu pročitati |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ko-je-vico-zeljkovic-one-koje-zanima-mogu-procitati/429932 |website=Radio Sarajevo |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog predsjedavanja seniorska [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]]&lt;ref name=&quot;uefa-italija&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-highlights-4-1-on-pens-host/ |website=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
U mladosti se bavio košarkom u omladinskim selekcijama [[KK Igokea|Igokee]] te nogometom u školi nogometa &quot;Džaja&quot; i banjalučkom Borcu.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;faktor&quot;&gt;{{cite web |title=FSBiH konačno objavio predsjednikovu biografiju: Ko je Vico Zeljković? |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-konacno-objavio-predsjednikovu-biografiju-ko-je-vico-zeljkovic/100585 |website=Faktor.ba |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Diplomirao je na koledžu Banja Luka, gdje je stekao zvanje menadžera zaštite na radu i zaštite životne sredine. Radio je u Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a zatim je poslovnu karijeru nastavio u privatnom sektoru.&lt;ref name=&quot;faktor&quot;/&gt;

U upravi [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] bio je od juna 2018, a funkciju predsjednika kluba obavljao je do augusta 2020.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt; U tom periodu Borac se vratio u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa i učvrstio položaj među vodećim klubovima u domaćem prvenstvu.

Od 12. oktobra 2018. do 5. juna 2020. bio je predsjednik Područnog fudbalskog saveza Banja Luka. U januaru 2020. izabran je za predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske, a nakon ponovnog izbora u septembru iste godine, kao predsjednik entitetskog saveza, postao je član Izvršnog odbora NSBiH.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt;

=== Predsjednik Nogometnog saveza BiH ===
Dana 16. marta 2021. izabran je za predsjednika saveza za mandatni period 2021–2025.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;

[[UEFA]] je u aprilu 2025. objavila da je Zeljković jednoglasno ponovo izabran za predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na novi četverogodišnji mandat. U istom saopćenju navedeno je da je od 2021. član UEFA-inog Komiteta za nacionalne asocijacije, a od 2024. član Predsjedništva [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;uefa2025&quot; /&gt;

Tokom njegovog mandata reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je drugi plasman na svjetsko prvenstvo. U finalu evropskog baraža za Svjetsko prvenstvo 2026. Bosna i Hercegovina 31. marta 2026. na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]] odigrala je 1–1 protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] nakon produžetaka i pobijedila 4–1 nakon boljeg izvođenja [[jedanaesterac]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vico Zeljković nakon Italije poslao jasnu poruku |url=https://atvbl.rs/lat/sport-1/fudbal/vico-zeljkovic-nakon-italije-poslao-jasnu-poruku/2267840 |website=ATV |date=1. 4. 2026 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Oženjen je Natašom Zeljković, s kojom ima troje djece.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vico Zeljković treći put postao otac, dobio je sina Tadeja |url=https://www.vijesti.ba/clanak/633954/vico-zeljkovic-treci-put-postao-otac-dobio-je-sina-tadeja |website=Vijesti.ba |date=12. 3. 2024 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zeljković, Vico}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Biografije, Gradiška]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportski radnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>gaxkd89x7y8z2dwv2vgtattsac2an9j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925321</id>
      <parentid>3925320</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:37:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]]</comment>
      <origin>3925319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6083" sha1="mh4xmu8stiovg2rvciozcymb6n3w0lp" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Vico Zeljković
| slika              = 
| opis_slike         = 
| redoslijed         = predsjednik [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 16. mart 2021 – danas
| prethodnik         = [[Elvedin Begić]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = predsjednik [[FK Borac Banja Luka|FK Borca Banja Luka]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 19. juni 2018 – 6. august 2020
| prethodnik2        = Branko Kovačević
| nasljednik2        = Stojan Malbašić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1988|11|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Bosanska Gradiška]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| puno_ime           = Vico Zeljković
| nacionalnost       = 
| politička_stranka  = 
| supružnik          = Nataša Zeljković
| djeca              = 3
| obrazovanje        = Banja Luka College
| zanimanje          = nogometni funkcioner
}}
'''Vico Zeljković''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[sport]]ski radnik i [[nogomet]]ni funkcioner. Od 16. marta 2021. predsjednik je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]], a obavlja i funkciju predsjednika [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;fifa&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Football Federation: Organisation |url=https://inside.fifa.com/en/associations/BIH/organisation |website=FIFA |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;uefa2025&quot;&gt;{{cite web |title=Zeljković re-elected in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0298-1d86633ecf21-6f2785b5b379-1000--zeljkovic-re-elected-in-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA |date=15. 4. 2025 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prije dolaska na čelo državnog saveza bio je predsjednik banjalučkog [[FK Borac Banja Luka|Borca]] i član organa nogometnih saveza u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;&gt;{{cite web |title=Ko je Vico Zeljković? One koje zanima mogu pročitati |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ko-je-vico-zeljkovic-one-koje-zanima-mogu-procitati/429932 |website=Radio Sarajevo |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog predsjedavanja seniorska [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]]&lt;ref name=&quot;uefa-italija&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-highlights-4-1-on-pens-host/ |website=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
U mladosti se bavio košarkom u omladinskim selekcijama [[KK Igokea|Igokee]] te nogometom u školi nogometa &quot;Džaja&quot; i banjalučkom Borcu.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;faktor&quot;&gt;{{cite web |title=FSBiH konačno objavio predsjednikovu biografiju: Ko je Vico Zeljković? |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-konacno-objavio-predsjednikovu-biografiju-ko-je-vico-zeljkovic/100585 |website=Faktor.ba |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Diplomirao je na koledžu Banja Luka, gdje je stekao zvanje menadžera zaštite na radu i zaštite životne sredine. Radio je u Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a zatim je poslovnu karijeru nastavio u privatnom sektoru.&lt;ref name=&quot;faktor&quot;/&gt;

U upravi [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] bio je od juna 2018, a funkciju predsjednika kluba obavljao je do augusta 2020.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt; U tom periodu Borac se vratio u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa i učvrstio položaj među vodećim klubovima u domaćem prvenstvu.

Od 12. oktobra 2018. do 5. juna 2020. bio je predsjednik Područnog fudbalskog saveza Banja Luka. U januaru 2020. izabran je za predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske, a nakon ponovnog izbora u septembru iste godine, kao predsjednik entitetskog saveza, postao je član Izvršnog odbora NSBiH.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;/&gt;

=== Predsjednik Nogometnog saveza BiH ===
Dana 16. marta 2021. izabran je za predsjednika saveza za mandatni period 2021–2025.&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;

[[UEFA]] je u aprilu 2025. objavila da je Zeljković jednoglasno ponovo izabran za predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na novi četverogodišnji mandat. U istom saopćenju navedeno je da je od 2021. član UEFA-inog Komiteta za nacionalne asocijacije, a od 2024. član Predsjedništva [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;uefa2025&quot; /&gt;

Tokom njegovog mandata reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je drugi plasman na svjetsko prvenstvo. U finalu evropskog baraža za Svjetsko prvenstvo 2026. Bosna i Hercegovina 31. marta 2026. na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]] odigrala je 1–1 protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] nakon produžetaka i pobijedila 4–1 nakon boljeg izvođenja [[jedanaesterac]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vico Zeljković nakon Italije poslao jasnu poruku |url=https://atvbl.rs/lat/sport-1/fudbal/vico-zeljkovic-nakon-italije-poslao-jasnu-poruku/2267840 |website=ATV |date=1. 4. 2026 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Oženjen je Natašom Zeljković, s kojom ima troje djece.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vico Zeljković treći put postao otac, dobio je sina Tadeja |url=https://www.vijesti.ba/clanak/633954/vico-zeljkovic-treci-put-postao-otac-dobio-je-sina-tadeja |website=Vijesti.ba |date=12. 3. 2024 |access-date=30. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zeljković, Vico}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Biografije, Gradiška]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportski radnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>mh4xmu8stiovg2rvciozcymb6n3w0lp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jovo Lukić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533953</id>
    <revision>
      <id>3925265</id>
      <parentid>3899002</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6699" sha1="g298cnkvbrodlapkl2ipfmte6wdy2h6" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Jovo Lukić
| slika                      = Jovo Lukić 97 (cropped).jpg
| punoime                    = Jovo Lukić
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1998|11|28}}
| rodnigrad                  = [[Šabac]]
| rodnadržava                = [[SR Jugoslavija]]
| visina                     = 1,93 m
| pozicija                   = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
| brojnadresu                = 17
| omladinskegodine           = 2009–2015
| omladinskipogoni           = Alfa Modriča
| godine1                    = 2016–2018
| klubovi1                   = [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]
| nastupi(golovi)1           = 43 (13)
| godine2                    = 2018–2020
| klubovi2                   = [[FK Krupa|Krupa]]
| nastupi(golovi)2           = 36 (12)
| godine3                    = 2019
| klubovi3                   = → [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]
| nastupi(golovi)3           = 14 (5)
| godine4                    = 2020–2024
| klubovi4                   = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]
| nastupi(golovi)4           = 108 (30)
| godine5                    = 2024–2025
| klubovi5                   = [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
| nastupi(golovi)5           = 27 (2)
| godine6                    = 2025–
| klubovi6                   = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
| nastupi(golovi)6           = 32 (18)
| nacionalnegodine1          = 2018–2020
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 21 godine|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine2          = 2021–
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (1)
| zadnjeuređivanje           = 12. juni 2026
}}
'''Jovo Lukić''' bosanskohercegovački je [[nogomet]]aš koji od 2025. igra kao [[napadač]] za rumunski klub [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]. Rođen je 28. novembra 1998. u [[Šabac|Šapcu]]. Tokom karijere igrao je za [[FK Sloga Doboj|Slogu Doboj]], [[FK Krupa|Krupu]], [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezdu Gradačac]], [[FK Borac Banja Luka|Borac Banju Luku]], [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiovu]] i Universitatea Cluj.&lt;ref name=&quot;nft&quot;&gt;{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.national-football-teams.com/player/85006/Jovo_Lukic.html |website=National Football Teams |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ucluj-profil&quot;&gt;{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.fcucluj.ro/profil/jovo-lukic |website=FC Universitatea Cluj |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}&lt;/ref&gt; Bio je član mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine, a za seniorsku reprezentaciju debitirao je 2021. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;nfsbih&quot;&gt;{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/?id=304&amp;view=player |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |access-date=6. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Lukić je omladinski nogomet igrao u Alfi Modriča između 2009. i 2015, nakon čega je prešao u seniorski sastav Sloge Doboj. Za Slogu je nastupao u drugom rangu bosanskohercegovačkog nogometa i u 43 utakmice postigao 13 golova.&lt;ref name=&quot;ucluj-profil&quot;/&gt;

Od zime 2017. do ljeta 2020. igrao je za Krupu i Zvijezdu Gradačac. U tom periodu nastupao je i u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]] i u nižim rangovima, a u sezoni 2019/20. za Krupu je postigao 12 golova u 14 ligaških nastupa.&lt;ref name=&quot;nft&quot;/&gt;

U Borac Banju Luku prešao je 2020. U prvoj sezoni u banjalučkom klubu osvojio je naslov prvaka Bosne i Hercegovine, pri čemu je u ligaškom dijelu postigao osam golova u 17 nastupa.&lt;ref name=&quot;ucluj-profil&quot;/&gt; Za Borac je igrao i u evropskim kvalifikacijama, uključujući kvalifikacije za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. U sezoni 2023/24. osvojio je drugi naslov prvaka Bosne i Hercegovine s Borcem, a u domaćem prvenstvu postigao je 12 golova u 31 nastupu.&lt;ref name=&quot;ucluj-profil&quot;/&gt;

U septembru 2024. prešao je u rumunsku Universitatea Craiovu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Transferul lui Jovo Lukic, anunțat oficial de Universitatea Craiova |url=https://www.prosport.ro/www.prosport.ro/fotbal-intern/superliga/transferul-lui-jovo-lukic-anuntat-oficial-de-universitatea-craiova-prima-veste-buna-a-zilei-19983735 |website=ProSport |date=9. 9. 2024 |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}&lt;/ref&gt; Za klub je u sezoni 2024/25. nastupio u 27 ligaških utakmica i postigao dva gola.&lt;ref name=&quot;nft&quot;/&gt; U junu 2025. Universitatea Craiova objavila je raskid saradnje s Lukićem, a istog mjeseca postao je igrač Universitatea Cluja.&lt;ref name=&quot;ucluj-profil&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=OFICIAL: Universitatea Craiova s-a despărțit de Jovo Lukic |url=https://www.ucv1948.ro/Jovo-Lukic |website=Universitatea Craiova |date=16. 6. 2025 |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Lukić je bio član mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine. Za selekciju do 21 godine pozivan je u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, uključujući utakmicu protiv Belgije u novembru 2020.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Starčević odabrao igrače za utakmicu sa Belgijom |url=https://www.nfsbih.ba/bs/vijesti/nogomet-m/omladinske-selekcije-m/starcevic-odabrao-igrace-za-utakmicu-sa-belgijom/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=12. 11. 2020 |access-date=6. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine debitirao je 19. decembra 2021. u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 1:0. U toj utakmici odigrao je 45 minuta.&lt;ref name=&quot;nft&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nfsbih&quot;/&gt;

== Uspjesi ==
;Borac Banja Luka
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]: 2020/21, 2023/24&lt;ref name=&quot;ucluj-profil&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Lukić, Jovo}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Šabac]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Sloge Doboj]]
[[Kategorija:Nogometaši Krupe]]
[[Kategorija:Nogometaši Borca (Banja Luka)]]
[[Kategorija:Nogometaši Universitatee Craiova]]
[[Kategorija:Nogometaši Universitatee Cluj]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>g298cnkvbrodlapkl2ipfmte6wdy2h6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ermin Mahmić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534038</id>
    <revision>
      <id>3925239</id>
      <parentid>3900458</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:14:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7584" sha1="s919tev6j2cs2xgwru19iwzzkk59ajg" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ermin Mahmić
| slika                      = FC Liefering gegen SV Lafnitz (2024-05-25) 25 (Ermin Mahmić).jpg
| punoime                    = Ermin Mahmić
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2005|3|14}}
| rodnigrad                  = [[Wels]]
| rodnadržava                = [[Austrija]]
| visina                     = 1,82 m
| pozicija                   = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]]
| trenutniklub               = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]
| brojnadresu                = 20
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[LASK]]&lt;br&gt;[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]]
| godine1                    = 2023–2025.
| klubovi1                   = [[SV Lafnitz]]
| nastupi(golovi)1           = 43 (4)
| godine2                    = 2025–
| klubovi2                   = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]
| nastupi(golovi)2           = 28 (7)
| nacionalnegodine1          = 2021–2022.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 17 godina|Austrija U-17]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine2          = 2023.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 19 godina|BiH U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (1)
| nacionalnegodine3          = 2025–2026.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 21 godine|Austrija U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 2 (0)
| nacionalnegodine4          = 2026-
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 4 (2)
| zadnjeuređivanje           = 25. juni 2026.
}}
'''Ermin Mahmić''' (rođen 14. marta 2005) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš rođen u [[Austrija|Austriji]], koji igra kao [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] za [[Češka prva nogometna liga|češkog prvoligaša]] [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]. Rođen je u [[Wels]]u, nogometno se razvijao u omladinskim pogonima [[LASK]]-a i [[SK Rapid Beč|Rapida iz Beča]], a profesionalnu karijeru počeo je u austrijskom [[SV Lafnitz]]u.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;&gt;{{cite web |title=Slovan posílí talentovaný rakouský záložník Ermin Mahmić |url=https://www.fcslovanliberec.cz/cz/article/16091-Slovan-posili-talentovany-rakousky-zaloznik-Ermin-Mahmic |website=FC Slovan Liberec |date=4. 6. 2025 |access-date=7. 5. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Rođen 14. marta 2005. u Welsu u Gornjoj Austriji. U omladinskom nogometu prošao je akademije LASK-a i Rapida iz Beča, a prve seniorske nastupe skupljao je u drugoligašu Lafnitzu.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;/&gt; U sezoni prije odlaska iz Lafnitza zabilježio je 25 nastupa, četiri gola i pet asistencija.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;/&gt;

U juni 2025. prešao je u [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]], s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;/&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Mahmić je u omladinskim selekcijama nastupao i za Austriju i za Bosnu i Hercegovinu. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] igrao je 2023, a u prijateljskoj pobjedi protiv Crne Gore postigao je prvi gol za bosanskohercegovački tim.&lt;ref name=&quot;u19-cg&quot;&gt;{{cite web |title=U19 BiH pobijedila Crnu Goru i prekinula negativan niz, golove postigli igrači iz Austrije i Njemačke |url=https://reprezentacija.ba/399175-u19-bih-jucer-pobijedila-crnu-goru-i-prekinula-negativan-niz-golove-postigli-igraci-iz-austrije-i-njemacke/comment-page-1 |website=Reprezentacija.ba |date=22. 8. 2023 |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga bio je i član austrijske reprezentacije do 21 godine i zabilježio dva nastupa za Austriju.&lt;ref name=&quot;uefa&quot;&gt;{{cite web |title=Ermin Mahmic Stats 2027 |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250166931--ermin-mahmic/ |website=UEFA |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] objavio je 1. maja 2026. da je FIFA prihvatila promjenu sportskog državljanstva. Time je postao dostupan selektoru [[Sergej Barbarez|Sergeju Barbarezu]] za nastupe u reprezentaciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;nfsbih&quot;&gt;{{cite web |title=Ermin Mahmić stekao pravo nastupa za BiH |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/ermin-mahmic-stekao-pravo-nastupa-za-bih/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=1. 5. 2026 |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-se-pohvalio-velikom-pobjedom-bit-ce-na-raspolaganju-selektoru-sergeju-barbarezu-za-predstojece-izazove/252844|title=FSBiH se pohvalio velikom pobjedom: Bit će na raspolaganju selektoru Sergeju Barbarezu za predstojeće izazove|website=faktor.com|date=1. 5. 2026|access-date=1. 5. 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije tog mjeseca, dobio je svoj prvi poziv u seniorski sastav, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverne Makedonije]] i [[Nogometna reprezentacija Paname|Paname]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/sergej-barbarez-objavio-spisak-igraca-koji-idu-na-svjetsko-prvenstvo/260511028|title=Sergej Barbarez objavio spisak igrača koji idu na Svjetsko prvenstvo|website=klix.ba|date=11. 5. 2026|access-date=12. 5. 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt; Debitovao je protiv prve 29. maja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/foto-sergej-barbarez-podijelio-minutazu-reprezentativcima-remi-na-kosevu|title=Sergej Barbarez podijelio minutažu reprezentativcima, remi na Koševu|website=oslobodjenje.ba|date=29. 5. 2026|access-date=1. 6. 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt;

U junu 2026, nastupio je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportske.ba/clanak/barbarez-poslao-konacan-spisak-fifa-i-jedno-ime-otputovalo-u-ameriku-ali-nije-na-listi|title=Barbarez poslao konačan spisak FIFA-i: Jedno ime otputovalo u Ameriku, ali nije na listi|website=sportske.ba|date=3. 6. 2026|access-date=3. 6. 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt; Debitovao je na turniru u drugoj utakmici grupne faze protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]] 18. juna i uspio je postići gol, svoj prvi seniorski međunarodni gol.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zmajevi-se-borili-pa-poklekli-protiv-svicarske-odluka-pada-protiv-katara-ali-barbarez-ima-veliki-problem|title=Zmajevi se borili, pa poklekli protiv Švicarske; odluka pada protiv Katara, ali Barbarez ima veliki problem|website=scsport.ba|date=18. 6. 2026|access-date=20. 6. 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Porijeklom je iz mjesta [[Mahmić Selo]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], dok mu je majka iz [[Bihać]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://krupljani.ba/bosanska-krupa/austrija-ga-zvala-ali-srce-je-izabralo-bih-ermin-mahmic-iz-bosanske-krupe-novi-igrac-zmajeve.html|title=Austrija ga zvala, ali srce je izabralo BiH: Ermin Mahmić iz Bosanske Krupe novi igrač Zmajeve|date=2. 5. 2026|website=Krupljani.ba|access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mahmic, Ermin}}
[[Kategorija:Rođeni 2005.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Wels]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Slovana Liberec]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>s919tev6j2cs2xgwru19iwzzkk59ajg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Joseph Stiglitz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534116</id>
    <revision>
      <id>3925318</id>
      <parentid>3924336</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:27:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Članci u popularnoj štampi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11912" sha1="qzsonjmbur4jqr0xgij77dlmovpslpm" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Joseph Eugene Stiglitz
| slika              = Joseph E. Stiglitz, 2019 (cropped).jpg
| alt_slike          =
| opis               = Stiglitz 2019. godine
| ime_pri_rođenju    =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1943|2|9}}
| mjesto_rođenja     = [[Gary (Indiana)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          = ekonomista
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          = 
| značajna_djela     =
}}
'''Joseph Eugene Stiglitz''' (/ˈstɪɡlɪts/; rođen 9. februara 1943.) je američki ekonomista novog kejnzijanskog pravca,&lt;ref&gt;Free, Rhona C. (2010). 21st Century Economics: A Reference Handbook. Sage Publications. p. 317. ISBN 978-1452266312.&lt;/ref&gt; analitičar javnih politika, politički aktivista i profesor na Univerzitetu Columbia. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomske nauke]] (2001.)&lt;ref&gt;[https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2001/stiglitz/biographical/ Joseph E. Stiglitz, Biographical]. The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2001&quot;. NobelPrize.org.&lt;/ref&gt; i medalje John Bates Clark (1979.). Bivši je viši potpredsjednik i glavni ekonomista Svjetske banke. Također je bivši član i predsjedavajući Američkog vijeća ekonomskih savjetnika. Poznat je po svojoj podršci teoriji javnih finansija Georgija&lt;ref&gt;Gochenour, Zachary, and Bryan Caplan. [https://ideas.repec.org/a/kap/revaec/v26y2013i4p483-491.html &quot;An entrepreneurial critique of Georgism.&quot;] The Review of Austrian Economics 26.4 (2013): 483–491.&lt;/ref&gt; i po svom kritičkom stavu o upravljanju globalizacijom, o ekonomistima laissez-faire principa (koje naziva &quot;fundamentalistima slobodnog tržišta&quot;) i o međunarodnim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Stiglitz je 2000. osnovao Inicijativu za politički dijalog (IPD), istraživački centar o međunarodnom razvoju sa sjedištem na Univerzitetu Columbia. Član je [[Univerzitet Columbia|Univerziteta Columbia]] od 2001, a najviši akademski rang univerziteta (univerzitetski profesor) dobio je 2003. godine. Bio je osnivač i predsjedavajući univerzitetskog Komiteta za globalnu misao. Također, predsjedava Institutom za svjetsko siromaštvo Brooks Univerziteta u Manchesteru. Bio je član Papinske akademije društvenih nauka. 2009, predsjednik [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] Miguel d'Escoto Brockmann imenovao je Stiglitza za predsjedavajućeg Komisije UN-a za reforme međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema, gdje je nadgledao predložene prijedloge i naručio izvještaj o reformi međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema. Bio je predsjedavajući Međunarodne komisije za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka, koju je imenovao francuski predsjednik Sarkozy, a koja je 2010. objavila svoj izvještaj pod nazivom „Pogrešno mjerenje naših života: Zašto se BDP ne sabira“,&lt;ref&gt;Stiglitz, Joseph E.; Sen, Amartya; Fitoussi, Jean-Paul (2010). Mismeasuring Our Lives: Why GDP Doesn't Add Up. The New Press. ISBN 978-1595585196.&lt;/ref&gt; a trenutno je kopredsjedavajući njenog nasljednika, Grupe stručnjaka na visokom nivou za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka. Od 2011. do 2014, Stiglitz je bio predsjednik Međunarodnog ekonomskog udruženja (IEA). Predsjedavao je organizacijom trogodišnjeg svjetskog kongresa IEA održanog u blizini [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] u Jordanu u junu 2014. godine.

== Život i karijera ==
Rođen je u Garyju, Indiana&lt;ref&gt;Kern, Jamie (18 September 2003). &quot;Interview with Professor Joseph Stiglitz&quot;. Columbia Business School. The Tamer Center for Social Enterprise.&lt;/ref&gt;, u jevrejskoj porodici. Njegova majka je bila Charlotte (rođena Fishman), učiteljica, a otac Nathaniel David Stiglitz, prodavač osiguranja.&lt;ref&gt;&quot;Stiglitz, Joseph E. 1943– (Joseph Eugene Stiglitz)&quot;. encyclopedia.com. Cengage Learning.&lt;/ref&gt; Pohađao je Amherst College, gdje je bio dobitnik Nacionalnog stipendije za zasluge, aktivan u debatnom timu i predsjednik studentske vlade. Tokom završne godine na Amherst Collegeu, studirao je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT), gdje je kasnije nastavio postdiplomski studij. Ljeti 1965. preselio se na Univerzitet u Chicagu kako bi istraživao kod Hirofumija Uzawe, koji je bio dobitnik NSF granta.&lt;ref&gt;Aoki, Masahiko (2018). Transboundary Game of Life: Memoir of Masahiko Aoki. Springer. p. 59. ISBN 978-9811327575.&lt;/ref&gt; Doktorirao je na MIT-u od 1966. do 1967, period kada je također obavljao funkciju docenta na MIT-u. Stiglitz je izjavio da mu poseban stil MIT ekonomije dobro odgovara, opisujući ga kao &quot;jednostavne i konkretne modele, usmjerene na odgovaranje na važna i relevantna pitanja&quot;.

Od 1966. do 1970. bio je istraživački saradnik na Univerzitetu u Cambridgeu. Prvobitno je stigao na Fitzwilliam College u Cambridgeu kao Fulbrightov stipendista 1965, a kasnije je osvojio Tapp Junior Research Fellowship na Gonville and Caius Collegeu u Cambridgeu, što je bilo ključno za oblikovanje njegovog razumijevanja Keynesa i [[Makroekonomija|makroekonomske]] teorije.&lt;ref&gt;&quot;A shilling in the meter and a penny for your thoughts ... An Interview with Professor Joseph E Stiglitz&quot;. Optima. 2005.&lt;/ref&gt; U narednim godinama, obavljao je akademske pozicije na [[Univerzitet Yale|Yaleu]], [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]], [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]] - gdje je bio Drummond profesor političke ekonomije - i [[Univerzitet Princeton|Princetonu]]. Od 2001, Stiglitz je profesor na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], uz imenovanje na Poslovnu školu, Odsjek za ekonomiju i Školu za međunarodne i javne poslove (SIPA), te je urednik časopisa The Economists' Voice zajedno s J. Bradfordom DeLongom i Aaronom Edlinom.&lt;ref&gt;Uchitelle, Louis (2001-07-21). &quot;Columbia University Hires Star Economist&quot;. The New York Times. ISSN 0362-4331.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

=== Članci u popularnoj štampi ===

* {{cite web|url=http://www.project-syndicate.org/search?query=joseph+stiglitz|title=Joseph E. Stiglitz|last=Stiglitz|first=Joseph E.|publisher=[[Project Syndicate]]|access-date=29. 10. 2013|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105074631/http://www.project-syndicate.org/search?query=joseph+stiglitz|url-status=dead}}
* {{Cite magazine|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=What I learned at the world economic crisis: the insider|magazine=[[The New Republic]]|publisher=[[Chris Hughes]]|date=17. 4. 2000|url=https://www.yorku.ca/drache/talks/2000/pdf/stiglitz_worldban.pdf}}
** See also: {{cite journal|last=Wade|first=Robert|author-link=Robert Wade (development scholar)|date=January–February 2001|title=Showdown at the World Bank|url=https://newleftreview.org/II/7/robert-wade-showdown-at-the-world-bank|journal=[[New Left Review]]|publisher=New Left Review|volume=II|issue=7|pages=124–37|doi=10.64590/xzs|article-number=2305|url-access=subscription}}
* {{Cite journal|last1=Stiglitz|first1=Joseph E.|last2=Orszag|first2=Peter R.|author-link2=Peter R. Orszag|last3=Orszag|first3=Jonathan M.|date=2. 3. 2002|title=Implications of the new Fannie Mae and Freddie Mac risk-based capital standard|url=http://www.pierrelemieux.org/stiglitzrisk.pdf|journal=Fannie Mae Press|publisher=[[Fannie Mae]]|volume=I|issue=2|pages=1–10|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122094851/http://www.pierrelemieux.org/stiglitzrisk.pdf|archive-date=22. 11. 2009|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=decembar 2007|title=The economic consequences of Mr. Bush|url=https://www.vanityfair.com/politics/features/2007/12/bush200712|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}}
* {{Cite magazine|last1=Stiglitz|first1=Joseph E.|last2=Bilmes|first2=Linda J.|author-link2=Linda Bilmes|title=Report: the $10 trillion hangover: paying the price for eight years of Bush|magazine=[[Harper's Magazine]]|volume=318|issue=1904|publisher=Harper's Magazine Foundation|date=januar 2009|url=https://harpers.org/archive/2009/01/the-10-trillion-hangover/}} ''[http://www.democracynow.org/2008/12/22/linda_bilmes_the_10_trillion_hangover Non-subscription version.]''
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=januar 2009|title=Capitalist fools|url=https://www.vanityfair.com/magazine/2009/01/stiglitz200901|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150129172732/http://www.vanityfair.com/magazine/2009/01/stiglitz200901|archive-date=29. 1. 2015|access-date=20. 2. 2020|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Stiglitz|first=Joseph|title=America's socialism for the rich|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2009/jun/12/america-corporate-banking-welfare|work=[[The Guardian]]|date=12. 6. 2009|location=London}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=juli 2009|title=Wall Street's toxic message|url=https://www.vanityfair.com/politics/features/2009/07/third-world-debt200907-2|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}}
* Review of the book: {{cite book|last=Skidelsky|first=Robert|url=https://archive.org/details/keynesreturnofma0000skid|title=Keynes: the return of the master|publisher=Allen Lane|year=2009|isbn=978-1846142581|author-link=Robert Skidelsky|url-access=registration}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=maj 2011|title=Of the 1%, by the 1%, for the 1%|url=https://www.vanityfair.com/society/features/2011/05/top-one-percent-201105|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}}
* {{cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=12. 7. 2011|title=The ideological crisis of Western capitalism|url=http://www.socialeurope.eu/2011/07/the-ideological-crisis-of-western-capitalism/|journal=[[Social Europe Journal|Social Europe]]|access-date=29. 8. 2026|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924103218/http://www.socialeurope.eu/2011/07/the-ideological-crisis-of-western-capitalism/|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=januar 2013|title=The post-crisis crises|url=http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|journal=CFO Insight Magazine|publisher=Euro Treasurer|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504024003/http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|archive-date=4. 5. 2013|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=april 2013|title=The promise of abenomics|url=http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|journal=CFO Insight Magazine|publisher=Euro Treasurer|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504024003/http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|archive-date=4. 5. 2013|url-status=dead}}
* {{Cite magazine|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=The Chinese Century|magazine=Vanity Fair|publisher=Condé Nast|date=januar 2015|url=https://www.vanityfair.com/business/2015/01/china-worlds-largest-economy}}
* {{Cite news|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=Joseph Stiglitz: how I would vote in the Greek referendum|work=[[The Guardian]]|date=29. 6. 2015|url=https://www.theguardian.com/business/2015/jun/29/joseph-stiglitz-how-i-would-vote-in-the-greek-referendum}}
* Joseph E. Stiglitz, &quot;Measuring What Matters: Obsession with one financial figure, [[GDP]], has worsened people's health, happiness and the environment, and economists want to replace it&quot;, ''[[Scientific American]]'', vol. 323, no. 2 (August 2020), pp.&amp;nbsp;24–31.
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stigliz, Josef}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Gary (Indiana)]]
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>qzsonjmbur4jqr0xgij77dlmovpslpm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Primijenjena psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534846</id>
    <revision>
      <id>3925339</id>
      <parentid>3917180</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T06:58:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66530" sha1="jsc4gmrr7nqex5ktnm1s9xei0mwez6v" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}

'''Primijenjena psihologija''' predstavlja područje [[psihologija|psihologije]] koje koristi metode, teorije i naučna saznanja psihološke nauke radi rješavanja praktičnih problema povezanih s ljudskim i životinjskim ponašanjem, iskustvom i mentalnim procesima. Njena primjena prisutna je u različitim oblastima društvenog i profesionalnog života, uključujući [[obrazovanje]], [[zdravstvo]], [[pravo]], [[menadžment|poslovanje]], [[industrija|industriju]], [[Ergonomija|ergonomiju]], [[dizajn |dizajn proizvoda]] i [[Mentalno zdravlje|zaštitu mentalnog zdravlja]].

Primijenjena psihologija smatra se jednim od dva velika makro-područja unutar psihologije i obuhvata širok spektar posebnih [[Spisak grana psihologije|grana i disciplina]]. U naučnoj klasifikaciji psihologija se najčešće dijeli na [[Osnovna psihologija|teorijsku (osnovnu)]] i primijenjenu (aplikativnu) psihologiju.&lt;ref name=&quot;Schultz_Schultz_2016_Applied&quot;&gt;{{cite book |last1=Schultz |first1=Duane P. |last2=Schultz |first2=Sydney Ellen |year=2016 |title=A History of Modern Psychology |publisher=Cengage Learning |location=Boston, Massachusetts |chapter=Applied Psychology: Legacy of Functionalism |url=https://archive.org/details/historyofmodernp0000schu_r8w5 |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dok je cilj [[Osnovna psihologije|teorijske psihologije]] stjecanje novih saznanja i razumijevanje osnovnih zakonitosti ljudskog uma i ponašanja, primijenjena psihologija koristi ta saznanja radi rješavanja konkretnih problema u različitim područjima ljudskog života.&lt;ref name=&quot;Anastasi_1979_Fields&quot;&gt;{{cite book |last=Anastasi |first=Anne |year=1979 |title=Fields of Applied Psychology |edition=2. |publisher=McGraw-Hill |location=New York |url=https://archive.org/details/fieldsofappliedp0000anas_e1t5 |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj primijenjene psihologije doprinio je nastanku brojnih specijaliziranih disciplina koje psihološka saznanja primjenjuju u konkretnim profesionalnim i društvenim kontekstima. Među njima su [[pedagoška psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[industrijska i organizacijska psihologija]], [[inženjerska psihologija]], [[psihologija zdravlja na radu]], [[pravna psihologija]], [[školska psihologija]], [[sportska psihologija]], psihologija zajednice, [[neuropsihologija]], [[medicinska psihologija]], [[klinička psihologija]], [[evolucijska psihologija]], [[ergonomija]], [[forenzička psihologija]], [[policijska psihologija]] i [[saobraćajna psihologija]]. Pored ovih disciplina, i brojna druga područja psihologije razvila su svoje primijenjene oblike, poput primijenjene [[socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i primijenjene [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]].

Granice između pojedinih oblasti [[Osnovna psihologija|teorijske]] i primijenjene psihologije često nisu strogo određene, jer se teorije, metode i istraživački pristupi međusobno prepliću. Tako psiholozi koji se bave [[Ergonomija|ergonomijom]] često koriste teorijske modele [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] prilikom proučavanja interakcije između čovjeka, tehnologije i radnog okruženja. Slično tome, primijenjena psihologija ima značajnu ulogu u tretmanu poremećaja ponašanja, pri čemu se koriste različiti eksperimentalni i terapijski pristupi razvijeni unutar više psiholoških disciplina.

== Historija ==

[[Datoteka:Photo_of_Hugo_Münsterberg.jpg|mini|desno|300px|Hugo Münsterberg]]

Za jednog od osnivača primijenjene psihologije smatra se [[Hugo Münsterberg]], njemačko-američki psiholog koji je imao značajnu ulogu u povezivanju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologij]]e s njenom praktičnom primjenom. Studirao je na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je pod mentorstvom [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] stekao doktorat iz psihologije, dok je diplomu medicine stekao na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]]. Tokom ranog profesionalnog rada osnovao je drugu psihološku laboratoriju u [[Njemačka|Njemačkoj]], čime se svrstao među pionire [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;Moskowitz_1977&quot;&gt;{{cite journal |last=Moskowitz |first=Merle J. |date=oktobar 1977 |title=Hugo Münsterberg: A study in the history of applied psychology |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=10 |pages=824–842 |doi=10.1037/0003-066X.32.10.824 |url=https://silo.tips/downloadFile/hugo-miinsterberg-a-study-in-the-history-of-applied-psychology |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na poziv [[William James|Williama Jamesa]] 1892. dolazi na [[Univerzitet Harvard]], gdje preuzima rukovođenje laboratorijom za eksperimentalnu psihologiju. Iako se 1895. nakratko vratio u Njemačku, već 1897. ponovo dolazi na Harvard kao redovni profesor, gdje je ostao do kraja svoje akademske karijere. Godine 1898. izabran je za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).&lt;ref name=&quot;Moskowitz_1977&quot; /&gt;

Početkom 20. vijeka Münsterberg je objavio niz radova o psihologiji svjedočenja, priznanja i sudskih postupaka, koji su kasnije objedinjeni u knjizi ''On the Witness Stand''.&lt;ref name=&quot;Munsterberg_1915_Witness&quot;&gt;{{cite book |last=Münsterberg |first=Hugo |year=1915 |title=On the Witness Stand |publisher=Doubleday, Page &amp; Company |location=New York |url=https://archive.org/details/onwitnessstand0000hugo |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegovi radovi doprinijeli su razvoju [[Forenzička psihologija|forenzičke]] i [[Pravna psihologija|pravne psihologije]], ali i širem prihvatanju primjene psihologije u društvenim institucijama. Godine 1908. pri Harvardskom psihološkom laboratoriju osnovan je Odjel za primijenjenu psihologiju, čime je ovo područje dobilo i formalno akademsko mjesto.

Tokom prvih decenija 20. vijeka primijenjena psihologija proširila se na različite oblasti, uključujući obrazovanje, industriju, poslovanje i zdravstvo. Dodatni razvoj uslijedio je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su psiholozi u Sjedinjenim Američkim Državama angažovani u vojnim i državnim institucijama na poslovima procjene sposobnosti, jačanja morala vojske, [[Propaganda|propagande]] i selekcije kadrova. Nakon rata psiholozi su sve više djelovali izvan akademskih ustanova, posebno u zdravstvu, industriji, obrazovanju i javnoj upravi.&lt;ref name=&quot;Anastasi_1979_Fields&quot; /&gt;

Daljnjoj institucionalizaciji ove oblasti doprinijelo je osnivanje [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju|Međunarodnog udruženja za primijenjenu psihologiju]] (IAAP) 1920, prvog međunarodnog naučnog udruženja u području psihologije. Tokom druge polovine 20. vijeka broj studenata i stručnjaka iz oblasti psihologije značajno je porastao, što je doprinijelo razvoju brojnih specijaliziranih grana primijenjene psihologije i njenoj sve široj primjeni u savremenom društvu.&lt;ref name=&quot;Donaldson_Berger_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Donaldson |first1=Stewart I. |last2=Berger |first2=Dale E. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=The Rise and Promise of Applied Psychology in the 21st Century |url=https://www.researchgate.net/publication/270219108_Donaldson_SI_Berger_DE_2006_The_rise_and_promise_of_applied_psychology_in_the_21st_century_In_SI_Donaldson_DE_Berger_K_Pezdek_Eds_Applied_psychology_New_frontiers_and_rewarding_careers_Mahwah_NJ_Erlba |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

S rastom značaja primijenjene psihologije profesionalna psihološka udruženja počela su organizovati brojne skupove, projekte i inicijative usmjerene na promovisanje društvene uloge psihološke nauke. Tako je 1990. [[Američko psihološko udruženje]] (tadašnje Američko psihološko društvo) organizovalo skup pod nazivom ''Behavioral Science Summit'', nakon kojeg je pokrenuta inicijativa ''Human Capital Initiative''. Inicijativa je bila usmjerena na pitanja obrazovanja, produktivnosti na radnom mjestu, zloupotrebe droga, nasilja i zdravlja zajednice. Početkom 21. vijeka [[Američko psihološko udruženje]] proglasilo je period od 2000. do 2010. ″Decenijom ponašanja″ ({{en|Decade of Behavior}}), s ciljem isticanja značaja psiholoških i bihevioralnih nauka u razumijevanju i rješavanju savremenih društvenih problema.&lt;ref name=&quot;Donaldson_Berger_2006&quot; /&gt; Savremena primijenjena psihologija zasniva se na stavu da se psihološke metode i naučna saznanja mogu primijeniti na gotovo sve aspekte ljudskog života i društva, uključujući obrazovanje, zdravstvo, rad, međuljudske odnose, sigurnost i razvoj zajednice.&lt;ref name=&quot;Zimbardo_2006_Difference&quot;&gt;{{cite book |last=Zimbardo |first=Philip G. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=Does Psychology Make a Significant Difference in Our Lives? |url=https://www.zimbardo.com/downloads/2004%20Psychology%20makes%20a%20significant%20difference.pdf |access-date=21. 5. 2026 |language=en |archive-date=24. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624163448/https://www.zimbardo.com/downloads/2004%20Psychology%20makes%20a%20significant%20difference.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Primjena ==

Primijenjena psihologija ima široku primjenu u različitim oblastima društvenog i profesionalnog života i se često pojavljuje kao poddisciplina unutar drugih grana psihologije. Njena svrha jeste primjena naučnih saznanja, teorija i metoda psihologije u razumijevanju, predviđanju i oblikovanju ljudskog ponašanja u konkretnim životnim i radnim okolnostima.&lt;ref name=&quot;Steffgen_Michaux_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Steffgen |first1=Georges |last2=Michaux |first2=Gilles |date=2006 |title=Psychology in Luxembourg: Developments in Academic and Applied |journal=European Psychologist |volume=11 |issue=2 |pages=149–152 |doi=10.1027/1016-9040.11.2.149 |url=https://www.researchgate.net/publication/237043981_Psychology_in_Luxembourg |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ova oblast posebno je zastupljena u obrazovanju, industriji, zdravstvu, organizacijskom upravljanju, savjetodavnom radu i kliničkoj praksi. Psihološka saznanja koriste se za unapređenje procesa [[Učenje|učenja]] i poučavanja, procjenu radne sposobnosti, profesionalnu selekciju, povećanje radne efikasnost, pružanje psihološke pomoći i podrške [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Stručnjaci iz oblasti primijenjene psihologije zbog toga djeluju u različitim profesionalnim ulogama, uključujući nastavu, istraživanje, savjetovanje, kliničku praksu i rad u organizacijskom okruženju.&lt;ref name=&quot;Simmons_College_Psychology&quot;&gt;{{cite web |author=Simmons College of Kentucky |title=General Psychology Vs Applied Psychology |url=https://simmonscollegeky.edu/general-psychology-vs-applied-psychology/ |website=Simmonscollegeky.edu |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena literatura iz oblasti primijenjene psihologije opisuje veliki broj specijaliziranih poddisciplina i područja praktične primjene psiholoških saznanja u različitim aspektima društvenog i profesionalnog života. U stručnim enciklopedijama i naučnim publikacijama detaljno su predstavljeni postupci, metode i profesionalne prakse karakteristične za pojedine oblasti primijenjene psihologije.&lt;ref name=&quot;Spielberger_2004_Encyclopedia&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Spielberger |editor-first=Charles D. |year=2004 |title=Encyclopedia of Applied Psychology |volume=1 |publisher=Elsevier Academic Press |location=San Diego, California |isbn=978-1-84972-341-1 |oclc=941857385 |url=https://www.nu.edu.ye/wp-content/uploads/2014/05/Encyclopedia-of-Applied-Psychology-ed-SPIELBERGER-Vol-1-of-3-A-H-Elsevier-2004.pdf |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Društvene promjene ==

Psihološka saznanja i metode primjenjuju se i u području društvenih promjena, posebno u nastojanjima da se utječe na ponašanja i stavove pojedinaca i društvenih grupa u vezi sa savremenim društvenim problemima. U tom kontekstu psiholozi učestvuju u razvoju strategija usmjerenih na promovisanje [[održivi razvoj|održivog razvoja]] i podsticanje ekološki odgovornog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Oskamp_Schultz_2006_Using&quot;&gt;{{cite book |last1=Oskamp |first1=Stuart |last2=Schultz |first2=P. Wesley |year=2006 |chapter=Using Psychological Science to Achieve Ecological Sustainability |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-203-83760-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/281654873_Using_psychological_science_to_achieve_ecological_sustainability |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U svrhu [[Modifikacija ponašanja|promjene ponašanja]] koriste se različiti pristupi, uključujući edukaciju, širenje informacija, organizovanje [[Društveni marketing|društvenih kampanja]] i društvenih pokreta, kao i mjere javnih politika poput zakonskih regulativa i ekonomskih podsticaja. Posebnu ulogu u tome imaju metode socijalnog marketinga, koje nastoje primijeniti psihološka saznanja radi podsticanja društveno poželjnih oblika ponašanja.

Primijenjena psihologija koristi se i u međunarodnim programima usmjerenim na javno zdravlje i planiranje porodice. Jedan od poznatih primjera odnosi se na korištenje televizijskih programa i medijskih sadržaja za prenošenje edukativnih poruka o planiranju porodice, obrazovanju žena i zdravstvenoj zaštiti. Takvi programi kombinovali su elemente zabave sa informativnim sadržajima kako bi utjecali na stavove i ponašanja gledaoca.&lt;ref name=&quot;Zimbardo_2006_Difference&quot; /&gt;

Slični modeli komunikacije kasnije su korišteni i u drugim državama kroz međunarodne projekte koji su povezivali psihološka istraživanja, [[medij]]e i društvene kampanje radi unapređenja obrazovanja, [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]] i društvenog razvoja.&lt;ref name=&quot;Bandura_2006_Going&quot;&gt;{{cite book |last=Bandura |first=Albert |year=2006 |chapter=Going Global With Social Cognitive Theory: From Prospect to Paydirt |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-203-83760-3 |url=https://files.givewell.org/files/DWDA%202009/PMC/PMC.Claremont%20%20%20Going%20Global%20With%20Social%20Cognitive%20Theory%20-%20From%20Prospect%20to%20Paydirt.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ekološka psihologija ==
{{Glavni|Ekološka psihologija}}

[[Ekološka psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja proučava odnos između ljudi i njihovog fizičkog i socijalnog okruženja. Predmet njenog interesovanja su različiti tipovi okruženja, uključujući stambene, radne, obrazovne i prirodne sredine. Iako su ovi konteksti veoma raznoliki, istraživanja u ekološkoj psihologiji ukazuju na postojanje niza zajedničkih tema koje se javljaju u svim vrstama okruženja.

Posebna pažnja posvećuje se utjecaju fizičkih faktora okoline na ljudsko ponašanje i doživljaj prostora, među kojima se najčešće proučavaju buka, [[temperatura]], gustina naseljenosti i različiti stresori iz okoline.&lt;ref name=&quot;Anderson_1989_Temperature&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Craig A. |date=juli 1989 |title=Temperature and aggression: Ubiquitous effects of heat on occurrence of human violence |journal=Psychological Bulletin |volume=106 |issue=1 |pages=74–96 |doi=10.1037/0033-2909.106.1.74 |pmid=2667010 |url=https://www.researchgate.net/publication/20489242_Temperature_and_Aggression_Ubiquitous_Effects_of_Heat_on_Occurrence_of_Human_Violence |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravizza_2006_Awareness&quot;&gt;{{cite book |last=Ravizza |first=Ken |year=2006 |chapter=Increasing awareness for sport performance |editor-last=Williams |editor-first=Jean M. |title=Applied Sport Psychology: Personal Growth to Peak Performance |publisher=McGraw-Hill |location=New York |pages=228–239 |url=https://www.sweetstudy.com/files/chapter10-pdf-9127039 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi faktori mogu značajno utjecati na psihološko stanje, ponašanje i opću dobrobit pojedinca.

U okviru analize okruženja, ekološka psihologija razmatra i ciljeve i potrebe korisnika određenog prostora, nastojeći utvrditi u kojoj mjeri okruženje podržava njegove funkcionalne zahtjeve. Na primjer, mirno i kontrolisano okruženje je neophodno za izvođenje ispita u učionici, dok u drugim kontekstima, poput poljoprivrednog ili prirodnog okruženja, takvi uslovi nisu nužni.

Saznanja iz ekološke psihologije primjenjuju se u planiranju, oblikovanju i prilagođavanju prostora kako bi oni što bolje odgovarali svojoj namjeni i potrebama korisnika. Ova oblast se zasniva na teorijskim i empirijskim doprinosima više psiholoških disciplina, posebno kognitivne psihologije, psihologije percepcije, učenja i socijalne psihologije.

== Ergonomija ==
{{Glavni|Ergonomija}}

'''Ergonomija''' ili '''ljudski faktori''' predstavljaju interdisciplinarnu oblast koja proučava odnos između čovjeka, tehnologije i radnog okruženja. Ova disciplina istražuje na koji način kognitivni, psihički i fizički procesi utječu na interakciju osobe s alatima, mašinama, računarima i drugim sistemima iz svakodnevnog okruženja. Njena osnovna svrha jeste prilagođavanje tehnologije ljudskim sposobnostima i ograničenjima kako bi se povećali sigurnost, efikasnost i jednostavnost korištenja.&lt;ref name=&quot;Salvendy_2012_Handbook&quot;&gt;{{cite book|editor1-last=Salvendy|editor1-first=Gavriel|date=2012|title=Handbook of Human Factors and Ergonomics|edition=4th|publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc.|isbn=978-0-470-52838-9|url=https://ftp.idu.ac.id/wp-content/uploads/ebook/ip/BUKU%20ERGONOMI/BUKU%20INGGRIS/handbook-of-human-factors-and-ergonomics-fourth-edition-2012.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od pojedinih grana psihologije koje prvenstveno nastoje objasniti ljudsko ponašanje, istraživanja u oblasti ljudskih faktora koriste saznanja iz psihologije za praktično oblikovanje [[Proizvod (ekonomija)|proizvod]]a i [[sistem]]a. Takav pristup polazi od pretpostavke da [[tehnologija]] treba biti usklađena s načinom na koji ljudi prirodno [[percepcija|opažaju]], razmišljaju i donose odluke, umjesto da se korisnici moraju prilagođavati složenim tehničkim rješenjima.

Jedan od najznačajnijih dijelova iz oblasti ljudskih faktora jeste [[ergonomija]], koja se bavi prilagođavanjem radnog prostora i opreme fizičkim karakteristikama čovjeka. Ergonomija se primjenjuje u različitim oblastima, posebno u kancelarijskom radu, industriji i saobraćaju. Istraživanja obuhvataju dizajn radnih stolica, raspored kontrola i uređaja, oblik dugmadi i ručica, kao i organizaciju prostora u pilotskim kabinama ili upravljačkim centrima. Cilj ergonomskog dizajna jeste smanjenje umora, stresa i mogućnosti povreda, uz istovremeno povećanje udobnosti i radne efikasnosti.

Pored ergonomije, važan dio ove discipline čini i [[inženjerska psihologija]], koja proučava interakciju između čovjeka i tehničkih sistema.&lt;ref name=&quot;Roscoe_1997_Adolescence&quot;&gt;{{cite book|last=Roscoe|first=Stanley N.|date=1997|title=The adolescence of engineering psychology|editor-last=Casey|editor-first=Steven M.|series=Human factors history monograph series|volume=1|publisher=Human Factors and Ergonomics Society|location=Santa Monica, CA|url=https://www.hfes.org/Portals/0/Documents/adolescence.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; Posebna pažnja usmjerena je na način na koji korisnici primaju informacije, donose odluke i upravljaju različitim uređajima i procesima. Zbog toga se veliki broj istraživanja odnosi na računarske sisteme, kontrolne panele, softverske interfejse i druge oblike komunikacije između čovjeka i mašine. Nejasan ili složen dizajn može povećati vjerovatnoću ljudske greške, što u određenim oblastima, poput avijacije, medicine ili industrije, može imati ozbiljne posljedice.&lt;ref name=&quot;Casey_2007_Phasers&quot;&gt;{{cite book|last=Casey|first=Steven M.|date=2007|title=Set Phasers on Stun: And Other True Tales of Design, Technology, and Human Error|edition=2nd|publisher=Aegean Publishing Company|location=Santa Monica, CA|isbn=978-0-9636177-3-6|url=https://www.homeworkforyou.com/static_media/uploadedfiles/TECH%20105%20complete%20book-7.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja iz oblasti ljudskih faktora usmjerena su na razumijevanje ograničenja ljudske [[pažnja|pažnje]], [[Percepcija|percepcije]], [[Pamćenje|pamćenja]] i donošenja odluka, s ciljem razvoja sistema koji omogućavaju sigurniju, prirodniju i intuitivniju interakciju između čovjeka i tehnologije.

== Forenzička, pravna, kriminalistička i policijska psihologija ==
{{Glavni|Forenzička psihologija|Pravna psihologija|Kriminalistička psihologija|Policijska psihologija}}

[[Forenzička psihologija]] i [[pravna psihologija]] predstavljaju oblasti primijenjene psihologije koje se bave primjenom psiholoških metoda i principa u rješavanju pravnih pitanja i problema. Njihova primjena obuhvata procjenu psiholoških karakteristika pojedinaca, izradu stručnih mišljenja u sudskim postupcima te analizu psiholoških aspekata pravnih odluka i ponašanja u pravnom kontekstu. U forenzičkoj praksi naglasak je najčešće na kliničkoj procjeni pojedinca i odgovoru na specifična psihološko-pravna pitanja, koja ne moraju biti isključivo vezana za krivična djela.

[[Forenzička psihologija]] bavi se neposrednom primjenom kliničkih psiholoških znanja i procjena na osobe koje učestvuju u pravnom postupku. U tom smislu, forenzički psiholozi obavljaju različite vrste vještačenja i procjena, uključujući procjenu uračunljivosti optuženog u vrijeme izvršenja krivičnog djela, procjenu procesne sposobnosti (sposobnosti za učešće u suđenju), procjenu rizika od ponavljanja krivičnih djela (recidivizma), kao i psihološke procjene u građanskim i porodičnim sporovima, poput predmeta starateljstva nad djecom.&lt;ref name=&quot;Ackerman_Ackerman_1997_Custody&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ackerman |first1=M. J. |last2=Ackerman |first2=M. C. |year=1997 |title=Custody evaluation practices: A survey of experienced professionals (revisited) |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=28 |issue=2 |pages=137–145 |doi=10.1037/0735-7028.28.2.137 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-03377-007 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedno od značajnih područja forenzičke psihologije jeste procjena vjerodostojnosti svjedočenja i pouzdanosti pamćenja, pri čemu psiholozi mogu djelovati kao vještaci u sudskim postupcima. Njihova stručna mišljenja najčešće se odnose na tačnost svjedočenja, pouzdanost policijskih ispitivanja, kao i procjenu najboljeg interesa djeteta u predmetima starateljstva.&lt;ref name=&quot;Weiner_Otto_2014_Handbook&quot;&gt;{{cite book |last1=Weiner |first1=Irving B. |last2=Otto |first2=Randy K. |year=2014 |title=The Handbook of Forensic Psychology |edition=4. izd. |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Hoboken |isbn=978-1-118-34841-3 |url=https://www.ajustfuture.org/wp-content/uploads/2020/12/handbook_to_forensic_psychology.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U tom okviru forenzički psiholozi se rijetko direktno uključuju u tok kriminalističkih istraga,&lt;ref name=&quot;Huss_2001_Forensic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Huss |first1=M. T. |year=2001 |title=What is forensic psychology? It's not Silence of the Lambs! |journal=Eye on Psi Chi |volume=5 |issue=3 |pages=25–27 |doi=10.24839/1092-0803.Eye5.3.25 |url=https://www.psichi.org/page/053EyeSpring01cHuss |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok se neposredniji rad na istražnim aktivnostima češće povezuje s [[Kriminalistička psihologija|kriminalističkom psihologijom]] kao širim primijenjenim područjem.

[[Pravna psihologija]] obuhvata šire područje primjene psiholoških principa u pravnom sistemu i uključuje teorijska i empirijska istraživanja odnosa između psiholoških procesa i pravnih normi. U praksi se često javlja izazov usklađivanja različitih epistemoloških pristupa, budući da psihologija svoje nalaze izražava kroz vjerovatnoće i nivoe pouzdanosti, dok pravni sistem zahtijeva binarne odluke poput krivice ili nevinosti.&lt;ref name=&quot;Ogloff_Finkelman_1999_Overview&quot;&gt;{{cite book |last1=Ogloff |first1=James R. P. |last2=Finkelman |first2=D. |year=1999 |chapter=Psychology and law: An overview |editor-last1=Roesch |editor-first1=Ronald |editor-last2=Hart |editor-first2=Stephen D. |editor-last3=Ogloff |editor-first3=James R. P. |title=Psychology and Law: The State of the Discipline |publisher=Kluwer Academic / Plenum Publishers |location=New York |pages=1–20 |url=https://www.gbv.de/dms/spk/sbb/toc/249755971.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kriminalistička psihologija]] usmjerena je na psihološko razumijevanje kriminalnog ponašanja i češće je povezana s istragama, profiliranjem počinioca i analizom faktora koji doprinose kriminalitetu, čime se razlikuje od forenzičke psihologije koja je više usmjerena na sudske i evaluacijske procese.

[[Policijska psihologija]] predstavlja posebnu oblast primijenjene psihologije koja se bavi primjenom psiholoških znanja u radu policijskih organizacija. Ona obuhvata savjetovanje policijskih službi, procjenu i selekciju kadrova, unapređenje psihološke spremnosti i otpornosti policijskih službenika, kao i učešće u obukama i profesionalnom razvoju u okviru policijskih struktura.

U savremenom razvoju ovih disciplina prisutan je visok stepen međusobnog preklapanja, pri čemu se različite psihološke metode i pristupi koriste u zavisnosti od specifičnog konteksta pravnog, istražnog ili policijskog djelovanja.

== Industrijska i organizacijska psihologija ==
{{Glavni|Industrijska i organizacijska psihologija}}

'''Industrijska i organizacijska psihologija''' (I-O psihologija) grana je primijenjene psihologije koja proučava ljudsko ponašanje u radnom okruženju i primjenjuje psihološka saznanja u svrhu unapređenja rada, organizacije i profesionalnog života zaposlenika. Ova disciplina obuhvata širok spektar tema povezanih s radnim mjestom, uključujući zapošljavanje, [[Selekcija kadrova|selekciju kadrova]], [[obuka i profesionalni razvoj|obuku i profesionalni razvoj]], [[Procjena radnog učinka|procjenu radnog učinka]], [[zadovoljstvo poslom]], [[radna motivacija|radnu motivaciju]], [[ponašanje na poslu]], [[stres na poslu]], prevenciju nesreća na radu, [[sigurnost i zdravlje na radu]], [[menadžment|rukovođenje]], planiranje penzionisanja i nezaposlenost.&lt;ref name=&quot;Anastasi_1979_Fields&quot; /&gt;

U najširem smislu, [[industrijska i organizacijska psihologija]] predstavlja primjenu psiholoških principa i metoda u radnom okruženju. Jedna od važnih oblasti unutar ove discipline jeste [[analiza radnog mjesta]], koja podrazumijeva detaljno proučavanje zadataka, odgovornosti i sposobnosti potrebnih za obavljanje određenog posla. Takve analize koriste se pri zapošljavanju, procjeni radne uspješnosti i planiranju profesionalnog razvoja zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Anastasi_1979_Fields&quot; /&gt;

Iako sam naziv upućuje na dvije odvojene oblasti — industrijsku i organizacijsku psihologiju — u praksi su one međusobno snažno povezane i teško ih je potpuno razdvojiti. Industrijska psihologija tradicionalno je više usmjerena na oblasti povezane s [[Upravljanje ljudskim resursima|upravljanjem ljudskim resursima]], kao što su [[selekcija kadrova]], [[profesionalna orijentacija]] i [[procjena radnog učinka]]. S druge strane, organizacijska psihologija više se bavi međuljudskim odnosima u organizaciji, komunikacijom, organizacijskom kulturom, timskim radom i stilovima rukovođenja. Međutim, u svakodnevnom radu ove oblasti se prepliću, jer se organizacijski odnosi i psihološke karakteristike zaposlenika neposredno odražavaju na uspješnost rada i funkcionisanje organizacije.

Na primjer, prilikom oblikovanja zahtjeva za novo radno mjesto stručnjaci ne procjenjuju samo tehničke kvalifikacije kandidata, već i njihove komunikacijske vještine, sposobnost saradnje i prilagođavanja radnom okruženju. Zbog toga psiholozi u ovoj oblasti obično posjeduju znanja iz obje discipline, iako se mogu specijalizirati za određena područja rada. Među značajnim oblastima istraživanja nalaze se i rukovođenje, profesionalna obuka zaposlenika, organizacijska efikasnost i procjena radne uspješnosti.

Srodnu oblast predstavlja i [[vojna psihologija]], koja uključuje istraživanja usmjerena na klasifikaciju, obuku i radnu uspješnost pripadnika [[Vojska|vojske]].&lt;ref name=&quot;Pezdek_2006_Cognitive&quot;&gt;{{cite book |last1=Pezdek |first1=Kathy |last2=Deffenbacher |first2=Kenneth A. |last3=Lam |first3=Shirley |last4=Hoffman |first4=Robert R. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=Cognitive Psychology: Applications and Careers |url=https://www.researchgate.net/publication/224843638_Cognitive_Psychology_Applications_and_Careers |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Medicinska i klinička psihologija ==
{{Glavni|Medicinska psihologija|Klinička psihologija}}

=== Medicinska psihologija ===
{{Glavni|Medicinska psihologija}}

[[Medicinska psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja se bavi primjenom psiholoških principa, teorija i naučnih saznanja u području [[Zdravlje|zdravlja]] i [[bolest]]i. Njena svrha jeste razumijevanje psiholoških faktora povezanih s nastankom, tokom i liječenjem somatskih (tjelesnih) bolesti i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], kao i unapređenje [[Mentalno zdravlje|psihičkog]] i fizičkog zdravlja pacijenata.

Ova oblast povezuje psihološke i medicinske pristupe u proučavanju odnosa između tjelesnog zdravlja, [[emocija]], [[Mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]]. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA), medicinska psihologija integriše somatske i psihoterapijske metode u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rehabilitaciji zdravlja i tretmanu emocionalnih, kognitivnih, bihevioralnih poremećaja i poremećaja povezanih s upotrebom psihoaktivnih supstanci.

Medicinski psiholozi učestvuju u procjeni psiholoških aspekata bolesti, pružanju podrške pacijentima tokom liječenja i rehabilitacije i saradnji s drugim zdravstvenim stručnjacima. Prema Museu i Mooreu, jedno od obilježja medicinske psihologije jeste njena povezanost sa [[psihofarmakologija|psihofarmakologijom]], što ovu oblast razlikuje od pojedinih drugih oblika psihoterapije i savjetodavnog rada.&lt;ref name=&quot;Muse_Moore_2012_Handbook&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Muse |editor1-first=Mark |editor2-last=Moore |editor2-first=Bret A. |year=2012 |title=Handbook of Clinical Psychopharmacology for Psychologists |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Hoboken, New Jersey |isbn=978-0470907573 |url=https://books.google.ba/books/about/Handbook_of_Clinical_Psychopharmacology.html?id=15mn4ej-fFQC |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Klinička psihologija ===
{{Glavni|Klinička psihologija}}

[[Klinička psihologija]] obuhvata proučavanje i primjenu psihologije s ciljem razumijevanja, prevencije i ublažavanja psihološki uslovljenih poteškoća, poremećaja i funkcionalnih smetnji, kao i unapređenja subjektivnog [[mentalno zdravlje|mentalnog blagostanja]] i ličnog razvoja.&lt;ref name=&quot;APA_Clinical_Specialty&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2020 |title=Clinical Psychology |url=https://www.apa.org/ed/graduate/specialize/clinical |website=APA.org |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru kliničke prakse posebno mjesto zauzimaju psihološka procjena i psihoterapija, dok klinički psiholozi često obavljaju i istraživački rad, nastavu, savjetodavni rad, forenzička vještačenja i učestvuju u razvoju i upravljanju programima u oblasti mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Brain_2002_Advanced&quot;&gt;{{cite book |last=Brain |first=Christine |year=2002 |title=Advanced Psychology: Applications, Issues and Perspectives |publisher=Nelson Thornes |location=Cheltenham |isbn=978-0-17-490058-0 |url=https://archive.org/details/advancedpsycholo0000brai |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Unutar ove oblasti razvila se i klinička [[neuropsihologija]], koja se bavi procjenom i tretmanom osoba s [[stečeno oštećenje mozga|stečenim oštećenjima mozga]]. U većini zemalja klinička psihologija predstavlja regulisanu profesiju u sistemu mentalnog zdravlja.

Klinički psihološki rad odvija se kroz različite [[Psihoterapija|psihoterapijske]] pristupe, koji podrazumijevaju strukturiran odnos između stručnjaka i klijenta (pojedinca, para, porodice ili grupe). Cilj ovog odnosa jeste uspostavljanje terapijskog saveza, razumijevanje prirode psiholoških poteškoća i razvijanje novih obrazaca [[Mišljenje|mišljenja]], [[emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]].

U savremenoj kliničkoj psihologiji razvijeno je više teorijskih i terapijskih pravaca, među kojima se najčešće izdvajaju [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamski]], [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralni]], [[Humanistička psihologija|humanističko-egzistencijalni]] i [[Porodična terapija|sistemski odnosno porodični pristup]]. Istovremeno, prisutan je trend integracije različitih terapijskih modela, što je povezano s rastućim razumijevanjem utjecaja kulturnih, rodnih, duhovnih i individualnih razlika na psihološki tretman. Istraživanja ukazuju da su različiti psihoterapijski pristupi u velikoj mjeri slične efikasnosti, pri čemu se kao zajednički faktor uspješnosti posebno ističe kvalitet terapijskog odnosa između klijenta i terapeuta.&lt;ref name=&quot;Leichsenring_Leibing_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Leibing |first2=Eric |date=juli 2003 |title=The Effectiveness of Psychodynamic Therapy and Cognitive Behavior Therapy in the Treatment of Personality Disorders: A Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=160 |issue=7 |pages=1223–1232 |doi=10.1176/appi.ajp.160.7.1223 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.160.7.1223 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reisner_2005_Common&quot;&gt;{{cite journal |last=Reisner |first=Andrew |date=2005 |title=The common factors, empirically validated treatments, and recovery models of therapeutic change |journal=The Psychological Record |volume=55 |issue=3 |pages=377–400 |doi=10.1007/BF03395517 |url=https://opensiuc.lib.siu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1192&amp;context=tpr |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806165820/https://opensiuc.lib.siu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1192&amp;context=tpr |archive-date=6. 8. 2020 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga se u obrazovanju i profesionalnoj praksi sve više razvijaju integrativni i eklektički pristupi psihoterapiji.

Klinički psiholozi u pravilu ne propisuju lijekove, iako u pojedinim državama postoji ograničena praksa propisivanja u okviru proširenih kompetencija psihologa, posebno u području [[Medicinska psihologija|medicinske psihologije]].&lt;ref name=&quot;Klusman_2001_Prescribing&quot;&gt;{{cite journal |last=Klusman |first=Lawrence |date=oktobar 2001 |title=Prescribing Psychologists and Patients' Medical Needs: Lessons From Clinical Psychiatry |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=32 |issue=5 |pages=496–500 |doi=10.1037/0735-7028.32.5.496 |url=https://www.researchgate.net/publication/232431260_Prescribing_psychologists_and_patients'_medical_needs_Lessons_from_clinical_psychiatry |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kada je farmakološko liječenje potrebno, klinički psiholozi najčešće sarađuju s [[Psihijatrija|psihijatrima]] i drugim zdravstvenim stručnjacima, uključujući socijalne radnike i druge članove multidisciplinarnih timova u [[Zdravstvena zaštita|zdravstvenoj zaštiti]].

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Pedagoška psihologija}}

[[Pedagoška psihologija]] bavi se proučavanjem načina na koji ljudi uče u [[obrazovanje|obrazovnim]] okruženjima, posebno u [[škola]]ma. Psiholozi istražuju efekte različitih obrazovnih metoda i intervencija, kao što su metode podučavanja čitanja zasnovane na [[Fonetika|fonetici]] i pristupi koji se zasnivaju na razumijevanju [[Cjelovit jezik|cjelovitog jezika]] u ranom usvajanju čitanja. Također proučavaju razloge zbog kojih se proces učenja razlikuje u različitim situacijama i kod različitih [[učenik]]a.&lt;ref name=&quot;Pezdek_2006_Cognitive&quot; /&gt;

Jedno od značajnih područja pedagoške psihologije jeste i psihologija nastave, koja proučava procese poučavanja, odnose između nastavnika i učenika i uslove koji doprinose uspješnom učenju. U savremenoj stručnoj i akademskoj upotrebi sve češće se, umjesto naziva pedagoška psihologija, koristi termin [[edukacijska psihologija]],&lt;ref name=&quot;Syllabus_UNTZ_Edukacijska&quot;&gt;{{cite web |author=Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli |year=2016 |title=Syllabus: Edukacijska psihologija; motivacijsko-socijalni procesi (II ciklus studija) |url=https://www.unitz.ba/wp-content/uploads/programi2/Syllabus/II%20ciklus/Filozofski%20fakultet/Psihologija/Nastavni%20plan%20u%20primjeni%20od%202016-17/Edukacijska%20psihologija;%20motivacijsko-socijalni%20procesi.pdf |website=Unitz.ba |access-date=22. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; dok se na pojedinim univerzitetima predmet pedagoške psihologije naziva i ″psihologija učenja i poučavanja″.

Pedagoška psihologija u velikoj mjeri se zasniva na teorijskim i istraživačkim saznanjima drugih psiholoških disciplina, posebno [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]] i bihevioristički usmjerenih istraživanja učenja.

== Oglašavanje ==
{{Glavni|Oglašavanje}}
[[Datoteka:Picadilly Circus London by night 2006.jpg|mini|desno|300px|Digitalne reklame na trgu Piccadilly Circus u Londonu]]

Psihologija se dugo koristi u oblasti [[Oglašavanje|oglašavanja]] i [[marketing]]a radi proučavanja načina na koje reklamne poruke utječu na ponašanje potrošača. Poslovne kompanije i marketinške agencije često sarađuju s psiholozima kako bi procijenili koje vrste poruka, vizuelnih sadržaja i emocionalnih podsticaja najefikasnije utječu na odluke o kupovini određenog proizvoda.

