Hipoksija i hipoksemija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.22</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hipoksija i hipoksemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2443</id>
    <revision>
      <id>3933629</id>
      <parentid>3914732</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:25:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4879" sha1="npboa0w7rjj2pzw55ftypsm6hiphx35" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Hipoksija''' - smanjena opskrba [[Tkivo|TKIVA]] [[Kisik|kisikom]] unatoč adekvatnoj opskrbi [[Krv|krvlju]]. U širem smislu ovaj izraz obuhvata i sniženje [[PaO2|PaO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] u arterijskoj i venskoj krvi i u [[Organizam (biologija)|organima]], tkivima i [[Ćelija (biologija)|ćelijama]] tako da se govori o cerebralnoj hipoksiji, kardijalnoj hipoksiji, tkivnoj hipoksiji itd.

Kada je zasićenje krvi kisikom smanjeno ispod 90% govorimo o '''hipoksigenaciji''' (SpO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)  koja se može posebnim uređajem - ''pulsoksimetrom'' izmjeriti. Normalno zasićenje iznosi preko 95% (SpO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&gt;95%). Hipoksija i hipoksigenacija su izrazi koji se u svakodnevnoj kliničkoj praksi upotrebljavaju kao sinonomi.

'''Hipoksemija''' je stanje smanjenog parcijalnog pritiska kisika arterijske [[krv]]i (PaO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) ispod 60 mmHg. Normalne vrijednosti PaO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iznose 75-95 mmHg.
Vrlo važan znak kod ovih stanja je pojava [[Cijanoza|cijanoze]] koja pod izvjesnim okolnostima može u potpunosti izostajati. Zato se danas uzima kao pravilo upotreba uređaja - pulsoksimetra kao prvi korak u detekciji stanja oksigenacije organizma. U laboratoriji se određuju parcijalni pritisak kisika u krvi (PaO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i mjerenje koncentracije [[Hemoglobin|hemoglobina]] i njegovih patoloških formi kao dodatni dijagnostički postupci.

== Uzroci ==

Uzroci hipoksije su mnogobrojni:
*Poremećaji oksigenacije [[pluća]] ([[Upala pluća|pneumonije]], plućni edem)
*Poremećaji ventilacije pluća (bronhijalna [[astma]], [[dekompenzovana hronična obstruktivna plućna bolest -]] HOPB)
*Poremećaji ventilacije pluća usled dejstva ekstrapulmonalnih faktora (klateći nestabilan grudni koš kod preloma više rebara, poremećaji centra za disanje)
*Udisanje zraka sa niskim koncentarcijama kisika ili mješavine raznih hipoksičnih gasova u zraku (kod požara u zatvorenim prostorijama, nesreće u tunelima, rudarskim jamama).

Uzroci hipoksemije dijele hipoksemiju na definisanja stanja:
*'''Hipoksična hipoksemija''' – snižena količina kisika u krvi uslijed smanjenog parcijalnog pritiska kisika (PaO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), odnosno zbog smanjenog zasićenja zraka kisikom. Opasnost za bolesnika postoji kod vrijednosti ispod 150 ml/L.
*'''Toksična hipoksemija''' – snižena količina kisika zbog smanjenog afiniteta hemoglobina za kisikom, npr. dishemoglobinemije uslijed prisustva ''methemoglobina'' ili ''trovanja ugljen-monoksidom'' (CO-Hb). Opasnost za bolesnika postoji kod vrijednosti ispod 150 ml/L.
*'''Anemična hipoksemija''' – snižena količine kisika uslijed smanjene koncentracije [[Hemoglobin|hemoglobina]]. Manifestna opasnost za bolesnika postoji kada je sadržaj kisika u krvi manji od 100 ml/L.

Kao što se vidi klinički posmatrano anemična hipoksemija uz normovolemiju se bolje toleriše nego toksična i hipoksička hipoksemija. U vanbolničkim uslovima toksična i anemična hipoksemija se teže dijagnostikuju. Iz ovih razloga potrebna je hitna hospitalizacija bolesnika.

== Simptomi ==

Znaci i simptomi hipoksije i hipoksemije su cijanoza, uznemirenost, [[Grč|grčevi]], agitiranost, smušenost, pospanost i [[koma]].

== Posljedice ==

Posljedice za [[organ]]e i čitav [[organizam]] su raznovrsne, jer zbog nedovoljne koncentracije kisika izumiru ćelije, dolazi do raspada tkiva sa poremećajem funkcija mnogih organa: [[Mozak|mozga]], [[pluća]], srca i krvnih sudova, [[Jetra|jetre]], [[Bubreg|bubrega]].

== Terapija ==

Terapija se sastoji pored eventuelne mogućnosti uklanjanja uzroka koji su doveli do hipoksije i hipoksemije u primjeni slijedećih mjera:
*Uvijek ordinirati po mogućnosti 100% [[kisik]].
*Kod prestanka disanja usled poremećene ventilacije primjenjuje se intubacija i kardiopulmonalna reanimacija.
*Kod teških poremećaja oksigenacije primjenjuje se terapija kisikom, intubacija, kardiopulmonalna reanimacija uz primjenu aparata za disanje sa pozitivnim pritiskom.
*Kod toksične hipoksemije:
**'''methemoglobinemija''' - oksidacija dvovalentnog željeza u trovalentno željezo uzrokovana dejstvom nitrata, nitrita, hloralhidrata i perhlorata i time pretvaranje hemoglobina u methemoglobin, koji više ne može da veže kisik. Ako je prisutno 10% metheboglobina bolesnik je cijanotičan i ima glavobolju, vrtoglavicu. Veće koncentracije dovode do ubrzanja rada srca i disanja. Kada preko 50% ukupnog hemoglobona čini methemoglobin bolesnik pada u komu. Prisustvo methemoglobina više od 60% dovodi do smrti. Antidot je toluidin plavo (metilensko plavo).
**'''trovanje ugljen-monoksidom''' – primjena 100% kisika ili hiperbarična oksigenacija u specijalnim komorama.
*Kod anemične hipoksije – transfuzija koncentratima eritrocita, kada je vrijednost hemoglobina ispod granice od 70 gr./L.

[[Kategorija:Medicina]]

[[da:Hypoxia]]
[[pl:Hipoksemia]]
[[uk:Гіпоксемія]]</text>
      <sha1>npboa0w7rjj2pzw55ftypsm6hiphx35</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angioedem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2482</id>
    <revision>
      <id>3933631</id>
      <parentid>3904047</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:36:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5215" sha1="b0pl170uuu7j69l42xzckvoorq9lc6v" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Angioedem''' (sinonimi: Quinckeov edem, angioneurotski edem) se karakteriše pojavom [[Edem|otoka]] kože,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=17122|title=HeMED - Angioedem|website=hemed.hr|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; sluzokože [[Gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog]] trakta, [[Jezik (anatomija)|jezika]], glotisa i larinksa koji se javljaju povremeno i u nepravilnim razmacima. Mogu se javiti zajedno sa [[Urtikarija|urtikarijom]], kod koje je prisutna reakcija samo površinskog derma ili kao samostalan oblik kod koga se promjene nalaze pored derma i u potkožnom tkivu.

U zavisnosti od mehanizma nastanka angioedema razlikuje se više oblika:
*[[Angioedem]] uzrokovan dejstvom [[Histamin|'''histamina''']] je najčešći oblik. Javlja se obično u odraslom dobu sa pojavom otoka očnih kapaka, usana uz mogućnost pojave otoka glotisa i laringsa. Uzrok pojave ovih edema često ostaje neotkriven. Histamin je jedan od mnogobrojnih [[Medijatori alergijske reakcije|'''medijatora alergijske reakcije''']] koji se oslobađa iz [[Mastociti|mastocita]] i [[Bazofili|bazofila]]. On djeluje tako što povećava permeabilnost krvnih sudova, dilatira ih dovodeći do gubitka volumena plazme sa [[Ekstracelularna tečnost|ekstracelularnim]] nagomilavanjem tečnosti. Na ovaj se način obrazuju edemi.
*Angioedem može biti izazvan dejstvom lijekova kao što su '''[[ACE-inhibitori]]''', koji se koriste u liječenju arterijske hipertenzije i srčane insuficijencije. Oni dovode do povećanja koncentracije '''bradikinina''' - substance koja ima neurotransmitersku funkciju i vazodilatacijska svojstva. Osnovna funkcija ACE-enzima (ACE – Angiotensin Converting Enzyme) je konverzija angiotenzina I u angiotenzin II, a razgrađuje i bradikinin. Najveća koncentracija ovog enzima nalazi se na endotelnim površinama krvnih sudova pluća. Blokadom ovog enzima ACE-inhibitorima (npr. lizinopril) povećava se koncentracija [[bradikinina]] prije svega u strukturama respiratornog sistema uz mogućnost pojave suhog kašlja i Quinckeovog edema.
*Angioedem uzrokovan nedostatkom inhibitora C1-esteraze (inhibira prvu C1-komponentu sistema komplemenata) je mnogo rijeđi oblik koji se nasleđuje autozomno-dominantno. Utvrđeno je da postoji mutacija gena na jedanaestom [[Hromozom|hromozomu]]. Kod ovog oblika postoji kompletan nedostatak inhibitora C1-esteraze (Tip 1, oko 85%) ili ga ima ali je nefunkcionalan (Tip 2, oko 15%). Nedostatak ili nefunkcionalnost ovog enzima prouzrokuje povećanje koncentracije bradikinina. Pojavljuje se često u djetinjstvu i mladosti i biva izazvan traumama, operacijama, emocionalnim stresovima. Otoci se lokalizujuju u predelu lica, na ekstremitetima ili zahvataju gastrointestinalni trakt.

Referentne laboratorijske vrijednosti inhibitora C1-esteraze kreću se između 0,2-0,34 g/L, a funkcionalna aktivnost određuje se fotometrijskim metodama.

Angioedem predstavlja urgentno stanje u medicini, jer može dovesti do ugušenja zbog otoka [[larinks]]a i [[glotis]]a sužavanjem njihovog lumena.

'''Klinički''' se ispoljava kao poremećaj gutanja, promjena glasa sve do promuklosti, stridorozno otežano čujno [[disanje]], osjećaj nedostatka zraka uz znake prenadraženosti [[Nervni sistem|nervnog sistema]], glavobolja, vrtoglavica. Edemi [[Koža|kože]] i sluzokože daju osjećaj napetosti.

Simptomi i znaci od strane [[Gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog trakta]] se ispoljavaju mučninom, povraćanjem, prolivima, ileusom (zbog edema sluznice zatvara se lumen [[crijeva]]) i kolikama koje mogu dati sliku [[Akutni abdomen|akutnog abdomena]].

'''Terapija angioedema''' zavisi od stadijuma u kome se [[pacijent]] nalazi i uzroka koji ga je izazvao. Ako je prisutna opstrukcija disajnih puteva pristupa se endotrahealnoj intubaciji, a ako se ona ne može izvjesti zbog edema onda se vrši koniotomija (presjecanje Ligamentum conicum-cricothyreoideum - ligament  koji sprijeda povezuje štitastu hrskavicu Cartilago thyroidea i luk prstenaste hrskavice - Arcus cartilaginis cricoideae grkljana) uvlačenjem tubusa omjera 5–7&amp;nbsp;mm u dušnik dužine oko 5&amp;nbsp;cm.

U slučajevima edema uzrokovanog dejstvom histamina apliciraju se antihistaminici, kortikosteroidi, po potrebi adrenalin i nadoknađuju se tečnosti. Količina [[kisik]]a koja se daje iznosi 4-8 litara.

Ako se zna da se radi o nedostatku inhibitora C1-esteraze onda se on nadoknađuje davanjem 1000-2000 [[Internacionalna jedinica|internacionalnih jedinica]] njegovog koncentrata. Dugoročna terapija sprovodi se određenim preparatima androgenih hormona ili  ε-Aminokapronskom kiselinom (epsilon-aminokapronska [[kiselina]]).
Kod ove vrste angioedema ne djeluju [[antihistaminici]] i [[kortikosteroidi]], koji su kod ostalih formi osnovna hitna terapija. Ovim pacijentima se savjetuje da sa sobom uvijek nose jednu do dvije ampule inhibitora C1-esteraze, koje u slučaju potrebe može sam sebi da ubrizga, ili da to učini druga osoba.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Patologija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]]</text>
      <sha1>b0pl170uuu7j69l42xzckvoorq9lc6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2821</id>
    <revision>
      <id>3933667</id>
      <parentid>3932002</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:00:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45185" sha1="alaoe8w0wnym9lcgyg1063jzmjmbqpr" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Република Србија
| zvanično_ime                   = Republika Srbija
| ime_genitiv                    = Srbije
| zastava                        = Flag_of_Serbia.svg{{!}}border
| grb                            = Coat of arms of Serbia.svg
| mapa                           = Location Serbia Europe.png
| službeni_jezik                 = [[Srpski jezik|srpski]]&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;
| glavni_grad                    = [[Beograd]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Srbije|Predsjednica]]
| vladar_prva_vlast              = [[Ana Brnabić]] (v. d.)
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Srbije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Đuro Macut]]
| po_površini_na_svijetu         = 111.
| površina                       = 88.361 (sa Kosovom)&lt;br&gt;77.474 (bez Kosova)
| procenat_vode                  = 0.13
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 107.
| stanovnika                     = {{Gubitak}} 6.647.003 (procjena 2022)&lt;ref name=&quot;PS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://popis2011.stat.rs/ |title=Zvanični rezultati popisa na službenoj stranici Republičkog zavoda za statistiku Srbije |access-date=1. 5. 2014 |archive-date=4. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220304180426/http://popis2011.stat.rs/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| gustoća                        = 97
| nezavisnost                    = [[5. juni]] [[2006]] iz saveza [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]
| valuta                         = [[Dinar]] (RSD)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| himna                          = &quot;[[Bože pravde]]&quot;{{Center|[[Datoteka:Serbian National Anthem, instrumental.oga]]}}
| internetski_nastavak           = [[.rs]]
| pozivni_broj                   = +381
| komentar                       = &lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;u Vojvodini [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Slovački jezik|slovački]], [[Rumunski jezik|rumunski]] i [[Rusinski jezik|rusinski]]
| bdp_godina                     = Procjena 2023.
| bdp_ukupno                     = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;$173.075
| bdp_per_capita                 = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;$26,074
| gini                           = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▼&lt;/span&gt;33,3
| gini_godina                    = 2019
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.805
| hdi_godina                     = 2022
}}
'''Srbija''', službeno '''Republika Srbija''', jest [[suverena država]] na razmeđu [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne]] i [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]. Graniči s [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveru, [[Rumunija|Rumunijom]] sjeveroistoku, [[Bugarska|Bugarskom]] na jugoistoku, [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na jugu, [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugozapadu i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]] na zapadu. Takođe se graniči sa [[Albanija|Albanijom]] preko sporne teritorije [[Kosovo|Kosova]]. Srbija zvanično ne priznaje otcjepljenje Kosova te ga smatra [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|svojom teritorijom]]. Novija historija Srbije vezana je za raspad [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. [[Raspad SFRJ|Nakon otcjepljenja bivših republika SFRJ]] 1992. Srbija se smatra zakonskom nasljednicom [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.eu2007.de/de/About_the_EU/Enlargement_Process/Serbia.html |title=EU-Erweiterungsprozess: Länderinformation Serbien |access-date=19. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080229063423/http://www.eu2007.de/de/About_the_EU/Enlargement_Process/Serbia.html |archive-date=29. 2. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glavni grad Srbije je [[Beograd]].

Srbija je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]], [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]], [[Organizacija za crnomorsku saradnju|Organizacije za crnomorsku saradnju]] (BSEC), [[CEFTA]]-e i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] od 2000. i [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|kandidat za članstvo]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Srbije}}

=== Prahistorija ===
{{multiple image
| align = right
| direction = horizontal
| total_width = 250
| image1 = Lepenski vir Praroditeljka (Foremother, cca 7000 BCE).jpg
| caption1 = [[Lepenski Vir]], 7000 PH.
| image2 = Vinca clay figure 02.jpg
| caption2 = Figurina iz [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]], 4000–4500 PH.
}}
Krajem ledenog doba, tokom holocena, velike promjene klime, ali i flore i faune, dovele su do stvaranja ljudskih zajednica koje će stvoriti jednu od najkompleksnijih prahistorijskih kultura, kulturu Lepenskog Vira. Karakteriziraju je naseobine građene po utvrđenom pravilu, sa sprovodima unutar njih i karakterističnim kućama trapezaste osnove, usavršena izrada [[alat]]a i [[Oružje|oružja]], a smatra se da je u njoj postojala društvena hijerarhija i privatna svojina, kao i razvijena religija (sa kultnim mjestima i sakralnim objektima) i umjetnost (javljaju se prve skulpture ribolikih ljudi, riba i jelena).

=== Antičko doba ===
U starom vijeku teritorija Srbije je bila rimska provincija [[Mezija]]. [[Srbi]] su naselili oblast u [[7. vijek]]u, u 8. su osnovali prvu državu, te u 9. primili [[kršćanstvo]]. Prvi srpski poznati knez zvao se [[Višeslav]], rodonačelnik dinastije [[Vlastimirovići]], koja je vladala Srbijom [[750]]-[[959]]. Prve sukobe Srbi su imali s [[Bizantija|Bizantincima]] i kasnije, [[Bugarska|Bugarima]]. [[1085]]-[[1106]] Srbijom upravlja dinastija [[Vukanovići|Vukanovića]], čiji je rodonačelnik veliki župan Vukan.

=== Srednji vijek ===
[[File:Serb lands in the 9th century.png|mini|200п|Srpske teritorije na Balkanu, IX stoljeće]]
==== Stefan Nemanja ====
[[1168]]. godine na vlast dolazi veliki župan Stefan Nemanja. Nemanjina država je obuhvaćala područja: Zahumlje, Neretvanska Krajina, [[Makarska|Makarsko]] primorje, Travunja, Duklja, [[Kosovo]], Metohija bez Prizrena, Južno i Veliko Pomoravlje, oblast između [[Drina|Drine]] i Velike Morave, te gornje i srednje Podrinje. [[1217]]. [[papa]] Honorije III daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevinom (Stefan Prvovenčani). Dvije godine kasnije Rastko Nemanjić tj. [[Sveti Sava]] postaje prvim srpskim arhiepiskopom.

Na najvećem vrhuncu moći Srbija je bila za vrijeme cara [[Stefana Dušana]], kada je obuhvaćala teritoriju današnje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, južne [[Dalmacija|Dalmacije]] (bez [[Dubrovnik]]a), [[Albanija|Albanije]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]], Tesalije i Epira. Smrću Dušanovog sina, cara Stefana Uroša [[1371]], rasulo se Srpsko carstvo i ugasila loza [[Nemanjići|Nemanjića]].
[[Datoteka:Battle of Kosovo, Adam Stefanović, 1870.jpg|mini|[[Boj na Kosovu]]]]
1371.-1427. Srbijom je vladala dinastija [[Lazarevići|Lazarevića]] tj. knjaz Lazar i njegov sin despot Stefan. [[28. juni|28. juna]] [[1389]]. dogodila se Kosovska bitka između Srbije i Osmanlijskog carstva. U bitki je poginuo sveti knez Lazar i osmanlijski sultan Murat. [[1402]]. Lazarev sin, Stefan, postaje despotom. [[1427]].-[[1459]]. Srbijom vlada dinastija [[Brankovići|Brankovića]].
==== Pad pod Osmanlijsko carstvo ====
Srbija je konačno pala pod Osmanlijsko carstvo [[1459]]. Prva seoba Srba sa Kosova u Austro-Ugarsko carstvo se dešava pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem [[1690]]. Do Druge seobe Srba je došlo nakon Požarevačkog mira [[1739]]. pod patrijarhom Arsenijem IV Jovanovićem Šakabendom. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije (Sandžaka i Kosova), ta područja su naseljavali Albanci. Posljedice ovakvog premještaja stanovništva bit će dugotrajne.

==== Ustanci ====
Zbog turskih [[zulum]]a nad srpskim stanovništvom, 1804. godine, u [[Topola|Topoli]] je podignut [[Prvi srpski ustanak]] pod vodstvom Karađorđa Petrovića. U tom periodu osnovan je [[Univerzitet u Beogradu]] (1808). Ustanak je ugušen 1813. U [[Orašac|Orašcu]] je 1815. podignut [[Drugi srpski ustanak]] na čelu sa knezom [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]]. Rezultati ovog ustanka su vidljivi 1830. kada Porta proglašava Srbiju vazalnom kneževinom. Prvi ustav Srbija je dobila 1835. Godine 1867. je donijet ferman o povlačenju turskih garnizona iz srpskih gradova. Nezavisnost Srbije je priznata na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. Knez Milan Obrenović postaje srpskim kraljem 1882. [[Obrenovići]] i [[Karađorđevići]] su naizmjence vladali u 19. vijeku. Posljedni Obrenović, kralj [[Aleksandar Obrenović|Aleksandar]], ubijen je zajedno sa kraljicom Dragom 1903. Tad na vlast dolazi kralj [[Petar I Karađorđević]].

=== Novi vijek ===
==== Balkanski ratovi ====
[[File:Serbia1817 1913-sr.png|170п|mini|десно|Teritorijalna proširenja Srbije 1817—1913]]
Srbija, Bugarska, Crna Gora i Grčka krenule su [[1912]]. u Prvom balkanskom ratu u konačno oslobađanje od osmanlijske vlasti. Nakon rata Srbiji je uskraćen izlazak na [[Jadransko more]], preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovljna podjelom Makedonije. To je prouzrokovalo [[Drugi balkanski rat]] [[1913]]. kada su Srbija, [[Grčka]], [[Osmanlijsko carstvo]] i [[Rumunija]] brzo pobijedile [[Bugarska|Bugarsku]].

==== Prvi svjetski rat ====

[[Austro-Ugarska]] je bila uplašena jačanjem Srbije, koja joj je remetila planove za ''prodor na istok''. Iskoristila je Sarajevski atentat za objavu rata Srbiji [[28. juli|28. jula]] [[1914]]. Tada je počeo Prvi svjetski rat. Cerska i Kolubarska bitka su bile prve savezničke pobjede u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Povlačenje preko Albanije je počelo [[1915]]. Tri godine kasnije probijena je Solunska fronta. Srbija je iz rata, kao i iz prethodnih dva, izašla kao pobjednik. Država Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se plašila italijanskog napada, se ujedinila sa proširenom Srbijom odlukom Narodnog vijeća u [[Zagreb]]u [[25. novembar|25. novembra]] [[1918]].

==== Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ====

Dana [[1. decembar|1. decembra]] [[1918]] je stvorena [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja je [[1929]]. promijenila ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Kralj [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]] je ubijen od strane makedonskog [[VMRO]] i hrvatskih ustaša [[1934]].

==== Drugi svjetski rat ====
[[File:Nemacki zarobljenici u Uzicu 1941.JPG|thumb|righ|[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]] i [[Četnici|ravnogorci]] sprovode njemačke zarobljenike u [[Užice|Užicu]]. Srbi su činili natpolovičnu većinu partizanskog i većinu ravnogorskog pokreta.]]
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Jugoslavija]] je okupirana od strane [[Hitler]]ovske koalicije. [[Bosna i Hercegovina]] je ušla u sistem [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Baranja i Bačka su pripojena [[Mađarska|Mađarskoj]]. [[Crna Gora]] je bila pod italijanskom okupacijom. Kosovo i zapadna Makedonija su postale dijelom tzv. ''Velike Albanije''. [[Sjeverna Makedonija]] je ušla u sastav Bugarske. Sužena Srbija i Banat su bile pod njemačkom okupacijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: Jugoslovenska vojska u otadžbini – Četnički oslobodilački pokret generala Dragoljuba Mihailovića, Odredi Komunističke Partije Jugoslavije – Partizanski oslobodilački pokret [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], te kvislinzi Srpska državna straža generala Milana Nedića i Srpski dobrovoljački korpus Dimitrija Ljotića.

Od 1945.-1992. Srbija je federalna jedinica Socijalističke federalne republike Jugoslavije.

==== Savezna republika Jugoslavija ====

[[27. april]]a [[1992]]. zajedno je s Crnom Gorom formirala Saveznu republiku Jugoslaviju. 1992-95 bila pod općim sankcijama Vijeća sigurnosti [[UN]]. Od [[1998]]. na Kosovu počinju sukobi terorističke ''Oslobodilačke Vojske Kosova'' i srpske policije. 24.03-10.06.[[1999]]. bombardirana od strane Sjevernoatlantskog saveza. [[2004]]. predsjednik Republike je [[Boris Tadić]] (Demokratska Stranka), predsjednik vlade je [[Vojislav Koštunica]] (Demokratska Stranka Srbije), a predsjednik Narodne Skupštine Predrag Marković (G17+). Od [[5. juni|5. juna]] [[2006]]. godine, odvajanjem Crne Gore postaje nezavisna država. Otcjepljivanjem [[Kosovo|Kosova]] [[17. februar]]a 2008. godine Srbija se prostire u [[AVNOJ]]-evskim granicama SR Srbije i SAP Vojvodine.

=== Moderno doba ===

Teritorija Srbije je predmet međunarodnog neslaganja. Zvanični stav Srbije, koji se poziva na Ustav prihvaćen u novembru 2007. godine kao i [[Rezolucija Ujedinjenih naroda 1244|Rezoluciju Ujedinjenih naroda broj 1244]] je da Srbija u svom sastavu ima [[Vojvodina|Autonomnu pokrajinu Vojvodina]], [[Centralna Srbija|centralnu ili užu Srbiju]] i [[Autonomnu pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]]. [[Kosovo]], koje je od [[NATO napad na SRJ|1999. godine]] po administrativnom kontrolom [[UN|Ujedinjenih nacija]], jednostrano je proglasilo nezavisnost [[17. februar]]a [[2008]]. [[godina|godine]].

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[File:Civil flag of Serbia.svg|thumb|Srpska trobojka, danas narodna zastava Republike Srbije. Zastava je u kontinuiranoj upotrebi od 1835.]]
[[Zastava Srbije]] je [[trobojka]] s [[Panslavenske boje|panslavenskim bojama]]. Sastoji se od tri jednaka vodoravna polja [[Crvena|crvene]] (na vrhu), [[Plava|plave]] (u sredini) i [[Bijela|bijele boje]] (na dnu).

Narodna zastava Srbije nema grb, dok se na državnoj zastavi nalazi [[grb Srbije]]. Grb se je pomjeren od centra ka jarbolu za jednu sedminu ukupne dužine zastave.

Omjer širine i dužine zastave je 2:3.

Decembra 1835. godine sultan [[Mahmud II]] uputio je ferman o tome da srpski narod ima pravo da razvija trobojku na trgovačkim lađama. Svima je poslao i primjerak te zastave: tkaninu na kojoj se, prvi put tim redosledom, pojavljuju vodoravno raspoređene crvena, plava i bijela boja, koja je i danas važeća. Ovo je ujedno jedna od najstarijih trikolora na [[Balkan]]u i [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]].

=== Grb ===
[[Grb Srbije]], jedan od simbola suvereniteta Republike Srbije, usvojen je [[17. august]]a [[2004]]. godine, zajedno sa drugim državnim znamenjima, kada je zamijenio grb [[SR Srbija|SR Srbije]]. Na njemu su prikazani dvoglavi orao [[Nemanjići|Nemanjića]], crveni štit sa krstom i četiri ognjila, kraljevska kruna, plašt od hermelina i dva ljiljana.

=== Himna ===
''[[Bože pravde]]'' је [[himna]] Srbije. Muziku je napisao Davorin Jenko, a tekst Jovan Đorđević [[1872]]. godine.

== Geografija ==
{{Glavni|Općine i naselja u Srbiji|Klima Srbije|Vode Srbije}}

=== Reljef ===
Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: [[Panonska nizija]], [[brdo]]viti predjeli s nižim planinama i nizinskim proširenjima, te planinsko područje.

Panonska nizina zauzima 29% teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja: [[Fruška gora]] (538 m) i [[Vršačka planina|Vršačke planine]] (639 m).[[Datoteka:Serbien topo.png|mini|242x242piksel|Topografska karta Srbije]]

Južno od Save i Dunava prevladava brdovito područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko dvije trećine površine Srbije. U tom području nizija ima tek uz Posavinu, Pomoravlju i dijelu Timočke krajine.

=== Vode ===
Rijeke Srbije najvećim dijelom pripadaju Crnom moru, a sve vode tog toka okuplja [[Dunav]]. Vode s većeg dijela metohijskog područja pripadaju Jadranskom slivu, a krajnji jugoistočni dijelovi Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588&amp;nbsp;km), Sava (206&amp;nbsp;km), Tisa (168&amp;nbsp;km), i dijelom Velika Morava. Ostale veće rijeke Srbije su: [[Zapadna Morava]] (308&amp;nbsp;km), [[Južna Morava]] (295&amp;nbsp;km), [[Ibar]] (272&amp;nbsp;km), [[Drina]] (220&amp;nbsp;km) i [[Timok]] (202&amp;nbsp;km). Najveće jezero u Srbiji, Đerdapsko jezero, nalazi se na granici s Rumunijom i ima površinu od 163&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (ukupna površina jezera je 253&amp;nbsp;km &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

=== Klima ===
[[Klima Srbije]] pretežno je umjereno-kontinentalnog karaktera sa stepskim osobinama na [[sjever]]u u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[istok]]u u Negotinskoj krajini. Na zaravnjenim dijelovima Staroga Vlaha u jugozapadnoj Srbiji i na najvišim [[planina]]ma klima ima planinske karakteristike s kratkim svježim [[Ljeto|ljetima]] i oštrim dugim [[zima]]ma. Poznato je da [[Sjenica]], na nadmorskoj visini od 1015 metara, ima prosječnu [[Temperatura|temperaturu]] [[zrak]]a u [[januar]]u −5,3&amp;nbsp;°C, a u [[Juli|julu]] tek 16,3&amp;nbsp;°C.

Srednje [[januar]]ske temperature zraka u najvećem se dijelu kreću između 0 i −2&amp;nbsp;°C, u višim planinskim krajevima između −2 i −4&amp;nbsp;°C. Julske srednje temperature zraka veće su od 22&amp;nbsp;°C u Vojvodini i Pomoravlju te Negotinskoj krajini, a u planinskim krajevima i na visoravnima manje od 18&amp;nbsp;°C. Srednje godišnje temperaturne amplitude najveće su u Banatu i Negotinskoj krajini vise od 24&amp;nbsp;°C.

Pojedini dijelovi Srbije ubrajaju se u stepska područja. To su sjeveroistočni dijelovi Vojvodine gdje, naprimjer, u Kikindi padne samo 589&amp;nbsp;mm padavina, u Senti 569&amp;nbsp;mm godišnje. Srednje i južno Pomoravlje, čiji je predstavnik [[Niš]], ima 555&amp;nbsp;mm, a [[Leskovac]] 587&amp;nbsp;mm. Godišnji režim padavina ima dva maksimuma: primarni, u kasno proljeće i sekundarni, u kasnu jesen; zime i ljeta su sušni periodi. U Vojvodini i Pomoravlju snježni se pokrivač zadržava na tlu do 40 dana, u ostalim, višim dijelovima preko 40 dana, a na najvišim planinama preko 120 dana.

== Uprava ==
* ''Oblik vladavine:'' republika
* ''Glasačko pravo:'' 18 godina (16 godina ako je osoba zaposlena)
* ''Stranke:'' [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] ([[Boris Tadić]]), [[Srpska radikalna stranka]] ([[Vojislav Šešelj]]), [[Demokratska stranka Srbije]] ([[Vojislav Koštunica]]), G17 plus ([[Mlađan Dinkić]]), [[Socijalistička partija Srbije]] ([[Ivica Dačić]]), [[Srpski pokret obnove]] ([[Vuk Drašković]]), [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]] ([[Nenad Čanak]]), [[Savez vojvođanskih Mađara]] ([[Jožef Kasa]]), [[Sandžačka demokratska partija]] ([[Rasim Ljajić]]).

== Ustavno uređenje i politički sistem ==
Republika Srbija je sekularna država s republikanskim oblikom vladavine .

=== Teritorijalna organizacija ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:260px; float:right; margin-left:15px; border-collapse:collapse; border-color:silver;&quot;
|-
| halign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:Serbian political divisions.bg.png|100px|Srbija|border]]
| halign=&quot;top&quot; text allign=&quot;left&quot; style=&quot;width:60%;&quot;|Republika Srbija &lt;br /&gt; &lt;small&gt; ''' Autonomne pokrajine: ''' &lt;/small &gt; &lt;br/&gt; - [[Vojvodina]] &lt;br/&gt;- [[Kosovo i Metohija]] (predmet spora)
|}
Po [[Ustav Srbije#2006.|Ustavu iz 2006]]. godine, Srbija je podijeljena na dvije autonomne pokrajine [[Vojvodina|Vojvodinu]], na sjeveru i [[Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohiju]] na jugu. Ovim je Ustavom srbijanskim pokrajinama vraćena autonomija koju su te pokrajine imale u periodu od 1974-89, a koja je ukinuta 1989. godine, centraliziranjem Srbije unutar [[SFRJ]]. Ostatak Srbije, često kolokvijalno nazvan [[Centralna Srbija]], ili ''Uža Srbija'', ne predstavlja političku jedinicu Srbije, te samim tim nema ni posebno ime. Otcjepljivanjem [[Kosova]] i proglašavanjem nezavisnosti 2009. godine, Srbija se ''de facto'' sastoji od jedne pokrajine i Centralne Srbije, mada srbijanski zakoni i dalje Kosovo, pod nazivom Kosovo i Metohija ''(Kosmet)'' smatraju sastavnim dijelom države. Administrativni centri pokrajina su [[Novi Sad]] i [[Priština]]. Ustavnim i drugim zakonskim promjenama u Srbiji 2013. godine teži se ka promjeni zakonskih odredaba u Vojvodini, koja se želi pretvoriti u region, bez prava na Skupštinu i drugih institucija, koje bi mogle imati važan politički značaj.
Drugi nivo podjela je podjela na [[Okruzi u Srbiji|okruge]]. Srbija je podijeljena na 30 okruga, od kojih [[Beogradski okrug]] ima poseban status. Osamnaest okruga nalazi se u Centralnoj Srbiji, sedam u Vojvodini, a pet na Kosovu. Okruzi su podijeljeni na [[Gradovi u Srbiji|gradove]] i [[Općine u Srbiji|općine]], a neki veći gradovi su podijeljeni na [[Gradske općine u Srbiji|gradske općine]] ([[Beograd]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Požarevac]], [[Vranje]] i [[Kragujevac]]). U Srbiji status grada ima ukupno 24 naselja, a status općina ukupno 150 naselja, od kojih su 30 na Kosovu.

=== Statistički regioni ===
[[Datoteka:Statistical regions of Serbia NUTS 2.svg|mini|130p|[[Statistički regioni Srbije|Pet statističkih regiona]]]]
{{Glavni|Statistički regioni Srbije}}

Srbija je regionalno po normama [[NUTS]]-a podijeljena na pet statističkih regiona: [[Vojvodina|Vojvodinu]], [[Beograd]], [[Šumadija i zapadna Srbija|Šumadiju i zapadnu Srbiju]], [[Južna i istočna Srbija|Južnu i istočnu Srbiju]] i [[Kosovo]]. Ovi regioni su na [[NUTS]]-2 razini po [[NUTS|Nomenklaturi statističkih teritorijalnih jedinica - NUTS]] [[Evropska unija|Evropske unije]] i grupirani su u dvije više [[NUTS]]-1 jedinice.&lt;ref&gt;[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/uredbePrva.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113152124/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/uredbePrva.htm|date=13. 11. 2010}}, pristupljeno 25. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
* [[Srbija - Sjever]]: ([[Vojvodina]] i [[Beograd]])
* [[Srbija - Jug]]: ([[Šumadija i zapadna Srbija]], [[Južna i istočna Srbija]] i [[Kosovo]]{{efn|Zakoni Republike Srbije, ne priznaju otcijepljenje Kosova, te Kosovo i dalje vode kao autonomnu pokrajinu i jedan statički region po normama NUTS-a}})

=== Okruzi ===
[[Datoteka:Okruzi Srbije.PNG|mini|130p|Okruzi Republike Srbije]]
{{Glavni|Okruzi u Srbiji}}

Teritorija Srbije je podijeljena na 29 [[Okruzi u Srbiji|upravnih okruga]] i teritoriju grada [[Beograd]]a. upravni okruzi su oblik dekoncentracije vlasti tzv. deataširani centri, na čelu upravnog okruga nalazi se načelnik, koji nema velike nadležnosti, ali je odgovoran [[Vlada Srbije|Vladi Srbije]] za provođenje propisa Vlade na području okruga, a praktički on ima položaj emisara, no njegove nadležnosti su znatno veće u slučaju velikih nesreća ili elementarnih nepogoda. Okrug se sastoji od nekoliko jedinica lokalne samouprave: [[Gradovi u Srbiji|gradova]] i [[Općine u Srbiji|općina]], koje za razliku od okruga predstavljaju vid decentralizacije vlasti, i kao takve imaju svoje originerne prihode i organe lokalne vlasti. Od 29 okruga, pet okruga se nalazi na teritoriji [[Kosovo|Kosova]] i Srbija nad njima od proglašavanja nezavisnosti 2009. nema upravu.

=== Gradovi i općine===
{{Glavni|Gradovi u Srbiji|Općine u Srbiji}}

U Srbiji, status grada ima 25 naselja, od kojih [[Beograd]] ima poseban status. Veći gradovi su podijeljeni na gradske općine, dok su ostala naselja definirana kao općine, jedinice lokalne samouprave.
{{Najveći gradovi u Srbiji}}

== Međunarodne integracije ==
{{Glavni|Pristupanje Srbije Evropskoj uniji}}
[[File:Zgrada vlade - panoramio.jpg|mini|Zgrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]]]

=== Pristupanje Evropskoj uniji ===
Dana 7. novembra 2007. godine, Srbija potpisala [[sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] s [[Evropska unija|Evropskom unijom]].Između [[Evropska unija|EU]] i Srbije je prestala biti potrebna viza 19. decembra 2009. godine.Srbija je službeno podnijela zahtjev za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 22.decembra 2009. godine, i [[Evropska komisija]] preporučila da Srbija postane službeni kandidat 12. oktobra 2011. Nakon preporuke [[Vijeće Evrope|Vijeća]] od 28. februara 2012. godine, Srbija dobila status kandidata 1. marta 2012. Dana 28. juna 2013. godine [[Evropsko vijeće]] prihvatilo Vijeće zaključaka i preporuka za otvaranje pristupnih pregovora sa Srbijom. U decembru 2013. godine Vijeće Evropske unije odobrilo otvaranje pregovora o pristupanju Srbije u januaru 2014. i održana je 21. januara na sastanku [[Evropsko vijeće|Evropskog vijeća]] u [[Bruxelles]]u prva Međuvladina konferencija.

== Demografija ==

Po [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011.]] u Srbiji koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2011, u Srbiji je živjelo je ukupno 7.186.862 stanovnika.&lt;ref name=&quot;PS&quot;/&gt; Popis stanovništva provoden je na temelju Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. Godini (&quot;Službeni glasnik RS&quot;, br. 104/09 i 24/11).&lt;ref name=&quot;PS&quot;/&gt; Popis je trebalo da se održi od 1. do 15. aprila, ali je zbog nedostataka sredstava odložena za oktobar. Popisivanje je naknadno produženo do 18. oktobra, a u [[Beograd]]u, [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Niš]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]] i drugim gradovima i općinama gdje je bilo potrebno do 20. oktobra. Rezultati popisa su nepotpuni zbog bojkota dijela albanskog stanovništa u općinama [[Bujanovo]] i [[Preševo]], te u manjoj mjeri u općini [[Medveđa]].
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 80%&quot;
|-
!align=center colspan=3| Nacionalna pripadnost
|-
! width=&quot;100px&quot;| Narod
! width=&quot;75px&quot;| Broj&lt;br /&gt;stanovnika
! width=&quot;55px&quot;|%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 5.988.150 ||align=right| 83,32%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 253.899 ||align=right| 3,53%
|-
| ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' {{efn|U grupu ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavnom]] članu 47. da se ne izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.&lt;ref name=&quot;KP_1&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]&lt;/ref&gt; }}||align=right| 160.346 ||align=right| 2,23%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 147.604 ||align=right| 2,05%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 145.278 ||align=right| 2,02%
|-
| ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, za koja nije upisan odgovor o nacionalnoj pripadnosti, ili je upisan nečitak odgovor, ili je upisan odgovor koji ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti (Vanzemaljac, Crvena Zvezda, Zemljanin, kosmopolit, itd.).&lt;ref name=&quot;KP_1&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]&lt;/ref&gt; }}||align=right|81.740 ||align=right| 1,14%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 57.900 ||align=right| 0,81%
|-
| [[Slovaci]] ||align=right| 52.750 ||align=right| 0,73%
|-
| [[Crnogorci]] ||align=right| 38.527 ||align=right| 0,54%
|-
| [[Vlasi]] ||align=right| 35.330 ||align=right| 0,49%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot;
|-
!align=center colspan=3| Maternji jezik
|-
! width=&quot;100px&quot; | Jezik
! width=&quot;75px&quot; | Broj&lt;br /&gt;stanovnika
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Srpski jezik|Srpski]] {{efn|U grupu ''Srpski jezik'' svrstana su lica, koja su se izjasnila za srpski i [[srpskohrvatski jezik]] kao svoj maternji jezik.&lt;ref name=&quot;KP_4&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroispovijest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]&lt;/ref&gt; }} ||align=right| 6.330.919 ||align=right| 88,09%
|-
| [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 243.146 ||align=right| 3,38%
|-
| [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 138.871||align=right| 1,93%
|-
| [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 100.668 ||align=right| 1,40%
|-
| ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, čiji su odgovori bili nečitki, ili ne predstavljaju izjašnjavanje o maternjem jeziku (domaći, ljudski, bilingvista, poliglota, ćirilica, niški, lalinski i sl.), kao i ukupan broj neupisanih odgovora.&lt;ref name=&quot;KP_4&quot; /&gt; }} ||align=right| 81.692 ||align=right| 1,14%
|-
| [[Slovački jezik|Slovački]] ||align=right| 49.796||align=right| 0,69%
|-
| ''Broj popisnika koji se nisu izjasnili''{{efn|U grupu ''Popisnika koji se nisu izjasnili'' svrstana su lica, koja nisu željela da se izjasne.&lt;ref name=&quot;KP_4&quot; /&gt; }} ||align=right| 46.499 ||align=right|0,65%
|-
| [[Vlaški jezik|Vlaški]] ||align=right| 43.095 ||align=right| 0,60%
|-
| ''Ostali''{{efn|U grupu ''Ostali'' svrstana su lica, koja su se izjasnila za maternji jezik, koji u Srbiji govori manje od 2.000 ljudi (ukrajinski, goranski, kineski, češki i sl.).&lt;ref name=&quot;KP_4&quot;/&gt; }} ||align=right|39.463 ||align=right| 0,55%
|-
| [[Rumunski jezik|Rumunski]] ||align=right| 29.075 ||align=right| 0,40%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot;
|-
!align=center colspan=3| Vjeroispovijest
|-
! width=&quot;100px&quot; | Religija
! width=&quot;75px&quot; | Broj&lt;br /&gt;stanovnika
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] ||align=right| 6.079.396||align=right| 84,59%
|-
| [[Katoličanstvo|Katolička]] ||align=right| 356.957 ||align=right| 4,97%
|-
| [[Islam]]ska ||align=right| 222.828 ||align=right| 3,10%
|-
| ''Ne izjašnjavaju se'' {{efn|U grupu ''Ne izjašnjavaju se'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavu]] da se ne izjasne o svojoj religioznoj pripadnosti.&lt;ref name=&quot;KP_4&quot; /&gt; }}||align=right| 220.735 ||align=right| 3,07%
|-
| ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, čiji su odgovori bili nečitki ili ne predstavljaju religioznu pripadnost (pacifista, mistik, roker, hedonista, džedaj i sl.), kao i neupisani odgovori.&lt;ref name=&quot;KP_4&quot; /&gt; }}||align=right| 99.714 ||align=right|1,39%
|-
| [[Ateizam|Ateisti]] ||align=right| 80.053||align=right| 1,11%
|-
| [[Protestantizam|Protestanti]] ||align=right| 71.284 ||align=right|0,99%
|-
| [[Agnosticizam|Agnostici]] ||align=right|4010 ||align=right| 0,06%
|-
| ''Ostale kršćanske religije'' {{efn|U grupu ''Ostale kršćanske religije'' svrstana su lica, koja su se izjasnila sa religioznom pripadnošću [[Jehovini svjedoci]], orijentalni kršćani i drugi kršćani.&lt;ref name=&quot;KP_4&quot; /&gt; }} ||align=right| 3.211 ||align=right| 0,04%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.#Vjeroispovijest|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|}
{{col-end}}
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#228B22|boja_stuba6=#FFBF00|cifra_stuba1=84.59|cifra_stuba2=4.97|cifra_stuba3=3.10|cifra_stuba4=0.99|cifra_stuba5=1.11|cifra_stuba6=3.54|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba2=[[Katoličanstvo]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba4=[[Protestantizam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Srbiji  2011}}

=== Religija ===
Najveći broj stanovništva Srbije je pravoslavne vjere. Slijede [[Muslimani (narod)|muslimani]], [[Katoličanstvo|rimokatolici]] i [[Protestantizam|protestanti]].

Ustav i zakoni Srbije dozvoljavaju slobodu vjere. Vlada na svim razinama nastoji zaštiti ovo pravo u cjelini. Srbija nema državnu religiju, pa se ni vjerski blagdani ne slave kao državni praznici. No, građanima je dozvoljeno da za svoje velike vjerske praznike uzmu slobodan dan.