U kreiranju reklamnih kampanja posebno učestvuju stručnjaci iz oblasti [[kognitivna psihologija|kognitivne]], [[Psihologija medija|medijske]] i [[socijalna psihologija|socijalne psihologije]]. Njihov rad usmjeren je na proučavanje [[pažnja|pažnje]], [[Percepcija|percepcije]], [[Motivacija|motivacije]], [[Stavovi|stavova]], [[emocija]] i procesa donošenja odluka kod potrošača. Psihološka istraživanja koriste se za oblikovanje reklamnih sadržaja koji će ostaviti snažniji emocionalni utisak i biti lakše zapamćeni. U istraživanjima oglašavanja posebna pažnja posvećuje se utjecaju nesvjesnih procesa, stvaranju lojalnosti prema brendu i načinima na koje reklamne poruke oblikuju potrošačke navike.&lt;ref name=&quot;Pezdek_2006_Cognitive&quot; /&gt; Međutim, djelovanje nesvjesnih utjecaja u oglašavanju ostaje predmet rasprava i različitih naučnih tumačenja.

Savremeno oglašavanje često koristi psihološka saznanja u kombinaciji s vizuelnim i medijskim tehnikama, uključujući [[humor]], prikaz [[Nasilje|nasilja]], [[seksualnost]] i emocionalne sadržaje, s ciljem povećanja pažnje publike i efikasnosti reklamnih kampanja.&lt;ref name=&quot;Furnham_2019_Advertising&quot;&gt;{{cite journal |last=Furnham |first=Adrian |date=2019 |title=Advertising: The contribution of applied cognitive psychology |journal=Applied Cognitive Psychology |volume=33 |issue=2 |pages=168–175 |doi=10.1002/acp.3458 |hdl=11250/2723854 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/acp.3458 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Saobraćajna psihologija ==
{{Glavni|Saobraćajna psihologija}}

[[Saobraćajna psihologija]] predstavlja primijenjenu disciplinu unutar psihologije koja proučava odnos između psiholoških procesa, kognitivnih funkcija i ponašanja učesnika u [[saobraćaj]]u. Ova oblast bavi se načinima na koje percepcija, pažnja, donošenje odluka, emocije, motivacija i druge psihološke karakteristike utječu na ponašanje vozača, pješaka i drugih učesnika u saobraćaju.

Osnovni cilj saobraćajne psihologije jeste primjena psiholoških teorija i istraživačkih nalaza radi unapređenja sigurnosti i efikasnosti saobraćaja. U tom kontekstu saobraćajni psiholozi proučavaju različite probleme, uključujući [[Saobraćajna nesreća|saobraćajne nesreće]], prekoračenje brzine, saobraćajne gužve i obrasce rizičnog ponašanja u saobraćaju.&lt;ref name=&quot;Rothengatter_1997_Road&quot;&gt;{{cite journal |last=Rothengatter |first=T. |year=1997 |title=Psychological aspects of road user behavior |journal=Applied Psychology: An International Review |volume=46 |issue=3 |pages=223–234 |doi=10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |url=https://iaap-journals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored istraživačkog rada, saobraćajni psiholozi učestvuju i u edukaciji učesnika u saobraćaju, razvoju preventivnih programa i oblikovanju strategija usmjerenih na promjenu stavova i ponašanja vozača. Posebna pažnja posvećuje se motivaciji za sigurno ponašanje u saobraćaju, razvoju saobraćajne kulture i smanjenju faktora rizika koji mogu dovesti do nesreća.&lt;ref name=&quot;Goldenbeld_2000_Psychological&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldenbeld |first1=C. |last2=Levelt |first2=P. B. M. |last3=Heidstra |first3=J. |year=2000 |title=Psychological perspectives on changing driver attitude and behaviour |journal=Recherche-Transports-Securite |volume=67 |pages=65–81 |doi=10.1016/s0761-8980(00)90108-0 |url=https://www.researchgate.net/publication/223583625_Psychological_perspectives_on_changing_driver_attitude_and_behaviour |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Savjetodavna psihologija ==
{{Glavni|Savjetodavna psihologija}}

[[Savjetodavna psihologija]] predstavlja primijenjenu oblast psihologije koja obuhvata naučna istraživanja i praktični rad usmjeren na unapređenje psihološkog blagostanja i prilagođavanja pojedinca različitim životnim izazovima i društvenom okruženju. Bavi se pitanjima ličnog razvoja, međuljudskih odnosa, obrazovanja, profesionalnog usmjeravanja i svakodnevnog funkcionisanja u različitim životnim okolnostima.&lt;ref name=&quot;Gelso_Fretz_2000&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelso |first1=Charles J. |last2=Fretz |first2=Bruce R. |year=2000 |title=Counseling Psychology |url=https://archive.org/details/counselingpsycho0000gels |publisher=Harcourt College Publishers |location=Fort Worth |language=en}}&lt;/ref&gt; Posebna pažnja posvećuje se razumijevanju uobičajenih životnih poteškoća i procesima prilagođavanja tokom različitih životnih razdoblja.

Savjetodavni psiholozi pomažu pojedincima u unapređenju kvaliteta života, smanjenju i [[Upravljanje stresom|upravljanju stresom]] i poboljšanju ukupnog psihološkog i socijalnog funkcionisanja. Intervencije koje koriste mogu biti kratkoročne ili dugoročne, a najčešće su usmjerene na konkretne probleme i ostvarivanje određenih ciljeva. U [[Savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]] posebno se naglašava značaj individualnih razlika, prevencije psiholoških poteškoća, ličnog razvoja i prilagođavanja tokom različitih životnih razdoblja.&lt;ref name=&quot;APA_Div17_WhatIs&quot;&gt;{{cite web |author=Society of Counseling Psychology |title=What is Counseling Psychology? |url=https://www.div17.org/what-is-counseling-psychology- |website=Div17.org |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kao oblast primijenjene psihologije, [[savjetodavna psihologija]] zasniva se na primjeni naučno potvrđenih psiholoških metoda i [[istraživanja]] u radu s pojedincima i grupama. Razvoj naučnih istraživanja omogućio je primjenu različitih pristupa i tehnika savjetovanja, kao i procjenu njihove efikasnosti u unapređenju [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihološkog funkcionisanja.&lt;ref name=&quot;Nutt_2003_Treasurer&quot;&gt;{{cite journal |last=Nutt |first=Roberta L. |date=januar 2003 |title=Treasurer's Report: Division of Counseling Psychology—2002 Budget |journal=The Counseling Psychologist |volume=31 |issue=1 |pages=116–122 |doi=10.1177/0011000003031001014 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0011000003031001014 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Sportska psihologija ==
{{Glavni|Sportska psihologija}}

[[Sportska psihologija]] predstavlja specijaliziranu oblast psihologije koja proučava psihološke faktore povezane sa [[sport]]om, [[fizička aktivnost|fizičkom aktivnošću]] i vježbanjem, te primjenjuje psihološka saznanja s ciljem unapređenja individualnog i [[tim]]skog učinka. Ova disciplina bavi se načinima na koje emocije, motivacija, pažnja, samopouzdanje i drugi psihološki procesi utječu na sportske performanse i ponašanje sportista.

Pristup sportske psihologije razlikuje se od pristupa trenera i sportista jer je prvenstveno usmjeren na psihološku pripremu i mentalne procese koji prate sportsko izvođenje.&lt;ref name=&quot;Ravizza_2006_Awareness&quot; /&gt; Dok treneri najveću pažnju posvećuju fizičkoj pripremi i tehničko-taktičkim aspektima sporta, sportski psiholozi nastoje pomoći sportistima u razvoju mentalnih vještina koje doprinose stabilnijem i uspješnijem nastupu.

U okviru sportske psihologije posebna pažnja posvećuje se upravljanju emocijama, povećanju motivacije, razvoju koncentracije i samopouzdanja i ublažavanju psiholoških posljedica povreda, stresa i slabijih rezultata. Među najčešće korištenim tehnikama nalaze se postavljanje ciljeva, relaksacija, vizualizacija, razvoj unutrašnjeg govora i samokontrole, trening pažnje i koncentracije, kao i različiti oblici mentalne pripreme za takmičenja.

Principi sportske psihologije primjenjuju se i izvan sporta, u aktivnostima koje zahtijevaju visok nivo motoričkog, emocionalnog i psihološkog izvođenja, kao što su muzika, gluma, javni nastup i druge profesionalne aktivnosti. Zbog toga se ova oblast razvija interdisciplinarno, povezujući psihologiju sa [[kineziologija|kineziologijom]], sportskim i tjelesnim naukama, fizičkim obrazovanjem, kao i savjetodavnim i psihoterapijskim pristupima.

== Školska psihologija ==
{{Glavni|Školska psihologija}}

'''Školska psihologija''' predstavlja granu primijenjene psihologije koja povezuje saznanja [[klinička psihologija|kliničke]] i [[pedagosška psihologija|edukacijske psihologije]] s ciljem razumijevanja i rješavanja obrazovnih, razvojnih, emocionalnih i bihevioralnih problema djece i [[Adolescencija|adolescenata]] u školskom okruženju. Njena osnovna svrha jeste unapređenje procesa [[Učenje|učenja]], [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i opće dobrobiti [[učenik]]a, kao i podrška razvoju podsticajnog i sigurnog obrazovnog okruženja.

Stručnjaci iz ove oblasti obrazuju se iz različitih područja [[Psihologija|psihologije]] i [[Pedagogija|pedagogije]], uključujući [[Razvoj djeteta|razvoj djece]] i adolescenata, teorije učenja, [[Psihološka procjena|psihološku procjenu]], [[Psihologija ličnosti|teorije ličnosti]], [[Savjetodavna psihologija|savjetodavni]] i [[Psihoterapija|terapijski rad]], specijalno obrazovanje i [[Psihopatologija|psihopatologiju]] djece i mladih. Njihov profesionalni rad zasniva se na naučnim istraživanjima, etičkim standardima i primjeni empirijski provjerenih metoda u obrazovnoj praksi.&lt;ref name=&quot;Tilly_SchoolPsych_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Tilly |first=W. David |date=2008 |title=The evolution of school psychology to science-based practice: Problem solving and the three-tiered model |journal=Best practices in school psychology V |volume=1 |pages=17–31 |url=https://www.researchgate.net/publication/242286767_The_Evolution_of_School_Psychology_to_Science-Based_Practice_Problem_Solving_and_the_Three-Tiered_Model |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bujari_Psychologist_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Bujari |first=Remzi |date=2021 |title=The Role of School Psychologist in Presenting Positive Development Innovations in Learning |journal=Management Studies |volume=9 |issue=6 |pages=448–461 |publisher=David Publishing |doi=10.17265/2328-2185/2021.06.003 |url=https://www.davidpublisher.com/Public/uploads/Contribute/61b0302c21061.pdf |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru školskog sistema školski psiholozi provode psihološke procjene, identifikuju teškoće u učenju i ponašanju te učestvuju u planiranju i provođenju preventivnih i intervencijskih programa. Njihov rad obuhvata podršku učenicima koji imaju obrazovne, emocionalne ili socijalne poteškoće, ali i aktivnosti usmjerene na unapređenje školskog okruženja u cjelini. Posebna pažnja posvećuje se saradnji škole, porodice i stručnih službi kako bi se osigurala sveobuhvatna podrška razvoju učenika.

Školski psiholozi sarađuju s nastavnicima, roditeljima, pedagozima i drugim stručnim saradnicima u rješavanju problema povezanih s učenjem, socijalnim odnosima, ponašanjem i emocionalnim razvojem djece i adolescenata. Njihove aktivnosti mogu uključivati savjetovanje učenika i roditelja, tumačenje rezultata psiholoških procjena, razvoj strategija učenja i socijalnih vještina, kao i provođenje individualnog i grupnog savjetodavnog rada. U mnogim školama učestvuju i u kriznim intervencijama i organizaciji edukacija za nastavnike i školsko osoblje o temama kao što su [[mentalno zdravlje]], upravljanje ponašanjem i stvaranje pozitivne školske klime.

Savremena [[školska psihologija]] posebno naglašava značaj kulturne i društvene raznolikosti u [[Obrazovanje|obrazovanju]]. Zbog sve većeg broja razreda s učenicima iz različitih kultura, školski psiholozi proučavaju utjecaj kulturnih razlika na proces učenja, komunikaciju i socijalizaciju učenika..&lt;ref name=&quot;Ruiz_Cultural_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Ruiz |first=Alejandro |date=2024 |title=Cultural Competence in School Psychology: Addressing Diverse Student Needs |journal=International Journal of School and Cognitive Psychology |url=https://www.longdom.org/open-access-pdfs/cultural-competence-in-school-psychology-addressing-diverse-student-needs.pdf |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući svojoj ulozi u povezivanju psiholoških i obrazovnih aspekata razvoja djece, školski psiholozi imaju značajan utjecaj na funkcionisanje školskog sistema. Njihov rad podrazumijeva interdisciplinarnu saradnju, primjenu naučno zasnovanih metoda i donošenje stručnih odluka usmjerenih na unapređenje obrazovanja i dobrobiti učenika.

== Zdravlje i medicina ==
{{Glavni|Zdravstvena psihologija}}

[[Zdravstvena psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja proučava način na koji biološki, psihološki, bihevioralni i društveni faktori utječu na zdravlje i bolest.&lt;ref name=&quot;APA_Div38_Health&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association, Division 38 |title=What a Health Psychologist Does and How to Become One |url=http://www.health-psych.org/articles/what_is.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20070716132441/http://www.health-psych.org/articles/what_is.php |archive-date=16. 7. 2007 |url-status=dead |access-date=22. 5. 2026 |language=en |publisher=Society for Health Psychology}}&lt;/ref&gt; Ova disciplina razvila se na osnovama [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]], ali je vremenom oblikovala vlastite teorijske i praktične pristupe usmjerene na razumijevanje odnosa između mentalnog i fizičkog zdravlja.

Zdravstveni psiholozi najčešće rade u saradnji s drugim zdravstvenim stručnjacima u kliničkim i zdravstvenim ustanovama, iako se mnogi bave i naučnoistraživačkim i nastavnim radom. U okviru zdravstvene psihologije razvilo se više pristupa, među kojima se najčešće izdvajaju klinička psihologija zdravlja, javnozdravstvena psihologija, psihologija zdravlja zajednice i kritička psihologija zdravlja.&lt;ref name=&quot;Marks_Murray_2005_Health&quot;&gt;{{cite book |last1=Marks |first1=David F. |last2=Murray |first2=Michael |year=2005 |title=Health Psychology: Theory, Research &amp; Practice |edition=2. izd. |publisher=Sage Publications |location=London |isbn=1-4129-0336-X |url=https://archive.org/details/healthpsychology0000unse_d5t4/mode/2up |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnovni cilj zdravstvene psihologije jeste razumijevanje i unapređenje zdravstvenog ponašanja ljudi, kako bi se doprinijelo očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti i uspješnijem provođenju medicinskih tretmana. U tom kontekstu zdravstveni psiholozi proučavaju navike i ponašanja povezana sa zdravljem, kao i spremnost pacijenata da slijede preporuke i terapijske postupke koje propisuju zdravstveni stručnjaci.&lt;ref name=&quot;Friedman_2006_Applying&quot;&gt;{{cite book |last=Friedman |first=Howard S. |year=2006 |chapter=Applying Psychology to Promote Health |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |doi=10.4324/9780203837603-13 |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9780203837603-13/applying-psychology-promote-health-howard-friedman |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U radu zdravstvenih psihologa često se koriste tehnike [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]] i modifikacije ponašanja, posebno u promjeni nezdravih životnih navika i razvoju ponašanja koja doprinose očuvanju [[Zdravlje|zdravlja]]. Posebna pažnja posvećuje se i proučavanju stresa, koji se smatra jednim od važnih psiholoških faktora povezanih s fizičkim zdravljem i razvojem različitih bolesti.&lt;ref name=&quot;Friedman_2006_Applying&quot; /&gt;

Psihologija polazi od stava da su mentalno i fizičko zdravlje međusobno povezani, zbog čega psihološki faktori mogu značajno utjecati na nastanak, tok i oporavak od bolesti.&lt;ref name=&quot;Friedman_Silver_2007_Foundations&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Friedman |editor-first1=Howard S. |editor-last2=Silver |editor-first2=Roxane Cohen |year=2007 |title=Foundations of Health Psychology |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0-19-515159-6 |url=https://archive.org/details/foundationsofhea0000unse_e9h8 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Psihologija zdravlja na radu ===
{{Glavni|Psihologija zdravlja na radu}}

'''Psihologija zdravlja na radu''' relativno je nova disciplina nastala povezivanjem [[zdravstvena psihologija|zdravstvene psihologije]], [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]] i oblasti [[zaštita na radu|zaštite zdravlja i sigurnosti na radu]].&lt;ref name=&quot;Keller_Ritt_Innovations&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Keller |editor-first1=Peter A. |editor-last2=Ritt |editor-first2=Lawrence G. |year=2001 |title=Innovations in Clinical Practice: A Source Book |volume=19 |publisher=Professional Resource Press |location=Sarasota, FL |url=https://archive.org/details/innovationsincli0019unse |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Houdmont_Leka_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Houdmont |first1=Jonathan |last2=Leka |first2=Stavroula |chapter=An introduction to occupational health psychology |editor1-last=Leka |editor1-first=Stavroula |editor2-last=Houdmont |editor2-first=Jonathan |title=Occupational Health Psychology |year=2010 |publisher=Wiley-Blackwell |location=Oxford, UK |pages=1–30 |isbn=978-1-4051-9115-9 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5997/25/L-G-0000599725-0002327127.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en |archive-date=29. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429102225/http://download.e-bookshelf.de/download/0000/5997/25/L-G-0000599725-0002327127.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ova disciplina razvila je vlastite naučne časopise, stručna udruženja i istraživačke oblasti usmjerene na proučavanje odnosa između rada, zdravlja i psihološke dobrobiti zaposlenih.

[[Psihologija zdravlja na radu]] proučava psihosocijalne uslove radnog okruženja i njihov utjecaj na zdravlje zaposlenika. Posebna pažnja posvećuje se faktorima radnog mjesta koji mogu doprinijeti nastanku zdravstvenih poteškoća, kako u oblasti fizičkog zdravlja (poput kardiovaskularnih bolesti)&lt;ref name=&quot;Bosma_Whitehall_1997&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bosma |first1=H. |last2=Marmot |first2=M.G. |last3=Hemingway |first3=H. |last4=Nicholson |first4=A.C. |last5=Brunner |first5=E. |last6=Stansfeld |first6=S.A. |year=1997 |title=Low job control and risk of coronary heart disease in Whitehall II (prospective cohort) study |journal=British Medical Journal |volume=314 |issue=7080 |pages=558–565 |doi=10.1136/bmj.314.7080.558 |pmid=9055714 |pmc=2126031 |language=en }}&lt;/ref&gt;, tako i u oblasti [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] (poput [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]).&lt;ref name=&quot;Tucker_2005_Multilevel&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tucker |first1=Jennifer S. |last2=Sinclair |first2=Robert R. |last3=Thomas |first3=Jeffrey L. |year=2005 |title=The multilevel effects of occupational stressors on soldiers' well-being: Organizational attachment and readiness |journal=Journal of Occupational Health Psychology |volume=10 |issue=3 |pages=276–299 |doi=10.1037/1076-8998.10.3.276 |pmid=16060730 |url=https://www.researchgate.net/publication/7686298_The_Multilevel_Effects_of_Occupational_Stressors_on_Soldiers'_Well-Being_Organizational_Attachment_and_Readiness |access-date=22. 5. 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt;

Istraživanja u ovoj oblasti obuhvataju različite psihosocijalne karakteristike radnog mjesta, kao što su stepen autonomije zaposlenika u donošenju odluka,&lt;ref name=&quot;Karasek_1979_JobDemands&quot;&gt;{{cite journal|last1=Karasek|first1=Robert A.|date=1979|title=Job demands, job decision latitude, and mental strain: Implications for job redesign|journal=Administrative Science Quarterly|volume=24|issue=2|pages=285–307|doi=10.2307/2392498|jstor=2392498|url=https://movingforwardnetwork.org/wp-content/uploads/2023/04/Karasek_Job-Demands-Job-Decision-Latitude-and-Mental-Strain-Implications-for-Job-Redesign_1979.pdf|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; podrška nadređenih,&lt;ref name=&quot;Moyle_1998_Longitudinal&quot;&gt;{{cite journal|last1=Moyle|first1=Penelope|date=1998|title=Longitudinal influences of managerial support on employee well-being|journal=Work &amp; Stress|volume=12|issue=1|pages=29–49|doi=10.1080/02678379808256847|url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/02678379808256847|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; organizacijska klima i nivo profesionalnog stresa. Pored identifikacije rizičnih faktora, psihologija zdravlja na radu razvija i primjenjuje intervencije usmjerene na prevenciju ili ublažavanje zdravstvenih problema povezanih s radom.&lt;ref name=&quot;Schmitt_2007_OHP&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schmitt|first1=L.|date=2007|title=OHP interventions: Wellness programs|journal=Newsletter of the Society for Occupational Health Psychology|volume=1|pages=4–5|url=http://sohp.psy.uconn.edu/SOHPNewsletter11.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701130335/http://sohp.psy.uconn.edu/SOHPNewsletter11.pdf|archive-date=1. 7. 2007|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; Rezultati ovih istraživanja imaju značaj i za ekonomsku uspješnost organizacija, jer zdravlje i dobrobit zaposlenika utječu na produktivnost, zadovoljstvo poslom i organizacijsku efikasnost.&lt;ref name=&quot;Adkins_1999_Promoting&quot;&gt;{{cite journal|last1=Adkins|first1=Janice A.|date=1999|title=Promoting organizational health: The evolving practice of occupational health psychology|journal=Professional Psychology: Research and Practice|volume=30|issue=2|pages=129–137|doi=10.1037/0735-7028.30.2.129|url=https://www.researchgate.net/publication/232589255_Promoting_organizational_health_The_evolving_practice_of_occupational_health_psychology|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodatne oblasti istraživanja uključuju [[nekulturno ponašanje na radnom mjestu]],&lt;ref name=&quot;Cortina_2001_Incivility&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cortina|first1=Lilia M.|last2=Magley|first2=Vicki J.|last3=Williams|first3=Janet H.|last4=Langhout|first4=Regina Day|date=2001|title=Incivility in the workplace: Incidence and impact|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=6|issue=1|pages=64–80|doi=10.1037/1076-8998.6.1.64|pmid=11199258|url=https://sites.lsa.umich.edu/liliacortina-lab/wp-content/uploads/sites/970/2021/12/Cortina-et-al-2001-JOHP.pdf|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; [[nasilje na radnom mjestu]],&lt;ref name=&quot;Kelloway_2006_Handbook&quot;&gt;{{cite book|editor1-last=Kelloway|editor1-first=E. Kevin|editor2-last=Barling|editor2-first=Julian|editor3-last=Hurrell|editor3-first=Joseph J.|year=2006|title=Handbook of Workplace Violence|publisher=Sage Publications|location=Thousand Oaks, CA|isbn=978-0-7619-3051-8|url=https://www.researchgate.net/publication/321730982_Handbook_of_workplace_violence|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; prenošenje stresa između poslovnog i privatnog života,&lt;ref name=&quot;Haines_2006_Crossover&quot;&gt;{{cite journal|last1=Haines|first1=Victor Y. III|last2=Marchand|first2=Alain|last3=Harvey|first3=Steve|date=2006|title=Crossover of workplace aggression experiences in dual-earner couples|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=11|issue=4|pages=305–314|doi=10.1037/1076-8998.11.4.305|pmid=17059295|url=https://zenodo.org/records/889764|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; [[nezaposlenost]],&lt;ref name=&quot;Feldt_2005_Coherence&quot;&gt;{{cite journal|last1=Feldt|first1=Taru|last2=Leskinen|first2=Esko|last3=Kinnunen|first3=Ulla|date=2005|title=Structural invariance and stability of sense of coherence: A longitudinal analysis of two groups with different employment experiences|journal=Work &amp; Stress|volume=19|issue=1|pages=68–83|doi=10.1080/02678370500084441|url=https://doi.org/10.1080/02678370500084441|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; smanjenje broja zaposlenih,&lt;ref name=&quot;Moore_2004_Downsizing&quot;&gt;{{cite journal|last1=Moore|first1=Sarah|last2=Grunberg|last2=Leon|last3=Greenberg|first3=Edward|date=2004|title=Repeated downsizing contact: The effects of similar and dissimilar layoff experiences on work and well-being outcomes|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=9|issue=3|pages=247–257|doi=10.1037/1076-8998.9.3.247|pmid=15279519|url=https://www.researchgate.net/publication/8429477_Repeated_Downsizing_Contact_The_Effects_of_Similar_and_Dissimilar_Layoff_Experiences_on_Work_and_Well-Being_Outcomes|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; [[sigurnost na radu]]&lt;ref name=&quot;Kidd_1996_Farming&quot;&gt;{{cite journal|last1=Kidd|first1=Pamela|last2=Scharf|first2=Thomas|last3=Veazie|first3=Mark|date=1996|title=Linking stress and injury in the farming environment: A secondary analysis|journal=Health Education Quarterly|volume=23|issue=2|pages=224–237|doi=10.1177/109019819602300207|pmid=8744874|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/109019819602300207|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; i prevenciju nesreća na radnom mjestu.&lt;ref name=&quot;Williamson_1995_Accidents&quot;&gt;{{cite journal|last1=Williamson|first1=Ann M.|last2=Feyer|first2=Anne-Marie|date=1995|title=Causes of accidents and the time of day|journal=Work &amp; Stress|volume=9|issue=2–3|pages=158–164|doi=10.1080/02678379508256550|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02678379508256550|access-date=22. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najznačajnijim stručnim časopisima iz ove oblasti nalaze se ''[[Journal of Occupational Health Psychology]]'' i ''[[Work &amp; Stress]]''. Važne međunarodne organizacije povezane s psihologijom zdravlja na radu uključuju Naučni odbor za organizaciju rada i psihosocijalne faktore pri [[Međunarodna komisija za medicinu rada|Međunarodnoj komisiji za medicinu rada]] (ICOH-WOPS),&lt;ref name=&quot;ICOH_About&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icohweb.org/site/about-icoh.asp|title=About ICOH|author=International Commission on Occupational Health|website=icohweb.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Društvo za psihologiju zdravlja na radu Sjedinjenih Američkih Država|Društvo za psihologiju zdravlja na radu]] (SOHP)&lt;ref name=&quot;SOHP_Official&quot;&gt;{{cite web|url=https://sohp-online.org/|title=Society for Occupational Health Psychology|author=Society for Occupational Health Psychology|website=sohp-online.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Evropska akademija za psihologiju zdravlja na radu]] (EAOHP).&lt;ref name=&quot;EAOHP_About&quot;&gt;{{cite web|url=https://eaohp.org/about-us/the-eaohp/|title=The EAOHP|author=European Academy of Occupational Health Psychology|website=eaohp.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Dodatne oblasti ==
* [[Psihologija zajednice]]
* [[Ekološka psihologija]]
* [[Psihologija medija]]
* [[Operativna psihologija]]
* [[Psihologija mira]]
* [[Psihologija mode]]

== Također pogledajte ==
* [[Lingvistika]]
* [[Neuronauka]]
* [[Socijalni rad]]
* [[Pregled psihologije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Applied Psychology}}
* [https://web.archive.org/web/20150523222040/http://www.psychologicalscience.org/teaching/hci/ Dokumenti Inicijative za ljudski kapital] Američkog psihološkog društva (danas Udruženje za psihološke nauke) {{en simbol}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Primijenjena psihologija| ]]</text>
      <sha1>jsc4gmrr7nqex5ktnm1s9xei0mwez6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elvira Rahić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535330</id>
    <revision>
      <id>3925207</id>
      <parentid>3916208</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2664" sha1="ij15hkgst9ebetwjsidz5rvgl0u3jdh" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Elvira Rahić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1973|9|1}}
| mjesto_rođenja     = [[Skoplje]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Pjevačica
| godine_aktivnosti  = 1991-danas
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = Šaban Forić
| djeca              = 1
}}
'''Elvira Rahić''' (1. septembar 1973) je bosanskohercegovačka [[pop-folk]] pjevačica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.svet.rs/regionalna-izdanja-sveta/svet-bih/svet-bih-intervju/elvira-rahic-bila-sam-prinudjena-traziti-pjesme-od-ljudi-koji-su-na-mom-nivou-a-braja-je-tu|title=Elvira Rahić: Bila sam prinuđena tražiti pjesme od ljudi koji su na mom nivou, a Braja je tu! : svet - INTERVJU|website=www.svet.rs|access-date=3. 8. 2026|archive-date=4. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150104013504/http://www.svet.rs/regionalna-izdanja-sveta/svet-bih/svet-bih-intervju/elvira-rahic-bila-sam-prinudjena-traziti-pjesme-od-ljudi-koji-su-na-mom-nivou-a-braja-je-tu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Express Magazin - Elvira Rahić zbog supruga Šabana napustila Njemačku!|url=http://www.expressmag.ba/top-news/3628-elvira-rahic-zbog-supruga-sabana-napustila-njemacku.html|newspaper=Express Magazin|access-date=3. 8. 2026|archive-date=27. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141227112818/http://www.expressmag.ba/top-news/3628-elvira-rahic-zbog-supruga-sabana-napustila-njemacku.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Profesionalnu muzičku karijeru počela je 1991. i od tada je objavila deset studijskih albuma. Živi u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Beč]]u.

==Diskografija==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina
!Album
|-
|1991.
|''[[Ekstra folk hit]]''
|-
|1992.
|''[[Želim te]]''
|-
|1994.
|''[[Želim ti sreću]]''
|-
|1995.
|''[[Sada znam]]''
|-
|1997.
|''[[Šta ako se zaljubim]]''
|-
|1999.
|''[[Izbriši sve uspomene]]''
|-
|2001.
|''[[Ljubav gospodine]]''
|-
|2005.
|''[[Hotel &quot;Čekanje&quot;]]''
|-
|2008.
|''[[Miraz (album)|Miraz]]''
|-
|2011.
|''[[Cura sa čaršije]]''
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Discogs artist|1655894}}

{{U začetku}}

{{DEFAULTSORT:Rahić, Elvira}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Skoplje]]
[[Kategorija:Pop-muzičari]]</text>
      <sha1>ij15hkgst9ebetwjsidz5rvgl0u3jdh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Indira Jašarević Čandić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535357</id>
    <revision>
      <id>3925267</id>
      <parentid>3898541</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2973" sha1="civ8a2tubmoutw8m4su7o2memzhf73r" xml:space="preserve">'''Indira Jašarević-Čandić''' (Brčko, 1970) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Književnik|književnica]] i preduzetnica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/bih/tuzlanski-kanton/237929/srebrenik-promovisana-zbirka-poezije-majevicki-nokturno-indire-jasarevic-candic|title=SREBRENIK: Promovisana zbirka poezije &quot;Majevički nokturno&quot; Indire Jašarević-Čandić|date=26. 5. 2016|website=Dnevni avaz|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Autorka je nekoliko zbirki [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]], a njen rad obuhvata i višegodišnji angažman u javnoj upravi te privatnom sektoru.

== Biografija ==
Osnovno obrazovanje završila je u [[Čelić]]u, nakon čega u Brčkom završava Ekonomsku školu.Obrazovanje nastavila je [[Pravni fakultet u Novom Sadu|Pravnom fakultetu u Novom Sadu]], gdje je boravila do povratka u Bosnu i Hercegovinu.

Nakon završetka studija, od 2000. zapošljava se u administraciji Općine Čelić. U poslovima javne uprave i organizaciji administrativnih procesa provela je deset godina.

== Poslovna karijera ==
Nakon rada u javnom sektoru, karijeru usmjerava prema privatnom preduzetništvu. Od 2017. aktivno djeluje u oblasti poslovanja s nekretninama.

Osnivačica je i pokretačica poslovnog sistema ''Holding J-Č'' sa sjedištem u [[Tuzla|Tuzli]].

== Književni rad ==
Pored poslovnih aktivnosti, Jašarević-Čandić se bavi i književnim radom. Njena djela tematski obuhvataju pitanja identiteta, tradicije, zavičaja i porodičnih vrijednosti. Bila je aktivna članica Upravnog odbora Književnog klubu Brčko distrikta BiH,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/vijesti-brcko/kolektivna-ostavka-upravnog-odbora-knjizevnog-kluba-brcko-distrikta/|title=Kolektivna ostavka Upravnog odbora Književnog kluba Brčko distrikta|last=Brčko|first=Radio|date=23. 4. 2018|website=RNU &quot;Radio Brčko&quot; Brčko distrikt BiH|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; a njeni tekstovi i poezija objavljivani su u regionalnim književnim časopisima poput ''Riječi'', ''Kvake'' i ''Avlije''.

Njena zbirka poezije ''Majevički nokturno'' uvrštena je među preporučenu školsku lektiru za učenike četvrtih i petih razreda osnovnih škola na području Tuzlanskog kantona.

=== Bibliografija ===
* ''[[Majevički nokturno]]'' (zbirka poezije)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* ''[[Tražeći Ajsu]]''
* ''[[Sanjajte, sanjajte…]]''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.ebrcko.net/vijesti/kultura/56334-brcko-odrzana-promocija-knjige-autorice-indire-jasarevic-candic.html Brčko: Održana promocija knjige autorice Indire Jašarević-Čandić], ''eBrčko'', 2019.
* [https://avlija.me/poezija-indire-jasarevic-candic/ Poezija Indire Jašarević Čandić], Časopis za kulturu, književnost i društvene teme ''Avlija''.

{{DEFAULTSORT:Jašarević Čandić, Indira}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Brčko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]</text>
      <sha1>civ8a2tubmoutw8m4su7o2memzhf73r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hulk (lik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535360</id>
    <revision>
      <id>3925264</id>
      <parentid>3915693</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14618" sha1="icqfmxa2svieaaypgudd3ukjcr7nri0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Denis Bourez - Madame Tussauds, London (8747024027).jpg|mini|Voštana figura Hulka u muzeju [[Madame Tussauds]]]]
'''Hulk''' je jedan od najpoznatijih [[superheroj]]a iz [[Marvel|Marvel Comicsa]], kojeg su kreirali pisac [[Stan Lee]] i umjetnik [[Jack Kirby]], a prvi put se pojavio u ''Nevjerovatnom Hulku'' 1962.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt0800080/|title=The Incredible Hulk (2008) IMDb|website=www.imdb.com|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lee, Stan, et. al. ''Marvel Masterworks Volume 8: The Incredible Hulk Nos. 1–6''. Marvel Entertainment, 1989.

&lt;/ref&gt; Priča o porijeklu lika veže se za dr. Brucea Bannera, naučnika koji se transformiše u Hulka, gigantskog, super snažnog, zelenog humanoida.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/characters/hulk-bruce-banner/in-comics|title=Hulk (Bruce Banner) In Comics Powers, Villains, Weaknesses {{!}} Marvel|website=www.marvel.com|language=en|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Transformacija se desila nakon što je bio izložen gama zračenju koje je poteklo od [[Nuklearna eksplozija|nuklearne eksplozije]]. Pokreće je intenzivan emocionalni stres, a naročito ljutnja, što dovodi do nekontrolisanog bijesa i destruktivnosti, komplikujući Bannerov život i odnose sa drugima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Hulk (character) {{!}} Literature and Writing {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema Stanu Leeju, nastanak Hulka su inspirisala: Frankensteinovo čudovište, kojeg je stvorila engleska autorica [[Mary Shelley]] (1797–1851), i Ben Grimm, poznat kao Stvor, koji je član grupe strip superheroja [[Fantastična četvorka (superheroji)|Fantastična četvorka]]. Lee je jednom prilikom izjavio da je ideja za Hulka nastala kada je pokušavao smisliti alternativu tipičnom kostimiranom superheroju koji je nekad bio popularan u stripovima 1950-ih i ranih 1960-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/characters/hulk-bruce-banner|title=Hulk (Bruce Banner) {{!}} Characters {{!}} Marvel|website=www.marvel.com|language=en|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hulkov karakter predstavlja različite strane Bannerove psihe, koja je često prikazana u različitim oblicima. Tu su moćni, izuzetno &quot;divlji&quot; Hulk, inteligentni - &quot;pametni&quot; Hulk, te lukaviji, sivi Hulk. Uprkos njegovoj neizmjernoj snazi ​​i otpornosti, Hulka drugi likovi u Marvel univerzumu često smatraju prijetnjom, iako je na kraju prikazan kao heroj. Hulk je stekao svjetsko priznanje tako što se pojavio u brojnim stripovima, animiranim serijama i emisijama kao i blokbaster filmovima. Mnogobrojni glumci poput [[Eric Bane|Erica Banea]], [[Edward Norton|Edwarda Nortona]] i [[Mark Ruffalo|Marka Ruffala]] oživjeli su ovog lika i kroz [[film]]ove. Hulkova dugogodišnja popularnost odražava teme unutrašnjeg sukoba i ljudske dualnosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Nastanak lika i pojavljivanje ==
Scenarista Stan Lee i crtač Jack Kirby, početkom 1960-ih, u vrijeme kada su stripovi doživljavali popularnost, osmislili su Hulka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/kirby-100-the-incredible-hulk|title=Kirby 100: The Incredible Hulk|last=Dietsch|first=T. J.|website=www.marvel.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Lee je kasnije izjavio da je inspiraciju pronašao u ''Frankensteinu'' Mary Shelley i noveli ''Čudni slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea'' Roberta Louisa Stevensona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slashfilm.com/2045552/frankenstein-marvel-first-anti-hero-hulk-inspiration/|title=Frankenstein Originally Inspired Marvel's First Anti-Hero|last=Meenan|first=Devin|date=13. 12. 2025|website=SlashFilm|language=en-US|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Želio je stvoriti junaka koji istovremeno predstavlja i heroja i čudovište, ali sa snažnijom emocionalnom pozadinom i većim naglaskom na ljudsku psihologiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Hulk (character) {{!}} Literature and Writing {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prilikom prvog pojavljivanja, Hulk nije bio zelene već sive boje. Međutim, zbog problema u štampi i nemogućnosti dosljednog prikazivanja sive nijanse, Marvel je već od drugog broja odlučio promijeniti njegov izgled u prepoznatljivu zelenu boju, koja je kasnije postala jedan od zaštitnih znakova ovog lika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-grey-secret-original-version/|title=Yes, The Hulk Was Originally GREY in Marvel Comics|last=Erdmann|first=Kevin|date=2. 8. 2020|website=ScreenRant|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-original-color-grey-not-green-explainer/|title=Hulk’s Original Color Wasn’t Green, But a Printing Mistake Changed Marvel History|last=Fields|first=Ashley|date=23. 5. 2025|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hulk se prvi put pojavio u stripu ''The Incredible Hulk'' #1 u maju 1962.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mycomicscollection.com/en/blog/hulk-first-appearance/|title=Hulk First Appearance: Origin Comic and Key Issue|last=Collection|first=My Comics|date=|website=mycomicscollection.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iako je prvobitna serija završena nakon samo šest brojeva, lik je ubrzo stekao veliku popularnost, te se počeo pojavljivati u drugim Marvelovim naslovima, uključujući ''Fantastic Four'', ''The Avengers'' i ''Tales to Astonish''. Od 1968. ponovo dobija vlastiti serijal pod nazivom ''The Incredible Hulk'', koji je, uz povremene prekide i nova izdanja, izlazio decenijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-comics-start-reading-marvel/|title=9 Best Places To Start Reading Incredible Hulk Comics|last=Norman|first=Dalton|date=22. 3. 2026|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom sedamdesetih godina u serijalu su predstavljeni brojni važni likovi poput Abominationa i Wolverinea, koji se prvi put pojavio upravo kao Hulkov protivnik. Kasniji scenaristi, među kojima se posebno ističu Bill Mantlo, Peter David, Greg Pak, Jason Aaron i Al Ewing, značajno su proširili mitologiju lika uvodeći nove ličnosti Hulka, složeniju psihologiju Brucea Bannera i priče poput ''Planet Hulk'', ''World War Hulk'' i ''Immortal Hulk'', koje se ubrajaju među najznačajnije stripove o ovom junaku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbr.com/the-abandoned-an-forsaked-were-the-hulks-personalities-ever-actually-merged/|title=The Abandoned An’ Forsaked - Were the Hulk's Personalities Ever Actually Merged?|last=Cronin|first=Brian|date=21. 7. 2016|website=CBR|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/immortal-hulk-writer-al-ewing-hulkspeak-dialogue-marvel/|title=Hulk Writer Admits He Was Wrong About ‘Hulkspeak’ Dialogue|last=Bloom|first=Harrison|date=25. 10. 2021|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija lika ==
Robert Bruce Banner odrastao je u problematičnoj porodici, a traumatično djetinjstvo ostavilo je duboke psihološke posljedice koje će kasnije igrati važnu ulogu u nastanku njegovih različitih ličnosti.&lt;ref&gt;The Incredible Hulk #312 (Bill Mantlo)&lt;/ref&gt; Kao izuzetno nadaren nuklearni fizičar radio je za američku vojsku na razvoju eksperimentalne gama bombe, pod nadzorom generala Thaddeusa &quot;Thunderbolta&quot; Rossa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/how-thaddeus-thunderbolt-ross-became-red-hulk-explained|title=How General Thaddeus Ross Became Red Hulk|last=Webber|first=Tim|website=www.marvel.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prilikom testiranja bombe Banner spašava mladića Ricka Jonesa, ali pritom biva izložen ogromnoj količini gama zračenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.comicbooktreasury.com/the-hulk-family-tree/|title=The Hulk Family: Every Banner and Walters Relative Explained|last=Fabien|date=25. 3. 2026|website=Comic Book Treasury|language=en-US|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iako u početku djeluje da nije zadobio ozbiljne povrede, ubrzo otkriva da se pod utjecajem snažnih emocija, naročito bijesa, pretvara u Hulka. Tokom godina Banner bezuspješno pokušava pronaći lijek za svoje stanje, zbog čega često postaje bjegunac od vojske i drugih organizacija koje žele iskoristiti njegovu moć.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hulk je bio jedan od osnivača Osvetnika (''Avengersa''), ali je zbog nepovjerenja ostalih članova ubrzo napustio tim. Kasnije se ipak više puta vraćao kao saveznik u brojnim borbama protiv prijetnji koje ugrožavaju [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] i cijeli svemir.&lt;ref&gt;The Avengers #1, #2&lt;/ref&gt;

=== Ličnost ===
Jedna od najvažnijih osobina Hulka jeste postojanje više različitih ličnosti koje predstavljaju različite dijelove Bannerove psihe. Najpoznatiji je Divlji Hulk (''Savage Hulk''), kojeg karakterišu dječije razmišljanje, nekontrolisana ljutnja i gotovo neograničena fizička snaga. Kasnije su predstavljene i druge verzije poput Sivog Hulka (''Joe Fixit''), inteligentnog Profesora Hulka (''Smart Hulk''), zastrašujućeg Devil Hulka i drugih ličnosti koje simbolizuju različite psihološke aspekte Brucea Bannera.&lt;ref&gt;Incredible Hulk #324, #377, Immortal Hulk&lt;/ref&gt;

Savremeni stripovi prikazuju Brucea Bannera kroz motiv disocijativnog poremećaja identiteta (DID), povezujući različite Hulkove identitete s [[Psihička trauma|traumama]] iz djetinjstva, a ne isključivo s izlaganjem gama zračenju.&lt;ref&gt;The Incredible Hulk #312 (1985), The Incredible Hulk #377 (1991), The Immortal Hulk (2018-2021)&lt;/ref&gt;

=== Moći i sposobnosti ===
Hulkova najpoznatija karakteristika je njegova neograničena fizička snaga, koja je direktno povezana s njegovim [[Emocije|emocionalnim stanjem]]. Marvelov kanon često naglašava pravilo: &quot;Što je Hulk ljući, to postaje snažniji&quot;.&lt;ref&gt;DeFalco, Tom; Sanderson, Peter; Brevoort, Tom; i dr. (2019). ''The Marvel Encyclopedia''. DK Publishing. str. 170–171. ISBN 978-1-4654-7890-0&lt;/ref&gt; Njegove noge su toliko snažne da može preskočiti stotine milja u jednom skoku ili skočiti u nižu Zemljinu orbitu. Uz to, Hulk posjeduje nadljudsku izdržljivost koja mu omogućava preživljavanje u ekstremnim uslovima, uključujući vakuum svemira, ekstremne [[Temperatura|temperature]] i direktne nuklearne udare.&lt;ref&gt;Pak, Greg (scenarista), Pagulayan, Carlo (crtač). ''The Incredible Hulk'' vol. 2, #92 (april 2006), Marvel Comics.&lt;/ref&gt; Njegov regenerativni faktor (iscjeljivanje) jedan je od najmoćnijih u Marvelovom univerzumu, omogućavajući mu da se oporavi od fatalnih povreda u roku od nekoliko sekundi. S druge strane, u ljudskom obliku, dr. Bruce Banner ne posjeduje supermoći, ali je priznat kao jedan od najvećih genija na planeti, sa stručnim znanjem iz nuklearne fizike, biologije i inženjerstva. Njegov intelekt često služi kao ključno oružje kada fizička snaga Hulka nije dovoljna.&lt;ref&gt;''Official Handbook of the Marvel Universe A to Z'', Vol. 5 (2008). Marvel Comics.&lt;/ref&gt;

=== Prateći likovi i neprijatelji ===
Kroz decenije razvoja, oko Hulka je izgrađen bogat ekosistem likova. Najznačajnija osoba u Bannerovom životu je Betty Ross, naučnica i njegova najveća ljubav, čiji odnos sa Bannerom predstavlja srž mnogih njegovih tragičnih priča. Njen otac, general [[Thaddeus &quot;Thunderbolt&quot; Ross]], Hulkov je najuporniji progonitelj koji čudovište vidi kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, a kasnije i sam postaje [[Red Hulk]].&lt;ref&gt;Loeb, Jeph (scenarista), McGuinness, Ed (crtač). ''Hulk'' vol. 2, #1 (mart 2008), Marvel Comics.&lt;/ref&gt; Porodično naslijeđe heroja nastavlja Bannerova rodica, Jennifer Walters, advokatica koja nakon hitne transfuzije njegove krvi postaje [[She-Hulk]]. Za razliku od Bannera, ona uglavnom zadržava svoj intelekt i ličnost u transformisanom stanju.&lt;ref&gt;Lee, Stan (scenarista), Buscema, John (crtač). ''The Savage She-Hulk'' #1 (februar 1980), Marvel Comics&lt;/ref&gt; Hulkova galerija neprijatelja često funkcioniše kao mračni odraz njega samog. Abomination (Emil Blonsky) je monstruoznije stvorenje koje zadržava svoj intelekt, ali ne može da se vrati u ljudski oblik. S druge strane, The Leader (Samuel Sterns) predstavlja intelektualnu suprotnost; gama zračenje je kod njega mutiralo mozak, pretvorivši ga u zlog genija, čime se stvara savršen kontrast Hulkovoj sirovoj fizičkoj snazi.&lt;ref&gt;Lee, Stan (scenarista), Ditko, Steve (crtač). ''Tales to Astonish'' #62 (decembar 1964); Lee, Stan (scenarista), Kane, Gil (crtač). ''Tales to Astonish'' #90 (april 1967) Marvel Comics.&lt;/ref&gt;

== Kulturni uticaj i medijske adaptacije ==
Hulk je izrastao u jedan od najprepoznatljivijih simbola pop-kulture, a njegova poznata krilatica &quot;Hulk razbija!&quot; (engl. ''Hulk smash!'') postala je globalno poznat izraz. Lik je više puta adaptiran izvan stripova, a najveći televizijski pečat ostavila je igrana serija ''The Incredible Hulk'' (1978–1982), u kojoj su Brucea Bannera i Hulka glumili [[Bill Bixby]] i [[Body building|bodibilder]] [[Lou Ferrigno]].&lt;ref&gt;Jankiewicz, Pat (2011). ''You Wouldn't Like Me When I'm Angry: A Hulk Companion''. BearManor Media. ISBN 978-1593936501&lt;/ref&gt;

Na filmskom platnu, lika su utjelovila tri različita glumca. [[Eric Bana]] je prvi zaigrao Bannera u filmu ''Hulk'' (2003) režisera Anga Leeja, koji se fokusirao na psihološke aspekte i traumu iz djetinjstva. U Marvelovom filmskom univerzumu (MCU), [[Edward Norton]] je započeo ulogu u filmu ''The Incredible Hulk'' (2008), ali je od filma ''The Avengers'' (2012) ulogu preuzeo [[Mark Ruffalo]]. Ruffalova interpretacija prikazala je višegodišnju evoluciju lika; od neprijatelja unutar vlastitog tima, preko bjegunca, pa sve do spajanja Bannerovog intelekta i Hulkovog tijela u formu &quot;Pametnog Hulka&quot; (''Smart Hulk'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://movieweb.com/modern-mcu-made-for-mark-ruffalo-hulk/|title=Why the Modern MCU Was Made for Mark Ruffalo's Hulk|last=Boardman|first=Chris|date=2. 9. 2022|website=MovieWeb|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bleedingcool.com/tv/she-hulk-mark-ruffalo-talks-bruce-banner-hulk-evolution-mcu-future/|title=She-Hulk: Mark Ruffalo Talks Bruce Banner/Hulk Evolution, MCU Future|last=Chang|first=Tom|date=26. 8. 2022|website=bleedingcool.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Superheroji]]
[[Kategorija:Fiktivni humanoidi]]
[[Kategorija:Fiktivni likovi]]
[[Kategorija:Fantastika]]
[[Kategorija:Hulk]]</text>
      <sha1>icqfmxa2svieaaypgudd3ukjcr7nri0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otpor (psihoanaliza)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535377</id>
    <revision>
      <id>3925335</id>
      <parentid>3898902</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T02:38:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47234" sha1="c90jrf04tknyh09svm1winb1e6p54cw" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihoanaliza}}
'''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.&lt;ref name=&quot;Horney_1939&quot;&gt;{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.&lt;ref name=&quot;Larsen_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Otpor i nesvjesno ==

U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.&lt;ref name=&quot;Freud_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.&lt;ref name=&quot;Freud_1981&quot; /&gt;

=== Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu ===

Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti &quot;drže svoje bolesti&quot; bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.&lt;ref name=&quot;Freud_1981&quot; /&gt; Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.&lt;ref name=&quot;Leahy_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.&lt;ref name=&quot;Fenichel_1945&quot;&gt;{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton &amp; Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wolitzky_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno &quot;plaća cijenu&quot; kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao &quot;kompromisnom formacijom&quot;, odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci ===

Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt;

Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao &quot;potiskujuću svijest&quot;,&lt;ref name=&quot;Freud_1894&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].&lt;ref name=&quot;Freud_1950&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wyss_1973&quot;&gt;{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.&lt;ref name=&quot;Freud_1925&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.&lt;ref name=&quot;Freud_1894&quot; /&gt; 

U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept &quot;kompromisnog rješenja&quot;, odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao &quot;kompromisna formacija&quot; koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: &quot;Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom&quot;.&lt;ref name=&quot;Freud_1981_1&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Oblici otpora ==

Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora.
 
{{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt;}}

Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a.

{{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.&lt;ref name=&quot;Freud_1959&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.&lt;ref name=&quot;Leahy_2003&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Beutler_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anderson_1983&quot;&gt;{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wachtel_1982&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt;

Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt; Četvrti vrstu vrstu definisao je kao &quot;otpor ida&quot;, koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces &quot;[[Prorada|prorade]]&quot; u terapiji.&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt; Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt;

Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.&lt;ref name=&quot;Freud_1981_1&quot; /&gt;

=== Potiskivanje ===
{{Glavni|Potiskivanje}}
[[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.&lt;ref name=&quot;Wolman_1968&quot;&gt;{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transfer ===
{{Glavni|Transfer}}

[[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.&lt;ref name=&quot;Gabbard_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otpor ega ===

Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.&lt;ref name=&quot;Freud_1981_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wolman_1968&quot; /&gt;

=== Otpor ida ===

Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.&lt;ref name=&quot;Freud_1981_1&quot; /&gt; Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.&lt;ref name=&quot;Wolman_1968&quot; /&gt;

==== Freudova analiza ====

Kako se Freudova klinička praksa razvijala, uočio je da ni postizanje svjesnog uvida niti prihvatanje postojanja neurotskih obrazaca ne dovodi automatski do njihove promjene. Primijetio je da pacijenti, čak i nakon što prepoznaju svoje nesvjesne konflikte i započnu proces njihove [[Prorada|prorade]], i dalje pokazuju snažnu tendenciju vraćanja starim obrascima ponašanja i emocionalnog reagovanja. Freud je ovu pojavu pripisivao otporu ida. Smatrao je da iza tog otpora djeluje sila [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]], zbog koje pojedinac nesvjesno iznova obnavlja iste konflikte, odnose i obrasce ponašanja, čak i kada oni uzrokuju patnju. Prema Freudu, nesvjesni prototipi ranijih iskustava i potisnutih nagonskih procesa posjeduju snažnu privlačnu moć koja održava postojeće obrasce funkcionisanja i otežava njihovu promjenu.&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt;

==== Kasniji razvoj koncepta ====

[[Škotska|Škotski]] psihoanalitičar [[Ronald Fairbairn]] proširio je Freudovo razumijevanje otpora ida povezujući ga s ranim obrascima privrženosti prema internalizovanim objektima. Prema Fairbairnu, pojedinac može ostati emocionalno vezan za unutrašnju sliku &quot;lošeg [[Teorija objektnih odnosa|objekta]]&quot;, odnosno roditelja ili staratelja koji je u djetinjstvu bio izvor frustracije, odbacivanja ili emocionalne uskraćenosti. Takva osoba istovremeno može osjećati snažnu čežnju za prihvatanjem i ljubavlju, ali i ljutnju zbog ranijeg odbacivanja, što održava nesvjesni konflikt i pruža otpor promjeni.&lt;ref name=&quot;Stark_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Stark |first=Martha |year=1994 |title=Working with Resistance |edition= |url=https://www.slideshare.net/slideshow/martha-stark-md-1994-working-with-resistancepdf/258317216 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=0-7657-0370-X |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Grupna psihoterapija|grupnoj psihoterapiji]], otpor ida se najčešće ispoljava kroz različite obrasce ponašanja koji odgovaraju Freudovim psihoseksualnim razvojnim fazama [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]:

* Oralni nivo otpora: Može se prepoznati ili po poniznoj, pretjeranoj zavisnosti od terapeutovih riječi, ili, potpuno suprotno, kroz izražavanje neprijateljstva izraženog kroz zajedljive i kritičke komentare.&lt;ref name=&quot;Rosenthal_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Rosenthal |first=Leslie |year=1993 |title=Resolving Resistance in Group Psychotherapy |edition= |url=https://books.google.ba/books/about/Resolving_Resistance_in_Group_Psychother.html?id=uJ_QEQAAQBAJ |page=88-90 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568211930 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* Analni nivo otpora: Manifestuje se kroz neprijateljsko ponašanje u kojem pacijent neselektivno i bez ikakvog reda &quot;zatrpava&quot; terapeuta mnoštvom nevažnih informacija i sirovog materijala.&lt;ref name=&quot;Rosenthal_1993&quot; /&gt;

* Falusi nivo otpora: Pojavljuje se u obliku stalnog takmičenja s terapeutom i drugim članovima grupe, ili kroz pokušaje zavodljivog ponašanja prema njima.&lt;ref name=&quot;Rosenthal_1993&quot; /&gt;

Kada pacijenti unutar grupe počnu nesvjesno proživljavati i kroz ponašanje izražavati ove unutrašnje otpore (procesi poznati kao ''acting out'' i ''acting in''), terapijska grupa mora postaviti jasne granice. Napredak se postiže stalnim usmjeravanjem na to da riječ i razgovor ostanu glavno sredstvo terapijske razmjene, umjesto impulsivnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Rosenthal_1993&quot; /&gt;

[[Eric Berne]] posmatrao je ličnost kroz koncept [[Analiza scenarija|životnog scenarija]], odnosno nesvjesnog obrasca života koji se formira u ranom djetinjstvu pod utjecajem roditeljskih poruka, ranih iskustava i djetetovih odluka o sebi i svijetu. Prema Berneu, pojedinac tokom života često nesvjesno slijedi taj scenarij, ponavljajući iste obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Berne je smatrao da najveću prepreku terapijskim promjenama predstavlja upravo privlačna snaga životnog scenarija. Ta tendencija da se osoba vraća unaprijed uspostavljenim obrascima funkcionisanja, čak i kada su oni štetni ili ograničavajući, podsjeća na ono što je Freud nazivao otporom ida. Kao što Freudov otpor ida održava stare obrasce zadovoljenja nagona, tako i životni scenarij djeluje kao snažna nesvjesna sila koja pojedinca vraća poznatim i ukorijenjenim načinima ponašanja.&lt;ref name=&quot;Berne_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Berne |first=Eric |year=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |edition= |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |page=311 |publisher=Bantam |location=New York |isbn=978-0553109313 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otpor super-ega ===

Otpor super-ega predstavlja oblik otpora koji proizlazi iz djelovanja savjesti, [[Osjećaj krivice|osjećaja krivice]] i unutrašnjih moralnih zahtjeva pojedinca. U terapijskom procesu ovaj otpor se ispoljava kao [[Nesvjesni um|nesvjesno]] protivljenje oporavku i psihološkoj promjeni, jer osoba vjeruje da ne zaslužuje poboljšanje, uspjeh ili oslobađanje od patnje.&lt;ref name=&quot;Freud_1981_1&quot; /&gt; Takav otpor može dovesti do različitih oblika samokažnjavanja, uključujući samosabotažu, odustajanje od terapijskih ciljeva, stvaranje novih prepreka vlastitom napretku ili održavanje problema uprkos želji za promjenom. Pojedinac tada nesvjesno djeluje protiv vlastitih interesa kako bi zadovoljio unutrašnju potrebu za kažnjavanjem ili iskupljenjem. Neki psihoanalitički autori smatrali su otpor [[Id, ego i super-ego|super-ega]] najslabijim oblikom otpora zbog njegove povezanosti s moralnim stavovima i savješću.&lt;ref name=&quot;Wolman_1968&quot; /&gt; Freud se nije u potpunosti slagao s tim gledištem, naglašavajući da nesvjesni osjećaj krivice može predstavljati veoma snažnu prepreku terapijskom procesu i dugotrajno održavati neurotske simptome.&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt;

==== Freudova kasnija formulacija ====

Tek tokom 1920-ih godina Freud je u naknadno uvidio značaj onoga što je nazivao &quot;nesvjesnim moralom&quot;, odnosno djelovanjem nesvjesnih osjećaja krivice i moralnih zahtjeva koji mogu stajati na putu terapijskom napretku.&lt;ref name=&quot;Malcolm_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |year=1981 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |edition= |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0394520384 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovo saznanje navelo ga je da proširi svoje razumijevanje otpora i razlikuje pet osnovnih izvora otpora u psihoanalitičkom procesu, ističući da:

{{Citat|Peti izvor, koji dolazi od [[Id, ego i super-ego|super-ega]] i koji je posljednji otkriven… čini se da proističe iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem.&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot; /&gt;}}

Istovremeno, Freud je naglašavao da osobe kod kojih djeluje otpor super-ega često ne doživljavaju svoje stanje kao osjećaj krivice u uobičajenom smislu riječi. Umjesto toga, one se uglavnom osjećaju loše, nesretno, opterećeno ili psihički iscrpljeno, ne prepoznajući da se iza tih osjećaja može nalaziti nesvjesna potreba za samokažnjavanjem.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |page=391 |publisher=Pelican Books |location=Harmondsworth |isbn=978-0140222715 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

==== Kasniji razvoj koncepta ====

Teoretičari [[Teorija objektnih odnosa|teorije objektnih odnosa]] posmatrali su otpor super-ega prvenstveno kroz odnos pojedinca prema internalizovanoj kritičkoj ili progoniteljskoj roditeljskoj figuri.&lt;ref name=&quot;Sandler_1992&quot;&gt;{{cite book |last=Sandler |first=Joseph |year=1992 |title=The Patient and the Analyst: The Basis of the Psychoanalytic Process |edition=2. |url=https://archive.org/details/patientanalystba0000sand |publisher=International Universities Press |location=Madison, Connecticut |isbn=978-0823640300 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema ovom pristupu, otpor nastaje zato što osoba ostaje emocionalno vezana za unutrašnju sliku roditelja čije je odobravanje nekada bilo od životne važnosti, tj. nespremnosti da se prekine ta prividna &quot;sigurnost&quot; veze s pounutrenim roditeljem.&lt;ref name=&quot;Ellman_Grand_1999&quot;&gt;{{cite book |last1=Ellman |first1=Carolyn S. |last2=Grand |first2=Stanley |year=1999 |title=The Modern Freudians: Contemporary Psychoanalytic Technique |url=https://books.google.ba/books/about/The_Modern_Freudians.html?id=l-53EQAAQBAJ |page=33 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-0765701671 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Otpor superega može biti dodatno pojačan kada je [[ideal ega]] izrazito [[Perfekcionizam (psihologija)|perfekcionistički]] nastrojen ili kada predstavlja internalizovanu roditeljsku figuru koja je patnju smatrala moralno vrjednijom od zadovoljstva i ličnog ispunjenja. U takvim okolnostima pacijent može nesvjesno doživljavati terapijski napredak kao prijetnju vlastitim moralnim uvjerenjima. Poboljšanje psihičkog stanja tada se može osjećati kao svojevrsna &quot;izdaja&quot; unutrašnjih normi, zbog čega osoba odbija prihvatiti promjene koje bi joj mogle donijeti veću dobrobit.&lt;ref name=&quot;Strean_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Strean |first=Herbert S. |year=1985 |title=Psychoanalytic Approaches to the Resistant and Difficult Patient |url=https://books.google.ba/books?id=HjZqa_5Rn44C |page=92-93 |publisher=The Haworth Press |location=New York |isbn=978-0866563406 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U grupnoj psihoterapiji otpor super-ega može se ispoljavati na dva načina: kao eksternalizirani ili internalizirani oblik otpora. U eksternaliziranom obliku članovi grupe mogu formirati moralistički orijentisanu podgrupu koja pretjerano kritikuje druge članove koji se manje pridržavaju pravila. U internaliziranom obliku otpor se manifestuje kroz izrazito strogu savjest, snažan osjećaj krivice i potrebu za kažnjavanjem, što može dovesti do samodestruktivnog ponašanja i ometanja vlastitog terapijskog napretka.&lt;ref name=&quot;Rosenthal_1993&quot; /&gt;

== Freudov pristup radu s otporom ==

Freud je smatrao da nijedan oblik otpora nije moguće prevladati isključivo intelektualnim uvidom ili racionalnim razumijevanjem. Bez obzira na to da li otpor proizlazi iz ega, ida ili superega, njegovo prevazilaženje zahtijeva dugotrajan terapijski proces koji je nazivao [[Prorada|proradom]].

Prema Freudu, prorada omogućava pacijentima &quot;...da upoznaju ovaj otpor&quot; i da &quot;...otkriju potisnute instinktivne težnje koje hrane taj otpor&quot;. Upravo taj proces, koji donosi uvjerljivo iskustvo, jeste ono što &quot;razlikuje analitički tretman od svake vrste sugestivnog liječenja&quot;.&lt;ref name=&quot;Freud_1933_Recollection&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=366–376 |chapter=Further recommendations in the technique of psychoanalysis: Recollection, repetition, and working through |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga je Freud insistirao na tome da terapeuti trebaju ostati neutralni, govoreći samo onoliko koliko je &quot;apsolutno neophodno da bi se pacijent podstakao na razgovor&quot;. Na taj način se omogućava da se otpor može spontano ispoljiti u terapijskom odnosu, posebno kroz fenomen transfera te na taj način postati očigledan samom pacijentu.&lt;ref name=&quot;Freud_1933_Recollection&quot; /&gt; Povezanost transfera i otpora smatra se jednim od najznačajnijih Freudovih doprinosa [[Psihoterapija|psihoterapiji]].&lt;ref name=&quot;Fenichel_1945&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1933_Dynamics&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |edition= |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=312–322 |chapter=The dynamics of the transference |publisher=Hogarth Press |location=London  |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Primjena ==

[[Psihoanaliza]] se općenito smatra oblikom terapije usmjerene na stjecanje uvida. Iako su takvi terapijski pristupi u početku bili predmet brojnih rezervi i kritika, vremenom su postali znatno prihvaćeniji i zauzeli važnije mjesto u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapijskoj]] praksi.&lt;ref name=&quot;Harrington_Dunne_2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harrington |first1=Anne |last2=Dunne |first2=John |date=2015 |title=When mindfulness is therapy: Ethical qualms, historical perspectives |url=https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/25757884/97605608.pdf?sequence=1 |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=7 |pages=621–631 |doi=10.1037/a0039460 |pmid=26436312 |pmc=PMC5530635 |access-date=17. 6. 2026 |language=en |archive-date=15. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211215205648/https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/25757884/97605608.pdf?sequence=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

U okviru psihoanalitičke teorije, pojava otpora u terapijskom procesu ne smatra se isključivo preprekom, nego i značajnim indikatorom terapijskog napretka. Otpor ukazuje na prisustvo [[Potiskivanje|potiskivanja]] i sugeriše da se terapijski rad približava psihičkim sadržajima koji imaju posebno emocionalno značenje za pacijenta. Zbog toga se njegovo prepoznavanje često posmatra kao znak da se dolazi do konflikata koji mogu biti povezani s izvorima [[Mentalni poremećaj|psiholoških teškoća]] i neadaptivnih obrazaca funkcionisanja. Budući da se otpor tumači kao izraz [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] nastojanja da se [[Id, ego i super-ego|ego]] zaštiti od neprihvatljivih želja, impulsa, osjećaja ili sjećanja, zadatak psihoanalitičara jeste da se suprotstavi tom otporu usmjeravanjem pacijenta da se suoči sa sadržajima koje je ranije izbjegavao ili potiskivao. Prema klasičnom psihoanalitičkom shvatanju, takvo suočavanje može dovesti do [[Katarza|katarze]], odnosno emocionalnog oslobađanja i dubljeg razumijevanja vlastitih iskustava. Katarza sama po sebi nije krajnji cilj terapije, ali može predstavljati važan korak u procesu integracije potisnutih sadržaja, smanjenja unutrašnjih konflikata i razvoja zdravijih obrazaca ponašanja i emocionalnog funkcionisanja.&lt;ref name=&quot;Larsen_2017&quot; /&gt;

== Kritike ==

Psihoanalitičari i njihovi kritičari i dalje imaju podijeljena mišljenja o konceptu otpora. Otkako je Freud razvio svoju teoriju otpora, bio je izložen značajnim kritikama zbog korištenja teorijskih objašnjenja koja su često bila povoljna za njegove pretpostavke i teško podložna empirijskoj provjeri ili opovrgavanju ([[Falsifikabilnost|nefalsifikabilna teorija]]).