=== Jezik ===
U Srbiji je službeni jezik srpski i [[Ćirilica|ćirilično]] pismo dok je [[latinica]] u ravnopravnoj uporabi. Po podacima iz 2014. ćirilicu koristi 36% srpske populacije dok latinicom koja je ipak zastupljenija piše 47%.

U AP Vojvodini su, uz srpski, službeni jezici su&gt; mađarski, slovački, bunjevački, hrvatski, rumunjski i rusinski.
&lt;br /&gt;{{Energetski izvori Srbije}}
== Ekonomija ==
Srpska ekonomija je bila u kolapsu tokom 1990ih. Godine 1993. zabeležena je druga najveća inflacija u istoriji ekonomije 2,35 · 10&lt;sup&gt;23&lt;/sup&gt; procenata (64% dnevno).Prosečna plata u decembru 1993. iznosila je 21 marku. U najkritičnijim momentima dolazilo je i do nestašica hrane. Srbiji su uvedene opšte sankcije Saveta bezbednosti UN 1992. Veći deo sankcija je ukinut 1996, 2000, 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizovana trgovina sa SAD.

Poljoprivreda čini 16,6% nacionalnog BDP-a, industrija 25,5% i uslužne delatnosti 57,9%. Ukupni BDP za 2007. je bio oko 44,8 milijardi dolara. Dok je BDP-PPP za 2007. po stanovniku iznosio 10,375 dolara. Srbija se nalazi na površini od ukupno 8.840.000 hektara (''vidi još: Poljoprivreda Srbije''). Površina poljoprivrednog zemljišta obuhvata 5.734.000 hektara (0,56 ha po stanovniku), a na oko 4.867.000 hektara te površine prostire se obradivo zemljište (0,46 ha po stanovniku). Oko 70% ukupne teritorije Srbije čini poljoprivredno zemljište, dok je 30% pod šumama. Najveći ratarski kraj je Vojvodina. Gaji se [[Pšenica|žito]], [[kukuruz]], [[suncokret]]  i [[soja]], te u manjoj meri povrtarske kulture. Najpoznatiji krompir je iz Ivanjice, paprika iz Leskovca, a kupus iz Futoga. Šumadija je poznata po voćarstvu; Vršac, obronci Fruške gore, Aleksandrovačka Župa i deo Metohije po vinogradima. Stočarstvo je razvijeno u Raškoj i u istočnoj Srbiji. Metohija je plodna žitnica. Kosovo je najveće nalazište lignita u Evropi. Homoljske planine su nalazište bakra. Severni deo Banata je bogat naftom i zemnim gasom. Prema podacima iz 2021-2022 Srbija je među prvih pet zemalja u svetu po proizvodnji malina, šljiva i višanja, a u Evropi je u vodećih pet država po proizvodnji borovnica, jagoda, kupina, soje i kukuruza, te u prvih 10 izvoznika kukuruza i suncokreta u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/499622/Srbija-je-zemlja-sljiva-malina-i-visanja|title=Србија је земља шљива, малина и вишања|last=П.О|website=Politika Online|access-date=7. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Srbija raspolaže sa oko 2.961.000 radno-sposobnog stanovništva, sa stopom nezaposlenosti od 21,56% (Kosovo oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%, industriji 46% i uslužnim delatnostima 24% (2002, bez Kosova i Metohije). Stopa inflacionog rasta preko 6,5%.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Republike Srbije za period januar-decembar 2007. godine iznosila je 19.790,9 miliona eura. Izvoz je iznosio 6432,2 miliona, a uvoz 13358,7 miliona. Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa članicama Evropske unije, oko 60%. U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: [[Italija]] (1.094,2 miliona dolara); [[Bosna i Hercegovina]] (1.042,1 miliona dolara) i [[Crna Gora]] (950,9 miliona dolara). U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: [[Rusija|Ruska Federacija]] (2.625,9 miliona dolara, uglavnom uvoz energenata); [[Njemačka]] (2.169,7 miliona dolara) i [[Italija]] (1.777,8 miliona dolara). U izvozu za 2007. godinu najveće učešće imaju: željezo i čelik (1.094 miliona dolara); obojeni metali (694 miliona dolara); povrće i voće (467 miliona dolara); odjeća (445 miliona dolara) i proizvodi od metala (426 miliona dolara). Kod uvoza, najviše su zastupljeni: nafta i naftni derivati (1.962 miliona dolara); drumska vozila (1.503 miliona dolara); gvožđe i čelik (917 miliona dolara); industrijske mašine za opću upotrebu (881 miliona dolara) i električne mašine i aparati (807 miliona dolara).

Po podacima Svjetske banke i MMF Srbija je 1991. godine bila dužna 3.9 milijardi eura, a 2009 godine se taj dug povećao na 30.6 milijardi , dok je istovremeno industrijska proizvodnja pala na 40 % one iz 1989. godine

== Saobraćaj ==
Cestovni saobraćaj je najdominantniji oblik putničkog prijevoza. Danas na njega otpada 70% putničkih kilometara. Poslije Drugog svjetskog rata u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30000&amp;nbsp;km, od čega je 20% magistralnih puteva. Izgrađeni su ili modernizirani mnogi međugradski i međumjesni putevi. Glavni cestovni pravac je paneuropski koridor X koji ide usporedno sa željezničkom magistralom [[Horgoš]]-[[Subotica]]-[[Novi Sad]]-[[Beograd]]-[[Niš]], gdje se račva u dva kraka, jedan prema Sofiji, a drugi prema Skopju.

== Telekomunikacije ==
89% domaćinstava u Srbiji ima fiksnu telefonsku liniju. Istovremeno preko 9,60 miliona ljudi koristi mobilne telefone, što je više od samog broja stanovnika za oko 30%.

== Transport ==
[[File:Air Serbia ATR-72-202 taking off from Belgrade Airport.jpg|thumb|Avion nacionalne aviokmpanije ''Air Serbia'' poleće sa Aerodroma Nikola Tesla u Beogradu]]
Cestovni saobraćaj najdominantniji je oblik putničkog prijevoza. Danas na njega otpada 70% putničkih kilometara. Poslije Drugog svjetskog rata u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30000&amp;nbsp;km, od čega je 20% magistralnih puteva. Izgrađeni su ili modernizirani mnogi međugradski i međumjesni putevi. Glavni cestovni pravac je paneuropski koridor X koji ide usporedno sa željezničkom magistralom Horgoš-Subotica-Novi Sad-Beograd-Niš, gdje se račva u dva kraka, jedan prema Sofiji, a drugi prema Skopju.

Postoje sljedeći međunarodni aerodromi u Srbiji: Aeorodrom Nikola Tesla, Beograd; Konstantin Veliki u Nišu, međunarodni aerodrom u Vršcu.

== Vojska ==
[[File:Serbian mig-29 missiles.jpg|thumb|[[MiG-29]] Vojske Srbije]]
[[Vojska Srbije]] (skraćeno VS) službeno je proglašena 8. juna [[2006]]. godine uredbom Narodne skupštine Republike Srbije. Nastala je nakon proglašenja nezavisnosti [[Crna Gora|Crne Gore]] od onih dijelova Vojske Srbije i Crne Gore koji su se nalazili na teritoriju Srbije.

Vojska Srbije su oružane snage Republike Srbije namijenjena za odbranu zemlje od oružanog ugrožavanja izvan teritorija Republike Srbije, kao i za izvršavanje drugih misija i zadataka, u skladu s Ustavom, zakonom i načelima [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]] koji uređuju upotrebu [[Vojska|vojne]] sile. Vojska Srbije se može upotrijebiti izvan granica Republike Srbije samo po odluci Narodne skupštine Republike Srbije.

Vojska Srbije je organizirana na strategijskom, operativnom i taktičkom nivou i u komandne jedinice i ustanove. Vojska je podijeljena na grane, rodove i službe.

Grane Vojske Srbije su:

* [[kopnena vojska]],
* [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije|ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]].

Brojno stanje Vojske Srbije je oko 36.000 profesionalne vojske. Precizan broj pripadnika vojske i civila koji sarađuju sa vojskom država Srbija ne iznosi u javnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2021/12/28/mediji-vojska-srbije-i-dalje-najbrojnija-u-regiji-bivse-sfrj|title=Mediji: Vojska Srbije i dalje najbrojnija u regiji bivše SFRJ|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=27. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; Vojska provodi značajne organizacijske promjene i nabavku savremenog naoružanja. Srbija ima velike kapacitete obrazovanja, vojnomedicinske zaštite, istraživanja i razvoja naoružanja i logistike.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
[[File:Manastir Visoki Dečani (Манастир Високи Дечани) - by Pudelek..jpg|thumb|[[Manastir Visoki Dečani]], svjetska baština Uneska]]
[[Datoteka:Kosovski božuri.jpg|mini|[[Nadežda Petrović]] - Kosovski božuri]]
[[Datoteka:Novak Djokovic (36093069155).jpg|mini|219x219piksel|[[Novak Đoković]] jedan od najboljih tenisača u historiji.]]

== Kultura ==

=== Arhitektura ===
Na području Srbije postoje ostatci prapovijesnih kultura. Najpoznatija neolitska kultura na tlu Srbije je kultura Lepenskog vira. U Srbiji su se nalazili raskošni carski gradovi i palače u doba kasnog Rimskog Carstva i ranog Bizanta, čiji se ostatci mogu vidjeti u Sirmiumu, Gamzigradu i Caričinom gradu ''(Justiniana Prima)''.

Srpski srednjovjekovni spomenici koji su se očuvali do danas uglavnom su crkve i manastiri. Većina ovih spomenika ima freskama ukrašene zidove. Najznačajniji spomenik srpske srednjovjekovne umjetnosti je manastir Studenica (oko 1190.) Ovaj manastir je bio model za kasnije manastire Mileševa, Sopoćani i Visoki Dečani. Vjerojatno najpoznatija srpska srednjovjekovna freska je prikaz „Mironosnice na grobu“ (ili Bijeli anđeo) iz manastira Mileševa. Ikonoslikarstvo je također dio srpskog srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa.

=== Slikarstvo ===
Mnogi mladi umjetnici srpske države iz 19. vijeka su se školovali u inozemstvu, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, i donijeli su sa sobom avangardne stilove. Pored Pariza i Münchena, Beograd je u prvoj polovici 20. vijeka bio jedno od središta impresionizma. Nadežda Petrović je slikala u stilu fovizma, dok je Sava Šumanović bio pod utjecajem kubizma.

=== Književnost ===
Početak srpske pismenosti povezan je s djelovanjem braće Ćirila i Metoda na Balkanu. Postoje spomenici rane srpske pismenosti iz 11. vijeka, pisani glagoljicom. Već u 12. vijeku, pojavljuju se tekstovi pisani ćirilicom. Iz ovog razdoblja je i najstarija ćirilična knjiga srpske redakcije, evanđelje zahumskog kneza Miroslava, brata Stefana Nemanje. Miroslavljevo evanđelje je i najstarija i najljepše ilustrirana srpska knjiga srednjeg vijeka.Za vrijeme turske vladavine, u Srbiji se razvijala usmena lirska i epska književnost.

=== Sport ===
Iako je površinom Srbija mala zemlja s malim brojem stanovništva, srpski predstavnici u sportu su jako uspješni na međunarodnim natjecanjima. Još za vrijeme SFRJ srpski predstavnici davali su veliki doprinos skoro svim nacionalnim reprezentacijama. Srbija je davala velike predstavnike u košarci, nogometu, rukometu, vaterpolu te u mnogim pojedinačnim sportovima. Srbija je danas jedna od sportskih velesila u vaterpolu (trenutni evropski i bivši svjetski prvaci), košarci (bivši višestruki svjetski i europski prvaci), odbojci (trenutni europski prvaci u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i u tenisu gdje su čak četiri tenisača/tenisačice bili prvi na ATP i WTA listama: [[Novak Đoković]], Jelena Janković i Ana Ivanović u pojedinačnoj konkurenciji, te Nenad Zimonjić u igri parova. Novak Đoković je trenutno najbolji tenisač na svijetu. Jedan od najuspješnijih plivača današnjice je Milorad Čavić, a od atletičara ističu se dugoprugašica Olivera Jevtić i skakač u vis Dragutin Topić. Višestruka osvajačica odličja s velikih natjecanja je i bivša olimpijska prvakinja u streljaštvu Jasna Šekarić.[[Datoteka:First stamp of Serbia 1866.jpg|mini|210x210piksel|Prva marka Srbije sa likom likom kneza Mihajla III Obrenovića iz 1866. godine, 10 para]]

=== Filatelija ===
[[Filatelija u Srbiji]] počinje [[13. juli|13. jula]] [[1866]]. izdavanjem marke od 10 para sa likom kneza Mihajla III Obrenovića. Marka je naranđaste boje i izdata u 12.000 primjeraka. Srbija izdaje marke sve do 1918. godine, te ujedinjenjem u zajedničku državu, koriste se marke Jugoslavije. 2006. godine Srbija izdaje ponovo marke koje vrijede, na čitavoj teritoriji Srbije, osim [[Kosovo|Kosova]] koje ima posebne marke u izdanju misije Ujedinjenih nacija.Prva marka Srbije, nakon otcjepljenja Crne Gore izlazi 30. juna 2006. godine. Na njoj je zastava i grb Srbije. [[Nominalna vrijednost]] im je 16,50 dinara sa motivom [[Zastava Srbije|srpske zastave]] i 20 [[dinar]]a sa motivom [[Grb Srbije|srpskog grba]]. Tiraž je 3.000.000 primjeraka u vrijednosti od 16,50 dinara i 500.000 primjeraka u vrijednosti od 20 dinara. Pored serija iz prirode, 2007. godine, prisutni su motivi iz sporta, npr. Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2006., Evropsko prvenstvo u stonom tenisu održano u Beogradu 2007. godine, kao i religiozni motivi povodom [[Uskrs]]a, motivi iz Srbije, Kopaonik, [[Zapadna Morava]], [[Zlatibor]], Goč, Pionirski park u Beogradu. Srpska pošta za oznake na poštanskim markama koristi naizmjenično latinicu i ćirilicu.

== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
|-
|1. i 2. januara
|[[Nova godina]]
|-
|7. januara
|[[Božić|Pravoslavni Božić]]
|-
|14. januara
|[[Julijanska Nova godina]]
|-
|27. januara
|[[Sveti Sava|Dan Svetog Save]]
|-
|15. i 16. februara
|[[Dan državnosti Srbije|Dan državnosti]] (Sretenje)
|-
|
|[[Veliki petak]]
|-
|
|[[Vaskrs]]
|-
|
|[[Uskrsni ponedjeljak|Vaskrsni ponedjeljak]]
|-
|1. i 2. maja
|[[Praznik rada]]
|-
|9. maja
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|-
|21. oktobra
|[[Dan sjećanja na srpske žrtve u 2. svjetskom ratu]]
|-
|11. novemrba
|[[Dan primirja u 1. svjetskom ratu]]
|}

== Također pogledajte ==
{{Portal Srbija}}
* [[Spisak predsjednika vlada Srbije]]
* [[Spisak nogometnih stadiona u Srbiji]]
* [[Ozren (planina u Srbiji)|Ozren, planina u Srbiji]]

== Napomene ==
{{spisaknapomena|notes=
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Serbia}}
{{Wikivijesti|Referendum o novom ustavu Srbije}}
* [https://web.archive.org/web/20080329034926/http://www.srbija.sr.gov.yu/ Vlada Republike Srbije]

{{Države Evrope}}
{{Okruzi u Srbiji}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Srbija| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2006.]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]</text>
      <sha1>alaoe8w0wnym9lcgyg1063jzmjmbqpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maglina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4547</id>
    <revision>
      <id>3933656</id>
      <parentid>3872779</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T16:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3933656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5187" sha1="72xnf5e851ywqcpd067d7rw15ik0pv9" xml:space="preserve">'''Maglina''', maglica ili nebula ([[latinski jezik|lat.]] ''nebula'' = magla) jeste interstelarni oblak sastavljen od prašine i [[plin]]ova.&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;&gt;[[Linda K. Glover]], 2005 - DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg  {{ISBN|3-937606-26-2}} [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt; Općenito se naziv ''maglina'' koristi za bilo koja difuzna nebeska tijela velikih dimenzija, što uključuje [[galaksija|galaksije]] izvan [[Mliječni put|Mliječnog puta]] (kao, npr, ''Andromeda Nebula'' umjesto [[maglina &quot;Andromeda&quot;]]).

[[Datoteka:NGC6543.jpg|mini|150p|desno|[[Mačije oko (maglina)|Maglina &quot;Mačije oko&quot;]]]]
Magline se svrstavaju u sljedeće klase prema njihovom sjaju:
*[[Difuzne magline]], koje predstavljaju svijetle magline;
**[[Emisijske magline]], koje predstavljaju iznutra osvijetljene oblake ioniziranog plina. Dva najjednostavnija tipa emisijskih maglina jesu [[HII oblasti]] i [[planetarne magline]].&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt;
**[[Odrazne magline]], koje su osvijetljene [[svjetlost|svjetlošću]] koja se reflektira s obližnjih [[zvijezda]].&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt; Kao primjer za to može se uzeti magličasti prostor unutar [[zvjezdano jato|zvjezdanog jata]] [[Plejade|Plejada]].
*[[Tamne magline]] su neosvijetljene magline, a mogu se otkriti kada zamrače zvijezde ili druge magline. Najpoznatije od njih jesu [[Konjska glava (maglina)|maglina &quot;Konjska glava&quot;]] u [[Orion (sazviježđe)|Orionu]] i [[Vreća uglja (maglina)|maglina &quot;Vreća uglja&quot;]] u [[Južni krst (sazviježđe)|Južnom krstu]].&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt;

HII oblasti su ''mjesta gdje se rađaju zvijezde''. Formiraju se kad se veoma difuzni [[molekularni oblaci]] počnu sažimati pod utjecajem vlastite [[gravitacija|gravitacije]] usljed eksplozije obližnje [[supernova|supernove]]. Oblak se sažima i dijeli, ponekad formirajući na stotine novih zvijezda. Novonastale zvijezde joniziraju okolni plin i proizvode emisijsku maglinu.

Ostale magline formiraju se iz ugašenih zvijezda. Zvijezda koja se podvrgava transformaciji u [[bijeli patuljak|bijelog patuljka]] otpuhuje svoj vanjski sloj i formira [[planetarna maglina|planetarnu maglinu]]. [[Nove]] i supernove također mogu kreirati magline poznate kao ostaci nove i [[ostaci supernove]], respektivno.

== Poznate magline ==
{| class=&quot;wikitable centered&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
! Naziv &lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt;!! Položaj&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt; !! Udaljenost [[Svjetlosna godina|sg]]&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt; !! Veličina [[Svjetlosna godina|sg]]&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt;  !! Maglina&lt;ref name=&quot;ENZYKLOPÄDIE WELTALL&quot;/&gt;
|-
| [[Merope (maglina)|Merope]] || [[Plejade]] || 410 || 13  || [[Odrazna maglina|Odrazna]]
|-
| [[Mačje oko (maglina)|Mačje oko]] || [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaj]] || 3000 || 0,3  || [[Planetarna maglina|Planetarna]]
|-
| [[Vreća uglja (maglina)|Vreća uglja]] || [[Južni krst (sazviježđe)|Južni krst]] || 600 || 60  || [[Tamna maglina|Tamna]]
|-
| [[Rak (maglina)|Rak]] || [[Bik (sazviježđe)|Bik]] || 6500 || 11 x 7,5  || [[Ostaci supernove]]
|-
| [[Cirrus (maglina)|Cirrus]] || [[Labud (sazviježđe)|Labud]] || 1400 || 80  || [[Ostaci supernove]]
|-
| [[Messier 27|M 27]] || [[Lisica (sazviježđe)|Lisica]] || 1000 || 1  || [[Planetarna maglina|Planetarna]]
|-
| [[Messier 16|Orao]] ([[Messier 16|M16]]) || [[Zmija (sazviježđe)|Zmija]] || 8500 || 15  || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Konjska glava (maglina)|Konjska glava]] || [[Orion (sazviježđe)|Orion]] || 1500 || 2,1  || [[Tamna maglina|Tamna]]
|-
| [[Lagune (maglina)|Lagune]] || [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelac]] || 5000 || 100  || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Omega (maglina)|Omega]] || Strijelac || 5000 || 40  || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Orion (maglina)|Orion]] || [[Orion (sazviježđe)|Orion]] || 1500 || 20  || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|-
| [[Messier 57|Prsten]] || [[Lira (sazviježđe)|Lira]] || 2000 || 1  || [[Planetarna maglina|Planetarna]]
|-
| [[Maglina Tarantula|Tarantula]] || [[Veliki Magelanov oblak]] || 160000 || 800-6000  || [[Emisijska maglina|Emisijska]]
|}

== Također pogledajte==
*[[Odrazna maglina]]
* [[Planetarna maglina]]
* [[Emisijska maglina]]
* [[Solarna maglina]]
*[[Hronologija interstelarnog i intergalaktičkog prostora]]
*[[Maglina &quot;Rak&quot;]]
*[[Messierov objekat|Messierov objekt]]
*[[Slike maglina]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20140527034455/http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/N/Nebula Nebula. Članak iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u] [[Swinburn]]u,[[Australija]] učitano 31.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]
*[http://enciclopedia.thefreedictionary.com/nebulae Članak o maglinama u &quot;Farlexovoj&quot; enciklopediji]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }}
*[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/photo_gallery/photogallery-astro-nebula.html NSSDC-ova fotogalerija maglina]

{{Commonscat|Nebulae}}

[[Kategorija:Magline]]
[[Kategorija:Astronomski objekti]]
[[Kategorija:Koncepti u astronomiji]]
[[Kategorija:Međuzvjezdana materija]]</text>
      <sha1>72xnf5e851ywqcpd067d7rw15ik0pv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>San Marino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5684</id>
    <revision>
      <id>3933709</id>
      <parentid>3923932</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T08:27:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3933709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5422" sha1="b6qpw6b2pquvhywyw9edrpansj0w2fd" xml:space="preserve">{{O...|državi|istoimeni grad|San Marino (grad)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime            = Serenissima Repubblica di San Marino
| zvanično_ime           = Republika San Marino
| ime_genitiv            = San Marina
| zastava                = Flag of San Marino.svg{{!}}border
| grb                    = Coat of arms of San Marino.svg
| mapa                   = Europe location SMO.png
| službeni_jezik         = [[Italijanski jezik|italijanski]]
| glavni_grad            = [[San Marino (grad)|San Marino]]
| vrsta_prve_vlasti      = [[Spisak kapetana San Marina|Kapetan okruga]]
| vladar_prva_vlast      = [[Gerardo Giovagnoli]]&lt;br /&gt;[[William Casali]]
| vrsta_druge_vlasti     = [[Strani ministar San Marina|Strani ministar]]
| vladar_druga_vlast     = [[Luca Beccari]]
| po_površini_na_svijetu = 223.
| površina               = 61,19
| procenat_vode          = zanemariv
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 212.
| stanovnika             = 32,471 &lt;small&gt;Procjena 2012&lt;/small&gt;
| gustoća                = 533
| nezavisnost            = [[3. septembar]] [[301]].
| valuta                 = [[Euro]] (€) (EUR)
| vremenska_zona         = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| himna                  = &quot;[[Inno Nazionale della Repubblica]]&quot;&lt;br /&gt;(&quot;Nacionalna himna&quot;)
| internetski_nastavak   = [[.sm]]
| pozivni_broj           = +378
|}}

'''San Marino''', zvanično '''La Serenissima Repubblica di San Marino''', jest najstarija i najmanja [[republika]] u [[Evropa|Evropi]] i jedna od najmanjih na cijelom svijetu. Teritorija San Marina je [[enklava]] unutar [[italija]]nskog teritorija u podnožju planine [[Monte Titano]] u blizini [[jadran]]ske obale.

== Historija ==

Smatra se da je San Marino najstarija do danas postojeća republika na svijetu jer ju je po tradiciji osnovao [[kršćanstvo|kršćanski]] svetac sv. Marin (San Marino) porijeklom sa [[Rab (ostrvo)|Raba]] [[301]]. godine, bježeći od [[car]]skog progona. Stalno u centru sukoba između porodica Rimini i Monefeltro, San Marino je uspio odbraniti svoju nezavisnost i vremenom čak i proširiti svoju teritoriju.

[[Papa]] je priznao suverenost i nezavisnost San Marina [[1631]]. godine. [[Francuska]] pod vlašću [[Napoleon]]a je prva zemlja koja je zvanično priznala nezavisnost San Marina ([[1797]]. godine, a ostale evropske zemlje su to učinile [[1815]]. godine na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]]. Unatoč službenoj nezavisnosti, San Marino u velikoj mjeri zavisi od [[Italija|Italije]] budući da je nakon ujedinjenja Italije u [[19. vijek]]u postala potpuno okružena italijanskim teritorijem.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka|njemačke]] snage su po [[Hitler]]ovoj naredbi [[1943]]. godine okupirale i San Marino. Nešto kasnije prelazi u ruke saveznika, ali je [[Nijemci]] ponovo zauzimanju u [[kontraofanziva|kontraofanzivi]]. Konačno je oslobođena [[1945]]. godine kada je ponovo uspostavljena demokratska vlast. San Marinom je do [[1957]]. godine vladala [[koalicija]] [[socijalisti|socijalista]] i [[komunisti|komunista]], koju je zamijenila vlada [[demokršćani|demokršćana]]. Od [[1973]]. godine sve do danas, San Marinom upravlja koalicija socijalista i demokršćana.

== Vlada i politika ==

Zakonodavna vlast je ''Il Consiglio Grande e Generale'' (Opće i veliko vijeće) kojeg narod bira na direktnim [[izbori]]ma svakih pet godina. Ovo vijeće izabire iz svojih redova dva tzv. upravna kapetana (''Capitanes Regentes'') na period od šest mjeseci. Ova dva kapetana i [[Vijeće ministara]] vrše izvršnu vlast u San Marinu.

Opće i veliko vijeće također bira tzv. Vijeće dvanaestorice (''Consiglio dei XII'') koji vrši sudsku vlast do sljedećih izbora.

== Političko-administrativno uređenje ==

[[Datoteka:San Marino.png|mini|desno|260p|Karta općina u San Marinu]]

San Marino je podijeljen u devet općina koje se nazivaju &quot;dvorci&quot; (''castelli'') koji imaju status gradova:

{|
|
* [[Acquaviva]]
* [[Borgo Maggiore]]
* [[Chiesanuova]]
* [[Montegiardino]]
* [[Domagnano]]
|
* [[Faetano]]
* [[Fiorentino]]
* [[Grad San Marino|San Marino grad]]
* [[Serravalle]]
|}

== Geografija ==

San Marino je [[enklava]] unutar [[Italija|Italije]] i nalazi se u vijencu [[Apenini|Apenina]]. Najviša tačka je [[Monte Titano]] (749 metara iznad mora). Ne postoje važniji vodeni tokovi.

[[Klima]] je [[meditranska klima|mediteranska]], sa toplim [[ljeto|ljetima]] i blagim [[zima]]ma.

San Marino je treća najmanja zemlja u [[Evropa|Evropi]], nakon [[Vatikan]]a i [[Monako|Monaka]].

== Stanovništvo ==
Najveći dio stanovnika San Marino su italijanskog porijekla. Zvanična religija je [[katoličanstvo]] a zvanični jezik [[italijanski jezik|italijanski]].

== Također pogledajte ==
* [[Zastava San Marina]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|San Marino}}
* [http://www.esteri.sm/ Sekretarijat vanjskih poslova San Marina]
* [http://www.visitsanmarino.com/ Zvanična web prezentacija San Marina]
* [http://www.sanmarinortv.sm/ Radio-televizija San Marina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010627012121/http://www.sanmarinortv.sm/ |date=27. 6. 2001 }}
* [https://web.archive.org/web/20050720010319/http://www.formula1.sm/ Velika nagrada San Marina Formule 1]

{{stub-država}}
{{Države Evrope}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:San Marino]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>b6qpw6b2pquvhywyw9edrpansj0w2fd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933710</id>
      <parentid>3933709</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T08:28:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3933710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5422" sha1="ad7sv42d1dd4s4u9ud1w1glv5xe321q" xml:space="preserve">{{O...|državi|istoimeni grad|San Marino (grad)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime            = Serenissima Repubblica di San Marino
| zvanično_ime           = Republika San Marino
| ime_genitiv            = San Marina
| zastava                = Flag of San Marino.svg{{!}}border
| grb                    = Coat of arms of San Marino.svg
| mapa                   = Europe location SMO.png
| službeni_jezik         = [[Italijanski jezik|italijanski]]
| glavni_grad            = [[San Marino (grad)|San Marino]]
| vrsta_prve_vlasti      = [[Spisak kapetana San Marina|Kapetan okruga]]
| vladar_prva_vlast      = [[Gerardo Giovagnoli]]&lt;br /&gt;[[William Casali]]
| vrsta_druge_vlasti     = [[Strani ministar San Marina|Strani ministar]]
| vladar_druga_vlast     = [[Luca Beccari]]
| po_površini_na_svijetu = 191.
| površina               = 61,19
| procenat_vode          = zanemariv
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 191.
| stanovnika             = 34,167 &lt;small&gt;Procjena 2026&lt;/small&gt;
| gustoća                = 558
| nezavisnost            = [[3. septembar]] [[301]].
| valuta                 = [[Euro]] (€) (EUR)
| vremenska_zona         = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| himna                  = &quot;[[Inno Nazionale della Repubblica]]&quot;&lt;br /&gt;(&quot;Nacionalna himna&quot;)
| internetski_nastavak   = [[.sm]]
| pozivni_broj           = +378
|}}

'''San Marino''', zvanično '''La Serenissima Repubblica di San Marino''', jest najstarija i najmanja [[republika]] u [[Evropa|Evropi]] i jedna od najmanjih na cijelom svijetu. Teritorija San Marina je [[enklava]] unutar [[italija]]nskog teritorija u podnožju planine [[Monte Titano]] u blizini [[jadran]]ske obale.

== Historija ==

Smatra se da je San Marino najstarija do danas postojeća republika na svijetu jer ju je po tradiciji osnovao [[kršćanstvo|kršćanski]] svetac sv. Marin (San Marino) porijeklom sa [[Rab (ostrvo)|Raba]] [[301]]. godine, bježeći od [[car]]skog progona. Stalno u centru sukoba između porodica Rimini i Monefeltro, San Marino je uspio odbraniti svoju nezavisnost i vremenom čak i proširiti svoju teritoriju.

[[Papa]] je priznao suverenost i nezavisnost San Marina [[1631]]. godine. [[Francuska]] pod vlašću [[Napoleon]]a je prva zemlja koja je zvanično priznala nezavisnost San Marina ([[1797]]. godine, a ostale evropske zemlje su to učinile [[1815]]. godine na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]]. Unatoč službenoj nezavisnosti, San Marino u velikoj mjeri zavisi od [[Italija|Italije]] budući da je nakon ujedinjenja Italije u [[19. vijek]]u postala potpuno okružena italijanskim teritorijem.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka|njemačke]] snage su po [[Hitler]]ovoj naredbi [[1943]]. godine okupirale i San Marino. Nešto kasnije prelazi u ruke saveznika, ali je [[Nijemci]] ponovo zauzimanju u [[kontraofanziva|kontraofanzivi]]. Konačno je oslobođena [[1945]]. godine kada je ponovo uspostavljena demokratska vlast. San Marinom je do [[1957]]. godine vladala [[koalicija]] [[socijalisti|socijalista]] i [[komunisti|komunista]], koju je zamijenila vlada [[demokršćani|demokršćana]]. Od [[1973]]. godine sve do danas, San Marinom upravlja koalicija socijalista i demokršćana.

== Vlada i politika ==

Zakonodavna vlast je ''Il Consiglio Grande e Generale'' (Opće i veliko vijeće) kojeg narod bira na direktnim [[izbori]]ma svakih pet godina. Ovo vijeće izabire iz svojih redova dva tzv. upravna kapetana (''Capitanes Regentes'') na period od šest mjeseci. Ova dva kapetana i [[Vijeće ministara]] vrše izvršnu vlast u San Marinu.

Opće i veliko vijeće također bira tzv. Vijeće dvanaestorice (''Consiglio dei XII'') koji vrši sudsku vlast do sljedećih izbora.

== Političko-administrativno uređenje ==

[[Datoteka:San Marino.png|mini|desno|260p|Karta općina u San Marinu]]

San Marino je podijeljen u devet općina koje se nazivaju &quot;dvorci&quot; (''castelli'') koji imaju status gradova:

{|
|
* [[Acquaviva]]
* [[Borgo Maggiore]]
* [[Chiesanuova]]
* [[Montegiardino]]
* [[Domagnano]]
|
* [[Faetano]]
* [[Fiorentino]]
* [[Grad San Marino|San Marino grad]]
* [[Serravalle]]
|}

== Geografija ==

San Marino je [[enklava]] unutar [[Italija|Italije]] i nalazi se u vijencu [[Apenini|Apenina]]. Najviša tačka je [[Monte Titano]] (749 metara iznad mora). Ne postoje važniji vodeni tokovi.

[[Klima]] je [[meditranska klima|mediteranska]], sa toplim [[ljeto|ljetima]] i blagim [[zima]]ma.

San Marino je treća najmanja zemlja u [[Evropa|Evropi]], nakon [[Vatikan]]a i [[Monako|Monaka]].

== Stanovništvo ==
Najveći dio stanovnika San Marino su italijanskog porijekla. Zvanična religija je [[katoličanstvo]] a zvanični jezik [[italijanski jezik|italijanski]].

== Također pogledajte ==
* [[Zastava San Marina]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|San Marino}}
* [http://www.esteri.sm/ Sekretarijat vanjskih poslova San Marina]
* [http://www.visitsanmarino.com/ Zvanična web prezentacija San Marina]
* [http://www.sanmarinortv.sm/ Radio-televizija San Marina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010627012121/http://www.sanmarinortv.sm/ |date=27. 6. 2001 }}
* [https://web.archive.org/web/20050720010319/http://www.formula1.sm/ Velika nagrada San Marina Formule 1]

{{stub-država}}
{{Države Evrope}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:San Marino]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>ad7sv42d1dd4s4u9ud1w1glv5xe321q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1964.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7618</id>
    <revision>
      <id>3933695</id>
      <parentid>3819190</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:05:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[17. august]] – [[Esma Drkenda]], bosanskohercegovačka aktivistica za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira</comment>
      <origin>3933695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8016" sha1="3qs0llgqxkxhmg4h0m33qro4dwn2kua" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1964.''' (MCMLXIV) je bila prijestupna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1964. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 964. godina 2. milenija, 64. godina 20. stoljeća i peta godina 1960-ih.

== Događaji ==
&lt;!-- Dodati datume. --&gt;
* Pokrenut časopis ''Praxis'' [[zagreb]]ačke grupe filozofa marksističke orijentacije {Branko Bošnjak, Danko Grlić, Milan Kangrga, Gajo Petrović, Rudi Supek, Vanja Sutlić, Predrag Vranicki} sa zapaženom suradnjom filozofa iz [[Beograd]]a {Mihajlo Marković, S. Stojanović, Ljuba Tadić, Zagorka Pešić-Golubović, Miladin Životić}. U njihovoj organizaciji djeluje [[Korčulanska ljetna škola]], na kojoj sudeluju vodeća imena svjetske intelektualne nedogmatske ljevice: Bloch, Fromm, Habermas, Kolakovski i Markuze.
* [[Miroslav Cerar]], najbolji jugoslavenski [[gimnastika|gimnastičar]], u disciplini konj sa hvataljkama osvaja zlatnu medalju na Olimpijadi u [[Tokio|Tokiju]].

== 1964. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* [[Hartmut Neven]], naučnik koji se bavi [[Kvantno računarstvo|kvantnim računarstvom]], [[Računarski vid|računarskim vidom]], [[Računarska neuronauka|računarskom neuronaukom]], [[Robotika|robotikom]]

=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Henry Maske]], njemački bokser
* [[7. januar]] – [[Nicolas Cage]], američki filmski glumac
* [[20. januar]] – [[Željko Komšić]], bosanskohercegovački socijaldemokratski političar

=== Februar ===
* [[6. februar]] – [[Laura Barna]], srbijanska književnica i historičarka umjetnosti
* [[10. februar]] – [[Snježana Sinovčić-Šiškov]], hrvatska glumica
* [[11. februar]] – [[Semir Tuce]], jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš

=== Mart ===
* [[3. mart]] – [[Atsushi Kazama]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[9. mart]] – [[Juliette Binoche]], francuska glumica
* [[12. mart]] – [[Natalija Bašinska]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka.
* [[17. mart]] – [[Rob Lowe]], američki filmski glumac
* [[20. mart]] – [[Natacha Atlas]], arapska pjevačica
* [[30. mart]] – [[Tracy Chapman]], američka pjevačica

=== April ===
* [[2. april]] – [[Goran Karan]], hrvatski pjevač
* [[6. april]] – [[David Woodard]], američki pisac i dirigent
* [[7. april]] – [[Russell Crowe]], novozelandski glumac
* [[19. april]] – [[Frank-Peter Roetsch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i petostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[26. april]] – [[Krista Lepik]], estonska [[biatlon]]ka.

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Olja Bećković]], srbijanska glumica
* [[4. maj]] – [[Rocco Siffredi]], italijanski porno-glumac i producent
* [[7. maj]] – [[Pjer Žalica]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] režiser.
* [[14. maj]] – [[Spas Zlatev]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[26. maj]] – [[Lenny Kravitz]], američki pjevač i muzičar

=== Juni ===
* [[9. juni]] – [[Denis Zvizdić]], bosanskohercegovački političar i [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|predsjedavajući XII saziva]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
* [[14. juni]] – [[Kaija Parve]], sovjetska i estonska biatlonka.
* [[15. juni]] – [[Michael Laudrup]], danski nogometaš
* [[21. juni]] – [[Patrice Bailly-Salins]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]
* [[22. juni]] – [[Dan Brown]], američki pisac detektivskih trilera

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Edi Rama]], [[Albanija|albanski]] političar
* [[5. juli]]  – [[Valerij Medvedcev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[8. juli]] – [[Linda de Mol]], holandska TV voditeljica zabavnih emisija
* [[9. juli]]
** [[Courtney Love]], američka kantautorica
** [[Gianluca Vialli]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
* [[10. juli]] – [[Jana Vápeníková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[20. juli]] – [[Dražen Žerić|Dražen Žerić - Žera]], bosanskohercegovački muzičar
* [[26. juli]]
** [[Sandra Bullock]], američka filmska glumica
** [[Ankica Gudeljević]], bosanskohercegovačka političarka
** [[Glenn Rupertus]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[30. juli]]
** [[Carl Davies]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
** [[Jürgen Klinsmann]], njemački nogometaš i savezni trener

=== August ===
* [[1. august]] – [[Helga Øvsthus Fenne]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
* [[8. august]] – [[Klaus Ebner]], austrijski književnik
* [[17. august]] – [[Esma Drkenda]], bosanskohercegovačka aktivistica za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira
* [[24. august]] – [[Ljiljana Nikolovska]], jugoslavenska i hrvatska pjevačica makedonskog porjekla
* [[27. august]] – [[Anders Mannelqvist]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[2. septembar]] – [[Keanu Reeves]], kanadski glumac
* [[22. septembar]] – [[Keijo Tiitola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[25. septembar]]
** [[Carlos Ruiz Zafón]], španski književnik
** [[Žan Marolt]], bosanskohercegovački glumac
* [[27. septembar]] – [[André Sehmisch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]
* [[30. septembar]] – [[Monica Bellucci]], italijanska glumica

=== Oktobar ===
* [[7. oktobar]] – [[Alemka Markotić]], hrvatska doktorica, naučnica i profesorica
* [[8. oktobar]] – [[Ian Hart]], engleski glumac irskog porijekla
* [[10. oktobar]] – [[Lionel Laurent]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[12. oktobar]]
** [[Sam Brown (pjevačica)|Sam Brown]], britanska pjevačica i tekstopisac
** [[Jean Paquet]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[20. oktobar]] – [[Kamala Harris]]
* [[22. oktobar]] – [[Dražen Petrović]], hrvatski košarkaš

=== Novembar ===
* [[16. novembar]] – [[Diana Krall]], kanadska džez pijanistica i pjevačica
* [[23. novembar]] – [[Yoshiki]], japanski muzičar
* [[27. novembar]] – [[Vesna Caselotti]], bosanskohercegovačka šahistkinja

=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Feridun Zaimoğlu]], njemački književnik i umjetnik turskog porijekla
* [[9. decembar]] – [[Hape Kerkeling]], njemački kabaretist i komičar
* [[13. decembar]] – [[Antero Lähde]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[16. decembar]] – [[Anfisa Rezcova]],  [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]

== Umrli ==
* [[17. januar]] – [[Đorđe Andrejević Kun]], jugoslavenski i srpski slikar i grafičar
* [[27. maj]] – [[Javaharlal Nehru]], indijski političar
* [[20. oktobar]] – [[Herbert C. Hoover]], američki političar i predsjednik
* [[23. oktobar]] – [[Jo Swerling]], američki [[scenarist]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Charles H. Townes]], [[SAD]]
** [[Nikolaj Basov]], [[SSSR]]
** [[Aleksandar Prohorov]], [[SSSR]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Dorothy Crowfoot Hodgkin]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Konrad Bloch]], [[SAD]]
** [[Feodor Lynen]], [[Zapadna Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Jean-Paul Sartre]], [[Francuska]] (odbio nagradu)
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Martin Luther King]], [[SAD]]

{{Commonscat|1964|1964.}}</text>
      <sha1>3qs0llgqxkxhmg4h0m33qro4dwn2kua</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933698</id>
      <parentid>3933695</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:10:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8006" sha1="6xex394hf70q0m2nh9ob8poac423khv" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1964.''' (MCMLXIV) je bila prijestupna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1964. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 964. godina 2. milenija, 64. godina 20. stoljeća i peta godina 1960-ih.

== Događaji ==
&lt;!-- Dodati datume. --&gt;
* Pokrenut časopis ''Praxis'' [[zagreb]]ačke grupe filozofa marksističke orijentacije (Branko Bošnjak, Danko Grlić, Milan Kangrga, Gajo Petrović, Rudi Supek, Vanja Sutlić, Predrag Vranicki) uz saradnju filozofa iz [[Beograd]]a (Mihajlo Marković, S. Stojanović, Ljuba Tadić, Zagorka Pešić-Golubović, Miladin Životić). U njihovoj organizaciji djeluje [[Korčulanska ljetna škola]], na kojoj učestvuju vodeća imena svjetske intelektualne nedogmatske ljevice: Bloch, Fromm, Habermas, Kolakovski i Markuze.
* [[Miroslav Cerar]], najbolji jugoslavenski [[gimnastika|gimnastičar]], u disciplini konj s hvataljkama osvajio zlatnu medalju na Olimpijadi u [[Tokio|Tokiju]].

== 1964. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* [[Hartmut Neven]], naučnik koji se bavi [[Kvantno računarstvo|kvantnim računarstvom]], [[Računarski vid|računarskim vidom]], [[Računarska neuronauka|računarskom neuronaukom]], [[Robotika|robotikom]]

=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Henry Maske]], njemački bokser
* [[7. januar]] – [[Nicolas Cage]], američki filmski glumac
* [[20. januar]] – [[Željko Komšić]], bosanskohercegovački socijaldemokratski političar

=== Februar ===
* [[6. februar]] – [[Laura Barna]], srbijanska književnica i historičarka umjetnosti
* [[10. februar]] – [[Snježana Sinovčić-Šiškov]], hrvatska glumica
* [[11. februar]] – [[Semir Tuce]], jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš

=== Mart ===
* [[3. mart]] – [[Atsushi Kazama]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[9. mart]] – [[Juliette Binoche]], francuska glumica
* [[12. mart]] – [[Natalija Bašinska]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka.
* [[17. mart]] – [[Rob Lowe]], američki filmski glumac
* [[20. mart]] – [[Natacha Atlas]], arapska pjevačica
* [[30. mart]] – [[Tracy Chapman]], američka pjevačica

=== April ===
* [[2. april]] – [[Goran Karan]], hrvatski pjevač
* [[6. april]] – [[David Woodard]], američki pisac i dirigent
* [[7. april]] – [[Russell Crowe]], novozelandski glumac
* [[19. april]] – [[Frank-Peter Roetsch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i petostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[26. april]] – [[Krista Lepik]], estonska [[biatlon]]ka.