Već 1932. psihoanalitičar [[Sándor Ferenczi]] piše: 
{{Citat|Ne bi trebalo odmah odbaciti mogućnost da se navika analitičara da svaku prepreku na koju naiđe identifikuje kao otpor pacijenta može zloupotrijebiti na jednako paranoidan, odnosno obmanjujući način, u svrhu projekcije ili poricanja vlastitih kompleksa.&lt;ref name=&quot;Ferenczi_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Ferenczi |first=Sándor |year=1988 |title=The Clinical Diary of Sándor Ferenczi |editor-last=Dupont |editor-first=Judith |url=https://archive.org/details/clinicaldiaryofs00fere |page=26 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0674135260 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

[[Philip Rieff]] u svom djelu ''Freud, the mind of the moralist'' (1959) navodi:
{{Citat|Ugrađeno u samu terapiju, kroz pojam otpora, jeste poricanje pacijentove kritičke procjene. Štaviše, koncept otpora služi kao svojevrsni oblik napada za terapeuta. [...] Šta god da je bilo važno, pacijent je tome pružao &quot;otpor&quot;. Šta god da je pacijent &quot;odbijao&quot;, to je bilo važno. Freud je svoju teoriju otpora primjenjivao ne samo na strategije i popustljivost pacijenata, već i na način na koji je šira javnost prihvatala njegovu nauku. Vrijeme je, međutim, oslabilo to naizgled nepobjedivo objašnjenje kojim je Freud pravdao zašto su njegove ideje nailazile na prigovore.&lt;ref name=&quot;Rieff_1961&quot;&gt;{{cite book |last=Rieff |first=Philip |year=1961 |title=Freud: The Mind of the Moralist |edition= |url=https://archive.org/details/freudmindofmoral0000rief_h8p3 |page=98 |publisher=Anchor Books / Doubleday |location=Garden City, New York |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

[[Robert R. Holt]] u svom radu ''The current status of psychoanalytic theory'' (1985) navodi:
{{Citat|Američka psihoanaliza predugo je živjela unutar zaštićene čahure mitova, zbog čega se čini nesposobnom da prođe kroz predvidive i bolne faze preobražaja u održivu i progresivnu naučnu disciplinu. Zaštitne niti koje je isplela oko sebe uključuju odbacivanje svake kritike proglašavajući je otporom, idolizacijom Freuda, te dosljednim usvajanjem svih njegovih mana kao naučnika i pisca.&lt;ref name=&quot;Holt_1985&quot;&gt;{{cite journal |last=Holt |first=Robert R. |date=1985 |title=The current status of psychoanalytic theory |url=https://pep-web.org/browse/document/ppsy.002.0289a |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=2 |issue=4 |pages=289–315 |doi=10.1037/0736-9735.2.4.289 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Carola Mathers u svom radu ''Psychoanalysis: science or nonscience?'' (1986) navodi:
{{Citat|U okviru psihoanalize očigledan je problem opisivanja stvarnih pojava: transfer ili otpor ne mogu se &quot;vidjeti&quot; direktno, pa bi skeptik (u laičkom smislu) mogao tvrditi da te pojave ne može uočiti ni kroz njihove manifestacije i efekte.&lt;ref name=&quot;Mathers_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Mathers |first=Carola B. B. |date=1986 |title=Psychoanalysis: science or nonscience? |url=https://www.cambridge.org/core/journals/bulletin-of-the-royal-college-of-psychiatrists/article/psychoanalysis-science-or-nonscience/6A75EBB31841EC34D0501DC98D8BB391 |journal=Bulletin of the Royal College of Psychiatrists |volume=10 |issue=5 |pages=103–104 |doi=10.1192/S0140078900027267 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

[[Frank Cioffi]] u svom djelu ''Freud and the question of pseudoscience'' (1998) navodi:
{{Citat|Wollheim nastavlja: &quot;Prvobitne želje mogu ostati nesvjesne; to jest, ako potiskivanje opstane, ono se sada manifestuje u obliku otpora.&quot; Otuda se javlja sumnja u određenu neiskrenost pri zadržavanju riječi &quot;otpor&quot; kako bi se označilo izostajanje &quot;unutrašnje promjene kod pacijenta&quot; [...], kada se taj izraz do tada koristio da označi pacijentovo odbijanje da prihvati tumačenja ili njegov propust da iznese materijal koji bi ih potvrdio. Posljedica zadržavanja ovog termina jeste to što nas zasljepljuje pred činjenicom da ne postoji nijedan drugi kriterij osim terapijske neefikasnosti na osnovu kojeg bi se utvrdilo kada je došlo do ove vrste otpora.&lt;ref name=&quot;Cioffi_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Cioffi |first=Frank |year=1998 |title=Freud and the question of pseudoscience |edition= |url=https://archive.org/details/freudquestionof00ciof |page=155 |publisher=Open Court Publishing Company |location=Chicago |isbn=978-0812693850 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

[[Maarten Boudry]] i Filip Buekens u njihovom radu ''The epistemic predicament of a pseudoscience: social constructivism confronts Freudian psychoanalysis'' (2011) navode:
{{Citat|Kada Freud ne bi uspijevao pronaći tragove patološkog kompleksa ili nesvjesne želje koji bi objasnili ponašanje pacijenta, to ga ne bi pokolebalo, već bi takav ishod tretirao kao dokaz nesvjesnog otpora. Što je materijal koji pacijent iznosi više izmicao tumačenju, to je više išao u prilog samoj teoriji. Ovaj prepoznatljivi obrazac zaključivanja u psihoanalizi izuzetno podsjeća na teorije zavjere (Farrell 1996). [...] Način na koji su Freud i njegovi sljedbenici koristili koncept otpora kritičari su s pravom odbacili kao primjer argumentacije u kojoj autor pobjeđuje kako god okreneš (po principu &quot;pismo ja dobijam, glava ti gubiš&quot;). Pa ipak, takvo pogrešno zaključivanje teško je odvojiti od same psihoanalitičke teorije jer mu snažnu podršku pruža način na koji je nesvjesno koncipirano u Freudovoj teoriji. Ako je Freudov model ljudskog uma tačan i ako je nesvjesno zaista neka vrsta prerušenog obmanjivača, onda sasvim prirodno postaje da se svi kontraargumenti i kritike označe kao manifestacije nesvjesnog otpora prema psihoanalitičkim &quot;istinama&quot; i &quot;tumačenjima&quot;.&lt;ref name=&quot;Boudry_Buekens_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boudry |first1=Maarten |last2=Buekens |first2=Filip |date=2011 |title=The epistemic predicament of a pseudoscience: Social constructivism confronts Freudian psychoanalysis |url=https://biblio.ugent.be/publication/1108932/file/6746258.pdf |journal=Theoria |volume=77 |issue=2 |pages=159–179 |doi=10.1111/j.1755-2567.2011.01098.x |hdl=1854/LU-1108932 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Slično tome, neki autori navode da ako bi se pacijent složio sa zaključkom koji je psihoanalitičar donio o njemu, to se tumači kao potvrda da pacijent nešto potiskuje. Međutim, ako se pacijent ne složi, to se također tumači kao znak da je pokrenuo odbrambene mehanizme potiskivanja. To znači da je psihoanalitičar u pravu u oba slučaja (vidi još: [[Manipulacija percepcijom stvarnosti]])

Andrew Holowchak u svom radu ''The problem of unassailability: analogy and adequacy of constructions in Freudian psychoanalysis'' (2012) navodi:
{{Citat|Freud također tvrdi da adekvatno obučen analitičar odgovore &quot;da&quot; i &quot;ne&quot; ne treba shvatati doslovno, već isključivo u kontekstu svega što se do tog trenutka dogodilo između terapeuta i pacijenta. Oba odgovora su višeznačna i svaki od njih može biti znak pacijentovog otpora. Odgovor &quot;da&quot; može biti simptom otpora, kao u slučajevima kada se pacijent slaže s terapeutovom interpretacijom kako bi izbjegao ili odgodio otkrivanje neke nesvjesne istine. Ipak, on može ukazivati i na iskreno slaganje. Odgovor &quot;ne&quot; najčešće je također simptom otpora, na primjer kada se pacijent ne slaže s interpretacijom kako bi blokirao dalji napredak analize. Međutim, i taj odgovor može biti izraz iskrenog neslaganja.&lt;ref name=&quot;Holowchak_2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Holowchak |first=Andrew |date=2012 |title=The problem of unassailability: Analogy and adequacy of constructions in Freudian psychoanalysis |url=https://psycnet.apa.org/record/2011-04122-001 |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=29 |issue=2 |pages=255–266 |doi=10.1037/a0020863 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Theodore Dorpat u svom djelu ''Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis'' (1996) navodi:
{{Citat|Ne želim sugerisati da pacijent koji se ne slaže s nečim što analitičar kaže ili radi, ili se tome protivi, ne može istovremeno ispoljavati otpor. Ono što tvrdim jeste da kriteriji za utvrđivanje prisustva otpora ne bi trebali obuhvatati puku činjenicu pacijentovog neslaganja ili neprihvatanja. Iako neki kliničari ne bi definisali otpor kao pacijentovo neslaganje s analitičarom, oni u praksi tretiraju pacijentovo neslaganje ili protivljenje interpretacijama kao da je riječ o &quot;otporima&quot; i nečemu što treba prevladati. [...] Pretpostavljam da je Freudovo militaristički nastrojeno viđenje otpora bilo neraskidivo povezano s neanaliziranim autoritarnim težnjama u njegovoj ličnosti, te da je vjerovatno predstavljalo njihov sastavni dio. [...] Psihoanalizi je hitno potreban modifikovan, nekonfrontacijski koncept otpora - pristup koji ne krivi pacijenta niti racionalizuje upotrebu karizme ili prisilnih metoda radi prevladavanja otpora. U protekloj deceniji razvija se interakcijski i nekonfrontacijski koncept otpora, u kojem se otpor posmatra kao proizvod obiju strana uključenih u analitički dijalog.&lt;ref name=&quot;Dorpat_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |year=1996 |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |page= |publisher=J. Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568218281 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

[[Steve de Shazer]], koristeći model [[Kratka terapija usmjerena na rješenja|terapije usmjerene na rješenja]], sredinom 1980-ih godina proglasio je da je koncept &quot;otpora&quot; prevaziđen. Prema njegovom shvatanju, klijente koji ne slijede uputstva terapeuta ne treba posmatrati kao &quot;otporne&quot;, nego kao osobe koje svojim ponašanjem zapravo &quot;sarađuju&quot;, pokazujući terapeutu na koji način im može najefikasnije pomoći.&lt;ref name=&quot;Gladding_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Gladding |first=Samuel |date=1998 |chapter=Premises of solution-focused family therapy |title=Family Therapy: History, Theory, and Practice |edition=2. |location=Upper Saddle River, NJ |publisher=Merrill |page=259 |url=https://archive.org/details/familytherapyhis00glad/page/258 |isbn=013836396X |oclc=35910308 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Neki predstavnici [[Relacijska psihoanaliza|relacijske psihoanalize]] smatraju da uspješnost psihoanalize ne proizlazi prvenstveno iz njenih različitih teorijskih objašnjenja niti iz tumačenja potiskivanja, već jednostavno iz samog procesa interpersonalne komunikacije.&lt;ref name=&quot;Dorpat_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gill_1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Gill |first=Merton |date=januar 1995 |title=Classical and relational psychoanalysis |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0079600 |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=89–107 |doi=10.1037/h0079600 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Analitičar Philip Ringstrom ističe: &quot;Kao posljedica toga, nasuprot tradicionalnoj ulozi terapeuta, relacijski pristup omogućava pacijentu da potpuno slobodno preispituje terapeutove misli, namjere i perspektivu, a da se to ''a priori'' ne smatra otporom.&quot;&lt;ref name=&quot;Ringstrom_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Ringstrom |first=Philip A. |date=2007 |title=Scenes that write themselves: Improvisational moments in relational psychoanaysis |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/10481880701301303 |journal=Psychoanalytic Dialogues |volume=17 |issue=1 |pages=69–99 |doi=10.1080/10481880701301303 |s2cid=144179634 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Falsifikabilnost]]
* [[Problem demarkacije]]
* [[Teorija zavjere]]
* [[Manipulacija percepcijom stvarnosti]]
* [[Terapijski odnos]]
* [[Pristrasnost potvrđivanja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]
[[Kategorija:Mehanizmi odbrane]]</text>
      <sha1>c90jrf04tknyh09svm1winb1e6p54cw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BRP Inc.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535443</id>
    <revision>
      <id>3925260</id>
      <parentid>3899585</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:17:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3820" sha1="3xnxzs07abw5zc29s2fw1jaepz2s28a" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| industrija         = [[Automobilska industrija]]
| proizvodi          = {{hlist
| [[Can-Am]]
| [[Evinrude]]
| [[Lynx (motorne sanke)|Lynx]]
| [[Rotax]]
| [[Sea-Doo]]
| [[Ski-Doo]]
}}
| operativni_prihod  = 1,057 milijardi $ US
}}
'''BRP Inc.''' (skraćenica od '''Bombardier Recreational Products''') je kanadski proizvođač motornih sanki, terenskih vozila, motocikala i plovila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://news.brp.com/static-files/c9f0961d-e5f0-44de-958e-548c8d1a5df9#page=7|title=Annual Information Form – Fiscal Year ended January 31, 2022|last=BRP Inc.|date=24. 3. 2022|page=5&lt;!-- numbered page, p. 7 in the PDF --&gt;|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101093416/https://news.brp.com/static-files/c9f0961d-e5f0-44de-958e-548c8d1a5df9#page=7|archive-date=1. 1. 2024|url-status=dead|access-date=8. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 2003. kada je Odjel za rekreacijske proizvode kompanije [[Bombardier Inc.]] izdvojen i prodat grupi investitora koju su činili [[Bain Capital]], porodica Bombardier-Beaudoin i [[:en:La Caisse|Caisse de dépôt et placement du Québec]] (skraćeno CDPQ), koji je jedan od najvažnijih i najvećih institucionalnih investitora u Kanadi, kao i na globalnom nivou. CDPQ je javni penzioni fond koji upravlja novcem od javnih penzija i osiguranja u kanadskoj pokrajini Québec. Bombardier Recreational Products je osnovan 1942. kao ''L'Auto-Neige Bombardier Limitée'' (Bombardier Snowmobile Limited) u [[Valcourt]]u u [[Québec]]u.

== Historija ==
U januaru 1934, mećava je spriječila [[:en:Joseph-Armand Bombardier|Josepha-Armanda Bombardiera]] da na vrijeme stigne do najbliže bolnice kako bi spasio svog dvogodišnjeg sina Yvona, koji je umro od [[Upala crvuljka|upale slijepog crijeva]] komplicirane [[peritonitis]]om.&lt;ref name=&quot;skidoo&quot;&gt;{{Cite journal|last=Skorupa|first=Joe|date=januar 1992|title=Ski-doo: 50 years on snow|url=https://books.google.com/books?id=seMDAAAAMBAJ&amp;pg=PA94|journal=[[Popular Mechanics]]|publisher=[[Hearst Communications]]|volume=169|issue=1|pages=94, 95|issn=0032-4558}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;legacy&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cbc.ca/archives/topic/bombardier-the-snowmobile-legacy|title=Bombardier: The Snowmobile Legacy|publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

Bombardier je bio mehaničar koji je sanjao o izgradnji vozila koje bi moglo &quot;plutati po snijegu&quot;.&lt;ref name=&quot;legacy&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cbc.ca/archives/topic/bombardier-the-snowmobile-legacy|title=Bombardier: The Snowmobile Legacy|publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]]}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;&quot;&gt;[https://www.cbc.ca/archives/topic/bombardier-the-snowmobile-legacy &quot;Bombardier: The Snowmobile Legacy&quot;].&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Godine 1935. u radionici za popravku u Valcourtu, [[Québec]], dizajnirao je i proizveo prve motorne sanke koristeći pogonski sistem koji je razvio, a koji je revolucionirao vožnju po snijegu i močvarnim uslovima.

Godine 1937. patentirao je i prodao 12 snježnih vagona &quot;B7&quot; za 7 putnika.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.investors.com/news/management/leaders-and-success/josepharmand-bombardier-created-the-snowmobile/|title=Bombardier Conquered Winter With Snowmobile|first=SCOTT S.|last=SMITH|work=[[Investor's Business Daily]]|date=10. 10. 2014}}&lt;/ref&gt; Korišteni su u ruralnom Québecu za prijevoz djece u školu, prijevoz tereta, dostavu pošte i kao kola hitne pomoći. Godine 1941. Bombardier je otvorio fabriku u Valcourtu.&lt;ref name=&quot;workhorse&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cbc.ca/archives/entry/the-bombardier-winter-workhorse-is-born|title=The Bombardier winter workhorse is born|date=1. 1. 1950|publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kompanije osnovane 2003.]]
[[Kategorija:Kanadske kompanije]]</text>
      <sha1>3xnxzs07abw5zc29s2fw1jaepz2s28a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ustav Lihtenštajna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535446</id>
    <revision>
      <id>3925262</id>
      <parentid>3899354</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7646" sha1="2he084a32dg45klrj4p7lfmosi5bjww" xml:space="preserve">[[Datoteka:1921 Constitution of Liechtenstein.png|mini|desno|300px|Naslovna strana Ustava, koji su 5. oktobra 1921. potpisali [[Knez Karl Aloys od Lihtenštajna|knez Karl Aloys]] i [[Josef Ospelt]]]]
'''Ustav [[Lihtenštajn|Kneževine Lihtenštajn]]''' ({{de|Verfassung des Fürstentums Liechtenstein}}) [[Promulgacija|proglašen]] je 5. oktobra 1921, čime je zamijenjen [[Ustav Lihtenštajna iz 1862.|Ustav iz 1862]].

Ustav je odobrio knez [[Johann II, knez Lihtenštajna|Johann II]], a njime je uspostavljeno uređenje djelomične [[Parlamentarna demokratija|parlamentarne demokratije]] kombinovane s [[Ustavna monarhija|ustavnom monarhijom]], uz uvođenje instituta referenduma za odluke koje donosi [[Landtag Lihtenštajna|Landtag]] (parlament).&lt;ref name=&quot;Nohlen_Stöver_2010&quot;&gt;{{Cite book |last1=Nohlen |first1=Dieter |last2=Stöver |first2=Philip |title=Elections in Europe: A data handbook |url=https://europarl.primo.exlibrisgroup.com/discovery/fulldisplay?vid=32EPA_INST:32EPA_V1&amp;search_scope=MyInst_and_CI&amp;tab=Everything&amp;docid=alma991000701539704886&amp;context=L |date=2010 |publisher=Nomos |isbn=978-3-8329-5609-7 |access-date=20. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj ustav je također ukinuo tri zastupnička mjesta u Landtagu koja je prethodno imenovao [[Knez Lihtenštajna|knez]], te je spustio starosnu granicu za glasanje sa 24 na 21 godinu.&lt;ref name=&quot;Nohlen_Stöver_2010&quot; /&gt; Nakon svenarodnog referenduma održanog 1984, dotadašnje opće pravo glasa za muškarce zamijenjeno je potpunim [[Pravo glasa za žene u Lihtenštajnu|općim pravom glasa]] (koje uključuje i žene).

== Pozadina ==
Nakon [[Novembarski puč 1918. u Lihtenštajnu|Novembarskog puča 1918]], koji je ozbiljno uzdrmao [[Ustav Lihtenštajna iz 1862.|Ustav iz 1862]], a u kombinaciji s ekonomskim pustošenjem izazvanim [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], stvorena je široka i snažna osnova podrške ustavnoj reformi u zemlji.&lt;ref name=&quot;Quaderer_2011&quot;&gt;{{Cite web |last=Quaderer |first=Rupert |title=Novemberputsch 1918 |url=https://historisches-lexikon.li/Novemberputsch_1918 |website=Historisches Lexikon des Fürstentums Liechtenstein |date=2011 |access-date=20. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JHVFL_1995&quot;&gt;{{Cite journal |title=Jahrbuch des Historischen Vereins für das Fürstentum Liechtenstein |url=https://www.eliechtensteinensia.li/viewer/image/000000453_93/189/LOG_0007/ |date=1995 |volume=93 |journal=Jahrbuch des Historischen Vereins für das Fürstentum Liechtenstein |access-date=20. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Ova podrška bila je prvenstveno okupljena oko ideja [[Wilhelm Beck|Wilhelma Becka]], koji se zalagao za proširenje socijalne zaštite, šire pravo glasa te da predsjednik Vlade Lihtenštajna bude domaći [[Državljanstvo|državljanin]].&lt;ref name=&quot;HLFL_Beck&quot;&gt;{{Cite web |last=Leipold-Schneider |first=Gerda |title=Beck, Wilhelm |url=https://historisches-lexikon.li/Beck,_Wilhelm |website=Historisches Lexikon des Fürstentums Liechtenstein |date=2011 |access-date=20. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Time je započeo trogodišnji period tokom kojeg su [[Napredna građanska partija]] i [[Hrišćansko-socijalna narodna partija (Lihtenštajn)|Hrišćansko-socijalna narodna partija]] zajednički radile na izradi novog ustava zasnovanog na principima [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]], pri čemu je dobar dio teksta okvirno modelovan prema [[Savezni ustav Švicarske|Saveznom ustavu Švicarske]].&lt;ref name=&quot;Quaderer_Schloss_2011&quot;&gt;{{Cite web |last=Quaderer |first=Rupert |title=Schlossabmachungen (Septemberabmachungen, Schloss-Protokoll) |url=https://historisches-lexikon.li/Schlossabmachungen_(Septemberabmachungen,_Schloss-Protokoll) |website=Historisches Lexikon des Fürstentums Liechtenstein |date=2011 |access-date=20. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wille_2011&quot;&gt;{{Cite web |last=Wille |first=Herbert |title=Verfassung |url=https://historisches-lexikon.li/Verfassung |website=Historisches Lexikon des Fürstentums Liechtenstein |date=31. 12. 2011 |access-date=20. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; U proces izrade nacrta bili su uključeni istaknuti političari poput Wilhelma Becka, [[Josef Ospelt|Josefa Ospelta]] i [[Josef Peer|Josefa Peera]]. Ustav je potpisivanjem ozakonio [[Princ Karl Aloys od Lihtenštajna|princ Karl Aloys]] u ime kneza [[Johann II, knez Lihtenštajna|Johanna II]], te Josef Ospelt kao predstavnik Vlade, 5. oktobra 1921.&lt;ref name=&quot;Wille_2011&quot; /&gt;

== Poglavlja ==
Ustav se sastoji od dvanaest poglavlja:

* Poglavlje I. Kneževina
* Poglavlje II. Vladajući knez
* Poglavlje III. Nadležnosti države
* Poglavlje IV. Opća prava i obaveze građana Lihtenštajna
* Poglavlje V. Parlament (Landtag)
* Poglavlje VI. Nacionalni odbor
* Poglavlje VII. Vlada
* Poglavlje VIII. Sudovi
** A. Opće odredbe
** B. Redovni sudovi
** C. Upravni sud
** D. Ustavni sud
* Poglavlje IX. Upravni organi i državni službenici
* Poglavlje X. Općine
* Poglavlje XI. Izmjene i tumačenje Ustava
* Poglavlje XII. Završne odredbe

== Izmjene i dopune ==
Ustav je mijenjan i dopunjavan u više navrata, a neke od najznačajnijih izmjena obuhvataju:&lt;ref name=&quot;Constitution_Liechtenstein_2011&quot;&gt;{{Cite web |title=Liechtenstein's Constitution of 1921 with Amendments through 2011 |url=https://ecnl.org/sites/default/files/files/2021/LiechtensteinConstitution.pdf |website=European Center for Not-for-Profit Law (ECNL) |date=2011 |access-date=20. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1939: Umetnut stav 4. u članu 49 (omogućavanje zamjene za članove Landtaga koji su spriječeni da prisustvuju), te izmijenjen član 53.
* 1947: Izmijenjeni stavovi 2. i 3. člana 48, kao i stavovi 2. i 4. člana 64.
* 1958: Izmijenjeni stav 1. člana 47. i član 59.
* 1972: Ukinuti stavovi 6. i 7. člana 16. Izmijenjen stav 1. člana 17.
* 1973: Umetnut stav 3. u članu 46, kojim je izborni cenzus postavljen na 8%. Izmjena je usvojena na [[Referendumi u Lihtenštajnu 1973.|referendumu]].
* 1982: Izmijenjen član 61.
* 1984: Izmijenjeni stavovi 2. i 3. člana 48, kao i stavovi 2. i 4. člana 64.
* 1988: Izmijenjen stav 1. člana 46. radi povećanja broja zastupnika u Landtagu sa 15 na 25. Izmjena je usvojena na [[Referendumi u Lihtenštajnu 1988.|referendumu]].
* 1989: Ukinut stav 2. člana 52. Umetnut član 63b.
* 1992: Izmijenjeni stavovi 2. i 3. člana 31.
* 1994: Izmijenjen i korigovan stav 2. člana 46.
* 1997: Izmijenjen stav 4. člana 46, umetnut stav 5, te ukinut stav 2. člana 47. Umetnut član 63b.
* 2000: Izmijenjen stav 2. člana 29. koji se odnosi na državljanstvo. Izmjena je usvojena na [[Referendumi u Lihtenštajnu 2000.|referendumu]].
*2003: Izmijenjeni čl. 1, 3, 4, 7 (stav 2), 10, 11, 13, 13a, 13b, 51, 62f, 62g, kao i član 63 (stavovi 1. i 2). Umetnut član 62h. Ukinut stav 3. člana 63. Izmjene su usvojene na [[Ustavni referendum u Lihtenštajnu 2003.|ustavnom referendumu]].

== Također pogledajte ==
* [[Ustav]]
* [[Ustavna monarhija]]
* [[Parlamentarna demokratija]]
* [[Direktna demokratija]]
* [[Landtag Lihtenštajna]]
* [[Politika Lihtenštajna]]
* [[Pravo glasa za žene u Lihtenštajnu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.gesetze.li/konso/1921015000 Prečišćeni tekst Ustava] (Izdavač: Rechtsdienst der Regierung, Lihtenštajn) {{de simbol}}
* [https://www.gesetze.li/konso/gebietssystematik?lrstart=10 Prečišćeni tekst svih ustavnih materijala] (Izdavač: Rechtsdienst der Regierung, Lihtenštajn) {{de simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ustav Lihtenštajna]]
[[Kategorija:1921. u pravu]]
[[Kategorija:Dokumenti iz 1921.]]
[[Kategorija:1921. u politici]]
[[Kategorija:1921. u Lihtenštajnu]]
[[Kategorija:Wilhelm Beck]]</text>
      <sha1>2he084a32dg45klrj4p7lfmosi5bjww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ustavni referendum u Lihtenštajnu 2003.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535450</id>
    <revision>
      <id>3925263</id>
      <parentid>3899351</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:18:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4745" sha1="lc0mfznen3bx0qyovxn7jpcdl46opjr" xml:space="preserve">U [[Lihtenštajn]]u je 14. marta 2003. održan ustavni referendum o ovlaštenjima vladajućeg kneza. Referendum se sastojao od dva pitanja: &quot;Kneževe inicijative&quot; i &quot;Inicijative za ustavni mir&quot;.&lt;ref name=&quot;Nohlen_Stover_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Nohlen |first1=Dieter |last2=Stöver |first2=Philip |title=Elections in Europe: A Data Handbook |date=2010 |publisher=Nomos |location=Baden-Baden |page=1174 |isbn=978-3-8329-5609-7 |url=https://europarl.primo.exlibrisgroup.com/discovery/fulldisplay?vid=32EPA_INST:32EPA_V1&amp;search_scope=MyInst_and_CI&amp;tab=Everything&amp;docid=alma991000701539704886&amp;context=L |access-date=20. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvo pitanje je usvojeno sa 64,32% glasova, dok su drugo pitanje birači odbili sa 83,44% glasova.&lt;ref name=&quot;IFES_Liechtenstein_2003&quot;&gt;{{cite web |title=Constitutional Referendum, 2003 |url=http://electionguide.org/results.php?ID=326 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611071438/http://electionguide.org/results.php?ID=326 |archive-date=11. 6. 2011 |website=IFES Election Guide |access-date=20. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kneževa inicijativa tražila je od birača odobrenje za proširenje ovlaštenja [[Monarhija u Lihtenštajnu|kneza]], što je uključivalo pravo na raspuštanje vlade, imenovanje sudija i ulaganje [[Veto|veta na zakonske akte]]. S druge strane, Inicijativa za ustavni mir tražila je od birača izjašnjavanje o ustavnim promjenama koje bi, obrnuto, ograničile ovlaštenja kneza.&lt;ref name=&quot;IFES_Liechtenstein_2003_1&quot;&gt;{{cite web |title=Election Profile for Liechtenstein - 2003 Referendum |url=http://electionguide.org/election.php?ID=326 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611002209/http://electionguide.org/election.php?ID=326 |archive-date=11. 6. 2011 |website=IFES Election Guide |access-date=20. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Britanski javni servis [[BBC]] naveo je da je ovaj referendum praktično pretvorio Lihtenštajn u &quot;[[Apsolutna monarhija|apsolutnu monarhiju]]&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC_Liechtenstein_2003&quot;&gt;{{cite news |title=Liechtenstein prince wins powers |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2853991.stm |work=BBC News |date=2003 |access-date=20. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U decembru 2002, [[Venecijanska komisija]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] objavila je sveobuhvatan izvještaj u kojem je analizirala predložene amandmane, iznijevši mišljenje da oni nisu u skladu s evropskim demokratskim standardima.&lt;ref name=&quot;VeniceCommission_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Opinion on the Amendments to the Constitution of Liechtenstein Proposed by the Princely House of Liechtenstein |url=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2002)032-e |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228150407/http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2002)032-e |archive-date=28. 2. 2020 |author=Venice Commission |date=2002 |website=Council of Europe |access-date=20. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Knez Hans-Adam II]] prethodno je zaprijetio da će napustiti zemlju i otići u egzil u [[Beč|Beč (Austrija)]] ukoliko birači odluče ograničiti njegova ovlaštenja.&lt;ref name=&quot;Britannica_Liechtenstein&quot;&gt;{{cite web |title=History of Liechtenstein |url=https://www.britannica.com/place/Liechtenstein/History |website=Encyclopædia Britannica |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon prebrojavanja glasova, knez je za lokalnu radiostanicu izjavio: &quot;Ovo je izvrstan rezultat. Možemo biti veoma zadovoljni.&quot;&lt;ref name=&quot;BBC_Liechtenstein_2003&quot; /&gt;

== Rezultati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Pitanje
! colspan=&quot;2&quot; | Za
! colspan=&quot;2&quot; | Protiv
! rowspan=&quot;2&quot; | Nevažeći/&lt;br /&gt;prazni
! rowspan=&quot;2&quot; | Ukupno&lt;br /&gt;glasova
! rowspan=&quot;2&quot; | Registrovani&lt;br /&gt;birači
! rowspan=&quot;2&quot; | Izlaznost
! rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! Glasovi !! % !! Glasovi !! %
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | Kneževa inicijativa
| 9.412 || 64,32 || 5.221 || 35,68 || 212
| rowspan=&quot;2&quot; | 14.845 || rowspan=&quot;2&quot; | 16.932 || rowspan=&quot;2&quot; | 87,67%
| style=&quot;background:#dfd; color:black;&quot; | Usvojeno
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | Inicijativa za ustavni mir
| 2.394 || 16,56 || 12.065 || 83,44 || 386
| style=&quot;background:#fdd; color:black;&quot; | Odbijeno
|-
| colspan=&quot;10&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; | Izvor: Nohlen &amp; Stöver
|}

== Također pogledajte ==
* [[Politika Lihtenštajna]]
* [[Ustav Lihtenštajna]]
* [[Pravo glasa za žene u Lihtenštajnu]]
* [[Venecijanska komisija]]
* [[Direktna demokratija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Referendumi 2003.]]
[[Kategorija:2003. u Lihtenštajnu]]
[[Kategorija:Ustavni referendumi]]
[[Kategorija:Referendumi u Lihtenštajnu]]
[[Kategorija:Monarhija u Lihtenštajnu]]
[[Kategorija:Premijerski mandat Otmara Haslera]]</text>
      <sha1>lc0mfznen3bx0qyovxn7jpcdl46opjr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihoterapija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535455</id>
    <revision>
      <id>3925343</id>
      <parentid>3917198</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T07:59:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="176057" sha1="9opbtczt0frh8d6zpyqnivatb0mgnx8" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[duhovnost]]i kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[narativ]]nih priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13. 3. 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[transfer]]a i [[kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike.

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sistemske psihoterapije ===
{{Glavni|Sistemska terapija}}
[[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]]
[[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji.

Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao &quot;Northfield eksperimenti&quot;, nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Gessmann_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresivne psihoterapije ===
{{Glavni|Ekspresivna terapija}}

[[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.&lt;ref name=&quot;Malchiodi_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en |archive-date=27. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250427065857/https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu.

=== Postmodernističke psihoterapije ===

Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na &quot;dominantnu priču&quot; koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.&lt;ref name=&quot;Evans_etal_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change  |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ostali psihoterapijski pristupi ===

[[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.&lt;ref name=&quot;Gillette_Tartakovsky_2022&quot;&gt;{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata.

[[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,&lt;ref name=&quot;Johnson_Karkut_1994&quot;&gt;{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Barber_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wynd_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ahijevych_etal_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekala_etal_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[anksioznost]],&lt;ref name=&quot;ONeill_etal_1999&quot;&gt;{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; bolesti povezane sa stresom,&lt;ref name=&quot;Bryant_etal_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Whitehouse_etal_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upravljanje bolom&lt;ref name=&quot;Hammond_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i programe ličnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Callen_1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].&lt;ref name=&quot;Pollan_2018&quot;&gt;{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.&lt;ref name=&quot;Byock_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Metzner_1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Samuel_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoeijmakers_Goth_2020&quot;&gt;{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode.

Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.&lt;ref name=&quot;Ofovwe&quot;&gt;{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Somni_Sandlana_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Onyekwere_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.&lt;ref name=&quot;Norcross_Goldfried_2005&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&amp;pg=PA521&amp;printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta.

=== Dječija psihoterapija ===
{{Glavni|Dječija psihoterapija}}

Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.&lt;ref name=&quot;Skumin_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}&lt;/ref&gt; Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima.

Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece.

U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.&lt;ref name=&quot;Schechter_Willheim_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.&lt;ref name=&quot;Lieberman_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Donner_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Računarski podržane intervencije ==
{{Također pogledajte|Online savjetovanje|Tehnologija u liječenju mentalnih poremećaja}}

Istraživanja o računarski podržanim i računarski zasnovanim psihoterapijskim intervencijama značajno su se intenzivirala tokom posljednje dvije decenije.&lt;ref name=&quot;Andersson_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Andersson |first1=Gerhard |last2=Titov |first2=Nickolai |last3=Dear |first3=Blake F. |last4=Rozental |first4=Alexander |last5=Carlbring |first5=Per |title=Internet-delivered psychological treatments: From innovation to implementation |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=157–179 |date=2016 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-021815-093006 |issn=1548-5943 |pmid=26652054 |url=https://www.researchgate.net/publication/330092470_Internet-delivered_psychological_treatments_from_innovation_to_implementation |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hedman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hedman |first1=Erik |last2=Ljótsson |first2=Brjánn |last3=Lindefors |first3=Nils |title=Cognitive behavior therapy via the Internet: A systematic review of applications, clinical efficacy and cost-effectiveness |journal=Expert Review of Pharmacoeconomics &amp; Outcomes Research |volume=12 |issue=6 |pages=745–764 |date=2012 |doi=10.1586/erp.12.67 |pmid=23252357 |s2cid=12867169 |url=https://www.researchgate.net/publication/233955978_Cognitive_behavior_therapy_via_the_Internet_A_systematic_review_of_applications_clinical_efficacy_and_cost-effectiveness |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je stvaranje novih oblika psihološke podrške i psihoterapije, koji se koriste samostalno ili kao dopuna tradicionalnim terapijskim pristupima. Među najčešće istraživanim oblicima nalaze se:

* Virtualna stvarnost (VR) – Virtualna stvarnost predstavlja računarski generisano okruženje koje simulira određena iskustva. U psihoterapiji se najčešće koristi za provođenje [[Terapija izlaganjem|terapije izlaganjem]], pri čemu se osoba postepeno suočava sa situacijama koje izazivaju strah ili nelagodu. Virtuelno okruženje može biti oblikovano tako da vjerno oponaša stvarni svijet, ali može sadržavati i zamišljene ili fantastične elemente koji omogućavaju stvaranje potpuno novih iskustava.&lt;ref name=&quot;Miloff_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=4736108 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4736108/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Miloff_2016_PMC5043228&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=5043228 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5043228/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Računarski zasnovane intervencije, poznate i kao online intervencije ili internet intervencije – Ove intervencije uglavnom su osmišljene kao interaktivni programi samopomoći. Najčešće uključuju kombinaciju pisanog sadržaja, zvučnih zapisa, video materijala i različitih interaktivnih zadataka kojima se korisnicima pruža psihološka podrška ili terapijski sadržaj putem interneta.&lt;ref name=&quot;Richards_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Richards |first1=Derek |last2=Richardson |first2=Thomas |title=Computer-based psychological treatments for depression: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=32 |issue=4 |pages=329–342 |date=2012 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.004 |hdl=2262/63861 |issn=0272-7358 |pmid=22466510 |url=https://www.tara.tcd.ie/bitstreams/a5d3c787-3233-4e2f-a1f2-7b2d77803aec/download |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Berger_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Thomas |title=The therapeutic alliance in internet interventions: A narrative review and suggestions for future research |journal=Psychotherapy Research |volume=27 |issue=5 |pages=511–524 |date=2017 |doi=10.1080/10503307.2015.1119908 |pmid=26732852 |s2cid=4769067 |url=https://www.researchgate.net/publication/289524767_The_therapeutic_alliance_in_internet_interventions_A_narrative_review_and_suggestions_for_future_research |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Računarski podržana psihoterapija, poznata i kao kombinovana psihoterapija – Ovaj pristup povezuje tradicionalnu psihoterapiju licem u lice s online sadržajima ili [[Aplikativni softver|aplikativnim softverima]]. Digitalni alati koriste se kao podrška terapijskom procesu između susreta s terapeutom ili kao dodatni izvor edukacije, praćenja napretka i vježbanja terapijskih tehnika. Istraživanja su pokazala da se ovakav model može primjenjivati kako u individualnoj&lt;ref name=&quot;Erbe_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Erbe |first1=Doris |last2=Eichert |first2=Hans-Christoph |last3=Riper |first3=Heleen |last4=Ebert |first4=David Daniel |title=Blending face-to-face and internet-based interventions for the treatment of mental disorders in adults: Systematic review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=19 |issue=9 |pages=e306 |date=2017 |doi=10.2196/jmir.6588 |issn=1438-8871 |pmc=5622288 |pmid=28916506 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5622288/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tako i u grupnoj psihoterapiji.&lt;ref name=&quot;Schuster_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Fichtenbauer |first2=Isabelle |last3=Sparr |first3=Verena Maria |last4=Berger |first4=Thomas |last5=Laireiter |first5=Anton-Rupert |title=Feasibility of a blended group treatment (bGT) for major depression: Uncontrolled interventional study in a university setting |journal=BMJ Open |volume=8 |issue=3 |pages=e018412 |date=2018 |doi=10.1136/bmjopen-2017-018412 |issn=2044-6055 |pmc=5857649 |pmid=29530905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5857649/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schuster_2018_JMIR&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Sigl |first2=Sophia |last3=Berger |first3=Thomas |last4=Laireiter |first4=Anton-Rupert |title=Patients' Experiences of Web- and Mobile-Assisted Group Therapy for Depression and Implications of the Group Setting: Qualitative Follow-Up Study |journal=JMIR Mental Health |volume=5 |issue=3 |pages=e49 |date=2018 |doi=10.2196/mental.9613 |issn=2368-7959 |pmc=6060305 |pmid=29997106 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6060305/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Telepsihoterapija ===
{{Glavni|Telepsihijatrija}}

== Učinci ==

=== Efikasnost ===

Postoje značajne rasprave u naučnoj zajednici o tome na koji način treba procjenjivati efikasnost psihoterapije. Jedno od centralnih pitanja odnosi se na to da li je psihoterapijsku efikasnost najbolje procjenjivati pomoću [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|randomizovanih kontrolisanih istraživanja]] ili individualizovanih, [[Nomotetski i idiografski pristup|idiografskih pristupa]] koji se usmjeravaju na jedinstvene osobine pojedinca.&lt;ref name=&quot;Carey_2004&quot;&gt;{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=For psychotherapy's claims, skeptics demand proof |url=https://www.nytimes.com/2004/08/10/science/for-psychotherapy-s-claims-skeptics-demand-proof.html |newspaper=The New York Times |date=2004 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od izazova u istraživanjima psihoterapije jeste donošenje odluke o tome šta koristiti kao [[placebo]] tretman (lažni tretman radi kontrole učinka) ili kao netretiranu [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|kontrolnu grupu]]. Ova grupa često uključuje osobe koje se nalaze na listi čekanja za tretman ili primaju određeni oblik opće podrške bez specifične psihoterapijske intervencije. Za razliku od farmakoloških istraživanja, u kojima se placebo može relativno jednostavno primijeniti u obliku neaktivnog lijeka, u psihoterapiji je mnogo teže razviti odgovarajući ekvivalent placebo-tretmana. Zbog toga i dalje postoje različita tumačenja i metodološki pristupi u procjeni efikasnosti psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Jopling_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jopling |first=David A. |title=Talking Cures and Placebo Effects |publisher=OUP Oxford |date=2008 |isbn=9780199239504 |series=International Perspectives in Philosophy &amp; Psychiatry |url=https://books.google.ba/books?id=SPPr7HN7yugC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodatni izazov predstavlja nastojanje da se psihoterapijski postupci standardiziraju i opišu kroz precizne terapijske priručnike te povežu s određenim dijagnostičkim kategorijama i simptomima. Takav pristup olakšava naučno istraživanje, ali pojedini autori smatraju da može zanemariti individualne potrebe klijenata i umanjiti fleksibilnost terapijskog procesa. S druge strane, zagovornici pristupa zasnovanog na dokazima ističu da njegove prednosti nadmašuju navedena ograničenja.&lt;ref name=&quot;Roth_1996&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What works for whom?: A critical review of psychotherapy research |publisher=Guilford Press |location=New York |date=1996 |isbn=9780898622768 |url=https://archive.org/details/whatworksforwhom0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvijeno je nekoliko formalnih modela za procjenu da li određeni psihoterapeut odgovara potrebama konkretnog klijenta. Jedan od primjera je Scarsdale psihoterapijska samoprocjena (SPSE).&lt;ref name=&quot;Mohan_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Mohan |first=Sarah |title=Psychotherapy Self-Evaluation Form |url=https://medium.com/invisible-illness/psychotherapy-self-evaluation-form-c07fd306512b |website=Medium |date=2017 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, pojedini instrumenti ove vrste usmjereni su prvenstveno na specifične psihoterapijske škole i njihove teorijske koncepte.

Mnogi psihoterapeuti smatraju da se složenost psihoterapijskog procesa ne može u potpunosti obuhvatiti standardiziranim upitnicima i mjernim instrumentima. Zbog toga se često oslanjaju na kliničko iskustvo, stručnu procjenu i teorijske argumente kako bi opravdali vrstu tretmana koju primjenjuju u praksi. S druge strane, brojni psihodinamski terapeuti sve više prihvataju pristupe zasnovane na dokazima te nastoje razvijati istraživačke metode koje su usklađene s njihovim teorijskim pretpostavkama.&lt;ref name=&quot;Silverman_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Silverman |first=Doris K. |title=What Works in Psychotherapy and How Do We Know?: What Evidence-Based Practice Has to Offer |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=306–312 |date=2005 |doi=10.1037/0736-9735.22.2.306 |url=https://www.researchgate.net/publication/232525920_WHAT_WORKS_IN_PSYCHOTHERAPY_AND_HOW_DO_WE_KNOW_What_Evidence-Based_Practice_Has_to_Offer |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od pionira istraživanja ishoda različitih psihoterapijskih metoda bio je [[Hans Eysenck]]. Eysenck je tvrdio da psihoterapija ne dovodi do značajnijeg poboljšanja stanja pacijenata te da je [[bihevioralna terapija]] jedini efikasan oblik liječenja. Međutim, naknadne analize pokazale su ozbiljne nepravilnosti u dijelu njegovih istraživanja. Međutim, kasnije je otkriveno da je Eysenck (koji je preminuo 1997. godine) falsifikovao podatke u svojim studijama o ovoj temi, konstruišući rezultate koji su trebali pokazati da bihevioralna terapija postiže gotovo nevjerovatne uspjehe. Zbog toga su naučni časopisi tokom 2020. povukli četrnaest njegovih radova, te izdali 64 zvanična upozorenja (izjave o zabrinutosti) u vezi s njegovim publikacijama. Rod Buchanan, Eysenckov biograf, iznio je mišljenje da bi trebalo povući ukupno 87 Eysenckovih naučnih publikacija.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=H. J. |last2=Grossarth-Maticek |first2=R. |title=Creative novation behaviour therapy as a prophylactic treatment for cancer and coronary heart disease: II. Effects of treatment |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=29 |issue=1 |pages=17–31 |year=1991 |doi=10.1016/S0005-7967(09)80003-X |pmid=2012585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2012585/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KCL_Enquiry_2019&quot;&gt;{{cite report |author=King's College London |title=King’s College London enquiry into publications authored by Professor Hans Eysenck with Professor Ronald Grossarth-Maticek |publisher=King's College London |date=2019 |url=https://retractionwatch.com/wp-content/uploads/2019/10/HE-Enquiry.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marks_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Marks |first=David F |title=The Hans Eysenck affair: Time to correct the scientific record |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=409–420 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318820931 |url=https://www.researchgate.net/publication/331292145_The_Hans_Eysenck_affair_Time_to_correct_the_scientific_record |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marks_Buchanan_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Marks |first1=David F |last2=Buchanan |first2=Roderick D. |title=King’s College London’s enquiry into Hans J Eysenck’s ‘Unsafe’ publications must be properly completed |journal=Journal of Health Psychology |volume=25 |issue=1 |pages=3–6 |date=2019 |doi=10.1177/1359105319887791 |url=https://www.researchgate.net/publication/337952262_King's_College_London's_enquiry_into_Hans_J_Eysenck's_'Unsafe'_publications_must_be_properly_completed |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OGrady_2020&quot;&gt;{{cite news |last=O'Grady |first=Cathleen |title=Misconduct allegations push psychology hero off his pedestal |url=https://www.science.org/content/article/misconduct-allegations-push-psychology-hero-his-pedestal |magazine=Science |date=2020 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pelosi_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Pelosi |first=Anthony |title=Personality and fatal diseases: Revisiting a scientific scandal |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=421–439 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318822045 |url=https://www.researchgate.net/publication/331293382_Personality_and_fatal_diseases_Revisiting_a_scientific_scandal |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja također pokazuju da odgovor na psihoterapiju značajno varira među pojedincima. Kod određenog broja pacijenata ne dolazi do pouzdanih ili klinički značajnih promjena uprkos uključenosti u terapijski proces. Procjene ukazuju da se takav ishod može zabilježiti kod približno jedne trećine osoba koje učestvuju u psihoterapiji.&lt;ref name=&quot;Wolpert_2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolpert |first=Miranda |title=Failure is an option |journal=The Lancet Psychiatry |volume=3 |issue=6 |pages=510–512 |date=2016 |doi=10.1016/S2215-0366(16)30075-X |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(16)30075-X/fulltext |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Poređenje s drugim oblicima liječenja ====

Veliki međunarodni pregledi naučnih istraživanja pokazali su da je psihoterapija efikasna za brojne [[Mentalni poremećaj|mentalne poremećaje]] i psihološke poteškoće.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot; /&gt; Međutim, jedan pregledni rad (analiza ranijih analiza) iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su veličine učinaka i psihoterapijskih i farmakoterapijskih tretmana, u poređenju s uobičajenim tretmanom ili placebom, uglavnom bile male za većinu poremećaja i terapijskih pristupa. Autori su zaključili da je za daljnji napredak u području mentalnog zdravlja i za unapređenje strategija liječenja mentalnih poremećaja potrebana &quot;[[promjena paradigme]] u istraživanjima&quot;.&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot; /&gt;

Jedna od najdugotrajnijih rasprava u psihoterapijskim istraživanjima odnosi se na pitanje da li su pojedini psihoterapijski pravci efikasniji od drugih. U izdanju priručnika ''Handbook of Counseling Psychology'' iz 2008. se navodi: &quot;Metaanalize studija o psihoterapiji dosljedno su pokazale da među različitim terapijskim pristupima ne postoje značajne razlike u ishodima liječenja&quot;.&lt;ref name=&quot;Brown_Lent_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Brown |first1=Steven D. |last2=Lent |first2=Robert W. |editor1-last=Brown |editor1-first=Steven D. |editor2-last=Lent |editor2-first=Robert W. |title=Handbook of Counseling Psychology |edition=4 |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Hoboken, NJ |year=2008 |pages=250 |isbn=978-0-470-09622-2 |url=https://archive.org/details/isbn_9780470096222/page/250 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U priručniku se dalje navodi da &quot;postoji malo dokaza koji sugerišu da određeni terapijski pristup dosljedno postiže bolje rezultate od drugih u liječenju pojedinih psiholoških poremećaja&quot;.&lt;ref name=&quot;Brown_Lent_2008&quot; /&gt; Ova pojava u stručnoj literaturi poznata je kao &quot;[[Presuda ptice Dodo]]&quot;, nazvana prema prizoru iz romana Alisa u zemlji čuda u kojem Dodo nakon utrke proglašava da su svi učesnici pobijedili i da svi dobijaju nagradu.

Istraživači su sve veću pažnju usmjeravaju na identifikaciju faktora koji su zajednički svim psihoterapijama i koji, kako se čini, objašnjavaju ovaj fenomen. Ovaj pristup poznat je kao [[teorija zajedničkih faktora]]. Među najčešće navođenim zajedničkim faktorima nalaze se: kvalitet terapijskog odnosa, način interpretacije problema i suočavanje s bolnim emocijama.&lt;ref name=&quot;Nolen_Hoeksema_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Nolen-Hoeksema |first=Susan |title=Abnormal psychology |edition=6 |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |year=2014 |pages=53–54 |isbn=978-0-07-734916-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781308211503 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wampold_Imel_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Wampold |first1=Bruce E. |last2=Imel |first2=Zac E. |title=The Great Psychotherapy Debate: The Evidence for What Makes Psychotherapy Work |edition=2 |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=978-1-136-67267-5 |url=https://books.google.ba/books?id=ljZyBgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Benish_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Benish |first1=Steven G. |last2=Imel |first2=Zac E. |last3=Wampold |first3=Bruce E. |title=The relative efficacy of bona fide psychotherapies for treating posttraumatic stress disorder: A meta-analysis of direct comparisons |journal=Clinical Psychology Review |volume=28 |issue=6 |pages=746–758 |year=2008 |doi=10.1016/j.cpr.2007.10.005 |pmid=18055080 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272735807001845 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Miller_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=Scott D. |last2=Wampold |first2=Bruce E. |last3=Varhely |first3=Katelyn |title=Direct comparisons of treatment modalities for youth disorders: A meta-analysis |journal=Psychotherapy Research |volume=18 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |doi=10.1080/10503300701472131 |pmid=18815962 |s2cid=13004118 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/31._psychotherapycomparison_offoryouthmillerwampolod2008.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Studije o ishodima psihoterapije često su predmet kritika zbog toga što su previše udaljene od stvarne kliničke prakse. U takvim istraživanjima obično učestvuju pažljivo odabrani terapeuti koji su prošli opsežnu obuku i stručni nadzor, dok su sami pacijenti često nereprezentativni za tipičnu populaciju zbog primjene strogih kriterijuma za uključivanje ili isključivanje iz istraživanja. Ovakve okolnosti direktno utječu na [[Kriza replikacije|replikabilnost]] (mogućnost ponavljanja naučnih rezultata u drugim istraživanjima) i ograničavaju mogućnost da se ti zaključci uopće primijene na terapeute koji rade u stvarnoj praksi.&lt;ref name=&quot;Wampold_Imel_2015&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=F |last2=Abbass |first2=A |last3=Hilsenroth |first3=MJ |last4=Leweke |first4=F |last5=Luyten |first5=P |last6=Keefe |first6=JR |last7=Midgley |first7=N |last8=Rabung |first8=S |last9=Salzer |first9=S |last10=Steinert |first10=C |title=Biases in research: risk factors for non-replicability in psychotherapy and pharmacotherapy research |journal=Psychological Medicine |volume=47 |issue=6 |pages=1000–1011 |date=2017 |doi=10.1017/s003329171600324x |pmid=27955715 |s2cid=1872762 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1532689/1/Replicability%2033%20Psychological%20Medicine.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Uprkos tim ograničenjima, specifične terapije su testirane za primjenu kod konkretnih mentalnih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Norcross_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |title=Psychotherapy Relationships That Work: Evidence-Based Responsiveness |edition=2. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-987621-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_That_Work.html?id=gtD8yUe1n5YC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na osnovu rezultata takvih istraživanja, stručne i regulatorne organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama donijele su preporuke za liječenje različitih stanja.&lt;ref name=&quot;NICE_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Mental health, behavioural and neurodevelopmental conditions |url=https://www.nice.org.uk/guidance/conditions-and-diseases/mental-health-behavioural-and-neurodevelopmental-conditions |publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Guidelines&quot;&gt;{{cite web |title=Clinical Practice Guideline Development |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/guidelines/clinical-practice |publisher=American Psychological Association (APA) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Practice_Guidelines&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychiatric Association Practice Guidelines |url=https://psychiatryonline.org/books/guidelines |publisher=American Psychiatric Association |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najznačajnijim dugoročnim istraživanjima psihoterapije ističe se Helsinška studija psihoterapije. U ovom opsežnom kliničkom istraživanju praćeni su pacijenti s [[Anksioznost|anksioznim]] i depresivnim poremećajima koji su bili uključeni u različite oblike psihoterapijskog tretmana. Rezultati su pokazali da su pacijenti uključeni u kratkotrajne terapije ([[Kratka terapija usmjerena na rješenje|terapiju usmjerenu na rješenja]] i kratku [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]]), ostvarivali brže početno poboljšanje. Međutim, tokom petogodišnjeg praćenja veće i trajnije koristi zabilježene su kod osoba koje su učestvovale u dugotrajnoj psihoterapiji ili [[Psihoanaliza|psihoanalizi]]. Istraživanje je također pokazalo da nekoliko faktora povezanih s pacijentom i terapeutom mogu predviđati podobnost za različite oblike psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Knekt_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Knekt |first1=Paul |last2=Heinonen |first2=Erkki |last3=Härkäpää |first3=Kristiina |last4=Järvikoski |first4=Aila |last5=Virtala |first5=Esa |last6=Rissanen |first6=Julius |last7=Lindfors |first7=Olavi |collaboration=The Helsinki Psychotherapy Study Group |title=Randomized trial on the effectiveness of long- and short-term psychotherapy on psychosocial functioning and quality of life during a 5-year follow-up |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=59–68 |year=2013 |doi=10.3109/08039488.2012.680910 |pmid=22563790 |s2cid=30877764 |url=https://www.researchgate.net/publication/280030695_Randomized_trial_on_the_effectiveness_of_long-_and_short-term_psychotherapy_on_psychosocial_functioning_and_quality_of_life_during_a_5-year_follow-up |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Metaanalize su pokazale da su [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) i [[psihodinamska psihoterapija]] približno jednako efikasne u liječenju depresije.&lt;ref name=&quot;Moran_2017&quot;&gt;{{cite journal |last=Moran |first=Mark |title=Psychodynamic Therapy Found ‘Equivalent’ to CBT Across Disorders |journal=Psychiatric News |volume=52 |issue=15 |year=2017 |doi=10.1176/appi.pn.2017.7a4 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.pn.2017.7a4 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Metaanaliza]] objavljena 2014, koja je obuhvatila više od 11.000 pacijenata, pokazala je da je [[interpersonalna psihoterapija]] (IPT) približno jednako efikasna kao [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) u liječenju depresije. Međutim, kod [[Poremećaji hranjenja|poremećaja hranjenja]] interpersonalna psihoterapija pokazala se manje efikasnom od KBT-a.&lt;ref name=&quot;Cuijpers_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Donker |first2=Tara |last3=Weissman |first3=Myrna M. |last4=Ravitz |first4=Paula |last5=Cristea |first5=Ioana A. |title=Interpersonal Psychotherapy for Mental Health Problems: A Comprehensive Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=173 |issue=7 |pages=680–687 |year=2016 |doi=10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kada je riječ o djeci i [[Adolescencija|adolescent]]ima, [[metaanaliza]] iz 2014, koja je obuhvatila gotovo 4.000 ispitanika, pokazala je da su [[interpersonalna psihoterapija]] i [[kognitivno-bihevioralna terapija]] među najuspješnijim psihoterapijskim metodama za liječenje depresivnih poremećaja u ovoj populaciji.&lt;ref name=&quot;Zhou_2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Zhou |first1=Xinyu |last2=Hetrick |first2=Sarah E |last3=Cuijpers |first3=Pim |last4=Qin |first4=Bin |last5=Barth |first5=Jürgen |last6=Whittington |first6=Craig J |last7=Cohen |first7=David |last8=Del Giovane |first8=Cinzia |last9=Liu |first9=Yiyun |last10=Michael |first10=Kurt D |last11=Zhang |first11=Yuqing |last12=Weisz |first12=John R |last13=Xie |first13=Peng |title=Comparative efficacy and acceptability of psychotherapies for depression in children and adolescents: A systematic review and network meta-analysis |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=2 |pages=207–222 |date=2015 |doi=10.1002/wps.20217 |pmid=26043339 |pmc=4471978 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4471978/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Neželjeni efekti ===

Istraživanja o [[Neželjeni efekti|neželjenim efektima]] psihoterapije relativno su ograničena u poređenju s istraživanjima o njenoj efikasnosti. Iako se psihoterapija općenito smatra sigurnim oblikom liječenja, dostupni podaci ukazuju na to da kod određenog broja pacijenata može doći do pogoršanja simptoma ili pojave novih poteškoća tokom terapijskog procesa. Procjene iz različitih istraživanja pokazuju da se pogoršanje stanja može javiti kod približno 3% do 15% pacijenata, pri čemu se rezultati razlikuju zavisno od karakteristika klijenta, terapeuta i vrste primijenjene terapije.&lt;ref name=&quot;Hardy_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hardy |first1=Gillian E |last2=Bishop-Edwards |first2=Lindsey |last3=Chambers |first3=Eleni |last4=Connell |first4=Janice |last5=Dent-Brown |first5=Kim |last6=Kothari |first6=Gemma |last7=O’Hara |first7=Rachel |last8=Parry |first8=Glenys D |title=Risk factors for negative experiences during psychotherapy |journal=Psychotherapy Research |volume=29 |issue=3 |pages=403–414 |year=2019 |issn=1050-3307 |doi=10.1080/10503307.2017.1393575 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/123234/3/NegTherapyExperiences%20Accepted%20version%20.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Farquharson_2020&quot;&gt;{{cite book |last=Farquharson |first=Lorna |chapter=Adverse effects of psychological therapies |editor-last1=Tribe |editor-first1=Rachel |editor-last2=Morrissey |editor-first2=Jean |title=The handbook of professional, ethical and research practice for psychologists, counsellors, psychotherapists and psychiatrists |edition=3. |publisher=Routledge |location=Abingdon; New York |year=2020 |pages=129–140 |doi=10.4324/9780429428838-11 |isbn=978-1-138-35207-0 |oclc=1130376524 |s2cid=216525848 |chapter-url=https://uel-repository.worktribe.com/output/434360/adverse-effects-of-psychological-therapies |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jarrett_2016&quot;&gt;{{cite web |last=Jarrett |first=Christian |title=How often does psychotherapy make people feel worse? |url=https://www.bps.org.uk/research-digest/how-often-does-psychotherapy-make-people-feel-worse |website=Research Digest |publisher=British Psychological Society |date=2016 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među mogućim neželjenim posljedicama psihoterapije navode se: pogoršanje postojećih ili razvoj potpuno novih simptoma, narušavanje odnosa s bliskim osobama, [[Društvena stigma|društvenu stigmu]] i stvaranje zavisnosti o terapiji.&lt;ref name=&quot;Linden_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Linden |first1=Michael |last2=Schermuly-Haupt |first2=Marie-Luise |title=Definition, assessment and rate of psychotherapy side effects |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=3 |pages=306–309 |date=1. 10. 2014 |doi=10.1002/wps.20153 |pmid=25273304 |pmc=4219072 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4219072/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja također ukazuju da pojedine terapijske metode, kao i individualne karakteristike terapeuta, mogu nositi različite nivoe rizika. Istovremeno, određene osobine klijenata, poput težine psiholoških problema, prethodnih traumatskih iskustava ili specifičnih obrazaca ličnosti, mogu povećati vjerovatnoću pojave neželjenih ishoda.&lt;ref name=&quot;Farquharson_2020&quot; /&gt; Važno je razlikovati nuspojave psihoterapije koje se mogu javiti i kada je terapija stručno i etički provedena od štete nastale zbog nestručnog rada, neetičkog ponašanja terapeuta ili profesionalnih propusta. Dok se prvi slučaj smatra mogućim, iako nepoželjnim dijelom terapijskog procesa, drugi predstavlja oblik profesionalne greške ili zloupotrebe koji ne proizlazi iz same prirode psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Linden_2014&quot; /&gt;

=== Pridržavanje terapije ===

Pridržavanje terapije ili [[komplijansa pacijenata]] odnosi se na stepen u kojem se pacijent dosljedno uključuje u psihoterapijski proces, odnosno redovno prisustvuje terapijskim seansama i izvršava postavljene zadatke. Ovo predstavlja jedan od glavnih izazova u kliničkoj praksi.

Stopa odustajanja od terapije - odnosno prijevremeni prekid tretmana - kreće se u rasponu od 30% do 60%, što djelimično zavisi i od samog načina definisanja tog pojma. Ovaj raspon je nešto niži u istraživačkim okruženjima zbog različitih faktora, kao što su specifičan odabir klijenata i način njihovog uvođenja u proces. Prijevremeni prekid tretmana u prosjeku se povezuje s različitim demografskim i kliničkim karakteristikama klijenata, osobinama samih terapeuta, kao i s dinamikom njihovog međusobnog odnosa tokom liječenja.&lt;ref name=&quot;Strauss_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Strauss |first1=Jennifer L. |last2=Guerra |first2=Vito S. |last3=Marx |first3=Christine E. |last4=Eggleston |first4=A. Meade |last5=Calhoun |first5=Patrick S. |chapter=Chapter 9: Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |editor-last=Bosworth |editor-first=Hayden |title=Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |publisher=Springer New York |date=2010 |pages=215 |isbn=978-1-4419-5865-5 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=uiuXxI6wBSQC&amp;pg=PA215 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wierzbicki_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wierzbicki |first1=Michael |last2=Pekarik |first2=Gene |title=A meta-analysis of psychotherapy dropout |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=24 |issue=2 |pages=190–195 |year=1993 |doi=10.1037/0735-7028.24.2.190 |url=https://www.researchgate.net/publication/307557461_Meta-analysis_of_Psychotherapy_Dropout |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Visok nivo odustajanja od terapije doveo je do kritika koje se odnose na njenu praktičnu relevantnost i efikasnost psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Egan_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Egan |first=Jonathan |title=Dropout and related factors in therapy |journal=The Irish Psychologist |volume=32 |issue=2 |pages=27–30 |year=2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/262530470_Dropout_and_related_factors_in_therapy |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mnogi psiholozi u svom terapijskom radu koriste zadatke između seansi (domaće zadaće) kao sastavni dio tretmana. Ovakvi zadaci naročito su zastupljeni u kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT), gdje se smatraju važnim elementom terapijskog procesa i &quot;aktivnim sastojkom&quot; iscjeljenja. Iako ne postoje precizni podaci o učestalosti njihovog neizvršavanja, smatra se da je to relativno česta pojava.&lt;ref name=&quot;Strauss_2010&quot; /&gt;

S druge strane, istražuje se i dosljednost samih terapeuta u pridržavanju terapijskih protokola i tehnika - što je poznato kao &quot;integritet tretmana&quot; ili &quot;vjernost protokolu&quot; - pri čemu su dobijeni složeni i različiti rezultati.&lt;ref name=&quot;Dinger_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Dinger |first1=Ulrike |last2=Zilcha-Mano |first2=Sigal |last3=Dillon |first3=Justina |last4=Barber |first4=Jacques P |chapter=Therapist Adherence and Competence in Psychotherapy Research |editor-last=Cautin |editor-first=Robin L. |editor-last2=Lilienfeld |editor-first2=Scott O. |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |year=2015 |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp340 |isbn=978-1-118-62539-2 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp340 |url=https://digitalcommons.sacredheart.edu/faculty/24/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ipak, u okviru psihoterapije zasnovane na dokazima, praćenje vjernosti protokolu smatra se važnim dijelom istraživanja ishoda liječenja i osiguravanja kvaliteta u kliničkoj praksi.

=== Mehanizmi promjene ===

Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način psihoterapija postiže uspješne rezultate u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].&lt;ref name=&quot;Cuijpers_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Reijnders |first2=Mirjam |last3=Huibers |first3=Marcus J.H. |title=The Role of Common Factors in Psychotherapy Outcomes |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=207–231 |date=2019 |issn=1548-5943 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |hdl=1871.1/fc5d7d73-48fb-40f3-9c56-05a7995d9888 |pmid=30550721 |url=https://doi.org/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Različiti psihoterapijski pristupi povezani su s različitim teorijskim objašnjenjima o tome koje promjene kod osobe dovode do uspješnog terapijskog ishoda.