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Olja Bećković]], srbijanska glumica
* [[4. maj]] – [[Rocco Siffredi]], italijanski porno-glumac i producent
* [[7. maj]] – [[Pjer Žalica]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] režiser.
* [[14. maj]] – [[Spas Zlatev]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[26. maj]] – [[Lenny Kravitz]], američki pjevač i muzičar

=== Juni ===
* [[9. juni]] – [[Denis Zvizdić]], bosanskohercegovački političar i [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|predsjedavajući XII saziva]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
* [[14. juni]] – [[Kaija Parve]], sovjetska i estonska biatlonka.
* [[15. juni]] – [[Michael Laudrup]], danski nogometaš
* [[21. juni]] – [[Patrice Bailly-Salins]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]
* [[22. juni]] – [[Dan Brown]], američki pisac detektivskih trilera

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Edi Rama]], [[Albanija|albanski]] političar
* [[5. juli]]  – [[Valerij Medvedcev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[8. juli]] – [[Linda de Mol]], holandska TV voditeljica zabavnih emisija
* [[9. juli]]
** [[Courtney Love]], američka kantautorica
** [[Gianluca Vialli]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
* [[10. juli]] – [[Jana Vápeníková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[20. juli]] – [[Dražen Žerić|Dražen Žerić - Žera]], bosanskohercegovački muzičar
* [[26. juli]]
** [[Sandra Bullock]], američka filmska glumica
** [[Ankica Gudeljević]], bosanskohercegovačka političarka
** [[Glenn Rupertus]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[30. juli]]
** [[Carl Davies]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
** [[Jürgen Klinsmann]], njemački nogometaš i savezni trener

=== August ===
* [[1. august]] – [[Helga Øvsthus Fenne]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
* [[8. august]] – [[Klaus Ebner]], austrijski književnik
* [[17. august]] – [[Esma Drkenda]], bosanskohercegovačka aktivistica za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira
* [[24. august]] – [[Ljiljana Nikolovska]], jugoslavenska i hrvatska pjevačica makedonskog porjekla
* [[27. august]] – [[Anders Mannelqvist]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[2. septembar]] – [[Keanu Reeves]], kanadski glumac
* [[22. septembar]] – [[Keijo Tiitola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[25. septembar]]
** [[Carlos Ruiz Zafón]], španski književnik
** [[Žan Marolt]], bosanskohercegovački glumac
* [[27. septembar]] – [[André Sehmisch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]
* [[30. septembar]] – [[Monica Bellucci]], italijanska glumica

=== Oktobar ===
* [[7. oktobar]] – [[Alemka Markotić]], hrvatska doktorica, naučnica i profesorica
* [[8. oktobar]] – [[Ian Hart]], engleski glumac irskog porijekla
* [[10. oktobar]] – [[Lionel Laurent]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[12. oktobar]]
** [[Sam Brown (pjevačica)|Sam Brown]], britanska pjevačica i tekstopisac
** [[Jean Paquet]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[20. oktobar]] – [[Kamala Harris]]
* [[22. oktobar]] – [[Dražen Petrović]], hrvatski košarkaš

=== Novembar ===
* [[16. novembar]] – [[Diana Krall]], kanadska džez pijanistica i pjevačica
* [[23. novembar]] – [[Yoshiki]], japanski muzičar
* [[27. novembar]] – [[Vesna Caselotti]], bosanskohercegovačka šahistkinja

=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Feridun Zaimoğlu]], njemački književnik i umjetnik turskog porijekla
* [[9. decembar]] – [[Hape Kerkeling]], njemački kabaretist i komičar
* [[13. decembar]] – [[Antero Lähde]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[16. decembar]] – [[Anfisa Rezcova]],  [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]

== Umrli ==
* [[17. januar]] – [[Đorđe Andrejević Kun]], jugoslavenski i srpski slikar i grafičar
* [[27. maj]] – [[Javaharlal Nehru]], indijski političar
* [[20. oktobar]] – [[Herbert C. Hoover]], američki političar i predsjednik
* [[23. oktobar]] – [[Jo Swerling]], američki [[scenarist]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Charles H. Townes]], [[SAD]]
** [[Nikolaj Basov]], [[SSSR]]
** [[Aleksandar Prohorov]], [[SSSR]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Dorothy Crowfoot Hodgkin]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Konrad Bloch]], [[SAD]]
** [[Feodor Lynen]], [[Zapadna Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Jean-Paul Sartre]], [[Francuska]] (odbio nagradu)
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Martin Luther King]], [[SAD]]

{{Commonscat|1964|1964.}}</text>
      <sha1>6xex394hf70q0m2nh9ob8poac423khv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>17. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14987</id>
    <revision>
      <id>3933696</id>
      <parentid>3767137</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:06:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1964] – [[Esma Drkenda]], bosanskohercegovačka aktivistica za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira</comment>
      <origin>3933696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2904" sha1="q4m5b9zaq9vrejp1o6jc7fy6ybsx0ih" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''17. august / kolovoz (17. 8)''' jest 229. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (230. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 136 dana.

== Događaji ==
* [[1908]] – Počelo [[svjetsko prvenstvo u šahu 1908.|8. svjetsko prvenstvo u šahu]] između [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1893]] – [[Mae West]], američka glumica, pjevačica, komičarka, scenaristkinja i dramaturginja
* [[1898]] – [[Albert Sauer]], prvi komadant [[Koncentracijski logor|koncentracijskog logora]] [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausen]]

=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Mihail Botvinik]], [[SSSR|sovjetski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i osnivač čuvene sovjetske škole šaha
* [[1932]] – [[V. S. Naipaul]], britanski književnik indijskog porijekla
* [[1934]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Robert De Niro]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski [[Glumci|glumac]], [[režiser]] i [[filmski producent]]
* [[1952]] – [[Nelson Piquet]], bivši [[brazil]]ski vozač [[Formula 1|Formule 1]] i biznismen;
* [[1955]] – [[Slavica Knežević]], hrvatska glumica
* [[1957]] – [[Alen Islamović]], bosanskohercegovački rok-pjevač
* [[1964] – [[Esma Drkenda]], bosanskohercegovačka aktivistica za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira

== Umrli ==
=== 18. vijek ===
* [[1786]] – [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridrik II Veliki]], [[Spisak pruskih kraljeva|kralj Pruske]]

=== 19. vijek ===
* [[1834]] – [[Husein-kapetan Gradaščević]], bosanski vojskovođa
* [[1850]] – [[José de San Martín]], [[Argentina|argentinski]] [[general]] i [[političar]], prvi [[Predsjednik Perua|predsjednik]] [[Peru]]a

=== 20. vijek ===
* [[1977]] – [[Delmer Daves]], američki [[režiser]] i [[scenarist]]
* [[1984]] – [[Nenad Brixy]], [[Hrvatska|hrvatski]] novinar
* [[1987]] – [[Rudolf Hess]], [[Nacistička Njemačka|nacistički]] [[ratni zločin]]ac, bliski [[Adolf Hitler|Hitlerov]] saradnik

=== 21. vijek ===
* [[2015]] – [[Arsen Dedić]], hrvatski kantautor zabavne muzike
* [[2020]] – [[Stanisław Styrczula]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[2023]] – [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-bosanskohercegovački pjesnik i kolumnist
* [[2025]] – [[Terence Stamp]], britanski glumac

== Praznici ==
* Dan nezavisnosti [[Indonezija|Indonezije]] ([[1945]]) i [[Gabon]]a ([[1960]])

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/17 Na današnji dan (17. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-17/ Na današnji dan (17. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august017]]</text>
      <sha1>q4m5b9zaq9vrejp1o6jc7fy6ybsx0ih</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933697</id>
      <parentid>3933696</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:06:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2905" sha1="nq8rlpr3kxd3pavvqsv9jhsfcu7tz0h" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''17. august / kolovoz (17. 8)''' jest 229. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (230. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 136 dana.

== Događaji ==
* [[1908]] – Počelo [[svjetsko prvenstvo u šahu 1908.|8. svjetsko prvenstvo u šahu]] između [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1893]] – [[Mae West]], američka glumica, pjevačica, komičarka, scenaristkinja i dramaturginja
* [[1898]] – [[Albert Sauer]], prvi komadant [[Koncentracijski logor|koncentracijskog logora]] [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausen]]

=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Mihail Botvinik]], [[SSSR|sovjetski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i osnivač čuvene sovjetske škole šaha
* [[1932]] – [[V. S. Naipaul]], britanski književnik indijskog porijekla
* [[1934]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Robert De Niro]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski [[Glumci|glumac]], [[režiser]] i [[filmski producent]]
* [[1952]] – [[Nelson Piquet]], bivši [[brazil]]ski vozač [[Formula 1|Formule 1]] i biznismen;
* [[1955]] – [[Slavica Knežević]], hrvatska glumica
* [[1957]] – [[Alen Islamović]], bosanskohercegovački rok-pjevač
* [[1964]] – [[Esma Drkenda]], bosanskohercegovačka aktivistica za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira

== Umrli ==
=== 18. vijek ===
* [[1786]] – [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridrik II Veliki]], [[Spisak pruskih kraljeva|kralj Pruske]]

=== 19. vijek ===
* [[1834]] – [[Husein-kapetan Gradaščević]], bosanski vojskovođa
* [[1850]] – [[José de San Martín]], [[Argentina|argentinski]] [[general]] i [[političar]], prvi [[Predsjednik Perua|predsjednik]] [[Peru]]a

=== 20. vijek ===
* [[1977]] – [[Delmer Daves]], američki [[režiser]] i [[scenarist]]
* [[1984]] – [[Nenad Brixy]], [[Hrvatska|hrvatski]] novinar
* [[1987]] – [[Rudolf Hess]], [[Nacistička Njemačka|nacistički]] [[ratni zločin]]ac, bliski [[Adolf Hitler|Hitlerov]] saradnik

=== 21. vijek ===
* [[2015]] – [[Arsen Dedić]], hrvatski kantautor zabavne muzike
* [[2020]] – [[Stanisław Styrczula]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[2023]] – [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-bosanskohercegovački pjesnik i kolumnist
* [[2025]] – [[Terence Stamp]], britanski glumac

== Praznici ==
* Dan nezavisnosti [[Indonezija|Indonezije]] ([[1945]]) i [[Gabon]]a ([[1960]])

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/17 Na današnji dan (17. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-17/ Na današnji dan (17. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august017]]</text>
      <sha1>nq8rlpr3kxd3pavvqsv9jhsfcu7tz0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vitamin B1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19465</id>
    <revision>
      <id>3933624</id>
      <parentid>3915124</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:03:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2151" sha1="k75rt2yux7p7mtathsv8u4ku1suvtci" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Thiamine structure.svg|mini|desno|225p|Tiamin]]
'''Vitamin B1''' se još naziva i [[Tiramin|tiamin]] i aneurin. U [[Ćelija (biologija)|ćelijama]] tiamin je koenzim piruvat [[dekarboksilaze]] u reakcijama oksidativne [[dekarboksilacije]] 2-oksokiselina. Time tiamin učestvuje u tvorbi [[Piruvat|piruvata]], odnosno [[Pirogrožđana kiselina|pirogrožđane]] kiseline, u  [[Acetil koenzim A|acetil-SoA]]([[Acetil koenzim A|acetil koenzim A)]], koji nakon toga ulazi u [[Krebsov ciklus]] - karika [[Aerosmith|aerobnog]] i [[Anaerobni organizam|anaerobnog]] [[Metabolizam|metabolizma]].

U [[Ishrana|ishrani]] izvor tiamina su [[kvasac]], [[mlijeko]], [[žitarice]], [[voće]] i [[povrće]]. Posljedica nedostatka ovog vitamina je bolest zvana beriberi, i često se javlja kod osoba koje pate od [[alkoholizam|alkoholizma]].

== Također pogledajte ==
* '''Vitamin B1''' (Tiamin)
* [[Vitamin B2]] (Riboflavin)
* [[Vitamin B3]](Nikotinamid)
* [[Vitamin B5]] (Pantotenska kiselina)
* [[Vitamin B6]] (Piridoksin)
* [[Vitamin B9]] (Folna kiselina)
* [[Vitamin B12]] (Cijanokobalamin)
* [[Vitamin H]] (Biotin)

== Vanjski linkovi ==
* [http://home.howstuffworks.com/vitamin-b.htm howstuffworks o vitaminu b] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426204223/http://home.howstuffworks.com/vitamin-b.htm |date=26. 4. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20080822090753/http://www.vegsoc.org/info/b12.html Udruženje vegetarijanaca o vitaminu b 12]
* [http://chemistry.gsu.edu/glactone/vitamins/b1/ Georgia State University]
* [https://web.archive.org/web/20060426191308/http://www.anyvitamins.com/vitamin-b1-thiamin-info.htm Stranica anyvitamins]
* [https://web.archive.org/web/20060428140048/http://www.greatvistachemicals.com/vitamins-vitamin/thiamine-vitamin-b1.html Stranica greatvistachemicals]

{{Vitamini}}

[[Kategorija:Esencijalni lijekovi Svjetske zdravstvene organizacije]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Pirimidini]]
[[Kategorija:Tiazoli]]
[[Kategorija:Tiamini]]
[[Kategorija:B vitamini]]
[[Kategorija:Koenzimi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Bolesti živine]]
[[Kategorija:Primarni alkoholi]]</text>
      <sha1>k75rt2yux7p7mtathsv8u4ku1suvtci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikronezija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21045</id>
    <revision>
      <id>3933707</id>
      <parentid>3930262</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T07:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3933707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19800" sha1="g72n9xz4r1rahji6a29byhy4z4f1s1w" xml:space="preserve">:''Ovaj se članak odnosi na veću regiju. Za nezavisnu državu vidite [[Savezne Države Mikronezije]].''

{{Infokutija naselje
| ime                     = Mikronezija
| izvorno_ime             = 
| izvorno_ime_jez         = &lt;!-- ISO 639-2 kod, npr. &quot;fr&quot; za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --&gt;
| naselje_vrsta           = 
| slika                   = Micronesian Cultural Area.png
| slika_alt               = 
| slika_opis              = Geografska karta Mikronezije
| slika_zastava           = 
| zastava_alt             = 
| slika_grb               = 
| grb_alt                 = 
| slika_štit              = 
| štit_alt                = 
| etimologija             = 
| nadimak                 = 
| moto                    = 
| slika_karta             = 
| karta_alt               = 
| karta_opis              = 
| pushpin_karta           = 
| pushpin_karta_alt       = 
| pushpin_karta_opis      = 
| pushpin_oznaka_pozicija = 
| koordinate              = &lt;!-- {{coord|latituda|longituda|type:city|display=inline,title}} --&gt;
| koor_pinpoint           = 
| koordinate_fusnote      = 
| podjela_vrsta           = Država
| podjela_ime             = {{Collapsible list
 |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
 |title = '''[[Spisak suverenih država i zavisnih teritorija u Okeaniji|5]]'''
 |{{flag|Kiribati|size=23px}} (djelimično)
 |{{flag|Nauru|size=23px}}
 |{{flag|Maršalska Ostrva|size=23px}}
 |{{flag|Savezne Države Mikronezije|size=23px}}
|{{flag|Palau|size=23px}}
}}
| podjela_vrsta1          = Zavisne teritorije
| podjela_ime1            = {{Collapsible list
 |titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
 |title = [[Zavisne teritorije|Vanjske]] (2)
 | {{flag|Guam|local|size=23px}} ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])&lt;br/&gt; {{flag|Sjeverna Marijanska ostrva|local|size=23px}} ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
 }}
| podjela_vrsta2          = 
| podjela_ime2            = 
| podjela_vrsta3          = 
| podjela_ime3            = 
| uspostavljanje_naslov   = 
| uspostavljanje_datum    = 
| osnivač                 = 
| sjedište_vrsta          = 
| sjedište                = 
| vlada_fusnote           = 
| vlada_vrsta             = 
| vladajuće_tijelo        = 
| vođa_partija            = 
| vođa_titula             = 
| vođa_ime                = 
| vođa_titula1            = 
| vođa_ime1               = 
| vođa_titula2            = 
| vođa_ime2               = 
| vođa_titula3            = 
| vođa_ime3               = 
| vođa_titula4            = 
| vođa_ime4               = 
&lt;!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: 
    -Decimalni zarez pisati kao tačku
    -Bez dodavanja tački za hiljade. 
    (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --&gt;
| površina_fusnote        = 
| površina_urban_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka       = 
| površina_vode_procenat  = 
| površina_rang           = 
| površina_prazno1_naslov = 
| površina_prazno2_naslov = 
| površina_ukupno         = 
| površina_zemlje         = 
| površina_vode           = 
| površina_urban          = 
| površina_rural          = 
| površina_metro          = 
| površina_prazno1        = 
| površina_prazno2        = 
| dužina                  = 
| širina                  = 
| dimenzije_fusnote       = 
| visina_fusnote          = 
| nadmorska_visina        = 
| stanovništvo_fusnote    = 
| stanovništvo_datum      = 2021
| stanovništvo_ukupno     = 517.464
| stanovništvo_gustoća    = 
| stanovništvo_bilješka   = 
| stanovništvo_demonim    = 
| vremenska_zona1         = 
| utc_ofset1              = 
| vremenska_zona1_DST     = 
| utc_ofset1_DST          = 
| poštanski_broj_vrsta    = 
| poštanski_broj          = 
| pozivni_broj_vrsta      = 
| pozivni_broj            = 
| iso_kod                 = 
| veb-sajt                = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| fusnote                 = 
}}
[[File:Oceania - Map with Zones.svg|thumb|upright=1.35|Subregije ([[Melanezija]], Mikronezija, [[Polinezija]] i [[Australazija]]), kao i suvereni i zavisni otoci [[Okeanija|Okeanije]]]]
[[File:Pacific Culture Areas (Philippines+Vanuatu Correction).svg|thumb|upright=1.35|Mikronezija je jedno od tri glavna kulturna područja [[Spisak ostrva u Tihom okeanu|ostrva Tihog okeana]], zajedno s [[Melanezija|Melanezijom]] i [[Polinezija|Polinezijom]].]]
[[File:Mapa Micronesia.png|thumb|upright=1.35|Obris suverenih (tamno narandžasta) i zavisnih ostrva (svijetlo narandžasta)]]

'''Mikronezija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://countriesoceania.com/Micronesia|title=Micronesia - List of Oceanian Countries|website=countriesoceania.com|access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Micronesia-cultural-region-Pacific-Ocean|title=Micronesian culture {{!}} History, Beliefs, Traditions, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=30. 8. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; ([[grčki jezik|grč]]. ''μικρος'' malen, ''νησος'' ostrvo), je [[subregija]] [[Okeanija|Okeanije]], koja se sastoji od otprilike 2.000 malih ostrva u sjeverozapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]] ([[Karolini]], [[Marijanska ostrva|Marijani]], ostrva [[Maršalska Ostrva|Marshall]] i [[Gilbert]]) i izolirana ostrva [[Nauru]] i [[Okean (ostrvo)|Okean]] (Banaba). Ima blisku zajedničku kulturnu istoriju sa tri druge ostrvske regije: [[Pomorska jugoistočna Azija|Pomorskom jugoistočnom Azijom]] na zapadu, [[Polinezija|Polinezijom]] na istoku i [[Melanezija|Melanezijom]] na jugu - kao i sa širom zajednicom [[Austronezijski narodi|austronezijskih naroda]]. Mikronezija je na zapadu omeđena [[Filipini]]ma, [[Indonezija|Indonezijom]] na jugozapadu.

Regija ima [[Tropska morska klima|tropsku morsku klimu]] i dio je [[Okeansko carstvo|Okeanskog]] [[Okeansko carstvo|carstva]]. Uključuje četiri glavna [[arhipelag]]a - [[Karolinska ostrva]], [[Gilbertova ostrva]], [[Marijanska ostrva]] i [[Maršalska Ostrva|Maršalska ostrva]] - kao i brojna ostrva koja nisu dio nijednog arhipelaga.

Politička kontrola nad područjima unutar Mikronezije varira u zavisnosti od ostrva i raspoređena je između šest suverenih nacija. Neka od Karolinjskih ostrva su dio [[Palau|Republike Palau]], a neka su dio [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]] (često skraćeno na &quot;FSM&quot; ili &quot;Mikronezija&quot; - ne treba ih miješati s istim nazivom za cijelu regiju). [[Gilbertova ostrva]] (zajedno s [[Ostrva Feniks|ostrvima Feniks]] i [[Linijska ostrva|Linijskim ostrvima]] u Polineziji) čine Republiku [[Kiribati]]. Marijanska ostrva su povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama; neka od njih pripadaju [[Prekomorske teritorije SAD-a|američkoj teritoriji]] [[Guam]], a ostala pripadaju američkom [[Commonwealth nacija|Commonwealthu]] [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernih Marijanskih ostrva]]. Ostrvo [[Nauru]] je zasebna suverena nacija. [[Maršalska Ostrva]] pripadaju Republici Maršalova ostrva. Suverenitet [[Ostrvo Wake|ostrva Wake]] je osporavan: pravo na njega polažu i Sjedinjene Američke Države i Republika Maršalova ostrva. Sjedinjene Američke Države imaju stvarni posjed nad ostrvom Wake, koje je pod neposrednom upravom [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država]].

Uprkos činjenici da je pojam &quot;Mikronezije&quot; prilično dobro uspostavljen od 1832. i da se od tada koristi u većini popularnih djela, ovaj skup ne odgovara nikakvom geomorfološkom, arheološkom, lingvističkom, etničkom ili kulturnom jedinstvu, već naprotiv predstavlja raznorodnu cjelinu, bez stvarnog dubokog jedinstva. U stvari, &quot;[[Austronežani|mikronezijski narod]]&quot; ne postoji kao podskup austronezijskog naroda koji migrira morem, koji može uključivati ​​i [[Polinežani|polinežane]] i hipotetički [[Australoidna rasa|australo-melanezijski]] ili &quot;[[Melanezija|melanezijski narod]]&quot;.&lt;ref&gt;[[Patrick Vinton Kirch]], ''On the Road of the Winds: an Archeological History of the Pacific Islands before European Contact'', Berkeley, University of California Press, 2000:5.&lt;/ref&gt;

Ljudsko naseljavanje Mikronezije započelo je prije nekoliko milenijuma.{{sfn|Kirch|2001|p=167}} Na osnovu trenutnog naučnog konsenzusa, austronezijski narodi potiču od [[Rane ljudske migracije|prahistorijske migracije morem]], poznate kao austronezijska ekspanzija, iz perioda prije [[Kinezi|Hana]], oko 3000. do 1500. p. n. e. Austronežani su stigli do najsjevernijih [[Filipini|Filipina]], tačnije do ostrva [[Batanes]], oko 2200. p. n. e. Austronežani su bili prvi ljudi koji su izumili tehnologije jedrenja na okeanima (posebno [[katamaran]]e, čamce s pomoćnim ušima, izgradnju čamaca s pričvršćivačima i jedro s rakovim kliještama), što je omogućilo njihovo brzo širenje po ostrvima [[Indo-Pacifik]]a.&lt;ref name=&quot;Doran1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Doran |first1=Edwin B. |title=Wangka: Austronesian Canoe Origins |url=https://archive.org/details/wangkaaustronesi0000dora |date=1981 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-0-89096-107-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dierking2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Dierking |first1=Gary |title=Building Outrigger Sailing Canoes: Modern Construction Methods for Three Fast, Beautiful Boats |date=2007 |publisher=International Marine/McGraw-Hill |isbn=978-0-07-159456-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Horridge1986&quot;&gt;{{cite journal |last1=Horridge |first1=Adrian |title=The Evolution of Pacific Canoe Rigs |url=https://archive.org/details/journal-of-pacific-history_january-april-1986_21_1-2/page/83 |journal=The Journal of Pacific History |date=1986 |volume=21 |issue=2 |pages=83–89 |jstor=25168892|doi=10.1080/00223348608572530 }}&lt;/ref&gt; Od 2000. p. n. e. asimilirali su (ili su bili asimilirani od strane) ranijih populacija na ostrvima tokom svog migracijskog puta.&lt;ref name=&quot;Bellwood1988&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bellwood |first1=Peter |title=A Hypothesis for Austronesian Origins |journal=Asian Perspectives |date=1988 |volume=26 |issue=1 |pages=107–117 |url=https://core.ac.uk/download/pdf/5105193.pdf |access-date=1. 5. 2019 |archive-date=1. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501105624/https://core.ac.uk/download/pdf/5105193.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bellwood 1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bellwood |first1=Peter |title=The Austronesian Dispersal and the Origin of Languages |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_1991-07_265_1/page/88 |journal=Scientific American |date=1991 |volume=265 |issue=1 |pages=88–93 |jstor=24936983|bibcode=1991SciAm.265a..88B |doi=10.1038/scientificamerican0791-88 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hill&amp;serjeanston1989&quot;&gt;{{cite book |editor=Hill, Adrian V.S. |editor2=Serjeantson, Susan W. |title =The Colonization of the Pacific: A Genetic Trail|url=https://archive.org/details/colonizationofpa0000unse |publisher =Oxford University Press|series =Research Monographs on Human Population Biology No. 7|year =1989|isbn = 978-0-19-857695-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bellwood2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Bellwood |first1=Peter |last2=Fox |first2=James J. |last3=Tryon |first3=Darrell |name-list-style=vanc |title=The Austronesians: Historical and Comparative Perspectives |date=2006 |publisher=Australian National University Press |isbn=978-1-920942-85-4 |url=https://press.anu.edu.au/publications/series/comparative-austronesian-series/austronesians |access-date=23. 3. 2019 |archive-date=2. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200402234524/https://press.anu.edu.au/publications/series/comparative-austronesian-series/austronesians |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;blench2012&quot;&gt;{{cite book|author =Blench, Roger|editor =Tjoa-Bonatz, Mai Lin|editor2 =Reinecke, Andreas|editor3 =Bonatz, Dominik|title =Crossing Borders|chapter =Almost Everything You Believed about the Austronesians Isn't True|publisher =National University of Singapore Press|year =2012|pages =128–148|isbn =978-9971-69-642-9|chapter-url =http://www.rogerblench.info/Archaeology/SE%20Asia/Berlin%202010/Blench%20Austronesians%202012%20offprint.pdf|access-date =23. 3. 2019|archive-date =30. 12. 2019|archive-url =https://web.archive.org/web/20191230083644/http://www.rogerblench.info/Archaeology/SE%20Asia/Berlin%202010/Blench%20Austronesians%202012%20offprint.pdf|url-status =live}}&lt;/ref&gt;

Najraniji poznati kontakt Evropljana s Mikronezijom bio je 1521, kada se [[Magellanova ekspedicija]] iskrcala na [[Marijanska ostrva|Marijanskim ostrvima]]. [[Jules Dumont d'Urville|Julesu Dumont d'Urvilleu]] se obično pripisuje skovao termin &quot;Mikronezija&quot; 1832, ali u stvari, [[Louis Domeny de Rienzi]] je koristio ovaj termin godinu dana ranije.{{sfn|Rainbird|2004|p=6}}&lt;ref&gt;« Although based on a superficial understanding of the Pacific islanders, Dumont d'Urville's tripartite classification stuck. Indeed, these categories — Polynesians, Micronesians, Melanesians — became so deeply entrenched in Western anthropological thought that it is difficult even now to break out the mould in which they entrap us ([[Nicholas Thomas (anthropologist)|Thomas]], 1989). Such labels provide handy geographical referents, yet they mislead us greatly if we take them to be meaningful segments of cultural history. Only Polynesia has stood the tests of time and increased knowledge, as a category with historical significance », [[Patrick Vinton Kirch]], ''On the Road of the Winds : an Archeological History of the Pacific Islands before European Contact'', Berkeley, University of California Press, 2000 : 5.&lt;/ref&gt;

== Geografija i historija ==
Mikronezija se sastoji od ukupno 1458 ostrva površine 3420&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, većinom [[vulkan]]skog i [[koralj]]nog ([[atol]]i) porijekla. Ta ostrvca raspršena su preko čitavog zapadnog i sjeverozapadnog dijela Pacifika. Klima je tropska s čestim [[tajfun]]ima. Na vulkanskim ostrvima nalaze se tropske šume. Uzgajaju se [[kokos]]ove palme, tropsko i suptropsko voće i [[šećerna trska]]. Razvijen je [[ribolov]]. Na ostrvima [[Nauru]] i [[Banaba]] nalaze se ležišta [[fosfat]]a, a na [[Karolini|Karolinskim ostrvima]] [[boksit]]a. Na području Mikronezije većinom žive [[Mikronezijci]], a ima i [[Filipinci|Filipinaca]], [[Indijci|Indijaca]] i [[Kinezi|Kineza]].

Jedino poznato carstvo koje je nastalo u Mikroneziji osnovano je na ostrvu [[Yap]].

Naziv &quot;Mikronezija&quot; prvi je upotrijebio [[Jules Dumont d'Urville]] [[1831]]. godine kako bi razlučio regiju od ostatka [[Okeanija|Okeanije]]. Prije nastanka ovog naziva u upotrebi je bio termin &quot;Polinezija&quot; kojim su se općenito označavali tihookeanska ostrva.

Mikronezija je politički podijeljena između osam teritorija:
* [[Savezne Države Mikronezije]] (ponekad jednostavno &quot;Mikronezija&quot; ili alternativno skraćeno na &quot;FDM&quot;);
* [[Maršalska Ostrva|Republika Marshallova Ostrva]];
* [[Palau|Republika Palau]];
* [[Sjeverna Marijanska ostrva|Zajednica Sjevernih Marijanskih Ostrva]];
* [[Nauru|Republika Nauru]];
* [[Kiribati|Republika Kiribati]];
* [[Guam|Teritorija Guam]].
* [[Wake|Teritorija Wake]].

Velik dio područja prilično je rano došao pod evropsku dominaciju. Španci su rano kolonizirali Guam, Sjeverna Marijanska i [[Karolinska ostrva]] (ono što će kasnije postati FDM i Palau). Potpuna evropska ekspanzija dogodila se tek u kasnom 19. vijeku kada su područje međusobno podijelili:
* [[Sjedinjene Države]], koje su uzele Guam i Wake;
* [[Njemačka]], koja je uzela Nauru, Maršalska ostrva, Karolinska i Sjeverna Marijanska; i
* [[Velika Britanija|Britansko Carstvo]], koje je uzelo [[Gilbertova ostrva]] (Kiribate).

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Njemačkoj su oduzete njene tihookeanske ostrvske teritorije koji su stavljeni pod [[mandat]]e [[Liga naroda|Lige naroda]]. Nauru je stavljen pod [[Australija|australijski]] mandat, dok su ostale njemačke teritorije stavljene pod mandat [[Japan]]a. Nakon japanskog poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] japanski mandati su došli pod [[UN]]-ov [[protektorat]] kojim su upravljale Sjedinjene Države (''[[Trust Territory of the Pacific Islands]]''). Poslije Drugog svjetskog rata na atolima Bikini i Eniwetok vršeni su pokusi s nuklearnim oružjem. Danas čitavu Mikroneziju čine nezavisne države (uz izuzetak Guama, Sjevernih Marijana i ostrva Wake, koji su američke teritorije).

== Jezici ==

Jezici različitih [[domorodački narodi|domorodačkih naroda]] svrstavaju se pod [[austronezijski jezici|austronezijsku]] jezičku porodicu. Gotovo svi ti jezici pripadaju [[okeanijski jezici|okeanijskoj]] podgrupi navedene jezičke porodice. Ipak, u zapadnoj Mikroneziji su zabilježena tri izuzetka koja pripadaju [[Zapadni malajsko-polinezijski jezici|zapadnoj malajsko-polinezijskoj grupi]]:
* [[chamorro]] na [[Marijanska ostrva|Marijanskim ostrvima]],
* [[yapski jezik|yapski]] u [[Federalne Države Mikronezije|Federalnim Državama Mikronezije]], te
* [[palauanski jezik|palauanski]] na [[Palau]]u.
Zapadna malajsko-polinezijska podgrupa uključuje prilično malo jezika koji se danas govore na [[Filipini]]ma, [[Malezija|Maleziji]] i [[Indonezija|Indoneziji]].

Na istočnom rubu Saveznih Država Mikronezije govori se jezicima [[nukuoro]] i [[kapingamarangi]] koji predstavljaju krajnje zapadni nastavak [[polinezijski jezik|polinezijskog]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{Cite book |last=Kirch |first=Patrick Vinton |title=On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands Before European Contact |url=https://archive.org/details/onroadofwindsarc0000kirc |year=2001 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-92896-1}}
* {{Cite book |last1=Lal |first1=Brij V. |last2=Fortune |first2=Kate |title=The Pacific Islands: An Encyclopedia |url=https://archive.org/details/pacificislandsen0000unse |year=2000 |publisher=University of Hawaii Press |isbn=978-0-8248-2265-1}}
* {{Cite book |last=Morgan |first=William N. |title=Prehistoric Architecture in Micronesia |page=30 |url=https://books.google.com/books?id=B3Z-aH7govUC&amp;q=%22micronesia%22 |publisher=University of Texas Press |location=Austin, Texas |isbn=978-0-292-78621-9 |year=1988}}
* {{Cite book |last=Rainbird |first=Paul |title=The Archaeology of Micronesia |year=2004 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-65630-6}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book | last1 = Goetzfridt | first1 = Nicholas J. | first2 = Karen M. | last2 = Peacock | year = 2002 | url = https://books.google.com/books?id=oqqdbU0tBvAC&amp;q=Micronesian+Histories:+An+Analytical+Bibliography+and+Guide+to+Interpretations | title = Micronesian Histories: An Analytical Bibliography and Guide to Interpretations | location = Westport, Connecticut, USA | publisher = Greenwood Press | isbn = 0-313-29103-9}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mapsouthpacific.com/micronesia/index.html Karta Mikronezije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061212143146/http://www.mapsouthpacific.com/micronesia/index.html |date=12. 12. 2006 }}
* [http://www.southpacific.org/micro.html Moon Handbooks Micronesia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050516235905/http://www.southpacific.org/micro.html |date=16. 5. 2005 }}
* [http://www.mymicronesia.com/ myMicronesia.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928083648/http://www.mymicronesia.com/ |date=28. 9. 2008 }}
* [http://nature.org/wherewework/asiapacific/micronesia/ Očuvanje i priroda Mikronezije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061207015735/http://www.nature.org/wherewework/asiapacific/micronesia/ |date=7. 12. 2006 }}

{{Regija}}
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Micronesia}}

[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Mikronezija|*]]</text>
      <sha1>g72n9xz4r1rahji6a29byhy4z4f1s1w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tomislav Nikolić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23949</id>
    <revision>
      <id>3933711</id>
      <parentid>3746773</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T08:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3933711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5678" sha1="nf774h0si4pyi8rn3n5icpm1c82dz3y" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Tomislav Nikolić
| slika              = Tomislav Nikolić, official portrait (cropped).jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| redoslijed         = [[Predsjednik Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 31. maj 2012 – 31. maj 2017.
| prethodnik         = [[Slavica Đukić Dejanović]] (v. d.)
| nasljednik         = [[Aleksandar Vučić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1952|02|15}}
| mjesto_rođenja     = [[Kragujevac]], FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| politička_stranka  = Nezavisan
| supruga            = Dragica Ninković
| djeca              = 2
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| potpis             = Tomislav Nikolić's signature.svg 
}}
'''Tomislav Nikolić''' (rođen 15. februara 1952) [[srbija]]nski je političar i nekadašnji [[predsjednik Srbije]], izabran na [[Izbori za predsjednika Srbije 2012.|predsjedničkim izborima 2012]], te bivši zamjenik predsjednika [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i jedan od osnivača [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]]. Na poziciji predsjednika Srbije naslijedio ga je [[Aleksandar Vučić]] 2017.

==Biografija==
U rodnom [[Kragujevac|Kragujevcu]] završio je Tehničku školu, građevinski smjer. Godine 1971. napustio je studije na Pravnom fakultetu i započeo radnu karijeru u GP &quot;Žegrap&quot;, a jedno vrijeme bio je šef izgradnje na [[Pruga Beograd-Bar|pruzi Beograd-Bar]]. Nakon toga radio je u [[Majdanpek]]u, [[Priboj]]u, [[Prijepolje|Prijepolju]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Beograd]]u i drugim mjestima, sve do 1978, kada se vratio u Kragujevac, u firmu &quot;22. decembar&quot;, gdje je vodio investicije i održavanje.

Nikolić se partijski prvi put angažira u Narodnoj radikalnoj stranci u Kragujevcu. Na njegovu inicijativu došlo je do ujedinjenja te stranke i mjesnih odbora Srpskog četničkog pokreta [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i stvaranja nove stranke 23. februara 1991, pod nazivom Srpska radikalna stranka (SRS). Za predsjednika SRS-a izabran je Šešelj, a Nikolić za potpredsjednika. Kasnije je 3 puta biran za zamjenika predsjednika stranke. Godine 1992. izabran je za poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]] i jedini je poslanik koji je biran u svaki saziv parlamenta od tada. U vrijeme vladavine [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] (SPS), zbog političkog djelovanja, 1995. godine osuđen je na tromjesečnu zatvorsku kaznu koju je izdržavao u [[Gnjilane|Gnjilanama]]. Šešelj mu je 13. maja 1993. dodijelio titulu [[četnici|četničkog]] vojvode&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/3/35806/ |title=Vojvoda |access-date=12. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080125035607/http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/3/35806/ |archive-date=25. 1. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Kada su 24. marta 1998. radikali prvi put ušli u republičku vladu, izabran je za potpredsjednika. Na tu dužnost podnio je ostavku nakon što je u Skupštini Srbije prihvaćena odluka o dolasku stranih trupa na [[Kosovo]]. Ulaskom radikala u rekonstruiranu saveznu vladu 12. augusta 1999. ponovo je izabran za potpredsjednika i na toj je funkciji ostao do [[Demonstracije u Beogradu 5. oktobra 2000.|pada bivšeg režima]] u oktobru 2000.

Bio je kandidat SRS-a na izborima za predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] 24. septembra 2000, kad je osvojio 3. mjesto sa 280.013 (5,88%) glasova birača, iza [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Na neuspjelim izborima za predsjednika Srbije, održanim 16. novembra 2003, kao kandidat SRS-a osvojio je najviše, 1.166.896 glasova.

27. juna 2004, u 2. krugu [[Izbori za predsjednika Srbije 2004.|predsjedničkih izbora]], izgubio je od predsjednika [[Demokratska stranka|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]].

8. maja 2007. izabran je za predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije. Na tu dužnost podnio je ostavku 13. maja iste godine, kada su Demokratska stranka i [[Demokratska stranka Srbije]] [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] postigle sporazum o formiranju nove vlade Srbije. 20. januara 2008. u 1. krugu izbora za [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]], osvojio je 40% glasova. U 2. krugu, 3. februara, izgubio je od aktualnog predsjednika Srbije, Borisa Tadića, razlikom od oko 2% od ukupnog broja glasova. 6. septembra 2008. podnio je ostavku na dužnost šefa zastupničke skupine radikala u srbijanskoj skupštini te na dužnost zamjenika predsjednika stranke.&lt;ref&gt;http://www.sarajevo-x.com/clanak/080906042&lt;/ref&gt;

Na predsjedničkim izborima u Srbiji 2012. Nikolić je pobijedio dotadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića. Predsjedničku dužnost preuzeo je [[31. maj]]a. Istog datuma 2017. godine na predsjedničkoj funkciji naslijedio ga je [[Aleksandar Vučić]].

Objavio je 12 knjiga. Oženjen je Dragicom i ima sinove Radomira i Branislava.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Tomislav Nikolić}}

{{Predsjednici Republike Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Nikolić, Tomislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kragujevac]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srpska radikalna stranka]]
[[Kategorija:Srpska napredna stranka]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Predsjednici Srbije]]</text>
      <sha1>nf774h0si4pyi8rn3n5icpm1c82dz3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prehrambeni aditivi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27072</id>
    <revision>
      <id>3933715</id>
      <parentid>3776780</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T10:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52999-00</username>
        <id>186367</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kategorizacija  aditiva */ popravljena formulacija rečenice</comment>
      <origin>3933715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14835" sha1="a1hme1qcqiu1p5uh06yicn4k2k5ymhz" xml:space="preserve">'''Aditivi'''  –  u proizvodnji [[hrana|hrane]] – su materije koje se dodaju u proizvode u cilju  poboljšanja nekih njihovih svojstava. Radi lakše identifikacije uvedeno je njihovo označavanje  odgovarajućim brojem u E-sistemu obilježžavanja aditiva, pod kontrolom  od EC - [[Evropska unija|Europske komisije]] ('''E'''uropean '''C'''ommission),  kojeg je prihvatila većina  zemalja.

Prehrambenim aditivima se smatraju tvari tačno poznatog hemijskog sastava,koje se ne konzumiraju kao hrana i nisu tipski  sastojci koji,  tokom  [[metabolizam|metabolizma]],  oslobađaju energiju.  Većina aditiva ima nehranljiva svojstva.&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-581-0}}.&lt;/ref&gt;
{{Glavni|E-brojevi}}
Ako aditiv ima oznaku E-broja to podrazumijeva da je prošao odredjeno procesuiranje  provjere zdravstvene ispravnosti. Međutim, bez obzira na provjeru i označavanje,  veliki broj aditiva je štetan po ljudsko [[zdravlje]] ako se uzima u količinama većim od onih koje su [[medicina|medicinski]] dnevno dozvoljene ('''ADI''').

Aditivi su dodatne tvari ima u prehrambenoj industriji, a neki aditivi se upotrebljavaju i u farmaceutskoj industriji. Aditivi se dodaju hrani u tehnološkom procesu proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja.

To su supstance koje postaju i ostaju sastojak prehrambenih proizvoda (za razliku od pomoćnih sredstava i enzimskih preparata koji dolaze u kontakt sa prehrambenim proizvodom, ali ne postaju njegov sastojak), zbog čega su, sa zdravstvenog aspekta, značajnije.

== Kategorizacija  aditiva ==
'''Prema hemijskom sastavu''', prehrambeni aditivi obuhvataju sljedeće kategorije:
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; width=&quot;650&quot;
|-
|width=&quot;285&quot; rowspan=7 bgcolor=lightblue|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''100-199'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;[[Boja|Boje]]
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''100-109''' – Žuta
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''110-119''' – Narandžasta
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''120-129''' – Crvena
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''130-139''' – Plava i ljubičasta
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''140-149''' – Zelena
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''150-159''' – Smeđa i crna
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''160-199''' – Ostale
|-
|width=&quot;285&quot; rowspan=9 bgcolor=&quot;#FFCC98&quot;|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''200-299'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;[[Konservans]]i
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''200-209''' – [[Sorbat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''210-219''' – [[Benzoat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''220-229''' – [[Sulfit]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''230-239''' – [[Fenol]]i; [[formijat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''240-259''' – [[Nitrat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''260-269''' – [[Acetat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''270-279''' – [[Laktat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''280-289''' – [[Propionat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''290-299''' – Ostali
|-
|width=&quot;285&quot; rowspan=8 bgcolor=lightblue|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''300-399'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;[[Antioksidans]]i [[regulatori kiselosti]]
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''300-309''' – [[Askorbat]]i ([[vitamin C]])
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''310-319''' – [[Galat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''320-329''' – [[Laktat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''330-339''' – [[Citrat]]i i [[tartrat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''340-349''' – [[Fosfat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''350-359''' – [[Malat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''360-369''' – [[Sukcinat]]i i [[fumarat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''370-399''' – Ostali
|-
|width=&quot;285&quot; rowspan=9 bgcolor=&quot;#FFCC99&quot;|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''400-499'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;[[Zgušnjivač]]i, [[stabilizator]]i i [[emulgator]]i
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''400-409''' – [[Alginat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''410-419''' – [[guma|Prirodne gume]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''420-429''' – Ostali prirodni agensi
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''430-439''' – Komponente [[polioksitiren]]a
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''440-449''' –  [[emulzija|Prirodni emulgnti]]
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''450-459''' – [[Fosfat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''460-469''' – Komponente [[celuloza|celuloze]]
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''470-489''' – [[Masne kiseline]]
|-masna ki
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''490-499''' – Ostali
|-
|width=&quot;285&quot; rowspan=7 bgcolor=lightblue|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''500-599'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;[[Regulatori kiselosti]] i [[pH]]
|Bgcolor =lightblue|'''500-509''' – [[Kiseli minerali]] i baze
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''510-519''' – [[hlorat]]i i [[sulfat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''520-529''' – [[Sulfat]]i i [[hidrokid]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''530-549''' – [[Metalni alkali]]
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''550-559''' – [[Silikat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''570-579''' – [[Esterat]]i i [[glukonat]]i
|-
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''580-599''' – Ostali
|-
|width=&quot;285&quot; rowspan=3 bgcolor=&quot;#FFCC99&quot;|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''600-699'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;[[Pojačivači okusa]]
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''620-629''' – [[Glutamat]]i
|-
| Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot;|'''630-639''' – [[Inozinat]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''640-649''' – Osatali
|-
|width=&quot;285&quot; rowspan=6 bgcolor=lightblue|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''900-999'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;Razni
|Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot; |'''900-909''' – [[Vosak|Voskovi]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot; |'''910-919''' – [[Premaz|Premazni agensi]]
|-
| Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot; |'''920-929''' – [[Pakirant]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''930-949''' – [[Gasno pakovanje]]
|-
| Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot; |'''950-969''' - [[zaslađivač]]i
|-
|bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;|'''990-999''' – [[Sapuni i sapunice]]
|-
|width=&quot;285&quot; bgcolor=&quot;#FFCC99&quot;|
&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;'''1100-1599'''

&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;Ostale hemikalije
| Bgcolor = &quot;# FFFFCC&quot; |Ova klasifikacija ne obuhvata nove proizvode  
|}
'''Napomena''': Neki od primjera dati nisu ekskluzivno za jednu kategoriju, tako da se mogu koristiti za različite namjene.

'''Aditivi u namirnicama''', razvrstani su na sljedeće kategorije:

1) [[boje]];  &lt;br /&gt;
2) [[konzervans]]i; &lt;br /&gt;
3) [[antioksidans]]i; &lt;br/&gt;
4) [[kiseline]]; &lt;br/&gt;
5) [[regulatori kiselosti]]; &lt;br /&gt;
6) [[zgušnjivač]]i; &lt;br /&gt;
7) [[stabilizator]]i; &lt;br /&gt;
8) [[emulgator]]i; &lt;br /&gt;
9) [[emulgirajuće soli]]; &lt;br /&gt;
10) [[sredstva za želiranje]]; &lt;br /&gt;
11) [[humektanti]]; &lt;br /&gt;
12) [[sredstva za dizanje tijesta]]; &lt;br /&gt;
13) [[učvršćivač]]i; &lt;br /&gt;
14) [[sredstva protiv zgrudvavanja]]; &lt;br /&gt;
15) [[pojačivači aroma]]; &lt;br /&gt;
16) [[sredstva protiv stvaranja pjene]]; &lt;br /&gt;
17) [[sredstva za glaziranje]]; &lt;br /&gt;
18) [[sredstva za tretiranje brašna]]; &lt;br /&gt;
19) [[propelenti]]; &lt;br /&gt;
20) [[zaslađivači]]; &lt;br /&gt;
21) [[sredstva za povećanje zapremine]]; &lt;br /&gt;
22) [[modificirani skrobovi]].

===Opasni aditivi===

E102, E104, E110, E120, E122, E123, E124, E125, E126, E127, E128, E129, E131, E132, E133, E142, E150, E151,E153, E154; E171, E173, E210, E220, E221, E223, E224, E232, E249, E250, E284, E285, E310, E311, E312, E320, E321. E308, E407, E472, E473, E512, E553, E620, E621, E622, E626, E942, E950, E951, E952, E954, E1440

===Zabranjeni aditivi===

E103, 105, 111, 121, 125, 126, 130

===Sumnljivi dodaci===

E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 180, 240, 241, 477.

===Dodaci koji su štetni po zdravlje===
*Problemi s crijevima: E220, 221, 232, 224
*Problemi s probavom: E338, 339, 340, 341, 45O, 461, 463,465, 466, u pakovanom sladoledu E407
*Kožne bolesti: E230,231,232,233
*Destrukcija  vitamina B12: E220
*Povećanje holesterola: E320,321
*Nadražljivci živac: E311, 312

===[[Kancer]]ogeni dodaci===

*E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239Paznja: E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u [[SAD]]. 
*Posebna  pažnja se preporučuje za proizvode:
E123 i E110 u gumenim [[bonbon]]ima, [[čokolada|čokoladnim bonbonima]], posebno marke TREETS, SMARTIES, HARIBO – gumeni bonboni, [[puding]] sa šlagom u plastičnim čašama, zaleđena [[riba]] marke IGLO, [[mlijeko]] za kuhanje Creme-Fraiche, topljeni [[sir]]evi za mazanje, puding od vanile, E102 i E110, u gotovim umacima raznih vrsta.
*
;Konzervansi koji su označeni od E200 do E290, mogu uzrokovati manje zdravstvene probleme,  odnosno negative posljedice konzumiranja:
*E210 - [[astma]], nervne poteškoće , hiperaktivnost djece;
*E211 - astma;
*E216 - [[alergije]];
*E218 - kozne alergije;
*E220 - astma, uništava [[vitamin Bl]];
*E235 - mučnina, povraćanje, proliv, iritacije kože, anoreksija;
*E249 - potencialni [[kancerogen]], poremećaj prijenosa kisika, glavobolje, pad koncentracije, poteskoće sa [[disanje]]m;
*E250 - potencialni [[kancerogen]], u želucu stvara [[amikn|nitrozamine]], hiperaktivnost djece;
*E251 - u organizmu se pretvara u [[nitrit]]e;
*E252 - hiperaktivnost, potencialni kancerogen, slabokrvnost, oštećenja [[bubreg]]a, u nekim zemljama je zabranjen;
*E261 - preporučuje se izbegavanje osobama oštećenih [[bubreg]]a;
*E264 - mučnina, povraćanje;
*E280 - izaziva [[migrene]];
*E281 - izaziva migrene;
*E290 - povećava djelovanje [[alkohol]]a.
*Preporučuje se oprez za [[antioksidans]]e koji reguliraju kiselost, pod oznakama od  E296 do E385.

;Oksidativni procesi i promjene [[pH vrijednost]]i ubrzavaju razgradnju hrane, &lt;br&gt;zbog čega  proizvođači dodaju prikladne hemijske stvari među kojima su posebno nezdrave sljedeće:
*E302 - uzročnik stvaranje bubrežnih kamenaca;
*E310 - iritant [[želudac|želuca]] i kože;
*E319 - izazivač mučnine, povracanja, [[delirijum]]a ( smrtna doza je 5g).
*E320 - izaziva alergije, hiperaktivnost, ima  [[kancer]]ogeno i [[estrogen]]o djejstvo;
*E325 - preporučeno izbegavanje za  djecu sa intolernacijom [[laktoza|laktoze]];
*E339 - remeti ravnotežu izmedju [[kalcij]]a i [[fosfor]]a;
*E363 - zabranjen u nekim zemljama;
*E370 - zabranjen u nekom zemljama;
*E375 - oštećuje jetru, podiže razinu mokraćne kiseline, izaziva [[gastritis]];
*E380 - oštećuje jetru i trbušne [[sluznica|sluznice]];
*E385 - zabranjen u nekim zemljama;

;Među stabilizatorima, dodacima za zgušnjavanje i emulgatorima označenim od E400 do E495, &lt;br&gt;koji daju primjereno stabilnu strukturu i gustoću namirnica, također ima i onih koji su zdravstveno štetni:

*E407 - u vezi s [[etilen-oksid]]om stvara [[etilenklorohidrin]], koji je snažan [[kancer]]ogen, uzukuje čireve;
*E412 - mučnina, nadimanje i grčevi, snižava [[holesterol]];
*E413 - mogući kontaktni [[alergen]];
*E414 - nadražljivac  sluznice, alergen
*E416 - mogući alergen;
*E420 - oštećenja zeluca, nije dozvoljen za djecju prehranu;
*E421 - proliv, mučnina, povraćanje, ozljede [[bubreg]]a;
*E432 - zabranjen u nekim zemljama;
*E450 - remeti odnos između [[kalcij]]a i [[fosfor]]a;
*E461 - nadimanje, opstrukcija [[tanko crijevo|tankog crijeva]];
*E463 - zabranjen u nekim zemljama.

;Sredstva protiv zgrušavanja su pod oznakama od E500 do E585. Oprez je potreban kod sljedećih:
*E503 - nadražljivac [[sluznica]];
*E508 - pokrece ulcerozna stanja zeludca.
*E510 - preporučuje se izbegavanje osobama  s bolesnim [[bubrezi]]ma i [[jetra|jetrom]];
*E513 - zabranjen u nekim zemljama;
*E514 - remeti vodeni balans organizma;
*E553 - povezan s [[rak zeluca|rakom želuca]];
*E554 - teškoće sa placentom u trudnoći, [[Alzheimejreva bolest]].

;Pored atraktivne obojanosti, kod namirnica su bitni i privlačan [[miris]] i [[okus]].
Za postizanje traženog  mirisa i okusa su aditivi od E620 do E640, tj. umjetne arome:
*E620 - preporučuje se  izbegavanje za  djecu;
*E621 - glavobolja, zeđ, vrtoglavica, trbušni grčevi, proliv, smetnje u ritmici otkucaja  [[srce|srca]] (aritmija), zabranjen za dječju ishranu;
*E622 - mučnina, povraćanje, proliv;
*E626 - može uzrokovati protin;
*E627 - može uzrokovati protin, zabranjen za diecju ishranu;
*E629 - može uzrokovati protin;
*E631 - može uzrokovati protin;
*E633 - može uzorkovati protin;
*E635 - može pokrenuti promjene na koži, zabranjen u mnogim zemljama.

;Ovisnost potrošača o zaslađivačima blješatvilo slatkiša, postiže se upotrebom slatkih tvari  i glazura pod oznakama od E900 do E1520:
*E905 - moguća veza s [[kancer|rakom]] [[probava|probavnih organa]];
*E907 - zabranjen u nekim zemljama;
*E924 - mučnina, povraćanje, proliv;
*E925 - [[kancer]]ogen, unistava biološku vrijednost hrane;
*E927 - zabranjen u nekim zemljama;
*E950 - svrstan međuu najopasnije aditive, kancerogen za pokusne [[životinje]], smetnje u funkciji [[štitnjača|štitnjače]];
*E951 (aspartam) - mnogobrojni izuzetno opasni ucinci, alergije, migrene, vrtoglavica, smetnje vida, sluha i okusa, smetnje pamcenja, depresije, smetnje ponasanja, uzrocnik nekih degenerativnih bolesti (multipla skleroza, parkinsonova bolest), hormonske smetnje;
*E952 - migrene, potencialno [[kancer]]ogen, zabranjen u [[SAD]] i [[Engleska|Engleskoj]];
*E954 - [[kancer]]ogen za pokusne [[životinje]];
*E967 - pokrćce stvaranje bubrežnih kamenaca, diuretik, smetnje u ponašanju pokusnih životinja;
*E1505 - u [[mnetabolizam|metabolizmu]] se pretvara u [[etanol]];
*E1520 - vezan s fatalnim [[infarkt]]niim stanjima (intravenozno), smetnje u [[nervni sistrm|živcanom sistemu]], [[dermatitis]].

===Dodaci koji nisu štetni===
 
*E100, E102, El03, E104, E105, E110, E111, E120, E121, E130, E132, E140, E151, E152, E160, E161, E162, E170, E174, E175, E180,
*E200, E201, E202, E203, E236, E237, E238, E260, E261, E263, E270, E280, E281, E282, E290,
*E300, E301, E303, E305, E306, E307, E308, E309, E322, E325, E326, E327, E331, E332, E333, E334, E335, E336, E337, E382, 
*E400, E401, E402, E403, E404, E405, E406, E408, E410, E411, E413, E414, E420, E421, E422, E440, E471, E472, E473, E474, E475, E480.

==Također pogledajte==
*[[Hrana]]
*[[Ishrana]]
*[[Otrov]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Food additives}}
* http://www.food-info.net/uk/index.htm More detailed information on E-numbers] {{en simbol}}
* http://www.ukfoodguide.net/enumeric.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070304151341/http://www.ukfoodguide.net/enumeric.htm |date=4. 3. 2007}} UK Food Guide: E Number Index] {{en simbol}}
* http://www.ukfoodguide.net/bestavoided.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203230736/http://www.ukfoodguide.net/bestavoided.htm |date=3. 2. 2006}} Ingredients best avoided in children's food] {{en simbol}}

{{Prehrambena hemija}}

[[Kategorija:Hrana]]
[[Kategorija:Ishrana]]
[[Kategorija:Prehrambeni aditivi]]
[[Kategorija:Identifikatori]]
[[Kategorija:Nauka o hrani]]</text>
      <sha1>a1hme1qcqiu1p5uh06yicn4k2k5ymhz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biljana Plavšić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28977</id>
    <revision>
      <id>3933635</id>
      <parentid>3933610</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:50:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Živi ljudi]] uklonjena; [[Kategorija:Umrli 2026.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3933635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5413" sha1="qpfct4rv21emtkc9y6h7hnpy081ui02" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Biljana Plavšić
| slika              = Biljana Plavsic.JPG
| redoslijed         = 2. [[predsjednik Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti  = 19. juli 1996 – 4. novembar 1998.
| prethodnik         = [[Radovan Karadžić]]
| nasljednik         = [[Nikola Poplašen]]
| redoslijed2        = Srpski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[SR BiH]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 1990–1992.
| prethodnik2        = ''niko - novoosnovana pozicija''
| nasljednik2        = [[Nenad Kecmanović]]
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1930|07|07}}
| mjesto_rođenja     = [[Tuzla]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|10|01|1930|07|07}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]]
| puno_ime           = 
| etnicitet          = [[Srbi|Srpkinja]]
| politička_stranka  = [[Srpski narodni savez Republike Srpske]] (1997–2006)&lt;br /&gt;[[Srpska demokratska stranka]] (1990–1997)
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = 
| obrazovanje        = 
| vjera              = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| potpis             = Plavsic B-potpis.jpg
| web_stranica       = 
}}{{Nedostaju izvori}}
'''Biljana Plavšić''' (7. juli 1930 – 1. oktobar 2026) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i [[Srbi|srpska]] biologinja i političarka, bivša srpska članica [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednica]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osuđena je na 11 godina zatvora za ratne zločine za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].

== Rani život ==
Rođena je 1930. u [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

== Politička karijera ==
Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva Republike Srpske tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku rata u BiH, kada je izljubila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] čestitajući mu nakon operacija koje su završile [[Masakr u Bijeljini|masakrom]]. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku [[Srpski narodni savez]], raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.

Pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i [[Hrvati]]ma. U tom periodu napisala je knjigu &quot;Svedočim&quot; u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.

U septembru 2009. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/10/printable/091022_plavsicrelease.shtml&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Predsjednici Republike Srpske}}
{{Potpredsjednici Republike Srpske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Plavšić, Biljana}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske]]
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Političari Srpskog narodnog saveza Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]</text>
      <sha1>qpfct4rv21emtkc9y6h7hnpy081ui02</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933658</id>
      <parentid>3933635</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:37:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5455" sha1="bykth4w81v9cqdvn9ewxjpudd2guj8l" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Biljana Plavšić
| slika              = Biljana Plavsic.JPG
| redoslijed         = 2. [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti  = 19. juli 1996 – 4. novembar 1998.
| prethodnik         = [[Radovan Karadžić]]
| nasljednik         = [[Nikola Poplašen]]
| redoslijed2        = Srpski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[SR BiH]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 1990–1992.
| prethodnik2        = ''niko - novoosnovana pozicija''
| nasljednik2        = [[Nenad Kecmanović]]
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1930|07|07}}
| mjesto_rođenja     = [[Tuzla]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|10|01|1930|07|07}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]]
| puno_ime           = 
| etnicitet          = [[Srbi|Srpkinja]]
| politička_stranka  = [[Srpski narodni savez Republike Srpske]] (1997–2006)&lt;br /&gt;[[Srpska demokratska stranka]] (1990–1997)
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = 
| obrazovanje        = 
| vjera              = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| potpis             = Plavsic B-potpis.jpg
| web_stranica       = 
}}{{Nedostaju izvori}}
'''Biljana Plavšić''' (7. juli 1930 – 1. oktobar 2026) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i [[Srbi|srpska]] biologinja i političarka, bivša srpska članica [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednica]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osuđena je na 11 godina zatvora za ratne zločine za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].

== Rani život ==
Rođena je 1930. u [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

== Politička karijera ==
Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva Republike Srpske tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku rata u BiH, kada je izljubila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] čestitajući mu nakon operacija koje su završile [[Masakr u Bijeljini|masakrom]]. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku [[Srpski narodni savez]], raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.

Pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i [[Hrvati]]ma. U tom periodu napisala je knjigu &quot;Svedočim&quot; u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.

U septembru 2009. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/10/printable/091022_plavsicrelease.shtml&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Predsjednici Republike Srpske}}
{{Potpredsjednici Republike Srpske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Plavšić, Biljana}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Političari Srpskog narodnog saveza Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]</text>
      <sha1>bykth4w81v9cqdvn9ewxjpudd2guj8l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30153</id>
    <revision>
      <id>3933657</id>
      <parentid>3933616</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3933657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2689" sha1="4vl7w9hyors3exit9rxdjr7fijum3zo" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Liberalno demokratska stranka
| predsjednik      = [[Hariz Redžić]]
| godina osnivanja = 1989.
| sjedište         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Liberalizam]]
| boje             = {{colorbox|darkblue}} {{colorbox|yellow}}
| skupština1       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|0|80|darkblue}}
| logo             = 
| veb-sajt         = {{URL|http://lds.ba/}}
| raspuštena       = 21. februar 2022.
| spojena_u        = [[Naša stranka]]
}}'''Liberalno demokratska stranka''' ('''LDS''') bila je jedna od najstarijih političkih organizacija u BiH. Nastala je 1989. od Saveza Socijalističke Omladine BiH - podmlatka Komunističke Partije u BiH. Od tada do danas učestvovala je na svim opštim i lokalnim izborima sa manje ili više uspjeha. 90-tih godina, a nakon rata u BiH ovoj stranci su se priključile Liberalna Bošnjačka Organizacija - LBO, čiji je predsjednik bio prof. [[Muhamed Filipović]], a u aprilu 2007. godine pod okrilje LDS-a prišao je i Pokret za Promjene - PZP, čiji su rukovodioci u vrijeme objedinjavanja bili Šahbaz Džihanović i Dubravko Lovrenović. 
LDS ima opštinske organizacije u 35 opština u BiH, od toga samo u 3 opštine u RS-u.
Predsjednik LDS-a od osnivanja do [[april]]a [[2005]] bio je Rasim Kadić, a od 8. Kongresa održanog 2012 godine predsjednik LDS-a je Amir Husarić. LDS BiH je bila od 1994 godine punopravna članica Evropskih liberala ELDR-a (European Liberal Democratic and Reform Party) što je najduži{{Izvor}} staž u nekoj evropskoj asocijaciji stranaka među svim B-H političkim strankama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://lds.ba/|title=Liberalno demokratska stranka – Oficijalna web prezentacija|language=bs-BA|access-date=3. 3. 2021|archive-date=5. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305141105/http://lds.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 21. februara 2022. LDS BiH je pristupila [[Naša stranka|Našoj stranci]] (NS), čime je prestala da postoji. 

== Također pogledajte ==
* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==
[http://lds.ba/ Službeni sajt LDS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305141105/http://lds.ba/ |date=5. 3. 2021 }}

== Reference ==

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1989.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2022.]]
[[Kategorija:Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Liberalizam]]
[[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>4vl7w9hyors3exit9rxdjr7fijum3zo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ryanair</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32942</id>
    <revision>
      <id>3933713</id>
      <parentid>3551358</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T09:21:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Juan Emilio Prades Bel</username>
        <id>175473</id>
      </contributor>
      <origin>3933713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3961" sha1="noqi95ekagg5q4r2dmo33mud2l63bd1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

'''Ryanair''' je [[irska]] [[niskotarifna avionska kompanija]] sa sjedištem u [[Dublin]]u. Uračunava se kako u najveće [[Evropa|evropske]] niskotarifne avionske kompanije tako u najuspješnije avionske kompanije sa svojih 362 linija u 22 države. Veliki razvoj kompanije je usljedio poslje deregulacije avionskog saobraćaja u Evropi [[1997]]. Kompanija spada u jednu od najkontroverznih avionskih kompanija. Dok je na jednu stranu hvaljenja za svoje konzekventno poslovanje koje donosi putniku niske cijene, na drugoj strani je kritikovana od strane sindikata zbog ponašanja prema zaposlenima, skrivenim taksama i dodatnim naplatama za putnike.

[[File:European countries in which ryainar operates2.svg|thumb|right| Odredišta Ryanair-a&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ryanair Online Booking |url= https://www.ryanair.com/ |website=Ryanair|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ryanair Route Map |url= https://www.ryanair.com/gb/en/cheap-flight-destinations |website=Ryanair |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

== Historija ==
Kompaniju su osnovali [[1985]]. Christy Ryan, Liam Lonergan i Tony Ryan. Christy Ryan je bio iz Voterforda, mjesta u južnoj [[Irska|Irskoj]]. Liam Lonergan je tu imao turistčku agenciju i bio turoperator. Tony Ryan je prethodno bio osnovao jednu malu avionsku kompaniju Guinness Peat Aviation. Ideja osnivača je bila da prevoze putnike iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] tj. [[London]]a za Voterford u [[Irska|Irskoj]]. Pri tome je bilo potrebno da se prevaziđe duopol državnih kompanija [[Aer Lingus]] i [[British Airways]]. Po tadašnjim pravilima djelimično deregulirane Evropske zajednice bilo je dovoljno da jedna od država članica odobri letove. Iz protekcionističkih razloga, kako bi zaštitila Aer Lingus irska vlada nije odobrila letove, ali je slobodnom tržištu otvorena britanska vlada [[Margaret Thatcher]] odobrila letove. Sa petnaestosedišnim propelerskim [[Emracer]]om kompanija je započela letove na relaciji [[Irska]]-[[Velika Britanija]]. Prvo se letjelo iz Voterforda za [[London]]-[[Gatwick]], a [[1986]]. je došla i druga linija iz [[Dublin]]a za [[London]]-Luton. Na dvije linije i sa dva aviona, kompanija je prevezla 82.000 putnika za jednu godinu.
[[Datoteka:Ryanair aircraft EI-DYY (Boeing 737 NG - Max - MSN 37521).jpg|mini|Ryanair EI-DYY (Boeing 737)]]
Dok se broj putnika sve više povećavao, kompanija je pravila gubitke. Zato joj je [[1991]]. trebalo restrukturiranje. Taj zadatak je bio povjeren Michael O'Leary. Njemu je od strane osnivača predloženo da pogleda koncept poslovanja američke avionske kompanije [[Southwest]]. Taj koncept &quot;bez dodatka/opterćenja&quot; (eng. &quot;no frills&quot;) podrazumijevao je samo jednu kategoriju sjedišta u avionu i ograničenje na jedan tip aviona. Od [[1993]]. O'Leary vodi kompaniju. [[1995]]. je prevezla 2,25 miliona putnika.

Od [[1997]]. je u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] dozvoljeno avionskim kompanijama da lete na relacijama drugih zemalja članica. To jo kompanija Ryanair iskorila za ekspanziju. Posle uspješnog plasiranja [[akcija]] na berzama u [[Dublin]]u i [[New York]]u, kompanija je uvela nove letove prema odredištima u kontinentalnom dijelu [[Evropa|Evrope]]. Osim u zemljama EU kompanija leti za [[Maroko]] i [[Norveška|Norvešku]].

== Prevezeni putnici ==
{|
|'''Godina''' ||'''Broj'''    
|-
|1985 ||5,000
|-
|1986 ||82,000
|-
|1987 ||322,000
|-
|1988 ||592,000
|-
|1989 ||644,000
|-
|1990 ||745,000
|-
|1991 ||651,000
|-
|1992 ||945,000
|-
|1993 ||1,120,000
|-
|1994 ||1,666,000
|-
|1995 ||2,260,000
|-
|1996 ||2,950,000
|-
|1997 ||3,730,000
|-
|1998 ||4,629,000
|-
|1999 ||5,358,000
|-
|2000 ||7,002,000
|-
|2001 ||9,355,000
|-
|2002 ||13,419,000
|-
|2003 ||19,490,000
|-
|2004 ||24,635,000
|-
|2005 ||35,000,000
|}
{{Commonscat}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
*[https://web.archive.org/web/20171016035940/http://www.ryanair24.com/ Ryanair website]

[[Kategorija:Avijacija]]
[[Kategorija:Avionske kompanije]]</text>
      <sha1>noqi95ekagg5q4r2dmo33mud2l63bd1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36758</id>
    <revision>
      <id>3933634</id>
      <parentid>3905450</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1500" sha1="0wx0kov514pnna6twxowj5ryve8pghl" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Harvesting opium.jpg|mini|desno|300px|Uzimanje opijuma iz maka]]

'''Opijum''' (iz starogrč. ''ὄπιον'', preko lat. ''opium'' - biljni sok) je osušeni mliječni sok koji se dobija iz nezrelih [[mak]]ovih glavica (''Papaver somniferum'') zarezivanjem. U [[farmakopejskom]] (standardnom) obliku je poluprozirna smeđa čvrsta tvar, karakterističnog &quot;čvrsto-smolastog&quot; preloma i konstitucije, karakterističnog mirisa i okusa. Kod registrovanih oblika opijuma propisano je međunarodnim dogovorima kakav &quot;pečat&quot; svaki oblik opijuma iz pojedinih zemalja ima (radi lakšeg raspoznavanja među stručnjacima), a koje ga službeno proizvode (za područja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] to su područja [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i južne Srbije). Sadrži oko 25 [[alkaloid]]a, aktivnih supstanci zbog kojih ima [[Narkotik|narkotička]] svojstva. Od [[Alkaloid|alkaloida]] je najzastupljeniji [[morfin]] te nakon njega [[kodein]]. Kvalitet opijuma se procjenjuje po količini alkaloida [[morfin]]a, te zavisi od sredine u kojoj raste mak. Najkvaliteniji mak na svijetu raste u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] i sadrži oko 17% do 22% morfina. Alkalodi opijuma se koriste u medicini kao analgetici (morfin je još uvijek najučinkovitiji analgetik iako ne olako propisivan zbog adiktivnih svojstava), za suzbijanje suhog, neproduktivnog kašlja ([[kodein]]).

{{Opioidi}}
{{Droge}}
{{Commonscat|Opium}}

[[Kategorija:Droge]]
[[Kategorija:Euforijanti]]</text>
      <sha1>0wx0kov514pnna6twxowj5ryve8pghl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štitasta žlijezda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37252</id>
    <revision>
      <id>3933626</id>
      <parentid>3915407</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:10:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8933" sha1="bmya3z0lsvj2ydki6fthuhjaol0w719" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Illu_thyroid_parathyroid.jpg|mini|300p|Štitna i paraštitne žlijezde]]
'''Štitna ili tireoidna žlijezda''' je [[žlijezda]] sa [[Endokrini sistem|endokrinim lučenjem]], koja se nalazi u [[Vrat|vratnom]] predjelu i sekretuje hormone [[tiroksin]] i [[Trijodotironin|trijodtironin]], koji regulišu [[metabolizam]] svih ostalih [[Tkivo|tkiva]]. C [[Ćelija|ćelije]] štitne žlijezde sekretuju [[hormon]] [[kalcitonin]], čija je uloga u regulaciji koncentracije [[kalcij]]a u [[krv]]i i ima antagonističko dejstvo [[Parathormon|parathormonu]], koga luče [[Paraštitna žlijezda|paraštitne]] žlijezde.

== Položaj i građa ==
Štitna žlijezda je u obliku štita ili [[leptir]]a i nalazi se u vratnom dijelu neposredno ispod [[Grkljan|grkljana]], a ispred i sa strana [[Dušnik|dušnika]]. Pričvršćena je za tireoidnu hrskavicu [[Grkljan|grkljana]] i pokreće se prilikom gutanja. Sastoji se od dva režnja, lijevog i desnog, koji su povezani suženjem (lat: ''isthmus''). Ponekad postoji i treći, piramidalni režanj (lat: ''lobus pyramidalis'') u srednjem dijelu žlijezde. U svakom režnju nalazi se veliki broj folikula, koji su funkcionalne jedinice.

Folikuli su obloženi bazalnom membranom na kojoj se nalazi jedan red kockastih epitelnih ćelija, koje sekretuju u unutrašnjost folikula supstancu koloid. Koloid sadrži [[glikoprotein]] velike molekularne mase, tireoglobulin. Razlaganjem ove molekule nastaju hormoni štitne žlijezde. Između kockastih, epitelnih ćelija nalaze se i C-ćelije (parafolikularne ćelije), koje sekretuju [[kalcitonin]].

Štitna žlijezda je jedna od većih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njena težina je oko 10-20 g. Neposredno iza štitne žlijezde sa obje strane prolazi povratni grkljanski živac (lat: ''n. laringeus recurrens''), bočno leži također sa obje strane zajednička karotidna arterija (lat: ''a. carotis comunis''), unutrašnja jugularna vena (lat: ''vena jugulsris interna'') i živac vagus (lat: ''n. vagus''). Ispred je mišićni sloj prednje strane vrata.

== Krvni sudovi ==

Svaki režanj štitne žlijezde snabdijevaju 2 para [[arterija]]: gornja (lat: ''a. thyroidea superior'') i donja štitna arterija (lat: ''a. thyroidea inferior''). Gornja štitna arterija potiče iz vanjske karotidne arterije (lat: ''a. carotis externa''), dok donja štitna arterija potiče iz potključne arterije (lat: ''a. cubclavia dextra et sinistr''a). [[Vena|Vene]] štitne žlijezde se ulivaju u gornju šuplju venu (lat: ''vena cava superior'').

U odnosu na svoju masu štitna žlijezda spada u najbolje prokrvljene organe u tijelu (oko 1% minutnog volumena srca ili 160 mL/min/100g tkiva).

== Embrionalni razvoj ==

Tkivo štitne žlijezde se za vrijeme embronalnog razvoja spušta od korjena [[jezik]]a do svoje krajnje lokacije ispred dušnika, štitasto-jezičkim kanalim (lat: ''canalis tyreoglossus''). Nekada mogu postojati ostaci tkiva štitne žlijezde u oblasti korjena jezika ili u kanalu niz koji se štitna žlijezda spušta.
== Hormoni štitne žlijezde ==

Štitna žlijezda stvara i sekretuje u krv hormone: tiroksin, tironin i kalcitonin.

* Tironin (T3) je aktivna forma hormona (oko 5 puta je aktivniji od tiroksina). Tironin nastaje iz aminokiseline [[tirozin]] i sadrži 3 atoma [[jod]]a. Poluživot ovog hormona je kratak, oko 1 dan. Štitna žlijezda ga proizvodi u manjoj mjeri, a uglavnom nastaje u periferiji iz tiroksina, koji pod uticajm enzima dejodaza gubi 1 atom joda, tako da nastaje tironin. Gotovo sav tironin vezan je za [[Proteini|proteine]]: prealbumin, [[albumin]] i tiroksin-vezujući globulin u krvi, svega 0,4% ovog hormona je slobodno i samo taj oblik je aktivni hormon.
* Tiroksin (T4), također nastaje iz aminikiseline tirozin, ali posjeduje 4 [[atom]]&lt;nowiki/&gt;a joda. Štitna žlijezda u najvećoj mjeri sekretuje ovaj hormon. Vrijeme poluživota je oko 6 dana, i nalazi se u krvi još više vezan za proteine: prealbumin, albumin, tiroksin-vezujući globulin, nego tironin, slobodno je svega 0,04%. Iz njega dejodacijom nastaje aktivni oblik tironin.

Za stvaranje ova dva hormona potreban je jod, koji se unosi hranom iz vanjske sredine. Nedeljna potreba za jodom je oko 1&amp;nbsp;mg. U nekim krajevim je koncentracija joda u zemlji i samim tim hrani nedovoljna, pa se kuhinjska so jodira. Jod se apsorbuje iz crijeva i dospijeva u cirkulaciju. Ćelije folikula štitaste žlijezde posjeduju transportni mehanizam (natrij-jod sintransport), kojim se jod uzima u kockaste (epitelne) ćelije ove žljezde i oksidira do elementarnog joda uz pomoć enzima peroksidaza. U ćelijama folikula u endoplazmatičnom retikulumu i goldžijevom kompleksu se iz aminokiseline tirozin stvara tireoglobulin, čija molekula sadrži oko 70 molekula tirozina. Zatim se oksidirani jod uz pomoć enzima jodaze vezuje za tireoglobulin. Ovakav tiroglobulin se deponije u sredini folikula u vidu koloida. Iz tiroglobulina se kasnije u kockastim ćelijama otcjepljuju manji segmenti koji se sekretuju u krv u vidu tiroksina i tironina, također i tireoglobulin se sekretuje u manjoj količini.
	
* Kalcitonin je peptidni hormon koji igra ulogu u regulisanju metabolizma kalcija. On smanjuje koncentraciju kalcija u krvi tako što podstiče njegovu ugradnju u kosti u vidu kalcijfosfata.

== Uloga hormona štitne žlijezde i njihova regulacija ==

Proizvodnja i sekrecija tiroksina i tironina leže pod kontrolom tireo stimulišućeg hormona ([[Tireostimulišući hormon|TSH]]) hipofize. TSH stimuliše sintezu i oslobađanje ovih hormona, ali i on stoji pod kontrolom tireotropina ([[Tireotropin oslobađajući hormon|TRH]]), hormona hipotalamusa, koji stimuliše lučenje TSH. Tiroksin i tironin mehanizmom negativne povratne sprege smanjuju lučenje TRH i TSH i na taj način se prekida dalja sinteza hormona štitne žlijezde. Kada im koncentracija u krvu opadne, odblokira se lučenje TRH i TSH i tako omogućava proizvodnja tiroksina i tironina. Također i TSH djeluje mehanizmom negativne povratne sprege na hipotalamus (TRH).

Tiroksin i tironin se vezuju receptore u jedru ćelije što dovodi do intenzivne transkripcije velikog broja [[gen]]a strukturnih i transportnih proteina. Promjene se ostvaruju na nivou čitavog [[Organizam|organizma]]. Ovi hormoni dovode do:

* povećanja bazalnog metabolizma usljed čega je potrošnja energije povećana, sinteza proteina i rast mladih osoba se također ubrzavaju,
* povećava se i aktivnost endokrinih žlijezda, sekrecija [[insulin]]a, [[glukokortikoid]]a...
* Povećava se broj i veličina [[Mitohondrije|mitohondrija]] u većini ćelija u tijelu. To je direktno povezano sa povećanjem aktivnosti i potrošnjom enrgije, jer mitohondrije stvaraju [[Adenozin trifosfat|ATP]].
* Povećava se aktivnosti natrijsko-kalijske pumpe.
* Podstiče se rast i razviak [[Mozak|mozga]] u fetalnom priodu i tokom prvih nekoliko godina života. Nedostatak tiroksina u ovom periodu može izazvati mentalnu zaostalost (retardaciju).
* Povećava se razgranja glukoze-glikoliza, ali i njeno stvaranje-glukoneogeneza,
* razgrađuju se [[masti]] iz masnog tkiva i povećava količina slobodnih masnih kiselina u krvi,
* U srcu dolazi do povećanja njegovog rada (minutni volumen srca se povećava), povećava se frekvenca i snaga srca.
* Povećana sekrecija ovih hormona može dovesti do nervoze i drugih psihičkih poremećaja.
* Umjerena koncentracija tiroidnih hormona povećava snagu mišićne kontrakcije, a povišena koncentracija ovih hormona dovodi na mišićima do pojave tremora (podrhtavanja) i slabljenja mišića.
* Ovi hormoni potrebni su i za normalnu seksualnu funkciju.

== Poremećaji funkcije štitne žlijezde ==

[[Gušavost]] (struma) označava povećanje štitne žlijezde. Ovo povećanje žlijezde može biti praćeno njenom smanjenom, normalnom i povećanom funkcijom. Povećanje funkcije zove se [[hipetireoidizam]], a smanjenje [[hipotireoidizam]]. I jedan i drugi poremećaj može biti:

* primaran (ako je poremećaj na nivou štitne žlijezde) 
* sekundaran (ako je poremećaj na nivou hipofize) 
* tercijaran (ako je poremećaj na nivou hipotalamusa).

== Hipotireoidizam ==

* [[Hashimotov tireoiditis]]
* [[De Quervainov tireoiditis]]
* [[Tireoiditis]] (zapaljenje štitne žlijezde)
* [[jatrogeni hipotireoidizam]]
* Hipotireoidizam izazvan raznim medikamentima
* Endemski kretenizam

== Hipertireoidizam ==

* [[Bazedovljeva bolest]]
* Tireoiditis (u početnoj fazi)
* [[Adenom štitne žlijezde]]
* [[Karcinom štitne žlijezde]]
* Tireotoksična kriza

== Literatura ==
* H.Renz-Polster S.Krautzig J.Braun Basislehrbuch Innere Medizin Urban&amp;Fischer {{ISBN|3-437-41052-0}}
* Arthur C. Guyton John E. Hall Medicinska fiziologija savremena administracija Beograd 1999 {{ISBN|6-387-0599-9}}

{{Commonscat|Thyroid}}

[[Kategorija:Štitasta žlijezda]]
[[Kategorija:Žlijezde]]
[[Kategorija:Glava i vrat]]
[[Kategorija:Endokrini sistem]]</text>
      <sha1>bmya3z0lsvj2ydki6fthuhjaol0w719</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spalding (sportska oprema)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55179</id>
    <revision>
      <id>3933677</id>
      <parentid>3786780</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>R. Henrik Nilsson</username>
        <id>167813</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka : Post 2005 Spalding Ultra Soft Ladies 50 Compression golf ball.jpg | mini | 200px | desno | Loptica za golf marke Spalding.</comment>
      <origin>3933677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1177" sha1="div954zp3jjgv0cgk9fwejroreaqu0h" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Spalding logo.svg|mini|200px|desno|Logo kompanije Spalding]]
[[Datoteka:Post 2005 Spalding Ultra Soft Ladies 50 Compression golf ball.jpg|mini|200px|desno|Loptica za golf marke Spalding.]]
'''Spalding''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] kompanija za proizvodnju sportske opreme. Potječe od trgovine koju je godine [[1876]]. u [[Chicago|Chicagu]] osnovao poznati igrač [[bejzbol]]a [[Albert Spalding|A.G. Spalding]], i po kome je dobila ime.

Spalding se s vremenom specijalizirao za proizvodnju lopti za različite sportove kao što su bejzbol, [[fudbal]], [[softball]], [[odbojka]], [[američki fudbal]], [[golf]], ali od svih je najpoznatija [[košarka]]. Spaldingova lopta za ošarku je službeno prihvaćena od NBA. Od godine 2003. Spalding djeluje kao odjel [[Russell Corporation]]a.
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.spalding.com/
* http://eisenhower.archives.gov/Research/Finding_Aids/P.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170706075224/https://www.eisenhower.archives.gov/Research/Finding_Aids/p.html |date=6. 7. 2017 }}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sportska oprema]]</text>
      <sha1>div954zp3jjgv0cgk9fwejroreaqu0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sociopat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56788</id>
    <revision>
      <id>3933628</id>
      <parentid>3902263</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:17:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1128" sha1="kz4rlhc73bxm3cg358sm5bs8epq3x44" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Sociopat''' je naziv za osobu oboljelu od [[Antisocijalno|antisocijalnog]] [[poremećaji ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Oni nisu [[Psihička trauma|psihički]] ili fizički bolesni, već imaju kriva [[Moral|moralna]] i ostala uvjerenja.
Nepoznati su im osjećaji krivnje, sućuti, kajanja itd. Ako se otkrije na vrijeme, poremećaj se može ispraviti.
[[Simptom|Simptomi]] su okrutnost prema [[Životinje|životinjama]], [[piromanija]], i [[mokrenje]] u krevet dulje nego što je to normalno.

'''Opis psihopata ili sociopata:'''

# napasni i arogantni prema žrtvama, a prema ostalima dragi i ljubazni
# hladni i proračunati
# dobri su glumci, za njih ne vrijede zakoni i moralne norme
# često ih se može uhvatiti u nekim kriminalnim aktivnostima
# oni koji ih otkriju, odmah postaju njihove žrtve i sva svoja (ne)djela prebacuju na njih
# ne pokazuju [[Empatija|empatiju]], sažaljenje i krivnju.

Najpoznatiji sociopati su:[[Ted Bundy]], [[Ed Gein]], [[Rudolf Hess]] i[[ Josef Mengele]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Psihijatrija]]</text>
      <sha1>kz4rlhc73bxm3cg358sm5bs8epq3x44</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Slovačke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56928</id>
    <revision>
      <id>3933712</id>
      <parentid>3915939</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T08:49:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Flag of the President of Czechoslovakia (1918-1939, 1945-1960).svg]] → [[File:Flag of the President of Czechoslovakia (1920-1939, 1945-1960).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] · corr.</comment>
      <origin>3933712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10277" sha1="pwki29msgxzw5ktrw6t199mgucqh1qi" xml:space="preserve">{{Infokutija zastava
| naslov         = Slovačka
| slika          = Flag of Slovakia.svg
| veličina_slike = 200px
| noborder       = 
| alt            = Zastava Slovačke
| opis_slike     = 
| članak         = 
| nadimak        = Zastava Slovačke Republike
| ostali_nadimci = 
| korištenje     = [[Nacionalna zastava]]
| simbol         = {{FIAV|normal}}
| proporcije     = 2:3
| usvojena       = 23. novembar 1938. &lt;small&gt;(samo trobojka)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;3. septembar 1992. &lt;small&gt;(trenutni dizajn)&lt;/small&gt;
| dizajn         = Horizontalna trobojka sa bijelom, plavom i crvenom bojom, sa [[Grb Slovačke|državnim grbom]] pomjerenim prema jarbolu.
| dizajner       = [[Ladislav Čisárik]]&lt;ref name=&quot;Teraz_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Zomrel autor výtvarného spracovania štátnych symbolov SR |url=https://www.teraz.sk/slovensko/zomrel-autor-vytvarneho-spracovania-symb/273523-clanok.html |website=Teraz.sk |date=3. 8. 2017 |access-date=15. 6. 2026 |language=sk}}&lt;/ref&gt; i Ladislav Vrtel&lt;ref name=&quot;Teraz_2017&quot; /&gt;
}}

'''[[Zastava]] [[Slovačka|Slovačke]]''' je nastala nakon raspada [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], kad je [[Slovačka]] prihvatila svoju vlastitu zastavu, dok je [[Češka]] zadržala čehoslovačku zastavu.

Trenutni oblik nacionalne zastave [[Slovačka|Slovačke Republike]] ({{sk|Vlajka Slovenskej republiky}}) usvojen je [[Ustav Slovačke|Ustavom Slovačke]], koji je stupio na snagu 3. septembra 1992. Zastava Slovačke, kao i zastave mnogih drugih [[Slaveni|slavenskih]] država, koristi [[panslavenske boje]] – [[bijela|bijelu]], [[plava|plavu]] i [[crvena|crvenu]]. Na strani uz koplje ([[Veksilološki rječnik|hoist strana]]) nalazi se državni [[grb Slovačke]].

== Historija ==

Zastava Slovačke u svom današnjem obliku, ali s drugačijim grbom ili bez grba, može se pratiti još od revolucionarne 1848, kada su se [[Slovaci]] borili za nezavisnost od [[Mađari|Mađara]]. Također je bila u poluzvaničnoj upotrebi u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kao i u [[Slovačka Republika (1939–1945)|Slovačkoj Republici]] tokom Drugog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;Britannica_Slovakia&quot;&gt;{{cite web |title=Flag of Slovakia |url=https://www.britannica.com/topic/flag-of-Slovakia |website=Encyclopædia Britannica |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. Ministarstvo unutrašnjih poslova povjerilo je slikaru i heraldičkom umjetniku [[Ladislav Čisárik|Ladislavu Čisáriku]] te stručnjaku za [[Heraldika|heraldiku]] Ladislavu Vrtelu izradu novog državnog grba i nacionalne zastave.&lt;ref name=&quot;Teraz_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sme_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Zomrel autor slovenských národných symbolov Ladislav Čisárik ml. |url=https://domov.sme.sk/c/20618454/zomrel-autor-slovenskych-narodnych-symbolov-ladislav-cisarik-ml.html |website=Sme.sk |date=3. 8. 2017 |access-date=15. 6. 2026 |language=sk }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spectator_2022&quot;&gt;{{cite web |title=How the national emblem appeared – including so far secret communism designs |url=https://spectator.sme.sk/politics-and-society/c/22851419/how-the-national-emblem-appeared-including-so-far-secret-communism-designs.html |website=The Slovak Spectator |date=2. 3. 2022 |access-date=15. 6. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U oblikovanju savremenog [[grb Slovačke|grba]] i zastave Slovačke oslonili su se na postojeći grb iz 14. vijeka koji se koristio u okviru nekadašnjeg [[Grb Mađarske|Kraljevstva Ugarske]].

Prilikom izrade novog rješenja, Čisárik i Vrtel odlučili su trostruko uvećati dvostruki krst kako bi naglasili njegov značaj kao nacionalnog simbola. Pored državnog grba i nacionalne zastave, osmislili su i novi predsjednički standard, u kojem dvostruki krst također zauzima središnje mjesto.&lt;ref name=&quot;Teraz_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sme_2017&quot; /&gt;

Nova zastava usvojena je 1. marta 1990. kao zastava [[Slovačka|Slovačke Republike]] unutar [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U početku je bila bez grba koji su osmislili Čisárik i Vrtel. Državni grb dodat je 3. septembra 1992, neposredno prije stjecanja nezavisnosti Slovačke. Nakon proglašenja nezavisnosti, u februaru 1993. donesen je poseban zakon kojim su precizno definisani izgled, proporcije i druge karakteristike zastave.

== Dizajn ==

Prva slovačka trobojnica bez grba, koja se koristila od revolucionarne 1848, bila je inspirisana zastavom [[Rusija|Rusije]], pri čemu su se nijanse [[plava|plave]] i [[crvena|crvene]] boje razlikovale od ruskog uzora. Kako bi se zastava jasnije razlikovala od drugih slavenskih trobojnica, [[Ustav Slovačke|Ustavom Slovačke]] iz septembra 1992. na strani uz koplje dodat je državni [[grb Slovačke]], obrubljen uskim bijelim rubom.