Općenito, smatra se da procesi emocionalne aktivacije i [[pamćenje|pamćenja]] imaju značajnu ulogu u psihoterapijskim promjenama. Jedna teorija, koja kombinuje ove aspekte, postavlja pretpostavku da do trajne promjene dolazi u onoj mjeri u kojoj se pokrene neuropsihološki mehanizam rekonsolidacije pamćenja (ponovnog učvršćivanja sjećanja), koji je potom sposoban da u ta sjećanja integriše nova emocionalna iskustva.&lt;ref name=&quot;Centonze_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Centonze |first1=Diego |last2=Siracusano |first2=Alberto |last3=Calabresi |first3=Paolo |last4=Bernardi |first4=Giorgio |title=Removing pathogenic memories: a neurobiology of psychotherapy |journal=Molecular Neurobiology |volume=32 |issue=2 |pages=123–132 |date=2005 |doi=10.1385/MN:32:2:123 |pmid=16215277 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16215277/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ecker_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Ecker |first1=Bruce |last2=Ticic |first2=Robin |last3=Hulley |first3=Laurel |title=Unlocking the Emotional Brain: Eliminating Symptoms at Their Roots Using Memory Reconsolidation |edition=Illustrated |publisher=Routledge |date=2012 |isbn=978-1-136-64017-9 |url=https://books.google.ba/books?id=fQpd13K0gHUC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Welling_2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Welling |first=Hans |title=Transformative emotional sequence: towards a common principle of change |journal=Journal of Psychotherapy Integration |volume=22 |issue=2 |pages=109–136 |date=2012 |doi=10.1037/a0027786 |citeseerx=10.1.1.1004.236 |url=http://www.integra.pt/textos/tes.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lane_2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=Richard D. |last2=Ryan |first2=Lee |last3=Nadel |first3=Lynn |last4=Greenberg |first4=Leslie |title=Memory reconsolidation, emotional arousal, and the process of change in psychotherapy: New insights from brain science |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=38 |year=2015 |doi=10.1017/S0140525X14000041 |url=http://www.coherencetherapy.org/files/Ecker-etal_2015_Minding-the-Findings.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Opće kritike ===

Neki kritičari izražavaju skepticizam prema pretpostavci da sama psihoterapijski odnos posjeduje značajnu iscjeljujuću moć.&lt;ref name=&quot;Masson_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |title=Against Therapy: Emotional Tyranny and the Myth of Psychological Healing |publisher=Histria Books |date=2012 |isbn=978-1-611-87376-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Against_Therapy.html?id=CTa5jj7Jm_cC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Epstein_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=The illusion of psychotherapy |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, N.J. |date=1995 |isbn=978-1-56000-215-4 |oclc=32086626 |url=https://archive.org/details/illusionofpsycho0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1999&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Controversies in Psychotherapy and Counselling |publisher=SAGE |date=1999 |isbn=978-0-761-95641-9 |url=https://books.google.ba/books?id=5B4qh-YyVDgC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini autori u potpunosti odbacuju psihoterapiju kao naučnu disciplinu koja zahtijeva profesionalne praktičare,&lt;ref name=&quot;Dawes_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Dawes |first=Robyn M. |title=House of cards: psychology and psychotherapy built on myth |publisher=Free Press |location=New York |year=1994 |isbn=978-0-02-907205-9 |oclc=28675086 |url=https://archive.org/details/houseofcardspsyc00dawerich |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dajući prednost ili neprofesionalnoj pomoći (samopomoći i podršci zajednice)&lt;ref name=&quot;Dawes_1994&quot; /&gt; ili biomedicinskim tretmanima.&lt;ref name=&quot;Watters_1999&quot;&gt;{{cite book |last1=Watters |first1=Ethan |last2=Ofshe |first2=Richard |title=Therapy's delusions, the myth of the unconscious and the exploitation of today's walking worried |publisher=Scribner |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-684-83584-6 |oclc=40467398 |url=https://archive.org/details/therapysdelusion00etha_0 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kritičari su također ukazivali na mogućnost da vrijednosti, uvjerenja i tehnike koje primjenjuju terapeuti mogu imati ne samo korisne nego i štetne posljedice za klijente (ili posredno za druge ljude u klijentovom životu).&lt;ref name=&quot;Barlow_2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Barlow |first=David H. |title=Negative Effects From Psychological Treatments |journal=American Psychologist |volume=65 |issue=1 |pages=13–49 |date=2010 |doi=10.1037/a0015643 |pmid=20063906 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/40._barlow_2010_neg_effects_of_ebp.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dorpat_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, NJ |year=1996 |isbn=978-1-56821-828-1 |oclc=34548677 |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Basseches_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Basseches |first=Michael |title=A developmental perspective on psychotherapy process, psychotherapists' expertise, and 'meaning-making conflict' within therapeutic relationships: part II |journal=Journal of Adult Development |volume=4 |issue=2 |pages=85–106 |date=1997 |doi=10.1007/BF02510083 |s2cid=143991100 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02511846 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mnogi resursi koji su dostupni osobi koja doživljava emocionalnu patnju - podrška prijatelja, vršnjaka i članova porodice, razgovori sa vjerskim službenicima, samostalno čitanje, zdrava fizička aktivnost, lično istraživanje i vlastite strategije suočavanja s problemima - mogu imati značajnu vrijednost. Kritičari ističu da su se ljudi suočavali s krizama, prolazili kroz teške društvene probleme i pronalazili rješenja na životne izazove mnogo prije nastanka psihoterapije kao profesionalne djelatnosti.&lt;ref name=&quot;Furedi_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Furedi |first=Frank |title=Therapy Culture: Cultivating Vulnerability in an Uncertain Age |edition=Illustrated, reprint |publisher=Psychology Press |date=2004 |isbn=978-0-415-32159-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Therapy_Culture.html?id=gGkHK7Y9-dwC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, pojedini autori smatraju da je psihoterapija u savremenoj psihijatriji nedovoljno iskorištena i nedovoljno istražena, uprkos tome što pokazuje značajan potencijal u liječenju mentalnih poremećaja u poređenju sa stagnacijom u razvoju novih lijekova. Kao argument navodi se činjenica da se istraživanja psihoterapije finansiraju u znatno manjoj mjeri u odnosu na istraživanja lijekova, iako brojni dokazi potvrđuju njenu efikasnost te ukazuju da mnogi pacijenti daju prednost psihoterapijskim tretmanima u odnosu na farmakološke intervencije.&lt;ref name=&quot;Friedman_2015&quot;&gt;{{cite news |last=Friedman |first=Richard A. |title=Psychiatry's identity crisis |url=https://www.stateofmind.it/wp-content/uploads/2015/09/Psychiatry%E2%80%99s-Identity-Crisis-The-New-York-Times.pdf |format=PDF |work=[[The New York Times]] |date=2015 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodatne kritike psihoterapije razvijene su iz perspektiva [[Feminizam|feminističkih]], [[Socijalni konstruktivizam|konstrukcionističkih]] i [[Analiza diskursa|diskursno-analitičkih]] izvora.&lt;ref name=&quot;Cushman_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Cushman |first=Philip |title=Constructing the self, constructing America: A cultural history of psychotherapy |publisher=Addison-Wesley |location=Boston |year=1995 |isbn=978-0-201-62643-8 |oclc=30976460 |url=https://archive.org/details/constructingself00cush |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rose_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Rose |first=Nikolas S. |title=Inventing our selves: psychology, power, and personhood |series=Cambridge studies in the history of psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK; New York |year=1996 |doi=10.1017/CBO9780511752179 |isbn=978-0-521-43414-0 |oclc=33440952 |url=https://www.researchgate.net/profile/Nikolas-Rose/publication/49554042_Inventing_Our_Selves/links/00b7d5217881e7f114000000/Inventing-Our-Selves.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Loewenthal_2015&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Loewenthal |editor-first=Del |title=Critical psychotherapy, psychoanalysis and counselling: Implications for practice |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Hampshire; New York |year=2015 |doi=10.1057/9781137460585 |isbn=978-1-137-46057-8 |oclc=898925104 |url=https://www.academia.edu/110033560/Critical_Psychotherapy_Psychoanalysis_and_Counselling |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U osnovi ovih pristupa nalazi se pitanje [[Moć (društvena i politička)|moći]] i načina na koji se ona manifestuje unutar terapijskog odnosa.&lt;ref name=&quot;Rose_1996&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;House_2012&quot;&gt;{{cite journal |last=House |first=Richard |title=Psychotherapy, politics and the 'common factor' of power |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=10 |issue=2 |pages=157–160 |date=2012 |doi=10.1002/ppi.1260 |url=https://www.academia.edu/105174976/Psychotherapy_Politics_and_the_Common_Factor_of_Power |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U tom pogledu, izražava se zabrinutost da se klijenti - kako unutar tako i izvan terapijske ordinacije - uvjeravaju da sebe i svoje poteškoće razumiju na način koji je isključivo usklađen s terapijskim idejama.&lt;ref name=&quot;Epstein_1995&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rose_1996&quot; /&gt; Posljedica toga može biti potiskivanje ili marginalizacija alternativnih načina razumijevanja ljudskih problema, uključujući feminističke,&lt;ref name=&quot;McLellan_1999&quot;&gt;{{cite journal |last=McLellan |first=Betty |title=The prostitution of psychotherapy: a feminist critique |journal=British Journal of Guidance &amp; Counselling |volume=27 |issue=3 |pages=325–337 |date=1999 |doi=10.1080/03069889908256274 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03069889908256274 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ekonomske,&lt;ref name=&quot;Pavon-Cuellar_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Pavón-Cuéllar |first=David |title=The Freudo-Marxist tradition and the critique of psychotherapeutic ideology |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=12 |issue=3 |pages=208–219 |date=2014 |doi=10.1002/ppi.1336 |url=https://ojs.aut.ac.nz/psychotherapy-politics-international/article/download/447/367 |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili duhovne perspektive.&lt;ref name=&quot;Moodley_West_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Moodley |editor-first=Roy |editor-last2=West |editor-first2=William |title=Integrating traditional healing practices into counseling and psychotherapy |publisher=SAGE Publications |year=2005 |isbn=978-0-7619-3046-4 |oclc=57283684 |url=https://archive.org/details/integratingtradi0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kritičari sugerišu da se situacija idealizuje kada se o terapiji razmišlja isključivo kao o odnosu pomoći. Umjesto toga, oni tvrde da je to u osnovi politička praksa u kojoj se određene kulturološke ideje i postupci podržavaju, dok se drugi podrivaju ili diskvalifikuju. Iz ove perspektive, odnos između terapeuta i klijenta neizbježno je povezan s društvenim odnosima moći i političkom dinamikom.&lt;ref name=&quot;Epstein_1995&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Epstein_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=Psychotherapy as religion: the civil divine in America |publisher=University of Nevada Press |location=Reno, NV |year=2006 |isbn=978-0-87417-678-0 |oclc=62889079 |url=https://archive.org/details/psychotherapyasr0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Throop_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Throop |first=E. |title=Psychotherapy, American Culture, and Social Policy: Immoral Individualism |series=Culture, Mind, and Society |publisher=Palgrave Macmillan US |year=2009 |isbn=978-0-230-61835-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_American_Culture_and_Socia.html?id=dfXHAAAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među najutjecajnijim autorima koji su razvijali ovakvu kritiku bio je francuski filozof [[Michel Foucault]].&lt;ref name=&quot;Marks_2017&quot;&gt;{{cite journal |last=Marks |first=Sarah |title=Psychotherapy in historical perspective |journal=History of the Human Sciences |volume=30 |issue=2 |pages=3–16 |date=2017 |doi=10.1177/0952695117703243 |pmc=5484460 |pmid=28690369 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5484460/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guilfoyle_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Guilfoyle |first=Michael |title=From therapeutic power to resistance? Therapy and cultural hegemony |journal=Theory &amp; Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=101–124 |date=2005 |doi=10.1177/0959354305049748 |s2cid=145491324 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0959354305049748 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isack_Hook_1995&quot;&gt;{{cite conference |last=Isack |first=Sharonne |last2=Hook |first2=Derek |title=The psychological imperialism of psychotherapy |book-title=1st Annual South African Qualitative Methods Conference: &quot;A spanner in the works of the factory of truth&quot; |location=Johannesburg, South Africa |publisher=Critical Methods Society |date=1995 |url=https://www.criticalmethods.org/hook.html |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Edukacija ==

Edukacija psihoterapeuta razlikuje se zavisno od pravnih propisa u različitim zemljama, mada uglavnom podrazumijeva kombinaciju akademskog obrazovanja i kliničke prakse.&lt;ref name=&quot;WHO_2021&quot;&gt;{{cite book |author=World Health Organization |title=Mental Health ATLAS 2020 |publisher=World Health Organization |date=2021 |isbn=978-92-4-003670-3 |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/912699ec-18d0-4b78-be50-366c2f8ec616/content |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina regulatornih okvira zahtijeva da praktičari posjeduju postdiplomsku ili doktorsku kvalifikaciju, iz oblasti kao što su [[psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[klinički socijalni rad]] ili [[psihijatrija]].&lt;ref name=&quot;APA_Career_Clinical_Counseling&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=A Career in Clinical or Counseling Psychology |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/clinical/education-training |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NZPB_Want_To_Register&quot;&gt;{{cite web |author=New Zealand Psychologists Board |title=Want to register? |url=https://psychologistsboard.org.nz/want-to-register/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored samog obrazovanja, specijalizanti obično moraju završiti značajan broj sati supervizirane kliničke prakse kako bi razvili profesionalne kompetencije, praktične vještine i sposobnost etičkog prosuđivanja.&lt;ref name=&quot;Kim_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Kim |first=Hee Sun |last2=Yoon |first2=Seowon |last3=Son |first3=Gaeun |last4=Hong |first4=Euntaek |last5=Clinton |first5=Amanda |last6=Grus |first6=Catherine L. |last7=Murphy |first7=David |last8=Siegel |first8=Alex M. |last9=Karayianni |first9=Eleni |last10=Ezenwa |first10=Michael O. |last11=Zara |first11=Georgia |last12=Gutiérrez |first12=Germán |last13=Balva |first13=Daniel |last14=Chey |first14=Jeanyung |last15=Choi |first15=Kee-Hong |title=Regulations governing psychologists: An international survey |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=53 |issue=6 |pages=541–552 |year=2022 |doi=10.1037/pro0000470 |issn=1939-1323 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fpro0000470 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACA_Licensure_Requirements&quot;&gt;{{cite web |author=American Counseling Association |title=Licensure Requirements |url=https://www.counseling.org/resources/licensure-requirements |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obrazovni programi mogu biti zasnovani na različitim pedagoškim modelima, kao što je [[model &quot;naučnik–praktičar&quot;]], koji povezuje naučno istraživanje s kliničkom primjenom, ili [[model &quot;praktičar–učenjak&quot;]], koji naglasak stavlja na neposrednu kliničku obuku i praktičnu primjenu postojećih naučnih saznanja.&lt;ref name=&quot;Stahl_et_al_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Stahl |first=Linnea |last2=Carroll |first2=Bridgette |last3=Callahan |first3=Jennifer L. |title=Examination for professional practice in psychology performance across doctoral psychology programs: Associations with degree type, specialty area, and accreditation status |journal=Training and Education in Professional Psychology |volume=19 |issue=4 |pages=344–352 |year=2025 |doi=10.1037/tep0000528 |issn=1931-3926 |url=https://www.researchgate.net/publication/395028673_Examination_for_Professional_Practice_in_Psychology_Performance_Across_Doctoral_Psychology_Programs_Associations_With_Degree_Type_Specialty_Area_and_Accreditation_Status |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedini savremeni programi edukacije naglašavaju koncept [[Vježbanje (metoda učenja)|namjerne prakse]], koji podrazumijeva sistematsko uvježbavanje određenih kliničkih vještina uz kontinuiranu povratnu informaciju stručnjaka s ciljem unapređenja terapijske efikasnosti.&lt;ref name=&quot;Rousmaniere_et_al_2017&quot;&gt;{{cite book |editor=Rousmaniere, Tony |editor2=Goodyear, Rodney K. |editor3=Miller, Scott D. |editor4=Wampold, Bruce E. |title=The Cycle of Excellence: Using Deliberate Practice to Improve Supervision and Training |publisher=Wiley |year=2017 |isbn=978-1-119-16558-3 |url=https://books.google.nl/books?id=Ka2hDgAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mnogi specijalizovani psihoterapijski pravci, kao što su [[kognitivno-bihevioralna terapija]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) ili [[psihodinamska psihoterapija]], zahtijevaju dodatnu postdiplomsku certifikaciju koja se stječe u okviru specijalizovanih stručnih instituta. Akreditacijska tijela, državne institucije i profesionalna udruženja nadziru ove programe kako bi osigurali da praktičari ispunjavaju propisane standarde stručnog rada i profesionalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;CACREP_2024_Standards&quot;&gt;{{cite web |author=Council for Accreditation of Counseling and Related Educational Programs |title=2024 CACREP Standards |url=https://www.cacrep.org/for-programs/2024-cacrep-standards/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBS_California&quot;&gt;{{cite web |author=California Board of Behavioral Sciences |title=California Board of Behavioral Sciences |url=https://www.bbs.ca.gov/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BPS_Who_We_Are&quot;&gt;{{cite web |author=British Psychological Society |title=Who we are |url=https://www.bps.org.uk/who-we-are |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U mnogim zemljama kontinuirano stručno usavršavanje predstavlja zakonsku ili profesionalnu obavezu, čime se osigurava da psihoterapeuti redovno prate razvoj naučnih istraživanja, novih terapijskih metoda i profesionalnih standarda.&lt;ref name=&quot;ASPPB_Home&quot;&gt;{{cite web | author=Association of State and Provincial Psychology Boards |title=Navigating Interjurisdictional Practice: Understanding Ethical and Regulatory Obligations |url=https://asppb.net/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Poboljšanje pristupa psihološkim terapijama]] (IAPT)
* [[Spisak psihoterapijskih časopisa]]
* [[Fizikalna terapija]]
* [[Psihosomatska medicina]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |title=When You Don't Know Where to Turn: A Self-diagnosing Guide to Counseling and Therapy |date=1987 |last=Bartlett |first=Steven J. |publisher=Contemporary Books |isbn=978-0-8092-4829-2 |url=https://www.gutenberg.org/ebooks/44926}}
* {{cite book |title=Introduction to the Psychotherapies |url=https://archive.org/details/introductiontops0000unse_k9t9 |edition=4 |date=2006 |last=Bloch |first=Sidney |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-852092-1}}
* {{cite book |title=Handbook of Racial-Cultural Psychology and Counseling |date=2005 |editor-last=Carter |editor-first=Robert T. |oclc=54905669 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5845/77/L-G-0000584577-0002326933.pdf }}{{Mrtav link}} Two volumes.
* {{cite book |title=Theory and Practice of Counseling and Psychotherapy |edition=10th |date=2015 |last=Corey |first=Gerald |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-305-26372-7 |url=https://cpcglobal.org/publications/Theory%20and%20Practice%20of%20Counseling%20and%20Psychotherapy-%20Corey-%209ed.pdf}}
* {{cite book |title=The Neuroscience of Psychotherapy: Healing the Social Brain |url=https://archive.org/details/neuroscienceofps0003cozo |edition=3 |date=2017 |last=Cozolino |first=Louis |publisher=National Geographic Books |isbn=978-0-393-71264-3}}
* {{cite book |title=Handbook of Sexual Orientation and Gender Diversity in Counseling and Psychotherapy |url=https://archive.org/details/handbookofsexual0000unse_m4v3 |date=2017 |publisher=American Psychological Association |editor1-last=DeBord |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Fischer |editor2-first=Ann R. |editor3-last=Bieschke |editor3-first=Kathleen J. |editor4-last=Perez |editor4-first=Ruperto M. |isbn=978-1-4338-2306-0}}
* {{cite book |title=A Critical History of Psychotherapy |date=2023 |last1=Foschi |first1=Renato |last2=Innamorati |first2=Marco |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis |isbn=978-1-032-36402-5}} Two volumes.
* {{cite book |title=International Perspectives on Psychotherapy |date=2017 |publisher=Springer |editor-last=Hofmann |editor-first=Stefan G. |isbn=978-3-319-56193-6}}
* {{cite book |title=The Complete Adult Psychotherapy Treatment Planner |url=https://archive.org/details/completeadultpsy0000arth |edition=6 |date=2021 |last1=Jongsma |first1=Arthur E. |last2=Peterson |first2=L. Mark |last3=Bruce |first3=Timothy J. |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-1-118-06786-4}}
* {{cite book |title=Culturally Alert Counseling: A Comprehensive Introduction |editor-last=McAuliffe |editor-first=Garrett J. |edition=3 |date=2021 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-4833-7821-3}}
* {{cite book |title=Systems of Psychotherapy: A Transtheoretical Analysis |edition=8 |date=2014 |editor1-last=Prochaska |editor1-first=James O. |editor2-last=Norcross |editor2-first=John C. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-285-17602-4 |url=https://ravanamooz.ir/wp-content/uploads/2024/05/pdf-%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D8%B5%D9%84%DB%8C-%D9%BE%D8%B1%D9%88%DA%86%D8%A7%D8%B3%DA%A9%D8%A7.pdf}}
* {{cite book |title=Voices of Color: First-Person Accounts of Ethnic Minority Therapists |url=https://archive.org/details/voicesofcolorfir0000unse_k3c2 |date=2005 |editor1-last=Rastogi |editor1-first=Mudita |editor2-last=Wieling |editor2-first=Elizabeth |isbn=0-7619-2890-1}}
* {{cite book |title=Psychotherapy: An Introduction for Psychiatry Residents and Other Mental Health Trainees |url=https://archive.org/details/psychotherapyint0000slav |date=2005 |last=Slavney |first=Phillip R. |publisher=JHU Press |isbn=0-8018-8096-3}}
* {{cite book |title=The Basics of Psychotherapy: An Introduction to Theory and Practice  |date=2010 |last=Wampold |first=Bruce E. |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1-4338-0750-3 |url=https://archive.org/details/basicsofpsychoth0000wamp}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>9opbtczt0frh8d6zpyqnivatb0mgnx8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaven Galić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535474</id>
    <revision>
      <id>3925258</id>
      <parentid>3922407</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:17:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3960" sha1="7j9vpddge12twkutn5xt34jwyhhcq2z" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Galić 2026.
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = Hrvat
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra odbrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Slaven Galić''' ([[Mostar]], [[SR BIH]], [[ SFRJ]] 20. juna 1964.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni [[brigadir]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. je zamjenik [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministra odbrane Bosne i Hercegovine]] za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=16. 9. 2025|website=www.dnevnik.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera mašinstva. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja &quot;Strategija nacionalne nacionalne sigurnosti&quot; stekao je u Školi nacionalne odbrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ({{en|US National Defence School}}) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je stručne i zapovjedne programe: Nacionalni ratni koledž u [[Washington D.C.|Washingtonu]] ({{en|National Defense University, Washington, D.C.}}) SAD (2013), Zapovjedno-štabsku školu u [[Kansas]]u ({{en|United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas}}) SAD (2010.) i Vojno-diplomatsku školu u [[Zagreb]]u (1996).

Galić je tokom vojne službe obnašao je zapovjedne i štabske dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i međunarodnim organizacijama u [[Beč]]u. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom štabu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>7j9vpddge12twkutn5xt34jwyhhcq2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Trovanja i određene druge posljedice vanjskih uzroka</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535588</id>
    <revision>
      <id>3925232</id>
      <parentid>3901342</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132" sha1="n5wlk2l4zstew80sy1krt83sgo6yoeh" xml:space="preserve">Članci povezani sa [[trovanje]]m.

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Otrovi]]
[[Kategorija:Toksini]]
[[Kategorija:Toksikologija]]</text>
      <sha1>n5wlk2l4zstew80sy1krt83sgo6yoeh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Bukovica (Vrbas)</title>
    <ns>4</ns>
    <id>535608</id>
    <revision>
      <id>3925233</id>
      <parentid>3913891</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:03:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4450" sha1="of2nw1it6bo9j4vuj8rkud3cyzidcjx" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bukovica (Vrbas)
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija                 = [[Republika Srpska]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]]
| plovnost                 = nije plovna
| dužina_km                = 18,7
| izvor                    = ispod vrha Karaula
| ušće                     = [[Trn]]
| ulijeva_se_u             = [[Vrbas]]
| progresija               = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| sliv                     = Crnomorski
}}

'''Bukovica''' je riječica koja se nalazi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Republika Srpska]]. Pritoke Bukovice su [[Matića potok]], [[Trnovački potok]], [[Bajinac]] i jedan bezimeni potok.

== Tok ==
Dužina Bukovice je 18,7 km. Izvire ispod vrha Karaula&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://waterwaymap.org/river/Bukovica%20000929139013/|title=Bukovica {{!}} 10 km, Bosnia and Herz.|website=waterwaymap.org|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; u selu [[Šimići (Banja Luka)|Šimić]]i.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/%C5%A0imi%C4%87i/@44.9472858,17.0831388,14z/data=!4m6!3m5!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Teče niz [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarje]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Potkozarje/@44.9275623,17.1119779,14z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760acccd8fff355:0x50a0ad8bff376fd9!8m2!3d44.9059837!4d17.0913699!16s/m/0cc6c0s?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; [[Cerici]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Cerici/@44.8954112,17.153808,15z/data=!3m1!4b1!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x4760aad231aba605:0x2809ad9c575f8ef!8m2!3d44.8973622!4d17.1628593!16s/m/0cc56xq?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; i [[Barlovci|Barlovce]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Barlovci/@44.8848788,17.181372,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0031e2c03551:0xba201e4c33ec26c5!8m2!3d44.9049868!4d17.1909693!16s/m/0cc8nf_?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Iz [[Banja Luka|Banje Luke]] teče u [[Laktaši|Laktaše]] kroz selo [[Bukovica (Laktaši)|Bukovica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Bukovica/@44.871579,17.2115206,15z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e0038db57ec25:0x8b229e515c48db39!8m2!3d44.8704566!4d17.2130437!16s/g/12151f_h?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon toga teče kroz [[Glamočani (Laktaši)|Glamočane]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Glamo%C4%8Dani/@44.8660952,17.2357678,16z/data=!4m15!1m8!3m7!1s0x4767539c28c91a91:0x5022194235d111df!2zxaBpbWnEh2k!3b1!8m2!3d44.9584878!4d17.1236898!16s/m/0cc9xgp!3m5!1s0x475e00668b2dcb75:0xfa6776ce7cdb5bb6!8m2!3d44.8754053!4d17.2428568!16s/g/120qdq50?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; i ulijeva se u [[Vrbas]] u [[Trn (Laktaši)|Trnu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/@44.8642401,17.2523719,17z?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MDYyNC4wIKXMDSoASAFQAw==|title=Google Maps|website=Google Maps|language=bs-US|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Okolina ==
U okolini Bukovice nalazi se [[Trnsko jezero]] koje ima površinu odprilike 5,5 [[Hektar|hektara]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://seesrpska.com/jezero-u-trnu-najljepse-u-predvecerje|title=JEZERO U TRNU NAJLJEPŠE U PREDVEČERJE|website=seesrpska.com|language=en|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Također se nalazi u blizini aerodroma Zalužani.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}</text>
      <sha1>of2nw1it6bo9j4vuj8rkud3cyzidcjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apostil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535642</id>
    <revision>
      <id>3925206</id>
      <parentid>3916151</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6620" sha1="8hejvx9v8qc36yyxquv9kemwrl0kojd" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Haška konvencija o Apostilu
| puno_ime                = 
| slika                   = AlabamianApostilleOfTheHague.jpg
| veličina_slike          = 220px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = Primjer Apostila izdane u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].
| vrsta                   = [[Međunarodni ugovor]]
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1961|10|5}}
| mjesto_potpis           = [[Den Haag]]
| datum_pečaćenja         = [[Nizozemska]]
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 
| uslov_aktivacije        = Ratifikacija 3 potpisnika&lt;ref name=convention&gt;{{cite web|url=https://www.hcch.net/en/instruments/conventions/full-text/?cid=41|title=Convention of 5 October 1961 Abolishing the Requirement of Legalisation for Foreign Public Documents|publisher=[[Hague Conference on Private International Law]]|access-date=13. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = 130
| strane                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = {{Plainlist|
* [[Francuski jezik|Francuski]]
* [[Engleski jezik|Engleski]]
}}
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Apostil''' (formalno '''Potvrda Apostil''') jeste specijalizirani pečat, odnosno potvrda kojom se, na osnovu Haške konvencije iz 1961, ukida potreba za potpunom legalizacijom (nadovjerom) stranih javnih isprava.&lt;ref name=&quot;MVPBiH&quot;&gt;{{cite web |url=http://mvp.gov.ba |title=Legalizacija isprava u međunarodnom prometu |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt; Ovom potvrdom se u međunarodnom pravnom prometu potvrđuje vjerodostojnost potpisa službenog lica, svojstvo u kojem je potpisnik dokumenta postupio, te istinitost pečata ili štambilja kojim je isprava snabdjevena. Dokument koji sadrži ovu potvrdu oslobođen je bilo kakve daljnje ovjere i može se direktno koristiti u svim državama ugovornicama spomenute konvencije.&lt;ref name=&quot;PravdaFBiH&quot;&gt;{{cite web |url=http://fmp.gov.ba |title=Međunarodna pravna pomoć |publisher=Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

== Historija i Haška konvencija ==
Potreba za uvođenjem Apostila nastala je uslijed razvoja međunarodnog pravnog prometa kako bi se pojednostavila komplicirana i dugotrajna procedura pune legalizacije dokumenata preko ministarstava vanjskih poslova i konzulata. Ovaj sistem je službeno uspostavljen 5. oktobra 1961, kada je usvojena Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Bosna i Hercegovina je na osnovu notificiranja o sukcesiji postala članica ove Konvencije, preuzevši obaveze koje je ratifikovala bivša SFR Jugoslavija 1962, čime je osiguran kontinuitet olakšane razmjene dokumenata sa svijetom.

== Namjena i primjena ==
Apostil se primjenjuje isključivo na javne isprave koje su izdate u jednoj državi ugovornici, a trebaju se upotrijebiti na teritoriji druge države koja je također potpisnica Haaške konvencije.&lt;ref name=&quot;MVPBiH&quot; /&gt; Najčešći dokumenti koji zahtijevaju ovu vrstu ovjere su izvodi iz matičnih knjiga (rođenih, vjenčanih, umrlih), diplome, svjedočanstva, uvjerenja o nekažnjavanju, kao i sudske presude, notarske isprave ili ovjerene punomoći. Važno je napomenuti da se Apostil odnosi samo na potvrdu autentičnosti formalnih elemenata dokumenta (potpis i pečat službenog lica), dok se njime ne potvrđuje niti mijenja sadržaj samog dokumenta.

== Izgled potvrde ==
Prema odredbama Haaške konvencije, Potvrda Apostila mora imati oblik kvadrata sa stranicama dužine od najmanje 9&amp;nbsp;cm. Naslov potvrde mora biti ispisan na francuskom jeziku: &quot;''Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961)&quot;''. Sama potvrda sadrži ukupno 10 obaveznih i numerisanih polja koja obuhvataju sljedeće podatke:
# Država porijekla dokumenta
# Ime lica koje je potpisalo javnu ispravu
# Svojstvo/funkcija u kojoj je to lice postupilo
# Naziv organa čiji pečat ili žig dokument nosi
# Mjesto ovjere
# Datum ovjere
# Naziv organa koji izdaje potvrdu Apostil
# Serijski broj Apostila
# Pečat ili žig organa koji je izvršio ovjeru Apostilom
# Potpis službenog lica koje je izdalo Apostil

Potvrda se stavlja na sam dokument ili na njegov dodatak (''allonge'').

== Nadležnost za izdavanje u Bosni i Hercegovini ==
Svaka država ugovornica samostalno određuje organe koji su nadležni za izdavanje ove potvrde. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], prema važećim zakonskim propisima, za izdavanje potvrde Apostila nadležni su općinski sudovi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], odnosno osnovni sudovi u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], i to za dokumente koje su izdali organi koji imaju svoje sjedište na području tog konkretnog suda.&lt;ref name=&quot;SudSa&quot;&gt;{{cite web |url=https://pravosudje.ba |title=Apostille ovjera dokumenata |publisher=Općinski sud u Sarajevu}}&lt;/ref&gt; Također, određenu nadležnost za nadovjeru dokumenata u međunarodnom prometu posjeduje i [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;MVPBiH&quot; /&gt; Nakon što se dokument adekvatno ovjeri Apostileom na sudu, pristupa se prevođenju cjelokupnog teksta (uključujući i sam Apostile) od strane ovlaštenog stalnog sudskog tumača za jezik države u kojoj će se dokument koristiti.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://hcch.net Službena stranica Haaške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH)]
* [http://mvp.gov.ba Zvanična stranica Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]

[[Kategorija:Međunarodno pravo]]</text>
      <sha1>8hejvx9v8qc36yyxquv9kemwrl0kojd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Članovi naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535653</id>
    <revision>
      <id>3925228</id>
      <parentid>3904042</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:00:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="150" sha1="mlziy5p0a8ya8sly4rus7llp2ow0gpu" xml:space="preserve">{{Commonscat}}

[[Kategorija:Naučna društva u SAD-u| Članovi]]
[[Kategorija:Članovi naučnih društava po državama|Sjedinjene Američke Države]]</text>
      <sha1>mlziy5p0a8ya8sly4rus7llp2ow0gpu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvrda fantastika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535767</id>
    <revision>
      <id>3925231</id>
      <parentid>3902288</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T21:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6601" sha1="3m1j0456oajc08bgxvdjji73h8k3kxw" xml:space="preserve">'''Tvrda fantastika''' je termin koji se koristi za opisivanje različitih vrsta [[Fantastika|fantastične]] literature, posebno onih koje predstavljaju priče smještene u (i često usmjerene na) racionalan i spoznatljiv svijet. U tom smislu, termin je analogan [[Tvrda naučna fantastika|tvrdoj naučnoj fantastici]], odakle je i dobio ime, po tome što obje grade svoje svjetove na rigorozan i logičan način.&lt;ref name=&quot;Stableford2009&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7JKw5FYA4GgC&amp;pg=PA191|title=The A to Z of Fantasy Literature|author=Brian Stableford|date=13. 8. 2009|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6345-3|page=191}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EofFantasy&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=Hard Fantasy |encyclopedia=The Encyclopedia of Fantasy |year=1997 |last=Westfahl |first=Gary |editor1-last=Clute |editor1-first=John |editor2-last=Grant |editor2-first=John |publisher=Orbit |location=London |id= |url=https://sf-encyclopedia.com/fe/hard_fantasy |access-date= }}{{Dead link|date=juli 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, termin ima i druge upotrebe, a naučnica [[Misha Grifka-Wander]] tvrdi da je i nepopularan i netačan.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Grifka-Wander|first=Misha|date=2019|title=Hobgoblins of Fantasy: American Fantasy Fiction in Theory|url=https://hcommons.org/deposits/item/hc:27971/|chapter=Moving Forward: Gender, Genre, and Why There's No Hard Fantasy|language=en-US|pages=61–82}}&lt;/ref&gt;

== Definicija ==
U ''[[Enciklopedija fantastike|Enciklopediji fantastike]]'' (1997), [[Gary Westfahl]] definisao je tvrdu fantastiku kao termin za priče u kojima se &quot;[[magija]] smatra gotovo naučnom silom prirode i podložna je istim pravilima i principima&quot;, i koje &quot;bi se mogle odnositi na fantastične priče ekvivalentne obliku tvrde naučne fantastike poznate kao priča o 'naučnom problemu', gdje junak mora logički riješiti problematičnu magičnu situaciju&quot;. Napomenuo je da je [[John W. Campbell]] promovisao ovu vrstu fantastike kada je bio urednik časopisa ''[[Unknown (časopis)|Unknown]]''.&lt;ref name=&quot;EofFantasy&quot; /&gt; U knjizi ''[[Od A do Ž fantastične književnosti]]'', [[Brian Stableford]] je ovo opisao kao &quot;vjerovatno najkorisniju primjenu&quot; termina.&lt;ref name=&quot;Stableford2009&quot;/&gt;

Drugi primjer ove vrste tvrde fantastike je [[Brandon Sanderson]]ov spektar sistema tvrde i meke magije. Sanderson opisuje magiju koja ne slijedi stroga pravila, ali zadržava osjećaj čuđenja, kao &quot;meku&quot;, dok &quot;tvrda magija&quot; ima pravila koja autor eksplicitno opisuje.&lt;ref name=&quot;FirstLaw&quot;&gt;{{cite web |last1=Sanderson |first1=Brandon |title=Sanderson's First Law |url=https://www.brandonsanderson.com/sandersons-first-law/ |website=Brandon Sanderson |access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Emily Strand]] je ovo opisala kao nešto što je pod utjecajem [[Orson Scott Card|Orsona Scotta Carda]] i [[Tri Klarkova zakona|Trećeg zakona]] [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Strand |first=Emily |date=2019 |title=Dobby the Robot: The Science Fiction in Harry Potter |url=https://www.jstor.org/stable/26809399 |journal=Mythlore |volume=38 |issue=1 (135) |pages=175–198 |jstor=26809399 |issn=0146-9339}}&lt;/ref&gt;

=== Primjeri ===
Primjeri djela opisanih kao teška fantastika u ovom smislu uključuju:
* ''[[Trouble with Water]]'' (1939) - [[H. L. Gold]]&lt;ref name=&quot;EofFantasy&quot; /&gt;
* ''[[Magic, Inc.]]'' (1941) - [[Robert A Heinlein]]&lt;ref name=&quot;EofFantasy&quot; /&gt;
* ''[[Lord Darcy (lik)|Lord Darcy]]'' serija (1964–1979) -  [[Randall Garrett]]&lt;ref name=&quot;Stableford2009&quot;/&gt;
* ''[[Master of the Five Magics]]'' (1980) - [[Lyndon Hardy]]&lt;ref name=&quot;Stableford2009&quot;/&gt;
* ''[[Dragon Cauldron]]'' (1991) - [[Laurence Yep]]&lt;ref name=&quot;EofFantasy&quot; /&gt;
* ''[[Maglorođeni]]'' (2006–2022) - [[Brandon Sanderson]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://brandonsanderson.com/annotation-mistborn-chapter-thirteen/|title=Annotation Mistborn Chapter Thirteen}}&lt;/ref&gt;

== Druge upotrebe ==
Stableford je izjavio da se termin &quot;koristi na nekoliko različitih načina&quot; i da su ga prvobitno koristili pisci [[Historijska fantastika|historijske fantastike]] krajem 1980-ih kako bi opisali djela koja su bila &quot;skrupulozno vjerna historijskim i antropološkim podacima&quot;, a da nisu imala neke magične ili mitske elemente zapleta. Kao primjer navodi [[Christian Jacq|Christiana Jacqa]].&lt;ref name=&quot;Stableford2009&quot; /&gt;

Esej [[Michael Swanwick|Michaela Swanwicka]] &quot;U tradiciji&quot;, s podnaslovom &quot;Krstarenje kroz arhipelag tvrde fantastike...&quot;, koristi termin kako bi raspravljao o mogućnosti da velika djela fantastike pruže strukturu žanru, kao što tvrda naučna fantastika čini za naučnu fantastiku općenito, i zaključuje da je to nemoguće.&lt;ref name=&quot;Stableford2009&quot; /&gt;

[[Fernando Savater]] je suprotstavio &quot;tvrdu&quot; fantastiku &quot;meku&quot; fantastiku. On opisuje &quot;meku fantastiku&quot; kao &quot;nestrukturiranu&quot; i &quot;amorfnu&quot;, poput ''[[Alisa u zemlji čuda|Alise u zemlji čuda]]'' i ''[[Potrage za snom nepoznatog Kadatha]]''. Tvrda fantastika, s druge strane, poštuje i ekstrapolira pravila; Savater navodi djela [[Jules Verne|Julesa Vernea]], [[Herbert George Wells|H. G. Wellsa]], [[Olaf Stapledon|Olafa Stapledona]] i ''[[Sastanak s Ramom]]'' kao primjere.&lt;ref name=&quot;Savater1982&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WuOdAwAAQBAJ&amp;pg=PA44|title=Childhood Regained: The Art of the Storyteller|author=Fernando Savater|publisher=Columbia University Press|year=1982|isbn=978-0-231-05321-1|pages=44–45}}&lt;/ref&gt;

U uvodu antologije ''[[Moderni majstori fantastike]]'', urednik [[Gardner Dozois]] spomenuo je podžanr nazvan &quot;Tvrda fantastika&quot; kao &quot;nejasno definisan hibrid između tolkienovske fantastike, tehnološki orijentirane &quot;tvrde&quot; [[Naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[steampunk]]a&quot;. Dozoisovi primjeri uključuju ''[[The Iron Dragon's Daughter]]'' [[Michael Swanwick|Michaela Swanwicka]], ''[[Metropolitan (roman)|Metropolitan]]'' [[Walter Jon Williams|Waltera Jona Williamsa]] i ''[[The Giving Mouth]]'' [[Ian R. MacLeod|Iana R. MacLeoda]].&lt;ref name=&quot;Dozois&quot;&gt;{{cite book |last1=Dozois |first1=Gardner |title=Modern Classics of Fantasy |date=1997 |publisher=St. Martin's Press |url=https://books.google.com/books?id=cj0lhuzFSloC}}&lt;/ref&gt;

Termin se također koristi za opisivanje fantastičnog pisanja s preciznim istraživanjem.&lt;ref name=Lindskold&gt;{{cite web |last=Lindskold |first=Jane |url=http://www.tor.com/blogs/2009/01/hard-fantasy |title=Hard Fantasy |publisher=tor.com |date=6. 1. 2009 |access-date=24. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Književnost]]
[[Kategorija:Žanrovi fantastike]]</text>
      <sha1>3m1j0456oajc08bgxvdjji73h8k3kxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chakotay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536267</id>
    <revision>
      <id>3925221</id>
      <parentid>3921939</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17221" sha1="lqjvkzngcz176aff8kouyk4d3vfod8b" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Chakotay
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'' i&lt;br/&gt;[[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigy]]
| slika          = Chakotay.jpg
| prvo           = &quot;Caretaker&quot; (1995)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'')
| zadnje         = 
| kreator        = 
| portretirao    = [[Robert Beltran]]&lt;br/&gt;[[Douglas Spain]] (mlađi)
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Čovjek]]
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Chakotay''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]'', pojavljuje se u svakoj od sedam sezona američke [[Zvjezdane staze: Voyager|Voyagera]]. Glumi ga [[Robert Beltran]], bio je prvi oficir na zvjezdanom brodu [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] [[USS Voyager]], a kasnije je unaprijeđen u kapetana [[USS Protostara]] u [[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigyju]]. Lik je predložen u ranoj fazi razvoja serije. On je prvi glavni lik [[Domorodački narodi Amerike|Indijanaca]] u franšizi ''Zvjezdanih staza''. Ovo je bio namjeran potez producenata serije, koji su nastojali inspirirati manjine - posebno Indijance - kao što je bilo namijenjeno s [[Nyota Uhura|Uhurom]] u ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalnoj seriji]]'' za Afroamerikance. Da bi razvili lik, producenti su zatražili pomoć [[Jamake Highwater|Jamakea Highwatera]], koji je lažno tvrdio da je Indijanac. Uprkos tome što su ga producenti prvo imenovali Sijuksom, a kasnije Hopijem, Chakotayu nije dodijeljena plemenska pripadnost na početku serije, te mu je na kraju u epizodi &quot;Tattoo&quot; dodijeljeno porijeklo iz izmišljenog plemena. Tek nakon njegovog pojavljivanja u epizodi ''Prodigyja'', formalno je identificiran kao potomak naroda Nicarao iz Centralne Amerike.

Lik se prvi put pojavio u pilot epizodi serije, &quot;Caretaker&quot;. Chakotay se nastavio pojavljivati ​​kroz cijelu seriju u glavnoj ulozi, a posljednji put se pojavio u finalu, &quot;Endgame&quot;. Bio je dio priče tokom prve i druge sezone, koja je uključivala izdaju njegove bivše ljubavnice [[Seska|Seske]] ([[Martha Hackett]]) sve do njene smrti u epizodi &quot;Basics&quot;. Nakon iskustva s nepovezanim [[Borg (Zvjezdane staze)|Borgom]] u epizodi &quot;Unity&quot;, Chakotay je bio protiv saveza s Borgom u epizodi &quot;Scorpion&quot;, što je zamalo dovelo do smrti [[Seven of Nine]] ([[Jeri Ryan]]). Uprkos tome, do kraja serije, dva lika su bila u romantičnoj vezi. U romanima o ponovnom lansiranju Voyagera, smještenim nakon povratka broda u Alfa kvadrant, Chakotay je unaprijeđen u kapetana broda, ali veza sa Seven of Nine je završena.

Kritičari Chakotaya kritikovali su stereotipnu prirodu Chakotayevog indijanskog naslijeđa. To je dovelo do poređenja s Tontom iz ''[[Usamljenu rendžer|Usamljenog rendžera]]'', te tvrdnje da je uključivanje &quot;holivudskih&quot; verzija vizijskih zadataka i tehnika meditacije suprotno plemenskom porijeklu lika u univerzumu.&lt;ref name=adare45/&gt; Međutim, hvaljen je kao uzor indijanske naučne fantastike i nazvan &quot;revolucionarnim&quot;,&lt;ref name=adare90/&gt; kao i najistaknutiji primjer indijanskog lika u ovom žanru.&lt;ref name=asjournal&gt;{{cite web|title=&quot;A Cuchi Moya!&quot; — Star Trek's Native Americans|date=13. 3. 2007 |url=http://www.asjournal.org/49-2007/star-treks-native-americans}}&lt;/ref&gt;

== Prijem ==
Neke kritike su upućene na razvoj lika Chakotaya tokom serije. [[James Lileks]] za [[Star Tribune]] je rekao da je &quot;Chakotay, čvrst prvi oficir, ostao čvrst&quot;,&lt;ref name=limpshome&gt;{{cite news|last=Lileks|first=James|title='Voyager' limps home to its final frontier|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-74943558.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611063551/http://www.highbeam.com/doc/1G1-74943558.html|url-status=dead|archive-date=11. 6. 2014|access-date=15. 2. 2014|newspaper=Star Tribune|date=23. 5. 2001}} {{subscription required}}&lt;/ref&gt; ali je također sugerisao da su &quot;[s]vi likovi završili seriju onako kako su i počeli&quot;.&lt;ref name=limpshome/&gt;

Kritičari su komentarisali odnos između [[Kathryn Janeway|Janeway]] i njega, a stavovi psihologa [[Richard Borofsky|Richarda Borofskyja]] objavljeni su u [[The Boston Herald]]u. Sugerisao je da se Chakotay, nakon nekoliko sezona ''Voyagera'', pomirio sa svojim osjećajima prema kapetanici, ali da je ona oklijevala da stupi u vezu s članom svoje posade. Da bi veza funkcionirala u budućnosti, rečeno je da Chakotay ne bi trebao pokušavati voditi vezu i da Janeway mora biti ranjivija.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Perigard|first=Mark A.|title=Is it love?; Expert advice for prime-time's troubled twosomes|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-56413617.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611063531/http://www.highbeam.com/doc/1G1-56413617.html|url-status=dead|archive-date=11. 6. 2014|access-date=15. 2. 2014|newspaper=The Boston Herald|date=12. 11. 1997}} {{subscription required}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka serije ''[[Zvjezdane staze: Enterprise|Enterprise]]'', romansa između Chakotaya i Janeway opisana je u [[Chicago Tribune]]u kao ona koju su najviše željeli vidjeti na ekranu u bilo kojoj od serija ''Zvjezdane staze'', ali da &quot;nikada nije uspjela. Dovraga!&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Voyage over, 'Star Trek' charts final course to Planet Rerun.|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-132370305.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611063529/http://www.highbeam.com/doc/1G1-132370305.html|url-status=dead|archive-date=11. 6. 2014|access-date=15. 2. 2014|newspaper=The Chicago Tribune|date=12. 5. 2005}}{{subscription required}}&lt;/ref&gt; Chakotayev odnos sa Seven također je komentarisan, a i [[UGO Networks|UGO]] i [[io9]] su se žalili da se odnos pojavljuje nasumično.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Fitzpatrick |first=Kevin |title=The Most Absolutely Awful TV Couples: #25: Seven of Nine and Chakotay |url=http://www.ugo.com/tv/worst-tv-couples-seven-of-nine-chakotay |publisher=UGO |date=14. 2. 2012 |access-date=6. 3. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130710004901/http://www.ugo.com/tv/worst-tv-couples-seven-of-nine-chakotay |archive-date=10. 7. 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jasper|first1=MaryKate|last2=Griffith|first2=Jennifer|last3=Anders|first3=Charlie Jane|title=10 Most Unconvincing Romances in Science Fiction and Fantasy|url=http://io9.com/5904544/10-most-unconvincing-romances-in-science-fiction-and-fantasy|publisher=io9|date=24. 4. 2012|access-date=7. 3. 2014|archive-date=7. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307184952/http://io9.com/5904544/10-most-unconvincing-romances-in-science-fiction-and-fantasy|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. [[Wired]] je rangirao Chakotayja kao jedanaesti najvažniji lik od 100 ''Zvjezdanih staza'' u naučnofantastičnom univerzumu.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=5. 9. 2016|magazine=Wired|access-date=20. 3. 2019|issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt; Godine 2018. [[CBR]] je rangirao Chakotaya kao 20. najbolji lik [[Zvjezdane flote]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbr.com/star-trek-starfleet-members-ranked/|title=Star Trek: The 25 Best Members Of Starfleet, Ranked|date=27. 10. 2018|website=CBR|language=en-US|access-date=20. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; U julu 2019. [[Screen Rant]] je rangirao &quot;The Fight&quot; kao jedan od pet najgorih u seriji, izdvajajući Chakotaya kao glavni problem u seriji, napominjući kako se nije baš uklapao i imao je slab razvoj.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/star-trek-best-worst-episodes-voyager/|title=Star Trek: The 5 Best Episodes Of Voyager (&amp; The 5 Worst)|date=11. 7. 2019|website=ScreenRant|language=en-US|access-date=15. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;

Za svoju ulogu Chakotaya, Beltran je 1997. osvojio nagradu ''[[Nagrada &quot;Nosotros Golden Eagle&quot;|Nosotros Golden Eagle]]'' za izvanrednog glumca u televizijskoj seriji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://kairosproductions.org/robert-beltran-bio/|title=Robert Beltran Bio – Kairos Productions}}&lt;/ref&gt; Godine 1996. bio je nominovan za nagradu [[NCLR Bravo]] za izvanrednog glumca u televizijskoj seriji u crossover ulozi, te za nagradu ALMA za izvanrednu individualnu izvedbu u televizijskoj seriji u crossover ulozi 1998. i 1999.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.journalistate.com/fitness/star-trek/33|title=Live Long And Prosper: Catch Up With The 'Star Trek' Cast|date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Teme ===
Chakotayevo uključivanje u glavnu glumačku postavu ''Voyagera'' kritičari su vidjeli kao jednu od nekoliko tema koje su korištene za isticanje raznolikosti unutar serije. To je istaknuto tokom epizode &quot;Faces&quot;, u kojoj je jedna scena prikazivala Janeway, [[Tuvok]]a, [[Harry Kim|Harryja Kima]] i Chakotaya u jednom kadru kamere.&lt;ref&gt;[[#leonard1997|Leonard (1997)]]: str. 123&lt;/ref&gt; Beltranov individualni stav bio je da je &quot;kontinuirano pozicioniran kao egzotični domorodački drugi u odnosu na bijelu ženu kapetanicu Janeway&quot;,&lt;ref&gt;[[#geraghty2009|Geraghty (2009)]]: str. 66&lt;/ref&gt; i korišten je da &quot;pomogne bijelom protagonistu i unaprijedi unutrašnju naraciju&quot;.&lt;ref&gt;[[#geraghty2009|Geraghty (2009)]]: str. 94&lt;/ref&gt;

Smještanje lika porijeklom iz domorodačkih naroda u naučnu fantastiku istaknuto je u medijima. [[Drew Hayden Taylor]] rekao je da je Chakotay &quot;možda najpoznatiji&quot;.&lt;ref name=aboriginalpresence&gt;{{cite news|last=Drew|first=Hayden Taylor|title=Aboriginal presence in science fiction fleeting and few|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-200164128.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611063601/http://www.highbeam.com/doc/1G1-200164128.html|url-status=dead|archive-date=11. 6. 2014|access-date=15. 2. 2014|newspaper=Wind Speaker|date=1. 5. 2009}} {{subscription required}}&lt;/ref&gt; O Chakotayevom porijeklu, rekao je: &quot;Nikada zapravo ne kažu kojoj je naciji, ali vjerujem da je to neko centralnoameričko pleme.&quot;&lt;ref name=aboriginalpresence/&gt; Hayden Taylor je kasnije u članku iz 2012, opisujući uspon indijanskih likova u filmskoj seriji [[Sumrak saga|Sumrak]], napisao da je Chakotay i dalje jedini popularan primjer indijanskog lika u naučnoj fantastici.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hayden Taylor|first=Drew|title=I like my types in stereo|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-279893138.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611063558/http://www.highbeam.com/doc/1G1-279893138.html|url-status=dead|archive-date=11. 6. 2014|access-date=15. 2. 2014|newspaper=Wind Speaker|date=1. 1. 2012}} {{subscription required}}&lt;/ref&gt; Chakotay je također opisan kao &quot;jedini uzor Prvih naroda u futurističkom okruženju&quot; u knjizi &quot;Indijanski&quot; stereotipi u TV naučnoj fantastici: Glasovi Prvih naroda govore,&lt;ref name=adare45&gt;[[#adare2005|Adare (2005)]]: str. 45&lt;/ref&gt; ali je također nazivan &quot;kvintesencijalnim Tontom u svemiru&quot;.&lt;ref name=adare95&gt;[[#adare2005|Adare (2005)]]: str. 95&lt;/ref&gt; Slična kritika istaknuta je i lik u knjizi &quot;Medicine Bags and Dog Tags: American Indian Veterans from Colonial Times to the Second Iraq War&quot; (2008), gdje je Chakotay nazvan &quot;stvorenjem bijelih fantazija&quot; i sugerisano da je &quot;mnogo stereotipniji od Tonta&quot; jer je &quot;barem Tonto bio herojski i s vremena na vrijeme bi spasio Usamljenog rendžera&quot;.&lt;ref name=caroll24&gt;[[#caroll2008|Caroll (2008)]]: str. 24&lt;/ref&gt;

Iako se religija spominjala tokom franšize ''Zvjezdane staze'', kao što je to bio slučaj u epizodi &quot;Ko žali za Adonaisom?&quot; iz ''Originalne serije'',&lt;ref name=wagnar36&gt;[[#wagnarlundeen1998|Wagnar &amp; Lundeen (1998)]]: str. 36&lt;/ref&gt; nije imala istaknutiju ulogu sve do kasnije u seriji, gdje ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' istražuje vjerovanja Bajoranaca, a Voyager se koncentriše na vjerovanja Chakotaya.&lt;ref name=wagnar37&gt;[[#wagnarlundeen1998|Wagnar &amp; Lundeen (1998)]]: str. 37&lt;/ref&gt; To je uključivalo vizijske potrage i druge interpretacije kulture američkih Indijanaca koje su kritičari opisali kao prikaz &quot;vrlo holivudske verzije religije kulture ravnica&quot;.&lt;ref name=adare45/&gt;

Pojavu medicinskog točka u epizodi &quot;Cathexis&quot; [[Sierra S. Adare]] je opisala kao prikaz Chakotaya kao &quot;'dobrog Indijanca' u klasičnom smislu [[Pocahontas]]&quot;.&lt;ref name=adare45/&gt; Chakotay se vidi kako pokušava predstaviti rituale i tehnike meditacije drugim članovima posade, nešto što oni nisu uspjeli razumjeti.&lt;ref&gt;[[#relke2006|Relke (2006)]]: str. 105&lt;/ref&gt; Rečeno je da su oni u suprotnosti s plemenskom historijom opisanom u epizodi &quot;Tattoo&quot;, koja je navodno tvrdila da Chakotayevo pleme potiče iz predmajanske kulture u [[Srednja Amerika|Centralnoj Americi]]. Adare je to pripisala euroameričkim/evropskim piscima koji su u scenarije upisivali netačne informacije.&lt;ref name=adare82&gt;[[#adare2005|Adare (2005)]]: str. 82&lt;/ref&gt; Međutim, pojava lika opisana je kao &quot;revolucionarna&quot;.&lt;ref name=adare90&gt;[[#adare2005|Adare (2005)]]: str. 90&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite book|last=Adare|first=Sierra S.|title=&quot;Indian&quot; Stereotypes in TV Science Fiction: First Nations' Voices Speak Out|url=https://archive.org/details/indianstereotype0000adar|year=2005|publisher=University of Texas Press|location=Austin, TX|isbn=978-0-292-79685-0|ref=adare2005}}
*{{cite book|last=Ayers|first=Jeff|title=Star Trek: Voyages of Imagination|url=https://archive.org/details/voyagesofimagina0000ayer|year=2006|publisher=Pocket Books|location=New York|isbn=978-1-4165-0349-1 |ref=ayers2006}}
* {{cite book|last1=Berman|first1=Rick|last2=Piller|first2=Michael|last3=Taylor|first3=Jeri|title=Star Trek: Voyager Bible|year=1995|url=http://leethomson.myzen.co.uk/Star_Trek/4_Voyager/Voyager_Bible.pdf|ref=bermanpillertaylor1995|publisher=[[Paramount Domestic Television]]|location=Hollywood, CA|access-date=13. 2. 2014|archive-date=4. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104053224/http://leethomson.myzen.co.uk/Star_Trek/4_Voyager/Voyager_Bible.pdf|url-status=dead}}
* {{cite book|last=Booker|first=M. Keith|title=Science Fiction Television: A History|url=https://archive.org/details/sciencefictionte0000book|year=2004|publisher=Praeger|location=Westport, CT|isbn=978-0-313-05213-2|ref=booker2004}}
* {{cite book|last=Caroll|first=Al|title=Medicine Bags and Dog Tags: American Indian Veterans from Colonial Times to the Second Iraq War|year=2008|publisher=University of Nebraska Press|location=Lincoln, NE|isbn=978-0-8032-1629-7|ref=caroll2008}}
* {{cite book|last=David|first=Peter|title=Before Dishonor|url=https://archive.org/details/beforedishonor0000davi|year=2007|publisher=Pocket Books|location=New York|isbn=978-1-4165-2742-8|ref=david2007}}
* {{cite book|last=Geraghty|first=Lincoln|title=American Science Fiction Film and Television|url=https://archive.org/details/americansciencef0000gera|year=2009|publisher=Berg|location=New York|isbn=978-1-84788-551-7|ref=geraghty2009}}
* {{cite book|last=Leonard|first=Anne|title=Into Darkness Peering: Race and Color in the Fantastic|url=https://archive.org/details/intodarknesspeer0000unse|year=1997|publisher=Greenwood Press|location=Westport, CT|isbn=978-0-313-30042-4|ref=leonard1997}}
*{{cite book|last=Poe|first=Stephen Edward|title=Star Trek: Voyager: A Vision of the Future|url=https://archive.org/details/startrekvoyagerv0000poes|year=1998|publisher=Pocket Books|location=New York|isbn=978-0-671-53481-3|ref=poe1998}}
* {{cite book|last=Relke|first=Diana M. A.|title=Drones, Clones, and Alpha Babes: Retrofitting Star Trek's Humanism, Post-9/11|url=https://archive.org/details/dronesclonesalph0000relk|year=2006|publisher=University of Calgary Press|location=Calgary, Alberta, Canada|isbn=978-1-55238-164-9 |ref=relke2006}}
* {{cite book|last=Treviño|first=Jesús Salvador|title=Eyewitness: A Filmmaker's Memoir of the Chicano Movement|year=2001|publisher=Arte Pʹublico Press|location=Houston, TX|isbn=978-1-55885-349-2|ref=trevino|url=https://archive.org/details/eyewitnessfilmma00trev}}
* {{cite book|last=Vizenor|first=Gerald Robert|title=Shadow Distance|url=https://archive.org/details/shadowdistancege0000vize_e6j1|year=1994|publisher=Wesleyan University Press|location=Hanover, NH|isbn=978-0-8195-7273-8|ref=vizenor1994}}
* {{cite book|last1=Wagnar|first1=Jon G.|last2=Lundeen|first2=Jan|title=Deep Space and Sacred Time: Star Trek in the American Mythos|year=1998|publisher=Praeger|location=Westport, CT|isbn=978-0-275-96225-8|ref=wagnarlundeen1998|url=https://archive.org/details/isbn_9780275962258}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Chakotay Chakotay] na [[Memory Alpha]]

{{Zvjezdane staze: Voyager}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>lqjvkzngcz176aff8kouyk4d3vfod8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doctor (Zvjezdane staze)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536269</id>
    <revision>
      <id>3925220</id>
      <parentid>3914923</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:56:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6587" sha1="243ta71r4fufr1iyl3b6e80np1ob7it" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Doctor
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]''
| slika          = TheDoctor.jpg
| prvo           = &quot;Caretaker&quot; (1995)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'')
| zadnje         = 
| kreator        = 
| portretirao    = [[Robert Picardo]]
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Holografija|Hologram]]
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Doctor''', '''Hologram hitne medicinske pomoći''' (EMH) izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]. U [[Zvjezdane staze: Voyager|Voyageru]]'' ga glumi [[Robert Picardo]], a pojavljuje se i u ''[[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigyju]]'' i ''[[Zvjezdane staze: Akademija Zvjezdane flote|Akademiji Zvjezdane flote]]'' On je [[umjetna inteligencija]] koja se manifestira kao holografska projekcija i dizajnirana je da bude kratkoročni dodatak medicinskom osoblju u hitnim situacijama. Međutim, kada se [[USS Voyager]] nasuče na drugoj strani galaksije [[Mliječni put]] bez medicinskog osoblja, prisiljen je djelovati kao stalni glavni medicinski službenik zvjezdanog broda. U primjeru istraživanja umjetne inteligencije u franšizi ''Zvjezdane staze'', rudimentarni algoritam postaje glavni lik u seriji.

== Kasturing ==
U intervjuu iz 2020, Picardo je rekao da mu je agent rekao da je odabran između 900 glumaca koji su se prijavili na audiciju za ulogu.

{{Citat|Dobio sam ulogu ne shvatajući da će lik biti autsajder, lik sličan [[Spock]]u. Lik koji je to prvobitno naslijedio bio je [[Data (Zvjezdane staze)|Data]], koji nije imao emocija i žudio je da bude pravi dječak na isti način kao [[Pinokio]]. Mislio sam da će se [[Tuvok]], budući da je vulkanski lik, nositi s tim problemima. Kada sam shvatio da sam dobio fantastičnu ulogu, to je bilo divno iznenađenje. Prešao sam od uvjerenja da imam najdosadniju ulogu u seriji do uvjerenja da možda imam najbolju ulogu u seriji. To je bilo pomalo zastrašujuće.&lt;ref name=&quot;Interview&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.startrek.com/news/voyagers-caretaker-an-interview-with-robert-picardo|last=Stobie|first=Jay|title=Voyager's Caretaker: An Interview with Robert Picardo|date=16. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
}}

Dodao je da je prvi put saznao šta je hologram tek kada je izabran za ulogu. &quot;Bio sam zbunjen, nisam znao šta za njega znači biti hologram ili kompjuterski program. Nisam dovoljno razumio 'nauku' ''Zvjezdanih staza'', koja se zasniva na pravoj nauci, iako još uvijek ne znamo kako napraviti hologram s gustinom. Tako da sam dobio ulogu ne znajući uopšte šta me čeka.&quot;&lt;ref name=&quot;Interview&quot;/&gt;

Picardo se prvobitno prijavio na audiciju za [[Neelix]]a. Uprkos tome što je [[Ethan Phillips]] dobio ulogu, producenti su zamolili Picarda da se vrati i prijavi na audiciju za Doctora - nešto što ga je šokiralo, jer bi glumci obično bili potpuno preskočeni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1245.html |work=Star Trek Official Site |publisher=StarTrek.com |title=Robert Picardo (&quot;The Doctor&quot; - VOY) |date=6. 5. 2002 |quote=When I didn't get the part, the producers shocked me by asking me to reconsider The Doctor. Usually in TV, when you have tested for one role, they simply throw you into the ash can and move on to another actor. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100709203940/http://www.startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1245.html |archive-date=9. 7. 2010 }}&lt;/ref&gt; Tokom audicije za ulogu Doctora, Picarda su zamolili samo da kaže: &quot;Neko je zaboravio da prekine moj program.&quot; Međutim, on je potom improvizirao: &quot;Ja sam doktor, a ne noćna lampa!&quot; (Picardo se u početku bojao da je možda uništio svoje šanse - improviziranje, objasnio je, je nešto što se jednostavno &quot;ne radi&quot; na audiciji.)

== Prijem ==
Godine 2018, [[The Wrap]] je rangirao Voyagerovog EMH-a kao 22. najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno, ističući lik kao &quot;sarkastični, preopterećeni hologram&quot;, koji je također imao vremena za šale i pomaganje članovima posade.&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos/| title = All 39 'Star Trek' Main Characters Ranked, From Spock to Wesley March 2018| date = 8. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016, časopis [[Wired]] je rangirao lik kao 16. najvažniji lik u službi Zvjezdane flote unutar naučnofantastičnog univerzuma ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=5. 9. 2016|magazine=Wired|access-date=20. 3. 2019|issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016, [[SyFy]] je rangirao &quot;Doctora/Voyagerovog EMH-a&quot; kao drugog najboljeg od šest glavnih svemirskih doktora franšize ''Zvjezdane staze''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.syfy.com/syfywire/every-major-star-trek-doctor-ranked|title=Every major Star Trek doctor, ranked|last=Roth|first=Dany|date=29. 6. 2016|website=SYFY WIRE|language=en|access-date=4. 7. 2019|archive-date=4. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190704150923/https://www.syfy.com/syfywire/every-major-star-trek-doctor-ranked}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013, časopis [[Slate]] je rangirao Doctora kao jednog od deset najboljih likova u posadi franšize ''Zvjezdane staze''.&lt;ref name=&quot;Yglesias 2013 r823&quot;&gt;{{cite web | last=Yglesias | first=Matthew | title=Star Trek Movies, Series, and Characters Ranked | website=Slate Magazine | date=15. 5. 2013 | url=https://slate.com/culture/2013/05/star-trek-rankings-movies-tv-series-villains-and-crew-members-from-best-to-worst.html | access-date=23. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/The_Doctor Doctor] na [[Memory Alpha]]

{{Zvjezdane staze: Voyager}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>243ta71r4fufr1iyl3b6e80np1ob7it</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kes (Zvjezdane staze)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536271</id>
    <revision>
      <id>3925219</id>
      <parentid>3921890</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:56:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29548" sha1="oume9olnifc8n4m6r8kkotfon3lwwex" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Kes
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]''
| slika          = KesProfileImage.jpg
| prvo           = &quot;Caretaker&quot; (1995)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'')
| zadnje         = &quot;Fury&quot; (2000)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'')
| kreator        = 
| portretirao    = [[Jennifer Lien]]
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Ocampa]]
| rod            = Ženski
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Kes''', '''Hologram hitne medicinske pomoći''' (EMH) izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]. Glumi je Jennifer Lien u [[Zvjezdane staze: Voyager|Voyageru]]. Serija prati posadu svemirskog broda [[USS Voyager]], nasukanu daleko od kuće i boreći se da se vrati na Zemlju. Kes se pridružuje posadi u pilot epizodi &quot;Caretaker&quot;, otvarajući aeroponski vrt i radeći kao medicinska asistentica umjetnoj inteligenciji poznatoj kao [[Doctor (Zvjezdane staze)|Doctor]]. Ona je članica telepatske vanzemaljske vrste poznate kao [[Ocampa]], koja ima latentne psihičke sposobnosti i životni vijek od samo devet godina. Njene priče se fokusiraju na ohrabrivanje Doctora da razvije svoju humanost i suočavanje s ljubomorom njenog talaksijanskog dečka [[Neelix]]a. Također nastoji proširiti svoje mentalne sposobnosti, odlazeći u četvrtoj sezoni nakon što njene moći prijete da unište brod. Ponovo se pojavljuje u epizodi šeste sezone i pojavljuje se u romanima i kratkim pričama smještenim na Voyageru.

Tvorci Voyagera, [[Rick Berman]], [[Michael Piller]] i [[Jeri Taylor]], dizajnirali su Kes kao lik koji brzo stari i koji bi publici pružio drugačiju perspektivu na vrijeme. Iako je Kes prikazana kao krhka i nevina, prikazana je i kao osoba sa skrivenom snagom i zrelošću. Producenti Voyagera su nevoljko otpustili Lien nakon što su njeni lični problemi uticali na njenu pouzdanost na setu. U to vrijeme, o tome se nije otvoreno raspravljalo, a njen odlazak je pripisivan drugim razlozima; oni su se kretali od dobrovoljnog odlaska kako bi se bavila drugim ulogama do njenog uklanjanja kako bi se napravilo mjesta za [[Jeri Ryan]], koja će je uvesti kao [[Seven of Nine]].

Kes je bila omiljeni lik među fanovima dok se Voyager emitovao, iako su kritičari reagovali negativnije, smatrajući lik dosadnim i bez jasne svrhe. Lien je hvaljena zbog svoje izvedbe, što je istaknuto u recenzijama pojedinačnih epizoda. Kesine godine bile su predmet kritičke diskusije, dovodeći u pitanje da li je premlada da bi izlazila s Neelixom. Lienino uklanjanje iz Voyagera dobilo je pomiješane kritike kritičara; neki su preferirali dodavanje Seven of Nine, dok su drugi bili razočarani ovom promjenom glumačke postave. Recenzentima i fanovima se nije svidio njen povratak u epizodi šeste sezone &quot;Fury&quot;, koju su neki mediji nazvali jednim od najgorih trenutaka u franšizi ''Zvjezdanih staza''. Akademici su analizirali Kesinu reprezentaciju ženstvenosti, njen odnos s kapetanicom [[Kathryn Janeway]] i njene mentalne sposobnosti.