Slovačka zastava ubraja se među nacionalne zastave koje sadrže otvoreno prikazane hrišćanske simbole, prije svega dvostruki krst prikazan na državnom grbu.&lt;ref name=&quot;BrandingTheNations_Flags&quot;&gt;{{cite web |title=Flags, for God’s Sake! |url=https://www.brandingthenations.com/blog/flagsforgodssake |website=Branding the Nations |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Clearleft}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center;width:fit-content&quot;
|-
! Konstrukcijski nacrt
! Šema boja&lt;ref name=&quot;Vlada_SR_Vlajka&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vlada.gov.sk/slovensko/statna-vlajka/ |title=Štátna vlajka |website=Vlada.gov.sk |publisher=Úrad vlády Slovenskej republiky |access-date=15. 6. 2026 |language=sk}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;background:#FFFFFF; width:100px; color:black;&quot; | Bijela
! style=&quot;background:#254AA5; width:100px; color:white;&quot; | Plava
! style=&quot;background:#ED1C24; width:100px; color:white;&quot; | Crvena
|-
| rowspan=3|[[Datoteka:Flag of Slovakia (construction sheet).svg|320px]] || [[CMYK]] || 0, 0, 0, 0 || 100, 80, 0, 0 || 0, 100, 100, 0
|-
|[[Web-boje|HEX]]
|#FFFFFF
|#254AA5
|#ED1C24
|-
|[[RGB model boja|RGB]]
|255, 255, 255
|37, 74, 165
|237, 28, 36
|}

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flags of Slovakia.jpg|Niz slovačkih zastava na jarbolima
Datoteka:Vertical Slovak Flag Logan Square Philadelphia 30 Jul 2022.jpg|Ispravan vertikalni prikaz slovačke zastave (s rotiranim grbom)
Datoteka:EU and Slovakia flags.jpg|Slovačka zastava i [[Zastava Evropske unije|zastava Evropske unije]] često se viđaju zajedno ispred zgrada vlade
Datoteka:Slovak International Air Fest 2012 - AFRC -15.jpg|Zastava Slovačke na vojnoj uniformi
Datoteka:Jill Biden met with Zuzana Čaputová at the Grassalkovich Palace in 2022 (1).jpg|Predsjednička zastava Slovačke Republike (u sredini) zajedno sa slovačkim zastavama i zastavama Evropske unije
&lt;/gallery&gt;

== Predsjednička zastava ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of the President of Czechoslovakia (1920-1939, 1945-1960).svg|{{FIAV|historical}}Predsjednička zastava [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]&lt;br/&gt;(1918–1939)&lt;br/&gt;(1945–1960)
Datoteka:Flag of the President of Slovakia (1939-1945).svg|{{FIAV|historical|}}Predsjednička zastava [[Prva Slovačka Republika|Prve Slovačke Republike]]&lt;br/&gt;(1939–1945)
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Czechoslovakia_(1960-1990).svg|{{FIAV|historical}}Predsjednička zastava [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]]&lt;br/&gt;(1960–1990)
Datoteka:Flag of the President of Czechoslovakia (1990-1992).svg|{{FIAV|historical}}Predsjednička zastava [[Češka i Slovačka Federativna Republika|Češke i Slovačke Federativne Republike]]&lt;br/&gt;(1990–1992)
Datoteka:Flag of the President of Slovakia.svg|Predsjednička zastava [[Slovačka|Slovačke Republike]]&lt;br/&gt;(od 1993)
&lt;/gallery&gt;

== Historijske zastave ==
{{gallery|width=120|height=120|noborder=yes|whitebg=no
||{{FIAV|historical|}}Zastava [[Nitranska kneževina|Nitranske kneževine]]
|Datoteka:Slovenská_vlajka_1848.png|{{FIAV|historical|}}Slovačka zastava predložena u dokumentu ''[[Zahtjevi slovačkog naroda]]''&lt;br/&gt;(1848)
|Datoteka:Slovenská_vlajka_1848_z.png|{{FIAV|historical|}}Zastava korištena tokom [[Slovački ustanak 1848–1849.|Slovačkog ustanka]]&lt;br/&gt;(1848–1849)
|Datoteka:Slovenská vlajka 1848-1849.png|{{FIAV|historical|}}Jedna od popularnijih zastava koju su koristili slovački dobrovoljci tokom [[Slovački ustanak 1848–1849.|Slovačkog ustanka 1848]]. Zastave iz ovog perioda prvi put su uvele plavu boju u slovačku zastavu, nakon [[Sveslavenski kongres u Pragu|Slavenskog kongresa]]. Korištena i kao zastava [[Slovačko narodno vijeće (1848–1849)|Slovačkog narodnog vijeća]]&lt;br/&gt;(1848–1849)
|Datoteka:Slovensk%C3%A1_vlajka_1849.png|{{FIAV|historical|}}Još jedna zastava korištena tokom [[Slovački ustanak 1848–1849.|Slovačkog ustanka]]&lt;br/&gt;(1848–1849)
|Datoteka:Socialist red flag.svg|{{FIAV|historical|}}Zastava [[Slovačka Sovjetska Republika|Slovačke Sovjetske Republike]]&lt;br/&gt;(1919)
|Datoteka:Flag of Bohemia.svg|{{FIAV|historical|}}Prva zastava [[Prva Čehoslovačka Republika|Čehoslovačke]]&lt;br/&gt;(1918–1920)
|Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|{{FIAV|historical|}} Zastava [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]&lt;br/&gt;(1920–1939)&lt;br/&gt;(1945–1992)&lt;br/&gt;[[Privremena vlada Čehoslovačke|Čehoslovačka vlada u egzilu]]&lt;br/&gt;(1939–1945)
|Datoteka:War ensign of the First Slovak Republic.svg|{{FIAV|historical|}}[[Ratna zastava]] [[Prva Slovačka Republika|Prve Slovačke Republike]], koju su koristile vojne snage ove države&lt;br/&gt;(1939–1945)
|Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|{{FIAV|historical|}}Službena zastava&lt;br/&gt;[[Autonomna zemlja Slovačka|Autonomne slovačke zemlje]] unutar [[Druga Čehoslovačka Republika|Druge Čehoslovačke Republike]]&lt;br/&gt;(1938–1939)&lt;br/&gt;[[Prva Slovačka Republika]]&lt;br/&gt;(1939–1945)&lt;br/&gt;[[Slovačka Socijalistička Republika]] unutar [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]]&lt;br/&gt;(1969–1990)&lt;br/&gt;[[Slovačka Socijalistička Republika (1969–1990)/Slovačka Republika (1990–1992)|Slovačke Republike]] unutar [[Češka i Slovačka Federativna Republika|Češke i Slovačke Federativne Republike]]&lt;br/&gt;(1990–1992)
}}

== Također pogledajte ==
* [[Grb Slovačke]]
* [[Panslavenske boje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Flags of Slovakia}}

{{Zastave Evrope}}
{{Slovačka po temama}}

[[Kategorija:Zastave država|Slovačka]]
[[Kategorija:Slovačka]]</text>
      <sha1>pwki29msgxzw5ktrw6t199mgucqh1qi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psorijaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59825</id>
    <revision>
      <id>3933637</id>
      <parentid>3779673</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:55:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1308" sha1="5w0zjnrd0tw7ziuk1v2ilzp25tjjysk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Psoriasis on back.jpg|mini|Psorijaza na leđima]]
'''Psorijaza''' je [[hronična bolest]] [[koža|kože]]. Bolest se očituje kao crvene mrlje prekrivene bijelim ljuskicama, koje se najčešće pojavljuju na [[Trup|trupu]], laktovima, koljenima i tjemenu, te kao male tačkice na koži ili crvena koža koje se najčešće nalaze pod pazuhom, na [[žena|ženskim]] spolnim [[Organ (anatomija)|organima]], na preponama, šakama, stopalima i noktima.

Kod ove bolesti, [[Ćelija (biologija)|ćelije]] se razmnožavaju brže nego što uspiju proizvesti [[keratin]], koji je zaslužan za tvrdu površinu kože. Uzrok nastanka psorijaze nije poznat, ali sve upućuje na to da su zaslužni [[gen]]i. Postoji mogućnost da nastanak psorijaze mogu potaknuti i [[infekcija|infekcije]] te [[stres]].

Psorijaza se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i kod oba [[spol]]a, ali najčešće se uočava kod mladih i to u dobi do 25. godine života. Psorijaza nije zarazna.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [http://news.bbc.co.uk/nolavconsole/ifs_news/hi/nb_wm_fs.stm?nbram=1&amp;news=1&amp;nbwm=1&amp;bbwm=1&amp;bbram=1&amp;nol_storyid=4921244 BBC Video]

{{stub-med}}
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Psoriasis}}

[[Kategorija:Kožne bolesti]]
[[Kategorija:Autoimune bolesti]]</text>
      <sha1>5w0zjnrd0tw7ziuk1v2ilzp25tjjysk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65256</id>
    <revision>
      <id>3933699</id>
      <parentid>3753840</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:15:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne korekcije, ali bi se tekst trebao pregledati i doraditi</comment>
      <origin>3933699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4797" sha1="7zfkrwzh8vgqxh7jk32xorjhbvaca2p" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks = 
| ime = Elvir Laković
| počasni_sufiks = 
| slika = ESC 2008 - Bosnia &amp; Herzegovina - Laka, 1st semifinal.jpg
| slika_veličina = 
| široka_slika = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt = 
| opis = Laka i sestra Mirela na Eurosongu u Beogradu 2008. godine izvode pjesmu &quot;&quot;[[Pokušaj]]&quot;
| pozadina = solo_izvođač
| izvorno_ime = 
| izvorno_ime_jezik = 
| ime_po_rođenju = Elvir Laković
| alias = Laka
| datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1969|3|15}}
| mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --&gt;
| mjesto_smrti = 
| žanr = [[alternativni rock]], [[pop-muzika]]
| zanimanje = pjevač, kantautor
| instrument = 
| karijera = 1998–sada
| izdavač = [[Hayat Production]]
| povezani_umjetnici = 
| web_stranica = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul = 
| modul2 = 
| modul3 = 
}}
'''Elvir Laković''' ([[Goražde]], 15. mart 1969), poznatiji kao '''Laka''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Rock muzika|rock]] [[pjevač]] i [[kantautor]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1945722-Elvir-Laković-Laka|title=Elvir Laković Laka|website=Discogs|language=en|access-date=9. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

Pohađao je muzičku školu gdje je učio gitaru, ali mu se nisu sviđale školske metode učenja i pogledi ka muzici, pa je naknadno napustio školu. Također je dvije godine studirao Zdravstveni fakultet u [[Niš]]u, [[Srbija]], ali ga nije završio.&lt;ref name=&quot;gloria&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.gloria.com.hr/intervju/showpage.php?id=6386 |title=Intervju sa Lakom 4. 11. 2008 |access-date=26. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111006004351/http://www.gloria.com.hr/intervju/showpage.php?id=6386 |archive-date=6. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom rata u Bosni i Hercegovini, bio je mobilisan u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Bosne i Hercegovine]]. Nakon rata, radio je za razne međunarodne organizacije šest godina. Njegovi roditelji žive u [[Goražde|Goraždu]]; njegov otac je advokat, a njegova majka radi za telekomunikacijsku kompaniju.&lt;ref name=&quot;gloria&quot; /&gt;

Tokom njegove rane muzičke karijere, Laka je svirao popularnu bosansku narodnu muziku u kafićima gradeći manju popularnost.

Laka je snimio svoju prvu pjesmu &quot;Malo sam se razočar'o&quot; u 1998. godini. Pjesma se ispostavila uspješnom, i pokrenula njegovu showbiz karijeru nacionalno, a kasnije je snimio dodatne pjesme, od kojih su bile &quot;Vještica&quot;, &quot;Mor'o&quot; i &quot;Piškila&quot;, koje su jako povećale njegovu popularnost u Bosni.

Godine 2004, Laka je otišao u [[New York]], gdje je pokušao osnovati bend, ali se vratio u Bosnu bez uspjeha i pomalo razočaran nakon 2,5 godine. Ipak, tada je izdao svoj prvi solo album ''Zec'' u 2007. godini.

Godine 2003, njegova pjesma &quot;Ja sam mor'o&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.musixmatch.com/lyrics/Elvir-Lakovic-Laka/Moro|title=Elvir Lakovic Laka - Moro Lyrics|website=musiXmatch|language=en|access-date=9. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; osvojila je bh. muzičku nagradu &quot;Davorin&quot; za najbolju rock izvedbu godine. Album ''Zec'' je također bio izdat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u izdavačkoj kući Menart.

Laka i njegova 14 godina mlađa sestra Mirela predstavljali su [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2008.|Eurosongu 2008.]] sa izvedbom &quot;[[Pokušaj]]&quot;&lt;ref&gt;{{Citation|title=Laka – Pokušaj (2008, CD)|url=https://www.discogs.com/Laka-Pokušaj/release/5450280|access-date=9. 8. 2021|language=en}}&lt;/ref&gt;. Laka je također čitao rezultate iz Bosne i Hercegovine na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009]], i opet na [[Euosong 2012.|Eurosongu 2012]].&lt;ref name=&quot;voting&quot;&gt;{{cite web|title=Running order for the voting tonight|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=running_order_for_the_voting_tonight|publisher=[[European Broadcasting Union]]|access-date=26. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* [[2007]], ''[[Zec (album)|Zec]]'', [[Hayat production]]
* [[2008]], [[Pokušaj]] (singl), [[PBS BiH]]
* [[2010]], ''[[Stvorenje (album)|Stvorenje]]''

== Također pogledajte ==
* [[Eurosong 2008.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Elvir Laković Laka}}

* [https://www.youtube.com/watch?v=s3CWmf_LLgQ LAKA - Ja sam mor'o /Official video/ - YouTube] YouTube video
{{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}}

{{DEFAULTSORT:Laković, Elvir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2008.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]][[Kategorija:Bosanskohercegovački rok-muzičari]]
[[Kategorija:Biografije, Goražde]]
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>7zfkrwzh8vgqxh7jk32xorjhbvaca2p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rak grlića materice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70044</id>
    <revision>
      <id>3933632</id>
      <parentid>3784255</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:40:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5120" sha1="1ygvtbhloy8nqmv51b8kv7jdq8udk74" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Rak grlića materice
| sinonimi                 = &lt;!-- ili |sinonim= --&gt;
| slika                    = Blausen 0221 CervicalDysplasia.png
| veličina_slike           = 
| alt                      = 
| opis_slike               = Lokacija raka grlića materice i primjer normalnih i abnormalnih stanica
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Onkologija]]
| simptomi                 = 
| komplikacije             = 
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = &lt;!-- ili |uzrok= --&gt;
| rizici                   = &lt;!-- ili |rizik= --&gt;
| dijagnoza                = 
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| liječenje                = &lt;!-- ili |tretman= --&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = 
| frekvencija              = 604.127 novih slučajeva (2020)&lt;ref name=Sung2021&gt;{{Cite journal|last1=Sung|first1=Hyuna|last2=Ferlay|first2=Jacques|last3=Siegel|first3=Rebecca L.|last4=Laversanne|first4=Mathieu|last5=Soerjomataram|first5=Isabelle|last6=Jemal|first6=Ahmedin|last7=Bray|first7=Freddie|date=2021|title=Global Cancer Statistics 2020: GLOBOCAN Estimates of Incidence and Mortality Worldwide for 36 Cancers in 185 Countries|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.3322/caac.21660|journal=CA: A Cancer Journal for Clinicians|language=en|volume=71|issue=3|pages=209–249|doi=10.3322/caac.21660|pmid=33538338|s2cid=231804598|issn=1542-4863}}&lt;/ref&gt;
| smrtnost                 = 341.831 (2020)&lt;ref name=Sung2021/&gt;
}}
'''Rak grlića materice''' zauzima drugo mjesto kako po učestalosti javljanja tako i po mortalitetu od ginekolških [[Malignost|malignoma]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stopraku.ba/spasi_se|title=Stop raku grlića materice|last=GirlTHing|website=Stop raku grlića materice|language=bs|access-date=27. 1. 2022|archive-date=27. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220127230544/https://stopraku.ba/spasi_se|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovo oboljenje najčešće se javlja kod žena od 45 do 50 godine starosti. Oko 37% oboljelih žena su mlađe od 35 godina, dok žene starije od 65 čine 10% oboljelih. Najveći [[mortalitet]] prema dobnim grupama imaju žene starosti od 65 godina što je vezano za uznapredovalost oboljenja u vrijeme uspostavljanja [[Dijagnoza|dijagnoze]].

== Uzroci ==
Uzroci bolesti su nepoznati ali faktori rizika koji povećavaju mogućnost oboljenja su sljedeći:

* [[HPV]] [[Infekcija|infekcije]]-subtipovi 16, 18, 31, 33 i 35
* Osobe iz nižih [[socioekonomskih]] klasa sa slabijom mogućnošću redovne zdravstvene zaštite
* Rani početak spolnog života i veći broj seksualnih partnera
* [[Cigareta|Pušenje]]

Oko 80% malignih [[tumor]]a [[Grlić materice|grlića materice]] se razvija iz sluznice egzocerviksa i klasificira se kao [[karcinom]] ploćastih [[ćelija]] (Ca planocellulare ili squamocellulare). Oko 18% malignih tumora [[Grlić maternice|grlića materice]] nastaje iz sluznice cervikalnog kanala i klasificira se kao karcinom cilindričnih ćelija ([[Adenokarcinom|adenocarcinoma]]).Ostatak od 2%+ čine drugi histološki tipovi.

== Terapija ==

Radikalna [[histerktomija]] kao terapijska metoda prvi put je urađena [[1887]]. godine. Izveo ju je [[Ernest Wertheim]]. Vremenom, metoda je donekle modificirana, ali ni do danas nije izgubila na važnosti.

Terapija ovisi od stadija u kojem je [[bolest]]. [[Hirurgija|Hirurško]] odstranjenje [[Materica|materice]] i limfadenektomija regionalnih ilijakalnih limfonoda uz odstranjenje gornje trećine [[Vagina|vagine]] je metoda izbora u ranom stadiju bolesti. Ako je operativni zahvat kontraindiciran ili pacijent ne želi da je uradi tretman izbora je [[radioterapija]]. U uznapredovalim slučajevima može se uključiti i [[hemoterapija]]. Kod prisustva [[metastaza]] djelovanje treba biti palijativno, ovisnosti od mjesta metastaziranja primjenjivati radioterapiju ili hemoterapiju sa ciljem poboljšanja kvaliteta života.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Cervical cancer}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=hfMlCz3qBAY Prof. dr Dženita Ljuca o karcinomu grlića materice - statistika je alarmantna; Youtube video] 
* https://udruzenje-ginekologa.ba/aktivnosti-udruzenja/pismo-prof-ljuce-povodom-evropske-sedmice-prevencije-karcinoma-grlica-maternice-2018/
* https://bohemsa.org/presjek-sedmice-studenti-iz-cetiri-bh-grada-edukuju-javnost-u-akciji-stop-raku-grlica-materice-2021/
* http://domzdravljabanjaluka.com/dz/2021/01/28/posljednja-sedmica-januara-sedmica-prevencije-raka-grlica-materice/

{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 2278
|  ICD10           = {{ICD10|C|53||c|51}}
|  ICD9            = {{ICD9|180}}
|  ICDO            =
|  OMIM            = 603956
|  MedlinePlus     = 000893
|  eMedicineSubj   = med
|  eMedicineTopic  = 324
|  eMedicine_mult  = {{eMedicine2|radio|140}}
|  MeshID          = D002583
}}
{{Tumori}}

[[Kategorija:Onkologija]]
[[Kategorija:Infektivni uzroci raka]]
[[Kategorija:Spolno prenosive bolesti]]</text>
      <sha1>1ygvtbhloy8nqmv51b8kv7jdq8udk74</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Republike Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85022</id>
    <revision>
      <id>3933663</id>
      <parentid>3731827</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:50:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9353" sha1="1rj2z78y930ivzc6cs12hyieculva0z" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Predsjednik
| tijelo                     = Republike Hrvatske
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Coat of arms of the President of Croatia.svg
| oznakavel                  = 
| oznakatekst                = Grb predsjednika
| zastava                    = Flag of the President of Croatia.svg
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = [[Zastava Hrvatske|Predsjednički standard]]
| slika                      = Službena fotografija predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića (cropped).jpg
| slikavel                   = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Zoran Milanović]]
| trenutnood                 = 19. februara 2020.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = 
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Predsjednički dvori]]
| sjedište                   = 
| predlagač                  = 
| imenujega                  = 
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Pet godina,
| mandat_kvalificiran        = {{small|može se obnoviti jednom}}
| konstituirani_instrument   = [[Ustav Hrvatske]]
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 22. decembar 1990.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Franjo Tuđman]]
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 3.250 € mjesečno&lt;br /&gt;39.050 € godišnje
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.predsjednik.hr/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Predsjednik Republike Hrvatske''' je državni upravitelj [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Ovlasti i dužnosti su mu definirane [[Ustav Hrvatske|Ustavom Hrvatske]]. Mandat predsjedniku Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran dva puta.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa [[Republika Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] u zemlji i inostranstvu, brine se za redovno i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik vojske odgovara za odbranu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].

Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti. Predsjednik Republike također ne smije biti član političke stranke, odnosno po dolasku na dužnost u stranici podnosi ostavku i o tome obavještava Hrvatski sabor.

Trenutni predsjednik jest [[Zoran Milanović]], obnašavši dužnost predsjednika od 19. februara 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/zoran-milanovic-je-novi-predsjednik-hrvatske-9821728|title=Zoran Milanović je novi predsjednik Hrvatske!|date=5. 1. 2020|website=[[Jutarnji list]]|language=|access-date=8. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Ovlasti, dužnosti i odgovornost predsjednika Republike==
*predstavlja Republiku Hrvatsku u domovini i inozemstvu
*brine se za redovito usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti
*odgovara za odbranu nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH
*raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
*raspisuje referendum u skladu s Ustavom - može na prijedlog Vlade i uz supotpis [[Premijer Hrvatske|predsjednika Vlade]] raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju koje je važno za nezavisnost i jedinstvenost Republike Hrvatske 
*povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika
*daje pomilovanja
*dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
*obavlja druge poslove u skladu sa Ustavom

==Raspuštanje Hrvatskog sabora==
Predsjednik Republike, na prijedlog [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i uz supotpis [[Premijer Hrvatske|predsjednika Vlade]], a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, može raspustiti [[Hrvatski sabor]], ako na zahtjev Vlade RH da se izglasa povjerenje Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni budžet. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

==Odgovornost==
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu [[Ustav Hrvatske|Ustava]] koju počini u obavljanju svojih dužnosti.

Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.

==Simboli predsjednika Republike==
Simboli predsjednika Republike su zastava i lenta predsjednika Republike.

Zastava predsjednika Repubike ističe se na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi, na prometnom sredstvu (automobilu, avionu, brodu) te u drugim svečanim prilikama.
 
Lenta predsjednika [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] je znak predsjedničke časti. Sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su položene kao i na zastavi [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Lenta je orubljena zlatnim rubom. U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb Republike Hrvatske orubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukrašen izvezenim zlatnim grančicama [[hrast]]a, a s desne strane zlatnim grančicama masline. Lenta se nosi položena preko desnog ramena dijagonalno, poprsjem do struka gdje se kopčom spaja s drugim krajem lente. Kopča je kvadratnog oblika orubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kopče je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci. Predsjednik Republike nosi lentu u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]:
*na Dan državnosti;
*pri predaji priznanja;
*kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika;
*u drugim svečanim prilikama

Lenta, kao znak predsjedničke časti, uobičajena je u zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i nekim zemljama [[Afrika|Afrike]]. Lenta predsjednika Republike nije viđena u upotrebi od 2000.{{Izvor}} godine iako je njena upotreba propisana u zakonom određenim prilikama.

==Spisak predsjednika==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! colspan=2|Predsjednik !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|-
| align=center| 1.
| [[Datoteka:Franjotudjman.jpg|70p]]
| [[Franjo Tuđman]]
| 22. decembar 1990 – 10. decembar 1999.
| style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
| align=center style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| –
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Datoteka:Vlatko Pavletić 1996.jpg|70p]]
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Vlatko Pavletić]]
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| 10. decembar 1999 – 2. februar 2000.
| style=&quot;background-color:#005BAA | 
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
| align=center style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| –
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Datoteka:Zlatko Tomčić (cropped).jpg|70p]]
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Zlatko Tomčić]]
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| 2. februar 2000 – 18. februar 2000.
| style=&quot;background-color:#02b14b | 
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Hrvatska seljačka stranka]]
|-
| align=center| 2.
| [[Datoteka:Stjepan Mesić (2004-02-25) (cropped).jpg|70p]]
| [[Stjepan Mesić]]
| 19. februar 2000 – 18. februar 2010.
| style=&quot;background-color:orange | 
| [[Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati]]
|-
| align=center| 3.
| [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja Ivo Josipovic 04082011 c 876.jpg|70p]]
| [[Ivo Josipović]]
| 19. februar 2010 – 18. februar 2015.
| style=&quot;background-color:#ED1C24 | 
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratska partija]]
|-
| align=center| 4.
| [[Datoteka:Kolinda Grabar-Kitarović (cropped).jpg|70p]]
| [[Kolinda Grabar-Kitarović]]
| 19. februar 2015 – 18. februar 2020.
| style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
| align=center| 5.
| [[Datoteka:Službena fotografija predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića (cropped).jpg|70p]]
| [[Zoran Milanović]]
| 19. februar 2020 – ''trenutni''
| style=&quot;background-color:#ED1C24 | 
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratska partija]]
|}

==Također pogledajte==
*[[Politika Hrvatske]]
*[[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Presidents of Croatia}}

{{Vođe evropskih država}}
{{Predsjednici Hrvatske}}

[[Kategorija:Politika Hrvatske]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Hrvatska]]</text>
      <sha1>1rj2z78y930ivzc6cs12hyieculva0z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kamenac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97373</id>
    <revision>
      <id>3933627</id>
      <parentid>3827301</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1176" sha1="9myr3whqd7s54eu3aek84r9wpblfrg9" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Kamenac (višeznačnica)}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Gallensteine 2006 03 28.JPG|mini|200px|Holeiliti iz žučnog mjehura]]
'''Kamenci''' ili '''konkrementi''' predstavljaju tvorevine nastale odlaganjem čvrstog materijala u lumenu sekretornih i ekskretornih organa, tkiva te u [[probavni sistem|gastrointerstinalnom traktu]].

Kamenci obično su formirani od [[kalcij]]evih i drugih [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], a nastaju u šupljinama ekskrecionih i sekrecionih [[Organ (anatomija)|organa]]. Kombinovani efekt nagomilavanja, staze, [[bakterijske infekcije]] i visokog sadržaja [[mineral]]a u tkivnim tekućinama su obično povezani sa pojavom kamenaca. 

Kamenci se mogu se naći u:

* [[Pljuvačne žlijezde|Pljuvačna žlijezda]] ([[sialoliti]])
* [[Crijeva]] ([[enteroliti]])
* [[Žučni mjehur]] ([[holeliti]])
* [[Bubreg]] ([[uroliti]])
* [[Mokraćna bešika|Mokraćni mjehur]] ([[cistoliti]])
* [[Zub]]i ([[plak]])

Pseudokonkrementi se sastoje od raznih materija. npr. [[bezoari]] (zoo- i fitobezoari), upalni pseudokonkrementi, konglobati (sastavljeni od neprevarenih dijelova hrane).
{{Commonscat|Lithiasis}}

[[Kategorija:Patologija]]</text>
      <sha1>9myr3whqd7s54eu3aek84r9wpblfrg9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patološka fiziologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97599</id>
    <revision>
      <id>3933625</id>
      <parentid>3923116</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:07:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1541" sha1="sjkhgf8g47p09e258topj8q74z3p8mx" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Patološka fiziologija''' je grana [[medicina|medicine]] koja proučava uzroke ([[etiologija]]), [[mehanizme nastanka]] ([[patogeneza]]), tok i posljedice [[patologija|patoloških]] promjena u [[Bolest|bolesnom]] [[Organizam (biologija)|organizmu]].

Statut Međunarodnog patofiziološkog društva (engl. International Society for Pathophysiology, ISP) određuje granu medicine [[patofiziologiju]] kao &quot;...modernu integrativnu [[Biomedicina|biomedicinsku]] [[Nauka|nauku]] utemeljenu na osnovnim i kliničkim istraživanjima koja se bave mehanizmima odgovornim za pokretanje, razvoj i liječenje [[Bolest|bolesti]] u ljudi...&quot;.

Za razliku od [[Patologija|patologije]] koja se uglavnom bavi [[morfološkim promjenama]] (promjenama u izgledu), patofiziologija proučava poremećaje funkcije [[Tkivo|tkiva]], [[organ]]a i cijelog [[organizma]], budući da su ti poremećaji zajednički mnogim [[bolest]]ima, patofiziologija u prvi plan stavlja cjelovit pristup [[Bolest|bolesniku]], a ne ograničava se samo na [[Organ (anatomija)|organ]] u kojem je započeo patološki proces. Povezujući temeljne i kliničke [[Medicina|medicinske]] discipline, u svojem se djelovanju koristi eksperimentalnim radom i kliničkim opažanjima.

== Također pogledajte ==
* [[Patologija]]
* [[Fiziologija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20090501132002/http://www.minnay.com/products/pathophys_index.html Patofizioložki izvori]
{{Commonscat|Pathophysiology}}

[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Patologija]]</text>
      <sha1>sjkhgf8g47p09e258topj8q74z3p8mx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Endometrioza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>131954</id>
    <revision>
      <id>3933630</id>
      <parentid>3770998</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:31:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3921" sha1="pezv0gxd05ly3guuxolugbtohrazxqx" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Endometrioza''' je naziv za stanje koje karakterizira nalaz i rast [[tkivo|tkiva]] [[endometrij]]a (unutarnji sloj [[maternica|maternice]]) izvan endometrija i [[miometrij]]a maternice.
Nalaz endometrija u miometriju naziva se [[adenomioza]] (nekad [[latinski|lat.]] endometriosis interna). Takav &quot;ektopičan&quot; endometrij ima iste [[histologija|histološke]] značajke kao i normalni endometrij.

Normalan endometrij u [[Materica|maternici]] se tokom [[menstruacijski ciklus|menstruacijskog ciklusa]] odljušti i izlazi iz tijela. Kod endometrioze, ektopično tkivo reagira na hormonske promjene kao i normalni endometrij. Tako odljuštene stanice i krv obično ne mogu izaći iz tijela i uzrokuju razne promjene kao što su: unutarnje krvarenje, [[upala]], [[bol (osjećaj)|bol]], ožiljci ili neki drugi simptomi na [[organi]]ma koji nisu dio [[ženski spolni sustav|ženskog spolnog sistema]] ([[mokraćni sistem]], [[probavni trakt]], [[središnji živčani sistem]]).

== Simptomi ==

Glavni i najčešći simptom endometrioze je zdjelična bol. Bol je obično razmjerna proširenosti [[Bolest|bolesti]], iako neke žene ne osjećaju, ili osjećaju vrlo malu [[bol]], unatoč znatnoj raširenosti i uznapredovalosti bolesti. Bol može biti i intenzivna, unatoč vrlo malom žarištu endometrioze.

Ostali simptomi mogu uključivati:

* [[dismenoreja]], koja može biti progresivna 
* hronična bol (u donjem dijelu leđa i zdjelici, ili trbušna bol)
* [[dispareunija]]
* bolna [[peristaltika]] ili bolno [[mokrenje]] (dizurija)
* obilna menstruacijska krvarenja ([[menoragija]])
* [[mučnina]] i [[povraćanje]]
* premenstrualno ili intermenstrualno mrljasto krvarenje, tzv. &quot;spotting&quot;
* [[neplodnost]] (npr. endometrioza može uzrokovati opstrukciju jajovoda)
* opstrukcija [[Crijevni trakt|crijeva]] ili opstrukcija u mokraćnom sustavu

== Lokalizacija i klasifikacija ==

Endometriozu najčešće nalazimo u zdjeličnim strukturama:
* [[jajnici]]
* [[jajovodi]]
* stražnja strana maternice i stražnja udubina u [[peritoneum]]u ([[latinski|lat.]] excavatio rectouterina - Douglasov prostor)
* prednja strana maternice i prednja udubina u [[peritoneum]]u (lat. excavatio vesicouterina)
* maternični ligamenti  - široki (lat. ligamentum rotundum uteri) ili okrugli (lat. ligamentum latum uteri)
* crijeva, naročito [[slijepo crijevo]]
* [[mokraćni mjehur]]
* endometrioza se može širiti u vrat maternice i [[stidnica|stidnicu]] ili na mjesta hirurških rezova u abdomenu.
* iznimno rijetko, pluća ili drugi dijelovi tijela

Endometrioza se klasificira kao minimalna, blaga, umjerena ili teška (I-IV), nakon laparaskopske procjene broja i veličine žarišta, te nazočnosti priraslica.

==  Teorije o nastanku endometrioze ==

Teorije o nastanku endometrioze razvijaju se u dva glavna pravca. Jedan predstavlja ideju [[metaplazija|metaplazije]] [[epitel]]a određenog organa, u epitel endometrija, dok druga razmatra ideju endometriotskog implantanta, tj. dolaska endometrijskih stanica do određenog mjesta implantacije.

== Komplikacije ==

Najčešća komplikacija endometrioze je [[neplodnost]]. Ovisno o lokalizaciji endometrioza može uzrokovati [[adhezije]] u crijevima ili mokraćnom sistemu, što može uzrokovati probleme sa prohodnošću dijelova sustava. Rijetko endometriozu možemo naći u središnjem živčanom sistemu, gdje može uzrokovati vrlo različite neurološke simptome ili u [[pluća|plućima]].

U žarištima endometrioze može doći do hiperplazije (kao i u endometriju - [[hiperplazija endometrija]]) ili do razvoj zloćudnog tumora.

== Liječenje ==

Liječenje endometrioze može biti medikamentno, [[hirurgija|hirurško]] ili kombinirano (preoperativno medikamentno ili postoperativno medikamentno).

{{Commonscat|Endometriosis}}

[[Kategorija:Ginekologija]]
[[Kategorija:Neupalne bolesti ženskih genitalija]]
[[Kategorija:Menstruacijski ciklus]]</text>
      <sha1>pezv0gxd05ly3guuxolugbtohrazxqx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paraproteinemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139318</id>
    <revision>
      <id>3933636</id>
      <parentid>3802903</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:52:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3508" sha1="kvvwxi2m46ei21xoqee1j8mn5tee20k" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Siroče|23|02|2012}}
{{Preuređivanje}}
'''Paraproteinemija''' ili '''monoklonalna gamapatija''' je prisustvo prekomjerne količine jednog monoklonskog [[gamaglobulin]]a (u ovom slučaju &quot;paraproteina&quot;) u [[krv]]i.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mssgracanica.com/farmacija/Klinicka%20medicina%20I.pdf|title=Klinicka medicina I.pdf|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=18. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170918061741/http://mssgracanica.com/farmacija/Klinicka%20medicina%20I.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predstavlja temeljni imunoproliferativni poremećaj.

== Vrste ==
Na osnovu vrste monoklonalnog [[Protein|proteina]] nađenog u [[Krv|krvi]], paraproteinemije se mogu razvrstati na:

* Lahke lance (također poznate kao &quot;AL amiloidoza&quot; ili &quot;bolest lahkog lanca&quot;)
* Teške lance (poznate kao &quot;bolest teškog lanca&quot;)
* Cijele [[Imunoglobulin|imunoglobuline]] (zbog učestalog odnosa neprirodne svjetlosti/teškog lanca).

Navedene tri vrste paraproteina mogu se javiti same ili u kombinaciji u određenom pojedincu. Imati na umu da dok većina teških lanaca ili cijeli imunoglobulini ostaju u krvnim žilama, lahki lanci se često izluče [[urin]]om putem [[bubreg]]a gdje dobijaju naziv [[Bence-Jones proteini]].

Također je moguće za paraproteine (obično cijele imunoglobuline) da formiraju polimere međusobnom agregacijom i uzrokuju makroglobulinemiju te time dovedu do daljih komplikacija. Naprimjer, određeni makroglobulini imaju tendenciju da se talože unutar krvnih žila u uvjetima kada je tjelesna temperatura ispod 37&amp;nbsp;°C, uzrokujući krioglobulinemiju. Drugi mogu povećati [[viskozitet]] krvi i onemogućiti njeno ravnomjerno proticanje, odnosno Waldenström makroglobulinemiju.

== Mogući uzroci ==

* [[Leukemija|Leukemije]] i [[Limfom]]i različitih vrsta ali obično β-ćelijski [[ne-Hodgkinov limfom]] s komponentama plazma ćelija.
* [[mijelom]]
* plazmocitom
* limfoplazmocitni limfom

Idiopatski (bez vidljivih uzroka - neki od njih će se očitovati kao leukemija, limfom tokom godina):

* monoklonalna gamapatija neodređenog uzroka
* primarna AL amiloidoza (samo lahki lanci).

== Dijagnoza ==

Ovi poremećaji su karakterizirani prisustvom bilo kojeg abnormalnog proteina koji je uključen u [[Imunološki sistem|imuni sistem]], najčešće imunoglobulini povezani sa klonalnom proliferacijom [[Limfociti|limfocita]]. Kada je paraproteinemija prisutna u [[krv]]i, dešava se povećanje globulina s uskim, šiljastim elektroforetskim pikom formiranim od homogenih molekula imunoglobulina (paraproteina) koje sintetizira jedan klon plazma ćelija. Postoje dvije velike klase proteina krvi: albumini i globulini. Nalaze se uglavnom u jednakim omjerima, ali su albumini mnogo manji od globulina i blago negativno nabijeni što dovodi do akumulacije  na kraju elektroforetskog gela. [[Antitijelo|Globulini]] se izdvajaju u tri regije elektroforetskog gela, α frakciju, β frakciju i γ frakciju.

* α frakcija se može podijeliti na dvije komponente: α1 i α2. α1 frakcija se sastoji od α1-antitripsina i α1-kiselog glikoproteina. α2 frakcija je uglavnom haptoglobin, α2-makroglobulin, α2-antiplazmin i ceruloplazmin.
* β frakcija se sastoji iz prijenosa, LDL-a i sistema komplementa proteina.
* γ frakcija je mjesto gdje se pojavljuju imunoglobulini, po čemu su i poznati kao gamaglobulini. Većina paraproteina se pojavljuje u ovoj frakciji.

== Reference ==
{{Refspisak|}}

[[Kategorija:Bolesti]]</text>
      <sha1>kvvwxi2m46ei21xoqee1j8mn5tee20k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak flandrijskih grofova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144617</id>
    <revision>
      <id>3933690</id>
      <parentid>2944495</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T20:43:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>157481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>update img redirect</comment>
      <origin>3933690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5307" sha1="izro4lpuzjmquwur0snp6cq31o5c67v" xml:space="preserve">Godine [[860]]. Baldovin I je oženio [[Judita Francuska|Juditu]], kćerku cara [[Karlo II, car Svetog Rimskog Carstva|Karla II]] i dobio na upravu teritoriju Flandrije.
[[Datoteka:Blason Comté de Flandre.svg|mini|Grb grofova Flandrije]]
::'''Dinastija Flandrija'''
#[[Baldovin I, grof Flandrije|Baldovin I]] ([[860]]-[[879]]), sin Baldovina I
#[[Baldovin II, grof Flandrije|Baldovin II]] ([[879]]-[[918]]), sin Baldovina I
#[[Arnulf I, grof Flandrije|Arnulf I]] ([[918]]-[[964]]), sin Baldovina II
##[[Baldovin III, grof Flandrije|Baldovin III]] ([[988]]-[[1037]]), sin Arnulfa I, mlađi savladar
#[[Arnulf II, grof Flandrije|Arnulf II]] ([[964]]-[[988]]), sin Baldovina III
#[[Balduin IV Flandrijski]] ([[988]]-[[1037]]), sin Arnulfa II
#[[Balduin V Flandrijski]] ([[1037]]-[[1067]]), sin Baldovina IV i [[Ogiva od Luksemburga|Ogive]]
#[[Baldovin VI, grof Flandrije|Baldovin VI]] ([[1067]]-[[1070]]), sin Baldovina V
#[[Arnulf III, grof Flandrije|Arnulf III]] ([[1070]]-[[1071]]), sin Baldovina VI
#[[Robert I, grof Flandrije|Robert I]] ([[1071]]-[[1093]]), sin Baldovina V
#[[Robert II, grof Flandrije|Robert II]] ([[1093]]-[[1111]]), sin Roberta I
#[[Baldovin VII, grof Flandrije|Baldovin VII]] ([[1111]]-[[1119]]), sin Roberta II&lt;br&gt;'''[[Estridsen (dinastija)|Dinastija Estridsen]])
#[[Karlo I, grof Flandrije|Karlo I]] ([[1197]]-[[1227]]), sin kćerke Roberta I&lt;br&gt;'''[[Normanska dinastija|Dinastija Normandija]]'''
#[[Vilim I, grof Flandrije|Vilim I]] ([[1227]]-[[1228]]), sin sina kćerke Baldovina V&lt;br&gt;'''Dinastija Alsace'''
#[[Teodorik, grof Flandrije|Teodorik]] ([[1128]]-[[1168]]), sin kćerke Roberta I
#[[Filip I, grof Flandrije|Filip I]] ([[1168]]-[[1191]]), sin Teodorika
#[[Margareta I, grofica Flandrije|Margareta I]] ([[1191]]-[[1194]]), kćerka Teodorika&lt;br&gt;'''Dinastija Flandrija'''
#[[Baldovin VIII, grof Flandrije|Baldovin VIII]] ([[1191]]-[[1194]]), ''[[iure uxoris]]'', muž Margarete I
#[[Baldovin IX, grof Flandrije|Baldovin IX]] ([[1194]]-[[1205]]), sin Baldovina VIII
#[[Ivana, grofica Flandrije|Ivana]] ([[1205]]-[[1244]]), kćerka Baldovina IX
##[[Ferdinand, grof Flandrije|Ferdinand]] ([[1212]]-[[1233]]), ''[[iure uxoris]]', muž Ivane
##[[Toma, grof Flandrije|Toma]] ([[1237]]-[[1244]]), ''iure uxoris'', muž Ivane
#[[Margareta II, grofica Flandrije|Margareta II]], kćerka Baldovina IX&lt;br&gt;'''[[Dinastija Dampierre]]'''
#[[Vilim II, grof Flandrije|Vilim II]] ([[1247]]-[[1251]]), sin Margarete II
#[[Gvido, grof Flandrije|Gvido]] ([[1251]]-[[1305]]), sin Margarete II
#[[Robert III, grof Flandrije|Robert III]] ([[1305]]-[[1322]]), sin Gvida
#[[Ludovik I, grof Flandrije|Ludovik I]] ([[1322]]-[[1346]]), sin Roberta III
#[[Ludovik II, grof Flandrije|Ludovik II]] ([[1346]]-[[1384]]), sin Ludovika I
#[[Margareta III, grofica Flandrije|Margareta III]] ([[1384]]-[[1404]]), kćerka Ludovika II&lt;br&gt;'''[[Dinastija Valois]] (Capet)'''
#[[Filip II, vojvoda Burgundije|Filip II]] ([[1384]]-[[1404]]), muž Margarete III, također vojvoda Burgundije
#[[Ivan II, vojvoda Burgundije|Ivan]] ([[1405]]-[[1419]]), sin Margarete III, također vojvoda Burgundije
#[[Filip III, vojvoda Burgundije|Filip I]] ([[1443]]-[[1467]]), sin Ivana, također vojvoda Burgundije
#[[Karlo I, vojvoda Burgundije|Karlo II]] ([[1467]]-[[1477]]), sin Filipa I, također vojvoda Burgundije
#[[Marija, vojvotkinja Burgundije|Marija I]] ([[1477]]-[[1482]]), kćerka Karla II&lt;br&gt;'''[[Dinastija Habsburg]]'''
##[[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan]] ([[1477]]-[[1482]]), ''[[iure uxoris]], muž Marije, također car Svetog Rimskog Carstva
#[[Filip I, kralj Kastilje|Filip IV]] ([[1482]]-[[1506]]), sin Marije, također kralj Kastilje
#[[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III]] ([[1506]]-[[1556]]), sin Filipa IV, također kralj Kastilje i car Svetog Rimskog Carstva
#[[Filip II, kralj Kastilje|Filip V]] ([[1556]]-[[1598]]), sin Karla III, također kralj Kastilje
#[[Izabela Klara Eugenija, vojvotkinja Luksemburga|Izabela Klara Eugenija]] i [[Albert, vojvoda Luksemburga|Albert]] ([[1598]]-[[1621]]), kćerka i zet/sestrić Filipa V
#[[Filip IV, kralj Kastilje|Filip VI]] ([[1621]]-[[1665]]), unuk Filipa V, također kralj Kastilje
#[[Karlo II, kralj Kastilje|Karlo IV]] ([[1665]]-[[1700]]), sin Filipa VI, također kralj Kastilje&lt;br&gt;'''[[Bourbon (dinastija)|Dinastija Bourbon]] (Capet)'''
#[[Filip V, kralj Španije|Filip VII]] ([[1700]]-[[1712]]), praunuk Filipa VI, također kralj Kastilje, izgubio vlast u [[Rat za špansko naslijeđe|Ratu za špansko naslijeđe]]&lt;br&gt;'''[[Dinastija Habsburg]]'''
#[[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]], prapraunuk Filipa V, dobio vlast u [[Rat za špansko naslijeđe|Ratu za špansko naslijeđe]], također car Svetog Rimskog Carstva
#[[Marija Terezija|Marija II Terezija]] ([[1740]]-[[1780]]), kćerka Karla V&lt;br&gt;'''[[Lotarinška dinastija|Dinastija Habsburg-Lotaringija]]'''
#[[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josip]] ([[1765]]-[[1790]]), sin Marije II Terezije, također car Svetog Rimskog Carstva
#[[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold]] ([[1790]]-[[1792]]), sin Marije II Terezije, također car Svetog Rimskog Carstva
#[[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo]] ([[1792]]-[[1794]]), sin Leopolda, također car Svetog Rimskog Carstva
{{Commonscat|Counts of Flanders}}

[[Kategorija:Grofovi Flandrije|*]]</text>
      <sha1>izro4lpuzjmquwur0snp6cq31o5c67v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SaTram</title>
    <ns>10</ns>
    <id>171122</id>
    <revision>
      <id>3933647</id>
      <parentid>2563735</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3933647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1950" sha1="0frl8p20pqpop8t94emxkulv3m0m5dp" xml:space="preserve">{{#switch: {{{1|T1}}}
|   1  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:1 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   2  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:2 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   3  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:3 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   4  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:4 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   5  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:5 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   6  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:6 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   7  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:7 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   11  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:11 white, blue rounded rectangle.svg|11px|link=Sarajevski tramvaji]]
|   101  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW101-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   102  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW102-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   103  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW103-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   104  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW104-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   105  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW105-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   106  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW106-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   107  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW107-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   108  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW108-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|#default=&amp;nbsp;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šablon:Sarajevo]]
{{Dokumentacija}}

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>0frl8p20pqpop8t94emxkulv3m0m5dp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933649</id>
      <parentid>3933647</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:53:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3933649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1454" sha1="mhigr37x40r4xy9vn0dtf2p4v7cw6xx" xml:space="preserve">{{#switch: {{{1|T1}}}
|   1  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|1||blue}}
|   2  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|2||blue}}
|   3  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|3||blue}}
|   4  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|4||blue}}
|   5  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|5||blue}}
|   6  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|6||blue}}
|   7  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|7||blue}}
|   11  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;{{rbox|11||blue}}
|   101  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW101-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   102  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW102-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   103  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW103-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   104  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW104-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   105  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW105-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   106  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW106-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   107  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW107-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|   108  = &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;01&lt;/span&gt;[[Datoteka:DW108-PL.svg|30px|link=Sarajevski trolejbusi]]
|#default=&amp;nbsp;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šablon:Sarajevo]]
{{Dokumentacija}}

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mhigr37x40r4xy9vn0dtf2p4v7cw6xx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SaTram/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>171123</id>
    <revision>
      <id>3933648</id>
      <parentid>2426122</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:51:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Korištenje */</comment>
      <origin>3933648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1099" sha1="31hublizb8y4m7t9ocnod0olbems934" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
&lt;!-- MOLIMO DA KATEGORIJE I INTERWIKI LINKOVE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --&gt;
&lt;!-- Dokumentacija --&gt;
== Korištenje ==
Šablon služi za pokazivanje oznaka javnog prometa u Sarajevu, te za interne linkove o člancima o pojedinim linijama sarajevskog javnog prometa (trolejbus, tramvaj, bus i minibus)

&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{SaTram|oznaka}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
;''oznaka''
:Linija tramvaja, trolejbusa, busa ili kombibusa.

=== Primjer ===
Šablon se koristi upisivanjem varijable, koja označava liniju gradskog prometa:

::Za '''tramvaj''': sa brojevima od 1 do 7: {{SaTram|1}}  {{SaTram|2}} {{SaTram|3}} {{SaTram|4}} {{SaTram|5}} {{SaTram|6}} {{SaTram|7}} {{SaTram|11}}
::Za '''trolejbus''': sa brojevima od 101 do 104, 105 do 106 i 107 do 108: {{SaTram|101}}  {{SaTram|102}} {{SaTram|103}} {{SaTram|104}} {{SaTram|105}} {{SaTram|106}} {{SaTram|107}} {{SaTram|108}}

=== Parametri ===

== Također pogledajte ==


&lt;includeonly&gt;
&lt;!-- Kategorije i interwiki linkove, ISPOD ove linije --&gt;


&lt;!-- Kategorije i interwiki linkove, IZNAD ove linije --&gt;
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>31hublizb8y4m7t9ocnod0olbems934</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metamfetamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176269</id>
    <revision>
      <id>3933633</id>
      <parentid>3905466</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T12:43:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3933633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12780" sha1="fmn6gtepxxajwpwbqn2wu2vmz77tl9v" xml:space="preserve">{{Nedostaju_izvori}}
{{Infokutija lijek
| Naziv lijeka               = Metamfetamin
| Druga_imena                = Dezoksiefedrin &lt;br /&gt; Metamfetamin &lt;br /&gt; Pervitin &lt;br /&gt; Anadreks &lt;br /&gt; Metedrin &lt;br /&gt; Metilamfetamin &lt;br /&gt; Sindroks &lt;br /&gt; Dezoksin
| Grupa                      = Psihostimulanti
| Trgovačka imena            = 
| ATC kodovi                 = N06BA03
| CAS_registarski_broj       = 537-46-2
| Dostupnost bez recepta     = ne
| Strukturna formula         = [[Datoteka:Methamphetamine-2D-skeletal-.svg|130px]]
| IUPAC ime                  = N-metil-1-fenilpropan-2-amin
| Sumarna formula            = C&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;15&lt;/sub&gt;N
| Tačka topljenja            = 170–175&amp;nbsp;°C [(S)-metamfetamin-hidrohlorid]&lt;ref&gt;[http://www.rsc.org/Shop/books/2013/9781849736701.asp The Merck Index]. An Encyclopaedia of Chemicals, Drugs and Biologicals. 14. izd., 2006, str 1027, {{ISBN|978-0-911910-00-1}}&lt;/ref&gt;
| Tačka ključanja            = 
| Molarna masa               = 149,23 g/mol
| Biološka raspoloživost     = 62,7% oralno; 79% nazalno; 90,3% inhalirano; 99% rektalno; 100% intravenozno
| Metabolizam                = hepatički
| Poluvrijeme eliminacije    = 9-12 sati&lt;ref name=&quot;Schep&quot;&gt;{{cite journal |author=Schep LJ, Slaughter RJ, Beasley DM |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20849327 |title=The clinical toxicology of metamfetamine |journal=Clinical Toxicology (Philadelphia, Pa.) |volume=48 |issue=7 |pages=675–94 |year=2010 |month=august}}&lt;/ref&gt;
| Izlučivanje                = renalno
}}
'''Metamfetamin ''' (''N-metil-alfa-metilpenetilamin'') je sintetička [[Psihoaktivne droge|droga]] iz skupine spojeva [[feniletilamin]]a i [[Amfetamin|amfetaminske]] klase, koja brzo izaziva [[ovisnost]]. On je stimulans centralnog nervnog sistema ([[CNS]]). Stimulativne osobine su slične [[adrenalin]]u. Koristi se kao rekreaciona droga, rijetko za liječenje poremećaja hiperaktivnosti, deficita pažnje ([[ADHD]]) i pretilosti. Metamfetamin postoji u vidu dva enantiomera, dekstro- i levo-formi (dekstrorotarna i levorotarna forma). Dekstro forma metamfetamina je jača u vidu stimuliranja CNS-a od levo-enantiomera, međutim, obje su neurotoksini, stvaraju ovisnost i stvaraju iste toksične efekte kada se uzimaju u velikim dozama. Iako se rijetko prepisuju zbog potencijalnih rizika, metamfetamin hidrohlorid je dozvoljen od strane Američke administracije za hranu i lijekove (''United States Food and Drug Administration (USFDA)''), pod imenom &quot;Desoxyn&quot;. Kada se koristi u slobodnoj prodaji, koristi se za povećanje seksualne želje, podizanja raspoloženja i energije, omogućavajući nekim korisnicima da imaju seksualne aktivnosti više dana u kontinuitetu.

Efekti ove droge su teži nego kod [[kokain]]a i drugih droga i nekada uključuju akutnu [[Depresija|depresiju]], psihotične epizode i oštećenja [[Mozak|mozga]]. Prodaje se ilegalno u raznim oblicima (pilule, prašak, kapsule). Jeftinija je od drugih ilegalnih droga i od legalno dostupnih supstanci. Metamfetamin se u ilegalnoj prodaju može naći kao čisti desno orjentirani enantiomer (dekstro forma) ili kao smjesa desno i lijevo orjentiranog enantiomera u omjeru 1:1. Nalazi se na listi II Konvencije Ujedinjenih Naroda o psihotropnim supstancama (''United Nation Convention on Psychotropic Substances''), a u SAD i drugim zemljama, proizvodnja, distribucija, prodaja i posjedovanje metamfetamina je ograničena ili ilegalna.

U manjim količinama, metamfetamin može izazvati povećano raspoloženje i opreznost, koncentraciju, energiju kod mirnih pojedinaca. U većim količinama, može izazvati psihoze, rabdomiolizu i cerebralno krvarenje. Poznat je kao droga koja stvara ovisnost i koja se veoma često zloupotrebljava. Teški korisnici imaju psihoze i prolaze kroz težak period nakon prestanka uzimanja, sindrom odvikavanja može da bude i nekoliko mjeseci duži od uobičajenog. Za razliku od amfetamina, metamfetamin je neurotoksin za ljude, oštećuje dopaminske i serotoninske neurone u CNS-u. Suprotno od amfetamina za metamfetamin postoje dokazi da oštećuje mozak, za dugoročne korisnike. Oštećenja uključuju štetne promjene u moždanoj strukturi i funkciji, kao što je redukcija sive materije u nekoliko regija mozga i štetne promjene u markerima metaboličkog integriteta.

== Upotreba ==

=== Medicinska upotreba ===
U Sjedinjenim Američkim Državama, metamfetanim hidrohlorid, pod trgovačkim imenom ''Desoxyn, ''je odobren od strane FDA za liječenje ADHD i egzogene pretilosti (pretilost koja dolazi od faktora na koje pacijent ne može utjecati) kod djece i odraslih. Međutim FDA navodi da terapeutska korist koju pruža liječenje sa metamfetaminom treba ocijeniti i uporediti sa štetnim efektima koje izaziva korištenje istog. U SAD-u je levo-forma dostupna u nekim lijekovima koji se dobijaju bez recepta, a koriste se protiv nazalne kongestije.

Metamfetamin se povezuje sa velikim potencijalom za zloupotrebu, proizvodnja upotreba i posjedovanje su regulirani Zakonom o kontroli supstanci u SAD i nalazi se na spisku II (''schedule II'') u SAD. Metamfetamin hidrohlorid koji se može naći u prodaju u SAD, mora da sadrži upozorenje tzv: &quot;black box warning&quot;.

Metamfetamin ima veliki potencijal za zloupotrebu. Zbog toga bi se trebao koristiti na pacijentima na kojima alternativne metode mršavljenja nisu bile efikanse. Korištenje metamfetamina dugoročno za liječenje pretilosti, može da izazove ovisnost i trebalo bi se izbjegavati. Posebna pažnja se treba obratiti na to da korisnik ne uzima metamfetamin u neterapeutske svrhe ili distribuciju, stoga se droga treba prepisivati umjereno. Zloupotreba metamfetamina može izazvati iznenadnu [[smrt]] ili ozbiljne kardiovaskularne probleme.

=== Rekreacionalna upotreba ===
[[Datoteka:Desoxyn (methamphetamine) 5 mg tablets.jpg|thumb|259x259px|Desoxyn tablete - farmaceutski metamfetamin hidrohlorid]]
Koristi se zbog izazivanja euforije, kao stimulans i afrodizijak. Prema dokumentarcu koji je snimila ''National Geographic'', &quot;cijela subkultura poznata kao &quot;party and play&quot; je zasnovana na upotrebi metamfetamina&quot;. Članovi San Francisco sub-kulture, koji se sastoje uglavnom od gaj korisnika metamfetamina, se obično sastaju na internet stranicama za upoznavanje. Metamfetamin je jak stimulans, ima afrodizijačne efekte i inhibitorno djeluje na ejakulaciju, zbog tih osobina korisnici mogu da imaju seksualne odnose kontinuirano i po nekoliko dana. Faza kroz koju korsinci prolaze nakon dugotrajnog uzimanja mogu da budu ozbiljne sa značajnom hipersomnijom.
[[Datoteka:Blue Crystal Meth.jpg|thumb|260x260px|Kristalni met- ilegalni metafetamin hidrohlorid]]

== Kontraindikacije ==
Metafetamin se dovodi u vezu sa osobama koje imaju historiju zloupotrebe droga, srčanih bolesti, tešku uznemirenost ili anksioznost ili kod individua koje proživljavaju arterosklerozu, [[glaukom]], hepertiroizam ili ozbiljnu hipertenziju. USFDA preporučuje da osobe koje su osjetljive na druge stimulanse ili trenutno uzimaju monoamin oksidazne inhibitore, ne bi trebali uzimati metamfetamin. Također i osobe sa  bipolarnim poremećajem, depresijom, povišenim krvnim pritiskom, problema sa jetrom ili bubrezima, manijama, psihozama, Rejnoldovim fenomenom, napadima, tiroidnim problemima, trzajima ili Turetovim sindromom da prate simptome koji se javljaju dok uzimaju metamfetamin.

== Nuspojave ==

=== Fizičke nuspojave ===
Mogu uključivati gubitak apetita, hiperaktivnost, proširene zjenice, pretjerano znojenje, zajampurenu kožu, suha usta i brušenje zuba (dovodeći do tzv. &quot;meth usta&quot;), glavobolju, neravnomjeran rad srca (ubrzan ili usporen), brzo disanje, visok krvni pritisak, nizak krvni pritisak, visoku temperaturu, dijareju, konstipaciju, zamućen vid, vrtoglavicu, trzanje, utrnulost, drhtanje, suhu kožu, akne i blijed izgled. Metamfetamin koji je prisutan u [[krv]]i može da dospije i do [[fetus]]a kroz placentu ili se može izlučivati kroz mlijeko. Novorođenčad koja su bila izložena metamfetaminu rađana su sa znatno manjim gestacionalnim obimom glave i težine. Izloženost metamfetaminu, kod neonatalne djece je izazivao simptome uznemirenosti, brzog disanja i povraćanja. Postporođajni sindromi su relativno blagi i samo u 4% slučajeva zahtijevaju medicinsku intervenciju.

==== Meth mouth ====
Korisnici i ovisnici o metamfetaminu mogu veoma brzo da izgube zube, bez obzira na način uzimanja, a stanje se neformalno zove &quot;meth mouth&quot; (usta meta). Stanje je obično gore kod korisnika koji ubrizgavaju drogu za razliku od onih koji ju puše, ušmrkavaju ili inhaliraju. Prema Američkom udruženju stomatologa, &quot;meth mouth&quot; su uzrokovana kombinacijom psiholoških i fizičkih promjena uzrokovanih drogom, rezultirajući kserostomiom (suha usta), dugotrajnim periodom slabe higijene usta, korištenjem visokokalorične hrane, gaziranih pića i bruksizmom (brušenje i stiskanje zuba). Mnogi istraživači se slažu da propadanje zuba kod korisnika metamfetamina uveliko zavisi od načina života ali da i suhoća usta pomaže tome ali da nije glavni uzrok propadanja zuba. Nuspojave su stiliziranje i preuveličane da odbiju trenutne koristnike metamfetamina, sugeriraju naučnici.

=== Psihološki efekti ===
Psihološki efekti uključju euforiju, disforiju, promjenu u libidu, opreznost, koncentraciju, insomniju, predosjećanje,  samopouzdanje, iritantnost, odmornost, socializiranost, smanjen osjećaj umora, nemir, grandioznost, ponavljajuće i opsesivno ponašanje. Također ga povezuju s anksioznošću, depresijom, metamfetaminskim psihozama, suicidima, i nasilnom ponašanju. Metamfetamin je droga od koje se veoma lahko postaje ovisan.

== Fizičke i hemijske osobine ==
Metamfetamin je hiralna molekula sa dva entantiomera, dekstrometamfetamin i levometamfetamin. Na sobnoj temperaturi, slobodni metamfetamin je bezbojna tečnost sa karakterističnim mirisom kao u listovima geranije. Rastvorljiv je u dietil eteru i [[etanol]]u, a mješiv je u [[hloroform]]u. Nasuprot, metamfetamin hidrohlorid je bez mirisa i gorkog ukusa. Tačka topljenja je između 170 i 175 C, a na sobnoj temperaturi je u vidu bijelih kristala ili kao bijeli kristalni prah. Hidrohloridna forma je topiva u alkoholu i vodi.
[[Datoteka:Crystal Meth.jpg|thumb|260x260px|Prozirni kristali metamfetamina, poznati i kao kristalni met]]

== Sinteza ==
Racemična smjesa metamfetamina može se pripremiti iz fenilacetona sa Leuckartovom metodom ili reduktivnom aminacijom. U Leuckartovoj rekaciji, ekvivalent fenilacetona reaguje sa dva ekvivalenta N-metilformamida da formiraju formil amid metamfetamina sa [[ugljik dioksid]]om i metilaminom kao nusproizvodima. U ovoj rekaciji iminij kation se formira kao intermedijar koji se reducira drugim molom N-metilformamida. Intermedijar formilamid se hidrolizira u kiselim uslovima pri tome dajući metamfetamin kao finalni proizvod. Alternativno, fenilaceton može se podvrgnuti rekaciji sa metilaminom u reducirajućim uslovima da daju metamfetamin.
[[Datoteka:Methamphetamine from P2P ru.svg|centar|thumb|393x393px]]
[[Datoteka:Methamphetamine leuckart synthesis.png|centar|thumb|430x430px|Leuckartova aminacija, sinteza metamfetamina]]

Savremenim hemijskim procedurama ova droga se lahko sintetizira, što je čini izuzetno [[društvo|društveno]] opasnim, uzimajući u obzir i rizik za [[um|mentalno]] [[zdravlje]] dugotrajnih korisnika.

== Degradacija ==
Dugotrajna izloženost izbjeljivačima uništava metamfetamin. U tlu su se pokazali kao trajni zagađivači. U biorektorima u otpadnim vodama pod utjecajem svjetla, metamfetamin se nakon 30 dana većinom razgradi.

== Također pogledajte ==
* [[Feniletilamin]]i
* [[PiHKAL]]
* [[Psihoaktivne droge]]
* [[Breaking Bad]] - TV serija koja obrađuje temu ilegalne sinteze metamfetamina
* [[Amfetamin]]i
* [[Fenelzin]]
* Montana [[Montana Meth Project|met projekat]]
* [[Metamfetamin u SAD]]
* [[Levomethamfetamin]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Methamphetamine}}
* http://www.methproject.org/answers/will-using-meth-change-how-i-look.html#Mug-Shot-Match-Up Posljedice korištenja
* http://www.facesofmeth.us/main.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120701220517/http://www.facesofmeth.us/main.htm |date=1. 7. 2012 }} Posljedice korištenja
* http://www.youtube.com/watch?v=pXIhdC33NUE Posljedice korištenja
* [http://www.nida.nih.gov/Infofacts/methamphetamine.html NIDA o metafmetaminu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027044552/http://www.nida.nih.gov/Infofacts/methamphetamine.html |date=27. 10. 2007 }}

{{Droge}}

[[Kategorija:Psihoaktivne droge]]
[[Kategorija:Hemijski spojevi]]
[[Kategorija:Japanski izumi]]
[[Kategorija:Euforijanti]]
[[Kategorija:Anoreksici]]
[[Kategorija:Stimulansi]]</text>
      <sha1>fmn6gtepxxajwpwbqn2wu2vmz77tl9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Vučić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357055</id>
    <revision>
      <id>3933669</id>
      <parentid>3932104</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:05:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77095" sha1="avuncphcjrvylzbnk0y35nx2sh1nq3v" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Aleksandar  Vučić
| slika              = President Vučić of the Republic of Serbia on September 16, 2025 (cropped).jpg
| redoslijed         = [[Predsjednik Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 31. maj 2017 – 28. septembar 2026..
| prethodnik         = [[Tomislav Nikolić]]
| nasljednik         = [[Ana Brnabić]] (v. d.)
| redoslijed2        = [[Premijer Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 27. april 2014 – 31. maj 2017.
| prethodnik2        = [[Ivica Dačić]]
| nasljednik2        = Ana Brnabić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1970|03|05}}
| mjesto_rođenja     = [[Beograd]], SFRJ
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = [[Srpska napredna stranka]]
| supruga            = Ksenija Janković &lt;small&gt;(1997–2011)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Tamara Đukanović &lt;small&gt;(2013–trenutno)&lt;/small&gt;
| djeca              = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| potpis             = Signature Aleksandar Vučić.svg 
}}
'''Aleksandar Vučić''' (rođen 5. marta 1970) [[srbija]]nski je političar koji je bio [[predsjednik Srbije]] od 2017. do 2026.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Politika/460978/Srbija-dobila-novu-Vladu Blic: Srbija dobila novu Vladu]&lt;/ref&gt; Prethodno je bio [[premijer Srbije]] od 2014. do 2017. Po struci je pravnik. Bivši je ministar odbrane Srbije, a jedno vrijeme je bio i ministar informisanja u doba vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sns.org.rs/sr/2010-06-05-00-10-55/aleksandar-vucic-biografija.html |title=Biografija na sajtu SNS |access-date=27. 4. 2014 |archive-date=18. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130218131453/http://www.sns.org.rs/sr/2010-06-05-00-10-55/aleksandar-vucic-biografija.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 5. marta 1970. u [[Beograd]]u, kao stariji sin Angeline (djevojačko Milovanov) i Anđelka Vučića.&lt;ref&gt;[http://www.poreklo.rs/2012/04/08/poreklo-aleksandra-vu%C4%8Di%C4%87a/ Porijeklo Aleksandra Vučića], 12. 04. 2012&lt;/ref&gt; Završio je [[Pravni fakultet u Beogradu]], a usavršavao je engleski jezik u [[Engleska|Engleskoj]], u [[Brighton]]u.&lt;ref name=&quot;ртс&quot;&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/1143858/Biografije+budu%C4%87ih+ministara.html Biografije budućih ministara] RTS, 27. 10. 2013.&lt;/ref&gt; Kao jedan od najboljih studenata generacije bio je i stipendista &quot;Fondacije za razvoj naučnog podmlatka&quot;. Godine 1993. Vučić pristupa [[Srpska radikalna stranka|Srpskoj radikalnoj stranci]], te je izabran za zastupnika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]]. Dvije godine kasnije, sa 24 godine, postaje i njen generalni sekretar. Četrnaest godina je bio generalni sekretar [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]].

Od 2008. prelazi u [[Srpska napredna stranka|Srpsku naprednu stranku]]. Na vanrednoj izbornoj skupštini, održanoj 29. septembra 2012, Aleksandar Vučić je izabran jednoglasno za predsjednika stranke.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Politika/Vucic-predsednik-SNS-Tabakoviceva-njegov-zamenik.sr.html Aleksandar Vučić jednoglasno izabran za predsednika SNS] Politika, 22. 10. 2013.&lt;/ref&gt; Funkciju [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] obavljao je od 27. aprila 2014. Nakon pobjede na izborima 2017. postaje [[predsjednik Srbije]].

Trenirao je košarku i igrao [[nogomet]]. Poznat je kao navijač beogradske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].&lt;ref name=&quot;vesti&quot;&gt;[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71437/Vucic-Kuci-sam-dolazio-u-krvavoj-majici Vučić: Kući sam dolazio u krvavoj majici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170802092649/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71437/Vucic-Kuci-sam-dolazio-u-krvavoj-majici |date=2. 8. 2017 }} Vesti online, 27. 10. 2013&lt;/ref&gt; Oženjen je i ima troje djece.

== Politike ==
=== Ekonomija ===
[[File:Vučević, Scholz, Vučić &amp; Šefčovič.jpg|thumb|right|Aleksandar Vučić sa njemačkim kancelarom [[Olaf Scholz|Olafom Scholzom]], [[Beograd]], 19. jula 2024.]]

Nakon izbora za premijera 2014, Vučić je promovisao ekonomske politike zasnovane na štednji, čiji je cilj bio smanjenje budžetskog deficita Srbije. Vučićeva politika fiskalne konsolidacije prvenstveno je bila usmjerena na smanjenje u javnom sektoru. Jedna od mjera bila je smanjenje penzija i plata u javnom sektoru, kao i zabrana daljnjeg zapošljavanja u javnom sektoru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=PM: Salaries, pensions, subsidies to be cut|url=http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2014&amp;mm=09&amp;dd=19&amp;nav_id=91665|access-date=11. 9. 2016|website=[[B92]]| date=19. 9. 2014 |archive-date=26. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226083001/http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2014&amp;mm=09&amp;dd=19&amp;nav_id=91665|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 23. februara 2015, Vučićeva vlada je zaključila trogodišnji stand-by aranžman s [[Međunarodni monetarni fond|MMF-om]] vrijedan 1,2 milijarde eura kao mjeru predostrožnosti za osiguranje dugoročne fiskalne stabilnosti zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/np/sec/pr/2015/pr1567.htm|title=Press Release: IMF Executive Board Approves €1.2 billion Stand-By Arrangement for Serbia|access-date=11. 9. 2016|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226171807/https://www.imf.org/external/np/sec/pr/2015/pr1567.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; MMF je pohvalio reforme, kao i EU&lt;ref name=&quot;B92.net&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2017&amp;mm=05&amp;dd=24&amp;nav_id=101359|title=EU &quot;praises Serbia's economic growth, outlines challenges&quot;|work=B92.net|access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234512/http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2017&amp;mm=05&amp;dd=24&amp;nav_id=101359|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/en/News/Articles/2017/07/05/mcs652017-serbia-concluding-statement-of-the-mission-for-the-2017-article-iv-consultation|title=Serbia: Concluding Statement of the Mission for the 2017 Article IV Consultation and the Seventh Review under the Stand-By Arrangement (SBA)|website=imf.org|access-date=27. 7. 2017|archive-date=6. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170706074211/http://www.imf.org/en/News/Articles/2017/07/05/mcs652017-serbia-concluding-statement-of-the-mission-for-the-2017-article-iv-consultation|url-status=live}}&lt;/ref&gt; nazivajući ih jednim od najuspješnijih programa koje je MMF ikada imao. [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Srbije je premašio nivoe iz 2008. prije krize, kao i plate.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2016&amp;mm=06&amp;dd=08&amp;nav_id=98258|title=Average monthly salary in Serbia 'first time' over EUR 400 - - on B92.net|work=B92.net|access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234111/http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2016&amp;mm=06&amp;dd=08&amp;nav_id=98258|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ekonomski izgledi su dobri, s rastom BDP-a iznad 3%, a odnosom duga prema BDP-u ispod 68%.&lt;ref name=&quot;B92.net&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://seenews.com/news/serbias-central-govt-debt-narrows-to-671gdp-at-end-may-table-574150|title=Serbia's central govt debt narrows to 67.1%/GDP at end-May – table – SeeNews – Business intelligence for Southeast Europe|website=seenews.com|date=30. 6. 2017 |access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234117/https://seenews.com/news/serbias-central-govt-debt-narrows-to-671gdp-at-end-may-table-574150|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Korupcija i organizovani kriminal ===
Vučić se obavezao da će se boriti protiv [[Korupcija|korupcije]] i [[Organizirani kriminal|organizovanog kriminala]] u Srbiji.&lt;ref name=&quot;Vasovic&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-poll-idUSBRE92S0BI20130329|title=Ruling Serb Progressive Party stays popular: opinion poll|last=Vasovic|first=Aleksandar|date=29. 3. 2013|work=Reuters|access-date=18. 9. 2013|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121211528/http://www.reuters.com/article/us-serbia-poll-idUSBRE92S0BI20130329|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također se zakleo da će istražiti kontroverzne privatizacije i veze između tajkuna i bivših članova vlade.&lt;ref name=&quot;Bljesak_Vucic_2013&quot;&gt;{{cite web |last=S. |first=S. |title=Vučić najavio pokretanje postupaka protiv tajkuna |website=bljesak.info |date=14. 11. 2013 |url=https://bljesak.info/vijesti/flash/vucic-najavio-pokretanje-postupaka-protiv-tajkuna/69005 |access-date=17. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekusic&quot;&gt;{{cite news|last=Pekusic|first=Biljana|date=20. 5. 2013|title=Vucic urges Kosovo Serbs to accept 'the future'|work=Southeast European Times |url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2013/02/01/feature-01|access-date=18. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924075007/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2013/02/01/feature-01|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, podaci [[Transparency International]]a pokazali su da je značajan porast percipirane korupcije zabilježen upravo od 2012, kada je Vučić došao na vlast.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot;&gt;{{cite journal|last1=Jovanović|first1=Srđan Mladenov|year=2019|title=Poor governance, good corruption: an overview of Serbia's government's affair-ridden governance (2012–2018)|journal=Przegląd Europejski |volume=2018|issue=4|pages=161–178|doi=10.5604/01.3001.0013.3501|s2cid=202333696|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanju [[Centar za istraživačko novinarstvo|Centra za istraživačko novinarstvo]], borba protiv korupcije u praksi se svodi na medijske objave i hapšenja pred kamerama. &quot;Nakon njih slijedi veliki broj krivičnih prijava, znatno manje optužnica, a još manje osuđujućih presuda&quot;.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jahić|first1=Dino|last2=Jeremić|first2=Ivana|url=https://www.cins.rs/koliko-je-zaista-uspesna-borba-protiv-korupcije-i-kriminala/|title=Koliko je zaista uspešna borba protiv korupcije i kriminala|date=15. 2. 2017|publisher=Centar za istraživačko novinarstvo Srbije|language=sr|access-date=20. 10. 2019|archive-date=20. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191020211242/https://www.cins.rs/koliko-je-zaista-uspesna-borba-protiv-korupcije-i-kriminala/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U maju 2023, [[The New York Times|New York Times]] je objavio članak novinara [[Robert F. Worth|Roberta F. Wortha]] u kojem su opisane navodne veze između Vučića i organizovanog kriminala u Srbiji, posebno njegovog vođe [[Veljko Belivuk|Veljka Belivuka]]. U njemu su detaljno opisani zločini koje je počinila kriminalna banda Belivuk i sudski transkripti u kojima je Belivuk izjavio da se sastao s Vučićem, radio direktno pod njim i pružao usluge poput zastrašivanja političkih rivala.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Robert F.|last=Worth|title=The President, the Soccer Hooligans and an Underworld 'House of Horrors'|url=https://www.nytimes.com/2023/05/03/magazine/aleksandar-vucic-veljko-belivuk-serbia.html|work=The New York Times|date=3. 5. 2023|archive-date=4. 6. 2023|access-date=6. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604135105/https://www.nytimes.com/2023/05/03/magazine/aleksandar-vucic-veljko-belivuk-serbia.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Njujork Tajms nikad oštrije o predsedniku Srbije: Vučić kriminalne bande koristi za širenje straha, slučaj Belivuk otvorio prozor u sumornu budućnost |url=https://nova.rs/vesti/politika/njujork-tajms-nikad-ostrije-o-predsedniku-srbije-vucic-kriminalne-bande-koristi-za-sirenje-straha-slucaj-belivuk-otvorio-prozor-u-sumornu-buducnost/ |website=Nova.rs |date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Vučić je optužbe nazvao &quot;lažima&quot;, rekavši da je članak mjesecima prije naručila [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] kako bi mu poslala poruku i da je napisan u Beogradu, optužbe koje je Worth odbacio.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Vučić tvrdi da je CIA naručila tekst u NYT: Stigao mu je odgovor |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/vucic-tvrdi-da-je-cia-narucila-tekst-u-nyt-stigao-mu-je-odgovor-859656 |work=Oslobođenje |date=12. 5. 2023 |archive-date=24. 5. 2023 |access-date=7. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230524022806/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/vucic-tvrdi-da-je-cia-narucila-tekst-u-nyt-stigao-mu-je-odgovor-859656 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== EU i imigracijska politika ===
Tokom [[Evropska izbjeglička kriza|evropske migrantske krize]] 2015-2016, Vučić se snažno uskladio s politikom njemačke kancelarke [[Angela Merkel|Angele Merkel]] i javno je pohvalio njemačku migracijsku politiku.Vučić je također izjavio da će Srbija sarađivati ​​s EU u rješavanju migrantskog toka koji ide s Bliskog istoka u zemlje članice EU preko balkanske rute i da će Srbija biti spremna primiti određeni dio migranata. &quot;Srbija će primiti određeni broj migranata. To nas čini većim evropljanima od nekih zemalja članica. Ne gradimo ograde&quot;, napisao je Vučić na [[Twitter]]u, kritikujući migrantsku politiku nekih zemalja članica EU.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/serbia-to-receive-certain-number-of-migrants-pm-says-09-01-2015|title=Serbia Will Take in Some Migrants, Vucic Says :: Balkan Insight|date=2. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016|archive-date=5. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905035232/http://www.balkaninsight.com/en/article/serbia-to-receive-certain-number-of-migrants-pm-says-09-01-2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Politika prema Kosovu ===
Do formiranja nove koalicione vlade 2012, tokom vremena kada je obavljao funkciju generalnog sekretara Srpske radikalne stranke, tada najveće opozicione stranke, kao i tokom svoje pozicije potpredsjednika tada novoosnovane Srpske napredne stranke 2008, Vučić je bio vrlo kritičan prema administracijama [[Vojislav Koštunica|Koštunice]] i Cvetkovića i ponudio je &quot;poništavanje&quot; sporazuma koje su postigli [[Borko Stefanović]] i drugi zvaničnici tokom pregovaračkog procesa. Nakon formiranja vlade, Vučić je izjavio da njegova vlada &quot;ne može se pretvarati da je [bivša administracija] bila neka druga država koja je sklopila dogovore&quot;.

Vučić je bio jedna od ključnih političkih figura u pregovaračkom procesu o kandidaturi Srbije za pristupanje EU, putujući u Brisel na razgovore sa visokom komesarkom EU za vanjske poslove, baronesom Ashton, kao i u [[Kosovska Mitrovica|Sjevernu Mitrovicu]] kako bi razgovarao o detaljima političkog rješenja između Vlade Srbije i administracije Kosova.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Kim|last=Sengupta|title=Aleksandar Vucic: The man who's bringing Belgrade in from the cold|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/aleksandar-vucic-the-man-whos-bringing-belgrade-in-from-the-cold-8745600.html|work=The Independent|date=4. 8. 2013|access-date=18. 9. 2013 |archive-date=21. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921100159/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/aleksandar-vucic-the-man-whos-bringing-belgrade-in-from-the-cold-8745600.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22506485|title=Aleksandar Vucic: Kosovo Serbs 'should accept deal'|date=13. 5. 2013|work=BBC News|access-date=18. 9. 2013|archive-date=10. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130610020949/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22506485|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tokom svoje posjete sjevernom Kosovu, kako bi pridobio podršku za sporazum postignut uz posredovanje Brisela, pozvao je kosovske Srbe da &quot;ostave prošlost i razmišljaju o budućnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Pekusic&quot;/&gt;

[[File:President Trump Participates in a Signing Ceremony (50305615147).jpg|thumb|Vučić (lijevo), [[Donald Trump]], predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (u sredini), i [[Avdullah Hoti]], premijer Kosova (desno), potpisuju ekonomski sporazum između Kosova i Srbije iz 2020. u Bijeloj kući.]]

Godine 2017, Vučić je kritikovao EU zbog &quot;licemjerja i dvostrukih standarda zbog njenog vrlo različitog stava prema separatističkim krizama na Kosovu i u [[Katalonija|Kataloniji]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Russia and Serbia deride EU reaction to Catalan vote|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/russia-and-serbia-deride-eu-reaction-to-catalan-vote-1.3242731|url-status=dead|date=3. 10. 2017|newspaper=The Irish Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20201029025959/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/russia-and-serbia-deride-eu-reaction-to-catalan-vote-1.3242731|archive-date=29. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; U septembru 2018, u govoru pred kosovskim Srbima, izjavio je: &quot;[[Slobodan Milošević]] je bio veliki srpski vođa, imao je najbolje namjere, ali naši rezultati su bili daleko gori.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=9. 9. 2018|title=Vučić u Mitrovici: Milošević je bio veliki srpski lider|language=bs|publisher=Al Jazeera|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vucic-u-mitrovici-milosevic-je-bio-veliki-srpski-lider|access-date=10. 9. 2018|archive-date=10. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180910131805/http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vucic-u-mitrovici-milosevic-je-bio-veliki-srpski-lider|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Novinari izvještavaju da se Vučić zalaže za podjelu Kosova, u onome što on naziva &quot;etničkim razgraničenjem s [[Albanci]]ma&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://europeanwesternbalkans.com/2019/04/24/scenario-partition-solution-serbia-kosovo-normalization/|title=Scenario: Partition as a solution for Serbia-Kosovo normalization|date=24. 4. 2019|work=europeanwesternbalkans.com|access-date=26. 10. 2019|archive-date=5. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305150000/https://europeanwesternbalkans.com/2019/04/24/scenario-partition-solution-serbia-kosovo-normalization/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://kossev.info/vucic-you-don-t-want-a-demarcation-with-the-albanians-fine-get-ready-for-vranje/|title=Vucic: You don't want a demarcation with the Albanians? Fine, get ready for Vranje|date=25. 7. 2018|work=KoSSev|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026095241/https://kossev.info/vucic-you-don-t-want-a-demarcation-with-the-albanians-fine-get-ready-for-vranje/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/09/19/world/europe/kosovo-partition-aleksandar-vucic.html|title=Talk of Ethnic Partition of Kosovo Revives Old Balkan Ghosts|last=Santora|first=Marc|date=19. 9. 2018|work=The New York Times|access-date=26. 10. 2019|archive-date=7. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007090538/https://www.nytimes.com/2018/09/19/world/europe/kosovo-partition-aleksandar-vucic.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Hopkins|first=Valerie|date=14. 8. 2018|title=Belgrade and Pristina see partition as answer to Kosovo impasse|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/18ef9cd2-9c9d-11e8-9702-5946bae86e6d|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026095241/https://www.ft.com/content/18ef9cd2-9c9d-11e8-9702-5946bae86e6d|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja 2019, tokom posebne sjednice srbijanskog parlamenta o Kosovu, Vučić je rekao: &quot;Moramo priznati da smo poraženi... Izgubili smo teritoriju.&quot;,&lt;ref name=&quot;SekuVaso&quot;/&gt; a istovremeno je kritikovao &quot;neprincipijelan stav velikih sila&quot; i &quot;to što niko ne reaguje na najave o formiranju [[Velika Albanija|Velike Albanije]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/141164/unprincipled-attitude-of-great-powers-makes-serbias-struggle-for-kosovo-metohija-more-difficult.php|title=Unprincipled attitude of great powers makes Serbia's struggle for Kosovo-Metohija more difficult|date=27. 5. 2019|work=National Assembly|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026102959/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/141164/unprincipled-attitude-of-great-powers-makes-serbias-struggle-for-kosovo-metohija-more-difficult.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izjavio je da Srbija više ne kontroliše Kosovo i da je potreban kompromis o tom pitanju putem budućeg referenduma u zemlji.&lt;ref name=&quot;SekuVaso&quot;&gt;{{cite news|last1=Sekularac|first1=Ivana|last2=Vasovic|first2=Aleksandar|title=Accept reality, Serbia does not control Kosovo: Vucic|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-kosovo/accept-reality-serbia-does-not-control-kosovo-vucic-idUSKCN1SX1U2|work=Reuters|date=28. 5. 2019|access-date=2. 6. 2019|archive-date=29. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190529075445/https://www.reuters.com/article/us-serbia-kosovo/accept-reality-serbia-does-not-control-kosovo-vucic-idUSKCN1SX1U2|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vučić ima bliske veze sa Srpskom listom i pozvao je Srbe sa Kosova da glasaju za njih na izborima.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&amp;mm=10&amp;dd=04&amp;nav_id=107340|title=Vucic: This is a question of mere existence|date=4. 10. 2019|work=B92|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026122650/https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&amp;mm=10&amp;dd=04&amp;nav_id=107340|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Vasović|first1=Milenko|date=4. 10. 2019|title=Serbia's President Was Real Loser in Kosovo Election|url=https://balkaninsight.com/2019/10/16/serbias-president-was-real-loser-in-kosovo-election/|access-date=16. 10. 2019|work=Balkan Insight|archive-date=23. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191023031436/https://balkaninsight.com/2019/10/16/serbias-president-was-real-loser-in-kosovo-election/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 20. januara 2020, Srbija i Kosovo su se složili da obnove letove između svojih glavnih gradova prvi put u više od dvije decenije.&lt;ref name=flight1&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/01/20/world/europe/serbia-kosovo-flights-resume.html|title=Serbia-Kosovo Flights to Resume Under U.S.-Brokered Deal|date=20. 1. 2020|work=The New York Times|access-date=25. 1. 2020|archive-date=22. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201022170108/https://www.nytimes.com/2020/01/20/world/europe/serbia-kosovo-flights-resume.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=flight2&gt;{{cite news|url=https://www.euronews.com/2020/01/21/kosovo-serbia-flights-to-restart-after-two-decades-thecube|title=Kosovo-Serbia flights to restart after two decades|date=25. 1. 2020|publisher=Euronews|access-date=25. 1. 2020|archive-date=2. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201102113150/https://www.euronews.com/2020/01/21/kosovo-serbia-flights-to-restart-after-two-decades-thecube|url-status=live}}&lt;/ref&gt;] Sporazum je postignut nakon višemjesečnih diplomatskih razgovora [[Richard Grenell|Richarda Grenella]], ambasadora Sjedinjenih Država u Njemačkoj, kojeg je predsjednik [[Donald Trump]] godinu dana ranije imenovao za specijalnog izaslanika za odnose Srbije i Kosova.&lt;ref name=flight1 /&gt; Vučić je pozdravio sporazum o letovima i tvitao zahvalnost američkim diplomatama.&lt;ref name=flight3&gt;{{cite news|url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a562402/US-Serbian-presidents-welcome-Belgrade-Pristina-flights-agreement.html|title=US, Serbian presidents welcome Belgrade-Pristina flights agreement|date=25. 1. 2020|publisher=N1|access-date=25. 1. 2020|archive-date=5. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305170326/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a562402/US-Serbian-presidents-welcome-Belgrade-Pristina-flights-agreement.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. septembra 2020, Srbija i Kosovo potpisali su sporazum u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pored ekonomskog sporazuma, Srbija je pristala da preseli svoju izraelsku ambasadu u [[Jerusalem]] iz [[Tel Aviv]]a počevši od juna 2021, a Izrael i Kosovo su se složili da se međusobno priznaju.&lt;ref&gt;{{cite web|author=DEB RIECHMANN|date=4. 9. 2020|title=Serbia, Kosovo normalize economic ties, gesture to Israel|url=https://apnews.com/3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|access-date=5. 9. 2020|website=AP News|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218050154/https://apnews.com/3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni Balkan ===
[[File:Aleksandar Vučić, Zoran Zaev &amp; Edi Rama Open Balkan 29 07 2021.jpg|thumb|Samit za [[Otvoreni Balkan]]]]

Dana 10. oktobra 2019, zajedno s [[Edi Rama|Edijem Ramom]], premijerom Albanije, i [[Zoran Zaev|Zoranom Zaevom]], premijerom [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], Vučić je potpisao takozvani Mini Schengen (sada poznat kao [[Otvoreni Balkan]]) sporazum o regionalnoj ekonomskoj saradnji, uključujući slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i radne snage između njihove tri zemlje, dok čekaju napredak u proširenju EU.&lt;ref&gt;{{cite web|date=10. 10. 2020|url=https://balkaninsight.com/2019/10/10/albania-north-macedonia-serbia-sign-mini-schengen-declaration/|title=Albania, North Macedonia, Serbia Sign 'Mini-Schengen' Declaration|access-date=7. 9. 2020|website=Balkan Insight|archive-date=14. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191014082540/https://balkaninsight.com/2019/10/10/albania-north-macedonia-serbia-sign-mini-schengen-declaration/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mjesec dana kasnije, lideri su predstavili niz prijedloga za postizanje &quot;četiri slobode&quot; i prve korake ka njima, uključujući mogućnost otvorenog graničnog područja.&lt;ref&gt;{{cite web|date=11. 11. 2019|url=https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|title=Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone|access-date=7. 9. 2020|website=Euronews|archive-date=12. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191112005900/https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru, trojica lidera su se sastala i s [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]], [[Predsjednik Crne Gore|predsjednikom Crne Gore]], otvarajući mogućnost da se zemlja pridruži zoni.&lt;ref&gt;{{cite web|date=21. 11. 2019|url=https://europeanwesternbalkans.com/2019/12/21/mini-schengen-initiative-remains-open-to-the-region-next-meeting-in-belgrade|title=&quot;Mini-Schengen&quot; initiative remains open to the region, next meeting in Belgrade|access-date=7. 9. 2020|website=European Western Balkans|archive-date=19. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819002822/https://europeanwesternbalkans.com/2019/12/21/mini-schengen-initiative-remains-open-to-the-region-next-meeting-in-belgrade/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon ekonomskog sporazuma između Kosova i Srbije iz 2020, dvije strane su se obavezale da će se pridružiti Mini Schengen zoni.&lt;ref&gt;{{cite web|date=4. 9. 2020|url=https://europeanwesternbalkans.com/2020/09/04/documents-signed-at-the-white-house-cover-wider-scope-than-expected/|title=Documents signed at the White House cover wider scope than expected|access-date=7. 9. 2020|website=European Western Balkans|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414195814/https://europeanwesternbalkans.com/2020/09/04/documents-signed-at-the-white-house-cover-wider-scope-than-expected/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Hrvatskom ===
Godine 2007. Vučić je izjavio da je [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] ogranak [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Šešeljevac vodi Skupštinu, a Vuk Drašković Vijeće Europe|url=http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2007,5,8,sr_parlament,73422.jl|access-date=11. 9. 2016|website=Jutarnji list|archive-date=9. 8. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070809012245/http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2007,5,8,sr_parlament,73422.jl|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2008, s osnivanjem Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da je cilj [[Velika Srbija|Velike Srbije]] koja bi zauzela hrvatsku teritoriju do predložene linije Virovitica-Karlovac-Karlobag &quot;nerealan i glup&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/politika.php?id=63178|archive-url=https://web.archive.org/web/20081204011331/http://www.blic.rs/politika.php?id=63178|url-status=dead|title=Vučić sad nije za veliku Srbiju|archive-date=4. 12. 2008}}&lt;/ref&gt; Jutarnji list je u reportaži tvrdio da nijedan član njegove porodice nije ubijen tokom Drugog svjetskog rata, na šta je on odgovorio da su to &quot;brutalne laži i napadi na njegovu porodicu&quot;.&lt;ref name=&quot;Milekic_BalkanInsight_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Milekic |first=Sven |title=Vučić: Jutarnji vređa mrtve članove moje porodice |website=balkaninsight.com |publisher=Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) |date=13. 10. 2015 |url=https://balkaninsight.com/sr/2015/10/13/vu%C4%8Di%C4%87-hrvatski-mediji-vre%C4%91aju-mrtve-%C4%8Dlanove-moje-porodice-10-13-2015/btj/ |access-date=17. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2015. i 2016, odnosi između Hrvatske i Srbije bili su dodatno pogođeni tekućom migrantskom krizom, kada je Hrvatska odlučila zatvoriti granicu sa Srbijom. U septembru 2015, Hrvatska je zabranila sav teretni saobraćaj iz Srbije,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/europe-migrants-croatia-serbia-idUSKCN0RM14Y20150922|title=Road traffic halted between Serbia and Croatia in migrants row|date=22. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016|work=Reuters|archive-date=9. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151209202134/https://www.reuters.com/article/europe-migrants-croatia-serbia-idUSKCN0RM14Y20150922|url-status=live}}&lt;/ref&gt; zbog priliva migranata iz Srbije, što je dodatno narušilo krhke odnose između dvije zemlje. Kao odgovor na ove akcije, Vučić je najavio da će biti poduzete protumjere ako se ne postigne sporazum s Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2015&amp;mm=09&amp;dd=22&amp;nav_id=95514|title=Serbia to wait for deal with Croatia until Sept. 24 - - on B92.net|access-date=11. 9. 2016|archive-date=1. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150901211531/http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2015&amp;mm=09&amp;dd=22&amp;nav_id=95514|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Spor je na kraju riješen posredovanjem Evropske komisije, ali odnosi između dvije susjedne zemlje ostaju krhki.