== Prijem ==
[[File:Jennifer Anne Lien, April 1996.jpg|thumb|right|Kritičari su pohvalili [[Jennifer Lien]] (na slici iz 1996.) za njenu izvedbu kao Kes.&lt;ref&gt;{{harvnb|DeCandido|2020a}}; {{harvnb|DeCandido|2020b}}; {{harvnb|DeCandido|2020c}}; {{harvnb|DeCandido|2020d}}; {{harvnb|Lowe|1995}}; {{harvnb|McIntee|2000|p=60}}; {{harvnb|Patrizio|2004a}}; {{harvnb|Patrizio|2004b}}&lt;/ref&gt;]]

Dok se Voyager emitirao, Kes je bila omiljeni lik među fanovima,&lt;ref&gt;{{harvnb|&quot;Braving the Unknown: Season Four&quot;|2004}}; {{harvnb|''The Center Seat: 55 Years of Star Trek''|2022}}; {{harvnb|Patrizio|2004b}}&lt;/ref&gt; rangirana kao najpopularniji lik iz serije na Usenet listi newsgrupa.{{sfn|Patrizio|2004c}} [[Larry Bonko]] iz [[The Virginian-Pilot]] smatrao je da je ona &quot;dala srce seriji&quot;.{{sfn|Bonko|1997}} Drugi kritičari imali su negativne kritike za Kes, smatrajući je dosadnom{{sfn|Heldenfels|1997|p=B8}}{{sfn|Pennington|2001|p=F2}} i bez jasnog smjera.&lt;ref&gt;{{harvnb|Harrisson|2013}}; {{harvnb|Hughes|2015}}; {{harvnb|Mietkiewicz|1997b|p=D2}}; {{harvnb|Pritchard|2017}}&lt;/ref&gt; [[Rob Owen]], pišući za [[Albany Times Union]], smatrao je da je &quot;svedena na podređenu ulogu medicinske sestre Chapel&quot; na početku serije.{{sfn|Owen|1997|p=5}} [[Henry Mietkiewicz]] iz [[Toronto Star]]a smatrao je da nije mnogo doprinijela izvan svog medicinskog obrazovanja.{{sfn|Mietkiewicz|1997b|p=D2}} U retrospektivnim recenzijama, Kes je [[William Hughes]] iz [[The A.V. Club]]a nazvao &quot;najsuvišnijim likom&quot; serije,{{sfn|Hughes|2015}} a [[Tom Pritchard]] iz [[Gizmodo|Gizmoda]] &quot;generalno prilično lošim i beskorisnim likom&quot;.{{sfn|Pritchard|2017}}

Kritičari su pohvalili Jennifer Lieninu izvedbu kao Kes. Za pilot epizodu, [[Kinsey Lowe]] iz [[Variety]]ja opisala ju je kao osobu koja svom liku donosi &quot;zavodljivu mješavinu naivnog čuđenja i žestoke predanosti&quot;.{{sfn|Lowe|1995}} Iako je bio kritičan prema epizodi &quot;Elogium&quot;, scenarist [[David A. McIntee]] rekao je da je uvjerljivo prikazala Kesin strah od njenih fizičkih promjena.{{sfn|McIntee|2000|p=60}} [[Andy Patrizio]] za [[IGN]] napisao je da smo, počevši od druge sezone Voyagera, &quot;zaista počeli vidjeti talente Jennifer Lien kao Kes&quot;.{{sfn|Patrizio|2004a}} Njen portret opsjednute Kes u epizodi &quot;Warlord&quot; identificirao je kao vrhunac.{{sfn|Patrizio|2004b}} [[Keith DeCandido]] iz [[Reactor]]a pohvalio je Lieninu glumu u svojim recenzijama za epizode &quot;Cold Fire&quot;, &quot;Warlord&quot;, &quot;Before and After&quot; i &quot;The Gift&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|DeCandido|2020a}}; {{harvnb|DeCandido|2020b}}; {{harvnb|DeCandido|2020c}}; {{harvnb|DeCandido|2020d}}&lt;/ref&gt;

Kesine godine bile su tema kritičkih komentara.&lt;ref&gt;{{harvnb|Harrisson|2023}}; {{harvnb|Ospina|2014}}; {{harvnb|Ulster|2020}}; {{harvnb|Wrigley|2022|p=422}}&lt;/ref&gt; [[Marie Southard Ospina]] iz [[Bustle]]a pohvalila je &quot;Elogium&quot; zbog portreta žene koja dobrovoljno ne rađa dijete, ali je smatrala da Kesine godine čine taj trenutak neugodnim.{{sfn|Ospina|2014}} Drugi komentatori su smatrali da je Kes premlada da bi izlazila s Neelixom.{{sfn|Ulster|2020}}{{sfn|Wrigley|2022|p=422}} Prema [[Juliette Harrisson]] iz [[Den of Geek]], razlika u godinama je često kritikovana na internetu.{{sfn|Harrisson|2023}} Autorica naučne fantastike [[Sylvia Spruck Wrigley]] interpretirala je Kes kao osobu koja prolazi kroz pubertet u epizodi &quot;Elogium&quot;, napominjući da to postavlja pitanja o Neelixovom započinjanju veze s djevojkom u predpubertetu.{{sfn|Wrigley|2022|p=422}} Harrisson i [[Jonathan Storm]] iz [[The Philadelphia Inquirer]]a napisali su da se razlika u godinama može racionalizirati jer su Kes i Neelix vanzemaljci s drugačijom biologijom od ljudi.{{sfn|Harrisson|2023}}{{sfn|Storm|1995|p=E6}}

Neki kritičari pohvalili su odluku o uklanjanju Kes tokom četvrte sezone Voyagera,&lt;ref&gt;{{harvnb|Harrisson|2013}}; {{harvnb|Heldenfels|1997|p=B8}}; {{harvnb|Hughes|2015}}; {{harvnb|Mietkiewicz|1997b|p=D2}}; {{harvnb|Owen|1997|p=5}}; {{harvnb|Pennington|2001|p=F2}}; {{harvnb|Pritchard|2017}}&lt;/ref&gt; preferirajući dodavanje Seven of Nine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Heldenfels|1997|p=B8}}; {{harvnb|Hughes|2015}}; {{harvnb|Pritchard|2017}}&lt;/ref&gt; [[R. D. Heldenfels]] iz [[Akron Beacon Journal]]a opisao je to kao &quot;razumnu razmjenu&quot;, smatrajući Kes &quot;blijedim i sve dosadnijim&quot;.{{sfn|Heldenfels|1997|p=B8}} Pritchard je smatrao da je Seven of Nine složenija u poređenju s Kes.{{sfn|Pritchard|2017}} Drugim kritičarima se nije svidjela ova promjena,&lt;ref&gt;{{harvnb|Barrett|Barrett|2016|p=172}}; {{harvnb|Bonko|1997}}; {{harvnb|Patrizio|2004c}}&lt;/ref&gt; jer su uživali u liku.{{sfn|Patrizio|2004c}}{{sfn|Bonko|1997}} Patrizio je kritikovao scenariste koji su razvijali nove ideje za Seven of Nine nakon što su se tri sezone mučili s Kes. Više je volio Lieninu glumu i Kes kao lik nego Ryan kao Seven of Nine.{{sfn|Patrizio|2004c}} Scenaristi [[Duncan Barrett]] i [[Michele Barrett]] naveli su uklanjanje Lien kao primjer ''Zvjezdanih staza'' koje imaju &quot;ozbiljan historijski problem s tretmanom ženskih glumica&quot;, objašnjavajući da glavna muška uloga nikada nije uklonjena iz serije ''Zvjezdanih staza''.{{sfn|Barrett|Barrett|2016|p=172}}{{#tag:ref|Prije nego što je Lien uklonjena iz serije Voyager, [[Grace Lee Whitney]] je uklonjena iz ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]]'', [[Gates McFadden]] iz ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeće generacije]]'', a [[Terry Farrell]] iz ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokog svemira 9]]''.{{sfn|Barrett|Barrett|2016|p=172}}|group=note}}

Kesin povratak u epizodi &quot;Fury&quot; kritikovan je kao jedan od najgorih trenutaka u franšizi ''Zvjezdanih staza''.{{sfn|DeCandido|2021b}}{{sfn|Weyer|2018}} DeCandido je smatrao da je priča uvredljiva za lik{{sfn|DeCandido|2021a}}{{sfn|DeCandido|2021b}} opisujući scenarij i Lieninu glumu kao one kojima nedostaje bilo kakav &quot;emocionalni sadržaj&quot;.{{sfn|DeCandido|2021a}} [[Michael Weyer]] iz [[Comic Book Resources]]a vjerovao je da Kes zaslužuje bolji kraj i nije mu se svidjelo kako se vratila kao &quot;izopačeno čudovište čiji postupci mogu izgledati kao razmaženo derište&quot;.{{sfn|Weyer|2018}} Fanovi su također kritizirali način na koji je epizoda prikazala Kes.{{sfn|Weyer|2018}}{{sfn|Lee|2020|pp=93{{endash}}94}} [[John Andrews]] iz [[Den of Geek]] imao je pozitivniji odgovor na epizodu &quot;Fury&quot;, nazvavši je &quot;tužnom, ali uvjerljivom studijom lika&quot;.{{sfn|Andrews|2016}}

== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
{{Refbegin|colwidth=30em}}
* {{cite web|url=https://www.denofgeek.com/tv/every-bryan-fuller-star-trek-episode-ever-ranked/|title=Every Bryan Fuller ''Star Trek'' Episode Ever, Ranked|last=Andrews|first=John|date=20. 9. 2016|work=[[Den of Geek]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171013055716/http://www.denofgeek.com/us/tv/star-trek/258179/every-bryan-fuller-star-trek-episode-ever-ranked|archive-date=13. 10. 2017}}
* {{Cite book|last1=Ayers|first1=Jeff|title=Voyages of Imagination: The Star Trek Fiction Companion|url=https://archive.org/details/voyagesofimagina0000ayer|publisher=[[Pocket Books]]|year=2006|isbn=9781416525486}}
* {{Cite book|last1=Barrett|first1=Duncan|author1-link=Duncan Barrett|last2=Barrett|first2=Michèle|url=https://books.google.com/books?id=icnLDAAAQBAJ|title=Star Trek: The Human Frontier|publisher=[[Pocket Books]]|year=2016|isbn=9781315516486|via=[[Google Books]]}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/the-tampa-tribune/144102979/|title=''Voyager'' Approaching Black Hole?|last=Belcher|first=Walt|date=3. 9. 1997|department=Television|work=[[The Tampa Tribune]]|page=6|access-date=26. 3. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{cite web|url=https://scholar.lib.vt.edu/VA-news/VA-Pilot/issues/1997/vp970904/09040078.htm|title=Fresh Faces for Fall Jeri Ryan ''Star Trek'' Character is One on Many Changes in Store|last=Bonko|first=Larry|date=4. 9. 1997|work=[[The Virginian-Pilot]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191116082212/https://scholar.lib.vt.edu/VA-news/VA-Pilot/issues/1997/vp970904/09040078.htm|archive-date=16. 11. 2019|via=[[Virginia Tech]]}}
* {{cite AV media|chapter=Braving the Unknown: Season Four|title=Star Trek Voyager – The Complete Fourth Season|date=28. 9. 2004|publisher=[[Paramount Television|Paramount]]|medium=DVD|ref={{sfnref|&quot;Braving the Unknown: Season Four&quot;|2004}}}}
* {{cite web|url=https://www.denofgeek.com/books/which-star-trek-books-are-canon/|title=Which ''Star Trek'' Books Are Canon?|last=Britt|first=Ryan|date=23. 2. 2021|work=[[Den of Geek]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924001028/https://www.denofgeek.com/books/which-star-trek-books-are-canon/|archive-date=24. 9. 2023}}
* {{cite journal|last1=Consalvo|first1=Mia|author-link=Mia Consalvo|title=Borg Babes, Drones, and The Collective: Reading Gender and the Body in ''Star Trek''|journal=[[Women's Studies in Communication]]|publisher=[[Taylor &amp; Francis]]|issue=2|volume=27|year=2004|pages=177{{endash}}203|doi=10.1080/07491409.2004.10162472|via=Taylor &amp; Francis Online}}
* {{cite web|url=https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-cold-fire/|title=''Star Trek: Voyager'' Rewatch: 'Cold Fire'|last=DeCandido|first=Keith|author-link=Keith DeCandido|date=20. 4. 2020a|work=[[Reactor (magazine)|Reactor]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328212441/https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-cold-fire/|archive-date=28. 3. 2024}}
* {{cite web|url=https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-warlord/|title=''Star Trek: Voyager'' Rewatch: 'Warlord'|last=DeCandido|first=Keith|author-link=Keith DeCandido|date=23. 7. 2020b|work=[[Reactor (magazine)|Reactor]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329230303/https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-warlord/|archive-date=29. 3. 2024}}
* {{cite web|url=https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-before-and-after/|title=''Star Trek: Voyager'' Rewatch: 'Before and After'|last=DeCandido|first=Keith|author-link=Keith DeCandido|date=31. 8. 2020c|work=[[Reactor (magazine)|Reactor]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240325192211/https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-before-and-after/|archive-date=25. 3. 2024}}
* {{cite web|url=https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-the-gift/|title=''Star Trek: Voyager'' Rewatch: 'The Gift'|last=DeCandido|first=Keith|author-link=Keith DeCandido|date=1. 10. 2020d|work=[[Reactor (magazine)|Reactor]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328164154/https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-the-gift/|archive-date=28. 3. 2024}}
* {{cite web|url=https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-fury/|title=''Star Trek: Voyager'' Rewatch: 'Fury'|last=DeCandido|first=Keith|author-link=Keith DeCandido|date=12. 7. 2021a|work=[[Reactor (magazine)|Reactor]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240325205926/https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-fury/|archive-date=25. 3. 2024}}
* {{cite web|url=https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-sixth-season-overview/|title=''Star Trek: Voyager'' Rewatch: Sixth Season Overview|last=DeCandido|first=Keith|author-link=Keith DeCandido|date=16. 7. 2021b|work=[[Reactor (magazine)|Reactor]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240330003803/https://reactormag.com/star-trek-voyager-rewatch-sixth-season-overview/|archive-date=30. 3. 2024}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/tampa-bay-times/144102531/|title=''Star Trek'' Dynasty Slipping|last=Deggans|first=Eric|date=31. 8. 1997|department=Floridian|work=[[Tampa Bay Times]]|pages= 1F, 5F|access-date=26. 3. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{cite episode|title=Voyage(r) to the Delta Quadrant|series=The Center Seat: 55 Years of Star Trek|author=Director: [[Brian Volk-Weiss]].|network=[[History Channel]]|season=1|url=https://www.peacocktv.com/watch/asset/tv/the-center-seat-55-years-of-star-trek/4646751659604941112|airdate=20. 2. 2022|via=[[Peacock (streaming service)|Peacock]]|url-access=subscription|ref={{sfnref|''The Center Seat: 55 Years of Star Trek''|2022}}}}
* {{cite journal|last1=Dove-Viebahn|first1=Aviva|title=Embodying Hybridity, (En)gendering Community: Captain Janeway and the Enactment of a Feminist Heterotopia on ''Star Trek: Voyager''|journal=Women's Studies|publisher=[[Taylor &amp; Francis]]|issue=8|year=2007|volume=36 |pages=597{{endash}}618|doi=10.1080/00497870701683894|via=Taylor &amp; Francis Online}}
* {{Cite book|editor-last1=Garcia-Siino|editor-first1=Leimar|editor-last2=Mittermeier|editor-first2=Sabrina|editor-last3=Rabitsch|editor-first3=Stefan|last=Garcia-Siino|first=Leimar|title=The Routledge Handbook of Star Trek|chapter=''Star Trek: Voyager''|pages=46{{endash}}55|url=https://www.routledge.com/The-Routledge-Handbook-of-Star-Trek/Garcia-Siino-Mittermeier-Rabitsch/p/book/9780367366674|publisher=[[Routledge]]|year=2022|isbn=9780367366674}}
* {{Cite book|last1=Gross|first1=Edward|last2=Altman|first2=Mark A.|author2-link=Mark A. Altman|url=https://archive.org/details/captainslogsunau00gros|url-access=registration|title=Captains' Logs: The Unauthorized Complete Trek Voyages|publisher=[[Little, Brown and Company]]|year=1995|isbn=9780316329576|via=[[Internet Archive]]}}
* {{Cite book|last1=Gross|first1=Edward|last2=Altman|first2=Mark A.|author2-link=Mark A. Altman|url=https://archive.org/details/captainslogssupp0000gros|url-access=registration|title=Captains' Logs Supplemental: The Unauthorized Guide to the New Trek Voyages|publisher=[[Little, Brown and Company]]|year=1996|isbn=9780316329200|via=[[Internet Archive]]}}
* {{Cite book|editor-last1=Allrath|editor-first1=Gaby|editor-last2=Gymnich|editor-first2=Marion|last1=Gymnich|first1=Marion|pages=62{{endash}}79|url-access=registration|chapter=Exploring Inner Spaces: Authoritative Narratives and Subjective Worlds in ''Star Trek: Deep Space Nine'', ''Voyager'' and ''Enterprise''|url=https://archive.org/details/isbn_9781403996053/page/62/mode/2u|title=Narrative Strategies in Television Series|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2005|isbn=9780230501003|via=[[Internet Archive]]}}
* {{cite web|url=https://www.denofgeek.com/tv/star-trek-voyager/25477/why-star-trek-voyagers-fourth-season-is-the-best|title=Why ''Star Trek: Voyager''{{'}}s Fourth Season Is the Best|last=Harrisson|first=Juliette|date=10. 5. 2013|work=[[Den of Geek]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130607142432/https://www.denofgeek.com/tv/star-trek-voyager/25477/why-star-trek-voyagers-fourth-season-is-the-best|archive-date=7. 6. 2013}}
* {{cite web|url=https://www.denofgeek.com/tv/10-great-backwards-tv-episodes/|title=10 Great Backwards TV Episodes|last=Harrisson|first=Juliette|date=1. 2. 2018|work=[[Den of Geek!]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180410022110/http://www.denofgeek.com/us/tv/star-trek/270646/10-great-backwards-tv-episodes|archive-date=10. 4. 2018}}
* {{cite web|url=https://www.denofgeek.com/tv/star-trek-is-finally-getting-romance-right/|title=''Star Trek'' Is Finally Getting Romance Right|last=Harrisson|first=Juliette|date=
14. 2. 2023|work=[[Den of Geek!]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215055606/https://www.denofgeek.com/tv/star-trek-is-finally-getting-romance-right/|archive-date=15. 2. 2023}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/the-akron-beacon-journal/144103363/|title=Seven of Nine May Transport Nine out of 10 Trekkie Fans|last=Heldenfels|first=R.D.|newspaper=The Akron Beacon Journal |date=2. 9. 1997|department=It's On|page=B7, B8|access-date=26. 3. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{cite web|url=https://www.avclub.com/the-late-greats-18-plus-tv-characters-who-buoyed-shows-1798284242/slides/11|title= The Late Greats: 18-Plus TV Characters Who Buoyed Shows Midstream|last=Hughes|first=William|date=31. 8. 2015|work=[[The A.V. Club]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171026084101/https://tv.avclub.com/the-late-greats-18-plus-tv-characters-who-buoyed-shows-1798284242|archive-date=26. 10. 2017}}
* {{Cite book|editor-last1=Kapell|editor-first1=Matthew|editor-link=Matthew Kapell|last1=Kaufman|first1=Roger|pages=144{{endash}}162|chapter=Evocations and Evasion of Archetypical Lesbian Love in ''Star Trek: Voyager''|url=https://books.google.com/books?id=hWS7v3pGynUC|title=Star Trek as Myth: Essays on Symbol and Archetype at the Final Frontier|publisher=[[McFarland &amp; Company]]|year=2010|isbn=9780786455942|via=[[Google Books]]}}
* {{cite magazine|last=Kutzera|first=Dale|title=''Voyager'' Episode Guide|magazine=[[Cinefantastique]]|date=novembar 1996|volume=28|issue=4/5|pages=76{{endash}}107|url=https://archive.org/stream/cinefantastique_1970-2002/Cinefantastique%20Vol%2028%20No%204-5%20%28Nov%201996%29_djvu.txt|via=[[Internet Archive]]}}
* {{cite book|last1=Lancaster|first1=Jill|last2=Downes|first2=Barbara J.|title=Aquatic Entomology |url=https://books.google.com/books?id=QEYXWiobfcIC&amp;pg=PA10|year=2013|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=9780199573226}}
* {{Cite book|editor-last1=Lively|editor-first1=Robert L.|last1=Lee|first1=Peter W.Y.|pages=82{{endash}}97|chapter=Millennial Girlhood and the End of Kes|url=https://books.google.com/books?id=ounaDwAAQBAJ|title=Exploring Star Trek: Voyager: Critical Essays|publisher=[[McFarland &amp; Company]]|year=2020|isbn=9781476678214|via=[[Google Books]]}}
* {{cite interview|last=Lien|first=Jennifer|subject-link=Jennifer Lien|title=Catching Up with Jennifer Lien|publisher=[[StarTrek.com]]|date=9. 8. 2010|url=https://www.startrek.com/news/catching-up-with-jennifer-lien|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728040127/http://www.startrek.com/article/catching-up-with-jennifer-lien|archive-date=28. 7. 2018}}
* {{cite web|url=https://variety.com/1995/tv/reviews/star-trek-voyager-the-caretaker-1200440067/|title=''Star Trek: Voyager'' the Caretaker|last=Lowe|first=Kinsey|date=15. 1. 1995|work=[[Variety (magazine)|Variety]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231211001534/https://variety.com/1995/tv/reviews/star-trek-voyager-the-caretaker-1200440067/|archive-date=11. 12. 2023}}
* {{Cite book|last1=McIntee|first1=David A.|author-link=David A. McIntee|url=https://archive.org/details/deltaquadrantuno0000mcin|url-access=registration|title=Delta Quadrant: The Unofficial Guide to Voyager|publisher=[[Virgin Books]]|year=2000|isbn=9780753504369|via=[[Internet Archive]]}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/the-toronto-star/144102311/|title=Fall TV Preview|last=Mietkiewicz|first=Henry|date=11. 7. 1997a|department=Entertainment|work=[[Toronto Star]]|page=B10|access-date=26. 3. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/the-toronto-star/144103144/|title=Borgs Give ''Star Trek'' a Jolt|last=Mietkiewicz|first=Henry|date=3. 9. 1997b|department=Entertainment|work=[[Toronto Star]]|page=D2|access-date=26. 3. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{Cite book|last1=Okuda|first1=Michael|author1-link=Michael Okuda|last2=Okuda|first2=Denise|author2-link=Denise Okuda|last3=Mirek|first3=Debbie|url=https://archive.org/details/startrekencyclop00unse|title=The Star Trek Encyclopedia|publisher=[[Pocket Books]]|year=1999|isbn=9780671034757|via=[[Internet Archive]]}}
* {{cite web|url=https://www.bustle.com/articles/19733-5-lessons-star-trek-taught-me-about-being-an-interstellar-woman|title=5 Lessons ''Star Trek'' Women Taught Me|last=Ospina|first=Marie Southard|date=7. 4. 2014|work=[[Bustle (magazine)|Bustle]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140829171024/https://www.bustle.com/articles/19733-5-lessons-star-trek-taught-me-about-being-an-interstellar-woman|archive-date=29. 8. 2014}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/the-town-talk/144102603/|title=''Star Trek'': Boldly Fighting for Viewers|last=Owen|first=Rob|author-link=Rob Owen (journalist)|date=14. 9. 1997|department=Channels|work=Town Talk|agency=[[Albany Times Union]]|page=5|access-date=26. 3. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{cite web|url=http://www.startrek.com/news/newsarchive.asp?ID=111625|title=Spotlight: Jennifer Lien Returns as Kes|last=Patel Jr.|first=Manny|date=1. 5. 2000|publisher=[[StarTrek.com]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20001208110100/http://www.startrek.com/news/newsarchive.asp?ID=111625|archive-date=8. 12. 2000}}
* {{cite web|url=https://www.ign.com/articles/2004/05/20/star-trek-voyager-season-two|title=''Star Trek Voyager'': Season Two|last=Patrizio|first=Andy|date=20. 5. 2004a|work=[[IGN]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328164154/https://www.ign.com/articles/2004/05/20/star-trek-voyager-season-two|archive-date=28. 3. 2024}}
* {{cite web|url=https://www.ign.com/articles/2004/07/06/star-trek-voyager-season-three|title=''Star Trek Voyager'': Season Three|last=Patrizio|first=Andy|date=6. 7. 2004b|work=[[IGN]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118043106/https://www.ign.com/articles/2004/07/06/star-trek-voyager-season-three|archive-date=18. 1. 2024}}
* {{cite web|url=https://www.ign.com/articles/2004/10/15/star-trek-voyager-season-four|title=''Star Trek Voyager'': Season Four|last=Patrizio|first=Andy|date=15. 10. 2004c|work=[[IGN]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171128202059/https://www.ign.com/articles/2004/10/15/star-trek-voyager-season-four|archive-date=28. 11. 2017}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/st-louis-post-dispatch/144391055/|title=''Voyager'' is Set to Give Way to Next Generation of ''Star Trek''|last=Pennington|first=Gail|date=24. 5. 2001|department=Television|work=[[St. Louis Post-Dispatch]]|page=F1, F2|access-date=29. 3. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{Cite book|last1=Poe|first1=Stephen Edward|url=https://archive.org/details/startrekvoyagerv0000poes/mode/2up|url-access=registration|title=A Vision of the Future|publisher=[[Pocket Books]]|year=1998|isbn=9780671534813|via=[[Internet Archive]]}}
* {{cite web|url=http://www.gizmodo.co.uk/2017/09/dont-forget-every-star-trek-series-had-a-terrible-first-season|title=Don't Forget, Every ''Star Trek'' Series Had a Terrible First Season|last=Pritchard|first=Tom|date=22. 9. 2017|work=[[Gizmodo]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180504190924/http://www.gizmodo.co.uk/2017/09/dont-forget-every-star-trek-series-had-a-terrible-first-season|archive-date=4. 5. 2018}}
* {{Cite book|last1=Robinson|first1=Ben|last2=Wright|first2=Mark|title=Star Trek: Voyager – A Celebration|publisher=Hero Collector|year=2020|isbn=9781858756141}}
* {{Cite book|last1=Ruditis|first1=Paul|author1-link=Paul Ruditis|url=https://books.google.com/books?id=oEPl84FQpxgC|title=Star Trek Voyager Companion|publisher=[[Pocket Books]]|year=2003|isbn=9780743417518|via=[[Google Books]]}}
* {{cite journal|last1=Shaw|first1=Debra Bonita|title=Sex and the Single Starship Captain: Compulsory Heterosexuality and ''Star Trek: Voyager''|journal=[[Femspec]]|publisher=[[Cleveland State University]]|volume=7|issue=1|year=2006|pages=66{{endash}}85, 155|url=https://www.proquest.com/docview/200162531 |id={{ProQuest|200162531}} |url-access=subscription}}
* {{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/the-philadelphia-inquirer-star-trek-voy/75378999/|title=Venturing into Space with a New ''Star Trek''|last=Storm|first=Jonathan|date=16. 1. 1995|department=Television|work=[[The Philadelphia Inquirer]]|page=E1, E6|access-date=5. 5. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}
* {{Cite book|editor-last1=Lively|editor-first1=Robert L.|last1=Tembo|first1=Kwasu David|pages=15{{endash}}31|chapter='Far From Gay Cities and the Ways of Men': Exploring Wandering and Homecoming in ''The Odyssey'' and ''Star Trek: Voyager''|url=https://books.google.com/books?id=ounaDwAAQBAJ|title=Exploring Star Trek: Voyager: Critical Essays|publisher=[[McFarland &amp; Company]]|year=2020|isbn=9781476678214|via=[[Google Books]]}}
* {{cite web|url=https://www.startrek.com/news/star-trek-voyager-kes-best-moments|title=5 Great Kes Moments From ''Star Trek: Voyager''|last=Ulster|first=Laurie|date=14. 5. 2020|publisher=[[StarTrek.com]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604044432/https://www.startrek.com/news/star-trek-voyager-kes-best-moments|archive-date=4. 6. 2020}}
* {{cite web|url=https://www.startrek.com/article/ten-for-ward-5-undefined-10-trek-novels-the-canon-passed-over|title=Ten for Ward #5 – 10 ''Trek'' Novels 'the Canon' Passed Over|first=Dayton|last=Ward|date=3. 8. 2012|publisher=[[StarTrek.com]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191105223443/https://www.startrek.com/article/ten-for-ward-5-undefined-10-trek-novels-the-canon-passed-over|archive-date=5. 11. 2019}}
* {{cite web|url=https://www.cbr.com/star-trek-episodes-bad-must-watch/|title=''Star Trek'': 20 Episodes So Bad They Must Be Seen|last=Weyer|first=Michael|date=12. 12. 2018|work=[[Comic Book Resources]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181213125346/https://www.cbr.com/star-trek-episodes-bad-must-watch/|archive-date=13. 12. 2018}}
* {{Cite book|editor-last1=Garcia-Siino|editor-first1=Leimar|editor-last2=Mittermeier|editor-first2=Sabrina|editor-last3=Rabitsch|editor-first3=Stefan|last=Wrigley|first=Sylvia Spruck|author-link=Sylvia Spruck Wrigley|pages=421{{endash}}429|title=The Routledge Handbook of Star Trek|chapter=Age and Aging|url=https://www.routledge.com/The-Routledge-Handbook-of-Star-Trek/Garcia-Siino-Mittermeier-Rabitsch/p/book/9780367366674|publisher=[[Routledge]]|year=2022|isbn=9780367366674}}

{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Kes Kes] na [[Memory Alpha]]

{{Zvjezdane staze: Voyager}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>oume9olnifc8n4m6r8kkotfon3lwwex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536273</id>
    <revision>
      <id>3925218</id>
      <parentid>3914931</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10768" sha1="nzu7nrd4dawh3ilrxurbchb167tkyl6" xml:space="preserve">'''Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija''' (UNSCR) jest [[Rezolucija Ujedinjenih nacija|rezolucija]] koju usvaja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] (VSUN), tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] od 15 članica zaduženo za &quot;primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti&quot; prema [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelji Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/sections/un-charter/un-charter-full-text/|title=UN Charter (full text)|date=15. 4. 2016|website=The United Nations|language=en|access-date=5. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Povelja Ujedinjenih nacija, u članu 27, navodi da se odluke Vijeća sigurnosti donose potvrdnim glasovima devet članova, od 15 članica Vijeća sigurnosti. Izuzev čisto proceduralnih odluka, sve ostale rezolucije koje usvoji Vijeće sigurnosti mogu biti vetoirane od strane bilo koje od pet stalnih članica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Pet stalnih članica su [[Kina]] (koja je zamijenila Republiku Kinu 1971), [[Francuska]], [[Rusija]] (koja je zamijenila [[Sovjetski Savez]] 1991), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/sc/members/|title=Current Members|website=United Nations Security Council|access-date=16. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

Član 25 Povelje Ujedinjenih nacija propisuje da &quot;Članice Ujedinjenih nacija slažu se da prihvate i provode odluke Vijeća sigurnosti u skladu s ovom Poveljom&quot;.

== Termini i funkcije spomenuti u Povelji Ujedinjenih nacija==
Termin &quot;rezolucija&quot; se ne pojavljuje u tekstu [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], koja umjesto toga koristi drugačije formulacije, kao što su &quot;odluka&quot; i &quot;preporuka&quot;.

Povelja Ujedinjenih nacija ovlašćuje Vijeće sigurnosti da poduzima akcije u ime svih članica Ujedinjenih nacija i da donosi odluke i preporuke. Savjetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] (MSP) u slučaju &quot;Reparacije&quot; iz 1949. ukazalo je na to da Ujedinjene nacije, kao organizacija, imaju i eksplicitna i implicitna ovlaštenja. Sud je citirao članove 104 i 2(5) Povelje i napomenuo da su članice dale Organizaciji potrebna zakonska ovlaštenja za obavljanje njenih funkcija i ispunjavanje njenih ciljeva kako je navedeno ili implicitno u Povelji, te da su se složile da će Ujedinjenim nacijama pružiti svaku pomoć u svakoj akciji preduzetoj u skladu s Poveljom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icj-cij.org/docket/files/4/1835.pdf |title=Reparation for Injuries Suffered in the Service of the United Nations (Advisory Opinion) |date=Apr 11, 1949 |publisher=International Court of Justice |access-date=19. 11. 2014|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150522200444/http://www.icj-cij.org/docket/files/4/1835.pdf |archive-date=22. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;

Prema članu 25 Povelje, države članice UN-a su obavezne da izvršavaju &quot;odluke Vijeća sigurnosti u skladu s ovom Poveljom&quot;.

Godine 1971, Međunarodni sud pravde (ICJ) – također nazvan &quot;Svjetski sud&quot;, najviši sud koji se bavi [[Međunarodno pravo|međunarodnim pravom]] – u [[Savjetodavno mišljenje|savjetodavnom mišljenju]] o pitanju [[Namibija|Namibije]] tvrdio je da su sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a pravno obavezujuće.&lt;ref&gt;[http://www.icj-cij.org/docket/files/53/5594.pdf ''Legal Consequences for States of the Continued Presence of South Africa in Namibia (South West Africa) notwithstanding Security Council Resolution 276 (1970)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150908063122/http://www.icj-cij.org/docket/files/53/5594.pdf|date=8. 9. 2015}}, [[Savjetodavno mišljenje]] od 21. juna 1971. u paragrafima 87-116, posebno 113: &quot;Tvrdi se da se Član 25 Povelje primjenjuje samo na mjere sprovođenja usvojene prema Poglavlju VII Povelje. U Povelji nije moguće pronaći nikakvu podršku za ovo gledište. Član 25. nije ograničen na odluke u vezi sa mjerama sprovođenja, već se primjenjuje na &quot;odluke Vijeća sigurnosti&quot; usvojene u skladu s Poveljom. Štaviše, taj Član nije smješten u Poglavlju VII, već odmah nakon Člana 24. u onom dijelu Povelje koji se bavi funkcijama i ovlaštenjima Vijeća sigurnosti. Ako bi se Član 25. odnosio isključivo na odluke Vijeća sigurnosti u vezi sa mjerama sprovođenja prema članovima 41. i 42. Povelje, odnosno ako bi samo takve odluke imale obavezujući učinak, onda bi Član 25. bio suvišan, budući da je taj učinak osiguran članovima 48. i 49. Povelje.&quot;&quot;&lt;/ref&gt; Neki glasovi, međutim,&lt;ref name=&quot;Frowein&quot;&gt;&quot;Međunarodni sud pravde zauzeo je stav u Savjetodavnom mišljenju o Namibiji da se član 25. Povelje, prema kojem se odluke Vijeća sigurnosti moraju provoditi, ne primjenjuje samo u odnosu na poglavlje VII. Umjesto toga, sud smatra da se tekst rezolucije treba pažljivo analizirati prije nego što se može izvući zaključak o njenom obavezujućem učinku. Sud čak pretpostavlja da je član 25. možda dao posebna ovlaštenja Vijeću sigurnosti. Sud govori o &quot;ovlaštenjima prema članu 25&quot;. Međutim, vrlo je sumnjivo da li se ovaj stav može održati. Kao što je Sir Gerald Fitzmaurice istakao u svom izdvojenom mišljenju: &quot;Ako, prema relevantnom poglavlju ili članu Povelje, odluka nije obavezujuća, član [69/70] 25. je ne može učiniti takvom. Ako bi učinak tog člana automatski učinio sve odluke Vijeća sigurnosti obavezujućim, onda bi riječi 'u skladu s ovom Poveljom' bile sasvim suvišne&quot;. U praksi, Vijeće sigurnosti ne djeluje na osnovu shvatanja da su njegove odluke izvan poglavlja VII obavezujuće za dotične države. Zaista, kao što formulacija poglavlja VI jasno pokazuje, neobavezujuće preporuke su ovdje opšte pravilo.&quot; Frowein, Jochen Abr. Völkerrecht – Menschenrechte – Verfassungsfragen Deutschlands und Europas, Springer, 2004, {{ISBN|3-540-23023-8}}, str. 58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;De Wet, Erika. ''The Chapter VII Powers of the United Nations Security Council'', Hart Publishing, 2004, {{ISBN|1-84113-422-8}}, str. 39-40. &quot;Dozvoljavanje Vijeću sigurnosti da usvoji obavezujuće mjere prema Poglavlju VI potkopalo bi strukturnu podjelu nadležnosti predviđenu Poglavljima VI i VII. Čitav cilj odvajanja ovih poglavlja je razlikovanje između dobrovoljnih i obavezujućih mjera. Dok je specifično rješavanje sporova koje predviđa prvo poglavlje zasnovano na saglasnosti stranaka, obavezujuće mjere u smislu Poglavlja VII karakterizira odsustvo takve saglasnosti. Daljnji pokazatelj neobavezujuće prirode mjera preduzetih u smislu Poglavlja VI je obaveza članica Vijeća sigurnosti koje su stranke u sporu da se suzdrže od glasanja kada se usvajaju rezolucije prema Poglavlju VI. Ne postoji slična obaveza u pogledu obavezujućih rezolucija usvojenih prema Poglavlju VII... Ako se ovo obrazloženje primijeni na mišljenje o &quot;Namibiji&quot;, odlučujuća stvar je da nijedan od članova Poglavlja VI ne olakšava usvajanje vrste obavezujućih mjera koje je usvojilo Vijeće sigurnosti u Rezoluciji 276(1970)... Rezolucija 260(1970) je zaista usvojena u smislu Poglavlja VII, iako se MSP potrudio da ostavi suprotan utisak.&lt;/ref&gt; brane da treba napraviti razliku između rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojenih prema &quot;Poglavlju VII&quot; Povelje UN-a, koje su pravno obavezujuće, i onih usvojenih prema &quot;Poglavlju VI&quot; Povelje UN-a, koje nisu obavezujuće; međutim, u praksi rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija rijetko eksplicitno navode da li se usvajaju na osnovu Poglavlja VI ili VII Povelje UN-a.

''Repertoar prakse organa Ujedinjenih nacija'', pravna publikacija UN-a, navodi da su tokom Konferencije Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji, koja se sastala u San Franciscu 1945, pokušaji da se obaveze članica prema članu 25. Povelje ograniče na one odluke koje je Vijeće donijelo u vršenju svojih specifičnih ovlaštenja prema Poglavljima VI, VII i VIII Povelje, propali. U to vrijeme je navedeno da te obaveze također proizlaze iz ovlaštenja dodijeljenog Vijeću prema članu 24(1) da djeluje u ime članica dok istovremeno vrši svoju odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.&lt;ref&gt;Pogledajte str. 5, ''Repertoar prakse organa Ujedinjenih nacija'', Izvodi koji se odnose na član 25.[http://legal.un.org/repertory/art25/english/rep_supp5_vol2-art25_e.pdf#pagemode=none]&lt;/ref&gt; Član 24, tumačen u ovom smislu, postaje izvor ovlaštenja na koji se može osloniti za rješavanje situacija koje nisu obuhvaćene detaljnijim odredbama u sljedećim članovima.&lt;ref&gt;pogledajte Repertoar prakse organa Ujedinjenih nacija, Izvodi koji se odnose na član 24, [http://legal.un.org/repertory/art24.htm]&lt;/ref&gt; Repertoar o članu 24 kaže: &quot;Pitanje da li član 24 daje opšta ovlaštenja Vijeću sigurnosti prestalo je biti predmet rasprave nakon savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde donesenog 21. juna 1971. u vezi s pitanjem Namibije (Izvještaji ICJ-a, 1971, stranica 16)&quot;.&lt;ref&gt;[http://legal.un.org/repertory/art24/english/rep_supp6_vol3_art24_e.pdf See Note 2 on page 1 of Sup. 6, vol. 3, Article 24]&lt;/ref&gt;

Prilikom vršenja svojih ovlaštenja, Vijeće sigurnosti rijetko se trudi da citira određeni član ili članove Povelje UN-a na kojima se zasnivaju njegove odluke. U slučajevima kada se nijedan ne spomene, potrebno je ustavno tumačenje.&lt;ref&gt;Pogledajte Repertoar prakse organa Ujedinjenih nacija, uvodna napomena o sadržaju i rasporedu VIII poglavlja [https://www.un.org/Depts/dpa/repertoire/46-51/46-51_08.pdf]&lt;/ref&gt; Ovo ponekad predstavlja dvosmislenost u pogledu toga šta se smatra &quot;odlukom&quot; za razliku od &quot;preporuke&quot;.&lt;ref&gt;Schweigman, David &quot;The authority of the Security Council under Chapter VII of the UN Charter&quot;. 2001. Martinus Nijhoff Publishers: The Hague&lt;/ref&gt;

Ako Vijeće sigurnosti ne može postići konsenzus ili glasanje o rezoluciji, njegovi članovi mogu odlučiti da umjesto Rezolucije izdaju neobavezujuću predsjedničku izjavu. Ona se usvajaju konsenzusom. Namijenjena su vršenju političkog pritiska - upozorenju da Vijeće obraća pažnju i da mogu uslijediti daljnje akcije.

Saopštenja za javnost obično prate i rezolucije i predsjedničke izjave, noseći tekst dokumenta koji je usvojilo tijelo, kao i neke objašnjenja. Mogu se objaviti i nezavisno, nakon značajnog sastanka.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1420}}
* [https://www.un.org/securitycouncil/content/resolutions Službena web stranica Vijeća sigurnosti UN-a koja uključuje puni tekst svih rezolucija]
* [http://research.un.org/en/docs/find/resolutions Kako pronaći rezolucije Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti i zapise o glasanju]

{{Ujedinjene nacije}}
{{Povelja UN-a}}

[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>nzu7nrd4dawh3ilrxurbchb167tkyl6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536274</id>
    <revision>
      <id>3925217</id>
      <parentid>3914962</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14322" sha1="bghafofosnyq5hadkwky1fosivefiyy" xml:space="preserve">'''Rezolucija Ujedinjenih nacija''' formalni je tekst koji usvaja tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). Iako bilo koje tijelo UN-a može izdavati rezolucije, u praksi većinu rezolucija izdaje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ili [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]], u obliku [[rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|rezolucija Vijeća sigurnosti]] i [[rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine]].

== Pravni status ==
=== Rezolucije Generalne skupštine ===
{{Glavni|Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija}}
Osim onih koje se tiču ​​budžetskih pitanja UN-a i uputa nižim tijelima UN-a, rezolucije Generalne skupštine nisu obavezujuće.&lt;ref name=&quot;ask.un.org&quot;&gt;{{Cite web|title=What is the difference between a resolution and a decision? – Ask DAG!|url=https://ask.un.org/faq/14484|access-date=4. 10. 2021|publisher=United Nations|language=en}}&lt;/ref&gt; Web stranica UN-a opisuje rezolucije Generalne skupštine kao izraz stavova država članica i kao pravno neobavezujuće za države članice.&lt;ref name=&quot;ask.un.org&quot; /&gt;

Članovi 10. i 14. [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] nazivaju rezolucije Generalne skupštine &quot;preporukama&quot;; preporučljiva priroda rezolucija Generalne skupštine više puta je naglašena od strane Međunarodnog suda pravde.&lt;ref&gt;Sergei A. Voitovich, ''International Economic Organizations in the Internatio xczcnal Legal Process'', str. 95. Martinus Nijhoff Publishers, 1995. {{ISBN|0-7923-2766-7}}&lt;/ref&gt;

=== Rezolucije Vijeća sigurnosti ===
{{Glavni|Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija}}
Prema članu 25. [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje]], države članice UN-a su obavezne da sprovode &quot;odluke Vijeća sigurnosti u skladu sa ovom Poveljom&quot;.

[[Međunarodni sud pravde]] (ICJ) – također nazvan &quot;Svjetski sud&quot;, najviši sud koji se bavi [[Međunarodno pravo|međunarodnim pravom]] – u savjetodavnom mišljenju o pitanju [[Namibija|Namibije]] 1971. tvrdio je da su sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a pravno obavezujuće.&lt;ref&gt;[http://www.icj-cij.org/docket/files/53/5594.pdf ''Legal Consequences for States of the Continued Presence of South Africa in Namibia (South West Africa) notwithstanding Security Council Resolution 276 (1970)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150908063122/http://www.icj-cij.org/docket/files/53/5594.pdf |date=8. 9. 2015 }}, [[Savjetodavno mišljenje]] od 21. juna 1971. u paragrafima 87-116, posebno 113: &quot;Tvrdi se da se Član 25 Povelje primjenjuje samo na mjere sprovođenja usvojene prema Poglavlju VII Povelje. U Povelji nije moguće pronaći nikakvu podršku za ovo gledište. Član 25. nije ograničen na odluke u vezi sa mjerama sprovođenja, već se primjenjuje na &quot;odluke Vijeća sigurnosti&quot; usvojene u skladu s Poveljom. Štaviše, taj Član nije smješten u Poglavlju VII, već odmah nakon Člana 24. u onom dijelu Povelje koji se bavi funkcijama i ovlaštenjima Vijeća sigurnosti. Ako bi se Član 25. odnosio isključivo na odluke Vijeća sigurnosti u vezi sa mjerama sprovođenja prema članovima 41. i 42. Povelje, odnosno ako bi samo takve odluke imale obavezujući učinak, onda bi Član 25. bio suvišan, budući da je taj učinak osiguran članovima 48. i 49. Povelje.&quot;&lt;/ref&gt; Neki glasovi, međutim,&lt;ref name=&quot;Frowein&quot;&gt;&quot;Međunarodni sud pravde zauzeo je stav u Savjetodavnom mišljenju o Namibiji da se član 25. Povelje, prema kojem se odluke Vijeća sigurnosti moraju provoditi, ne primjenjuje samo u odnosu na poglavlje VII. Umjesto toga, sud smatra da se tekst rezolucije treba pažljivo analizirati prije nego što se može izvući zaključak o njenom obavezujućem učinku. Sud čak pretpostavlja da je član 25. možda dao posebna ovlaštenja Vijeću sigurnosti. Sud govori o &quot;ovlaštenjima prema članu 25&quot;. Međutim, vrlo je sumnjivo da li se ovaj stav može održati. Kao što je Sir Gerald Fitzmaurice istakao u svom izdvojenom mišljenju: &quot;Ako, prema relevantnom poglavlju ili članu Povelje, odluka nije obavezujuća, član [69/70] 25. je ne može učiniti takvom. Ako bi učinak tog člana automatski učinio sve odluke Vijeća sigurnosti obavezujućim, onda bi riječi 'u skladu s ovom Poveljom' bile sasvim suvišne&quot;. U praksi, Vijeće sigurnosti ne djeluje na osnovu shvatanja da su njegove odluke izvan poglavlja VII obavezujuće za dotične države. Zaista, kao što formulacija poglavlja VI jasno pokazuje, neobavezujuće preporuke su ovdje opšte pravilo.&quot; Frowein, Jochen Abr. Völkerrecht – Menschenrechte – Verfassungsfragen Deutschlands und Europas, Springer, 2004, {{ISBN|3-540-23023-8}}, str. 58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;De Wet, Erika. ''The Chapter VII Powers of the United Nations Security Council'', Hart Publishing, 2004, {{ISBN|1-84113-422-8}}, str. 39-40. &quot;Dozvoljavanje Vijeću sigurnosti da usvoji obavezujuće mjere prema Poglavlju VI potkopalo bi strukturnu podjelu nadležnosti predviđenu Poglavljima VI i VII. Čitav cilj odvajanja ovih poglavlja je razlikovanje između dobrovoljnih i obavezujućih mjera. Dok je specifično rješavanje sporova koje predviđa prvo poglavlje zasnovano na saglasnosti stranaka, obavezujuće mjere u smislu Poglavlja VII karakterizira odsustvo takve saglasnosti. Daljnji pokazatelj neobavezujuće prirode mjera preduzetih u smislu Poglavlja VI je obaveza članica Vijeća sigurnosti koje su stranke u sporu da se suzdrže od glasanja kada se usvajaju rezolucije prema Poglavlju VI. Ne postoji slična obaveza u pogledu obavezujućih rezolucija usvojenih prema Poglavlju VII... Ako se ovo obrazloženje primijeni na mišljenje o &quot;Namibiji&quot;, odlučujuća stvar je da nijedan od članova Poglavlja VI ne olakšava usvajanje vrste obavezujućih mjera koje je usvojilo Vijeće sigurnosti u Rezoluciji 276(1970)... Rezolucija 260(1970) je zaista usvojena u smislu Poglavlja VII, iako se MSP potrudio da ostavi suprotan utisak.&quot;&lt;/ref&gt; brane stav da treba napraviti razliku između rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojenih prema &quot;Poglavlju VII&quot; Povelje UN-a, koje su pravno obavezujuće, i onih usvojenih prema &quot;Poglavlju VI&quot; Povelje UN-a, koje nisu obavezujuće; međutim, u praksi rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija rijetko eksplicitno navode da li se usvajaju na osnovu Poglavlja VI ili VII Povelje UN-a.

''Repertoar prakse organa Ujedinjenih nacija'', pravna publikacija UN-a, navodi da su tokom Konferencije Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji, koja se sastala u [[San Francisco|San Franciscu]] 1945, pokušaji da se obaveze članica prema članu 25. Povelje ograniče na one odluke koje je Vijeće donijelo u vršenju svojih specifičnih ovlaštenja prema Poglavljima VI, VII i VIII Povelje, propali. U to vrijeme je navedeno da te obaveze također proizlaze iz ovlaštenja dodijeljenog Vijeću prema članu 24. (1) da djeluje u ime članica dok istovremeno vrši svoju odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.&lt;ref&gt;See page 5, The Repertory of Practice of United Nations Organs, Extracts Relating to Article 25 [http://legal.un.org/repertory/art25/english/rep_supp5_vol2-art25_e.pdf#pagemode=none]&lt;/ref&gt; Član 24, tumačen u ovom smislu, postaje izvor ovlaštenja na koji se može osloniti za rješavanje situacija koje nisu obuhvaćene detaljnijim odredbama u sljedećim članovima.&lt;ref&gt;see The Repertory of Practice of United Nations Organs, Extracts Relating to Article 24, [http://legal.un.org/repertory/art24.htm]&lt;/ref&gt; Repertoar o članu 24. kaže: &quot;Pitanje da li član 24. daje opšta ovlaštenja Vijeću sigurnosti prestalo je biti predmet rasprave nakon savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde donesenog 21. juna 1971. u vezi s pitanjem Namibije (Izvještaji ICJ-a, 1971, stranica 16)&quot;.&lt;ref&gt;[http://legal.un.org/repertory/art24/english/rep_supp6_vol3_art24_e.pdf See Note 2 on page 1 of Sup. 6, vol. 3, Article 24]&lt;/ref&gt;

== Struktura rezolucije ==
Rezolucije Ujedinjenih nacija slijede uobičajeni format. Svaka rezolucija ima tri dijela: naslov, preambularne klauzule i operativne klauzule. Cijela rezolucija sastoji se od jedne duge rečenice, sa zarezima i tačka-zarezima kroz cijelu rečenicu, i samo jednom tačkom na samom kraju. Naslov sadrži naziv tijela koje izdaje rezoluciju (bilo da je to [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]], pomoćni organ Generalne skupštine ili bilo koja druga organizacija koja izdaje rezoluciju), koja služi kao subjekat rečenice; preambularne klauzule (također se nazivaju preambularne fraze) koje ukazuju na okvir kroz koji se problem posmatra, kao što to čini [[preambula]] u drugim dokumentima; i operativne klauzule (također se nazivaju operativne fraze) u kojima tijelo ocrtava tok djelovanja koji će poduzeti kroz logičan slijed sekvencijalno numerisanih operativnih klauzula (ako je to Vijeće sigurnosti ili organ UN-a koji donosi politiku unutar UN-a) ili preporučuje da se poduzme (u mnogim rezolucijama Vijeća sigurnosti i za sva druga tijela kada djeluju izvan UN-a). Svaka operativna klauzula poziva na određenu akciju.

Posljednja operativna klauzula, barem u Vijeću sigurnosti, gotovo uvijek je &quot;Odlučuje [ili Rješava] da ostane u toku s tim pitanjem&quot; (ponekad se mijenja u &quot;aktivno se bavi&quot;). Obrazloženje iza ovog običaja je donekle nejasno, ali čini se da predstavlja garanciju da će dotično tijelo razmotriti temu obrađenu u rezoluciji u budućnosti ako to bude potrebno. U slučaju rezolucija Vijeća sigurnosti, ona se može koristiti s nadom da će se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija zabraniti sazivanje &quot;hitne posebne sjednice&quot; o bilo kojim neriješenim pitanjima,&lt;ref&gt;[http://www.greenpeace.org/international/news/us-to-un-butt-out ''US to UN: Butt out''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806185557/https://www.greenpeace.org/international/news/us-to-un-butt-out |date=6. 8. 2020 }}, GreenPeace.org, 10 April 2003&lt;/ref&gt; prema odredbama rezolucije &quot;Ujedinjenje za mir&quot;, zbog odredbe Povelje u članu 12. da: &quot;Dok Vijeće sigurnosti vrši u vezi s bilo kojim sporom ili situacijom funkcije koje su mu dodijeljene ovom Poveljom, Generalna skupština neće davati nikakve preporuke u vezi s tim sporom ili situacijom.&quot;

Preambularne i operativne klauzule gotovo uvijek počinju glagolima, ponekad modificiranim prilozima, a zatim se nastavljaju onim što tijelo odluči staviti; prva riječ je uvijek ili kurzivom ili podvučena. Međutim, preambularne klauzule nisu numerisane, završavaju zarezima i ponekad počinju pridjevima; operativne klauzule su numerisane, završavaju tačkom-zarezom (osim posljednje, koja završava tačkom) i nikada ne počinju pridjevima.

Naziv tijela koje je izdalo odluku može se premjestiti s mjesta iznad preambularnih klauzula na mjesto ispod njih; odluka o tome je uglavnom stilska, a rezolucija i dalje sadrži koherentnu rečenicu.

== Vrste ==
Rezolucije Ujedinjenih nacija mogu biti i suštinske i proceduralne rezolucije.

Osim toga, rezolucije se mogu klasificirati prema organu u kojem potiču, npr:

* [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]]

== Ujedinjenje za mir ==
Kao način rješavanja zastoja u Vijeću sigurnosti uzrokovanog vetom jedne ili više od pet stalnih (P5) članica Vijeća sigurnosti, Generalna skupština je na nagovor Sjedinjenih Američkih Država usvojila [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 377 (V)|Rezoluciju 377]], rezoluciju &quot;Ujedinjenje za mir&quot;. Ova Rezolucija navodi da kada Vijeće sigurnosti, zbog nedostatka jednoglasnosti među svojim P5 članicama, ne djeluje kako je potrebno za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, Generalna skupština će odmah razmotriti to pitanje i može izdati odgovarajuće preporuke članicama Ujedinjenih nacija za kolektivne mjere, uključujući upotrebu oružane sile kada je to potrebno, kako bi se održao ili obnovio međunarodni mir i sigurnost.&lt;ref name=&quot;UN_ARES377V&quot;&gt;{{UN document |docid=A-RES-377(V) |type=Resolution| body=General Assembly |accessdate=4. 12. 2021 |date=3. 11. 1950}}&lt;/ref&gt; Predviđajući potrebu za brzim djelovanjem, Rezolucija 377 je također stvorila mehanizam &quot;Hitne specijalne sjednice&quot; (ESS).&lt;ref name=&quot;UNGAESSs&quot;&gt;[https://www.un.org/ga/sessions/emergency.shtml UN General Assembly Emergency Special Sessions. UN.org.]&lt;/ref&gt; Pristup &quot;Ujedinjenje za mir&quot; u rješavanju međunarodnih sukoba i kriza Generalna skupština je nekoliko puta koristila, uključujući rješavanje sukoba u Koreji 1951, na Bliskom istoku 1956. i nedavno u Ukrajini (od 2022).&lt;ref&gt;Journal of Conflict and Security Law, Andrew J. Carswell, [https://doi.org/10.1093/jcsl/krt016 &quot;Unblocking the UN Security Council: The ''Uniting for Peace Resolution''&quot;] vol. 18, iss. 3, Winter 2013, str. 453–480&lt;/ref&gt;

== Implementacija ==
Sprovođenje rezolucija zavisi od moćnijih država članica Ujedinjenih nacija i iz tog razloga mnoge rezolucije, uključujući i brojne rezolucije Vijeća sigurnosti, ostale su neimplementirane. Rezolucije protiv saveznika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] čine daleko najveći dio neimplementiranih rezolucija UN-a, prema pregledu mnogih decenija diplomatskog dosijea koji je proveo stručnjak za međunarodne odnose [[Stephen Zunes]]. Američki saveznik [[Izrael]] i članica [[NATO]]-a [[Turska]] krše preko desetak rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.&lt;ref&gt;LA Times, 17 October 2002 [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2002-oct-17-fg-resolution17-story.html &quot;U.N. Resolutions Frequently Violated&quot;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Foreign Policy in Focus, 1 October 2002 [https://fpif.org/united_nations_security_council_resolutions_currently_being_violated_by_countries_other_than_iraq/ &quot;United Nations Security Council Resolutions Currently Being Violated by Countries Other than Iraq&quot;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eurasia Review, 28 March 2021 [https://www.eurasiareview.com/28032021-violation-of-un-resolutions-is-not-uncommon-oped/ &quot;Violation of UN Resolutions Is Not Uncommon – OpEd&quot;]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Rezolucije Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>bghafofosnyq5hadkwky1fosivefiyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neobavezujuća rezolucija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536294</id>
    <revision>
      <id>3925216</id>
      <parentid>3915069</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2997" sha1="ryw0crvs5nj1josvqg41kssaazafyji" xml:space="preserve">'''Neobavezujuća rezolucija''' jest [[Prijedlog (parlamentarna procedura)|prijedlog]] koji usvaja [[Skupština|tijelo za raspravu]], a koji ne donosi [[zakon]] ili materijalno pravilo, već se jednostavno koristi da se stave do znanja mišljenja tog tijela u vezi s određenom činjenicom ili događajem.

Ova vrsta rezolucije se često koristi za izražavanje odobrenja ili neodobravanja tijela o nečemu o čemu inače ne može glasati,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.alternet.org/waroniraq/47539/ | date=15. 2. 2007 | title=It's Way Too Late for Nonbinding Resolutions on Iraq | last=Holland | first=Joshua | publisher=AlterNet | access-date=17. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; zbog toga što se tim pitanjem bavi druga [[jurisdikcija]] ili je zaštićeno [[Ustav]]om. Primjer bi bila rezolucija o podršci nacionalnim trupama u borbi, koja nema [[Pravo|pravnu]] težinu, ali se usvaja radi [[Moralna podrška|moralne podrške]].

== Upotreba ==
Neobavezujuće rezolucije su obično specifične [[Jednostavna rezolucija|jednostavne]] ili [[istovremene rezolucije]] koje se ne prenose izvršnoj vlasti na potpisivanje u zakon.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.seattlepi.com/national/1153AP_US_Iraq_Nonbinding.html | title=What's a nonbinding resolution? | date=3. 2. 2007 | access-date=17. 2. 2007 | author=The Associated Press | author-link=Associated Press | publisher=nwsource.com}} {{Dead link|date=oktobar 2010|bot=H3llBot}}&lt;/ref&gt; Ove rezolucije se razlikuju od čisto istovremenih rezolucija (koje se koriste za različite proceduralne zahtjeve kao što je odgađanje sjednica) po tome što su osmišljene da formalno izraze, dokumentuju mišljenja, a ne da pokrenu proces.

Ove rezolucije nude sredstvo izabranim zvaničnicima da javno iznesu zabrinutost svojih birača&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.cbsnews.com/blogs/2006/06/16/publiceye/entry1723490.shtml | title=Why A Non-Binding Resolution Gets A Lot of Attention | access-date=17. 2. 2007 | publisher=cbsnews.com | date=16. 6. 2006 | first=Hillary | last=Profita}}&lt;/ref&gt; i pomno ih prate glavni mediji. Osim toga, ove rezolucije se mogu koristiti za iznošenje stava zakonodavnog tijela, prikazujući pregled načina glasanja o budućem zakonodavstvu i raspodjeli budžeta.

== Značajne historijske upotrebe ==
=== Ujedinjene nacije ===
{{Glavni|Rezolucija Ujedinjenih nacija|Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija}}
Sve rezolucije [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] koje se ne odnose na interna pitanja UN-a (kao što su struktura UN-a ili stvaranje agencija UN-a) su inherentno i eksplicitno (u [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelji Ujedinjenih nacija]]) neobavezujuće.
[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ima ovlaštenje da donosi i obavezujuće i neobavezujuće rezolucije; da li je rezolucija obavezujuća zavisi od toga na osnovu kojeg dijela Povelje je donesena.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rezolucije]]</text>
      <sha1>ryw0crvs5nj1josvqg41kssaazafyji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536299</id>
    <revision>
      <id>3925215</id>
      <parentid>3916800</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6420" sha1="e5kbyfj8u0qv4tcoyqnh7jh41buisu6" xml:space="preserve">{{Infokutija praznik
| naziv praznika = Dan Ujedinjenih nacija
| vrsta          = međunarodni
| slika          = Flag of United Nations.svg
| veličina_slike = 
| opis_slike     = 
| službeni_naziv = 
| nadimak        = 
| praznik_u      = 
| značenje       = 
| početak        = 24. oktobar
| kraj           = 24. oktobar
| datum          = 
| trajanje       = 
| proslave       = 
| običaji        = 
| povezan_sa     = [[Svjetski dan razvoja informatike]]
}}
'''Dan Ujedinjenih nacija''' godišnji je komemorativni dan, koji odražava službeno stvaranje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 24. oktobra 1945. Godine 1947, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] proglasila je 24. oktobar, godišnjicu [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], &quot;da bude posvećen upoznavanju ljudi svijeta s ciljevima i dostignućima Ujedinjenih nacija i sticanju njihove podrške za&quot; njihov rad.&lt;ref name=&quot;UN_ARES168II&quot;&gt;{{UN document |docid=A-RES-168(II) |type=Resolution |body=General Assembly |session=2 |resolution_number=168 |access-date=24. 10. 2008|date=31. 10. 1947|title=United Nations Day}}&lt;/ref&gt;

Godine 1971, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je dodatnu rezoluciju (Rezolucija Ujedinjenih nacija 2782) kojom se proglašava Dan Ujedinjenih nacija [[Međunarodni praznici|međunarodnim praznikom]] i preporučuje da ga države članice Ujedinjenih nacija obilježavaju kao [[državni praznik]].&lt;ref name=&quot;UN_ARES2782XXVI&quot;&gt;{{UN document |docid=A-RES-2782(XXVI) |type=Resolution |body=General Assembly |session=-1 |resolution_number=2782 |access-date=24. 10. 2008|title=Proclamation of United Nations Day as an international holiday|date=6. 12. 1971}}&lt;/ref&gt;

== Dan saveznika u Drugom svjetskom ratu ==
Prvi događaj pod nazivom &quot;Dan Ujedinjenih nacija&quot; bio je dan solidarnosti i vojnih parada [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznika u Drugom svjetskom ratu]] koji je pokrenuo američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]], vezan za [[Dan američke zastave]] 14. juna 1942, šest mjeseci nakon [[Deklaracija Ujedinjenih nacija|Deklaracije Ujedinjenih nacija]]. Obilježen je u [[New York]]u kao parada &quot;New York u ratu&quot;, u Londonu, te od sovjetske i kineske vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.historytoday.com/dan-plesch/united-nations-free-worlds-great-parade|title=The United Nations: The Free World's Great Parade|last=Plesch|first=Dan|date=6. 6. 2010|work=History Today|issue=6|volume=60}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://archives.chicagotribune.com/1942/06/14/page/5/article/london-decked-with-flags-for-united-nations|title=London Decked with Flags for United Nations - Other Countries Prepare to Celebrate|date=14. 6. 1942|work=Chicago Tribune|page=5|access-date=28. 7. 2026|archive-date=7. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907123010/http://archives.chicagotribune.com/1942/06/14/page/5/article/london-decked-with-flags-for-united-nations/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=OHocBgAAQBAJ&amp;pg=PA5|title=Wartime Origins and the Future United Nations|last1=Plesch|first1=Dan|last2=Weiss|first2=Thomas G.|date=9. 1. 2015|publisher=Routledge|isbn=9781134668731|pages=5|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xWS1yEucBfAC&amp;pg=PT129|title=One World, Big Screen: Hollywood, the Allies, and World War II|last=Bennett|first=M. Todd|date=1. 11. 2012|publisher=UNC Press Books|isbn=9780807837467|pages=113|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=udEqAAAAQBAJ&amp;pg=PT168|title=The End of the Beginning|last=Churchill|first=Sir Winston S.|date=1. 4. 2013|publisher=RosettaBooks|isbn=9780795331787|pages=168|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O_oGDAAAQBAJ&amp;pg=PT48|title=Dilemmas of Internationalism: The American Association for the United Nations and US Foreign Policy, 1941-1948|last=Johnstone|first=Andrew|date=22. 4. 2016|publisher=Routledge|isbn=9781317150541|language=en}}&lt;/ref&gt;

Obilježavan je tokom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1942. do 1944. Prije osnivanja UN-a, nije bio direktno povezan sa sadašnjim međunarodnim obilježavanjem.

== Obilježavanje ==
Dan UN-a tradicionalno se obilježava širom svijeta sastancima, diskusijama i izložbama o dostignućima i ciljevima organizacije. Godine 1971. Generalna skupština preporučila je da države članice obilježavaju ovaj praznik kao državni praznik.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Waitzman |first=Eren |date=6. 7. 2026 |title=United Nations Day: The UK and the UN |url=https://lordslibrary.parliament.uk/research-briefings/lln-2019-0123/ |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko međunarodnih škola širom svijeta također bi slavilo raznolikost svog studentskog tijela na Dan Ujedinjenih nacija (iako se događaj ne slavi nužno 24. oktobra). Proslave često uključuju večernji program kulturnih predstava i sajam hrane, gdje je dostupna hrana iz cijelog svijeta.

Na Dan Ujedinjenih nacija 1951, [[Poštanska uprava Ujedinjenih nacija]] izdala je prve poštanske marke UN-a, koje su izdate u američkim dolarima u [[Sjedište Ujedinjenih nacija|Sjedištu Ujedinjenih nacija]] u New Yorku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unstamps.org/about-unpa/history/|title=History - UN Stamps|website=unstamps.org|access-date=26. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], predsjednik je svake godine izdavao proglas za Dan Ujedinjenih nacija od 1948. do 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=87177|title=Harry S. Truman: Proclamation 2811—United Nations Day, 1948|website=www.presidency.ucsb.edu|access-date=29. 10. 2017|archive-date=29. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171029233648/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=87177|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Proclamations |url=https://www.federalregister.gov/presidential-documents/proclamations/donald-trump/2025 |access-date=25. 1. 2026 |website=Federal Register |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Kosovo|Kosovu]], kojim upravlja Privremena administrativna misija, Dan Ujedinjenih nacija je zvanični neradni dan.

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.un.org/en/observances/un-day Dan Ujedinjenih nacija]

{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Praznici Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Praznici u oktobru]]</text>
      <sha1>e5kbyfj8u0qv4tcoyqnh7jh41buisu6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Državni praznik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536357</id>
    <revision>
      <id>3925211</id>
      <parentid>3915305</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:55:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6377" sha1="2q9y78udhc8lypyysdhcviso2et3r7u" xml:space="preserve">[[File:Frecce Tricolori 2022.jpg|thumb|[[Trikolori]], sa tragom dima koji predstavlja nacionalne boje [[Italija|Italije]], iznad [[Spomenik Viktoru Emanuelu II.|spomenika Viktoru Emanuelu II]] u Rimu tokom proslave Feste della Repubblica, italijanskog državnog praznika i Dana nacionalnosti Italije&lt;ref name=&quot;calendario&quot;&gt;{{cite web|url=http://calendario.eugeniosongia.com/feste.htm|title=Le feste mobili. Feste religiose e feste civili in Italia|access-date=29. 12. 2022|language=it}}&lt;/ref&gt;]]

'''Državni praznik''', '''nacionalni praznik''', '''savezni praznik''' ili '''zakonski praznik''' jest praznik koji je generalno utvrđen zakonom i obično je neradni dan tokom godine.

== Vrste ==
=== Građanski praznik ===
Građanski praznik, također poznat kao radni praznik, je dan koji je [[Pravo|zakonski]] priznat i slavi se kao praznik u određenoj [[Suverena država|suverenoj državi]] ili [[Jurisdikcija|jurisdikcijskoj]] podjedinici takve, npr. države ili [[Pokrajina|pokrajine]]. Obično je to dan koji je [[zakonodavna vlast]], [[parlament]], [[kongres]] ili [[Monarh (titula)|suveren]] proglasio [[Zakon|statutom]], [[Edikt|ukazom]] ili [[dekret]]om neradnim danom kada su službeni [[Vlada|organi vlasti]], poput [[Sud|sudskog sistema]], zatvoreni. U [[Federacija|saveznim državama]] mogu postojati i različiti praznici za konstitutivne države ili pokrajine, kao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje se praznici koje je utvrdila savezna vlada nazivaju saveznim praznicima. Takvi dani mogu, ali i ne moraju biti uračunati u izračunavanje [[Zastara|zastare]] u pravnim radnjama i obično su dani kada roditeljima koji nemaju starateljstvo daju naizmjenične posjete ili pristup svojoj djeci iz prethodnog braka ili veze prema rasporedu roditeljstva.

Termin se također može koristiti za razlikovanje dana koji se mogu slaviti kao sekularni praznici, a ne kao vjerski praznici, kao što je proslava [[Nova godina|Nove godine]] 1. januara (gregorijanski kalendar) i 14. januara (julijanski kalendar) u određenim istočnim pravoslavnim kršćanskim zemljama poput Rusije.

== Državni praznici ==
U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], državni praznici su dani utvrđeni kao državni praznici u zakonu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Pyper |first=Douglas |date=18. 12. 2015 |title=Bank and public holidays |url=https://researchbriefings.parliament.uk/ResearchBriefing/Summary/SN06170 |website=Research briefings - UK Parliament |access-date=27. 12. 2022 |archive-date=16. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216071930/https://researchbriefings.parliament.uk/ResearchBriefing/Summary/SN06170 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] i [[Vels]]u, [[Veliki petak]] i [[Božić]] poznati su kao praznici običajnog prava, jer se slave po običaju od pamtivijeka.&lt;ref name=&quot;TUC&quot;&gt;{{cite web |date=22. 5. 2007 |title=Bank Holiday Fact File |url=http://www.tuc.org.uk/extras/bankholidays.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130603185926/http://www.tuc.org.uk/extras/bankholidays.pdf |archive-date=3. 6. 2013 |access-date=12. 1. 2010 |publisher=TUC}}&lt;/ref&gt; Državni praznici uvedeni su krajem 19. stoljeća kako bi se radnička prava koja građani imaju na praznike običajnog prava proširila na četiri dodatna dana.&lt;ref name=&quot;TUC&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{EB1911|inline=1|wstitle=Bank Holidays|volume=3|page=320}}&lt;/ref&gt;

U [[Irska|Irskoj]] se državni praznici ponekad kolokvijalno nazivaju &quot;državni praznici&quot;.

Bosna i Hercegovina nema jedinstven sistem državnih praznika koji se primjenjuje na cijeloj teritoriji države. Umjesto toga, neradni dani i praznici uređeni su zakonima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Brčko distrikt]]a, zbog čega se pojedini praznici obilježavaju različito. Neki praznici, poput Dana nezavisnosti (1. mart) i Dana državnosti Bosne i Hercegovine (25. novembar),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/dan-drzavnosti-bih-neradni-dan-9144|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Dan državnosti BiH neradni dan|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; obilježavaju se prvenstveno u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok Republika Srpska ima vlastiti zakon o praznicima i obilježava drugačiji skup praznika. Međunarodni praznik rada (1. i 2. maj) jedan je od rijetkih praznika koji se obilježava kao neradni dan u oba entiteta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/fmrsp-neradni-dani-povodom-prvog-maja-medunarodnog-praznika-rada|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} FMRSP: Neradni dani povodom Prvog maja, Međunarodnog praznika rada|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaji ==
Glavna društvena funkcija državnih praznika je koordinacija slobodnog vremena. Ova koordinacija ima troškove, kao što su gužve i prenatrpanost (u rekreacijskim objektima, u transportnim sistemima) i koristi (lakše je ljudima organizovati društvene događaje).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Merz |first=Joachim |last2=Osberg |first2=Lars |date=1. 4. 2006 |title=Keeping in Touch: A Benefit of Public Holidays |url=https://papers.ssrn.com/abstract=898594 |journal=IZA Discussion Paper|via=SSRN |language=en |location=Rochester, NY}}&lt;/ref&gt;

Državni praznici predstavljaju važan dio [[Izgradnja nacije|izgradnje nacije]] i postaju važni simboli nacije. Oni mogu izgraditi i legitimizirati naciju i namijenjeni su podsticanju nacionalnog jedinstva, društvene kohezije i narodne identifikacije. Oni pružaju nacionalnim vladama godišnje prilike za jačanje statusa nacije.

[[Sabine Marschall]] tvrdi da se državni praznici mogu smatrati mjestima sjećanja, koja čuvaju posebne prikaze historijskih događaja i određenih nacionalnih ili javnih heroja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Marschall |first=Sabine |date=januar 2013 |title=Public holidays as ''lieux de mémoire'': nation-building and the politics of public memory in South Africa |url=http://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/23323256.2013.11500039 |journal=[[Anthropology Southern Africa]] |language=en |volume=36 |issue=1-2 |pages=11–21 |doi=10.1080/23323256.2013.11500039 |issn=2332-3256|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Državni praznici|*]]</text>
      <sha1>2q9y78udhc8lypyysdhcviso2et3r7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536435</id>
    <revision>
      <id>3925198</id>
      <parentid>3917839</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111672" sha1="t5qaefu6wiuq911i6xtbctkx68f2rmi" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Radio Slobodna Evropa&lt;br /&gt;Radio Sloboda
| izvorno_ime                = 
| slika                      = RFERL primary brandmark.svg
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Logo
| karta                      = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg
| veličina_karte             = 
| opis_karte                 = 
| skraćenica                 = RFE/RL
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = {{Plainlist|
* 1949. (Radio Free Europe)
* 1953. (Radio Liberty)
* 1976. (spajanje)
}}
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = Neprofitna organizacija&lt;ref&gt;{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ecoi_RFERL_Source&quot;&gt;{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| status                     = Aktivna
| cilj                       = Radiodifuzni medij
| glavno_sjedište            = [[Prag]], [[Češka]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}}
| područje_utjecaja          = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok
| članstvo                   = 
| jezik                      = {{Plainlist|
* [[Engleski jezik|Engleski]]
* [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi
}}
| generalni_sekretar        = 
| lider_vrsta1               = Predsjednik
| lider_ime1                 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]&lt;ref name=&quot;RFERL_About&quot;&gt;{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| lider_vrsta2               = Potpredsjednica i šefica vijesti
| lider_ime2                 = Nicola Careem&lt;ref name=&quot;RFERL_About&quot; /&gt;
| lider_vrsta3               = Generalni pravni savjetnik/sekretar
| lider_ime3                 = Benjamin Herman&lt;ref name=&quot;RFERL_About&quot; /&gt;
| lider_vrsta4               = Vlasnik
| lider_ime4                 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM)
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| ključne_osobe              = 
| glavni_organ               = 
| budžet                     = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)&lt;ref name=&quot;RFERL_About&quot; /&gt;
| broj_zaposlenih            = &gt;1700&lt;ref name=&quot;RFERL_About&quot; /&gt;
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.rferl.org}}
}}
'''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;Atlantic_SoftPower_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT_RFE_2025&quot;&gt;{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;France24_RFE_2025&quot;&gt;{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MoscowTimes_RFE_2024&quot;&gt;{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao &quot;nepoželjnu&quot; organizaciju. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT_Facebook_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države&lt;ref name=&quot;RFERL_WhereWeWork&quot;&gt;{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika.

Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],&lt;ref name=&quot;Uttaro_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&amp;context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Puddington_Hoover_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],&lt;ref name=&quot;Prados_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Meyer_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi.

RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]].

[[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].&lt;ref name=&quot;Reuters_VOA_Leave_2025&quot;&gt;{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.&lt;ref name=&quot;RFERL_USAGM_Lawsuit_2025&quot;&gt;{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Folkenflik_NPR_2025&quot;&gt;{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Meyer_2000&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Chernobrov_Briant_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kasprzak_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;iCrowdNewswire_RFA_2022&quot;&gt;{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao &quot;medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom&quot;.&lt;ref name=&quot;StateMediaMonitor_USAGM_2026&quot;&gt;{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;StateMediaMonitor_Typology_2026&quot;&gt;{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rana historija ==

=== Radio Slobodna Evropa ===
[[Datoteka:Newsroom Radio Free Europe.jpg|mini|desno|300px|Redakcija Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu, 1994.]]
Radio Slobodna Evropa osnovao je 1949. u [[New York]]u [[Nacionalni odbor za slobodnu Evropu]] (NCFE), antikomunistička organizacija koju je, uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], formirao [[Allen Dulles]].&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Puddington |first=Arch |year=2000 |title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=Lexington |publisher=University Press of Kentucky |isbn=978-0-8131-2158-1 |url=https://archive.org/details/broadcastingfree0000pudd/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weiner_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Weiner |first=Tim |year=2007 |title=Legacy of Ashes: The History of the CIA |location=London |publisher=Allen Lane |isbn=978-1-84614-046-4 |url=https://archive.org/details/legacyofasheshis0000wein_a4y7/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; RFE je do 1972. tajno finansirala CIA.&lt;ref name=&quot;Prados_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Meyer_2000&quot; /&gt; U prvim godinama rada opće smjernice uređivačke politike određivali su CIA i [[State Department]], dok je konačna uređivačka politika usaglašavana između predstavnika tih institucija i uredništva RFE-a.&lt;ref name=&quot;Hudson_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Hudson |first=John |date=2013 |title=U.S. Repeals Propaganda Ban, Spreads Government-Made News to Americans |journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2013/07/14/u-s-repeals-propaganda-ban-spreads-government-made-news-to-americans/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Radio Slobodna Evropa uživao je široku podršku javnosti zahvaljujući kampanji [[Križarski rat za slobodu]], koju je pokrenuo [[Dwight D. Eisenhower]].&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Tokom 1950. više od 16 miliona Amerikanaca potpisalo je Eisenhowerove &quot;Povelje slobode&quot; tokom promotivne turneje kroz više od dvadeset američkih gradova te doniralo 1.317.000 američkih dolara za proširenje rada RFE-a.&lt;ref name=&quot;Cummings_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Cummings |first=Richard H. |date=2008 |title=The ether war: hostile intelligence activities directed against Radio Free Europe, Radio Liberty, and the émigré community in Munich during the Cold War |journal=Journal of Transatlantic Studies |volume=6 |issue=2 |pages=168–182 |doi=10.1080/14794010802184374 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14794010802184374 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima novinara [[Sig Mickelson|Siga Mickelsona]], misija Nacionalnog odbora za slobodnu Evropu bila je pružanje podrške [[izbjeglica]]ma i stvaranje prostora u kojem će moći slobodno izražavati svoje stavove i objavljivati svoja djela, uz istovremeno upoznavanje s modernim svijetom.&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot;&gt;{{cite book |last=Mickelson |first=Sig |year=1983 |title=America's Other Voice: the Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=New York, NY |publisher=Praeger Publishers |isbn=978-0-03-063224-2 |url=https://archive.org/details/americasothervoi00mick |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; NCFE je svoje djelovanje podijelio na tri područja: odnose s zajednicama u [[egzil]]u, radijsko emitiranje i saradnju s američkom javnošću.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

Sjedinjene Američke Države finansirale su brojne projekte s ciljem suzbijanja utjecaja komunističke ideologije među intelektualcima u Evropi i zemljama u razvoju.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Radio Slobodna Evropa nastao je iz uvjerenja da će se [[Hladni rat]] prvenstveno voditi političkim, a ne vojnim sredstvima.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Američki kreatori vanjske politike, među kojima su bili [[George F. Kennan|George Kennan]] i [[John Foster Dulles]], smatrali su da je Hladni rat u suštini predstavljao [[rat ideja]]. Uspostavljanje radijskih stanica koje su emitovale program prema zemljama iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]] bilo je važan dio šire strategije psihološkog ratovanja.&lt;ref name=&quot;Cummings_2008&quot; /&gt;

RFE je organiziran po uzoru na [[Radio u američkom sektoru]] (RIAS), radijsku službu koju je finansirala američka vlada i koja je prvobitno bila namijenjena stanovnicima američkog sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]]. Prema riječima Archa Puddingtona, nekadašnjeg rukovodioca jednog od ureda RFE/RL-a, program RIAS-a pratili su i brojni stanovnici [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; U redakciji su gotovo isključivo radili njemački novinari, uz minimalan američki nadzor, što je slušaocima omogućavalo pristup slobodnijem i nezavisnijem izvoru informacija.