Dana 31. marta 2016, [[Vojislav Šešelj]], lider Srpske radikalne stranke, oslobođen je optužbi za [[Ratni zločin|ratne zločine]] u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]] za bivšu Jugoslaviju. Presuda je izazvala kontroverze u Hrvatskoj. Vučić se distancirao od Šešelja i njegove politike, ali je izjavio da presuda ne bi trebala biti korištena kao sredstvo za politički pritisak na Srbiju.

Dana 7. aprila 2016, Hrvatska je odbila podržati mišljenje [[Evropska komisija|Evropske komisije]] o otvaranju Poglavlja 23, dijela pregovora Srbije o pristupanju EU, čime je efektivno blokirala proces integracije Srbije u EU. Srbija je optužila Hrvatsku da opstruira njeno članstvo u EU, a Vučić je rekao da je njegova vlada: &quot;Zapanjena odlukom Hrvatske da ne podrži evropski put Srbije.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-serbia-croatia-idUSKCN0X529T|title=Serbia accuses Croatia of obstructing its EU membership talks|date=8. 4. 2016|access-date=11. 9. 2016|work=Reuters|archive-date=8. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160408195124/https://www.reuters.com/article/us-eu-serbia-croatia-idUSKCN0X529T|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Hrvatska nije pristala da Srbija otvori pregovore o Poglavlju 23. Dana 14. aprila 2016, Evropska komisija je odbacila hrvatske argumente u njenom sporu sa Srbijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/11392-european-commission-rejects-croatia-s-arguments-in-its-dispute-with-serbia|title=European Commission Rejects Croatia's Arguments in Its Dispute with Serbia|date=14. 4. 2016 |access-date=11. 9. 2016|archive-date=16. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416160933/https://www.total-croatia-news.com/politics/11392-european-commission-rejects-croatia-s-arguments-in-its-dispute-with-serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. maja 2023, Vučić je optužio Hrvatsku da pokušava srušiti vladu u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. 5. 2023 |title=Jutarnji list – Vučić: Zagreb pod svaku cijenu želi promijeniti režim kod nas! Ali nisam ja meta, reći ću vam što je... |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zagreb-pod-svaku-cijenu-zeli-promijeniti-rezim-kod-nas-ali-nisam-ja-meta-reci-cu-vam-sto-je-15340752 |access-date=31. 8. 2024 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |quote=Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji ‘Hit tvit‘ na TV Pinku, a u intervjuu je, između ostalog, optužio Hrvatsku da želi srušiti vlast u Srbiji. |archive-date=9. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209170643/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zagreb-pod-svaku-cijenu-zeli-promijeniti-rezim-kod-nas-ali-nisam-ja-meta-reci-cu-vam-sto-je-15340752 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Rusijom ===
[[File:Российско-сербские переговоры 05.jpg|thumb|Vučić sa ruskim predsjednikom [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]], Beograd]]
[[File:Aleksandar Vučić &amp; Benyamin Netanyahu 2018 Moscow Victory Day Parade.jpg|thumb|Vučić sa izraelskim premijerom [[Benjamin Netanyahu|Benjamin Natanyahuom]] tokom parade za Dan pobjede u Moskvi 2018.]]

Vučić je održavao tradicionalno dobre odnose između Srbije i [[Rusija|Rusije]], a njegova vlada je odbila uvesti sankcije Rusiji nakon početka [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog rata]]. Vučić je više puta najavio da će Srbija ostati posvećena svojim evropskim integracijama, ali i održavati historijske odnose s Rusijom. &quot;Dokazali smo naš iskren i prijateljski stav prema Rusiji time što smo jedna od evropskih zemalja koje su odbile uvesti sankcije Rusiji&quot;, rekao je Vučić nakon sastanka s ruskim premijerom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]]. &quot;Srbija će nastaviti provoditi ovu politiku i u budućnosti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.rferl.org/content/serbia-vucic-rejecting-eu-sanctions-on-russia-visits-with-putin/27332899.html|title=Serbia's Vucic, Rejecting EU Sanctions On Russia, Visits With Putin|newspaper=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=29. 10. 2015|access-date=11. 9. 2016|via=Radio Free Europe / Radio Liberty|archive-date=29. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151029223255/http://www.rferl.org/content/serbia-vucic-rejecting-eu-sanctions-on-russia-visits-with-putin/27332899.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom Vučićevog mandata, Srbija je nastavila širiti svoje ekonomske veze s Rusijom, posebno povećanjem srbijanskog izvoza u Rusiju. Početkom 2016, nakon sastanka s ruskim zamjenikom premijera [[Dmitrij Rogozin|Dmitrijem Rogozinom]], Vučić je najavio mogućnost da Srbija pojača svoju vojnu saradnju s Rusijom kupovinom ruskih raketnih sistema.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://rbth.com/defence/2016/01/15/serbia-plans-to-buy-air-defense-systems-mig-29-fighters-from-russia_559549|title=Serbia plans to buy air defense systems, MiG-29 fighters from Russia|work=Kommersant|date=15. 1. 2016|access-date=11. 9. 2016|archive-date=21. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170521173906/http://rbth.com/defence/2016/01/15/serbia-plans-to-buy-air-defense-systems-mig-29-fighters-from-russia_559549|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2017, Vučić je prvi put zvanično posjetio Rusku Federaciju kao predsjednik Srbije.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;&gt;{{cite news|title=Vučić: Mi smo mali i ponosni, hvala Rusima na tri stvari|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=12&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1338021|access-date=26. 12. 2017|work=b92.net|date=19. 12. 2017|language=sr|archive-date=26. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171226130258/https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=12&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1338021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izrazio je zahvalnost Rusiji na zaštiti srpskih nacionalnih interesa i izjavio: &quot;Srbija nikada neće nametnuti sankcije Ruskoj Federaciji (u vezi s međunarodnim sankcijama tokom Rusko-ukrajinskog rata)&quot;.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;/&gt; Tokom posjete, fokusirao se na jačanje saradnje u oblasti vojne industrije i energetike.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;/&gt;

Dana 25. februara 2022, Vučić je izjavio da Srbija neće nametnuti sankcije Rusiji tokom ruske invazije na Ukrajinu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/world/europe/serbia-will-not-impose-sanctions-against-moscow-president-says-2022-02-25/?rpc=401&amp; |title=Serbia will not impose sanctions against Moscow, president says |website=Reuters|date=25. 2. 2022 |access-date=25. 2. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225194816/https://www.reuters.com/world/europe/serbia-will-not-impose-sanctions-against-moscow-president-says-2022-02-25/?rpc=401 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author-last1=Dragojlo |author-first1=Sasa |title=Serbia Supports Ukraine's Sovereignty But Opposes Sanctions on Russia, Vucic says |url=https://balkaninsight.com/2022/02/25/serbia-supports-ukraines-sovereignty-but-opposes-sanctions-on-russia-vucic-says/ |website=Balkan Insight |date=25. 2. 2022 |access-date=27. 2. 2022 |archive-date=28. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220228113641/https://balkaninsight.com/2022/02/25/serbia-supports-ukraines-sovereignty-but-opposes-sanctions-on-russia-vucic-says/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. februara 2024, hrvatski ministar vanjskih poslova [[Gordan Grlić-Radman]] opisao je Vučića kao ruski &quot;satelit&quot; na Balkanu tokom intervjua na N1, dodajući da se Vučić mora odlučiti hoće li stati na stranu Rusije ili Evropske unije &quot;jer je nemoguće i neugodno sjediti na dvije stolice istovremeno&quot;. Vučić je negirao optužbe, rekavši da se Grlić-Radman &quot;brutalno miješa u unutrašnje stvari Srbije, ali kao i obično laže i vrijeđa srpski narod i prijeti njegovim građanima&quot;. Srpsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je protestnu notu u kojoj očekuje da će se hrvatski zvaničnici &quot;suzdržati od izjava koje predstavljaju miješanje u unutrašnje stvari Srbije i da će voditi politiku pomirenja i dobrosusjedskih odnosa između dvije države&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbia protests after the Croatian foreign minister calls its president a Russian stooge|url=https://apnews.com/article/serbia-croatia-russia-balkans-tensions-0b319555b2dc9908acbba7998cfde32f |work=Associated Press |date=25. 2. 2024|access-date=25. 2. 2024 }}&lt;/ref&gt;

Dana 24. februara 2025, Vučić je preuzeo odgovornost i izvinio se nakon što je Srbija glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se Rusija naziva agresorskom državom zbog njene invazije na Ukrajinu. Vučić je pripisao glasanje Srbije tome što je &quot;umorna&quot; i što ima &quot;previše stvari (s kojima se treba nositi)&quot;, dodajući da je Srbija prvobitno trebala biti suzdržana.&lt;ref&gt;{{cite web |title='I was tired' — Serbia's president apologises for accidentally backing Ukraine's UN resolution |url=https://kyivindependent.com/serbia-mistakenly-backs-ukrainian-resolution-on-russias-war-at-un-general-assembly-vucic-says/ |work=The Kyiv Independent |date=25. 2. 2025|access-date=25. 2. 2025 }}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2025, Vučić je prvi put posjetio Ukrajinu od ruske invazije kako bi prisustvovao samitu u Odesi koji je organizovao [[Predsjednik Ukrajine|ukrajinski predsjednik]] [[Volodimir Zelenski]]. Tokom posjete, Vučić je rekao da podržava teritorijalni integritet Ukrajine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbian Leader in Ukraine for First Time Since Russian Invasion |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/06/11/serbian-leader-in-ukraine-for-first-time-since-russian-invasion-a89421 |work=The Moscow Times |date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025 }}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama ===
U julu 2017, Vučić je posjetio [[Sjedinjene Američke Države]] i sastao se sa potpredsjednikom SAD-a Mikeom Penceom, gdje su razgovarali o podršci SAD-a naporima Srbije da se pridruži Evropskoj uniji, potrebi za nastavkom reformi i daljnjem napretku u normalizaciji odnosa s Kosovom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://trumpwhitehouse.archives.gov/briefings-statements/readout-vice-presidents-meeting-president-serbia-aleksandar-vucic/|work=whitehouse.gov |title=Readout of the Vice President's Meeting with President of Serbia Aleksandar Vucic|via=National Archives|date=17. 7. 2018|access-date=25. 2. 2021|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120195656/https://trumpwhitehouse.archives.gov/briefings-statements/readout-vice-presidents-meeting-president-serbia-aleksandar-vucic/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Oslanjajući se na predloženi sporazum o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost [[John Bolton]] rekao je da se Sjedinjene Američke Države ne bi protivile teritorijalnoj razmjeni između Kosova i Srbije kako bi se riješio njihov dugogodišnji spor. Američki [[State Department]] i dalje tvrdi da je potpuna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova &quot;neophodna za regionalnu stabilnost&quot;, što je Vučić i ranije govorio.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rferl.org/a/bolton-says-u-s-won-t-oppose-kosovo-serbia-land-swap-deal/29451395.html|title=Bolton Says U.S. Won't Oppose Kosovo-Serbia Land Swap Deal|date=24. 8. 2018|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=16. 10. 2018|archive-date=24. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824162444/https://www.rferl.org/a/bolton-says-u-s-won-t-oppose-kosovo-serbia-land-swap-deal/29451395.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Kinom ===
Vučić je težio bližoj saradnji s [[Kina|Kinom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Interview: China is a &quot;friend indeed&quot; to Serbia – Serbian president English.news.cn|url=http://www.xinhuanet.com/english/2021-02/10/c_139735679.htm|access-date=5. 4. 2021|website=Xinhua |archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210135422/http://www.xinhuanet.com/english/2021-02/10/c_139735679.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Serbia as China's favorite partner |url=https://www.dw.com/en/serbia-as-chinas-favorite-partner/a-56583379|access-date=5. 4. 2021|website=[[Deutsche Welle]]|archive-date=26. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210326083531/https://www.dw.com/en/serbia-as-chinas-favorite-partner/a-56583379|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastao se s kineskim predsjednikom [[Xi Jinping]]om 2016,&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi Jinping Meets with Prime Minister Aleksandar Vucic of Serbia|url=https://www.mfa.gov.cn/ce/cggb/eng/xwdt/t1373834.htm|access-date=5. 4. 2021|website=www.mfa.gov.cn|archive-date=4. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304053035/https://www.mfa.gov.cn/ce/cggb/eng/xwdt/t1373834.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 2018,&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi meets Serbian president |url=http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/18/c_137477120.htm|access-date=5. 4. 2021|website=Xinhua |archive-date=28. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228011954/http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/18/c_137477120.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi Jinping Meets with President Aleksandar Vucic of Serbia|url=https://www.fmprc.gov.cn/mfa_eng/wjb_663304/zzjg_663340/xos_664404/xwlb_664406/t1658976.shtml|access-date=5. 4. 2021|website=www.fmprc.gov.cn|archive-date=4. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304053029/http://www.mfa.gov.cn/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslova [[Wang Yijem]], osigurao je kinesku pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19 u Srbiji isporukom lične zaštitne opreme i doza vakcine CoronaVac,&lt;ref&gt;{{Cite news|date=1. 2. 2021|title=China Is Helping a European Ally Get Ahead on Vaccines|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-02-01/china-is-helping-ally-serbia-get-ahead-of-the-eu-on-vaccines|access-date=5. 4. 2021|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414111651/https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-02-01/china-is-helping-ally-serbia-get-ahead-of-the-eu-on-vaccines|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je doprinijelo da Srbija bude vodeća u stopi vakcinacije protiv COVID-19 u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=4. 4. 2021|title=Vaccine tourists welcome as Serbians say 'no thanks' to jabs|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210404-vaccine-tourists-welcome-as-serbians-say-no-thanks-to-jabs|access-date=5. 4. 2021|website=France 24|archive-date=5. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210405203444/https://www.france24.com/en/live-news/20210404-vaccine-tourists-welcome-as-serbians-say-no-thanks-to-jabs|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Economist_Vaccination_2021&quot;&gt;{{cite news |last= |first= |date=3. 4. 2021 |title=Serbia is outpacing nearly every country in the EU at vaccination |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/europe/2021/04/03/serbia-is-outpacing-nearly-every-country-in-the-eu-at-vaccination |access-date=17. 8. 2026 |issn=0013-0613 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210405145339/https://www.economist.com/europe/2021/04/03/serbia-is-outpacing-nearly-every-country-in-the-eu-at-vaccination |archive-date=5. 4. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2023. potpisao je sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. 12. 2023 |title=Aleksandar Vucic: The man who remade Serbia |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-67654166 |access-date=29. 5. 2024 |work=BBC News |language=en-GB |archive-date=29. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231229221051/https://www.bbc.com/news/world-europe-67654166 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tokom intervjua za [[China Global Television Network]] u februaru 2024, Vučić je rekao: &quot;Tajvan je Kina - i na vama je šta, kada i kako ćete to učiniti - tačka&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. 2. 2024 |title=Serbian Leader Says 'Taiwan Is China' as Xi Plans Balkan Trip |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2024-02-27/china-s-xi-chooses-to-visit-serbia-in-2024-balkan-leader-says |access-date=27. 2. 2024 |work=Bloomberg News |archive-date=6. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240306082038/https://www.bloomberg.com/news/articles/2024-02-27/china-s-xi-chooses-to-visit-serbia-in-2024-balkan-leader-says |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Aleksandar Vučić &amp; Michael R. Pompeo 2020.jpg|alt=|thumb|Vučić i [[Mike Pompeo]] se obraćaju novinarima prije bilateralnog sastanka u [[Washington]]u (2020)]]

=== Mediji ===
[[Dunja Mijatović]], predstavnica OSCE-a za slobodu medija, pisala je 2014. Vučiću i skrenula pažnju na gušenje medija, što je on negirao i zahtijevao izvinjenje od OEBS-a.&lt;ref name=&quot;Zensur&quot;&gt;{{Cite news|title=&quot;Serbische Regierung zensiert Medien – Ein Virus namens Zensur&quot;|url=http://www.taz.de/!139279|url-status=dead|date=18. 1. 2015|website=Die Tagsszeitung|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118224509/http://www.taz.de/!139279/|archive-date=18. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju [[Freedom House]]a iz 2015. i izvještaju [[Amnesty International]]a iz 2017, medijske kuće i novinari postali su predmet pritiska nakon što su kritikovali vladu premijera Aleksandra Vučića.&lt;ref name=FH2015&gt;[https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia Serbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927232700/https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia |date=27. 9. 2019}}, Freedom House 2015. Retrieved 6 April 2016&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Amnesty&gt;{{Cite book|url=https://www.amnesty.org/download/Documents/EUR7069532017ENGLISH.PDF|title=Serbia: Still Failing to Deliver on Human Rights: Amnesty International Submission for the UN Universal Periodic Review|date=16. 8. 2017 |publisher=Amnesty International|access-date=18. 12. 2018|archive-date=19. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181219000846/https://www.amnesty.org/download/Documents/EUR7069532017ENGLISH.PDF|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Srpski mediji su također u velikoj mjeri zavisni od ugovora o oglašavanju i vladinih subvencija, što novinare i medijske kuće čini izloženim ekonomskim pritiscima, kao što su neizvršenje obaveza, raskid ugovora i slično.&lt;ref name=FH2015 /&gt; Četiri popularne političke talk TV emisije otkazane su 2014, uključujući poznatu političku talk emisiju Utisak nedelje Olje Bećković, koja se emitovala 24 godine i bila je poznata po kritičkom osvrtu na sve vlade od svog početka.&lt;ref name=FH2015 /&gt;&lt;ref name=HRW2&gt;{{Cite news|title=A Difficult Profession. Media Freedom Under Attack in the Western Balkans|url=http://www.refworld.org/docid/55adf7fa4.html|url-status=live|date=15. 7. 2015|website=[[Human Rights Watch]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231123231952/http://www.refworld.org/docid/55adf7fa4.html|archive-date=23. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U prvom izvještaju nakon što je Vučić preuzeo dužnost, Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog pogoršanja uslova za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.&lt;ref name=2014_Report&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2014/20140108-serbia-progress-report_en.pdf|title=Serbia 2014 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=18. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170118005924/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2014/20140108-serbia-progress-report_en.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izvještaj je naveo da postoji rastući trend autocenzure, koji je u kombinaciji s neprimjerenim utjecajem na uredničke politike.&lt;ref name=2014_Report /&gt; Izvještaji objavljeni 2016. i 2018. navode da nije postignut napredak u poboljšanju uvjeta za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.&lt;ref name=2016_Report&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2016/20161109_report_serbia.pdf|title=Serbia 2016 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=20. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420210916/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2016/20161109_report_serbia.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2018_Report&quot;&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-serbia-report.pdf|title=Serbia 2018 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=19. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419120619/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-serbia-report.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 2016, vladajuća stranka organizirala je izložbu članaka u štampi i objava na društvenim mrežama koji su kritički nastrojeni prema vladi, označenih kao &quot;laži&quot;, rekavši da žele dokumentirati pogrešne napade i dokazati da ne postoji službena cenzura.&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2016|title=Around the Bloc: Exhibit Showing Serbia's Intolerance for Censorship Backfires|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=418926|journal=Transitions Online |volume=8|issue=2|pages=22–23|access-date=18. 11. 2019|archive-date=20. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200620110946/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=418926|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://balkaninsight.com/2016/07/19/government-making-exhibition-of-the-work-of-journalists-07-18-2016/|title=Serbian Ruling Party Makes Exhibition of 'Media Lies'|work=Balkan Insight |date=19. 7. 2016|access-date=18. 11. 2019|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015103533/https://balkaninsight.com/2016/07/19/government-making-exhibition-of-the-work-of-journalists-07-18-2016/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.courrierdesbalkans.fr/serbie-mensonges-non-censures-l-expo-anti-vucic-de-vucic|title=Serbie : &quot;Mensonges non-censurés&quot;, l'expo anti-Vučić de Vučić|work=Le Courrier des Balkans|date=23. 7. 2016|language=fr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=19. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619102059/https://www.courrierdesbalkans.fr/serbie-mensonges-non-censures-l-expo-anti-vucic-de-vucic|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Freedom House]] je 2017. izvijestio da je Srbija zabilježila jedan od najvećih padova slobode štampe u jednoj godini među svim zemljama i teritorijama. Također, naglasili su da je Vučić nastojao istisnuti kritičke medije s tržišta i diskreditirati nekolicinu novinara koji imaju sredstava i snagu da nastave raditi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://freedomhouse.org/blog/cry-help-serbia-s-independent-media|title=A Cry for Help from Serbia's Independent Media|work=Freedom House|access-date=12. 12. 2018|archive-date=15. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215222955/https://freedomhouse.org/blog/cry-help-serbia-s-independent-media|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Neki komentatori su opisali da je Vučić izgradio kult ličnosti, uz značajnu ulogu masovnih medija.&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Irena|last=Ristić|title=Parliamentary Elections in Serbia 2014: Replay or Reset? |journal=Contemporary Southeastern Europe |year=2014|volume=1|issue=2|pages=80–87}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=P. Ramet|first1=Sabrina|last2=M. Hassenstab|first2=Christine|last3=Listhaug|first3=Ola|title=Building Democracy in the Yugoslav Successor States: Accomplishments, Setbacks, and Challenges since 1990|publisher=Cambridge University Press|year=2017|isbn=9781107180741|page=174}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DW_Military_Parade_2019&quot;&gt;{{cite web |title=My Europe: Serbia's military parade between the East and the West |website=[[Deutsche Welle]] |date=10. 5. 2019 |url=https://www.dw.com/en/my-europe-serbias-military-parade-between-the-east-and-the-west/a-48692961 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190510182813/https://www.dw.com/en/my-europe-serbias-military-parade-between-the-east-and-the-west/a-48692961 |archive-date=10. 5. 2019 |url-status=live |access-date=17. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://balkaninsight.com/2016/11/10/experts-said-serbian-pm-revoking-better-past-for-personal-gain-11-08-2016/1|title=Serbs Ponder Vucic's Claim to Tito's Legacy|publisher=Balkan Insight|date=10. 11. 2016|access-date=18. 11. 2019|archive-date=30. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030224942/https://balkaninsight.com/2016/11/10/experts-said-serbian-pm-revoking-better-past-for-personal-gain-11-08-2016/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=balkaneu&gt;{{cite web|url=https://balkaneu.com/vucics-personality-cult-strengthens/|title=Vucic's personality cult strengthens|publisher=Independent Balkan News Agency|date=25. 8. 2017|access-date=18. 11. 2019|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010064516/https://balkaneu.com/vucics-personality-cult-strengthens/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.danas.rs/politika/prpa-vucic-svih-ovih-godina-pokusava-da-izgradi-kult-licnosti/|title=Prpa: Vučić svih ovih godina pokušava da izgradi kult ličnosti|work=Danas|date=17. 2. 2019|language=sr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=17. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190217145024/https://www.danas.rs/politika/prpa-vucic-svih-ovih-godina-pokusava-da-izgradi-kult-licnosti/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RFE&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-vu%C4%8Di%C4%87-poltroni-mo%C4%87/29593420.html|title=Ko su Vučićevi 'najveći poltroni'?|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=11. 11. 2018|language=sr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=11. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111125401/https://www.slobodnaevropa.org/a/most-vu%C4%8Di%C4%87-poltroni-mo%C4%87/29593420.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EPP Helsinki Congress in Finland, 7-8 November 2018 (44864267495).jpg|thumb|Vučić s novinarima tokom Kongresa Evropske narodne stranke u Helsinkiju (2018)]]

Posmatrači su opisali da je tokom kampanje za predsjedničke izbore 2017, Vučić imao deset puta više vremena na nacionalnim emiterima nego svi ostali kandidati zajedno, a glavni mediji pod Vučićevom kontrolom demonizirali su većinu opozicionih predsjedničkih kandidata, ne dajući im priliku da odgovore.&lt;ref name=AP&gt;{{cite web|url=https://apnews.com/f637c57b3b9e4dbfad2a052a4df1ccbe|title=Major newspapers in Serbia hit stands with same front pages|date=30. 3. 2017|work=Financial Times|access-date=17. 12. 2018|archive-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806165003/https://apnews.com/f637c57b3b9e4dbfad2a052a4df1ccbe|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RWB&quot;&gt;{{cite web|title=Media Ownership Monitor Serbia|url=https://www.mom-rsf.org/en/countries/serbia/|access-date=18. 12. 2018|publisher=Reporters Without Borders |archive-date=1. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170801185211/https://www.mom-rsf.org/en/countries/serbia/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Organizacije koje su posmatrale izbore naglasile su da je prisustvo Vučića u novinama i elektronskim medijima tokom predsjedničke kampanje bilo nesrazmjerno, dodajući da su mediji izgubili svoju ključnu ulogu i da su postali sredstvo političke propagande.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=CRTA observation mission Final report Presidential elections 2017 |url=http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |publisher=CRTA |year=2017 |page=24 |access-date=17. 12. 2018 |archive-date=18. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618113339/http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |first1=Zoran |last1=Gavrilović |first2=Marina |last2=Mijatović |first3=Dražen |last3=Pavlica |title=Mediji, izbori i javnost 2017 |url=http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |publisher=Bureau for Social Research |year=2017 |access-date=17. 12. 2018 |archive-date=18. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618113339/http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Izvještaj OEBS-a objašnjava da je opšta nevoljkost medija da kritički izvještavaju o vlastima ili da ih osporavaju značajno smanjila količinu nepristrasnih informacija dostupnih biračima.&lt;ref name=&quot;OSCE&quot;&gt;{{cite web|title=Presidential election 2017, OSCE/ODIHR Election Assessment Mission Final Report|url=https://www.osce.org/odihr/elections/serbia/322166?download=true|url-status=live|access-date=18. 12. 2018|publisher=Organization for Security and Co-operation in Europe|archive-url=https://web.archive.org/web/20170615054835/http://www.osce.org:80/odihr/elections/serbia/322166?download=true |archive-date=15. 6. 2017 }}&lt;/ref&gt; Također su spomenuli da je vlada koristila javne resurse da podrži Vučića.&lt;ref name=OSCE /&gt; Amnesty International i Human Rights Watch prijavili su uznemiravanje i fizičke napade na novinare tokom ceremonije predsjedničke inauguracije, nakon što je Vučić pobijedio na izborima.&lt;ref name=Amnesty /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.hrw.org/sites/default/files/world_report_download/201801world_report_web.pdf|title=World Report 2018|publisher=Human Rights Watch|access-date=18. 12. 2018|page=470|archive-date=18. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181018023001/https://www.hrw.org/sites/default/files/world_report_download/201801world_report_web.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|U roku od pet godina od kada je predsjednik Aleksandar Vučić efektivno vladao zemljom, Srbija je postala mjesto gdje bavljenje novinarstvom nije ni sigurno ni podržano od strane države. Broj napada na medije je u porastu, uključujući prijetnje smrću, a zapaljiva retorika usmjerena protiv novinara sve češće dolazi od vladinih zvaničnika.|source=Reporteri bez granica&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rsf.org/en/serbia|title=Reporters Without Borders: Serbia|publisher=Reporters Without Borders|access-date=30. 11. 2019|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110062748/https://rsf.org/en/serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rsf.org/en/serbia|title=Media Freedom Vanishing in Some Balkan States, Report Warns|publisher=Balkan Insight|access-date=30. 11. 2019|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110062748/https://rsf.org/en/serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}

Međunarodni odbor za istraživanje i razmjenu (International Research &amp; Exchanges Board) je 2018. opisao situaciju u medijima u Srbiji kao najgoru u novijoj historiji, te da je Indeks održivosti medija opao zbog najpolarizovanijih medija u skoro 20 godina, porasta lažnih vijesti i uredničkog pritiska na medije.&lt;ref name=IREX&gt;{{cite web|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2018-serbia.pdf/|title=Serbia, Media Sustainability Index|publisher=International Research &amp; Exchanges Board|access-date=8. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708213326/https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2018-serbia.pdf|archive-date=8. 7. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također su istakli da pravosuđe brzo reaguje samo u slučajevima u kojima mediji navodno krše prava vlasti i vladajućih stranaka.&lt;ref name=&quot;World Politics Review&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.worldpoliticsreview.com/articles/27657/why-demands-for-a-free-press-are-front-and-center-in-serbia-s-protests|title=Why Demands for a Free Press Are Front and Center in Serbia's Protests|date=18. 3. 2019 |publisher=World Politics Review|access-date=26. 10. 2019|archive-date=28. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190928104007/https://www.worldpoliticsreview.com/articles/27657/why-demands-for-a-free-press-are-front-and-center-in-serbia-s-protests|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Povećana vladina kontrola nad medijima dolazi u trenutku kada se srpski novinari suočavaju sa većim političkim pritiskom i zastrašivanjem, a 2018. Nezavisno udruženje novinara Srbije zabilježilo je najveći broj napada na novinare u deceniji.&lt;ref name=&quot;World Politics Review&quot;/&gt; Prema srpskom portalu za istraživačko novinarstvo Mreža za izvještavanje o kriminalu i korupciji (Crime and Corruption Reporting Network), više od 700 lažnih vijesti objavljeno je na naslovnicama provladinih tabloida tokom 2018.&lt;ref&gt;{{cite web|title=700 false news stories in Serbian tabloids in 2018|date=24. 1. 2019 |url=https://www.stopfake.org/en/700-false-news-stories-in-serbian-tabloids-in-2018/|access-date=8. 2. 2019|publisher=StopFake |archive-date=25. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190125110313/https://www.stopfake.org/en/700-false-news-stories-in-serbian-tabloids-in-2018/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=KRIK&gt;{{cite web|url=https://www.raskrikavanje.rs/page.php?id=346|title=Više od 700 laži na naslovnim stranama tri tabloida u 2018. godini|publisher=Crime and Corruption Reporting Network|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124630/https://www.raskrikavanje.rs/page.php?id=346|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mnoge od njih su se odnosile na navodne napade na Vućića i pokušaje pučeva, kao i poruke podrške Vladimiru Putinu.&lt;ref name=KRIK /&gt; Najprodavanije novine u Srbiji su provladine tabloidne novine Informer, koje najčešće predstavljaju Vučića kao moćnu osobu pod stalnim napadima, a također imaju antievropski sadržaj i proratnu retoriku.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Drašković|first1=Brankica|last2=Prodanović|first2=Dragana|last3=Pavkov|first3=Ksenija|title=Antievropski diskurs i negativna slika Evropske unije u srpskim medijima|journal=CM: Communication and Media |year=2016|volume=11|pages=19–39|issue=38 |  doi=10.5937/comman11-11847|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Janjić|first1=Stefan|last2=Šovanec|first2=Stefani|title=Najava rata na naslovnim stranama srpskih tabloida|journal=CM: Communication and Media |year=2018|volume=13|pages=49–67|doi=10.5937/comman13-14543|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Vučić hospitaliziran zbog kardiovaskularnih problema u novembru 2019, njegovi saradnici i prorežimski mediji optužili su novinare da su pogoršali predsjednikovo zdravlje postavljanjem pitanja o navodnoj korupciji vladinih ministara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/serbias-president-released-from-hospital/2019/11/18/3ba47f22-09f7-11ea-8054-289aef6e38a3_story.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20191119034905/https://www.washingtonpost.com/national/health-science/serbias-president-released-from-hospital/2019/11/18/3ba47f22-09f7-11ea-8054-289aef6e38a3_story.html|url-status=dead|archive-date=19. 11. 2019|title=Serbia's president released from hospital|newspaper=The Washington Post|access-date=18. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=N1 TV under attack again; journalist say it's dangerous; new attack on Sovilj|url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a544899/Serbia-s-President-left-hospital-returns-to-work-but-his-mouthpieces-attack-N1.html|access-date=18. 11. 2019|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|archive-date=29. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191129234543/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a544899/Serbia-s-President-left-hospital-returns-to-work-but-his-mouthpieces-attack-N1.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vijeće Evrope upozorilo je da je istraživački medij bio meta kampanje blaćenja od strane države nakon što su uhvatili Vučićevog sina s članovima kriminalnih grupa, dok je Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji izvijestio da se Vučić &quot;obećava da će se boriti protiv laži&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.occrp.org/en/daily/12380-coe-warns-of-serbian-smear-campaign-against-krik-journalists|title=CoE Warns of Serbian Smear Campaign against KRIK Journalists|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project|access-date=12. 6. 2020|archive-date=27. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527174604/https://www.occrp.org/en/daily/12380-coe-warns-of-serbian-smear-campaign-against-krik-journalists|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.occrp.org/en/daily/12529-serbian-president-pledges-to-fight-the-lies-about-his-son|title=Serbian President Pledges to &quot;Fight the Lies&quot; About His Son|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project|access-date=12. 6. 2020|archive-date=12. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612172256/https://www.occrp.org/en/daily/12529-serbian-president-pledges-to-fight-the-lies-about-his-son|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom novembra 2021, sedam američkih kongresmena optužilo je Vučića za produbljivanje korupcije i vršenje pritiska na medije.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=6. 11. 2021|title=Kongresmeni u pismu Bajdenu za sankcije, Vučića optužuju za pritisak na medije|url=https://rs.n1info.com/vesti/vijesti-kongresmeni-za-sankcije-vucica-optuzuju-za-pritisak-na-medije/|access-date=6. 11. 2021|website=N1|language=sr-RS|archive-date=6. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211106170653/https://rs.n1info.com/vesti/vijesti-kongresmeni-za-sankcije-vucica-optuzuju-za-pritisak-na-medije/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Nadzor interneta ====
Otkako je Vučićeva stranka došla na vlast, Srbija je svjedočila porastu broja internet trolova i stranica na društvenim mrežama koje hvale vladu i napadaju njene kritičare, slobodne medije i opoziciju općenito.&lt;ref name=&quot;Breitbart&quot;&gt;{{cite web|title=FB Page Attacking Serbian Media 'Linked' to Breitbart|url=https://balkaninsight.com/2019/03/29/fb-page-attacking-serbian-media-linked-to-breitbart/|access-date=1. 4. 2019|publisher=Balkan Insight|archive-date=1. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401112109/https://balkaninsight.com/2019/03/29/fb-page-attacking-serbian-media-linked-to-breitbart/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To uključuje nekolicinu predanih zaposlenika koji vode lažne račune, ali i Facebook stranicu povezanu sa srpskom franšizom krajnje desničarske web stranice Breitbart News.&lt;ref name=Breitbart /&gt;&lt;ref name=&quot;trolls&quot;&gt;{{cite web|last1=Bradshaw|first1=Samantha|last2=Howard|first2=Philip|date=juli 2018|title=Troops, Trolls and Troublemakers: A Global Inventory of Organized Social Media Manipulation|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:cef7e8d9-27bf-4ea5-9fd6-855209b3e1f6/download_file?file_format=pdf&amp;safe_filename=Troops-Trolls-and-Troublemakers.pdf&amp;type_of_work=Report|journal=|publisher=Oxford Internet Institute |volume=2017|issue=12|pages=1–37|access-date=1. 4. 2019|archive-date=19. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619131129/https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:cef7e8d9-27bf-4ea5-9fd6-855209b3e1f6/download_file?file_format=pdf&amp;safe_filename=Troops-Trolls-and-Troublemakers.pdf&amp;type_of_work=Report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 26. marta 2020, Twitter je objavio da su zatvorili mrežu od 8.500 spam računa koji su zajedno radili na pisanju 43 miliona tvitova u kojima hvale predsjednika Vučića i njegovu stranku, jačajući sadržaj povezan s Vučićem kako bi povećali njenu vidljivost i popularnost, te napadajući njegove političke protivnike.&lt;ref name=Stanford&gt;{{cite web|last=Bush|first=Daniel|title=&quot;Fighting Like a Lion for Serbia&quot;: An Analysis of Government-Linked Influence Operations in Serbia|date=2. 4. 2020|publisher=Stanford University|url=https://fsi-live.s3.us-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/serbia_march_twitter.pdf|access-date=8. 5. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407101645/https://fsi-live.s3.us-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/serbia_march_twitter.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Kritike i kontroverze ==
=== Javni profil ===
[[File:EPP Congress Madrid - 22 October (22356250346).jpg|thumb|right|Vučić na kongresu EPP-a u [[Madrid]]u (2015)]]

Neki komentatori su upoređivali Vučića s drugim moćnicima u evropskoj politici i optuživali ga da je autokrata.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=FP: How Aleksandar Vučić Became Europe's Favorite Autocrat|url=https://europeanwesternbalkans.com/2018/03/10/fp-aleksandar-vucic-became-europes-favorite-autocrat/|website=European Western Balkans|date=10. 3. 2018|access-date=28. 10. 2022|archive-date=7. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220807220000/https://europeanwesternbalkans.com/2018/03/10/fp-aleksandar-vucic-became-europes-favorite-autocrat/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|first=Srđan Mladenov|last=Jovanović|title=&quot;One out of Five Million&quot;: Serbia's 2018–19 Protests against Dictatorship, the Media, and the Government's Response|date=16. 5. 2019|journal=Open Political Science |volume=2 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1515/openps-2019-0001 |s2cid=181432571 |issn=2543-8042|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Velika Srbija ===
Do 2008, Vučić je javno podržavao ideologiju Velike Srbije, za koju je svjedočio da je zamišljena kao da se proteže do zapadne granice duž linije Virovitica-Karlovac-Karlobag.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-memorial-angry-protest-mars-burial-of-massacred-muslims-10383051.html|title=Srebrenica memorial: Angry protest mars burial of massacred Muslims|date=11. 7. 2015|work=The Independent|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216141418/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-memorial-angry-protest-mars-burial-of-massacred-muslims-10383051.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-election-idUSBREA2C1A420140313|title=Milosevic-era minister shakes off dark past on path to power in Serbia|date=13. 3. 2014|work=Reuters|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216135523/http://www.reuters.com/article/us-serbia-election-idUSBREA2C1A420140313|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1995, tokom Hrvatskog rata za nezavisnost, Vučić je u Glini (koju su u to vrijeme kontrolisali pobunjenici) rekao da 'Srpska Krajina' i Glina nikada neće biti Hrvatske, Banovina nikada neće biti vraćena Hrvatskoj i da bi, da je Srpska radikalna stranka pobijedila na izborima, Srbi živjeli u Velikoj Srbiji.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/322118/Sto-je-Aleksandar-Vucic-govorio-u-okupiranoj-Glini-1995.html|title=Što je Vučić govorio u okupiranoj Glini 1995.|date=19. 3. 2014|publisher=tportal.hr|access-date=15. 2. 2017|archive-date=29. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229071724/http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/322118/Sto-je-Aleksandar-Vucic-govorio-u-okupiranoj-Glini-1995.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;&gt;{{cite web|title=Video: Pogledajte još jedan Vučićev govor: &quot;Karlovac, Virovitica i Ogulin su srpske zemlje&quot;|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/video-pogledajte-jos-jedan-vucicev-govor-karlovac-virovitica-i-ogulin-su-srpske-zemlje/1023789.aspx|website=Index.hr|access-date=5. 2. 2018|archive-date=5. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180205000817/http://www.index.hr/vijesti/clanak/video-pogledajte-jos-jedan-vucicev-govor-karlovac-virovitica-i-ogulin-su-srpske-zemlje/1023789.aspx|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U drugom govoru s početka 2000-ih, Vučić je Karlobag, Ogulin, Karlovac i Viroviticu nazvao &quot;srpskim gradovima&quot;, izjavio da se &quot;oni [kritičari SRS-a] raduju što su ustaše (misleći na Hrvate) okupirale srpsku zemlju i žele uvjeriti nas, srpske radikale, da to nije srpsko, da govorimo gluposti. (...) Želimo ono što je naše, srpsko.&quot;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;/&gt; Nakon odvajanja od Srpske radikalne stranke i stvaranja Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da više ne podržava ideologiju Velike Srbije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=12&amp;dd=10&amp;nav_id=333520|title=Vučić: Velika Srbija nerealna|date=10. 12. 2008|publisher=tportal.hr|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216140738/http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=12&amp;dd=10&amp;nav_id=333520|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. septembra 2020, crnogorski predsjednik [[Milo Đukanović]] optužio je Vučića i medije sa sjedištem u Beogradu za miješanje u unutrašnju politiku Crne Gore, kao i za navodni pokušaj oživljavanja &quot;politike Velike Srbije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a635491/Montenegro-s-President-concedes-defeat-adds-nationalism-from1990s-is-still-vibrant.html |title=Montenegro's President concedes defeat; says Belgrade rivaives Serb nationalism |date=1. 9. 2020 |publisher=[[N1 (TV channel)|N1]] |archive-date=8. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200908164429/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a635491/Montenegro-s-President-concedes-defeat-adds-nationalism-from1990s-is-still-vibrant.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnos prema Bosni i Hercegovini ===
Vučić je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] snimljen kako obilazi srpske položaje iznad Sarajeva [[Opsada Sarajeva|tokom opsade]], gdje drži predmet nalik na pušku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/opinions/2023/1/18/vucic-iznad-sarajeva-ko-civile-kosi-a-ko-kisobran-nosi|title=Vučić iznad Sarajeva: Ko civile kosi, a ko kišobran nosi|last=Marković|first=Tomislav|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Pojavio se i snimak gdje izjavljuje kako treba ubiti 100 [[Muslimani (narod)|Muslimana]] za jednog [[Srbi]]na, tokom govora 20. jula 1995. u skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dvadeset-dve-godine-od-vuciceve-poruke-sa-skupstinske-govornice-ubijte-jednog-srbina-mi-cemo-stotinu-muslimana-video/|title=Dvadeset sedam godina od Vučićeve poruke sa skupštinske govornice &quot;Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana&quot; (VIDEO) - Društvo - Dnevni list Danas|date=20. 7. 2022|language=sr-RS|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/ALMemberDetails.asp?MemberID=5741 Profil Aleksandra Vučića]

{{Predsjednici Republike Srbije}}
{{Premijeri Republike Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vučić, Aleksandar}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srpska radikalna stranka]]
[[Kategorija:Srpska napredna stranka]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]</text>
      <sha1>avuncphcjrvylzbnk0y35nx2sh1nq3v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933670</id>
      <parentid>3933669</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77094" sha1="396kkoqevkd2fy0eczlre8jruei6gr0" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Aleksandar  Vučić
| slika              = President Vučić of the Republic of Serbia on September 16, 2025 (cropped).jpg
| redoslijed         = [[Predsjednik Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 31. maj 2017 – 28. septembar 2026.
| prethodnik         = [[Tomislav Nikolić]]
| nasljednik         = [[Ana Brnabić]] (v. d.)
| redoslijed2        = [[Premijer Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 27. april 2014 – 31. maj 2017.
| prethodnik2        = [[Ivica Dačić]]
| nasljednik2        = Ana Brnabić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1970|03|05}}
| mjesto_rođenja     = [[Beograd]], SFRJ
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = [[Srpska napredna stranka]]
| supruga            = Ksenija Janković &lt;small&gt;(1997–2011)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Tamara Đukanović &lt;small&gt;(2013–trenutno)&lt;/small&gt;
| djeca              = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| potpis             = Signature Aleksandar Vučić.svg 
}}
'''Aleksandar Vučić''' (rođen 5. marta 1970) [[srbija]]nski je političar koji je bio [[predsjednik Srbije]] od 2017. do 2026.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Politika/460978/Srbija-dobila-novu-Vladu Blic: Srbija dobila novu Vladu]&lt;/ref&gt; Prethodno je bio [[premijer Srbije]] od 2014. do 2017. Po struci je pravnik. Bivši je ministar odbrane Srbije, a jedno vrijeme je bio i ministar informisanja u doba vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sns.org.rs/sr/2010-06-05-00-10-55/aleksandar-vucic-biografija.html |title=Biografija na sajtu SNS |access-date=27. 4. 2014 |archive-date=18. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130218131453/http://www.sns.org.rs/sr/2010-06-05-00-10-55/aleksandar-vucic-biografija.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 5. marta 1970. u [[Beograd]]u, kao stariji sin Angeline (djevojačko Milovanov) i Anđelka Vučića.&lt;ref&gt;[http://www.poreklo.rs/2012/04/08/poreklo-aleksandra-vu%C4%8Di%C4%87a/ Porijeklo Aleksandra Vučića], 12. 04. 2012&lt;/ref&gt; Završio je [[Pravni fakultet u Beogradu]], a usavršavao je engleski jezik u [[Engleska|Engleskoj]], u [[Brighton]]u.&lt;ref name=&quot;ртс&quot;&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/1143858/Biografije+budu%C4%87ih+ministara.html Biografije budućih ministara] RTS, 27. 10. 2013.&lt;/ref&gt; Kao jedan od najboljih studenata generacije bio je i stipendista &quot;Fondacije za razvoj naučnog podmlatka&quot;. Godine 1993. Vučić pristupa [[Srpska radikalna stranka|Srpskoj radikalnoj stranci]], te je izabran za zastupnika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]]. Dvije godine kasnije, sa 24 godine, postaje i njen generalni sekretar. Četrnaest godina je bio generalni sekretar [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]].