[[Datoteka:Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 04.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Radija Slobodne Evrope/Radija Sloboda u praškoj četvrti Hagibor, 2025.]]

NCFE je u januaru 1950. preuzeo bazu predajnika u [[Lampertheim]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a 4. jula iste godine RFE je emitirao prvi program na češkom jeziku namijenjen slušaocima u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt; Krajem 1950. RFE je počeo formirati profesionalnu redakciju sastavljenu od stranih novinara te je prerastao u mnogo više od &quot;glasnogovornika političkih emigranata&quot;.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Za svaki jezički servis angažirane su posebne novinarske ekipe, dok je razvijen sistem prikupljanja informacija osiguravao aktuelan sadržaj za emitiranje. Većina informacija dolazila je od dobro umreženih [[emigrant]]a, kao i iz razgovora s putnicima i osobama koje su prebjegle iz zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]]. RFE nije imao mrežu plaćenih agenata unutar zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]], a svoje je urede smjestio u područjima s brojnim emigrantskim zajednicama.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Organizacija je sistematski pratila štampu i radijske programe zemalja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], te stvarala opsežnu dokumentacijsku građu koja je kasnije postala vrijedan izvor informacija za brojne organizacije širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

Pored redovnog radijskog programa, RFE je provodio i posebne propagandne operacije tokom kojih su [[Propaganda bacanjem letaka iz zraka|letci]] distribuirani pomoću [[meteorološki balon|meteoroloških balona]]. Jedna od takvih akcija, pod nazivom Prospero, bila je usmjerena prema Čehoslovačkoj.&lt;ref name=&quot;RFERL_Balloons_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Using Balloons to Breach The Iron Curtain |url=http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713183909/http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-date=13. 7. 2011 |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Između oktobra 1951. i novembra 1956. nebom iznad [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] pušteno je više od 350.000 balona koji su nosili preko 300 miliona letaka, plakata, knjiga i drugog štampanog materijala.&lt;ref name=&quot;Cummings_2008&quot; /&gt; Sadržaj tih materijala bio je raznovrstan. Prema Archu Puddingtonu, uključivao je poruke podrške i ohrabrenja &quot;građanima koji trpe komunističku represiju&quot;, satirične kritike komunističkih režima i njihovih vođa, informacije o disidentskim pokretima i kampanjama za zaštitu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] te poruke solidarnosti američkog naroda sa stanovnicima istočnoevropskih država. Puddington navodi da je ovaj projekt služio i kao sredstvo za jačanje ugleda RFE-a kao nepristranog emitera.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

=== Radio Sloboda ===
[[Datoteka:Radio Liberty Pals.jpg|mini|desno|300px|Antene predajnika RFE/RL-a na plaži Pals u Kataloniji, Španija, 2005.]]
Dok je Radio Slobodna Evropa emitirao program namijenjen sovjetskim [[Satelitska država|satelitskim državama]], Radio Sloboda bio je usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].&lt;ref name=&quot;Johnson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=Ian |year=2010 |title=A Mosque in Munich |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-15-101418-7 |url=https://archive.org/details/mosqueinmunichna0000john |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radio Sloboda osnovao je 1951. [[Američki odbor za oslobođenje naroda Rusije]].&lt;ref name=&quot;Johnson_2010&quot; /&gt; Stanica je prvobitno nosila naziv ''Radio Liberation from Bolshevism'', a 1956. preimenovana je u ''Radio Liberation''. Sadašnji naziv, ''Radio Liberty'', usvojen je nakon donošenja programske politike koja je naglasak stavila na &quot;liberalizaciju&quot;, a ne na &quot;oslobođenje&quot;.&lt;ref name=&quot;Cummings_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cummings_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Cummings |first=Richard H. |date=2021 |title=Soviet Cold War Operations against RFE/RL Ukrainian Service |journal=Kyiv Post |url=https://archive.kyivpost.com/ukraine-politics/soviet-cold-war-operations-against-rfe-rl-ukrainian-service.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Radio Sloboda počeo je emitirati program iz [[Lampertheim]]a 1. marta 1953, a značajnu slušanost stekao je već četiri dana kasnije, kada je opširno izvještavao o smrti [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. Kako bi pokrio šire geografsko područje, RFE je kratkotalasne predajnike u Lampertheimu dopunio bazom predajnika u [[Glória do Ribatejo|Glóriji]], u [[Portugal]]u, koji je bio u funkciji od 1951.&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt; Organizacija je raspolagala i bazom na [[Vojni aerodrom &quot;Oberwiesenfeld&quot;|aerodromu Oberwiesenfeld]] na periferiji [[München|Minhen]]a,&lt;ref name=&quot;Johnson_2010&quot; /&gt; gdje je zapošljavala i nekoliko bivših nacističkih saradnika koji su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili povezani s [[Ministarstvo Reicha za okupirane istočne teritorije|Ostministeriumom]] pod vodstvom [[Gerhard von Mende|Gerharda von Mendea]].&lt;ref name=&quot;Johnson_2010&quot; /&gt; Godine 1955. Radio Sloboda počeo je emitovati program namijenjen istočnim područjima [[Rusija|Rusije]] putem kratkotalasnih predajnika na [[Tajvan]]u.&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt; Četiri godine kasnije, 1959, uspostavljen je nova baza predajnika u [[Pals|Platja de Palsu]] u [[Španija|Španiji]].&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt;

Radio Liberty proširio je svoju publiku emitovanjem programa i na drugim jezicima, a ne samo na ruskom. Do marta 1954. emitirao je između šest i sedam sati programa dnevno na jedanaest jezika.&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt; Do decembra iste godine broj jezika povećan je na sedamnaest, uključujući [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[kazahstanski jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[baškirski jezik|baškirski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]] te druge jezike [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]].&lt;ref name=&quot;Cummings_2008&quot; /&gt;

=== Spisak jezika ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 87%;&quot;
! Služba !! Jezik&lt;ref name=&quot;RFERL_History&quot;&gt;{{cite web |title=Our History |url=https://pressroom.rferl.org/our-history/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |publisher=RFE/RL |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; !! Ciljna publika !! Od !! Do !! Web-stranica !! Napomene
|-
| Čehoslovačka || [[Češki jezik|Češki]] || Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)&lt;br /&gt;Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bohemia.svg|22px]] [[Češka Socijalistička Republika|Češkoj SR]] (1969–1990)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 1. januar 1993. || — || češka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Češka služba (1993–1995)&lt;br /&gt;djelovala kao RSE Inc. (1995–2002)
|-
| Čehoslovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)&lt;br /&gt;Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovakia (1939–1945).svg|22px]] [[Slovačka Socijalistička Republika|Slovačkoj SR]] (1969–1990)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 4. januar 1993. || — || slovačka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Slovačka služba (1993–2004)
|-
| Rumunska || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Romania (1952-1965).svg|22px]] [[Narodna Republika Rumunija|Narodnoj Republici Rumuniji]] (1950–1965)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Romania (1965–1989).svg|22px]] [[Socijalistička Republika Rumunija|Socijalističkoj Republici Rumuniji]] (1965–1989)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22px]] [[Rumunija|Rumuniji]] (1989–2008, 2019–2026)|| 14. juli 1950.&lt;br /&gt;14. januar 2019. ||data-sort-value=&quot;present&quot;|2008.&lt;br /&gt;31. mart 2026.&lt;ref name=&quot;SvobodnaEvropa_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Радио Свободна Европа спира службите си в България и Румъния заради съкратен бюджет |date=2026 |journal=Свободна Европа |url=https://svobodnaevropa.svobodnatochka.bg/www.svobodnaevropa.bg/a/radio-svobodna-evropa/33688571.html/ |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;|| [https://romania.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Černovačka oblast|Černovačku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Izmailska oblast|Izmailsku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1950–1953, 1990–1991) i [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republiku Moldaviju]] (1991–1998)&lt;br /&gt;spojena s Moldavskom službom 2008.&lt;br /&gt;odvojila se od Moldavske službe 2019.
|-
| Mađarska || [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Narodna Republika Mađarska|Narodnoj Republici Mađarskoj]] (1950–1989)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Mađarska|Mađarskoj]] (1989–1993, 2020–2025) || 4. august 1950.&lt;br /&gt;8. septembar 2020. ||data-sort-value=&quot;present&quot;|31. oktobar 1993.&lt;br /&gt;21. novembar 2025. || [https://www.szabadeuropa.hu Szabad Európa] ||
|-
| Poljska || [[Poljski jezik|Poljski]] ||[[Datoteka:Flag of Poland (1928–1980).svg|22px]] [[Narodna Republika Poljska|Narodnoj Republici Poljskoj]] (1950–1989)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] (1990–1994) || 4. august 1950. || 31. decembar 1994. || — || djelovala kao RWE Inc. (1995–1997)
|-
| Bugarska || [[Bugarski jezik|Bugarski]] ||[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1948-1967).svg|22px]] [[Narodna Republika Bugarska]] (1950–1989)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|22px]] [[Bugarska|Bugarskoj]] (1989–2004, 2019–2026)|| 11. august 1950.&lt;br /&gt;21. januar 2019. ||data-sort-value=&quot;present&quot;|31. januar 2004.&lt;br /&gt;31. mart 2026.&lt;ref name=&quot;SvobodnaEvropa_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mediapool_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Българската секция на &quot;Свободна Европа&quot; затваря. Журналистите отиват в &quot;Свободна точка&quot; |date=2026 |journal=Mediapool.bg |url=https://www.mediapool.bg/balgarskata-sektsiya-na-svobodna-evropa-zatvarya-zhurnalistite-otivat-v-svobodna-tochka-news381865.html |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}&lt;/ref&gt;
| [https://www.svobodnaevropa.bg/ Свободна Европа] ||
|-
| Albanska || [[Albanski jezik|Albanski]] ||[[Datoteka:Flag of Albania (1946–1992).svg|22px]] [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Narodnoj Republici Albaniji]] || 1. juni 1951. || 1952. || — ||
|-
| '''Ruska''' || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruskoj SFSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Rusija|Rusiji]] (1991–2022)|| 1. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.svoboda.org/ Радио Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;također pokrivala [[Datoteka:Red Army flag.svg|22px]] [[Oružane snage SSSR-a]] raspoređene u [[Istočni blok|Istočnoj Evropi]] i na [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|22px]] [[Kuba|Kubi]]&lt;br /&gt;također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinsku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvansku SSR]] (1953–1975) i [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1953–1990)
|-
| '''Turkmenistanska''' || [[Turkmenistanski jezik|Turkmenistanski]] || [[Datoteka:Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Turkmenistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Turkmenistanski SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|22px]] [[Turkmenistan]]u (1991–trenutno) || 2. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.azathabar.com/ Azatlyk Radiosy] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| '''Gruzijska''' || [[Gruzijski jezik|Gruzijski]] || [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijskoj SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|22px]] [[Gruzija|Gruziji]] (1991–trenutno) || 3. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.radiotavisupleba.ge/ რადიო თავისუფლება] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Abkhaz ASSR.svg|22px]] [[Abhaška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Abhašku ASSR]] između 1953. i 1991, [[Datoteka:Flag of Abkhazia (GE).svg|22px]] [[Vlada Autonomne Republike Abhazije|Autonomnu Republiku Abhaziju]] (1991–2009), ''[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Republiku Abhaziju]] (1992–2009, osporeno)'', [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Južnoosetijska autonomna oblast|Južnoosetijsku AO]] (1953–1991) i ''[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Republiku Južnu Osetiju]] (1991–2009, osporeno)''
|-
| Sjevernokavkaska || [[Adigejski jezik|Adigejski]] || [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Adigejska autonomna oblast|Adigejskoj autonomnoj oblasti]] (1953–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno)
|-
| Sjevernokavkaska || [[Inguški jezik|Inguški]] || Područja [[Inguši|Inguša]] u [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] (1953–1957)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno)
|-
| Sjevernokavkaska || [[Karačajsko-balkarski jezik|Karačajsko-balkarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Kabardino-Balkar ASSR.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kabardino-Balkarskoj ASSR]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Karačajevo-čerkeska autonomna oblast|Karačajevo-čerkeskoj autonomnoj oblasti]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno)
|-
| Sjevernokavkaska || [[Osetski jezik|Osetski]] || [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno)
|-
| '''Armenska''' || [[Armenski jezik|Armenski]] ||[[Datoteka:Flag of the Armenian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenskoj SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Armenija|Armeniji]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.azatutyun.am/ Ազատություն ռադիոկայան] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| '''Azerbejdžanska''' || [[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]] || [[Datoteka:Flag of the Azerbaijan Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanskoj SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Azerbejdžan]]u (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.azadliq.org/ Azadlıq Radiosu] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| '''Kazahstanska''' || [[Kazahstanski jezik|Kazahstanski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazahtanska Sovjetska Socijalistička Republika|Kazahstanskoj SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|22px]] [[Kazahstan]]u (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.azattyq.org/ Azattyq Radiosy] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| '''Kirgiska''' || [[Kirgiski jezik|Kirgiski]] || [[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|22px]] [[Kirgistan]]u (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.azattyk.org/ Азаттык үналгысы] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| '''Tadžička''' || [[Tadžički jezik|Tadžički]] || [[Datoteka:Flag of the Tajik Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Tadžikistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžikistanskoj SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|22px]] [[Tadžikistan]]u (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.ozodi.org/ Радиои Озодӣ] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| '''Uzbečka''' || [[Uzbečki jezik|Uzbečki]] || [[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|22px]] [[Uzbekistan]]u (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.ozodlik.org/ Ozodlik Radiosi] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| Sjevernokavkaska || [[Avarski jezik|Avarski]] || [[Datoteka:Flag of the Dagestan ASSR.svg|22px]] [[Dagestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Dagestanskoj ASSR]] (1953–1970-e)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan]]u (2002–2016) || 18. mart 1953.&lt;br /&gt;3. april 2002. ||data-sort-value=&quot;2016&quot;| 1970-e&lt;br /&gt;31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1970-e–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno)&lt;br /&gt;[[Kavkazski Avari]]
|-
| '''Sjevernokavkaska''' || [[Čečenski jezik|Čečenski]] || Područja [[Čečeni|Čečena]] u [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Stavropoljski kraj|Stavropoljskom kraju]] (1953–1957)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Chechnya.svg|22px]] [[Čečenija|Čečeniji]] (2002–trenutno) || 18. mart 1953.&lt;br /&gt;3. april 2002. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| 1970-e&lt;br /&gt;trenutno || [https://www.radiomarsho.com/ Маршо Радио] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1970-e–2002)
|-
| '''Tatarsko-baškirska''' || [[Tatarski jezik|Tatarski]] || [[Datoteka:Flag of the Tatar ASSR.svg|22px]] [[Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Tatarskoj ASSR]] (1953–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Tatarstan.svg|22px]] [[Tatarstan]]u (1991–trenutno) || 11. decembar 1953. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.azatliq.org/ Azatlıq Radiosı] || kao '''Radio Sloboda'''
|-
| '''Bjeloruska''' || [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]] || [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruskoj SSR]] (1954–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|22px]] [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (1991–trenutno)|| 20. maj 1954. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.svaboda.org/ Радыё Свабода] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954.
|-
| '''Ukrajinska''' || [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] || [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] (1954–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|22px]] [[Ukrajina|Ukrajini]] (1991–trenutno) || 16. august 1954. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.radiosvoboda.org/ Радіо Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954.
|-
| Čehoslovačka || [[Rusinski jezik|Rusinski]] || [[Datoteka:Presovsky vlajka.svg|22px]] [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]] || 1954. || 1955. || — ||pokrivala Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1954, 1955–1993) i Slovačka služba (1993–2004)&lt;br /&gt;[[Rusini]]
|-
| Centralnoazijska || [[Karakalpački jezik|Karakalpački]] ||[[Datoteka:Flag of Karakalpak ASSR.svg|22px]] [[Karakalpačka Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačkoj ASSR]] || 1960-e || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Uzbečka služba (1953–1960-e, 1970-e–trenutno)
|-
| '''Tatarsko-baškirska''' || [[Krimskotatarski jezik|Krimskotatarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska oblast]] (1960-e–1991)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Krimskoj ASSR]] (1991–1992)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Autonomna Republika Krim|Autonomnoj Republici Krim]] (1992–trenutno)&lt;br /&gt;''[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Republika Krim]] (2014–trenutno, osporeno)''&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Sevastopol.svg|22px]] [[Sevastopolj]]u (1960-e–trenutno) || 1960-e ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://ktat.krymr.com/ Qırım Aqiqat] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1953–1954) i Ukrajinska služba (1954–1960-e)
|-
| Ujgurska || [[Ujgurski jezik|Ujgurski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaškoj SSR]] (1966–1979)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1966–1979)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1966–1979) || oktobar 1966. || 15. februar 1979. || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivale Kazaška, Kirgiska i Uzbečka služba (1953–1966, 1979–1998)&lt;br /&gt;pokrivala Ujgurska služba [[Radio Azija|Radija Slobodna Azija]] (1998–trenutno)&lt;br /&gt;[[Ujguri u Kazahstanu]]&lt;br /&gt;[[Ujguri u Kirgistanu]]
|-
| Litvanska || [[Litvanski jezik|Litvanski]] || [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Litvaniji]] (1975–1990)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|22px]] [[Litvanija|Litvaniji]] (1990–2004) || 16. februar 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''.&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975.
|-
| Letonska || [[Letonski jezik|Letonski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975.
|-
| Letonska || [[Latgalski jezik|Latgalski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975.&lt;br /&gt;[[Latgalci]]
|-
| Estonska || [[Estonski jezik|Estonski]] || [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Estoniji]] (1975–1990)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|22px]] [[Estonija|Estoniji]] (1990–2004) || 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975.
|-
| '''Afganistanska''' || [[Dari jezik|Dari]] ||[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)&lt;br /&gt; [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || 1. oktobar 1985.&lt;br /&gt;30. januar 2002. ||data-sort-value=&quot;present&quot;|19. oktobar 1993.&lt;br /&gt;trenutno || [https://da.azadiradio.com/ رادیو آزادی] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;kao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993.
|-
| '''Afganistanska''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)&lt;br /&gt; [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || septembar 1987.&lt;br /&gt;30. januar 2002. ||data-sort-value=&quot;present&quot;|19. oktobar 1993.&lt;br /&gt;trenutno || [https://pa.azadiradio.com/ راډیو ازادي] || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993.
|-
| '''Tatarsko-baškirska''' || [[Baškirski jezik|Baškirski]] || [[Datoteka:Flag of Bashkortostan.svg|22px]] [[Baškortostan]]u || rane 1990-e ||data-sort-value=&quot;present&quot;|trenutno || [https://www.idelreal.org/bashkortostan Idel.Реалии] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260525202603/https://www.idelreal.org/bashkortostan |date=25. 5. 2026 }} || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1953–rane 1990-e)
|-
| Češka || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Češka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993)&lt;br /&gt;djelovala kao RSE Inc. (1995–2002)
|-
| Slovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] || 4. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993)
|-
| Balkanska || [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] || [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|22px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt]]u || 31. januar 1994. || septembar 2018. || — || [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
|-
| '''Balkanska''' || [[Srpski jezik|Srpski]] || [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|22px]] [[Srbija|Srbiji]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt]]u&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/ Radio Slobodna Evropa] || [[Srbi u Bosni i Hercegovini]]&lt;br /&gt;[[Srbi u Crnoj Gori]]&lt;br /&gt;[[Srbi na Kosovu]]&lt;br /&gt;[[Srbi u Sjevernoj Makedoniji]]&lt;br /&gt;[[Srbi u Hrvatskoj]]
|-
| '''Balkanska''' || [[Bosanski jezik|Bosanski]] || [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/vijesti-bosna-i-hercegovina Radio Slobodna Evropa] ||
|-
| RWE Inc. || [[Poljski jezik|Poljski]] || [[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] || 1. januar 1995. || 1997. || — || kao '''Radio Wolna Europa (RWE Inc.)'''&lt;br /&gt;djelovala kao Poljska služba (1950–1994)
|-
| RSE Inc. || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1995. || 30. septembar 2002. || — || kao '''Radio Svobodna Europa (RSE Inc.)'''&lt;br /&gt;djelovala kao dio Čehoslovačke službe (1950–1992) i kao Češka služba (1993–1995)
|-
| '''Moldavska''' || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republici Moldaviji]] || 1998. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://moldova.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || pokrivala Rumunska služba između 1950–1953. i 1990–1998.&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba između 1953. i 1990.&lt;br /&gt;Rumunska služba joj pripojena 2008.&lt;br /&gt;Rumunska služba se odvojila od nje 2019.
|-
| [[Radio Slobodni Irak]] || [[Arapski jezik|Arapski]] || [[Datoteka:Flag of Iraq (1991–2004).svg|22px]] [[Irak|Iračkoj Republici]] (1998–2003)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Iraq (2004–2008).svg|22px]] [[Privremena koaliciona vlast|Iračkoj Republici (privremenoj)]] (2003–2004)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Irak|Republici Irak]] (2004–2015) || 30. oktobar 1998. || 31. juli 2015. || [https://www.iraqhurr.org/ إذاعة العراق الحر] || spojeno s [[Radio Sawa]]
|-
| '''Balkanska''' || [[Albanski jezik|Albanski]] || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]] || 8. mart 1999. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.evropaelire.org/ Radio Evropa e Lirë] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 1999.
|-
| Perzijska || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran]]u || 30. oktobar 1998. || 1. decembar 2002. || — || spojeno s [[Radio Farda]]
|-
| Letonska || [[Ruski jezik|Ruski]] || [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] || februar 2001. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1953–1975) i Letonska služba (1975–2001)&lt;br /&gt;[[Rusi u Letoniji]]
|-
| '''Balkanska''' || [[Crnogorski jezik|Crnogorski]] || [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]] || 1. juni 2000. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/crna-gora-vijesti Radio Slobodna Evropa] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 2000.
|-
| '''Balkanska''' || [[Makedonski jezik|Makedonski]] || [[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] || 1. septembar 2001. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.mk/ Радио Слободна Европа] ||
|-
| Sjevernokavkaska || [[Kabardinski jezik|Kabardinski]] ||[[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkeskoj]]|| 3. april 2002. || 31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''&lt;br /&gt;pokrivala Ruska služba (1953–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno)
|-
| '''[[Radio Farda]]''' || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran]]u || 19. decembar 2002. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.radiofarda.com/ فردا رادیو] || pokrivala Perzijska služba između 1998. i 2002.
|-
| || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Abhaziji]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]] || 2. novembar 2009. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.ekhokavkaza.com/ Эхо Кавказа] || kao '''Eho Kavkaza'''&lt;br /&gt;pokrivala Gruzijska služba između 1953. i 2009.&lt;br /&gt;također pokriva [[Datoteka:Flag of Adygea.svg|22px]] [[Adigeja|Adigeju]], [[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan]], [[Datoteka:Flag of Ingushetia.svg|22px]] [[Ingušetiju]], [[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkesku]], [[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariju]] i [[Datoteka:Flag of North Ossetia.svg|22px]] [[Sjeverna Osetija – Alanija|Sjevernu Osetiju – Alaniju]]
|-
| '''[[Radio Mashaal]]''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Khyber Pakhtunkhwa.svg|22px]] [[Hajber-Pahtunhva|Hajber-Pahtunhvi]] || 15. januar 2010. ||data-sort-value=&quot;present&quot;| trenutno || [https://www.mashaalradio.com/ مشال راډیو] || kao '''Radio Sloboda'''
|}

== Hladni rat ==
[[Datoteka:Biblis RFE RL 01.jpg|mini|desno|300px|Lokacija predajnika Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u [[Biblis]]u, Njemačka, 2007.]]

=== Radio Slobodna Evropa ===

Prema mišljenju pojedinih evropskih političara, među kojima je i [[Petr Nečas]], Radio Slobodna Evropa imao je značajnu ulogu u slomu komunističkih režima i razvoju demokratije u istočnoj Evropi.&lt;ref name=&quot;Kasprzak_2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Necas_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Nečas |first=Petr |title=RFE demolished the information wall of the communist regime |date=2011 |url=https://vlada.gov.cz/en/media-centrum/aktualne/rfe-demolished-the-information-wall-of-the-communist-regime-83925/tmplid-676/ |website=vlada.cz |publisher=Government of the Czech Republic |access-date=3. 8. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LidoveNoviny_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Sixty years of RFE: 'Best propaganda is the truth' |journal=Lidové noviny |date=2011 |url=https://www.lidovky.cz/ceska-pozice/sixty-years-of-rfe-best-propaganda-is-the-truth.A110516_085955_pozice_14728 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od medija pod državnom cenzurom, RFE je izvještavao o antisovjetskim protestima i nacionalnim pokretima. Njegova slušanost znatno je porasla nakon neuspjelog [[Istočnonjemački ustanak 1953.|ustanka u Istočnom Berlinu 1953.]] i medijski zapaženog [[prebjeg]]a [[Józef Światło|Józefa Światła]].&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt; Prema Archu Puddingtonu, izvještavanje mađarskog servisa o [[Poznanjski protesti 1956.|radničkim protestima u Poznanju]] 1956. poslužilo je kao jedno od nadahnuća za izbijanje [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] iste godine.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

==== Mađarska ====

Tokom [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] 1956. programi Radija Slobodna Evropa ohrabrivali su pobunjenike da se bore, nagovještavajući da uskoro stiže pomoć sa Zapada.&lt;ref name=&quot;Griffith_2002&quot;&gt;{{cite web |last=Griffith |first=William |title=Policy Review of Voice for Free Hungary Programming, October 23 – November 23, 1956 |date=2002 |website=National Security Archive |publisher=George Washington University |url=https://nsarchive2.gwu.edu/NSAEBB/NSAEBB76/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi programi bili su u suprotnosti s politikom predsjednika [[Dwight Eisenhower|Dwighta Eisenhowera]], prema kojoj Sjedinjene Američke Države neće pružiti vojnu pomoć revoluciji.&lt;ref name=&quot;Byrne_2002&quot;&gt;{{cite web |last=Byrne |first=Malcolm |title=The 1956 Hungarian Revolution: A History in Documents |date=2002 |website=National Security Archive |publisher=George Washington University |url=https://nsarchive2.gwu.edu/NSAEBB/NSAEBB76/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tih događaja u RFE-u su provedene brojne reforme, uključujući osnivanje Odjela za analizu programa, čiji je zadatak bio osigurati tačnost i profesionalnost emitiranog sadržaja uz očuvanje uređivačke nezavisnosti novinara.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

==== Rumunija ====

Rumunski predsjednik [[Nicolae Ceaușescu]] smatrao je Radio Slobodna Evropa ozbiljnom prijetnjom svom režimu. Od sredine 1970-ih pa sve do njegovog svrgavanja i pogubljenja u decembru 1989. provodio je tajni program pod nazivom ''Ether'', usmjeren protiv RFE/RL-a. U okviru tog programa izvođeni su fizički napadi na rumunske novinare zaposlene u RFE/RL-u, uključujući i kontroverzne okolnosti smrti trojice direktora rumunskog servisa.&lt;ref name=&quot;Cummings_2008&quot; /&gt;

==== Bombaški napad na sjedište RFE/RL-a u Minhenu 1981. ====

U sjedištu Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu gogodila se snažna eksplozija bombe 21. februara 1981. koja je prouzrokovala materijalnu štetu procijenjenu na dva miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Cummings_2008_Bombing&quot;&gt;{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=Special Feature: The 1981 Bombing of RFE/RL |date=2008 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |publisher=RFE/RL |url=https://www.rferl.org/a/1080043.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nekoliko zaposlenika je povrijeđeno, ali nije bilo poginulih. Dokumenti istočnonjemačke tajne službe [[Stasi]], otvoreni nakon 1989, ukazuju na to da je napad izvela grupa kojom je rukovodio [[Carlos Šakal|Ilich Ramírez Sánchez]] (&quot;Carlos Šakal&quot;), a da ga je finansirao rumunski predsjednik [[Nicolae Ceaușescu]].&lt;ref name=&quot;Hill_2001&quot;&gt;{{cite web |last=Hill |first=Cissie Dore |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |date=30. 10. 2001 |website=Hoover Institution |publisher=Stanford University |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međutim, bivši načelnik Odjela K za kontraobavještajne poslove [[KGB]]-a, general [[Oleg Kalugin]], tvrdio je da je operaciju bombardovanja tokom dvije godine planirao upravo Odjel K, uz aktivno učešće Olega Tumanova, agenta KGB-a infiltriranog u RFE/RL. Prema Kaluginu, Tumanova je početkom 1960-ih regrutovao pukovnik KGB-a [[Oleg Nechiporenko]], koji je kasnije bio i njegov nadređeni u [[Moskva|Moskvi]].&lt;ref name=&quot;Kalugin_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kalugin |first=Oleg |title=Spymaster: My Thirty-two Years in Intelligence and Espionage Against the West |date=2009 |publisher=Basic Books |location=Philadelphia |pages=224–225 |isbn=978-0-465-01445-3 |url=https://archive.org/details/Spymaster-MyThirty-twoYearsInIntelligenceAndEspionageAgainstTheWest/page/n1/mode/2up |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nechiporenko nikada nije negirao svoju ulogu. U intervjuu za Radio Sloboda iz 2003. opravdavao je napad tvrdnjom da je RFE/RL predstavljao američko propagandno sredstvo usmjereno protiv Sovjetskog Saveza.&lt;ref name=&quot;Svoboda_2003&quot;&gt;{{cite web |title=Разница во времени |trans-title=Razlika u vremenu |date=2003 |website=archive.svoboda.org |publisher=Радио Свобода |url=https://archive.svoboda.org/programs/TD/2003/TD.021603.asp |access-date=3. 8. 2026 |language=ru}}&lt;/ref&gt; Tumanov je 1986. tajno vraćen u Sovjetski Savez.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://coldwarradios.blogspot.co.uk/2011/01/russian-teddy-bear-was-kgb-mole-oleg.html|title=The Russian Teddy Bear was a KGB Mole: The Oleg Tumanov Story|website=coldwarradios.blogspot.co.uk|access-date=3. 8. 2026|archive-date=17. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817130408/https://coldwarradios.blogspot.co.uk/2011/01/russian-teddy-bear-was-kgb-mole-oleg.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nechiporenkove kontakte s Carlosom tokom 1970-ih potvrdio je i sam Nechiporenko u članku objavljenom u listu ''Segodnja'' 2000,&lt;ref name=&quot;Soldatov_2000&quot;&gt;{{cite news |last=Soldatov |first=Andrey |title=По Чечне шпионы ходят хмуро... Мировые разведцентры изучают Россию через северокавказский бинокль |trans-title=Špijuni Čečenijom hodaju tmurno... Svjetski obavještajni centri proučavaju Rusiju kroz sjevernokavkaski dvogled |date=24. 2. 2000 |language=ru}}&lt;/ref&gt; kao i članak objavljen u listu ''[[Izvestia]]'' 2001.&lt;ref name=&quot;Krutikov_2001&quot;&gt;{{cite news |last=Krutikov |first=Evgeny |title=Шпиономания. В Тель-Авиве предостерегают Россию от пакистанской разведки |trans-title=Špijunomanija. Tel Aviv upozorava Rusiju na pakistansku obavještajnu službu |date=9. 7. 2001 |journal=Известия |language=ru}}&lt;/ref&gt;

==== Černobilska katastrofa ====

Tokom prva dva dana nakon [[Černobilska katastrofa|černobilske katastrofe]], koja se dogodila 26. aprila 1986, službeni mediji zemalja Istočnog bloka nisu objavili nikakvu vijest o nesreći, dok je cjelovitiji prikaz događaja uslijedio tek četiri mjeseca kasnije. Prema podacima [[Institut &quot;Hoover&quot;|Instituta &quot;Hoover&quot;]], stanovnici Sovjetskog Saveza bili su &quot;frustrirani nedosljednim i proturječnim izvještavanjem&quot;, zbog čega se njih 36% okrenulo zapadnim radijskim stanicama kako bi dobili tačne i pouzdane informacije.&lt;ref name=&quot;Parta_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Parta |first=R. Eugene |title=Discovering the Hidden Listener: An Assessment of Radio Liberty and Western Broadcasting to the USSR During the Cold War: a Study Based on Audience Research Findings, 1970-1991 |date=2007 |publisher=Hoover Institution Press |location=Stanford, Calif |series=Hoover Institution Press Publication |number=546 |isbn=978-0-8179-4732-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Discovering_the_Hidden_Listener.html?id=sVkUAQAAIAAJ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slušanost RFE/RL-a naglo je porasla jer je veliki dio programa bio posvećen objavljivanju informacija i uputstava koja su mogle pomoći u zaštiti stanovništva nakon [[Katastrofa|katastrofe]].&lt;ref name=&quot;Sosin_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Sosin |first=Gene |title=Sparks of Liberty: An Insider's Memoir of Radio Liberty |date=1999 |publisher=Penn State Press |edition=Illustrated, reprint |isbn=978-0-271-01869-0 |url=https://books.google.ba/books?id=puNhaCH3HVoC |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Teme programa uključivale su &quot;mjere zaštite od radioaktivnih padavina&quot; i izvještaje o teškom položaju Estonaca angažovanih na radovima čišćenja u Ukrajini.&lt;ref name=&quot;Sosin_1999&quot; /&gt;

==== Poljska i Čehoslovačka ====

Komunističke vlasti nastojale su infiltrirati agente u sjedište Radija Slobodna Evropa. Iako su neki od njih godinama ostajali zaposleni u organizaciji, njihove matične službe odvraćale su ih od ometanja programa kako ne bi izazvali sumnju i ugrozili svoju osnovnu zadaću – prikupljanje obavještajnih podataka o radu radio-stanice. Između 1965. i 1971. [[Služba sigurnosti (Poljska)|Służba Bezpieczeństwa]] (SB), sigurnosna služba komunističke Poljske, uspješno se infiltrirala u Radio Slobodna Evropa preko svog operativca, kapetana Andrzeja Czechowicza. Prema riječima Teda Lipiena, bivšeg direktora poljskog servisa [[Glas Amerike|Glasa Amerike]]:

{{Citat|Czechowicz je vjerovatno najpoznatiji poljski špijun iz komunističkog perioda koji je, dok je krajem 1960-ih radio u RFE-u, bio aktivni obavještajni agent. Po obrazovanju je bio historičar te je u Minhenu radio u službi za analizu medija RFE-a, a ne kao novinar. Nakon više od pet godina vratio se u Poljsku, gdje je 1971. učestvovao u programima usmjerenim na kompromitovanje Radija Slobodna Evropa i vlade Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Lipien_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Lipien |first=Ted |title=Old spy scandals still haunting US broadcasters? |date=2007 |journal=Spero News |url=http://www.speroforum.com/site/article.asp?id=10038 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927050510/http://www.speroforum.com/site/article.asp?id=10038 |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Prema Richardu Cummingsu, bivšem direktoru sigurnosti Radija Slobodna Evropa, među ostalim obavještajnim operacijama bio je i neuspjeli pokušaj agenta [[StB|čehoslovačke obavještajne službe]] iz 1959. da otruje solnice u kafeteriji te organizacije.&lt;ref name=&quot;Cummings_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=The Best Spy Stories of the Cold War |date=2009 |website=Globe Atlantic |url=http://www.globeatlantic.org/index.php?option=com_newsfeeds&amp;catid=18&amp;Itemid=49 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313045921/http://www.globeatlantic.org/index.php?option=com_newsfeeds&amp;catid=18&amp;Itemid=49 |archive-date=13. 3. 2009 |url-status=dead |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 1960. promjene u čehoslovačkom servisu dovele su do značajne reorganizacije unutar RFE-a. Sjedište organizacije u New Yorku više nije moglo efikasno upravljati svojim ogrankom u [[Minhen]]u, pa je većina upravljačkih nadležnosti prenesena u Minhen, čime je Radio Slobodna Evropa postao organizacija sa sjedištem u Evropi.&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt;

Prema Archu Puddingtonu, vođa poljskog sindikalnog pokreta [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]] [[Lech Wałęsa]] i ruski reformator [[Grigorij Javlinski]] kasnije su izjavili da su potajno slušali programe RFE-a uprkos intenzivnom ometanju radijskog signala.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

=== Ometanje radijskog signala ===

Sovjetske vlasti ulagale su velike napore kako bi spriječile prijem zapadnih radijskih programa. Radi ograničavanja pristupa stranim emitiranjima, [[Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] naredio je da se iz radio-prijemnika proizvedenih u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] uklone svi dijelovi koji omogućavaju prijem kratkotalasnog signala. Međutim, građani su ubrzo saznali da se potrebni rezervni dijelovi mogu nabaviti na crnom tržištu, dok su mnogi radioamateri i elektroničari protivnici takve politike prilagođavali prijemnike kako bi ponovo mogli primati kratkotalasne programe.&lt;ref name=&quot;Mikkonen_2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Mikkonen |first=Simo |title=Stealing the Monopoly of Knowledge?: Soviet Reactions to U.S. Cold War Broadcasting |date=2010 |journal=Kritika: Explorations in Russian &amp; Eurasian History |volume=11 |issue=4 |pages=771–805 |doi=10.1353/kri.2010.0012 |s2cid=159839411 |url=https://jyx.jyu.fi/jyx/Record/jyx_123456789_27083 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Najrašireniji oblik sprječavanja prijema bilo je [[ometanje radio-signala]].&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Sistemom za ometanje je upravljao [[KGB]], koji je imao obavezu izvještavati Centralni komitet. Ometanje je bilo tehnički zahtjevno i izuzetno skupo, a njegova stvarna efikasnost i danas je predmet rasprava. Centralni komitet je 1958. priznao da su sredstva utrošena na ometanje bila veća od ukupnih izdvajanja za domaće i međunarodno radijsko emitiranje.&lt;ref name=&quot;Mikkonen_2010&quot; /&gt; Istovremeno je priznao da je zaobilaženje ometanja bilo moguće i da se u Sovjetskom Savezu redovno praktikovalo. Zbog ograničenih resursa prioriteti ometanja određivani su prema području emitiranja, jeziku, vremenu emitiranja i sadržaju programa.&lt;ref name=&quot;Mikkonen_2010&quot; /&gt; Najvećom prijetnjom smatrani su politički programi na [[ruski jezik|ruskom jeziku]] emitirani u udarnim terminima za stanovništvo velikih gradova. Nasuprot tome, zapadna muzika, poput [[jazz]]a, smatrana je manje opasnom te se često mogla slušati bez ometanja.&lt;ref name=&quot;Mikkonen_2010&quot; /&gt;

Tokom i neposredno nakon [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]] krajem 1962. ometanje je znatno pojačano. Nakon toga uslijedio je petogodišnji period u kojem je ometanje većine stranih radio-stanica gotovo potpuno prestalo, da bi ponovo bilo intenzivirano nakon [[Praško proljeće|Praškog proljeća]] 1968. Novi prekid uslijedio je 1973, kada je [[Henry Kissinger]] postao [[državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država]]. Ometanje je iznenada okončano 21. novembra 1988. u 21:00 sati po [[Srednjoevropsko vrijeme|srednjoevropskom vremenu (CET)]], kada su Sovjetski Savez i druge zemlje Istočne Evrope obustavili ometanje gotovo svih stranih radijskih programa, uključujući i servise RFE/RL-a.&lt;ref name=&quot;Johnson_Parta_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Johnson |editor-first=A. Ross |editor2-last=Parta |editor2-first=R. Eugene |title=Cold War Broadcasting: Impact on the Soviet Union and Eastern Europe |date=2012 |publisher=Central European University Press |edition=Illustrated |isbn=978-615-5225-07-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Cold_War_Broadcasting.html?id=PzseLwEACAAJ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sjedinjene Američke Države ===

Tokom Hladnog rata Radio Slobodna Evropa je u Sjedinjenim Američkim Državama često bio izložen kritikama da nije dovoljno antikomunistički orijentisan. Iako ga je status nevladine organizacije uglavnom zaštitio od opsežnih istraga u vrijeme [[Makartizam|makartizma]], pojedini novinari RFE-a, uključujući direktora češkog servisa [[Ferdinand Peroutka|Ferdinanda Peroutku]], bili su optuživani za popustljiv odnos prema [[Komunizam|komunizm]]u.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Američki radijski komentator [[Fulton Lewis]], poznat po izrazito antikomunističkim stavovima, bio je jedan od najžešćih kritičara RFE-a tokom 1950-ih. Njegove kritike potaknule su i druge novinare da istraže način rada organizacije, uključujući njene veze s CIA-om. Nakon što su te veze postale javno poznate tokom 1960-ih, odgovornost za finansiranje prebačena je s CIA-e na [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;Manning_Romerstein_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Manning |first=Martin J. |last2=Romerstein |first2=Herbert |title=Historical Dictionary of American Propaganda |date=2004 |publisher=Bloomsbury Academic |edition=Illustrated, annotated |isbn=978-0-313-29605-5 |url=https://books.google.ba/books?id=1-JjwDPcOLQC |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Finansiranje ====

Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda je finansiran od sredstva [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]] do 1972.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=A. Ross |title=Radio Free Europe and Radio Liberty |date=2021 |website=Wilson Center |url=https://www.wilsoncenter.org/publication/radio-free-europe-and-radio-liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Veze između CIA-e i radijskih stanica počele su slabiti 1967, kada je časopis ''[[Ramparts (magazine)|Ramparts]]'' objavio istraživanje u kojem je tvrdio da CIA tajno finansira brojne civilne organizacije. Naknadna istraživanja potvrdila su da je među njima bio i RFE/RL, što je izazvalo značajnu pažnju javnosti i medija.&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt;

Godine 1971. američki senator [[Clifford Case]] predstavio je u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senatu SAD-a]] [[Prijedlog zakona]] 18 (''Senate Bill 18'') kojim je predloženo da se finansiranje RFE-a i RL-a izdvoji iz budžeta CIA-e, da se za njihov rad u fiskalnoj 1972. osigura 30 miliona američkih dolara te da nadzor nad radijskim stanicama privremeno preuzme [[State Department]].&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

Predsjednik [[Richard Nixon]] je u maju 1972. imenovao posebnu predsjedničku komisiju radi razmatranja budućnosti RFE/RL-a.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Komisija je preporučila da sredstva ubuduće osigurava neposredno [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]], te da se osnuje nova institucija – [[Odbor za međunarodno emitovanje]] (BIB) – koja bi predstavljala vezu između saveznih vlasti i radijskih stanica te ujedno služila kao zaštita uredničke nezavisnosti od političkog utjecaja.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

Prema Archu Puddingtonu, nekadašnjem rukovodiocu ureda RFE/RL-a, iako je većina finansijskih sredstava u početku dolazila od CIA-e, Radio Slobodna Evropa zadržao je visok stepen uređivačke samostalnosti. Tokom mandata [[Cord Meyer|Corda Meyera]], koji je od 1954. do 1971. nadzirao rad radijskih servisa u ime CIA-e, agencija se uglavnom nije miješala u uređivačku politiku niti u sadržaj programa.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

Godine 1974. Radio Slobodna Evropa i Radio Sloboda stavljeni su pod upravu novoosnovanog [[Odbor za međunarodno emitovanje|Odbora za međunarodno emitovanje]] (BIB), čija je zadaća bila primati budžetska sredstva koja odobrava Kongres, raspoređivati ih radijskim stanicama i nadzirati njihovo korištenje.&lt;ref name=&quot;Mickelson_1983&quot; /&gt; Dana 1. oktobra 1976. Radio Slobodna Evropa i Radio Sloboda spojeni su u jedinstvenu organizaciju – Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), kojoj su pridruženi i servisi na tri [[Baltičke države|baltička jezika]].

== 1980-e: ''Glasnost'' i pad Željezne zavjese ==

Finansiranje Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda povećano je tokom administracije predsjednika [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]]. Reagan, poznat po svom izrazitom [[antikomunizam|antikomunizmu]], zahtijevao je da radijske stanice zauzmu kritičniji odnos prema komunističkim režimima. To je predstavljalo izazov za dotadašnju uređivačku politiku RFE/RL-a, koja je nakon kontroverzi vezanih za navodnu ulogu stanice u [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarskoj revoluciji 1956.]] bila znatno opreznija.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt;

U vrijeme [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] i politike [[glasnost]]i, RFE/RL je imao značajne koristi od veće otvorenosti sovjetskog društva. Gorbačov je ukinuo praksu ometanja radijskih signala, a opozicijski političari i državni zvaničnici po prvi put mogli su slobodno davati intervjue RFE/RL-u bez straha od progona ili zatvaranja.&lt;ref name=&quot;Puddington_2000&quot; /&gt; Do 1990. Radio Sloboda postao je najslušanija zapadna radijska stanica koja je emitirala program za područje Sovjetskog Saveza.&lt;ref name=&quot;Sosin_1999&quot; /&gt;

Izvještavanje RFE/RL-a o [[Augustovski puč|augustovskom puču]] 1991. dopunilo je oskudno domaće izvještavanje i privuklo brojnu publiku.&lt;ref name=&quot;Sosin_1999&quot; /&gt; Zahvaljujući emitiranju programa, [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]] i [[Boris Jeljcin]] mogli su tokom krize ostati u kontaktu s građanima Rusije. Jeljcin je kasnije predsjedničkim ukazom omogućio Radiju Sloboda otvaranje stalnog dopisništva u Moskvi.&lt;ref name=&quot;Sosin_1999&quot; /&gt; Časopis ''[[The Economist]]'' ocijenio je da je RFE/RL dao značajan doprinos raspadu Sovjetskog Saveza.&lt;ref name=&quot;Economist_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Donald Trump shoots his own global mouthpiece |date=2025 |journal=The Economist |url=https://www.economist.com/international/2025/03/19/donald-trump-shoots-his-own-global-mouthpiece |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Baršunasta revolucija u Čehoslovačkoj ===

Nakon demonstracija održanih 17. novembra 1989. tokom [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i njihovog nasilnog gušenja od strane čehoslovačke interventne policije, portirka u jednom studentskom domu u Pragu, proširila je vijest da je tokom sukoba poginuo student [[Martin Šmíd]].&lt;ref name=&quot;Kenety_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Kenety |first=Brian |title=1989: the Velvet Revolution in context (or how 'November' began in 'January') |date=2019 |website=Radio Prague International |url=https://english.radio.cz/1989-velvet-revolution-context-or-how-november-began-january-8115387 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Aktivist [[Povelja 77|Povelje 77]] [[Petr Uhl]] povjerovao je toj informaciji i prenio je vodećim novinskim agencijama, koje su je potom objavile.&lt;ref name=&quot;Sebestyen_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Sebestyen |first=Victor |title=Revolution 1989: The Fall of the Soviet Empire |date=2009 |publisher=Pantheon Books |edition=Illustrated |isbn=978-0-375-42532-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Revolution_1989.html?id=LrkmAQAAMAAJ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon što su vijest prenijeli [[Reuters]] i [[Glas Amerike]], emitirao ju je i RFE/RL.&lt;ref name=&quot;RFERL_Smid&quot;&gt;{{cite web |title=Unraveling The Šmid Death Story |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://about.rferl.org/article/unraveling-the-smid-death-story/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije se pokazalo da je vijest bila netačna. Ipak, brojni izvori smatraju da je upravo ona potaknula mnoge građane Čehoslovačke da se pridruže narednim, znatno masovnijim demonstracijama koje su dovele do pada komunističkog režima.&lt;ref name=&quot;Nelson_1997&quot;&gt;{{cite book |last=Nelson |first=Michael |title=War of the black heavens: the battles of Western broadcasting in the Cold War |date=1997 |publisher=Syracuse University Press |location=Syracuse, N.Y. |isbn=978-0-585-29377-6 |url=https://archive.org/details/warofblackheaven0000nels |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Siska_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Šiška |first=Miroslav |title=Mrtvý Šmíd z Národní třídy. Stěžejní událost, která se nestala |date=2018 |journal=Právo |url=https://www.novinky.cz/clanek/historie-17-listopad-mrtvy-smid-z-narodni-tridy-stezejni-udalost-ktera-se-nestala-40256470 |access-date=3. 8. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Garton_Ash_2009&quot;&gt;{{cite news |last=Garton Ash |first=Timothy |title=1989! |date=5. 11. 2009 |journal=The New York Review of Books |url=https://www.nybooks.com/articles/2009/11/05/1989/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Padu komunističkog režima tokom Baršunaste revolucije svjedočio je češki novinar [[Petr Brod]], prvi stalni dopisnik RFE/RL-a u postrevolucionarnoj Čehoslovačkoj.&lt;ref name=&quot;RadioPrague_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Brod |first=Petr |title=It could be dangerous to speak German in 1950s Czechoslovakia |date=5. 2. 2025 |website=Radio Prague International |url=https://english.radio.cz/petr-brod-it-could-be-dangerous-speak-german-1950s-czechoslovakia-8841967 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nakon 1991. ==

Godine 1995. RFE/RL je premjestio svoje sjedište iz Minhena u Prag, u zgradu nekadašnje Savezne skupštine Čehoslovačke, koja je ostala prazna nakon raspada Čehoslovačke 1992. Među novinarima koji su se pridružili redakciji u Pragu bio je i bivši dopisnik [[Glas Amerike|Glasa Amerike]] [[Jolyon Naegele]], koji je od 1996. do 2003. radio kao urednik. Administracija predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]] značajno je smanjila finansiranje organizacije te je njen nadzor prenijela na [[Informativna agencija Sjedinjenih Američkih Država|Informativnu agenciju Sjedinjenih Američkih Država]].
[[Datoteka:Vinohradská str, Prague Vinohrady.jpg|mini|desno|300px|Od 1994. do 2008, RFE/RL je koristio zgradu nekadašnjeg Savezne skupštine Čehoslovačke u praškoj četvrti [[Nové Město, Prag|Novi Grad]]. Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001.]] u SAD-u, oko zgrade su godinama stajale betonske zaštitne barijere. Zbog njih su glavne saobraćajnice u centru Praga bile znatno sužene, što je stvaralo velike saobraćajne gužve.]]

RFE/RL je 1993. obustavio emitiranje programa za [[Mađarska|Mađarsku]], a 1997. i za [[Poljska|Poljsku]]. Dana 31. januara 1994. pokrenut je program za područje bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] na [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[srpski jezik|srpskom]] jeziku.&lt;ref name=&quot;RFERL_2019&quot;&gt;{{cite web |title=RFE/RL’s Balkan Service Marks 25 Years Of Speaking With One Voice |date=2019 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://about.rferl.org/article/rfe-rls-balkan-service-marks-25-years-of-speaking-with-one-voice/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem 1990-ih RFE/RL je pokrenuo emitiranje programa na [[albanski jezik|albanskom]] jeziku za [[Kosovo]] te na [[makedonski jezik|makedonskom]] jeziku za [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]]. Emitiranje programa za [[Češka Republika|Češku Republiku]] nastavljeno je još tri godine na osnovu sporazuma s [[Češki radio|Češkim radiom]]. Godine 2004. RFE/RL je obustavio emitiranje programa za [[Bugarska|Bugarsku]], [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Estonija|Estoniju]], [[Latvija|Latviju]], [[Litvanija|Litvaniju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Rumunija|Rumuniju]] i [[Slovačka|Slovačku]].

Predsjednik RFE/RL-a [[Jeffrey Gedmin]] izjavio je 2008. da je misija organizacije djelovati kao zamjena za slobodne medije u državama u kojima su oni zabranjeni ili nisu dovoljno razvijeni. Organizacija održava mrežu od 20 lokalnih dopisništava. Vlade koje su predmet kritičkog izvještavanja često pokušavaju ometati njen rad različitim metodama, uključujući intenzivno ometanje radijskog signala, gašenje lokalnih partnerskih stanica koje reemitiraju program ili korištenje pravnih mehanizama za zatvaranje dopisništava.&lt;ref name=&quot;Pilon_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Geran Pilon |first=Juliana |title=An Interview with RFE/RL Chief Jeffrey Gedmin |date=2008 |website=World Politics Review |url=https://www.worldpoliticsreview.com/an-interview-with-rfe-rl-chief-jeffrey-gedmin/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema navodima RFE/RL-a, njegovi novinari i vanjski saradnici često rizikuju vlastite živote kako bi izvještavali javnost, zbog čega je njihova sigurnost trajna briga organizacije. Novinari su nerijetko izloženi prijetnjama, pritiscima i progonu.&lt;ref name=&quot;RFERL_Journalists&quot;&gt;{{cite web |title=Journalists in Trouble |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://pressroom.rferl.org/journalists-in-trouble/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001.]] američke i češke vlasti dogovorile su premještanje sjedišta RFE/RL-a iz centra Praga na sigurniju lokaciju izvan užeg centra grada kako bi se smanjio rizik od mogućih terorističkih napada.&lt;ref name=&quot;SDUT_2009&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Radio Free Europe opens new headquarters in Prague |date=2009 |newspaper=San Diego Union-Tribune |url=https://www.sandiegouniontribune.com/2009/05/12/radio-free-europe-opens-new-headquarters-in-prague/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 19. februara 2009. RFE/RL je započeo emitovanje programa iz svog novog sjedišta istočno od centra Praga.&lt;ref name=&quot;RFERL_Headquarters&quot;&gt;{{cite web |title=First Broadcast From New RFE/RL Headquarters |date=2009  |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://about.rferl.org/article/first-broadcast-from-new-rfe-rl-headquarters/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Širenje djelovanja izvan Evrope ===
[[Datoteka:RFA reporter Helmand.jpg|mini|desno|300px|Novinar afganistanskog servisa RFE/RL-a intervjuiše građanina u [[Helmand]]u, [[Afganistan]]u.]]
Dana 1. januara 2009. [[Azerbejdžan]] je zabranio emitovanje svih stranih medija na svojoj teritoriji, uključujući i RFE/RL.&lt;ref name=&quot;Sindelar_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Sindelar |first=Daisy |title=Azerbaijan Bans RFE/RL, VOA, BBC Broadcasts |date=2008 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/Azerbaijan_Bans_RFERL_Other_Foreign_Radio/1364986.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Kirgistan]] je obustavio emitovanje programa Radija Azatyk, kirgiskog servisa RFE/RL-a, nakon što je organizacija odbila zahtjev vlasti da unaprijed odobrava sadržaj programa. Druge države, poput [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Iran]]a, [[Turkmenistan]]a, [[Tadžikistan]]a i [[Uzbekistan]]a, također zabranjuju reemitiranje programa putem lokalnih radiostanica, što prosječnim slušaocima znatno otežava pristup sadržaju.

RFE/RL je 1998. pokrenuo emitovanje programa za [[Irak]].&lt;ref name=&quot;RFERL_2009_IraqiPlot&quot;&gt;{{cite web |title=Czech Intelligence Reveals Iraqi Plot To Attack RFE/RL |date=2009 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/Czech_Intelligence_Reveals_Iraqi_Plot_To_Attack_RFERL/1891512.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Irački predsjednik [[Saddam Hussein]] naredio je [[Iračka obavještajna služba|Iračkoj obavještajnoj službi]] da &quot;nasilnim putem&quot; prekine emitiranje programa Radija Slobodna Evropa. Planirano je da sjedište organizacije bude napadnuto ručnim protivoklopnim bacačem [[RPG-7]] iz zgrade preko puta. Češka [[Sigurnosno-informativna služba]] (BIS) otkrila je i spriječila planirani napad.&lt;ref name=&quot;RFERL_2009_IraqiPlot&quot; /&gt;

Godine 2008. afganistanski predsjednik [[Hamid Karzai]] pozvao je svoju vladu da pruži pomoć žrtvi silovanja nakon što je na [[Radio Azadi|Radiju Azadi]], afganistanskom servisu RFE/RL-a, čuo njeno svjedočenje.&lt;ref name=&quot;Parker_2008&quot;&gt;{{cite news |last=Parker |first=Kathleen |title=Mightier than the sword |date=2008 |newspaper=Galesburg Register-Mail |url=https://www.galesburg.com/story/opinion/2008/11/24/mightier-than-sword/45402602007/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema podacima RFE/RL-a, Radio Azadi je 2009. bio najslušanija radijska stanica u Afganistanu, a slušaoci su svakog mjeseca slali stotine rukom pisanih pisama redakciji.&lt;ref name=&quot;RFERL_2009_Poetry&quot;&gt;{{cite web |title=Poetry from Paktia to Prague |date=31. 8. 2009 |website=Radio Free Europe / Radio Liberty |url=https://pressroom.rferl.org/a/poetry_from_paktia_to_prague/1811546.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230812144527/https://pressroom.rferl.org/a/poetry_from_paktia_to_prague/1811546.html |archive-date=12. 8. 2023 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2009. RFE/RL je najavio pokretanje novog programa na [[paštunski jezik|paštunskom jeziku]] namijenjenog području uz granicu između [[Afganistan]]a i [[Pakistan]]a.&lt;ref name=&quot;RFERL_2009_Holbrooke&quot;&gt;{{cite web |title=Flashback (Sep. 18, 2009) Holbrooke at RFE Event: ‘Deal with Taliban Propaganda Head-On’ |date=2009 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://about.rferl.org/article/flashback-sep-18-2009-holbrooke-at-rfe-event-deal-with-taliban-propaganda-head-on/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Već narednog mjeseca RFE/RL je pokrenuo jednosatni dnevni program na ruskom jeziku namijenjen stanovnicima otcjepljenih regija [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Abhazija|Abhazije]]. Emisija pod nazivom ''Ekho Kavkaza'' (''Odjek Kavkaza'') bila je posvećena lokalnim i međunarodnim vijestima i aktuelnim događajima, a pripremana je u saradnji s gruzijskim servisom RFE/RL-a.&lt;ref name=&quot;RFERL_2009_SouthOssetia&quot;&gt;{{cite web |title=RFE/RL Launching Russian-Language Show to South Ossetia &amp; Abkhazia |date=2009 |website=Radio Free Europe / Radio Liberty |url=https://about.rferl.org/article/rfe-rl-launching-russian-language-show-to-south-ossetia-abkhazia/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. januara 2010. RFE/RL je započeo emitovanje programa za paštunska plemenska područja u Pakistanu na [[paštunski jezik|paštunskom jeziku]]. Servis, poznat kao [[Radio Mashaal]] (&quot;Baklja&quot;), osnovan je s ciljem suprotstavljanja rastućem broju lokalnih radijskih stanica koje su širile propagandu islamskih ekstremističkih grupa u pograničnom području između Pakistana i Afganistana.&lt;ref name=&quot;RFERL_2010_Pakistan&quot;&gt;{{cite web |title=RFE/RL Launches Radio Station in Pakistan’s Pashtun Heartland |date=2010 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://about.rferl.org/article/rfe-rl-launches-radio-station-in-pakistans-pashtun-heartland/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radio Mashaal navodi da emituje domaće i međunarodne vijesti, uz detaljne priloge o terorizmu, politici, položaju žena i zdravstvenoj zaštiti, s posebnim naglaskom na [[Preventivna zdravstvena zaštita|preventivnu zdravstvenu zaštitu]]. Program također uključuje okrugle stolove, intervjue s plemenskim vođama i lokalnim političarima, kao i redovne emisije u kojima slušaoci mogu učestvovati telefonskim pozivima.&lt;ref name=&quot;RFERL_2010_Pakistan&quot; /&gt;

=== Razvoj tokom 2010-ih ===

Dana 14. oktobra 2014. RFE/RL i [[Glas Amerike]] (VOA) pokrenuli su televizijski informativni program na ruskom jeziku ''Current Time'', namijenjen publici u državama koje graniče s Rusijom. Program je zamišljen kao alternativni izvor informacija na ruskom jeziku u odnosu na medije pod kontrolom ili utjecajem ruske države.&lt;ref name=&quot;RFERL_NewTVShow_2014&quot;&gt;{{cite web |title=New TV Show Brings ‘Facts, not Lies,’ to Russian Speakers |date=2014 |url=https://pressroom.rferl.org/article/new-tv-show-brings-facts-not-lies-to-russian-speakers/ |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty  |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom naredne dvije godine ''Current Time'' prerastao je u cjelodnevni televizijski i digitalni kanal za publiku koja govori [[ruski jezik]] širom svijeta.&lt;ref name=&quot;RFERL_CurrentTime_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Current Time Network Launches Real News, For Real People, In Real Time |date=2017 |url=https://pressroom.rferl.org/article/current-time-network-launches-real-news-for-real-people-in-real-time/ |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty  |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CurrentTime_TV&quot;&gt;{{cite web |title=Настоящее Время |date=2026 |url=https://www.currenttime.tv/ |publisher=Current Time TV |access-date=3. 8. 2026 |language=ru}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017. Glas Amerike i RFE/RL pokrenuli su internetske platforme za [[Provjera tačnosti informacija|provjeru tačnosti informacija]]: [[Polygraph.info]] i [[Glas Amerike|factograph.info]] na ruskom jeziku.&lt;ref name=&quot;VOANews_Polygraph&quot;&gt;{{cite web |title=Polygraph.info |date=2026 |url=https://www.voanews.com/polygraph |publisher=Voice of America |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brennan_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brennan |first=David |title=‘A Total F***up’: Russian Mercenaries in Syria Lament U.S. Strike That Killed Dozens |date=2018 |url=https://www.newsweek.com/total-f-russian-mercenaries-syria-lament-us-strike-killed-dozens-818073 |publisher=Newsweek |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Ministarstvo pravde Ruske Federacije]] u decembru 2017. zatražilo je da se RFE/RL i Glas Amerike registruju kao strani agenti prema ruskom zakonu, nakon što je američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo pravde]] zatražilo da se ruska televizijska mreža [[RT (TV mreža)|RT]] registruju kao strani agent u skladu sa [[Zakon o registraciji stranih agenata|Zakonom o registraciji stranih agenata]] (FARA).&lt;ref name=&quot;Stahl_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Stahl |first=Lesley |title=RT's editor-in-chief on election meddling, being labeled Russian propaganda |date=2018 |url=https://www.cbsnews.com/news/rt-editor-in-chief-on-election-meddling-russian-propaganda-label/ |publisher=CBS News |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Osborn_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Osborn |first=Andrew |title=Russia designates Radio Free Europe and Voice of America as 'foreign agents' |date=2017 |url=https://www.reuters.com/article/us-russia-usa-media-restrictions/russia-designates-radio-free-europe-and-voice-of-america-as-foreign-agents-idUSKBN1DZ0MP/ |publisher=Reuters |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 19. jula 2018. RFE/RL najavio je ponovno pokretanje svojih redakcija u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]], navodeći zabrinutost zbog stanja medijskih sloboda, vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa u tim državama.&lt;ref name=&quot;Tomiuc_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Tomiuc |first=Eugen |title=RFE/RL To Launch News Services In Romania, Bulgaria |date=2018 |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-to-launch-news-services-in-romania-bulgaria/29376248.html |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rumunski servis obnovio je rad 14. januara 2019,&lt;ref name=&quot;RFERL_Romania_2019&quot;&gt;{{cite web |title=Romania Wakes Up To RFE/RL |date=2019 |url=https://pressroom.rferl.org/article/romania-wakes-up-to-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a bugarski 21. januara iste godine.&lt;ref name=&quot;RFERL_Bulgaria_2019&quot;&gt;{{cite web |title=RFE/RL Returns To Bulgaria |date=2019 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-returns-to-bulgaria/ |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mađarski servis ponovno je pokrenut 8. septembra 2020.&lt;ref name=&quot;RFERL_Hungary_2020&quot;&gt;{{cite web |last=RFE/RL's Hungarian Service |title=RFE/RL Relaunches Operations In Hungary Amid Drop In Media Freedom |date=2020 |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-relaunches-operations-in-hungary-amid-drop-in-media-freedom/30826537.html |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== 2020-e ===

Nakon [[Predsjednički izbori u Bjelorusiji 2020.|predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020.]], Radio Sloboda i drugi nezavisni mediji bili su izloženi pojačanom pritisku od strane vlasti i sigurnosnih službi.&lt;ref name=&quot;Phillip_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Phillip |first=Annie |title=Amidst Political Turmoil in Belarus, a Revival of Trust in Independent Journalism |date=2020 |url=https://niemanreports.org/amidst-political-turmoil-in-belarus-a-revival-of-trust-in-independent-journalism/ |publisher=Nieman Reports |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CPJ_Belarus_2021&quot;&gt;{{cite web |title=RFE/RL office raided, journalists detained as Belarus crackdown continues |date=2021 |url=https://cpj.org/2021/07/rfe-rl-office-raided-journalists-detained-as-belarus-crackdown-continues/ |publisher=Committee to Protect Journalists |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DW_Belarus_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Journalism in Belarus: 'Like walking through a minefield' |date=2020 |url=https://www.dw.com/en/journalism-in-belarus-like-walking-through-a-minefield/a-55742319 |publisher=Deutsche Welle |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HRW_Belarus_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Belarus: Crackdown on Independent Journalism |date=2021 |url=https://www.hrw.org/news/2021/03/29/belarus-crackdown-independent-journalism |publisher=Human Rights Watch |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FreedomHouse_Belarus_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Belarus: Freedom on the Net 2022 Country Report |date=2022 |url=https://freedomhouse.org/country/belarus/freedom-net/2022 |publisher=Freedom House |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lokot_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Lokot |first=Tanya |title=Belarus authorities block access to more independent media added to extremist list |date=2021 |url=https://globalvoices.org/2021/11/05/belarus-authorities-block-access-to-more-independent-media-added-to-extremist-list/ |publisher=Global Voices |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Vlasti su 2. oktobra 2020. novinarima oduzele akreditacije.&lt;ref name=&quot;USAGM_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Tajikistan, Kyrgyzstan, Belarus, Russia: Official pressure rising against RFE/RL |date=2020 |url=https://www.usagm.gov/2020/10/09/tajikistan-kyrgyzstan-belarus-russia-official-pressure-rising-against-rfe-rl/ |publisher=U.S. Agency for Global Media |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 16. jula 2021. policija je izvršila pretres redakcije u [[Minsk]]u i domova novinara.&lt;ref name=&quot;Euronews_Belarus_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Euronews with AP, AFP |title=Belarus expands opposition crackdown with raids on independent media |date=2021 |url=https://www.euronews.com/2021/07/16/belarus-expands-opposition-crackdown-with-raids-on-independent-media |publisher=Euronews |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AFP_Belarus_2021&quot;&gt;{{cite web |last=AFP |title=Belarus Jails Students and Raids Media in Crackdown |date=2021 |url=https://www.themoscowtimes.com/2021/07/16/belarus-jails-students-and-raids-media-in-crackdown-a74536 |publisher=The Moscow Times |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reuters_Belarus_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Reuters |title=Belarus conducts new raids on journalists and rights activists |date=2021 |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarus-police-raid-homes-offices-journalists-rights-activists-2021-07-16/ |publisher=Reuters |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Rusiji su vlasti 14. maja 2021. internetsku stranicu Radija Sloboda proglasile &quot;stranim agentom&quot;, a bankovni računi ove medijske organizacije bili su blokirani.&lt;ref name=&quot;DW_Russia_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Russia freezes bank accounts of US broadcaster RFE/RL |date=2021 |url=https://www.dw.com/en/russia-freezes-bank-accounts-of-us-broadcaster-rfe-rl/a-57536932 |publisher=Deutsche Welle |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do tada je [[Roskomnadzor]], ruski [[Regulacija masovnih medija|regulator za medije]], pokrenuo 520 postupaka protiv ove medijske organizacije, a ukupne novčane kazne zbog odbijanja označavanja sadržaja oznakom &quot;strani agent&quot; procijenjene su na 2,4 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Roth_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Roth |first=Andrew |title=Kremlin bears down on Moscow bureau of US-funded radio station |date=2021 |url=https://www.theguardian.com/world/2021/may/05/kremlin-bears-down-on-moscow-bureau-of-us-funded-radio-station-rfe-rl |publisher=The Guardian |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 19. maja 2021. Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda podnio je tužbu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]], optuživši rusku vladu za kršenje slobode izražavanja i slobode medija.&lt;ref name=&quot;Balmforth_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Balmforth |first=Tom |title=Radio Free Europe sues Russia at European court over 'foreign agent' action |date=2021 |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/radio-free-europe-sues-russia-european-court-over-foreign-agent-action-2021-05-19/ |publisher=Reuters |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 2023. pokrenut je krivični postupak protiv stanovnika Moskve Jurija Kohoveca, učesnika u uličnoj anketi Radija Sloboda.&lt;ref name=&quot;NovayaGazeta_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Russian police upgrade charges against Moscow resident in ‘fake news’ case over comment for Radio Liberty |date=2023 |url=https://novayagazeta.eu/en/articles/2023/04/30/russian-police-upgrade-charges-against-moscow-resident-in-fake-news-case-over-comment-for-radio-liberty-en-news |publisher=Novaya Gazeta Europe |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog odredbi [[Ruski zakoni o ratnoj cenzuri iz 2022.|ruskih zakona o ratnoj cenzuri iz 2022.]] prijetila mu je kazna do deset godina zatvora.&lt;ref name=&quot;France24_2023&quot;&gt;{{cite web |title='I stand by my opinion': Russian on trial for critical Ukraine interview |date=2023 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20230830-i-stand-by-my-opinion-russian-on-trial-for-critical-ukraine-interview |publisher=France 24 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. Radio Slobodna Evropa dobio je [[Udruženje online novinara|nagradu za online novinarstvo]] za izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu.&lt;ref name=&quot;OJA_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Russia's War On Ukraine |date=2022 |url=https://awards.journalists.org/entries/russias-war-on-ukraine/ |publisher=Online Journalism Awards |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sud u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a, prihvatio je 2023. zahtjev Ministarstva kulture za zabranu djelovanja kirgistanskog servisa Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda.&lt;ref name=&quot;RFERL_Kyrgyzstan_2023&quot;&gt;{{cite web |last=RFE/RL's Kyrgyz Service |title=Bishkek Court Approves Ministry Request To Shut Down RFE/RL's Operations In Kyrgyzstan |date=2023 |url=https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-rferl-shut-down/32381981.html |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Evropski parlament je 31. jula 2023. usvojio rezoluciju kojom poziva [[Evropska komisija|Evropsku komisiju]] i države članice da ojačaju nezavisne bjeloruske medije te pozdravlja preseljenje Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda u Litvaniju, odakle &quot;pruža vjerodostojno medijsko izvještavanje publici u Bjelorusiji&quot;.&lt;ref name=&quot;Austrevicius_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Auštrevičius |first=Petras |title=REPORT on relations with Belarus |date=2023 |url=https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2023-0258_EN.html |publisher=European Parliament |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2023. otkriveno je da je azerbejdžanski servis Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, Radio Azadliq, imao rukovodstvo povezano s vladajućim strukturama u Azerbejdžanu, koje je cenzuriralo sadržaje kritične prema vlastima i objavljivalo sadržaje koji su promovisali državnu politiku.&lt;ref name=&quot;Adilgizi_Rowley_2023&quot;&gt;{{cite web |last1=Adilgizi |first1=Lamiya |last2=Rowley |first2=Tom |title=Former Radio Free Europe staff demand probe over ‘pro-Azerbaijan content’ |date=2023 |url=https://www.opendemocracy.net/en/rfe-rl-radio-free-europe-liberty-azadliq-azerbaijan-investigation/ |publisher=openDemocracy |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ruske vlasti su u februaru 2024. Radio Slobodna Evropa proglasile &quot;[[Ruski zakon o nepoželjnim organizacijama|nepoželjnom organizacijom]]&quot;, čime je njegovo djelovanje u toj zemlji praktično postalo nezakonito.&lt;ref name=&quot;NovayaGazeta_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Free Europe named ‘undesirable organisation’ by Russian government |date=2024 |url=https://novayagazeta.eu/en/articles/2024/02/20/radio-free-europe-named-undesirable-organisation-by-russian-government-en-news |publisher=Novaya Gazeta Europe |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Novinar Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda [[Farid Mehralizade]] uhapšen je u Azerbejdžanu u maju 2024. u okviru slučaja [[Abzas Media]].&lt;ref name=&quot;MeydanTV_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Imprisoned Meydan TV journalists begin hunger strike |date=2025 |url=https://www.meydan.tv/en/article/detained-meydan-tv-journalists-begin-hunger-strike/ |publisher=Meydan TV |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U junu 2025. osuđen je na devet godina zatvora.&lt;ref name=&quot;Geybulla_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Geybulla |first=Arzu |title=Azerbaijan Convicts Critics in Relentless Crackdown |date=2025 |url=https://www.hrw.org/news/2025/07/03/azerbaijan-convicts-critics-in-relentless-crackdown |publisher=Human Rights Watch |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Obustava finansiranja 2025. ====

U februaru 2025. [[Odjel za efikasnost vlade]] (DOGE) predložio je da se Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RSE/RS) i [[Glas Amerike]] razmotre za gašenje kao mjera smanjenja troškova vlade Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;UkrainskaPravda_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Ukrainska Pravda |title=Elon Musk calls for Radio Free Europe and Voice of America to be shut down |date=2025 |url=https://finance.yahoo.com/news/elon-musk-calls-shutting-down-171116744.html |publisher=Yahoo Finance / Ukrainska Pravda |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj prijedlog uslijedio je nakon ranijih inicijativa pojedinih američkih zvaničnika koji su također zagovarali ukidanje finansiranja RSE/RS-a.&lt;ref name=&quot;Robinson_2016&quot;&gt;{{cite web |last=Robinson |first=Dan |title=Shut Down the Voice of America? |date=11. 2. 2016 |url=https://uscpublicdiplomacy.org/blog/shut-down-voice-america |publisher=USC Center on Public Diplomacy |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Belida_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Belida |first=Alex |title=The Fate of VOA in the Balance |date=6. 2. 2017 |url=https://uscpublicdiplomacy.org/blog/fate-voa-balance |publisher=USC Center on Public Diplomacy |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik [[Donald Trump]] potpisao je 14. marta 2025. [[izvršna uredba|izvršnu uredbu]] kojom je naloženo ukidanje [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]] (USAGM), zajedno s još nekoliko agencija, &quot;u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s važećim zakonom&quot;.&lt;ref name=&quot;Bianco_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Bianco |first=Ali |title=Trump’s next agency cuts include US-backed global media, library and museum grants |date=2025 |url=https://www.politico.com/news/2025/03/15/donald-trump-agency-cuts-00232119 |publisher=Politico |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema navodima anonimnog izvora koje je objavio ''Politico'', DOGE je uveo tridesetodnevnu potpunu obustavu finansiranja RSE/RS-a i drugih medija pod okriljem USAGM-a, s namjerom da ta mjera postane trajna.&lt;ref name=&quot;Kine_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Kine |first=Phelim |title=Radio Free Asia set to furlough most US-based staff due to government funding freeze |date=2025 |url=https://www.politico.com/news/2025/03/14/radio-free-asia-funding-freeze-layoffs-00231780 |publisher=Politico |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kine_DOGE_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Kine |first=Phelim |title=DOGE targets Radio Free Asia |date=2025 |url=https://www.politico.eu/newsletter/china-watcher/doge-targets-radio-free-asia/ |publisher=Politico Europe |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. marta 2025. USAGM je, po nalogu [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|administracije predsjednika Donalda Trumpa]], obustavio grantove Radiju Slobodna Evropa/Radio Sloboda i Radio Free Asia.&lt;ref name=&quot;Reuters_VOA_Leave_2025&quot; /&gt; Tokom istog vikenda novinari i drugi zaposleni u ovim medijima primili su elektronsku poštu kojom su obaviješteni da više neće imati pristup svojim kancelarijama te da moraju vratiti novinarske akreditacije, službene telefone i drugu opremu.&lt;ref name=&quot;France24_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Trump freezes VOA, Radio Free Asia, Radio Free Europe |date=2025 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250315-trump-freezes-voa-radio-free-asia-radio-free-europe |publisher=France 24 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik RSE/RS-a [[Steve Capus]] izjavio je da bi ukidanje grantovskog sporazuma predstavljalo &quot;veliki poklon američkim protivnicima&quot;.&lt;ref name=&quot;RFERL_Defunding_2025&quot;&gt;{{cite web |title=RFE/RL President: Defunding Would be “Massive Gift to America’s Enemies” |date=2025 |url=https://about.rferl.org/article/rfe-rl-president-defunding-would-be-massive-gift-to-americas-enemies/ |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stelter_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Stelter |first=Brian |title=‘Massive gift to America’s enemies’: Activists decry cuts to government-funded networks |date=2025 |url=https://edition.cnn.com/2025/03/16/media/massive-gift-to-americas-enemies-activists-decry-cuts-to-government-funded-networks/index.html |publisher=CNN |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda je 18. marta 2025. podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika kako bi spriječio obustavu finansiranja.&lt;ref name=&quot;RFERL_USAGM_Lawsuit_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Folkenflik_NPR_2025&quot; /&gt;

Češka vlada je 22. marta 2025. izrazila spremnost da podrži RSE/RS nakon smanjenja finansiranja koje je provela administracija Donalda Trumpa.&lt;ref name=&quot;Minder_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Minder |first=Raphael |title=Czech Republic to rescue Radio Free Europe after Donald Trump funding cuts |date=2025 |url=https://www.ft.com/content/10a30487-95fc-4a3b-8902-d47a64e86916 |publisher=Financial Times |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno je američka rok grupa [[R.E.M.]], poznata po pjesmi ''[[Radio Free Europe (song)|Radio Free Europe]]'', objavila remiksovanu verziju te pjesme, pri čemu je prihod od prodaje namijenjen Radiju Slobodna Evropa/Radio Sloboda.&lt;ref name=&quot;Spangler_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Spangler |first=Todd |title=R.E.M. Releases New ‘Radio Free Europe’ EP, With Proceeds Benefiting Radio Free Europe/Radio Liberty Amid Trump Cuts |date=2025 |url=https://variety.com/2025/music/news/rem-radio-free-europe-2025-ep-benefit-trump-cuts-1236384894/ |publisher=Variety |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U maju 2025. visoka predstavnica [[Evropska unija|Evropske unije]] za vanjske poslove i sigurnosnu politiku [[Kaja Kallas]] izjavila je da će Evropska unija osigurati 6,2 miliona američkih dolara za podršku radu RSE/RS-a, dok je Švedska najavila dodatnih dva miliona američkih dolara pomoći.&lt;ref name=&quot;Folkenflik_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Folkenflik |first=David |title=Trump tried to shutter Radio Free Europe. The EU threw it a lifeline |date=2025 |url=https://www.npr.org/2025/05/21/g-s1-68363/trump-tried-to-shutter-radio-free-europe-the-eu-threw-it-a-lifeline |publisher=NPR |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alhurra]]
* [[Bijela propaganda]]
* [[Glas Amerike]]
* [[Operacija Mockingbird]]
* [[Sanel Kajan]]
* [[Žena, život, sloboda]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Măgură Bernard |first=Ioana |title=Directorul postului nostru de radio |year=2007 |publisher=Curtea Veche |isbn=978-973-669-442-4}}
* {{cite book |last=Molnár |first=József |title=A Szabad Európa Rádió a forradalom napjaiban – Autobiography |year=2006 |publisher=Püski |isbn=963-9592-10-2}}
* {{cite book |last=Tofan |first=Liviu |title=Ne-au ținut în viață – Radio Europa Liberă, 1970-1990 |year=2021 |publisher=Editura Omnium |isbn=978-606-95197-5-2}}
* {{cite book |last=Tofan |first=Liviu |title=Antologia Radio Europa Liberă – 101 contribuții (1956-1990) |year=2021 |publisher=Editura Omnium |isbn=978-606-95197-1-4}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Commonscat-inline|Radio Free Europe/Radio Liberty|Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda}}
* {{Službeni sajt}}
* [http://www.hoover.org/library-archives/collections/radio-free-europeradio-liberty-records Radijski i korporativni arhiv Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda], prikupio Hooverov institut {{en simbol}}
* [https://digitalarchive.wilsoncenter.org/collection/104/radio-free-europe-and-radio-liberty Kolekcija skinutih oznaka tajnosti RFE/RL], prikupio Međunarodni centar za naučnike &quot;Woodrow Wilson&quot; (Digitalni arhiv Wilson centra) {{en simbol}}
* [https://archive.org/details/gov.archives.arc.648946 ''Križarski rat za slobodu''] na [[Internet Archive]]u (1956) {{en simbol}}
* [https://archive.org/details/gov.archives.arc.1956144 ''Radio Slobodna Evropa''] na Internet Archiveu (1960) {{en simbol}}
* [https://archive.org/details/gov.archives.arc.1718448 ''Orao u kavezu''] na Internet Archiveu (1960) {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20191111124011/https://www.cia.gov/library/readingroom/search/site/Radio%2520Liberty Arhiv CIA-e] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}}
[[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]]
[[Kategorija:Antikomunističke organizacije]]
[[Kategorija:Paravanske organizacije Centralne obavještajne agencije]]
[[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]]
[[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]]
[[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]]
[[Kategorija:Odnosi SAD–Sovjetski Savez]]
[[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]]
[[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>t5qaefu6wiuq911i6xtbctkx68f2rmi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harry Kim (Zvjezdane staze)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536449</id>
    <revision>
      <id>3925199</id>
      <parentid>3916365</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:54:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9680" sha1="qf84pqysz172mu67c6ds8wd4jkcx5ur" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Harry Kim
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]''
| slika          = Garrett Wang as Harry Kim.jpg
| prvo           = &quot;Caretaker&quot; (1995)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'')
| zadnje         = &quot;Fissure Quest&quot; (2024)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'')
| kreator        = 
| portretirao    = [[Garrett Wang]]
| glas           = 
| oznaka6        = Pripadnost
| podaci6        = [[Zvjezdana flota]]
| oznaka7        = Stacioniranje
| podaci7        = [[USS Voyager]]
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Čovjek]]
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Harry Kim''', '''Hologram hitne medicinske pomoći''' (EMH) izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]. Ulogu tumači [[Garrett Wang]], operativni je oficir na brodu [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] [[USS Voyager]].

Lik se prvi put pojavio u pilot epizodi ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyagera]]'', &quot;Caretaker&quot;, i nastavio se pojavljivati ​​kroz cijelu seriju u glavnoj ulozi, a posljednji put se pojavio u finalu, &quot;Endgame&quot;. U toj epizodi, alternativna buduća verzija lika prikazana je kao kapetan Zvjezdane flote. Obično se prikazuje kao naivan, posebno u romantičnim situacijama, ali nadaren. Lik pronalazi prvu moguću rutu broda kući, a u jednoj alternativnoj budućnosti uspijeva razviti transwarp pogon koji njemu i [[Chakotay]]u omogućava da se vrate kući za nekoliko sati, ali ubija ostatak posade. Producenti su razmatrali hoće li ubiti Kima tokom treće sezone. Wang je potom ponovio ulogu Harryja Kima za seriju ''[[Zvjezdane staze: Renegades|Renegades]]'', koju su napravili fanovi. Godine 2024, Wang je ponovio ulogu nekoliko verzija Harryja Kima iz alternativne stvarnosti u pretposljednjoj epizodi &quot;Fissure Quest&quot; serije ''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]''.

== Koncept i razvoj ==
{{Quote box
 |quote = Budući da nikada nije iskusio nedaće, ima manje alata za suočavanje s njima od nekih drugih. Iako pokušava spriječiti takve misli da mu se pojave na vidjelo, uplašen je. Previše je opterećen ovom misijom; mislio je da će biti odsutan mjesec dana, a zatim se vratiti kući da podijeli svoje avanture sa svojim roditeljima. Ali ono što se dogodilo je nezamislivo i često ima osjećaj da je to samo ružan san, da će se probuditi u svojoj spavaćoj sobi kod kuće, uz zvuk majke koja pjeva u vrtu i oca koji čekićem kuje bakrene ploče za skulpturu.
 |source = [[Rick Berman]], [[Michael Piller]], [[Jeri Taylor]], opis Harry Kima, ''Biblija Zvjezdanih staza: Voyager'', 1995.&lt;ref name=bible13/&gt;
 | width  = 30em
 | bgcolor= #CCCCFF
 | align  = left
 | quoted = 1
}}

Lik je prije kastinga promijenio više imena, a u jednom trenutku zvao se Jay Osaka.&lt;ref&gt;{{cite AV media |year=1995 |title=The 37s |medium=DVD (trivia text) |publisher=Paramount Studios }}&lt;/ref&gt; [[Biblija (scenarij)|Biblija]] ''Voyagera'' opisala je Kima kao povučenu osobu koja je nastojala uzvratiti ljubav svojim roditeljima ispunjavajući njihova očekivanja od njega u [[Akademija Zvjezdane flote|Akademiji Zvjezdane flote]].&lt;ref name=bible13&gt;[[#bermanpillertaylor1995|Berman; Piller; Taylor (1995)]]: p. 13&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#bermanpillertaylor1995|Berman; Piller; Taylor (1995)]]: p. 12&lt;/ref&gt; [[Winrich Kolbe]], režiser pilot epizode &quot;Caretaker&quot;, bio je uključen u proces kastinga i smatrao je da je Kim težak jer nije bilo velikog broja mladih azijskih glumaca za izbor.&lt;ref name=maiden&gt;{{cite news|last=Gross|first=Edward|title=Maiden Voyage|url=http://www.vidiot.com/st-voy/articles/Article01.html|access-date=24. 6. 2013|newspaper=Cinescape|date=januar 1995}}&lt;/ref&gt; Rekao je da je uloga &quot;neiskusan, naivan lik&quot; i da će glumac odabran za Kima morati da se bori da ostane u prvom planu epizoda.&lt;ref name=maiden/&gt;

U vrijeme audicije, Garrett Wang se bavio glumom tek oko godinu i po dana,&lt;ref name=omni/&gt; a nakon što je dobio ulogu, Kolbe ga je opisao kao &quot;mladog, perspektivnog glumca, ali treba da uči, a to će potrajati. On je jedan od glumaca koji mora zaista naporno raditi na svom zanatu kako bi pratio ostale.&quot;&lt;ref name=maiden/&gt; Naivnost lika je naglašena u medijskim izvještajima, a [[TV Guide (magazin)|TV Guide]] je lik prije pokretanja serije opisao kao &quot;neiskusnog&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Logan|first=Michael|title=Voyager – A 'Star Trek' is Born|url=http://www.vidiot.com/st-voy/articles/tvguide01.html|access-date=29. 6. 2013|newspaper=TV Guide|date=8. 10. 1994}}&lt;/ref&gt;

Wang je bio oduševljen svojom novom ulogom, opisujući Kimovu prošlost rekavši da je &quot;imao sjajnu karijeru u Akademiji Zvjezdane flote i u osnovi sam početnik na mostu. Ja sam Amerikanac azijskog porijekla. Tu je profesionalna kompetencija, ali i unutrašnji strah: 'O, Bože, jesu li mi ove hlače prevelike?' Njegovo naslijeđe je usmjereno na [[zen]] i [[borilačke vještine]]&quot;.&lt;ref name=omni&gt;{{cite magazine |last=Bischoff |first=David |title=Star Trek: Voyager: Beyond the Final Frontier |magazine=[[Omni (magazine)|Omni]] |date=februar 1995 |page=43 |url=http://voy.trekcore.com/gallery/albums/magazines/voyager_page_5.jpg |access-date=29. 6. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006002404/http://voy.trekcore.com/gallery/albums/magazines/voyager_page_5.jpg |archive-date=6. 10. 2012 |via=TrekCore}}&lt;/ref&gt; O kastingu je rekao: &quot;Moj cilj je sada da uradim najbolji mogući posao igrajući Harryja Kima i da se počnem oduživati ​​svojim roditeljima za neizmjernu finansijsku podršku koju su mi pružali tokom godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Star Trek: Voyager Press Release|url=http://leethomson.myzen.co.uk/Star_Trek/4_Voyager/Voyager_Bible.pdf|publisher=Paramount Studios|year=1995|access-date=29. 6. 2013|archive-date=4. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104053224/http://leethomson.myzen.co.uk/Star_Trek/4_Voyager/Voyager_Bible.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pilot epizoda Voyagera emitirana je 16. januara 1995.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Coe|first=Steve|title=UPN beats... everybody|url=http://www.vidiot.com/st-voy/articles/broadcasting02.html|access-date=8. 8. 2013|newspaper=Broadcasting &amp; Cable|date=23. 1. 1995}}&lt;/ref&gt;

Wang je u početku pristao na pisanje scenarija za seriju sve do kraja druge sezone kada je pitao scenariste produkcije da li bi mogao imati neke akcione scene i možda romantičnu scenu. U to vrijeme je shvatio da je jedini član glavne glumačke ekipe bez kaskadera jer nikada nije imao akcionu scenu koja ga je zahtijevala. To je rezultiralo scenario &quot;Non Sequitur&quot; koju je napisao [[Brannon Braga]], na što je Wang rekao [[Rick Berman|Ricku Bermanu]] da nema potrebe da mu se daju svi njegovi zahtjevi u jednoj epizodi. Nakon toga, postao je više uključen u prijedloge za režiju likova, ali scenaristi su izbjegavali da Kimu daju više komičnog elementa slično [[Doctor (Zvjezdane staze)|Doctoru]] ([[Robert Picardo]]) i [[Neelix]]u ([[Ethan Phillips]]).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Interviews {{!}} Garret Wang {{!}} Taking control|url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/garrett/page5.shtml|publisher=BBC Cult|access-date=29. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Wang je sebe opisao kao nekoga ko priča viceve i imitira na setovima i bio je razočaran što nije mogao iskoristiti tu svoju prirodu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Interviews {{!}} Garret Wang {{!}} Funny man|url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/garrett/page8.shtml|publisher=BBC Cult|access-date=29. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Do pete sezone Voyagera, produkcijsko osoblje je smatralo određene likove nedovoljno iskorištenima, među njima i Kima. To je dovelo do epizoda koje su Kima, Chakotaya i [[Tuvok]]a stavljale na centralne pozicije, uključujući epizodu &quot;Timeless&quot; za lik Kima.&lt;ref name=saganintereview&gt;{{cite web|last=Davenport|first=Caillan|title=Nick Sagan – Part 1|url=http://www.trektoday.com/interviews/nick_sagan_part_one.shtml|publisher=[[TrekNation]]|date=27. 10. 2003|access-date=29. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Wang je bio zadovoljan epizodom i smatrao je da mogućnost glumljenja dvije različite verzije Kima pokazuje &quot;veliku dihotomiju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Interviews {{!}} Garret Wang {{!}} Voyager's saviour|url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/garrett/page4.shtml|publisher=BBC Cult|access-date=29. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka serije 2001,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Pierce|first=Scott D.|title=It's 'Endgame' for 'Voyager'|url=https://news.google.com/newspapers?id=FzxOAAAAIBAJ&amp;pg=5347,3810206&amp;dq=voyager+endgame&amp;hl=en|access-date=8. 8. 2013|newspaper=The Deseret News|date=22. 5. 2001}}&lt;/ref&gt; Wang je smatrao da je lik trebao biti promovisan tokom serije, ali su mu producenti rekli da &quot;neko mora biti zastavnik&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Interviews {{!}} Garret Wang {{!}} Always the Ensign|url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/garrett/page3.shtml|publisher=BBC Cult|access-date=29. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Harry_Kim Harry Kim] na [[Memory Alpha]]

{{Zvjezdane staze: Voyager}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>qf84pqysz172mu67c6ds8wd4jkcx5ur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neelix</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536451</id>
    <revision>
      <id>3925194</id>
      <parentid>3921841</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6918" sha1="78qy98hr3rwlnc2nf1x0bpvg83f5d72" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Neelix
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]''
| slika          = Neelix (Star Trek Voyager).jpg
| prvo           = &quot;Caretaker&quot; (1995)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'')
| zadnje         = &quot;Endgame&quot; (2001)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'')
| kreator        = 
| portretirao    = [[Ethan Phillips]]
| glas           = 
| oznaka6        = Pripadnost
| podaci6        = [[Zvjezdana flota]]
| oznaka7        = Stacioniranje
| podaci7        = [[USS Voyager]]
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Talaxian]]
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Neelix''' izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]], kojeg glumi glumac [[Ethan Phillips]] od samog početka serije. Neelix je vanzemaljac s druge strane galaksije, koji se pridružuje posadi zvjezdanog broda Ujedinjene Federacije Planeta, [[USS Voyager]], nakon što ga misteriozni udarni val zarobi i odbaci u Delta kvadrant. Služi kao kuhar, oficir za moral i na kraju ambasador posade.

== Kasting ==
Neelixa je glumio glumac [[Ethan Phillips]].&lt;ref name=cb&gt;{{Cite web|title=The SF Site Featured Review: The Star Trek Cookbook|url=https://www.sfsite.com/03a/cook52.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20011215105653/http://www.sfsite.com/03a/cook52.htm|url-status=dead|archive-date=15. 12. 2001|access-date=21. 3. 2021|website=www.sfsite.com}}&lt;/ref&gt; Phillips ima magistarsku diplomu iz likovnih umjetnosti sa Univerziteta Cornell, a svoju glumačku karijeru započeo je nastupajući u predstavama na [[Broadway]]u.{{r|cb}}

== Prijem ==
Godine 2018, [[The Wrap]] je rangirao Neelixa kao četvrti najgori lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno (od 39 glavnih likova), ali je istakao njegov optimizam i humor.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos|title = 'Star Trek': All 39 Classic TV Main Characters Ranked, from Spock to Wesley (Photos)|date = 8. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Godine 2016, časopis [[Wired]] je rangirao lik kao 62. najvažniji lik u službi Zvjezdane flote unutar naučnofantastičnog univerzuma Zvjezdanih staza (od 100 likova).&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=5. 9. 2016|magazine=Wired|access-date=20. 3. 2019|issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019, [[TMZ]] se prisjetio Neelixa kao &quot;super prijateljskog kuhara, navigatora i ambasadora&quot; ''Voyagera''.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Neelix in 'Star Trek: Voyager' 'Memba Him?!|url=https://www.tmz.com/2019/08/15/remember-neelix-star-trek-voyager-ethan-phillips-now-photos/|access-date=21. 3. 2021|website=TMZ|date=15. 8. 2019 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2020, [[SyFy]] je smatrao da je Neelixu bilo teško dobiti dobre priče u poređenju s drugim likovima, s izuzetkom &quot;Mortal Coil&quot;, koju su rangirali kao 12. najbolju epizodu ''Voyagera''.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Pirrello|first=Phil|date=16. 1. 2020|title=The 15 greatest Star Trek: Voyager episodes, ranked|url=https://www.syfy.com/syfywire/the-15-greatest-star-trek-voyager-episodes-ranked|access-date=21. 3. 2021|website=SYFY WIRE|language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2021, [[The Digital Fix]] je smatrao da je &quot;Fair Trade&quot; pokušaj razvoja lika Neelixa, za kojeg su rekli da ima &quot;krizu svrhe&quot; u ovoj epizodi.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=9. 7. 2020|title=Star Trek: Voyager Revisited - Season Three|url=https://www.thedigitalfix.com/television/feature/star-trek-voyager-revisited-a-look-back-at-season-three/|access-date=26. 3. 2021|website=Television @ The Digital Fix|language=en|archive-date=5. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805075848/https://www.thedigitalfix.com/television/feature/star-trek-voyager-revisited-a-look-back-at-season-three/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neki komentatori su smatrali da je [[Kes (Zvjezdane staze)|Kes]] premlada da bi izlazila s Neelixom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.startrek.com/news/star-trek-voyager-kes-best-moments|title=5 Great Kes Moments From ''Star Trek: Voyager''|last=Ulster|first=Laurie|date=14. 5. 2020|publisher=[[StarTrek.com]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604044432/https://www.startrek.com/news/star-trek-voyager-kes-best-moments|archive-date=4. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|editor-last1=Garcia-Siino|editor-first1=Leimar|editor-last2=Mittermeier|editor-first2=Sabrina|editor-last3=Rabitsch|editor-first3=Stefan|last=Wrigley|first=Sylvia Spruck|author-link=Sylvia Spruck Wrigley|page=429|title=The Routledge Handbook of Star Trek|chapter=Age and Aging|url=https://www.routledge.com/The-Routledge-Handbook-of-Star-Trek/Garcia-Siino-Mittermeier-Rabitsch/p/book/9780367366674|publisher=[[Routledge]]|year=2022|isbn=9780367366674}}&lt;/ref&gt; Prema [[Juliette Harrisson]] iz [[Den of Geek]], razlika u godinama je često kritikovana na internetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.denofgeek.com/tv/star-trek-is-finally-getting-romance-right/|title=''Star Trek'' Is Finally Getting Romance Right|last=Harrisson|first=Juliette|date=
14. 2. 2023|work=[[Den of Geek!]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215055606/https://www.denofgeek.com/tv/star-trek-is-finally-getting-romance-right/|archive-date=15. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Autorica naučne fantastike [[Sylvia Spruck Wrigley]] interpretirala je Kes kao osobu koja prolazi kroz pubertet u &quot;Elogiumu&quot;, napominjući da to postavlja pitanja o Neelixovom započinjanju veze s djevojčicom u predpubertetu.{{sfn|Wrigley|2022|p=422}} Harrisson i [[Jonathan Storm]] iz [[The Philadelphia Inquirer]]a napisali su da se razlika u godinama može racionalizirati jer su Kes i Neelix vanzemaljci s drugačijom biologijom od ljudi.{{sfn|Harrisson|2023}}&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.newspapers.com/article/the-philadelphia-inquirer-star-trek-voy/75378999/|title=Venturing into Space with a New ''Star Trek''|last=Storm|first=Jonathan|date=16. 1. 1995|department=Television|work=[[The Philadelphia Inquirer]]|page=E1, E6|access-date=5. 5. 2024|via=[[Newspapers.com]]}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Neelix Neelix] na [[Memory Alpha]]

{{Zvjezdane staze: Voyager}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>78qy98hr3rwlnc2nf1x0bpvg83f5d72</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kosovo Polje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536665</id>
    <revision>
      <id>3925195</id>
      <parentid>3921151</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10911" sha1="fquyqa6govzb082dpapk752xk6lf7md" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime = Kosovo Polje
| naselje_vrsta = Grad i općina
| slika = Fushë Kosovë railway station.jpg
| slika_veličina = 275px
| slika_opis = 
| slika_zastava = Flag of Fushë Kosova.png
| slika_grb = Stema e Komunës Fushë Kosovë.svg
| etimologija = 
| nadimak = 
| moto = 
| slika_karta = 
| karta_opis = Lokacija unutar Kosova
| pushpin_karta = Kosovo
| pushpin_karta_opis = Lokacija na Kosovu
| koordinate = {{coord|42|38|N|21|05|E|display=inline,title}}
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime = {{flag|Kosovo}}
| podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]]
| podjela_ime1 = [[Okrug Priština|Priština]]
| podjela_vrsta2 = [[Općine Kosova|Općina]]
| podjela_ime2 = [[Kosovo Polje (općina)|Kosovo Polje]]
| uspostavljanje_naslov = 
| uspostavljanje_datum = 
| uspostavljanje_naslov2 = 
| uspostavljanje_datum2 = 
| osnivač = 
| nazvano_po = 
| vlada_vrsta = [[Općine Kosova|Gradonačelnik–vijeće]]
| vođa_titula = Gradonačelnik
| vođa_ime = Valon Prebreza
| vođa_partija = [[Lëvizja Vetëvendosje|LVV]]
| vođa_titula1 = 
| vođa_ime1 = 
| površina_ukupno = 84.09
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 
| površina_vode_procenat = 
| površina_urban = 
| površina_metro = 
| nadmorska_visina = 543
| stanovništvo_datum = 2024.
| stanovništvo_ukupno = 63949
| stanovništvo_procjena_datum = 
| stanovništvo_procjena = 
| stanovništvo_rang = [[Municipalities of Kosovo#List of municipalities|8. na Kosovu]]
| stanovništvo_gustoća = auto
| stanovništvo_urban = 40962
| stanovništvo_gustoća_urban = 
| stanovništvo_metro = 
| stanovništvo_gustoća_metro = 
| stanovništvo_demonim = 
| vremenska_zona = [[Centralna evropska vremenska zona|CET]]
| utc_ofset = +1
| vremenska_zona_DST = [[Ljetno računanje vremena|CEST]]
| utc_ofset_DST = +2
| pozivni_broj_vrsta = Pozivni broj
| pozivni_broj = +383 38
| veb-sajt = {{URL|https://fushekosove.rks-gov.net/en/}}
}}
'''Kosovo Polje''' ({{sq|Fushë Kosovë}}) je grad i općina u [[Prištinski okrug|Prištinskom okrugu]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Općina zauzima površinu od 84.09&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i prema podacima popisa stanovništva iz 2024. imala je 63.949 stanovnika, čime je osma najmnogoljudnija općina na Kosovu.&lt;ref name=&quot;ASK_2025_Popullsia&quot;&gt;{{cite web |author=Agjencia e Statistikave të Kosovës |title=Popullsia sipas gjinisë, etnicitetit dhe vendbanimit |website=Agjencia e Statistikave të Kosovës |date=2025 |url=https://askapi.rks-gov.net/Custom/823d15fb-6fe5-4563-bed0-05dbc3d45f38.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Naziv Kosovo Polje potječe od naziva [[Kosovsko polje|Kosovskog polja]], prostrane ravnice koja je dobila ime prema [[Kosovo|Kosovu]].

== Historija ==
[[Datoteka:Kalaja e Harilaqit.jpg|mini|desno|300px|[[Tvrđava Harilaq]] jedno je od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Kosova Polja]]
[[Datoteka:Railway Museum - Fushe Kosova.JPG|mini|desno|300px|Muzej kosovskih željeznica – Kosovo Polje]]

=== Antika ===
Na području općine Kosovo Polje nalazi se [[Tvrđava Harilaq]], značajno arheološko nalazište čiji najstariji tragovi potječu iz prahistorijskog perioda. Najveći razvoj tvrđava je doživjela tokom [[kasna antika|kasne antike]] i ranog [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog perioda]].&lt;ref name=&quot;Berisha_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Berisha |first=Milot |title=Archaeological Guide of Kosovo |publisher=Ministry of Culture, Youth and Sport ; Archaeological Institute of Kosovo |location=Pristina |year=2012 |url=https://www.mkrs-ks.org/repository/docs/drafti_i_guides_-anglisht_final.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Period 1918–1941. ===
U vrijeme [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], područje današnje općine Kosovo Polje bilo je obuhvaćeno politikom [[Kolonizacija Kosova|kolonizacije Kosova]], u okviru koje su na Kosovo doseljavane porodice iz drugih dijelova tadašnje jugoslavenske države.&lt;ref name=&quot;Osmani_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Osmani |first=Jusuf |title=Kolonizimi serb i Kosovës |edition=2 |publisher=Shtëpia botuese &quot;ERA&quot; |location=Prishtinë |year=2010 |pages=78–79 |url=https://www.academia.edu/27205754/Jusuf_Osmani_Kolonizimi_Serbi_Kosoves_pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pavlovic_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Pavlović |first=Aleksandar |title=Prostorni raspored Srba i Crnogoraca kolonizovanih na Kosovo i Metohiju u periodu između 1918. i 1941. godine |journal=Baština |volume=2008 |issue=24 |pages=231–245 |publisher=Institut za srpsku kulturu – Priština / Leposavić |url=http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0353-9008/2008/0353-90080824231P.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110826204541/http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0353-9008/2008/0353-90080824231P.pdf |archive-date=26. 8. 2011 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima Jusufa Osmanija, srpske kolonističke porodice naseljavane su u samom Kosovu Polju, kao i u okolnim selima. Doseljenici su uglavnom poticali iz [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Srbija|Srbije]], srpskih područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i drugih dijelova tadašnje države.&lt;ref name=&quot;Osmani_2010&quot; /&gt;

U samom naselju Kosovo Polje 1921. bilo je naseljeno približno 142 kolonističke porodice. U [[Bardh i Madh|Bardhu i Madhu]] naseljene su oko 23 porodice, uglavnom u blizini željezničke stanice, dok je u [[Graboc i Poshtëm|Grabocu i Poshtëmu]] naseljeno oko 20, a u [[Harilaq (selo)|Harilaqu]] oko 18 porodica. Dio doseljenika smješten je u kuće koje su prethodno pripadale lokalnom albanskom stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Osmani_2010&quot; /&gt;

Jedno od većih kolonističkih naselja bilo je u [[Miradi e Epërme]], gdje je naseljeno oko 80 porodica iz različitih krajeva. U [[Pomozotin]]u je naseljeno oko 40 porodica, dijelom u zasebnom području u blizini starog sela, gdje je 1937. izgrađena crkva. U [[Sllatina e Madhe|Sllatini e Madhe]] naseljene su približno 33 porodice, a u [[Vragolija|Vragoliji]] oko 11 porodica, uglavnom uz glavnu cestu.&lt;ref name=&quot;Osmani_2010&quot; /&gt;

Na putu između Sllatine e Madhe i područja [[Drenica|Drenice]] formirano je novo kolonističko naselje Krivova. Zbog strateškog položaja u njemu je izgrađena žandarmerijska stanica, a nakon 1922. naseljeno je oko 25 kolonističkih porodica.&lt;ref name=&quot;Osmani_2010&quot; /&gt;

Godine 1937. puštena je u saobraćaj željeznička pruga Kosovo Polje–[[Peć]].&lt;ref name=&quot;Osmani_2010&quot; /&gt;

=== Kosovo Polje u ratu na Kosovu ===
U predgrađu Kosova Polja nalazi se baza [[Multinacionalna specijalizirana jedinica|Multinacionalne specijalizirane jedinice]] (MSU), koja djeluje u sastavu [[KFOR|Kosovskih snaga (KFOR)]]. Jedinicu u potpunosti čine pripadnici italijanskih [[Karabinjeri|karabinjera]].

== Geografija ==
Kosovo Polje nalazi se u središnjem dijelu [[Kosovsko polje|Kosovskog polja]]. Općina zauzima površinu od približno {{convert|84|km2|sqmi|0|abbr=on}} i prostire se na nadmorskoj visini od oko 540 m.&lt;ref name=&quot;REC_2012&quot;&gt;{{cite report |author=Qendra Rajonale e Mjedisit |title=Plani Lokal i Veprimit në Mjedis 2012/2017: Komuna Fushë-Kosovë |publisher=REC – Zyra në Kosovë |location=Prishtinë |year=2012 |url=https://unhabitat-kosovo.org/wp-content/uploads/2012/07/Fushe-Kosova-PLVM.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;

Općina graniči s [[Priština|Prištinom]] na istoku, [[Obilić]]em na sjeveru, [[Gračanica (Kosovo)|Gračanicom]] na jugu i [[Glogovac|Glogovcem]] na zapadu.&lt;ref name=&quot;REC_2012&quot; /&gt; Sastoji se od 16 naselja.

Kosovo Polje ima važan saobraćajni položaj jer se nalazi na raskrsnici više značajnih cestovnih i željezničkih pravaca. Kroz područje općine prolazi željeznička pruga koja povezuje Kosovo Polje s [[Skoplje]]m i [[Mitrovica (Kosovo)|Mitrovicom]], a preko tih pravaca povezuje se s međunarodnom željezničkom mrežom.&lt;ref name=&quot;REC_2012&quot; /&gt; Na području općine nalazi se i [[Međunarodni aerodrom Priština]].&lt;ref name=&quot;REC_2012&quot; /&gt;

== Klima ==
Na području Kosova Polja vlada umjereno [[kontinentalna klima]].&lt;ref name=&quot;REC_2012&quot; /&gt; Geografski položaj Kosovskog polja omogućava prodor kontinentalnih zračnih masa sa sjevera, dok ga planinski lanci na jugu i zapadu djelimično štite od utjecaja zračnih masa s [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Egejsko more|Egejskog mora]].&lt;ref name=&quot;REC_2012&quot; /&gt;

Zime su hladne, a ljeta topla i suha. Najhladniji mjesec je januar, dok je najtopliji august.&lt;ref name=&quot;REC_2012&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva koji je 2024. provela [[Agencija za statistiku Kosova]], općina Kosovo Polje imala je 63.949 stanovnika, od kojih je 40.962 živjelo u urbanom području.&lt;ref name=&quot;ASK_2025_Popullsia&quot; /&gt; Zbog blizine [[Priština|Prištine]], Kosovo Polje posljednjih decenija bilježi snažan demografski rast.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ Historijsko stanovništvo općine&lt;ref name=&quot;ASK_2025_Popullsia&quot; /&gt;
! Godina !! Stanovništvo
|-
| 1948. || 8.041
|-
| 1953. || 9.288
|-
| 1961. || 12.286
|-
| 1971. || 20.889
|-
| 1981. || 29.805
|-
| 1991. || 35.570
|-
| 2011. || 34.827
|-
| 2024. || 63.949
|}

Prema podacima iz 1991, neposredno prije raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] i rata na Kosovu, Kosovo Polje imalo je 35.570 stanovnika. Albanci su činili 56,6% stanovništva, Srbi 23,7%, dok je 19,6% stanovnika pripadalo drugim etničkim zajednicama.&lt;ref name=&quot;Brunborg_2002&quot;&gt;{{cite report |last=Brunborg |first=Helge |title=Report on the size and ethnic composition of the population of Kosovo |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |location=Oslo |date=14. 8. 2002 |url=https://www.icty.org/x/file/About/OTP/War_Demographics/en/milosevic_kosovo_020814.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema popisu iz 2011, općina je imala 34.827 stanovnika. Prema popisu iz 2024, broj stanovnika povećao se na 63.949.&lt;ref name=&quot;ASK_2025_Popullsia&quot; /&gt; Prema podacima posljednjeg popisa, Albanci čine 91,32% stanovništva. Među ostalim zajednicama zastupljeni su [[Aškali i Egipćani|Aškali i balkanski Egipćani]] sa oko 5%, dok Srbi i [[Romi]] čine manje od 1% stanovništva.&lt;ref name=&quot;ASK_2025_Popullsia&quot; /&gt;

Albansko stanovništvo Kosova Polja govori [[gegijski dijalekt|gegijskim dijalektom]] [[Albanski jezik|albanskog jezika]].

== Privreda ==
Na području općine Kosovo Polje nalaze se dva rudnika [[magnezij]]a, Goleš i Strezovce.

== Također pogledajte ==
* [[Kosovski rat]]
* [[Kosovsko polje]]
* [[Priština]]
* [[Muzej željeznice Kosova]]
* [[Željeznice Kosova]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category-inline}}
* [http://kk.rks-gov.net/fushekosove Republic of Kosovo municipality of Kosovo Polje]

{{Općine na Kosovu}}

[[Kategorija:Gradovi na Kosovu]]</text>
      <sha1>fquyqa6govzb082dpapk752xk6lf7md</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tom Paris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536707</id>
    <revision>
      <id>3925193</id>
      <parentid>3921844</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:53:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Prijem */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3966" sha1="l91gq3bm3xulwpmxg49dm7fy7bo5oft" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Tom Paris
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]''
| slika          = TomParis.jpg
| prvo           = &quot;Caretaker&quot; (1995)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]]'')
| zadnje         = &quot;We'll Always Have Tom Paris&quot; (2021)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'')
| kreator        = 
| portretirao    = [[Robert Duncan McNeill]]
| glas           = 
| oznaka6        = Pripadnost
| podaci6        = [[Zvjezdana flota]]
| oznaka7        = Stacioniranje
| podaci7        = [[USS Voyager]]
| oznaka8        = Puno ime
| podaci8        = Thomas Eugene Paris
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Čovjek]]
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = Poručnik
| porodica       = Owen Paris (otac)&lt;br/&gt; Julia Paris (majka)
| supruga        = B'Elanna Torres
| djeca          = Miral Paris&lt;br/&gt;Troje s [[Kathryn Janeway]] (nepoznata vrsta slična daždevnjaku)
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Tom Paris''', '''izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]], a glumi ga [[Robert Duncan McNeill]]. Paris je glavni kormilar, kao i privremeni pomoćni ljekar, na [[USS Voyager]]u, brodu [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] koji je vanzemaljski entitet poznat kao Čuvar nasukao u Delta kvadrant.

U početku ga je regrutovala kapetanica [[Kathryn Janeway]] kao &quot;posmatrača&quot; Zvjezdane flote na prvoj misiji Voyagera u Badlands, ali ga je Janeway vratila na mjesto oficira Zvjezdane flote i preuzeo je ulogu kormilara Voyagera nakon što je prvobitni kormilar poginuo tokom turbulentnog premještanja broda iz Alfa kvadranta.

Srednje ime lika, &quot;Eugene&quot;, je počast tvorcu Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry|Geneu Roddenberryju]].&lt;ref&gt;Okuda, M., &amp; Okuda, D. (1997). The star trek encyclopedia: A reference guide to the future (Updat and expand ed.). New York: Pocket Books. str. 374&lt;/ref&gt;

== Prijem ==
''[[Wired]]'' ga je rangirao kao 26. najvažniji lik Zvjezdane flote 2016,&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=McMillan|first=Graeme|date=5. 9. 2016|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|magazine=Wired|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|access-date=20. 3. 2019|issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt; dok ga je ''[[Comic Book Resources]]'' rangirao kao 19. najbolji lik Zvjezdane flote 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbr.com/star-trek-starfleet-members-ranked/|title=Star Trek: The 25 Best Members Of Starfleet, Ranked|date=27. 10. 2018|website=CBR|language=en-US|access-date=20. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

''[[ScreenRant]]' je 2020. rangirao [[B'Elanna Torres|B'Elannu Torres]] i Parisa kao 3. najbolji romantični par svih Zvjezdanih staza.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=4. 2. 2021|title=The 10 Best Couples In Star Trek, Ranked|url=https://screenrant.com/star-trek-best-couples-romantic-ranked/|access-date=17. 2. 2021|website=ScreenRant|language=en-US}}&lt;/ref&gt; 2021. također su smatrali da je Parisova priča zanimljiva, jer on počinje na uslovnoj slobodi iz zatvora Zvjezdane flote, ali se zatim vraća na dobar način tokom svojih avantura u seriji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=30. 1. 2021|title=Star Trek: Why Voyager Avoided Reviving A TNG Character|url=https://screenrant.com/star-trek-voyager-tng-locarno-robert-mcneill-return/|access-date=25. 2. 2021|website=ScreenRant|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Tom_Paris Tom Paris] na [[Memory Alpha]]

{{Zvjezdane staze: Voyager}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>l91gq3bm3xulwpmxg49dm7fy7bo5oft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obrazovanje na daljinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536735</id>
    <revision>
      <id>3925329</id>
      <parentid>3922639</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T00:32:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103840" sha1="pj4jmm6rz6flrfb6sn4pibkuib585ao" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika &quot;novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]&quot;, koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.&lt;ref name=&quot;Tait_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]&lt;ref name=&quot;Higgins&quot;&gt;{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.&lt;ref name=&quot;Simonson_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža &quot;Sir Isaac Pitman&quot; širom zemlje.&lt;ref name=MooreKearsley&gt;{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.&lt;ref name=&quot;Cole_2012&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&amp;context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetski dopisni kursevi ===
==== Ujedinjeno Kraljevstvo ====
[[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&amp;Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]]

[[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je &quot;narodnim univerzitetom&quot; ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.&lt;ref name=&quot;External Programme History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.&lt;ref name=&quot;Anderson_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu &quot;nije bio oblik obrazovanja na daljinu&quot;.&lt;ref name=&quot;Thanapal_2015&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Australija i Južna Afrika ====

Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.&lt;ref name=&quot;White_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Sjedinjene Američke Države ====
[[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]]

[[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.&lt;ref name=&quot;William_Harper&quot;&gt;{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.&lt;ref name=&quot;Levinson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pittman_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot;&gt;{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža:

{{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot; /&gt;}}

Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot; /&gt;

Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Millikan_2003_UnionAgainstUnions&quot;&gt;{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Međunarodna konferencija ====

Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.&lt;ref name=&quot;Lee_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.&lt;ref name=&quot;Lee_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bunker_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].&lt;ref name=&quot;ICDE_WhoWeAre&quot;&gt;{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni univerziteti ===
{{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}}

[[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept &quot;Otvorenog univerziteta&quot; zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa.

[[Datoteka:Walton Hall Pen&amp;Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]]

Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,&lt;ref name=&quot;Nasseh_1997&quot;&gt;{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao &quot;potpunom besmislicom&quot;.&lt;ref name=&quot;HistoryOfTheOU&quot;&gt;{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.&lt;ref name=&quot;QualityHistory&quot;&gt;{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.&lt;ref name=&quot;byrne&quot;&gt;{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.&lt;ref name=&quot;FernUniversitatHagen&quot;&gt;{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz &quot;otvoreni univerzitet&quot;.

Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim &quot;ljetnim školama&quot;. Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao &quot;megauniverziteti&quot;.&lt;ref name=&quot;Daniel_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pandemija bolesti COVID-19 ===
{{multiple image
| align          = right
| direction      = vertical
| width          = 300
| header         = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]
| image1         = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png
| alt1           = 
| caption1       = ... u Rusiji
| image2         = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg
| alt2           = 
| caption2       = ... u Italiji
| total_width    = 300
}}
{{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}}
[[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]]

[[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Template_UNESCO-closures&quot;&gt;{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNESCO_2020_290&quot;&gt;{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the &quot;new normal&quot; of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PoconoRecord_2020&quot;&gt;{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.&lt;ref name=&quot;Aristovnik et al. 2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].&lt;ref name=&quot;Deflem_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;AlTkhayneh_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].&lt;ref name=&quot;Nieuwoudt_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.&lt;ref name=&quot;Mezei_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.&lt;ref name=&quot;Asanov_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt; Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot; /&gt;

[[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.&lt;ref name=&quot;Bower_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot; /&gt; Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.&lt;ref name=&quot;Veletsianos_2020&quot;&gt;{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.&lt;ref name=&quot;UIS_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tehnologije ==
[[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]]

U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno &quot;prisutni&quot; u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].&lt;ref name=&quot;lever-duffy&quot;&gt;{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.&lt;ref name=&quot;Template_UNESCO-closures&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Aristovnik et al. 2020&quot;/&gt;

Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.&lt;ref name=&quot;Brown_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.&lt;ref name=&quot;Regan_2014&quot;&gt;{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.&lt;ref name=&quot;MSU_2015&quot;&gt;{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Meyer_2015&quot;&gt;{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].&lt;ref name=&quot;lever-duffy&quot; /&gt;

Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.&lt;ref name=&quot;Burns_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele.

Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].&lt;ref name=&quot;Burns_2011&quot; /&gt;

Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Radio i televizija ===
[[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]]
{{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC&lt;ref name=&quot;WNYC_1931_AirCollegeTalk&quot;&gt;{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.&lt;ref name=&quot;Cuban_1986&quot;&gt;{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.&lt;ref name=&quot;Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation&quot;&gt;{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor &amp; Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.&lt;ref name=&quot;Strauss_2020&quot;&gt;{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;White_1988&quot;&gt;{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&amp;context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Foss_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik &quot;obrazovanja putem radija&quot; mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.&lt;ref name=&quot;Cox_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.&lt;ref name=&quot;Cuban_1986&quot; /&gt; Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet &quot;DePaul&quot;|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.&lt;ref name=&quot;Vyse_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija &quot;Andrew Carnegie&quot;|Korporacija &quot;Carnegie&quot;]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. &lt;ref name=&quot;Cuban_1986&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sterling_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Taggart_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Internet ===
{{Glavni|Virtuelno obrazovanje}}

Široka primjena računara i [[internet]]a znatno je olakšala i ubrzala obrazovanje na daljinu. Razvojem internetskih tehnologija [[Online škola|virtuelne škole]] i [[Online univerzitet|virtuelni univerziteti]] počeli su nuditi cjelokupne nastavne programe putem interneta. Prvi online kursevi koji su se priznavali za stjecanje akademskih kredita na dodiplomskom i postdiplomskom nivou ponuđeni su 1985. Organizacija [[Connected Education]] pokrenula ih je u saradnji s ustanovom The New School u New Yorku. Studenti su mogli steći zvanje magistra medijskih studija u potpunosti putem interneta, korištenjem računarskih konferencija, bez obaveze fizičkog prisustvovanja nastavi.&lt;ref name=&quot;Withrow_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Withrow |first=Frank B. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |journal=T.H.E. Journal |date=1. 6. 1997 |url=https://thejournal.com/articles/1997/06/01/technology-in-education-and-the-next-twentyfive-years.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thomas_1988&quot;&gt;{{cite web |last=Thomas |first=Gail S. |title=CONNECTED EDUCATION, INC. |publisher=Netweaver / Connected Education, Inc. |date=1. 2. 1988 |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. 8. 2008 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1986. [[Univerzitet u Torontu]], odnosno njegov Fakultet za obrazovanje, tada poznat kao [[Ontario institut za studije u obrazovanju]] (OISE), ponudio je online kurs &quot;Žene i računari u obrazovanju&quot;, koji se bavio rodnim pitanjima i primjenom računara u obrazovanju.&lt;ref name=&quot;Bates_2016&quot;&gt;{{cite web |last=Bates |first=Tony |title=Celebrating the 30th anniversary of the first fully online course |publisher=Online Learning and Distance Education Resources |date=17. 1. 2016 |url=https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20171016000000/https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-date=16. 10. 2017 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi novi univerzitet koji je u potpunosti zasnovan na online nastavi osnovan je 1994. godine. Riječ je o [[Otvoreni univerzitet Katalonije|Otvorenom univerzitetu Katalonije]], sa sjedištem u [[Barcelona|Barceloni]] u [[Španija|Španiji]]. Godine 1999. pokrenut je [[Međunarodni univerzitet &quot;Jones&quot;]], koji je postao prvi potpuno online univerzitet akreditovan od regionalnog akreditacijskog tijela u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;JIU_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Jones International University — Accreditation |publisher=Jones International University |date=21. 4. 2013 |url=http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421085153/http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-date=21. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Između 2000. i 2008. broj upisanih polaznika programa obrazovanja na daljinu brzo je rastao u gotovo svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.&lt;ref name=&quot;Radford_2011&quot;&gt;{{cite report |last=Walton Radford |first=Alexandria |title=Learning at a Distance: Undergraduate Enrollment in Distance Education Courses and Degree Programs |publisher=National Center for Education Statistics (NCES) |date=2011 |number=NCES 2012-154 |url=https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120916000000/https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-date=16. 9. 2012 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Mnoge privatne, javne, [[neprofitna organizacija|neprofitne]] i profitne obrazovne ustanove širom svijeta danas nude obrazovanje na daljinu, od osnovnih oblika nastave do najviših nivoa visokoškolskih i doktorskih studija.

Online obrazovanje proširilo se i na brojne stručne oblasti. Tako se putem interneta izvode programi i obuke iz oblasti [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]],&lt;ref name=&quot;Blackmore_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Blackmore |first=Chris |last2=van Deurzen |first2=Emmy |last3=Tantam |first3=Digby |editor-last=Stickley |editor-first=Theo |editor2-last=Basset |editor2-first=Thurstine |chapter=Therapy training online: Using the internet to widen access to training in mental health issues |title=Teaching Mental Health |publisher=John Wiley &amp; Sons |date=2007 |isbn=978-0-470-03029-5 |pages=237–250 |url=https://books.google.com/books?id=WEjm6ShNexsC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[radna terapija|radne terapije]],&lt;ref name=&quot;Jedlicka_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Jedlicka |first=Janet S. |last2=Brown |first2=Sarah W. |last3=Bunch |first3=Ashley E. |last4=Jaffe |first4=Lynn E. |title=A comparison of distance education instructional methods in occupational therapy |journal=Journal of Allied Health |volume=31 |issue=4 |date=2002 |pages=247–251 |pmid=12491955 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12491955/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Stanton |first=Sue |title=Going the distance: developing shared web-based learning programmes |journal=Occupational Therapy International |volume=12 |issue=4 |date=2006 |pages=227–238 |doi=10.1002/oti.136 |doi-access=free |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/oti.136 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[porodična terapija|porodične terapije]],&lt;ref name=&quot;Maggio_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Maggio |first=Lauren M. |last2=Chenail |first2=Ronald J. |last3=Todd |first3=Thomas |title=Teaching Family Therapy in an Electronic Age |journal=Journal of Systemic Therapies |volume=20 |issue=1 |date=2001 |pages=12–23 |doi=10.1521/jsyt.20.1.12.19408 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1481&amp;context=shss_facarticles |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[art terapija|art terapije]],&lt;ref name=&quot;Orr_2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Orr |first=Penelope P. |title=Distance supervision: Research, findings, and considerations for art therapy |journal=The Arts in Psychotherapy |volume=37 |issue=2 |date=2010 |pages=106–111 |doi=10.1016/j.aip.2010.02.002 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0197455610000195 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[rehabilitacijsko savjetovanje|rehabilitacijskog savjetovanja]].

S porastom online obrazovanja postalo je važno i pitanje [[akreditacija|akreditacije]] i kontrole kvaliteta. Dok ugledni univerziteti, poput [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] i [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], nude online kurseve i programe, neke online obrazovne ustanove podliježu slabijoj vanjskoj kontroli, a među njima postoje i [[Fabrika diploma|ustanove koje neovlašteno dodjeljuju akademske diplome]]. U Sjedinjenim Američkim Državama [[Komisija za akreditaciju obrazovanja na daljinu]] (DEAC) specijalizirana je za akreditaciju ustanova koje pružaju obrazovanje na daljinu.&lt;ref name=&quot;DEAC_2026&quot;&gt;{{cite web |title=About Accreditation – Distance Education Accrediting Commission |publisher=Distance Education Accrediting Commission (DEAC) |year=2026 |url=https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. utvrđeno je da je približno trećina svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove pohađala najmanje jedan akreditovani online kurs.&lt;ref name=&quot;Lederman_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Growth for Online Learning |newspaper=Inside Higher Ed |date=8. 1. 2013 |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/01/08/survey-finds-online-enrollments-slow-continue-grow |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rast se nastavio i narednih godina, pa je 2013. većina javnih i privatnih koledža nudila cjelovite akademske programe putem interneta.&lt;ref name=&quot;Lederman_2013&quot; /&gt;

Do 2008. programi online učenja za učenike od predškolskog do završnog razreda srednje škole bili su dostupni u 44 savezne države Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;OlszewskiKubilius_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Olszewski-Kubilius |first=Paula |last2=Corwith |first2=Susan |title=Distance Education: Where It Started and Where It Stands for Gifted Children and Their Educators |journal=Gifted Child Today |volume=34 |issue=3 |date=2011 |pages=14–24 |issn=1076-2175 |url=https://www.learntechlib.org/p/109569/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Forumi na internetu, online grupa za diskusiju i [[online zajednica za učenje|online zajednice za učenje]] mogu biti važan dio iskustva obrazovanja na daljinu. Istraživanja pokazuju da [[socijalizacija]] ima važnu ulogu u pojedinim oblicima obrazovanja na daljinu, posebno u smanjivanju osjećaja izolovanosti i otuđenosti učesnika.&lt;ref name=&quot;SazmandAsfaranjan_2013&quot;&gt;{{cite journal |last=SazmandAsfaranjan |first=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042813033028 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Modeli s utvrđenim i vlastitim tempom učenja ==

[[Andreas Kaplan|Kaplan]] i Haenlein klasifikuju obrazovanje na daljinu u četiri grupe prema dvije dimenzije: vremenska zavisnost i broj učesnik:&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot; /&gt;

# [[Masivni otvoreni online kurs]] (MOOC) je online kurs otvorenog pristupa, odnosno bez posebnih ograničenja u pogledu učešća, koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika.
# [[Mali privatni online kurs]] (SPOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta, zbog čega zahtijeva određeni oblik formalnog upisa.
# Sinhroni masivni online kurs (SMOC) je online kurs otvorenog pristupa koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika, ali zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono.
# Sinhroni privatni online kurs (SSOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta koji zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono.

=== Modeli s utvrđenim tempom ===

Modeli učenja s utvrđenim tempom predstavljaju uobičajen način organizacije nastave jer se gotovo isključivo koriste u školama i drugim ustanovama koje nastavu izvode u učionici. Ustanove koje nude i obrazovanje na daljinu i nastavu u kampusu obično primjenjuju ovaj model kako bi se radno opterećenje nastavnika, planiranje semestra, rokovi za plaćanje školarine, termini ispita i drugi administrativni procesi mogli uskladiti s nastavom koja se izvodi u ustanovi. Poznavanje ovakvog načina organizacije nastave i pritisak rokova mogu učenicima i studentima olakšati prilagođavanje modelu s utvrđenim tempom i doprinijeti njegovom uspješnom završavanju. Međutim, ovakav model ograničava slobodu učesnika jer je zajednički tempo za neke učenike prebrz, a za druge prespor. Osim toga, životne okolnosti, profesionalne obaveze ili porodične odgovornosti mogu otežati izvršavanje zadataka u rokovima koje određuje ustanova. Prednost modela s utvrđenim tempom jeste i mogućnost lakšeg formiranja zajednica istraživanja&lt;ref name=&quot;Garrison_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Garrison |first=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |last3=Archer |first3=Walter |title=Critical Inquiry in a Text-Based Environment: Computer Conferencing in Higher Education |journal=The Internet and Higher Education |volume=2 |issue=2–3 |date=2000 |pages=87–105 |doi=10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |url=https://doi.org/10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i uključivanja u zajednički i saradnički rad.

=== Modeli s vlastitim tempom ===

Modeli učenja s vlastitim tempom pružaju učenicima i studentima veću slobodu u organizaciji obrazovanja. Polaznici mogu započeti školovanje u bilo kojem trenutku, a kurs mogu završiti za nekoliko sedmica ili za godinu dana i duže, zavisno od vlastitih mogućnosti i potreba. Ovakvom načinu obrazovanja često pribjegavaju osobe koje su pod pritiskom da završe određeni program, nisu uspjele završiti kurs organizovan prema unaprijed utvrđenom rasporedu, trebaju dodatne kurseve ili zbog drugih obaveza nisu u mogućnosti redovno učestvovati u nastavi tokom dužeg perioda. Ipak, ovakav način organizacije nastave mnogim učenicima i studentima nije poznat i može dovesti do odgađanja izvršavanja obaveza, što povećava rizik od nezavršavanja kursa. Provjera znanja također može biti složenija jer se ispiti mogu polagati u različitim terminima, što otvara mogućnost dijeljenja ispitnih pitanja i narušavanja [[akademski integritet|akademskog integriteta]].

Poseban izazov predstavlja organizacija saradničkih aktivnosti. Iako je teško organizovati zajednički rad kada učesnici napreduju različitim tempom, neke obrazovne ustanove razvijaju modele saradnje zasnovane na umreženim i konektivističkim pedagoškim pristupima&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot; /&gt; koji se mogu primjenjivati i u programima s vlastitim tempom.&lt;ref name=&quot;Anderson_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=12 |issue=3 |date=2011 |pages=80–97 |doi=10.19173/irrodl.v12i3.890 |doi-access=free |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/890 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Prednosti ==

Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja i stručnog usavršavanja stanovništvu i poslovnim organizacijama. Fleksibilna organizacija nastave omogućava polaznicima da obrazovne aktivnosti usklade s ličnim, porodičnim i profesionalnim obavezama, čime se smanjuju ograničenja koja proizlaze iz unaprijed određenog vremena i mjesta održavanja nastave.&lt;ref name=Oblinger&gt;{{cite journal |last=Oblinger |first=Diana G. |title=The Nature and Purpose of Distance Education |journal=The Technology Source |date=2000 |url=http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718000146/http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot;&gt;{{cite journal |last=Masson |first=Maxime |title=Benefits of TED Talks |journal=Canadian Family Physician |volume=60 |issue=12 |date=2014 |pages=1080 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4264800/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Upotreba različitih oblika nastavnih sadržaja, uključujući videozapise, simulacije i interaktivne medije, može dodatno povećati angažman polaznika i omogućiti prilagođavanje različitim načinima učenja.

Premještanje dijela nastavnih aktivnosti izvan fizičkih prostorija obrazovnih ustanova može ublažiti ograničenja njihovih kapaciteta, posebno u pogledu prostora i infrastrukture.&lt;ref name=Oblinger /&gt; Na taj način ustanove mogu ponuditi veći broj nastavnih predmeta, što studentima može olakšati pravovremeni upis obaveznih predmeta i smanjiti rizik od produženja studija.&lt;ref name=&quot;Fischer_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Fischer |first=Christian |last2=Baker |first2=Rachel |last3=Whiteside |first3=Lee |last4=Ruiz |first4=Francis A. |last5=Warschauer |first5=Mark |title=Increasing Success in Higher Education: The Relationships of Online Course Taking With College Completion and Time-to-Degree |journal=Educational Evaluation and Policy Analysis |volume=44 |issue=3 |date=2022 |pages=395–416 |doi=10.3102/01623737211055768 |doi-access=free |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.3102/01623737211055768 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obrazovanje na daljinu također može omogućiti pristup većem broju stručnjaka i povezivanje polaznika koji dolaze iz različitih geografskih, društvenih, kulturnih i ekonomskih sredina te imaju različita životna i obrazovna iskustva.&lt;ref name=&quot;Maggio_2001&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Razmjena iskustava i stavova između polaznika iz različitih sredina može proširiti perspektive i obogatiti proces učenja. Online komunikacija omogućava studentima da sarađuju s obrazovnim ustanovama i drugim studentima iz različitih dijelova svijeta, uključujući ustanove koje bi im zbog udaljenosti bile teško dostupne u tradicionalnom obliku nastave.&lt;ref name=&quot;calpoly1&quot;&gt;{{cite report |author=Blackboard Inc. |title=Educational Benefits of Online Learning |publisher=Blackboard Inc. |year=1998 |url=http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130418021957/http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-date=18. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tehnološki razvoj proširio je mogućnosti komunikacije između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Istraživanja ukazuju da razmjena različitih tumačenja i načina razumijevanja može pomoći studentima da razviju vlastito razumijevanje sadržaja i upoznaju širi raspon perspektiva.&lt;ref name=&quot;calpoly1&quot; /&gt; Istovremeno, stvaranje kvalitetnih odnosa među studentima može biti otežano fizičkom udaljenošću. Primjena sličnih zajedničkih zadataka za studente koji se nalaze na različitim lokacijama može povećati mogućnost razvoja međusobnih veza i saradnje.&lt;ref name=&quot;Yuan_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Yuan |first=Y. Connie |last2=Gay |first2=Geri |title=Homophily of Network Ties and Bonding and Bridging Social Capital in Computer-Mediated Distributed Teams |journal=Journal of Computer-Mediated Communication |volume=11 |issue=4 |date=2006 |pages=1062–1084 |doi=10.1111/j.1083-6101.2006.00308.x |url=https://academic.oup.com/jcmc/article/11/4/1062/4617719 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Porast učešća odraslih u [[cjeloživotno učenje|cjeloživotnom učenju]] također povećava značaj obrazovanja na daljinu. Obrazovne ustanove mogu na taj način proširiti svoju ponudu na odrasle polaznike, uključujući programe stručnog obrazovanja i poslovne kurseve, što može predstavljati dodatni izvor prihoda.&lt;ref name=Oblinger /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Programi obrazovanja na daljinu mogu istovremeno potaknuti inovacije u obrazovnim ustanovama i razvoj novih načina organizacije nastave.&lt;ref name=Oblinger /&gt;

U pogledu ishoda učenja, istraživanja su pokazala da online nastava može ostvariti obrazovne rezultate usporedive s nastavom koja se izvodi neposredno, iako efekat zavisi od različitih faktora, uključujući kvalitet nastavnog programa i kompetencije nastavnika.&lt;ref name=&quot;Blackmore_2007&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jedlicka_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=Nguyen&gt;{{cite journal |last=Nguyen |first=Tuan |title=The Effectiveness of Online Learning: Beyond No Significant Difference and Future Horizons |journal=MERLOT Journal of Online Learning and Teaching |volume=11 |issue=2 |date=2015 |pages=309–319 |url=http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319113645/http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-date=19. 3. 2020 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kvalitet nastave posebno zavisi od stručnosti i nastavničkih kompetencija osoba koje je izvode.&lt;ref name=&quot;Orr_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt;

Ekonomski aspekt predstavlja još jednu potencijalnu prednost obrazovanja na daljinu. Visoki troškovi visokog obrazovanja mogu predstavljati značajno finansijsko opterećenje za studente, dok obrazovanje na daljinu u određenim okolnostima može biti ekonomičnija alternativa.&lt;ref name=Nguyen /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Studenti mogu ostvariti uštede jer nisu izloženi troškovima svakodnevnog putovanja do obrazovne ustanove. Dodatne uštede moguće su zahvaljujući elektronskim udžbenicima (e-udžbenicima), koji su u nekim slučajevima jeftiniji od štampanih izdanja. Razvoj digitalnih biblioteka i saradnja obrazovnih ustanova s digitalnim izdavačima također mogu omogućiti studentima pristup nastavnim materijalima bez dodatnih troškova.&lt;ref name=&quot;Drexel_2026&quot;&gt;{{cite web |title=The Benefits of Online Education in a Virtual Classroom |publisher=Drexel University School of Education |year=2026 |url=https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obrazovanje na daljinu može omogućiti učenicima i studentima veću kontrolu nad načinom i tempom učenja nego što je to uobičajeno u tradicionalnoj nastavi. Nastavni sadržaji mogu se pregledati više puta i prilagoditi individualnim potrebama, tako da se više vremena posveti složenijim ili slabije savladanim sadržajima, dok se poznati sadržaji mogu brže savladati.&lt;ref name=Kirtman&gt;{{cite journal |last=Kirtman |first=Lisa |title=Online Versus In-Class Courses: An Examination of Differences in Learning Outcomes |journal=Issues in Teacher Education |volume=18 |issue=2 |date=2009 |pages=103–116 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ858508.pdf |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kada su nastavni program, način izvođenja nastave i [[okruženje za učenje]] odgovarajuće osmišljeni, online obrazovanje može biti povezano s većim zadovoljstvom polaznika.&lt;ref name=Nguyen /&gt; Istraživanja ukazuju i na povezanost zadovoljstva učenjem s boljim obrazovnim ishodima.

U pojedinim stručnim oblastima, posebno u zdravstvenim i oblastima [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], online komunikacija može omogućiti detaljniju razmjenu mišljenja i refleksiju o radu s korisnicima usluga.&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot; /&gt; Redovna online supervizija može omogućiti brže reagovanje na pojedinačne probleme i pitanja u odnosu na modele u kojima se supervizija odvija samo tokom unaprijed određenih sedmičnih sastanaka.&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Kontinuirana komunikacija s nastavnicima i drugim studentima može istovremeno pružiti veći osjećaj podrške tokom obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot; /&gt;

Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja osobama koje zbog [[invaliditet|invalidnosti]], bolesti ili smanjene pokretljivosti ne mogu redovno pohađati nastavu u tradicionalnom obrazovnom okruženju.&lt;ref name=&quot;Woods_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Woods |first=Michael L. |last2=Maiden |first2=Jeffrey |last3=Brandes |first3=Joyce A. |title=An Exploration of the Representation of Students with Disabilities in Distance Education |journal=Online Journal of Distance Learning Administration |volume=14 |issue=4 |date=2011 |url=https://www.westga.edu/~distance/ojdla/winter144/woods_maiden_brandes144.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Učenici koji zbog bolesti moraju ostati kod kuće ili u bolnici mogu, uz pomoć [[robot]]a za teleprisustvo, učestvovati u nastavi i održavati kontakt s nastavnicima i vršnjacima. Takvi sistemi mogu omogućiti učenicima da učestvuju u nastavnim i društvenim aktivnostima u učionici iako fizički nisu prisutni.&lt;ref name=&quot;Regan_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2013&quot; /&gt;

Primjena načela [[univerzalni dizajn|univerzalnog dizajna]] pri izradi programa obrazovanja na daljinu može dodatno povećati njihovu [[pristupačnost]]. Umjesto naknadnog prilagođavanja nastave pojedinačnim studentima, nastavni materijali i aktivnosti mogu se od početka oblikovati tako da budu dostupni osobama s različitim sposobnostima i invaliditetima, različitim načinima učenja i različitim maternjim jezicima.&lt;ref name=&quot;BrainPOP_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Special Education: Grade-level Content That Works for All Your Students |publisher=BrainPOP |year=2026 |url=https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Online obrazovanje također omogućava pristup programima i stručnim znanjima obrazovnih ustanova koje bi pojedincima zbog geografskih ili drugih prepreka mogle biti nedostupne u tradicionalnom obliku nastave. Online okruženje istovremeno otvara prostor za razvoj novih nastavnih struktura i oblika izvođenja programa i za saradnju studenata na različitim lokacijama.&lt;ref name=&quot;Kaplan_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Kaplan |first=Andreas |title=Business Schools: Going Digital Simply Must Make Sense! |publisher=EFMD Global Blog |date=5. 1. 2021 |url=https://blog.efmdglobal.org/2021/01/05/business-schools-going-digital-simply-must-make-sense/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Studenti mogu razmjenjivati znanja i ideje, postavljati pitanja i zajednički razvijati pristupe i metode rada.

Zahvaljujući fleksibilnosti organizacije nastave, studenti mogu uskladiti obrazovanje sa svojim raspoloživim vremenom i drugim životnim obavezama. Mogućnost prilagođavanja tempa učenja individualnim okolnostima jedna je od važnih karakteristika obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt;

Obrazovanje na daljinu može doprinijeti smanjenju iseljavanja iz ruralnih i udaljenih područja jer studentima omogućava da ostanu u svojim mjestima prebivališta dok pohađaju programe visokog obrazovanja. Uklanjanje geografske prepreke pristupu visokom obrazovanju može istovremeno povećati broj obrazovnih programa dostupnih studentima i potaknuti veću konkurenciju među visokoškolskim ustanovama, nezavisno od njihove geografske lokacije.&lt;ref name=&quot;Goldenberg_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Goldenberg |first=Joel |title=Quebec can become a 'leader in distance learning' at universities: MEI |newspaper=The Suburban |date=6. 10. 2021 |url=https://www.thesuburban.com/news/city_news/quebec-can-become-a-leader-in-distance-learning-at-universities-mei/article_59a7d233-2b80-5622-867b-86cd0b2075bc.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ograničenja i izazovi ==

=== Tehnološke i individualne prepreke ===

Obrazovanje na daljinu suočava se s nizom prepreka koje mogu otežati uspješno učenje. Među njima su ometanja u kućnom okruženju, nepouzdana ili nedovoljno dostupna tehnologija, troškovi obrazovanja, ograničen kontakt s nastavnicima kao i nedostatak odgovarajuće podrške i iskustva u učenju na daljinu.&lt;ref name=&quot;Ostlund_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Östlund |first=Berit |title=Stress, disruption and community — Adult learners' experiences of obstacles and opportunities in distance education |journal=The European Journal of Open, Distance and E-Learning |volume=8 |issue=1 |year=2005 |url=http://www.eurodl.org/index.php?p=&amp;sp=full&amp;article=179 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425225833/http://www.eurodl.org/index.php?p=&amp;sp=full&amp;article=179 |archive-date=25. 4. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Galusha_1997&quot;&gt;{{cite report |last=Galusha |first=Jill M. |title=Barriers to Learning in Distance Education |publisher=University of Southern Mississippi |year=1997 |url=http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20000229041104/http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-date=29. 2. 2000 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedovoljno razvijene vještine [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] i samoregulacije također mogu otežati uspješno završavanje programa i biti povezane s većim stopama odustajanja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;

Za uspješno učešće u obrazovanju na daljinu potrebno je odgovarajuće poznavanje digitalnih alata koji se koriste u nastavi. Polaznicima koji nemaju dovoljno iskustva potrebno je omogućiti obuku za njihovo korištenje. Nedostatak naprednijih tehnoloških vještina može negativno utjecati na iskustvo učenja, zbog čega obrazovne ustanove trebaju unaprijed prepoznati moguće tehnološke prepreke i osigurati odgovarajuću podršku.&lt;ref name=&quot;Stephens_2007&quot;&gt;{{cite report |last=Stephens |first=D. |title=Quality issues in distance learning |publisher=AACSB International |date=juli 2007 |url=http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601203911/http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-date=1. 6. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored tehničkih vještina, za uspješno obrazovanje na daljinu važni su [[upravljanje vremenom|upravljanje vremenom]], samodisciplina i sposobnost samostalnog organizovanja učenja. Obrazovanje na daljinu često zahtijeva od studenta veći stepen samostalnosti u planiranju i izvršavanju obrazovnih obaveza.&lt;ref name=&quot;Bartram_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Bartram |first=Jacqui |title=Remote learning: Time management |publisher=University of Hull |year=2026 |url=https://libguides.hull.ac.uk/remote/timemanagement |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pedagoška i organizacijska ograničenja ===

Nisu svi predmeti potrebni za završetak određenog studijskog programa dostupni online. To je posebno izraženo u programima obrazovanja za zdravstvene profesije, u kojima studenti prije završetka studija moraju steći praktično iskustvo i neposredno raditi s pacijentima.&lt;ref name=&quot;DistanceLearningNet_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Advantages and Disadvantages of Distance Learning |publisher=DistanceLearningNet |year=2026 |url=https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja su pokazala da studenti pojedinih programa zdravstvenih profesija koji učestvuju u obrazovanju na daljinu mogu preferirati neposrednu komunikaciju s nastavnicima u odnosu na komunikaciju putem online diskusijskih platformi ili potpuno samostalno učenje. Međutim, pri poređenju različitih strategija obrazovanja na daljinu nisu utvrđene značajne razlike u uspješnosti studenata.&lt;ref name=&quot;Jedlicka_2002&quot; /&gt;

Jedan od izazova online nastave povezan je s mogućnošću uključivanja veoma velikog broja polaznika u isti kurs. Tradicionalni pristupi organizaciji nastave često su razvijani za relativno male grupe, dok online kursevi, posebno [[masivni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), mogu imati veoma veliki broj učesnika. Daniel Barwick ukazao je na nedostatak dovoljno istraživanja kojima bi se utvrdilo kako veličina grupe utječe na ishode učenja i da li je velika grupa nužno manje efikasna od male. Iako su neka istraživanja pokazala negativnu povezanost između određenih oblika nastave u velikim grupama i obrazovnih ishoda, ne postoji opći dokaz da veći broj polaznika sam po sebi nužno dovodi do lošijih rezultata.&lt;ref name=&quot;Lederman_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Does Class Size Matter? |newspaper=Inside Higher Ed |date=6. 12. 2007 |url=https://www.insidehighered.com/views/2007/12/06/does-class-size-matter |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Institucionalni izazovi ===

Obrazovanje na daljinu može predstavljati izazov i za same obrazovne ustanove. Budući da se radi o relativno novijem obliku obrazovanja, u tradicionalnim obrazovnim ustanovama može biti teško osigurati podršku njegovom uvođenju.&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot; /&gt; Organizacija i planiranje programa obrazovanja na daljinu također mogu biti složeniji za nastavnike, posebno kada je riječ o novim programima čiji se organizacijski i tehnički zahtjevi razlikuju od zahtjeva tradicionalne nastave.

Među institucionalnim izazovima navode se finansijski i organizacijski zahtjevi, dodatno opterećenje nastavnika, vremenska ograničenja, kao i potreba za odgovarajućom tehničkom i administrativnom podrškom. Dodatni izazovi mogu biti povezani s održavanjem kontakta sa studentima, njihovim praćenjem i procjenjivanjem, posebno kada nastavnik nema neposredan kontakt sa studentima.&lt;ref name=&quot;Hellman_2003&quot;&gt;{{cite report |last=Hellman |first=Judith Adler |title=The Riddle of Distance Education: Promise, Problems and Applications for Development |publisher=United Nations Research Institute for Social Development (UNRISD) |series=Technology, Business and Society Programme Paper |issue=9 |date=2003 |url=https://cdn.unrisd.org/assets/library/papers/pdf-files/hellman2.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poteškoće povezane s jezičkim sposobnostima, upravljanjem vremenom i vještinama učenja mogu utjecati i na uspješnost studenata. Istraživanje provedeno među studentima koledža u [[Washington (savezna država)|saveznoj državi Washington]] pokazalo je da su studenti koji su pohađali nastavu na daljinu češće odustajali od studija nego studenti koji su pohađali tradicionalnu nastavu, pri čemu su među navedenim teškoćama bile one povezane s jezikom, upravljanjem vremenom i vještinama učenja.&lt;ref name=&quot;Xu_Jaggars_2011&quot;&gt;{{cite report |last1=Xu |first1=Di |last2=Jaggars |first2=Shanna Smith |title=Online and Hybrid Course Enrollment and Performance in Washington State Community and Technical Colleges |publisher=Community College Research Center, Teachers College, Columbia University  |issue=31 |date=2011 |url=https://ccrc.tc.columbia.edu/publications/online-hybrid-courses-washington.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Socijalni i kulturni izazovi ===

Jedan od izazova obrazovanja na daljinu jeste ograničena mogućnost neposredne društvene interakcije između studenata i nastavnika, kao i među samim studentima. Fizička udaljenost može otežati razvoj društvenih veza i povećati osjećaj izolovanosti kod pojedinih polaznika. Zbog toga socijalizacija predstavlja važan aspekt nekih oblika obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;SazmandAsfaranjan_2013_AlleviatingIsolationDistanceEducation&quot;&gt;{{cite journal |last1=SazmandAsfaranjan |first1=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=21. 10. 2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://doi.org/10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban izazov predstavljaju kulturne razlike između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Programi obrazovanja na daljinu mogu uključivati učesnike iz različitih geografskih, društvenih i kulturnih sredina i prelaziti granice država i kontinenata. Takva raznolikost može obuhvatati razlike povezane s [[rasa|rasom]], rodom, [[Religija|religijom]], [[jezik]]om, društvenim normama i obrazovnim iskustvima. Zbog toga je pri organizaciji nastave potrebno uzeti u obzir različite norme i očekivanja, predrasude i stereotipe, kao i moguće izvore nesporazuma i sukoba.&lt;ref name=&quot;Nasiri_Mafakheri_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Nasiri |first1=Fuzhan |last2=Mafakheri |first2=Fereshteh |title=Postgraduate research supervision at a distance: a review of challenges and strategies |journal=Studies in Higher Education |volume=40 |issue=10 |pages=1962–1969 |year=2014 |doi=10.1080/03075079.2014.914906 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/03075079.2014.914906 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Evaluacija ==

Za procjenu kvaliteta obrazovanja na daljinu razvijeni su različiti instrumenti i pristupi. Walker je razvio upitnik poznat kao [[Upitnik o okruženju za učenje u obrazovanju na daljinu]] (DELES), kojim se procjenjuju podrška nastavnika, interakcija i saradnja među studentima, povezanost nastavnih sadržaja s njihovim iskustvima, učenje u autentičnim situacijama, aktivno učenje i samostalnost studenata.&lt;ref name=&quot;Walker_2003_DELES&quot;&gt;{{cite thesis |last=Walker |first=Scott L. |title=Development and Validation of an Instrument for Assessing Distance Education Learning Environments in Higher Education: The Distance Education Learning Environments Survey (DELES) |publisher=Curtin University |year=2003 |url=https://curate.curtin.edu.au/articles/thesis/Development_and_Validation_of_an_Instrument_for_Assessing_Distance_Education_Learning_Environments_in_Higher_Education_The_Distance_Education_Learning_Environments_Survey_DELES_/31457251 |access-date=29. 8. 2026 |hdl=20.500.11937/1303 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harnish i Reeves predložili su sistematski pristup vrednovanju velikih interaktivnih sistema obrazovanja na daljinu koji obuhvata obuku učesnika, uvođenje sistema, njegovu upotrebu, komunikaciju kao i tehničku i drugu podršku.&lt;ref name=&quot;Harnish_Reeves_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harnish |first1=Dorothy |last2=Reeves |first2=Patricia |title=Issues in the Evaluation of Large-Scale Two-Way Interactive Distance Learning Systems |journal=International Journal of Educational Telecommunications |volume=6 |issue=3 |pages=261–282 |year=2000 |publisher=Association for the Advancement of Computing in Education (AACE) |issn=1077-9124 |url=https://www.learntechlib.org/primary/p/8023/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovna tehnologija ==

Savremena primjena [[obrazovna tehnologija|obrazovne tehnologije]], odnosno [[e-učenje|e-učenja]], omogućava razvoj obrazovanja na daljinu i samostalnog učenja zahvaljujući širokoj primjeni [[informacijsko-komunikacijske tehnologije|informacijsko-komunikacijskih tehnologija]] (IKT).&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Za razliku od tradicionalnog obrazovanja na daljinu, koje se u velikoj mjeri oslanjalo na dostavljanje nastavnih materijala poštom, savremeni modeli omogućavaju neposrednu elektronsku razmjenu nastavnih sadržaja i komunikaciju između nastavnika i studenata. Nastava se može odvijati putem sinhrone ili asinhrone online komunikacije u interaktivnom okruženju za učenje ili u virtualnim zajednicama, čime fizička učionica više nije nužan prostor za odvijanje obrazovnog procesa. Garrison navodi da se time težište obrazovnog procesa pomjera prema obrazovnoj interakciji unutar virtualne zajednice učenika koja se održava tokom vremena.&lt;ref name=&quot;Garrison_Anderson_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Garrison |first1=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |title=E-learning in the 21st Century: A Framework for Research and Practice |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-26345-0 |url=https://books.google.hr/books?id=wRQnQtUUTXoC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transakcijska udaljenost ===

Jedan od značajnih problema tradicionalnih modela obrazovanja na daljinu zasnovanih na dopisivanju jeste [[transakcijska udaljenost]], odnosno psihološka i komunikacijska udaljenost koja može nastati između nastavnika i učenika kada je njihova međusobna komunikacija nedovoljna. Povećanje te udaljenosti može negativno utjecati na proces učenja i na spremnost studenata da nastave obrazovanje na daljinu. Zbog toga su pružaoci obrazovanja na daljinu razvili različite strategije, metode i postupke za povećanje interakcije između nastavnika i studenata.

Među tim mjerama su češće neposredne konsultacije, kao i intenzivnija primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Njihova svrha je smanjiti transakcijsku udaljenost i omogućiti kvalitetniju komunikaciju i interakciju između učesnika obrazovnog procesa.&lt;ref name=&quot;Soekartawi_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soekartawi |last2=Haryono |first2=Anung |last3=Librero |first3=Felix |title=Greater Learning Opportunities Through Distance Education: Experiences in Indonesia and the Philippines |journal=Journal of Southeast Asian Education |volume=3 |issue=2 |pages=283–320 |year=2002 |url=http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140307211743/http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-date=7. 3. 2014 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Digitalne obrazovni certifikati ==

Digitalne obrazovne certifikati predstavljaju elektronske certifikate o stečenim znanjima, vještinama ili obrazovnim postignućima koje se izdaju kao alternativa tradicionalnim certifikatima u papirnom obliku. Iako je njihova primjena sve raširenija, prihvaćenost [[masivni otvoreni online kurs|masovnih otvorenih online kurseva]] (MOOC) i online certifikata znatno se razlikuje među poslodavcima, a pitanja njihovog priznavanja i vjerodostojnosti i dalje su predmet rasprave.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot; /&gt;

Razvoj [[internet]]a i informacijsko-komunikacijskih tehnologija ubrzao je pojavu novih oblika potvrđivanja obrazovnih postignuća, među kojima su [[digitalna značka|digitalne značke]], [[elektronski pasoš|elektronski pasoši]] i [[masivni otvoreni online kurs|masovni otvoreni online kursevi]] (MOOC). Ovi oblici mijenjaju načine stjecanja, dokumentovanja i priznavanja znanja i vještina te predstavljaju izazov tradicionalnim sistemima vrednovanja obrazovnih postignuća. Uobičajeno se razlikuju tri osnovna oblika online obrazovnih potvrda: potvrde zasnovane na provjeri znanja, online značke i online certifikati.&lt;ref name=&quot;Keevy_Chakroun_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Keevy |first1=James |last2=Chakroun |first2=Borhene |title=Level-setting and recognition of learning outcomes: The use of level descriptors in the twenty-first century |publisher=UNESCO |year=2015 |isbn=978-92-3-100138-3 |url=https://www.voced.edu.au/content/ngv%3A71352 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Autodidaktizam]]
* [[Digitalni jaz]]
* [[Obrazovna tehnologija]]
* [[Novi mediji]]
* [[Online škola]]
* [[Virtualno obrazovanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |last=Anderson |first=Terry |title=Theory and Practice of Online Education |edition=2 |year=2008 |isbn=9781897425084}}
* {{cite journal |last1=Anderson |first1=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distance Learning |volume=12 |issue=3 |pages=80–97 |year=2010}}
* {{cite book |last=Bates |first=Tony |title=Technology, e-learning and distance education |publisher=RoutledgeFalmer |year=2005}}
* {{cite book |last=Bender |first=Tisha |title=Discussion-based online teaching to enhance student learning: Theory, practice and assessment |publisher=Taylor &amp; Francis |year=2023}}
* {{cite journal |last1=Betts |first1=Kristen |title=Historical review of distance and online education from 1700s to 2021 in the United States: Instructional design and pivotal pedagogy in higher education |journal=Journal of Online Learning Research and Practice |volume=8 |issue=1 |pages=3–55 |year=2021 |url=https://jolrap.scholasticahq.com/article/26963.pdf}}
* {{cite journal |last1=Caruth |first1=Gail D. |last2=Caruth |first2=Donald L. |title=The impact of distance education on higher education: A case study of the United States |journal=Turkish Online Journal of Distance Education |volume=14 |issue=4 |pages=121–131 |year=2013 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/155860}}
* {{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School—Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |pages=327–334 |year=1906 |doi=10.1126/science.24.611.327 |pmid=17772791 |bibcode=1906Sci....24..327C |url=https://zenodo.org/record/1447968}}
* {{cite journal |last=Hampel |first=Robert L. |title=The Business of Education: Home Study at Columbia University and the University of Wisconsin in the 1920s and 1930s |journal=Teachers College Record |volume=112 |issue=9 |pages=2496–2517 |year=2010 |doi=10.1177/016146811011200905 |s2cid=141830291 |doi-access=free}}
* {{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=Theory and Practice of Distance Education |edition=2nd |year=1995 |url=https://www.questia.com/library/109055550/theory-and-practice-of-distance-education}}
* {{cite book |last1=Jacob |first1=J. U. |last2=Ensign |first2=M. |title=Transactional Radio Instruction: Improving Educational Outcomes for Children in Conflict Zones |publisher=Palgrave Macmillan |location=Cham |year=2020 |doi=10.1007/978-3-030-32369-1}}
* {{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America |year=1994 |isbn=9780804726801}}
* {{cite book |last1=Moore |first1=Michael Grahame |last2=Anderson |first2=William |title=Handbook of Distance Education |edition=2nd |publisher=Psychology Press |year=2012 |isbn=9781410607294}}
* {{cite book |editor-last=Moore |editor-first=Michael G. |title=Contemporary Issues in American Distance Education |year=1990}}
* {{cite book |last=Major |first=Claire Howell |title=Teaching Online: A Guide to Theory, Research, and Practice |publisher=Johns Hopkins University Press |year=2015}}
* {{cite book |last=Picciano |first=Anthony G. |title=Theories and frameworks for online education: Seeking an integrated model |work=A Guide to Administering Distance Learning |publisher=Brill |pages=79–103 |year=2021}}
* {{cite journal |last=Saba |first=Farhad |title=Distance Education in the United States: Past, Present, Future |journal=Educational Technology |volume=51 |issue=6 |pages=11 |year=2011}}
* {{cite book |last1=Stubblefield |first1=Harold W. |last2=Keane |first2=Patrick |title=Adult Education in the American Experience: From the Colonial Period to the Present |year=1994 |isbn=9780787900250}}
* {{cite journal |last1=Sun |first1=Anna |last2=Chen |first2=Xiufang |title=Online education and its effective practice: A research review |journal=Journal of Information Technology Education |volume=15 |year=2016 |url=https://www.researchgate.net/profile/Anna-Sun/publication/310503884_Online_Education_and_Its_Effective_Practice_A_Research_Review/links/5dea533d299bf10bc3452ad4/Online-Education-and-Its-Effective-Practice-A-Research-Review.pdf}}
* {{cite journal |last=Taylor |first=J. C. |title=Fifth-generation distance education |journal=e-Journal of Instructional Science and Technology (e-JIST) |volume=4 |issue=1 |pages=1–14 |year=2001}}
* {{cite book |editor1-last=Evans |editor1-first=Terry |editor2-last=Murphy |editor2-first=David |title=International Handbook of Distance Education |publisher=Emerald Group Publishing Limited |location=Bingley |year=2008}}
* {{cite journal |last1=Vlachopoulos |first1=Dimitrios |last2=Makri |first2=Agoritsa |title=Online communication and interaction in distance higher education: A framework study of good practice |journal=International Review of Education |volume=65 |issue=4 |pages=605–632 |year=2019}}
* {{cite book |last=Walsh |first=T. |title=Unlocking the Gates: How and Why Leading Universities Are Opening Up Access to Their Courses |publisher=Princeton University Press |year=2011}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikibooks|ICT in Education}}
{{Commons category}}
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book//browse?type=lcsubc&amp;key=Radio%20in%20education&amp;c=x &quot;Radio u obrazovanju&quot;] besplatne knjige i članci u punom tekstu na internetu; iz 1930-ih i 1940-ih godina {{en simbol}}
* [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation &quot;Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016232455/http://aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation |date=16. 10. 2017 }} {{en simbol}}
* [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation &quot;Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016232455/http://aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation |date=16. 10. 2017 }}. Serija od preko 10 knjiga koje se bave istraživanjem obrazovanja na daljinu. Dostupne u štampanom izdanju za kupovinu ili online u slobodnom pristupu. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>pj4jmm6rz6flrfb6sn4pibkuib585ao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ago Pivčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536833</id>
    <revision>
      <id>3925177</id>
      <parentid>3924481</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3925177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6017" sha1="5cgszh3latqyommpklzmec86fwqtxqr" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Ago Pivčić
| slika          = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike     = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja  = {{Datum rođenja i godine|1942|08|06}}
| mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| zanimanje      = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}
'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==
Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|access-date=21. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==
Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik nogometnog kluba [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]].&lt;ref name=&quot;livanjski-vidici-1993&quot;&gt;{{cite news
|author=N. V.
|title=Iz &quot;Troglavova&quot; spomenara – Golobradi &quot;poslovođa&quot;
|newspaper=Livanjski vidici
|date=14. 2. 1993
|issue=10
|page=13
}}&lt;/ref&gt; Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=9. 9. 2020
|access-date=21. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==
[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]
Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt; U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|access-date=21. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==
Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|access-date=21. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|access-date=21. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==
* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==
* [[Livno]]
* [[NK Troglav 1918 Livno|NK Troglav Livno]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Pivčić,Ago }}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]</text>
      <sha1>5cgszh3latqyommpklzmec86fwqtxqr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adnan Omerović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536891</id>
    <revision>
      <id>3925174</id>
      <parentid>3924335</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3925174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7437" sha1="qywr39nr6gt4sjgmlrodw8lwrkqj9fr" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Adnan Omerović
| slika              = Adnan_Omerovic_Snimanje_filma_Ko_slika.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Adnan Omerović 2026.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1980|9|2}}
| mjesto_rođenja     = [[Tuzla]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Adnan Omerović''' (Tuzla, 2. septembar 1980) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pozorišni i filmski [[glumac]].

[[Akademija dramskih umjetnosti u tuzli|Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli]] završava 2005. u klasi profesora [[Miralem Zupčević|Miralema Zupčevića]]. U ansamblu [[Narodno pozorište u Tuzli|Narodnog pozorišta Tuzla]] je stalno angažovan od 2006.

Igrao je u predstavama : &quot;Tango&quot;, &quot;Tri prikazivanja Boga&quot;, &quot;Škrtac&quot;, &quot;Magbet&quot;, &quot;Hamlet&quot;, &quot;Djelidba&quot;,&quot;Crkva bosanska&quot;, &quot;Pedagogija otpora Branka Ćopića&quot;, &quot;Mirišu li jorgovani u New Yorku&quot;, &quot;Tvoj sin Huckleberry Finn&quot;, &quot;Posljednja ljubav Hasana Kaimije&quot;, &quot;Zagonetne varijacije&quot;. U filmovima: &quot;Najsretniji čovjek na svijetu&quot; Teone Mitevske, &quot;Ništa se nije čulo&quot; Pavla Pavlovića, &quot;Gym&quot; Srđana Vuletića, &quot;The Confidence-Man&quot; Kourosa Alaghbanda,&quot;Investigations of a dog&quot; Aleksandra Niemczyka, &quot;Život je čudo&quot; Emira Kusturice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nptz.ba/2022/05/31/adnan-omerovic/|title=Adnan Omerović|last=admin|date=31. 5. 2022|website=Narodno Pozorište Tuzla|language=en-US|access-date=6. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je nagrade Zlatna arena na 70. izdanju [[Pulski filmski festival|Pulskog filmskog festivala]] za glavnu ulogu u filmu ''Najsretniji čovjek na svijetu'' rediteljice i scenaristice Teone Strugar Mitevske i scenaristice Elme Tataragić.

Dobitnik je nagrade za najbolje glumačko ostvarenje na jubilarnim XXX Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu 2011, za ulogu Čeda zet, u predstavi Narodnog pozorišta Tuzla – Bransilav Nušić “GOSPOĐA MINISTARKA” u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića.

== Predstave: ==
* Slawomir Mrozek, TANGO, u režiji Radoslava Milenkovića - lik Artur
* Aleš Kurt, TRI PRIKAZIVANJA BOGA – likovi Johan, Logoraš, Meho
* J.P, Moliere, ŠKRTAC, u režiji Tamare Damjanac – likovi Moliere, Anselmo
* Eugene Ionesco, MACBETT, u režiji Davida Alića – lik Macol
* William Shakespeare, HAMLET, u režiji Zlatka Pakovića - lik Klaudije, danski kralj, Hamletov stric
* Zlatko Paković, CRKVA BOSANSKA – glumac-dramaturg
* Bekim Sejranović, TVOJ SIN HUCKLEBERRY FINN&quot;, u režiji Alena Šimića – lik Bekim Bekim
* Derviš Sušić, POSLJEDNJA LJUBAV HASANA KAIMIJE, u režiji Gorana Damjanca –lik Budalina Tale
* Miodrag Žalica, MIRIŠU LI JORGOVANI U NEW YORKU? u režiji Alena Šimića – lik Pupa Hava
* Miguel de Cervantes Saavedra, BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE, u režiji Nikole Zavišića - Svi smo mi Don Kihot
* Frank L. Baum,ČAROBNJAK IZ OZA, u režiji Adnana Omerovića – lik Učitelj vještica
* Éric-Emmanuel Schmitt,ZAGONETNE VARIJACIJE,u režiji Nermina Omića – lik Erik Larsen
* N. V. Gogolj, REVIZOR, u režiji Dražena Ferečine – lik Ivan Aleksandrovič Hlestakov, službenik iz Sankt Peterburga
* Hristo Bojčev, OPŠTA BOLNICA, u režiji Nermina Omića – lik Kontuzov
* Dušan Kovačević, LARY TOMPSON SHOW MUST GO ON, u režiji Sulejmana Kupusovića – likovi Stefan Nos, Sirano
* A. P. Čehov,TRI SESTRE, u režiji Admira Glamočaka – lik Vasilije Vasiljevič Soljoni, kapetan
* Alija Isaković, TO, u režiji Adnana Omerovića – lik Muzičar
* Roland Schimmelpfennig, ARAPSKA NOĆ, u režiji Filipa Grinvalda – lik Peter Karpati
* Vernesa Kellner Berbo,STRANCI PRED RAJEM, u režiji Miralema Zupčevića
* Dale Wasserman / Ken Kesey, LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA, u režiji Selme Spahić – lik Billy Bibbit
* Bertolt Breht, MALOGRAĐANSKA SVADBA, u režiji Jovice Pavića – lik Mladoženja

== Režije: ==
* Dramatizacija, adaptacija i režija za predstavu „MI DJECA S KOLODVORA ZOO“ (NP Tuzla – sezona 2016/2017)
* Režija i izbor muzike za predstavu ČAROBNJAK IZ OZA (Narodno pozorište Tuzla, 20015/2016)
* autorski projekat „neću da budem RUŽNO PAČE“ (Narodno pozorište Tuzla – Sezona 2013/2014)
* Režija i izbor muzike za predstavu TO (Narodno pozorište Tuzla – Sezona 2011/2012)
* Režija i izbor muzike za predstavu ČAROBNJAK IZ OZA (Narodno pozorište Tuzla, 2009/2010)
* Režija i odabir pjesama za predstavu JEŽEVA KUĆICA (Narodno pozorište Tuzla, 2009/2010)
* Samostalna dipolomska predstava EMIGRANTI (Narodno pozorište Tuzla 2008/2009)

== Filmografija: ==
=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|2024.
|[[Gym|''GYM'']]
|
|-
|2022.
|''[[Najsretniji čovjek na svijetu]]''
|Zoran
|-
|2021.
|''[[Ništa se nije čulo]]''
|
|-
|2019.
|''[[Sympathie pur le Diable]]''
|Marko
|-
|2019.
|''[[Majnuni]]''
|Adnan
|-
|2017.
|''[[Investigations of a dog]]''
|
|-
|2016.
|''[[The Confidence-Man]]''
|Doctor Kashiar
|-
|2016.
|''[[Wedding Preparations in the Country]]''
|Raban
|-
|2016.
|''[[Papagajka]]''
|Damir
|-
|2015.
|''[[The Prosecutor the Defender the Father and His Son]]''
|Young Man Witness
|-
|2014.
|''[[What the Night Brings]]''
|The Brother
|-
|2012.
|[[Djeca (2012)|''Djeca'']]
|Coro
|-
|2004.
|''[[Život je čudo]]''
|Eso
|}

=== Serije ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|2023.
|''[[Frust]]''
|Nera
|-
|2022.
|[[Kotlina (serija)|''Kotlina'']]
|Duško Samouk
|-
|2018.
|''[[Konak kod Hilmije]]''
|Krhki
|-
|2018.
|''[[Ne diraj mi mamu]]''
|Kandidat
|-
|2007.
|''[[Lud, zbunjen, normalan]]''
|Klofa
|-
|2012.
|''[[Kad bude biće]]''
|Hilmija
|-
|2011.
|''[[Dva smo svijeta različita]]''
|Gost u crnom
|-
|2005.
|''[[Život je čudo]]''
|Eso
|}

== Nagrade: ==
* Nagrada Zlatna arena na 70.izdanju Pula Film Festivala za glavnu ulogu u filmu &quot;Najsretniji čovjek na svijetu&quot; rediteljice i scenaristice Teone Strugar Mitevske i scenaristice Elme Tataragić.
* Specijalna nagrada  žirija za glavnu mušku ulogu i koscenaristu u filmu &quot;Majnuni&quot; reditelja Kourosa Alaghbanda na festivalu Torino Underground Cinefest 2020.
* Nagrada za najbolju predstavu u cjelini,na 43. Pozorišnim/ kazališnim igrama BiH u Jajcu &quot;Tri prikazivanja Boga&quot;, autora i reditelja Aleša Kurta.
* Nagrada za najbolju predstavu u cjelini pripala je predstavi &quot;Posljednja ljubav Hasana Kaimije&quot;, na 35. Susretima pozorišta/kazališta BiH u Brčkom 2018. 
* Na jubilarnim XXX Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu 2011, za najbolje glumačko ostvarenje nagrađen Adnan Omerović za ulogu Čeda zet, u predstavi Narodnog pozorišta Tuzla – Bransilav Nušić &quot;GOSPOĐA MINISTARKA&quot; u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića.
* Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje ansamblu predstave Malograđanska svadba, na XXVII Pozorišnim igrama Jajce 2008.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Imdb name|id=1603149|name=Adnan Omerović}}

{{DEFAULTSORT:Omerović, Adnan}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]]</text>
      <sha1>qywr39nr6gt4sjgmlrodw8lwrkqj9fr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nail Omerović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536899</id>
    <revision>
      <id>3925171</id>
      <parentid>3924331</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T20:00:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3925171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7335" sha1="lo7lmevt741v3mig13ynb0ac79x6nwp" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša               = Nail Omerović
| datumrođenja                = {{Datum rođenja i godine|2002|10|20}}
| rodnigrad                   = [[Tuzla]]
| rodnadržava                 = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                      = 174 cm
| pozicija                    = Krilo, krilni bek
| trenutniklub                = [[G.D. Estoril Praia|Estoril Praia]]
| omladinskegodine            = 2016–2020.
| omladinskipogoni            = [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]
| godine1                     = 2020–2021.
| klubovi1                    = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
| nastupi(golovi)1            = 3 (0)
| godine2                     = 2021–2022.
| klubovi2                    = [[NK Osijek II|Osijek II]]
| nastupi(golovi)2            = 25 (4)
| godine3                     = 2022–2026.
| klubovi3                    = [[NK Osijek|Osijek]]
| nastupi(golovi)3            = 118 (19)
| godine4                     = 2026–
| klubovi4                    = [[G.D. Estoril Praia|Estoril Praia]]
| nastupi(golovi)4            = 0 (0)
| nacionalnegodine1           = 2023–2024.
| nacionalneekipe1            = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 21 godine|Bosna i Hercegovina U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1  = 8 (0)
| nacionalnegodine2           = 2024–
| nacionalneekipe2            = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)2  = 5 (1)
| zadnjeuređivanje            = 5. 9. 2026.
| zadnjeuređivanje_reprezentacija = 12. 10. 2025.
}}
'''Nail Omerović''' (rođen 20. oktobra 2002) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji krila za portugalski [[G.D. Estoril Praia|Estoril Praia]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Karike&quot;&gt;{{cite web |url=https://karike.ba/nail-omerovic-nasi-mladi-su-talentovani-samo-im-je-tesko-doci-do-izrazaja/ |title=Nail Omerović: Naši mladi su talentovani, samo im je teško doći do izražaja |website=Karike |date=23. 1. 2024 |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;&gt;{{cite web |url=https://int.soccerway.com/players/nail-omerovic/662248/ |title=N. Omerović |website=Soccerway |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Budući da ranije nije imao mogućnost trenirati u rodnom gradu, nogomet je počeo trenirati sa 15 godina u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezdi Gradačac]].&lt;ref name=&quot;Karike&quot;/&gt; Nakon toga igrao je za [[FK Sloboda Tuzla|Slobodu Tuzla]], a 2021. prešao je u [[NK Osijek|Osijek]], gdje je u početku nastupao za drugu ekipu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/906365/barbarez-uputio-jos-jedan-naknadni-poziv-dobio-ga-je-nail-omerovic |title=Barbarez uputio još jedan naknadni poziv: Dobio ga je Nail Omerović |website=Dnevni avaz |date=25. 5. 2024 |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor s Osijekom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://nk-osijek.hr/vijesti/34095/nail-omerovic-bijelo-plavi-do-2026/ |title=Nail Omerović Bijelo-plavi do 2026.! |publisher=NK Osijek |date=23. 2. 2023 |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Prvi prvenstveni gol za klub postigao je 17. decembra iste godine u pobjedi 4–1 protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2023/12/17/croatia/1-hnl/nk-osijek/nk-slaven-koprivnica/4080569/ |title=Osijek 4–1 Slaven Koprivnica |website=Soccerway |date=17. 12. 2023 |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2023/24. odigrao je 30 utakmica za Osijek u svim takmičenjima i postigao jedan gol.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/osijek-ispratio-naila-omerovica-medu-ljiljane/188703 |title=Osijek ispratio Naila Omerovića među &quot;Ljiljane&quot; |website=Faktor.ba |date=25. 5. 2024 |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon četiri sezone u prvom timu Osijeka, tokom kojih je u prvenstvu odigrao 118 utakmica i postigao 19 golova, u septembru 2026. prešao je u [[Portugal|portugalski]] [[G.D. Estoril Praia|Estoril Praia]].

== Reprezentativna karijera ==
U [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 21 godine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine do 21 godine]] pozvan je u oktobru 2023.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/jankovic-objavio-spisak-zmajica-za-mec-s-francuskom-pozvao-igrace-juventusa-borca-sarajeva/231002105 |title=Janković objavio spisak Zmajića za meč s Francuskom, pozvao igrače Juventusa, Borca, Sarajeva... |website=Klix.ba |date=2. 10. 2023 |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Za ovu selekciju odigrao je osam utakmica.

Prvi poziv u seniorsku [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] dobio je u maju 2024, kada ga je selektor [[Sergej Barbarez]] uvrstio u ekipu za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Liović |first=Ivana |url=https://www.glas-slavonije.hr/sport/nogomet/2024/05/27/omerovic-protiv-engleske-i-italije-493168/ |title=Omerović protiv Engleske i Italije |website=Glas Slavonije |date=27. 5. 2024 |access-date=7. 9. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Za seniorsku reprezentaciju debitirao je 14. oktobra 2024. protiv [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]] u [[UEFA Liga nacija|Ligi nacija]] na [[Stadion Bilino polje|Bilinom polju]]. Ušao je u igru početkom drugog poluvremena umjesto [[Jusuf Gazibegović|Jusufa Gazibegovića]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ganibegović |first=Eldar |url=https://sportsport.ba/fudbal/nail-omerovic-bih-madjarska-instagram/484067 |title=Nail Omerović je svjestan da je loše odigrao, odmah poslije utakmice je povukao (ne)očekivan potez |website=SportSport.ba |date=15. 10. 2024 |access-date=7. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Nastupio je i u gostujućoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] u novembru iste godine.

Prvi reprezentativni gol postigao je 12. oktobra 2025. protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] u prijateljskoj utakmici u [[Ta' Qali]]ju, pogodivši za konačnih 4–1.

== Statistika karijere ==
=== Klubovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Klub
! Period
! Nastupi
! Golovi
|-
| align=&quot;left&quot;| [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
| 2020–2021.
| 3
| 0
|-
| align=&quot;left&quot;| [[NK Osijek II|Osijek II]]
| 2021–2022.
| 25
| 4
|-
| align=&quot;left&quot;| [[NK Osijek|Osijek]]
| 2022–2026.
| 118
| 19
|-
| align=&quot;left&quot;| [[G.D. Estoril Praia|Estoril Praia]]
| 2026–
| 0
| 0
|}

=== Reprezentacija ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Godina
! Nastupi
! Golovi
|-
| 2024.
| 2
| 0
|-
| 2025.
| 3
| 1
|-
! Ukupno
! 5
! 1
|}

==== Reprezentativni golovi ====
:''Rezultat Bosne i Hercegovine naveden je prvi.''

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! #
! Datum
! Mjesto
! Protivnik
! Rezultat
! Takmičenje
|-
| 1
| 12. 10. 2025.
| [[Nacionalni stadion Ta' Qali|Nacionalni stadion]], [[Ta' Qali]], [[Malta]]
| {{ZID|Malta}}
| 4–1
| Prijateljska utakmica
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Omerović, Nail}}
[[Kategorija:Rođeni 2002.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni reprezentativci Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>lo7lmevt741v3mig13ynb0ac79x6nwp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suzana Bubić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537021</id>
    <revision>
      <id>3925323</id>
      <parentid>3925123</parentid>
      <timestamp>2026-09-16T23:16:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3925323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11613" sha1="nfr9glysh0wydbni0czr3qtumo88gi1" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Suzana Bubić
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1953|11|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| državljanstvo         = [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačko]]
| polje                 = [[Porodično pravo]]
| radna_institucija     = [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet u Mostaru, Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]
* [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]]
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Dekan]]ica [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
* [[Rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Suzana Bubić''' (rođena 16. novembra 1953) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[pravo|pravnica]], univerzitetska profesorica i profesorica emerita [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. U svom naučnom i nastavnom radu bavi se prvenstveno [[porodično pravo|porodičnim pravom]], a posebno pitanjima bračnog, roditeljskog i starateljskog prava.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremanje prijedloga za izbor u zvanje – naučna oblast Porodično pravo |url=https://pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2019/10/Izvje%C5%A1taj-Komisije-za-pripremanje-prijedlog-za-izbor-u-zvanje-nau%C4%8Dna-oblast-Porodi%C4%8Dno-pravo.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=2019 |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu]] obavljala je dužnost [[dekan]]ice u više mandata,&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{cite web |title=Odbor za mjere uspostave povjerenja promiče razumijevanje |url=https://www.ohr.int/odbor-za-mjere-uspostave-povjerenja-promice-razumijevanje/ |website=Ured visokog predstavnika (OHR) |publisher=Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini |date=7. 4. 2004 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; a od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godine 2018. promovisana je u počasno zvanje profesorice emerite.&lt;ref name=&quot;Emeritus_1&quot;&gt;{{cite news |title=Mostar: Na 41. rođendan Univerziteta nagrađeno 11 studenata |url=https://bljesak.info/sci-tech/obrazovanje/akademija-41-godisnjica-univerziteta/227194 |newspaper=Bljesak.info |agency=Fena |date=14. 2. 2018 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i akademska karijera ===

Suzana Bubić rođena je 16. novembra 1953. u [[Mostar]]u. U rodnom gradu završila je osnovnu školu 1966. i [[Zgrada Gimnazije u Mostaru|Gimnaziju]] 1972. Godine 1976. diplomirala je na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu u Mostaru]], tada [[Pravni fakultet u Mostaru|Odjeljenju Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Magistarski rad ''Izdržavanje bračnog druga kao posljedica razvoda braka'' završila je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1981,&lt;ref name=&quot;Master&quot;&gt;{{cite web |title=Faculty of Law – Master Studies – Curriculum |url=https://www.prf.unze.ba/OGLASNA%20PLOCA%20-%20PDS/Faculty%20of%20Law-Master%20Studies-CURRICULUM.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; a doktorsku disertaciju ''Intervencija društva u porodičnim odnosima'' 1988.&lt;ref name=&quot;Bubic_1988_Disertacija&quot;&gt;{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |first=Suzana |last=Bubić |title=Intervencija društva u porodičnim odnosima |year=1988 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu |location=Beograd |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/982287 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja započela je rad na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1976. do 1981. bila je asistentica na predmetima [[Porodično pravo|Porodično pravo]] i [[Građansko procesno pravo|Građansko procesno pravo]]. Godine 1981. stekla je zvanje docentice na predmetu [[Porodično pravo]]. U zvanje vanredne profesorice izabrana je 1999, a od 2007. do 2016. bila je redovna profesorica na istom predmetu.&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot;&gt;{{cite book |first1=Nerimana |last1=Traljić |first2=Suzana |last2=Bubić |title=Porodično pravo |edition=2. |publisher=Magistrat |location=Sarajevo |year=2001 |isbn=9958-635-04-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/9455110/bgsa?format=detail |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot;&gt;{{cite web |title=Samoevaluacioni izvještaj |url=https://pf.unmo.ba/media/2wepgzac/samoevaluacioni_izvjestaj.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom njenog nastavnog rada oblast porodičnog prava na studiju je proširena i podijeljena na obavezne predmete Bračno pravo i Roditeljsko i starateljsko pravo, kao i izborne predmete Evropsko porodično pravo, Prava djeteta i Pravna klinika iz porodičnog prava. Na drugom ciklusu studija predavala je Evropsko porodično pravo, koje je obuhvatalo razvoj evropskog porodičnog prava, pravo na brak i zasnivanje porodice, usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s evropskim standardima te praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]].&lt;ref name=&quot;EvropskoPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Nastavni plan i program II ciklusa studija – Građansko-pravni smjer |url=https://pf.unmo.ba/media/oxciqsq2/nastavni_plan_i_program_gradjansko-pravni_smjer.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon penzionisanja nastavila je akademski i naučno djelovati kao profesorica emerita Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Učestvovala je u radu komisija za ocjenu i odbranu doktorskih disertacija te nastavila objavljivati radove iz oblasti porodičnog prava i [[Ljudska prava|ljudskih prava]].&lt;ref name=&quot;Doktorska&quot;&gt;{{cite web |first=Ajdin |last=Huseinspahić |title=Legitima portio i ograničenja vlasničkih ovlaštenja institutom nužnog nasljeđivanja (Prijava doktorske disertacije i izvještaj) |url=https://web-archive.unmo.ba/unmo.ba/ajdin-huseinspahic.aspx |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Rukovodne i druge funkcije ===

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i neposredno nakon njega Bubić je imala važnu rukovodnu ulogu u očuvanju i obnovi rada [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1993. do 1999. obavljala je funkciju vršioca dužnosti [[dekan]]ice, u periodu u kojem je Fakultet, nakon gubitka dotadašnjih prostorija, opreme i dijela nastavnog kadra, bio primoran organizovati rad u privremenim i neadekvatnim prostorima. Od 1993. do 1996. Fakultet je djelovao na različitim lokacijama u dijelu Mostara pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], a nakon toga je, zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;, smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[USRC &quot;Midhad Hujdur Hujka&quot; (Sjeverni logor)|Sjevernom logoru]].&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot; /&gt;

Nakon rata nastavila je rukovoditi Fakultetom u procesu njegove institucionalne konsolidacije. Bila je [[dekan]]ica u mandatima 1999–2001, 2001–2003. i 2003–2005, a potom ponovo od 2010. do 2012.&lt;ref name=&quot;OHR&quot; /&gt;

Od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Članica je Odbora za pravne nauke Odjeljenja društvenih nauka [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH2004&quot;&gt;{{cite web |title=Rad Odjeljenja Akademije – Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.yumpu.com/xx/document/view/35735829/full-text-anubih |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.anubih.ba/odjeljenje-drustvenih-nauka/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==

=== Monografije ===

* ''Porodično pravo'' (1998. i 2001)&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot; /&gt;
* ''Bračno pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Bracno_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Bračno pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-57-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/15852038/gkmo |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Roditeljsko i starateljsko pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Bubic_Traljic_Roditeljsko_i_starateljsko_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Traljić |first2=Nerimana |title=Roditeljsko i starateljsko pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-55-2 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/15815942 |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/search/expert?c=au%3DBubi%C4%87%2C+Suzana&amp;db=cobib&amp;mat=allmaterials&amp;auf=bubi%C4%87%2C+suzana COBISS profili i bibliografija – Suzana Bubić]
* [https://scholar.google.com/citations?user=K8iuveEAAAAJ&amp;hl=en Google Scholar profil – Suzana Bubić]

{{Rektori i prorektori Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bubić, Suzana}}
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Profesori emeritusi Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]</text>
      <sha1>nfr9glysh0wydbni0czr3qtumo88gi1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925345</id>
      <parentid>3925323</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T08:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3925345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16050" sha1="9i8fawbdeohmj1fx6b7bhajthw3i3x8" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Suzana Bubić
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1953|11|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| državljanstvo         = [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačko]]
| polje                 = [[Porodično pravo]]
| radna_institucija     = [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet u Mostaru, Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]
* [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]]
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Dekan]]ica [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
* [[Rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Suzana Bubić''' (rođena 16. novembra 1953) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[pravo|pravnica]], univerzitetska profesorica i profesorica emerita [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. U svom naučnom i nastavnom radu bavi se prvenstveno [[porodično pravo|porodičnim pravom]], a posebno pitanjima bračnog, roditeljskog i starateljskog prava.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremanje prijedloga za izbor u zvanje – naučna oblast Porodično pravo |url=https://pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2019/10/Izvje%C5%A1taj-Komisije-za-pripremanje-prijedlog-za-izbor-u-zvanje-nau%C4%8Dna-oblast-Porodi%C4%8Dno-pravo.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=2019 |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu]] obavljala je dužnost [[dekan]]ice u više mandata,&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{cite web |title=Odbor za mjere uspostave povjerenja promiče razumijevanje |url=https://www.ohr.int/odbor-za-mjere-uspostave-povjerenja-promice-razumijevanje/ |website=Ured visokog predstavnika (OHR) |publisher=Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini |date=7. 4. 2004 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; a od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godine 2018. promovisana je u počasno zvanje profesorice emerite.&lt;ref name=&quot;Emeritus_1&quot;&gt;{{cite news |title=Mostar: Na 41. rođendan Univerziteta nagrađeno 11 studenata |url=https://bljesak.info/sci-tech/obrazovanje/akademija-41-godisnjica-univerziteta/227194 |newspaper=Bljesak.info |agency=Fena |date=14. 2. 2018 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i akademska karijera ===

Suzana Bubić rođena je 16. novembra 1953. u [[Mostar]]u. U rodnom gradu završila je osnovnu školu 1966. i [[Zgrada Gimnazije u Mostaru|Gimnaziju]] 1972. Godine 1976. diplomirala je na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu u Mostaru]], tada [[Pravni fakultet u Mostaru|Odjeljenju Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Magistarski rad ''Izdržavanje bračnog druga kao posljedica razvoda braka'' završila je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1981,&lt;ref name=&quot;Master&quot;&gt;{{cite web |title=Faculty of Law – Master Studies – Curriculum |url=https://www.prf.unze.ba/OGLASNA%20PLOCA%20-%20PDS/Faculty%20of%20Law-Master%20Studies-CURRICULUM.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; a doktorsku disertaciju ''Intervencija društva u porodičnim odnosima'' 1988.&lt;ref name=&quot;Bubic_1988_Disertacija&quot;&gt;{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |first=Suzana |last=Bubić |title=Intervencija društva u porodičnim odnosima |year=1988 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu |location=Beograd |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/982287 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja započela je rad na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1976. do 1981. bila je asistentica na predmetima [[Porodično pravo|Porodično pravo]] i [[Građansko procesno pravo|Građansko procesno pravo]]. Godine 1981. stekla je zvanje docentice na predmetu [[Porodično pravo]]. U zvanje vanredne profesorice izabrana je 1999, a od 2007. do 2016. bila je redovna profesorica na istom predmetu.&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot;&gt;{{cite book |first1=Nerimana |last1=Traljić |first2=Suzana |last2=Bubić |title=Porodično pravo |edition=2. |publisher=Magistrat |location=Sarajevo |year=2001 |isbn=9958-635-04-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/9455110/bgsa?format=detail |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot;&gt;{{cite web |title=Samoevaluacioni izvještaj |url=https://pf.unmo.ba/media/2wepgzac/samoevaluacioni_izvjestaj.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom njenog nastavnog rada oblast porodičnog prava na studiju je proširena i podijeljena na obavezne predmete Bračno pravo i Roditeljsko i starateljsko pravo, kao i izborne predmete Evropsko porodično pravo, Prava djeteta i Pravna klinika iz porodičnog prava. Na drugom ciklusu studija predavala je Evropsko porodično pravo, koje je obuhvatalo razvoj evropskog porodičnog prava, pravo na brak i zasnivanje porodice, usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s evropskim standardima te praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]].&lt;ref name=&quot;EvropskoPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Nastavni plan i program II ciklusa studija – Građansko-pravni smjer |url=https://pf.unmo.ba/media/oxciqsq2/nastavni_plan_i_program_gradjansko-pravni_smjer.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon penzionisanja nastavila je akademski i naučno djelovati kao profesorica emerita Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Učestvovala je u radu komisija za ocjenu i odbranu doktorskih disertacija te nastavila objavljivati radove iz oblasti porodičnog prava i [[Ljudska prava|ljudskih prava]].&lt;ref name=&quot;Doktorska&quot;&gt;{{cite web |first=Ajdin |last=Huseinspahić |title=Legitima portio i ograničenja vlasničkih ovlaštenja institutom nužnog nasljeđivanja (Prijava doktorske disertacije i izvještaj) |url=https://web-archive.unmo.ba/unmo.ba/ajdin-huseinspahic.aspx |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Rukovodne i druge funkcije ===

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i neposredno nakon njega Bubić je imala važnu rukovodnu ulogu u očuvanju i obnovi rada [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1993. do 1999. obavljala je funkciju vršioca dužnosti [[dekan]]ice, u periodu u kojem je Fakultet, nakon gubitka dotadašnjih prostorija, opreme i dijela nastavnog kadra, bio primoran organizovati rad u privremenim i neadekvatnim prostorima. Od 1993. do 1996. Fakultet je djelovao na različitim lokacijama u dijelu Mostara pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], a nakon toga je, zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;, smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[USRC &quot;Midhad Hujdur Hujka&quot; (Sjeverni logor)|Sjevernom logoru]].&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot; /&gt;

Nakon rata nastavila je rukovoditi Fakultetom u procesu njegove institucionalne konsolidacije. Bila je [[dekan]]ica u mandatima 1999–2001, 2001–2003. i 2003–2005, a potom ponovo od 2010. do 2012.&lt;ref name=&quot;OHR&quot; /&gt;

Od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Članica je Odbora za pravne nauke Odjeljenja društvenih nauka [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH2004&quot;&gt;{{cite web |title=Rad Odjeljenja Akademije – Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.yumpu.com/xx/document/view/35735829/full-text-anubih |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.anubih.ba/odjeljenje-drustvenih-nauka/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Naučni i stručni rad ==

Suzana Bubić najveći dio svog naučnog rada posvetila je [[porodično pravo|porodičnom pravu]], a u okviru ove oblasti istraživala je pitanja bračnog i roditeljskog prava, usvojenja, starateljstva, prava djeteta, porodičnog posredovanja i imovinskih odnosa bračnih partnera. Posebno je istraživala odnos evropskog prava i porodičnog prava u Bosni i Hercegovini, uključujući utjecaj evropskih pravnih standarda i prakse [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] na razvoj domaćeg porodičnog zakonodavstva.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot; /&gt;

=== Porodično pravo i prava djeteta ===

Jedno od osnovnih područja njenog rada predstavljaju prava djeteta i standard &quot;najbolji interes djeteta&quot;. U radu ''Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika'' iz 2012. analizirala je rješenja Evropske konvencije o usvojenju djece (revidirana), zakonodavstva evropskih država i praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], poredeći ih s porodičnim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini. U radu je posebnu pažnju posvetila uslovima za zasnivanje usvojenja i usklađenosti domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.&lt;ref name=&quot;Bubic_Opći_trendovi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika |title=Prava djeteta i ravnopravnost polova – između normativnog i stvarnog |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu |location=Istočno Sarajevo |year=2012 |pages=72–101 |chapter-url=https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Prava-djeteta/PDRPI3.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pitanju najboljeg interesa djeteta posvetila je i rad ''Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja'', objavljen 2014. U njemu je analizirala primjenu ovog standarda u sporovima između roditelja i u situacijama prestanka njihove zajednice, uključujući odlučivanje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i ostvarivanje ličnih odnosa i kontakata s drugim roditeljem.&lt;ref name=&quot;Bubic_Standard_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi – Zbornik radova sa Drugog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2014 |pages=11–26 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/o5zb0kez/b_zbornik_dpp_2014.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U svojim istraživanjima bavila se i procesnim položajem djeteta. U radu ''Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta'' analizirala je pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje mišljenja, položaj djeteta u bračnim i porodičnim postupcima te mogućnosti prilagođavanja domaćeg procesnog zakonodavstva evropskim standardima i konceptu pravosuđa prilagođenog djetetu.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uskladjivanje_acquis_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta |editor-first=Alena |editor-last=Huseinbegović |title=Zaštita prava čovjeka kao pokretač razvoja porodičnog prava – Zbornik radova sa Sedmog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2019 |pages=15–33 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/5vriffmc/g_zbornik__dpp_2019.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Bavila se i pitanjem ekonomskog položaja djece. U radu ''Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njegovo smanjenje'', objavljenom 2015, razmatrala je uzroke siromaštva djece i pravna sredstva kojima se može utjecati na njegovo smanjenje.&lt;ref name=&quot;Bubic_Siromastvo_djece_2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Siromaštvo djece - uzroci i sredstva za njihovo smanjenje |journal=Dani porodičnog prava |volume=3 |issue=3 |year=2015 |pages=11–32 |issn=2303-6052 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |url=https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/429 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==

=== Monografije ===

* ''Porodično pravo'' (1998. i 2001)&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot; /&gt;
* ''Bračno pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Bracno_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Bračno pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-57-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/15852038/gkmo |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Roditeljsko i starateljsko pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Bubic_Traljic_Roditeljsko_i_starateljsko_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Traljić |first2=Nerimana |title=Roditeljsko i starateljsko pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-55-2 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/15815942 |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/search/expert?c=au%3DBubi%C4%87%2C+Suzana&amp;db=cobib&amp;mat=allmaterials&amp;auf=bubi%C4%87%2C+suzana COBISS profili i bibliografija – Suzana Bubić]
* [https://scholar.google.com/citations?user=K8iuveEAAAAJ&amp;hl=en Google Scholar profil – Suzana Bubić]

{{Rektori i prorektori Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bubić, Suzana}}
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Profesori emeritusi Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]</text>
      <sha1>9i8fawbdeohmj1fx6b7bhajthw3i3x8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3925346</id>
      <parentid>3925345</parentid>
      <timestamp>2026-09-17T08:59:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3925346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17196" sha1="88gd654o1hoq2tupm1mjosakk5vjrfr" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Suzana Bubić
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1953|11|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| državljanstvo         = [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačko]]
| polje                 = [[Porodično pravo]]
| radna_institucija     = [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet u Mostaru, Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]
* [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]]
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Dekan]]ica [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
* [[Rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Suzana Bubić''' (rođena 16. novembra 1953) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[pravo|pravnica]], univerzitetska profesorica i profesorica emerita [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. U svom naučnom i nastavnom radu bavi se prvenstveno [[porodično pravo|porodičnim pravom]], a posebno pitanjima bračnog, roditeljskog i starateljskog prava.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremanje prijedloga za izbor u zvanje – naučna oblast Porodično pravo |url=https://pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2019/10/Izvje%C5%A1taj-Komisije-za-pripremanje-prijedlog-za-izbor-u-zvanje-nau%C4%8Dna-oblast-Porodi%C4%8Dno-pravo.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=2019 |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu]] obavljala je dužnost [[dekan]]ice u više mandata,&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{cite web |title=Odbor za mjere uspostave povjerenja promiče razumijevanje |url=https://www.ohr.int/odbor-za-mjere-uspostave-povjerenja-promice-razumijevanje/ |website=Ured visokog predstavnika (OHR) |publisher=Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini |date=7. 4. 2004 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; a od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godine 2018. promovisana je u počasno zvanje profesorice emerite.&lt;ref name=&quot;Emeritus_1&quot;&gt;{{cite news |title=Mostar: Na 41. rođendan Univerziteta nagrađeno 11 studenata |url=https://bljesak.info/sci-tech/obrazovanje/akademija-41-godisnjica-univerziteta/227194 |newspaper=Bljesak.info |agency=Fena |date=14. 2. 2018 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i akademska karijera ===

Suzana Bubić rođena je 16. novembra 1953. u [[Mostar]]u. U rodnom gradu završila je osnovnu školu 1966. i [[Zgrada Gimnazije u Mostaru|Gimnaziju]] 1972. Godine 1976. diplomirala je na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu u Mostaru]], tada [[Pravni fakultet u Mostaru|Odjeljenju Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Magistarski rad ''Izdržavanje bračnog druga kao posljedica razvoda braka'' završila je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1981,&lt;ref name=&quot;Master&quot;&gt;{{cite web |title=Faculty of Law – Master Studies – Curriculum |url=https://www.prf.unze.ba/OGLASNA%20PLOCA%20-%20PDS/Faculty%20of%20Law-Master%20Studies-CURRICULUM.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; a doktorsku disertaciju ''Intervencija društva u porodičnim odnosima'' 1988.&lt;ref name=&quot;Bubic_1988_Disertacija&quot;&gt;{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |first=Suzana |last=Bubić |title=Intervencija društva u porodičnim odnosima |year=1988 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu |location=Beograd |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/982287 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja započela je rad na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1976. do 1981. bila je asistentica na predmetima [[Porodično pravo|Porodično pravo]] i [[Građansko procesno pravo|Građansko procesno pravo]]. Godine 1981. stekla je zvanje docentice na predmetu [[Porodično pravo]]. U zvanje vanredne profesorice izabrana je 1999, a od 2007. do 2016. bila je redovna profesorica na istom predmetu.&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot;&gt;{{cite book |first1=Nerimana |last1=Traljić |first2=Suzana |last2=Bubić |title=Porodično pravo |edition=2. |publisher=Magistrat |location=Sarajevo |year=2001 |isbn=9958-635-04-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/9455110/bgsa?format=detail |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot;&gt;{{cite web |title=Samoevaluacioni izvještaj |url=https://pf.unmo.ba/media/2wepgzac/samoevaluacioni_izvjestaj.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom njenog nastavnog rada oblast porodičnog prava na studiju je proširena i podijeljena na obavezne predmete Bračno pravo i Roditeljsko i starateljsko pravo, kao i izborne predmete Evropsko porodično pravo, Prava djeteta i Pravna klinika iz porodičnog prava. Na drugom ciklusu studija predavala je Evropsko porodično pravo, koje je obuhvatalo razvoj evropskog porodičnog prava, pravo na brak i zasnivanje porodice, usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s evropskim standardima te praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]].&lt;ref name=&quot;EvropskoPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Nastavni plan i program II ciklusa studija – Građansko-pravni smjer |url=https://pf.unmo.ba/media/oxciqsq2/nastavni_plan_i_program_gradjansko-pravni_smjer.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon penzionisanja nastavila je akademski i naučno djelovati kao profesorica emerita Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Učestvovala je u radu komisija za ocjenu i odbranu doktorskih disertacija te nastavila objavljivati radove iz oblasti porodičnog prava i [[Ljudska prava|ljudskih prava]].&lt;ref name=&quot;Doktorska&quot;&gt;{{cite web |first=Ajdin |last=Huseinspahić |title=Legitima portio i ograničenja vlasničkih ovlaštenja institutom nužnog nasljeđivanja (Prijava doktorske disertacije i izvještaj) |url=https://web-archive.unmo.ba/unmo.ba/ajdin-huseinspahic.aspx |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Rukovodne i druge funkcije ===

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i neposredno nakon njega Bubić je imala važnu rukovodnu ulogu u očuvanju i obnovi rada [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1993. do 1999. obavljala je funkciju vršioca dužnosti [[dekan]]ice, u periodu u kojem je Fakultet, nakon gubitka dotadašnjih prostorija, opreme i dijela nastavnog kadra, bio primoran organizovati rad u privremenim i neadekvatnim prostorima. Od 1993. do 1996. Fakultet je djelovao na različitim lokacijama u dijelu Mostara pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], a nakon toga je, zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;, smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[USRC &quot;Midhad Hujdur Hujka&quot; (Sjeverni logor)|Sjevernom logoru]].&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot; /&gt;

Nakon rata nastavila je rukovoditi Fakultetom u procesu njegove institucionalne konsolidacije. Bila je [[dekan]]ica u mandatima 1999–2001, 2001–2003. i 2003–2005, a potom ponovo od 2010. do 2012.&lt;ref name=&quot;OHR&quot; /&gt;

Od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Članica je Odbora za pravne nauke Odjeljenja društvenih nauka [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH2004&quot;&gt;{{cite web |title=Rad Odjeljenja Akademije – Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.yumpu.com/xx/document/view/35735829/full-text-anubih |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.anubih.ba/odjeljenje-drustvenih-nauka/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Naučni i stručni rad ==

Suzana Bubić najveći dio svog naučnog rada posvetila je [[porodično pravo|porodičnom pravu]], a u okviru ove oblasti istraživala je pitanja bračnog i roditeljskog prava, usvojenja, starateljstva, prava djeteta, porodičnog posredovanja i imovinskih odnosa bračnih partnera. Posebno je istraživala odnos evropskog prava i porodičnog prava u Bosni i Hercegovini, uključujući utjecaj evropskih pravnih standarda i prakse [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] na razvoj domaćeg porodičnog zakonodavstva.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot; /&gt;

=== Porodično pravo i prava djeteta ===

Jedno od osnovnih područja njenog rada predstavljaju prava djeteta i standard &quot;najbolji interes djeteta&quot;. U radu ''Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika'' iz 2012. analizirala je rješenja Evropske konvencije o usvojenju djece (revidirana), zakonodavstva evropskih država i praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], poredeći ih s porodičnim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini. U radu je posebnu pažnju posvetila uslovima za zasnivanje usvojenja i usklađenosti domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.&lt;ref name=&quot;Bubic_Opći_trendovi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika |title=Prava djeteta i ravnopravnost polova – između normativnog i stvarnog |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu |location=Istočno Sarajevo |year=2012 |pages=72–101 |chapter-url=https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Prava-djeteta/PDRPI3.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pitanju najboljeg interesa djeteta posvetila je i rad ''Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja'', objavljen 2014. U njemu je analizirala primjenu ovog standarda u sporovima između roditelja i u situacijama prestanka njihove zajednice, uključujući odlučivanje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i ostvarivanje ličnih odnosa i kontakata s drugim roditeljem.&lt;ref name=&quot;Bubic_Standard_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi – Zbornik radova sa Drugog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2014 |pages=11–26 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/o5zb0kez/b_zbornik_dpp_2014.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U svojim istraživanjima bavila se i procesnim položajem djeteta. U radu ''Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta'' analizirala je pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje mišljenja, položaj djeteta u bračnim i porodičnim postupcima te mogućnosti prilagođavanja domaćeg procesnog zakonodavstva evropskim standardima i konceptu pravosuđa prilagođenog djetetu.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uskladjivanje_acquis_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta |editor-first=Alena |editor-last=Huseinbegović |title=Zaštita prava čovjeka kao pokretač razvoja porodičnog prava – Zbornik radova sa Sedmog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2019 |pages=15–33 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/5vriffmc/g_zbornik__dpp_2019.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Bavila se i pitanjem ekonomskog položaja djece. U radu ''Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njegovo smanjenje'', objavljenom 2015, razmatrala je uzroke siromaštva djece i pravna sredstva kojima se može utjecati na njegovo smanjenje.&lt;ref name=&quot;Bubic_Siromastvo_djece_2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Siromaštvo djece - uzroci i sredstva za njihovo smanjenje |journal=Dani porodičnog prava |volume=3 |issue=3 |year=2015 |pages=11–32 |issn=2303-6052 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |url=https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/429 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Evropsko pravo i ljudska prava ===

Važan pravac njenog kasnijeg naučnog rada predstavlja proučavanje odnosa evropskog prava i domaćeg porodičnog zakonodavstva. U radu ''Utjecaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini'' iz 2013. analizirala je rješenja u porodičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine koja su oblikovana pod utjecajem evropskog prava, kao i područja u kojima je smatrala potrebnim dalje usklađivanje domaćeg prava s evropskim dokumentima i praksom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]]. Posebno je razmatrala zaštitu najboljeg interesa djeteta i prava bračnih i vanbračnih partnera.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uticaj_evropskog_prava_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Uticaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini |title=Razvoj porodičnog prava – od nacionalnog do evropskog: Zbornik radova sa Naučnog skupa |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2013 |pages=26–55 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/3v4pxgeq/a_zbornik_dpp_2013.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==

=== Monografije ===

* ''Porodično pravo'' (1998. i 2001)&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot; /&gt;
* ''Bračno pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Bracno_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Bračno pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-57-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/15852038/gkmo |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Roditeljsko i starateljsko pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Bubic_Traljic_Roditeljsko_i_starateljsko_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Traljić |first2=Nerimana |title=Roditeljsko i starateljsko pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-55-2 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/15815942 |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/search/expert?c=au%3DBubi%C4%87%2C+Suzana&amp;db=cobib&amp;mat=allmaterials&amp;auf=bubi%C4%87%2C+suzana COBISS profili i bibliografija – Suzana Bubić]
* [https://scholar.google.com/citations?user=K8iuveEAAAAJ&amp;hl=en Google Scholar profil – Suzana Bubić]

{{Rektori i prorektori Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bubić, Suzana}}
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Profesori emeritusi Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]</text>
      <sha1>88gd654o1hoq2tupm1mjosakk5vjrfr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Belma Bećirbašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537038</id>
    <revision>
      <id>3925149</id>
      <timestamp>2026-09-16T15:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AstraVia</username>
        <id>182382</id>
      </contributor>
      <comment>Tehničke greške</comment>
      <origin>3925149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3116" sha1="hcn2fxdojt5iulr8bcwi8oionhg3mho" xml:space="preserve">'''Belma Bećirbašić''' (rođ. 1979, [[Sarajevo]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[spisateljica]], novinarka, istraživačica i aktivistica.

== Biografija ==
Belma Bećirbašić odrasla je u [[Pariz|Parizu]]. Diplomirana je [[Novinar|novinarka]] i magistrica Rodnih studija te dobitnica Fulbrightove stipendije na [[Univerzitet Columbia|Columbia University]], [[New York]] (2011-2012).

Radila je kao novinarka i urednica u [[Magazin|magazinu]] [[Dani (časopis)|''Dani'']]. Za svoj novinarski rad je više puta nagrađivana, između ostalih, zajedno sa Dženanom Šečić 2003. godine, nagradom [[Amnesty International]] za članak &quot;Invisible Casualties of War&quot; (“Nevidljive žrtve rata”), objavljen u [[Časopis|časopisu]] [[START trijaža|''Start'']], iz oblasti [[Ljudska prava|ljudskih prava]]. Rad se bavio položajem djece rođene kao posljedica ratnog [[Seksualno nasilje|seksualnog nasilja]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/sutnja-o-problematicnim-tackama-proslosti/|title=Intervju, Belma Bećirbašić: Šutnja o problematičnim tačkama prošlosti - Udruženje mreža za izgradnju mira|website=www.mreza-mira.net|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt;

[[Esej|Eseje]], novinske članke i komentare je objavljivala u velikom broju časopisa. 2011. godine je objavila knjigu ''[[Tijelo, ženskost i moć: upisivanje patrijarhalnog diskursa u tijelo|Tijelo, ženskost i moć: upisivanje patrijarhalnog diskursa u]]'' ''[[Tijelo, ženskost i moć: upisivanje patrijarhalnog diskursa u tijelo|tijelo]]'', koju je objavio Synopsis u Sarajevu i [[Zagreb|Zagrebu]]. [[Knjiga]] se bavi različitim načinima na koje društvo utiče na žensko tijelo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/belma-becirbasic-zensko-tijelo-je-vise-od-puke-tjelesnosti/120655|title=Belma Bećirbašić: 'Žensko tijelo je više od puke tjelesnosti'|date=2013-07-30|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt;

Nakon višegodišnjeg rada kao novinarka i [[Publicistika|publicistkinja]], autorica se angažovala u radu organizacije [[Kvinna till Kvinna]], gdje je 2022. godine obavljala funkciju više programske službenice u sarajevskom uredu. Bavila se pitanjima ženskih prava i seksualnog nasilja povezanog sa sukobima. U svom radu se posebno zalagala za podršku [[Žena|ženama]] koje su preživjele seksualno nasilje i za njihovo ostvarivanje prava i pravde.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kvinnatillkvinna.org/2022/06/19/we-must-keep-talking-about-rape-in-war/|title=“We must keep talking about rape in war”|date=2022-06-18|website=The Kvinna till Kvinna Foundation|language=en|access-date=2026-09-16}}&lt;/ref&gt;

== Objavljeni radovi ==

* ''Čovjek koji je mrzio drveće'' (kratka priča), izdanje 2010 TDK Šahinpašić
* ''Afrikat'', u ediciji Izvan koridora (kratka priča), izdanje 2011, Vranac (VBZ-Karver)
* ''Tijelo, ženskost i moć'' (publicistika), izdanje 2011, Synopsis
* ''Miketova mrtva draga'' (zbirka kratkih priča), izdanje 2024. Nova poetika

== Izvori ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>hcn2fxdojt5iulr8bcwi8oionhg3mho</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>