Od 2008. prelazi u [[Srpska napredna stranka|Srpsku naprednu stranku]]. Na vanrednoj izbornoj skupštini, održanoj 29. septembra 2012, Aleksandar Vučić je izabran jednoglasno za predsjednika stranke.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Politika/Vucic-predsednik-SNS-Tabakoviceva-njegov-zamenik.sr.html Aleksandar Vučić jednoglasno izabran za predsednika SNS] Politika, 22. 10. 2013.&lt;/ref&gt; Funkciju [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] obavljao je od 27. aprila 2014. Nakon pobjede na izborima 2017. postaje [[predsjednik Srbije]].

Trenirao je košarku i igrao [[nogomet]]. Poznat je kao navijač beogradske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].&lt;ref name=&quot;vesti&quot;&gt;[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71437/Vucic-Kuci-sam-dolazio-u-krvavoj-majici Vučić: Kući sam dolazio u krvavoj majici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170802092649/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71437/Vucic-Kuci-sam-dolazio-u-krvavoj-majici |date=2. 8. 2017 }} Vesti online, 27. 10. 2013&lt;/ref&gt; Oženjen je i ima troje djece.

== Politike ==
=== Ekonomija ===
[[File:Vučević, Scholz, Vučić &amp; Šefčovič.jpg|thumb|right|Aleksandar Vučić sa njemačkim kancelarom [[Olaf Scholz|Olafom Scholzom]], [[Beograd]], 19. jula 2024.]]

Nakon izbora za premijera 2014, Vučić je promovisao ekonomske politike zasnovane na štednji, čiji je cilj bio smanjenje budžetskog deficita Srbije. Vučićeva politika fiskalne konsolidacije prvenstveno je bila usmjerena na smanjenje u javnom sektoru. Jedna od mjera bila je smanjenje penzija i plata u javnom sektoru, kao i zabrana daljnjeg zapošljavanja u javnom sektoru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=PM: Salaries, pensions, subsidies to be cut|url=http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2014&amp;mm=09&amp;dd=19&amp;nav_id=91665|access-date=11. 9. 2016|website=[[B92]]| date=19. 9. 2014 |archive-date=26. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226083001/http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2014&amp;mm=09&amp;dd=19&amp;nav_id=91665|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 23. februara 2015, Vučićeva vlada je zaključila trogodišnji stand-by aranžman s [[Međunarodni monetarni fond|MMF-om]] vrijedan 1,2 milijarde eura kao mjeru predostrožnosti za osiguranje dugoročne fiskalne stabilnosti zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/np/sec/pr/2015/pr1567.htm|title=Press Release: IMF Executive Board Approves €1.2 billion Stand-By Arrangement for Serbia|access-date=11. 9. 2016|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226171807/https://www.imf.org/external/np/sec/pr/2015/pr1567.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; MMF je pohvalio reforme, kao i EU&lt;ref name=&quot;B92.net&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2017&amp;mm=05&amp;dd=24&amp;nav_id=101359|title=EU &quot;praises Serbia's economic growth, outlines challenges&quot;|work=B92.net|access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234512/http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2017&amp;mm=05&amp;dd=24&amp;nav_id=101359|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/en/News/Articles/2017/07/05/mcs652017-serbia-concluding-statement-of-the-mission-for-the-2017-article-iv-consultation|title=Serbia: Concluding Statement of the Mission for the 2017 Article IV Consultation and the Seventh Review under the Stand-By Arrangement (SBA)|website=imf.org|access-date=27. 7. 2017|archive-date=6. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170706074211/http://www.imf.org/en/News/Articles/2017/07/05/mcs652017-serbia-concluding-statement-of-the-mission-for-the-2017-article-iv-consultation|url-status=live}}&lt;/ref&gt; nazivajući ih jednim od najuspješnijih programa koje je MMF ikada imao. [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Srbije je premašio nivoe iz 2008. prije krize, kao i plate.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2016&amp;mm=06&amp;dd=08&amp;nav_id=98258|title=Average monthly salary in Serbia 'first time' over EUR 400 - - on B92.net|work=B92.net|access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234111/http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2016&amp;mm=06&amp;dd=08&amp;nav_id=98258|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ekonomski izgledi su dobri, s rastom BDP-a iznad 3%, a odnosom duga prema BDP-u ispod 68%.&lt;ref name=&quot;B92.net&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://seenews.com/news/serbias-central-govt-debt-narrows-to-671gdp-at-end-may-table-574150|title=Serbia's central govt debt narrows to 67.1%/GDP at end-May – table – SeeNews – Business intelligence for Southeast Europe|website=seenews.com|date=30. 6. 2017 |access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234117/https://seenews.com/news/serbias-central-govt-debt-narrows-to-671gdp-at-end-may-table-574150|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Korupcija i organizovani kriminal ===
Vučić se obavezao da će se boriti protiv [[Korupcija|korupcije]] i [[Organizirani kriminal|organizovanog kriminala]] u Srbiji.&lt;ref name=&quot;Vasovic&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-poll-idUSBRE92S0BI20130329|title=Ruling Serb Progressive Party stays popular: opinion poll|last=Vasovic|first=Aleksandar|date=29. 3. 2013|work=Reuters|access-date=18. 9. 2013|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121211528/http://www.reuters.com/article/us-serbia-poll-idUSBRE92S0BI20130329|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također se zakleo da će istražiti kontroverzne privatizacije i veze između tajkuna i bivših članova vlade.&lt;ref name=&quot;Bljesak_Vucic_2013&quot;&gt;{{cite web |last=S. |first=S. |title=Vučić najavio pokretanje postupaka protiv tajkuna |website=bljesak.info |date=14. 11. 2013 |url=https://bljesak.info/vijesti/flash/vucic-najavio-pokretanje-postupaka-protiv-tajkuna/69005 |access-date=17. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekusic&quot;&gt;{{cite news|last=Pekusic|first=Biljana|date=20. 5. 2013|title=Vucic urges Kosovo Serbs to accept 'the future'|work=Southeast European Times |url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2013/02/01/feature-01|access-date=18. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924075007/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2013/02/01/feature-01|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, podaci [[Transparency International]]a pokazali su da je značajan porast percipirane korupcije zabilježen upravo od 2012, kada je Vučić došao na vlast.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot;&gt;{{cite journal|last1=Jovanović|first1=Srđan Mladenov|year=2019|title=Poor governance, good corruption: an overview of Serbia's government's affair-ridden governance (2012–2018)|journal=Przegląd Europejski |volume=2018|issue=4|pages=161–178|doi=10.5604/01.3001.0013.3501|s2cid=202333696|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanju [[Centar za istraživačko novinarstvo|Centra za istraživačko novinarstvo]], borba protiv korupcije u praksi se svodi na medijske objave i hapšenja pred kamerama. &quot;Nakon njih slijedi veliki broj krivičnih prijava, znatno manje optužnica, a još manje osuđujućih presuda&quot;.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jahić|first1=Dino|last2=Jeremić|first2=Ivana|url=https://www.cins.rs/koliko-je-zaista-uspesna-borba-protiv-korupcije-i-kriminala/|title=Koliko je zaista uspešna borba protiv korupcije i kriminala|date=15. 2. 2017|publisher=Centar za istraživačko novinarstvo Srbije|language=sr|access-date=20. 10. 2019|archive-date=20. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191020211242/https://www.cins.rs/koliko-je-zaista-uspesna-borba-protiv-korupcije-i-kriminala/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U maju 2023, [[The New York Times|New York Times]] je objavio članak novinara [[Robert F. Worth|Roberta F. Wortha]] u kojem su opisane navodne veze između Vučića i organizovanog kriminala u Srbiji, posebno njegovog vođe [[Veljko Belivuk|Veljka Belivuka]]. U njemu su detaljno opisani zločini koje je počinila kriminalna banda Belivuk i sudski transkripti u kojima je Belivuk izjavio da se sastao s Vučićem, radio direktno pod njim i pružao usluge poput zastrašivanja političkih rivala.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Robert F.|last=Worth|title=The President, the Soccer Hooligans and an Underworld 'House of Horrors'|url=https://www.nytimes.com/2023/05/03/magazine/aleksandar-vucic-veljko-belivuk-serbia.html|work=The New York Times|date=3. 5. 2023|archive-date=4. 6. 2023|access-date=6. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604135105/https://www.nytimes.com/2023/05/03/magazine/aleksandar-vucic-veljko-belivuk-serbia.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Njujork Tajms nikad oštrije o predsedniku Srbije: Vučić kriminalne bande koristi za širenje straha, slučaj Belivuk otvorio prozor u sumornu budućnost |url=https://nova.rs/vesti/politika/njujork-tajms-nikad-ostrije-o-predsedniku-srbije-vucic-kriminalne-bande-koristi-za-sirenje-straha-slucaj-belivuk-otvorio-prozor-u-sumornu-buducnost/ |website=Nova.rs |date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Vučić je optužbe nazvao &quot;lažima&quot;, rekavši da je članak mjesecima prije naručila [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] kako bi mu poslala poruku i da je napisan u Beogradu, optužbe koje je Worth odbacio.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Vučić tvrdi da je CIA naručila tekst u NYT: Stigao mu je odgovor |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/vucic-tvrdi-da-je-cia-narucila-tekst-u-nyt-stigao-mu-je-odgovor-859656 |work=Oslobođenje |date=12. 5. 2023 |archive-date=24. 5. 2023 |access-date=7. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230524022806/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/vucic-tvrdi-da-je-cia-narucila-tekst-u-nyt-stigao-mu-je-odgovor-859656 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== EU i imigracijska politika ===
Tokom [[Evropska izbjeglička kriza|evropske migrantske krize]] 2015-2016, Vučić se snažno uskladio s politikom njemačke kancelarke [[Angela Merkel|Angele Merkel]] i javno je pohvalio njemačku migracijsku politiku.Vučić je također izjavio da će Srbija sarađivati ​​s EU u rješavanju migrantskog toka koji ide s Bliskog istoka u zemlje članice EU preko balkanske rute i da će Srbija biti spremna primiti određeni dio migranata. &quot;Srbija će primiti određeni broj migranata. To nas čini većim evropljanima od nekih zemalja članica. Ne gradimo ograde&quot;, napisao je Vučić na [[Twitter]]u, kritikujući migrantsku politiku nekih zemalja članica EU.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/serbia-to-receive-certain-number-of-migrants-pm-says-09-01-2015|title=Serbia Will Take in Some Migrants, Vucic Says :: Balkan Insight|date=2. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016|archive-date=5. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905035232/http://www.balkaninsight.com/en/article/serbia-to-receive-certain-number-of-migrants-pm-says-09-01-2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Politika prema Kosovu ===
Do formiranja nove koalicione vlade 2012, tokom vremena kada je obavljao funkciju generalnog sekretara Srpske radikalne stranke, tada najveće opozicione stranke, kao i tokom svoje pozicije potpredsjednika tada novoosnovane Srpske napredne stranke 2008, Vučić je bio vrlo kritičan prema administracijama [[Vojislav Koštunica|Koštunice]] i Cvetkovića i ponudio je &quot;poništavanje&quot; sporazuma koje su postigli [[Borko Stefanović]] i drugi zvaničnici tokom pregovaračkog procesa. Nakon formiranja vlade, Vučić je izjavio da njegova vlada &quot;ne može se pretvarati da je [bivša administracija] bila neka druga država koja je sklopila dogovore&quot;.

Vučić je bio jedna od ključnih političkih figura u pregovaračkom procesu o kandidaturi Srbije za pristupanje EU, putujući u Brisel na razgovore sa visokom komesarkom EU za vanjske poslove, baronesom Ashton, kao i u [[Kosovska Mitrovica|Sjevernu Mitrovicu]] kako bi razgovarao o detaljima političkog rješenja između Vlade Srbije i administracije Kosova.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Kim|last=Sengupta|title=Aleksandar Vucic: The man who's bringing Belgrade in from the cold|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/aleksandar-vucic-the-man-whos-bringing-belgrade-in-from-the-cold-8745600.html|work=The Independent|date=4. 8. 2013|access-date=18. 9. 2013 |archive-date=21. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921100159/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/aleksandar-vucic-the-man-whos-bringing-belgrade-in-from-the-cold-8745600.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22506485|title=Aleksandar Vucic: Kosovo Serbs 'should accept deal'|date=13. 5. 2013|work=BBC News|access-date=18. 9. 2013|archive-date=10. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130610020949/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22506485|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tokom svoje posjete sjevernom Kosovu, kako bi pridobio podršku za sporazum postignut uz posredovanje Brisela, pozvao je kosovske Srbe da &quot;ostave prošlost i razmišljaju o budućnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Pekusic&quot;/&gt;

[[File:President Trump Participates in a Signing Ceremony (50305615147).jpg|thumb|Vučić (lijevo), [[Donald Trump]], predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (u sredini), i [[Avdullah Hoti]], premijer Kosova (desno), potpisuju ekonomski sporazum između Kosova i Srbije iz 2020. u Bijeloj kući.]]

Godine 2017, Vučić je kritikovao EU zbog &quot;licemjerja i dvostrukih standarda zbog njenog vrlo različitog stava prema separatističkim krizama na Kosovu i u [[Katalonija|Kataloniji]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Russia and Serbia deride EU reaction to Catalan vote|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/russia-and-serbia-deride-eu-reaction-to-catalan-vote-1.3242731|url-status=dead|date=3. 10. 2017|newspaper=The Irish Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20201029025959/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/russia-and-serbia-deride-eu-reaction-to-catalan-vote-1.3242731|archive-date=29. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; U septembru 2018, u govoru pred kosovskim Srbima, izjavio je: &quot;[[Slobodan Milošević]] je bio veliki srpski vođa, imao je najbolje namjere, ali naši rezultati su bili daleko gori.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=9. 9. 2018|title=Vučić u Mitrovici: Milošević je bio veliki srpski lider|language=bs|publisher=Al Jazeera|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vucic-u-mitrovici-milosevic-je-bio-veliki-srpski-lider|access-date=10. 9. 2018|archive-date=10. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180910131805/http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vucic-u-mitrovici-milosevic-je-bio-veliki-srpski-lider|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Novinari izvještavaju da se Vučić zalaže za podjelu Kosova, u onome što on naziva &quot;etničkim razgraničenjem s [[Albanci]]ma&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://europeanwesternbalkans.com/2019/04/24/scenario-partition-solution-serbia-kosovo-normalization/|title=Scenario: Partition as a solution for Serbia-Kosovo normalization|date=24. 4. 2019|work=europeanwesternbalkans.com|access-date=26. 10. 2019|archive-date=5. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305150000/https://europeanwesternbalkans.com/2019/04/24/scenario-partition-solution-serbia-kosovo-normalization/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://kossev.info/vucic-you-don-t-want-a-demarcation-with-the-albanians-fine-get-ready-for-vranje/|title=Vucic: You don't want a demarcation with the Albanians? Fine, get ready for Vranje|date=25. 7. 2018|work=KoSSev|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026095241/https://kossev.info/vucic-you-don-t-want-a-demarcation-with-the-albanians-fine-get-ready-for-vranje/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/09/19/world/europe/kosovo-partition-aleksandar-vucic.html|title=Talk of Ethnic Partition of Kosovo Revives Old Balkan Ghosts|last=Santora|first=Marc|date=19. 9. 2018|work=The New York Times|access-date=26. 10. 2019|archive-date=7. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007090538/https://www.nytimes.com/2018/09/19/world/europe/kosovo-partition-aleksandar-vucic.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Hopkins|first=Valerie|date=14. 8. 2018|title=Belgrade and Pristina see partition as answer to Kosovo impasse|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/18ef9cd2-9c9d-11e8-9702-5946bae86e6d|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026095241/https://www.ft.com/content/18ef9cd2-9c9d-11e8-9702-5946bae86e6d|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja 2019, tokom posebne sjednice srbijanskog parlamenta o Kosovu, Vučić je rekao: &quot;Moramo priznati da smo poraženi... Izgubili smo teritoriju.&quot;,&lt;ref name=&quot;SekuVaso&quot;/&gt; a istovremeno je kritikovao &quot;neprincipijelan stav velikih sila&quot; i &quot;to što niko ne reaguje na najave o formiranju [[Velika Albanija|Velike Albanije]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/141164/unprincipled-attitude-of-great-powers-makes-serbias-struggle-for-kosovo-metohija-more-difficult.php|title=Unprincipled attitude of great powers makes Serbia's struggle for Kosovo-Metohija more difficult|date=27. 5. 2019|work=National Assembly|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026102959/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/141164/unprincipled-attitude-of-great-powers-makes-serbias-struggle-for-kosovo-metohija-more-difficult.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izjavio je da Srbija više ne kontroliše Kosovo i da je potreban kompromis o tom pitanju putem budućeg referenduma u zemlji.&lt;ref name=&quot;SekuVaso&quot;&gt;{{cite news|last1=Sekularac|first1=Ivana|last2=Vasovic|first2=Aleksandar|title=Accept reality, Serbia does not control Kosovo: Vucic|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-kosovo/accept-reality-serbia-does-not-control-kosovo-vucic-idUSKCN1SX1U2|work=Reuters|date=28. 5. 2019|access-date=2. 6. 2019|archive-date=29. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190529075445/https://www.reuters.com/article/us-serbia-kosovo/accept-reality-serbia-does-not-control-kosovo-vucic-idUSKCN1SX1U2|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vučić ima bliske veze sa Srpskom listom i pozvao je Srbe sa Kosova da glasaju za njih na izborima.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&amp;mm=10&amp;dd=04&amp;nav_id=107340|title=Vucic: This is a question of mere existence|date=4. 10. 2019|work=B92|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026122650/https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&amp;mm=10&amp;dd=04&amp;nav_id=107340|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Vasović|first1=Milenko|date=4. 10. 2019|title=Serbia's President Was Real Loser in Kosovo Election|url=https://balkaninsight.com/2019/10/16/serbias-president-was-real-loser-in-kosovo-election/|access-date=16. 10. 2019|work=Balkan Insight|archive-date=23. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191023031436/https://balkaninsight.com/2019/10/16/serbias-president-was-real-loser-in-kosovo-election/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 20. januara 2020, Srbija i Kosovo su se složili da obnove letove između svojih glavnih gradova prvi put u više od dvije decenije.&lt;ref name=flight1&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/01/20/world/europe/serbia-kosovo-flights-resume.html|title=Serbia-Kosovo Flights to Resume Under U.S.-Brokered Deal|date=20. 1. 2020|work=The New York Times|access-date=25. 1. 2020|archive-date=22. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201022170108/https://www.nytimes.com/2020/01/20/world/europe/serbia-kosovo-flights-resume.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=flight2&gt;{{cite news|url=https://www.euronews.com/2020/01/21/kosovo-serbia-flights-to-restart-after-two-decades-thecube|title=Kosovo-Serbia flights to restart after two decades|date=25. 1. 2020|publisher=Euronews|access-date=25. 1. 2020|archive-date=2. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201102113150/https://www.euronews.com/2020/01/21/kosovo-serbia-flights-to-restart-after-two-decades-thecube|url-status=live}}&lt;/ref&gt;] Sporazum je postignut nakon višemjesečnih diplomatskih razgovora [[Richard Grenell|Richarda Grenella]], ambasadora Sjedinjenih Država u Njemačkoj, kojeg je predsjednik [[Donald Trump]] godinu dana ranije imenovao za specijalnog izaslanika za odnose Srbije i Kosova.&lt;ref name=flight1 /&gt; Vučić je pozdravio sporazum o letovima i tvitao zahvalnost američkim diplomatama.&lt;ref name=flight3&gt;{{cite news|url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a562402/US-Serbian-presidents-welcome-Belgrade-Pristina-flights-agreement.html|title=US, Serbian presidents welcome Belgrade-Pristina flights agreement|date=25. 1. 2020|publisher=N1|access-date=25. 1. 2020|archive-date=5. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305170326/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a562402/US-Serbian-presidents-welcome-Belgrade-Pristina-flights-agreement.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. septembra 2020, Srbija i Kosovo potpisali su sporazum u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pored ekonomskog sporazuma, Srbija je pristala da preseli svoju izraelsku ambasadu u [[Jerusalem]] iz [[Tel Aviv]]a počevši od juna 2021, a Izrael i Kosovo su se složili da se međusobno priznaju.&lt;ref&gt;{{cite web|author=DEB RIECHMANN|date=4. 9. 2020|title=Serbia, Kosovo normalize economic ties, gesture to Israel|url=https://apnews.com/3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|access-date=5. 9. 2020|website=AP News|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218050154/https://apnews.com/3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni Balkan ===
[[File:Aleksandar Vučić, Zoran Zaev &amp; Edi Rama Open Balkan 29 07 2021.jpg|thumb|Samit za [[Otvoreni Balkan]]]]

Dana 10. oktobra 2019, zajedno s [[Edi Rama|Edijem Ramom]], premijerom Albanije, i [[Zoran Zaev|Zoranom Zaevom]], premijerom [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], Vučić je potpisao takozvani Mini Schengen (sada poznat kao [[Otvoreni Balkan]]) sporazum o regionalnoj ekonomskoj saradnji, uključujući slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i radne snage između njihove tri zemlje, dok čekaju napredak u proširenju EU.&lt;ref&gt;{{cite web|date=10. 10. 2020|url=https://balkaninsight.com/2019/10/10/albania-north-macedonia-serbia-sign-mini-schengen-declaration/|title=Albania, North Macedonia, Serbia Sign 'Mini-Schengen' Declaration|access-date=7. 9. 2020|website=Balkan Insight|archive-date=14. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191014082540/https://balkaninsight.com/2019/10/10/albania-north-macedonia-serbia-sign-mini-schengen-declaration/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mjesec dana kasnije, lideri su predstavili niz prijedloga za postizanje &quot;četiri slobode&quot; i prve korake ka njima, uključujući mogućnost otvorenog graničnog područja.&lt;ref&gt;{{cite web|date=11. 11. 2019|url=https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|title=Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone|access-date=7. 9. 2020|website=Euronews|archive-date=12. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191112005900/https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru, trojica lidera su se sastala i s [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]], [[Predsjednik Crne Gore|predsjednikom Crne Gore]], otvarajući mogućnost da se zemlja pridruži zoni.&lt;ref&gt;{{cite web|date=21. 11. 2019|url=https://europeanwesternbalkans.com/2019/12/21/mini-schengen-initiative-remains-open-to-the-region-next-meeting-in-belgrade|title=&quot;Mini-Schengen&quot; initiative remains open to the region, next meeting in Belgrade|access-date=7. 9. 2020|website=European Western Balkans|archive-date=19. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819002822/https://europeanwesternbalkans.com/2019/12/21/mini-schengen-initiative-remains-open-to-the-region-next-meeting-in-belgrade/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon ekonomskog sporazuma između Kosova i Srbije iz 2020, dvije strane su se obavezale da će se pridružiti Mini Schengen zoni.&lt;ref&gt;{{cite web|date=4. 9. 2020|url=https://europeanwesternbalkans.com/2020/09/04/documents-signed-at-the-white-house-cover-wider-scope-than-expected/|title=Documents signed at the White House cover wider scope than expected|access-date=7. 9. 2020|website=European Western Balkans|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414195814/https://europeanwesternbalkans.com/2020/09/04/documents-signed-at-the-white-house-cover-wider-scope-than-expected/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Hrvatskom ===
Godine 2007. Vučić je izjavio da je [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] ogranak [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Šešeljevac vodi Skupštinu, a Vuk Drašković Vijeće Europe|url=http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2007,5,8,sr_parlament,73422.jl|access-date=11. 9. 2016|website=Jutarnji list|archive-date=9. 8. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070809012245/http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2007,5,8,sr_parlament,73422.jl|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2008, s osnivanjem Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da je cilj [[Velika Srbija|Velike Srbije]] koja bi zauzela hrvatsku teritoriju do predložene linije Virovitica-Karlovac-Karlobag &quot;nerealan i glup&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/politika.php?id=63178|archive-url=https://web.archive.org/web/20081204011331/http://www.blic.rs/politika.php?id=63178|url-status=dead|title=Vučić sad nije za veliku Srbiju|archive-date=4. 12. 2008}}&lt;/ref&gt; Jutarnji list je u reportaži tvrdio da nijedan član njegove porodice nije ubijen tokom Drugog svjetskog rata, na šta je on odgovorio da su to &quot;brutalne laži i napadi na njegovu porodicu&quot;.&lt;ref name=&quot;Milekic_BalkanInsight_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Milekic |first=Sven |title=Vučić: Jutarnji vređa mrtve članove moje porodice |website=balkaninsight.com |publisher=Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) |date=13. 10. 2015 |url=https://balkaninsight.com/sr/2015/10/13/vu%C4%8Di%C4%87-hrvatski-mediji-vre%C4%91aju-mrtve-%C4%8Dlanove-moje-porodice-10-13-2015/btj/ |access-date=17. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2015. i 2016, odnosi između Hrvatske i Srbije bili su dodatno pogođeni tekućom migrantskom krizom, kada je Hrvatska odlučila zatvoriti granicu sa Srbijom. U septembru 2015, Hrvatska je zabranila sav teretni saobraćaj iz Srbije,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/europe-migrants-croatia-serbia-idUSKCN0RM14Y20150922|title=Road traffic halted between Serbia and Croatia in migrants row|date=22. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016|work=Reuters|archive-date=9. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151209202134/https://www.reuters.com/article/europe-migrants-croatia-serbia-idUSKCN0RM14Y20150922|url-status=live}}&lt;/ref&gt; zbog priliva migranata iz Srbije, što je dodatno narušilo krhke odnose između dvije zemlje. Kao odgovor na ove akcije, Vučić je najavio da će biti poduzete protumjere ako se ne postigne sporazum s Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2015&amp;mm=09&amp;dd=22&amp;nav_id=95514|title=Serbia to wait for deal with Croatia until Sept. 24 - - on B92.net|access-date=11. 9. 2016|archive-date=1. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150901211531/http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2015&amp;mm=09&amp;dd=22&amp;nav_id=95514|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Spor je na kraju riješen posredovanjem Evropske komisije, ali odnosi između dvije susjedne zemlje ostaju krhki.

Dana 31. marta 2016, [[Vojislav Šešelj]], lider Srpske radikalne stranke, oslobođen je optužbi za [[Ratni zločin|ratne zločine]] u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]] za bivšu Jugoslaviju. Presuda je izazvala kontroverze u Hrvatskoj. Vučić se distancirao od Šešelja i njegove politike, ali je izjavio da presuda ne bi trebala biti korištena kao sredstvo za politički pritisak na Srbiju.

Dana 7. aprila 2016, Hrvatska je odbila podržati mišljenje [[Evropska komisija|Evropske komisije]] o otvaranju Poglavlja 23, dijela pregovora Srbije o pristupanju EU, čime je efektivno blokirala proces integracije Srbije u EU. Srbija je optužila Hrvatsku da opstruira njeno članstvo u EU, a Vučić je rekao da je njegova vlada: &quot;Zapanjena odlukom Hrvatske da ne podrži evropski put Srbije.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-serbia-croatia-idUSKCN0X529T|title=Serbia accuses Croatia of obstructing its EU membership talks|date=8. 4. 2016|access-date=11. 9. 2016|work=Reuters|archive-date=8. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160408195124/https://www.reuters.com/article/us-eu-serbia-croatia-idUSKCN0X529T|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Hrvatska nije pristala da Srbija otvori pregovore o Poglavlju 23. Dana 14. aprila 2016, Evropska komisija je odbacila hrvatske argumente u njenom sporu sa Srbijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/11392-european-commission-rejects-croatia-s-arguments-in-its-dispute-with-serbia|title=European Commission Rejects Croatia's Arguments in Its Dispute with Serbia|date=14. 4. 2016 |access-date=11. 9. 2016|archive-date=16. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416160933/https://www.total-croatia-news.com/politics/11392-european-commission-rejects-croatia-s-arguments-in-its-dispute-with-serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. maja 2023, Vučić je optužio Hrvatsku da pokušava srušiti vladu u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. 5. 2023 |title=Jutarnji list – Vučić: Zagreb pod svaku cijenu želi promijeniti režim kod nas! Ali nisam ja meta, reći ću vam što je... |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zagreb-pod-svaku-cijenu-zeli-promijeniti-rezim-kod-nas-ali-nisam-ja-meta-reci-cu-vam-sto-je-15340752 |access-date=31. 8. 2024 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |quote=Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji ‘Hit tvit‘ na TV Pinku, a u intervjuu je, između ostalog, optužio Hrvatsku da želi srušiti vlast u Srbiji. |archive-date=9. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209170643/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zagreb-pod-svaku-cijenu-zeli-promijeniti-rezim-kod-nas-ali-nisam-ja-meta-reci-cu-vam-sto-je-15340752 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Rusijom ===
[[File:Российско-сербские переговоры 05.jpg|thumb|Vučić sa ruskim predsjednikom [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]], Beograd]]
[[File:Aleksandar Vučić &amp; Benyamin Netanyahu 2018 Moscow Victory Day Parade.jpg|thumb|Vučić sa izraelskim premijerom [[Benjamin Netanyahu|Benjamin Natanyahuom]] tokom parade za Dan pobjede u Moskvi 2018.]]

Vučić je održavao tradicionalno dobre odnose između Srbije i [[Rusija|Rusije]], a njegova vlada je odbila uvesti sankcije Rusiji nakon početka [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog rata]]. Vučić je više puta najavio da će Srbija ostati posvećena svojim evropskim integracijama, ali i održavati historijske odnose s Rusijom. &quot;Dokazali smo naš iskren i prijateljski stav prema Rusiji time što smo jedna od evropskih zemalja koje su odbile uvesti sankcije Rusiji&quot;, rekao je Vučić nakon sastanka s ruskim premijerom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]]. &quot;Srbija će nastaviti provoditi ovu politiku i u budućnosti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.rferl.org/content/serbia-vucic-rejecting-eu-sanctions-on-russia-visits-with-putin/27332899.html|title=Serbia's Vucic, Rejecting EU Sanctions On Russia, Visits With Putin|newspaper=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=29. 10. 2015|access-date=11. 9. 2016|via=Radio Free Europe / Radio Liberty|archive-date=29. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151029223255/http://www.rferl.org/content/serbia-vucic-rejecting-eu-sanctions-on-russia-visits-with-putin/27332899.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom Vučićevog mandata, Srbija je nastavila širiti svoje ekonomske veze s Rusijom, posebno povećanjem srbijanskog izvoza u Rusiju. Početkom 2016, nakon sastanka s ruskim zamjenikom premijera [[Dmitrij Rogozin|Dmitrijem Rogozinom]], Vučić je najavio mogućnost da Srbija pojača svoju vojnu saradnju s Rusijom kupovinom ruskih raketnih sistema.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://rbth.com/defence/2016/01/15/serbia-plans-to-buy-air-defense-systems-mig-29-fighters-from-russia_559549|title=Serbia plans to buy air defense systems, MiG-29 fighters from Russia|work=Kommersant|date=15. 1. 2016|access-date=11. 9. 2016|archive-date=21. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170521173906/http://rbth.com/defence/2016/01/15/serbia-plans-to-buy-air-defense-systems-mig-29-fighters-from-russia_559549|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2017, Vučić je prvi put zvanično posjetio Rusku Federaciju kao predsjednik Srbije.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;&gt;{{cite news|title=Vučić: Mi smo mali i ponosni, hvala Rusima na tri stvari|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=12&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1338021|access-date=26. 12. 2017|work=b92.net|date=19. 12. 2017|language=sr|archive-date=26. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171226130258/https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=12&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1338021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izrazio je zahvalnost Rusiji na zaštiti srpskih nacionalnih interesa i izjavio: &quot;Srbija nikada neće nametnuti sankcije Ruskoj Federaciji (u vezi s međunarodnim sankcijama tokom Rusko-ukrajinskog rata)&quot;.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;/&gt; Tokom posjete, fokusirao se na jačanje saradnje u oblasti vojne industrije i energetike.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;/&gt;

Dana 25. februara 2022, Vučić je izjavio da Srbija neće nametnuti sankcije Rusiji tokom ruske invazije na Ukrajinu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/world/europe/serbia-will-not-impose-sanctions-against-moscow-president-says-2022-02-25/?rpc=401&amp; |title=Serbia will not impose sanctions against Moscow, president says |website=Reuters|date=25. 2. 2022 |access-date=25. 2. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225194816/https://www.reuters.com/world/europe/serbia-will-not-impose-sanctions-against-moscow-president-says-2022-02-25/?rpc=401 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author-last1=Dragojlo |author-first1=Sasa |title=Serbia Supports Ukraine's Sovereignty But Opposes Sanctions on Russia, Vucic says |url=https://balkaninsight.com/2022/02/25/serbia-supports-ukraines-sovereignty-but-opposes-sanctions-on-russia-vucic-says/ |website=Balkan Insight |date=25. 2. 2022 |access-date=27. 2. 2022 |archive-date=28. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220228113641/https://balkaninsight.com/2022/02/25/serbia-supports-ukraines-sovereignty-but-opposes-sanctions-on-russia-vucic-says/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. februara 2024, hrvatski ministar vanjskih poslova [[Gordan Grlić-Radman]] opisao je Vučića kao ruski &quot;satelit&quot; na Balkanu tokom intervjua na N1, dodajući da se Vučić mora odlučiti hoće li stati na stranu Rusije ili Evropske unije &quot;jer je nemoguće i neugodno sjediti na dvije stolice istovremeno&quot;. Vučić je negirao optužbe, rekavši da se Grlić-Radman &quot;brutalno miješa u unutrašnje stvari Srbije, ali kao i obično laže i vrijeđa srpski narod i prijeti njegovim građanima&quot;. Srpsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je protestnu notu u kojoj očekuje da će se hrvatski zvaničnici &quot;suzdržati od izjava koje predstavljaju miješanje u unutrašnje stvari Srbije i da će voditi politiku pomirenja i dobrosusjedskih odnosa između dvije države&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbia protests after the Croatian foreign minister calls its president a Russian stooge|url=https://apnews.com/article/serbia-croatia-russia-balkans-tensions-0b319555b2dc9908acbba7998cfde32f |work=Associated Press |date=25. 2. 2024|access-date=25. 2. 2024 }}&lt;/ref&gt;

Dana 24. februara 2025, Vučić je preuzeo odgovornost i izvinio se nakon što je Srbija glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se Rusija naziva agresorskom državom zbog njene invazije na Ukrajinu. Vučić je pripisao glasanje Srbije tome što je &quot;umorna&quot; i što ima &quot;previše stvari (s kojima se treba nositi)&quot;, dodajući da je Srbija prvobitno trebala biti suzdržana.&lt;ref&gt;{{cite web |title='I was tired' — Serbia's president apologises for accidentally backing Ukraine's UN resolution |url=https://kyivindependent.com/serbia-mistakenly-backs-ukrainian-resolution-on-russias-war-at-un-general-assembly-vucic-says/ |work=The Kyiv Independent |date=25. 2. 2025|access-date=25. 2. 2025 }}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2025, Vučić je prvi put posjetio Ukrajinu od ruske invazije kako bi prisustvovao samitu u Odesi koji je organizovao [[Predsjednik Ukrajine|ukrajinski predsjednik]] [[Volodimir Zelenski]]. Tokom posjete, Vučić je rekao da podržava teritorijalni integritet Ukrajine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbian Leader in Ukraine for First Time Since Russian Invasion |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/06/11/serbian-leader-in-ukraine-for-first-time-since-russian-invasion-a89421 |work=The Moscow Times |date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025 }}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama ===
U julu 2017, Vučić je posjetio [[Sjedinjene Američke Države]] i sastao se sa potpredsjednikom SAD-a Mikeom Penceom, gdje su razgovarali o podršci SAD-a naporima Srbije da se pridruži Evropskoj uniji, potrebi za nastavkom reformi i daljnjem napretku u normalizaciji odnosa s Kosovom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://trumpwhitehouse.archives.gov/briefings-statements/readout-vice-presidents-meeting-president-serbia-aleksandar-vucic/|work=whitehouse.gov |title=Readout of the Vice President's Meeting with President of Serbia Aleksandar Vucic|via=National Archives|date=17. 7. 2018|access-date=25. 2. 2021|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120195656/https://trumpwhitehouse.archives.gov/briefings-statements/readout-vice-presidents-meeting-president-serbia-aleksandar-vucic/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Oslanjajući se na predloženi sporazum o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost [[John Bolton]] rekao je da se Sjedinjene Američke Države ne bi protivile teritorijalnoj razmjeni između Kosova i Srbije kako bi se riješio njihov dugogodišnji spor. Američki [[State Department]] i dalje tvrdi da je potpuna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova &quot;neophodna za regionalnu stabilnost&quot;, što je Vučić i ranije govorio.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rferl.org/a/bolton-says-u-s-won-t-oppose-kosovo-serbia-land-swap-deal/29451395.html|title=Bolton Says U.S. Won't Oppose Kosovo-Serbia Land Swap Deal|date=24. 8. 2018|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=16. 10. 2018|archive-date=24. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824162444/https://www.rferl.org/a/bolton-says-u-s-won-t-oppose-kosovo-serbia-land-swap-deal/29451395.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Kinom ===
Vučić je težio bližoj saradnji s [[Kina|Kinom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Interview: China is a &quot;friend indeed&quot; to Serbia – Serbian president English.news.cn|url=http://www.xinhuanet.com/english/2021-02/10/c_139735679.htm|access-date=5. 4. 2021|website=Xinhua |archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210135422/http://www.xinhuanet.com/english/2021-02/10/c_139735679.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Serbia as China's favorite partner |url=https://www.dw.com/en/serbia-as-chinas-favorite-partner/a-56583379|access-date=5. 4. 2021|website=[[Deutsche Welle]]|archive-date=26. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210326083531/https://www.dw.com/en/serbia-as-chinas-favorite-partner/a-56583379|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastao se s kineskim predsjednikom [[Xi Jinping]]om 2016,&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi Jinping Meets with Prime Minister Aleksandar Vucic of Serbia|url=https://www.mfa.gov.cn/ce/cggb/eng/xwdt/t1373834.htm|access-date=5. 4. 2021|website=www.mfa.gov.cn|archive-date=4. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304053035/https://www.mfa.gov.cn/ce/cggb/eng/xwdt/t1373834.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 2018,&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi meets Serbian president |url=http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/18/c_137477120.htm|access-date=5. 4. 2021|website=Xinhua |archive-date=28. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228011954/http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/18/c_137477120.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi Jinping Meets with President Aleksandar Vucic of Serbia|url=https://www.fmprc.gov.cn/mfa_eng/wjb_663304/zzjg_663340/xos_664404/xwlb_664406/t1658976.shtml|access-date=5. 4. 2021|website=www.fmprc.gov.cn|archive-date=4. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304053029/http://www.mfa.gov.cn/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslova [[Wang Yijem]], osigurao je kinesku pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19 u Srbiji isporukom lične zaštitne opreme i doza vakcine CoronaVac,&lt;ref&gt;{{Cite news|date=1. 2. 2021|title=China Is Helping a European Ally Get Ahead on Vaccines|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-02-01/china-is-helping-ally-serbia-get-ahead-of-the-eu-on-vaccines|access-date=5. 4. 2021|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414111651/https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-02-01/china-is-helping-ally-serbia-get-ahead-of-the-eu-on-vaccines|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je doprinijelo da Srbija bude vodeća u stopi vakcinacije protiv COVID-19 u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=4. 4. 2021|title=Vaccine tourists welcome as Serbians say 'no thanks' to jabs|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210404-vaccine-tourists-welcome-as-serbians-say-no-thanks-to-jabs|access-date=5. 4. 2021|website=France 24|archive-date=5. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210405203444/https://www.france24.com/en/live-news/20210404-vaccine-tourists-welcome-as-serbians-say-no-thanks-to-jabs|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Economist_Vaccination_2021&quot;&gt;{{cite news |last= |first= |date=3. 4. 2021 |title=Serbia is outpacing nearly every country in the EU at vaccination |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/europe/2021/04/03/serbia-is-outpacing-nearly-every-country-in-the-eu-at-vaccination |access-date=17. 8. 2026 |issn=0013-0613 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210405145339/https://www.economist.com/europe/2021/04/03/serbia-is-outpacing-nearly-every-country-in-the-eu-at-vaccination |archive-date=5. 4. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2023. potpisao je sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. 12. 2023 |title=Aleksandar Vucic: The man who remade Serbia |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-67654166 |access-date=29. 5. 2024 |work=BBC News |language=en-GB |archive-date=29. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231229221051/https://www.bbc.com/news/world-europe-67654166 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tokom intervjua za [[China Global Television Network]] u februaru 2024, Vučić je rekao: &quot;Tajvan je Kina - i na vama je šta, kada i kako ćete to učiniti - tačka&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. 2. 2024 |title=Serbian Leader Says 'Taiwan Is China' as Xi Plans Balkan Trip |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2024-02-27/china-s-xi-chooses-to-visit-serbia-in-2024-balkan-leader-says |access-date=27. 2. 2024 |work=Bloomberg News |archive-date=6. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240306082038/https://www.bloomberg.com/news/articles/2024-02-27/china-s-xi-chooses-to-visit-serbia-in-2024-balkan-leader-says |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Aleksandar Vučić &amp; Michael R. Pompeo 2020.jpg|alt=|thumb|Vučić i [[Mike Pompeo]] se obraćaju novinarima prije bilateralnog sastanka u [[Washington]]u (2020)]]

=== Mediji ===
[[Dunja Mijatović]], predstavnica OSCE-a za slobodu medija, pisala je 2014. Vučiću i skrenula pažnju na gušenje medija, što je on negirao i zahtijevao izvinjenje od OEBS-a.&lt;ref name=&quot;Zensur&quot;&gt;{{Cite news|title=&quot;Serbische Regierung zensiert Medien – Ein Virus namens Zensur&quot;|url=http://www.taz.de/!139279|url-status=dead|date=18. 1. 2015|website=Die Tagsszeitung|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118224509/http://www.taz.de/!139279/|archive-date=18. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju [[Freedom House]]a iz 2015. i izvještaju [[Amnesty International]]a iz 2017, medijske kuće i novinari postali su predmet pritiska nakon što su kritikovali vladu premijera Aleksandra Vučića.&lt;ref name=FH2015&gt;[https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia Serbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927232700/https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia |date=27. 9. 2019}}, Freedom House 2015. Retrieved 6 April 2016&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Amnesty&gt;{{Cite book|url=https://www.amnesty.org/download/Documents/EUR7069532017ENGLISH.PDF|title=Serbia: Still Failing to Deliver on Human Rights: Amnesty International Submission for the UN Universal Periodic Review|date=16. 8. 2017 |publisher=Amnesty International|access-date=18. 12. 2018|archive-date=19. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181219000846/https://www.amnesty.org/download/Documents/EUR7069532017ENGLISH.PDF|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Srpski mediji su također u velikoj mjeri zavisni od ugovora o oglašavanju i vladinih subvencija, što novinare i medijske kuće čini izloženim ekonomskim pritiscima, kao što su neizvršenje obaveza, raskid ugovora i slično.&lt;ref name=FH2015 /&gt; Četiri popularne političke talk TV emisije otkazane su 2014, uključujući poznatu političku talk emisiju Utisak nedelje Olje Bećković, koja se emitovala 24 godine i bila je poznata po kritičkom osvrtu na sve vlade od svog početka.&lt;ref name=FH2015 /&gt;&lt;ref name=HRW2&gt;{{Cite news|title=A Difficult Profession. Media Freedom Under Attack in the Western Balkans|url=http://www.refworld.org/docid/55adf7fa4.html|url-status=live|date=15. 7. 2015|website=[[Human Rights Watch]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231123231952/http://www.refworld.org/docid/55adf7fa4.html|archive-date=23. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U prvom izvještaju nakon što je Vučić preuzeo dužnost, Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog pogoršanja uslova za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.&lt;ref name=2014_Report&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2014/20140108-serbia-progress-report_en.pdf|title=Serbia 2014 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=18. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170118005924/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2014/20140108-serbia-progress-report_en.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izvještaj je naveo da postoji rastući trend autocenzure, koji je u kombinaciji s neprimjerenim utjecajem na uredničke politike.&lt;ref name=2014_Report /&gt; Izvještaji objavljeni 2016. i 2018. navode da nije postignut napredak u poboljšanju uvjeta za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.&lt;ref name=2016_Report&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2016/20161109_report_serbia.pdf|title=Serbia 2016 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=20. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420210916/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2016/20161109_report_serbia.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2018_Report&quot;&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-serbia-report.pdf|title=Serbia 2018 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=19. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419120619/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-serbia-report.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 2016, vladajuća stranka organizirala je izložbu članaka u štampi i objava na društvenim mrežama koji su kritički nastrojeni prema vladi, označenih kao &quot;laži&quot;, rekavši da žele dokumentirati pogrešne napade i dokazati da ne postoji službena cenzura.&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2016|title=Around the Bloc: Exhibit Showing Serbia's Intolerance for Censorship Backfires|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=418926|journal=Transitions Online |volume=8|issue=2|pages=22–23|access-date=18. 11. 2019|archive-date=20. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200620110946/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=418926|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://balkaninsight.com/2016/07/19/government-making-exhibition-of-the-work-of-journalists-07-18-2016/|title=Serbian Ruling Party Makes Exhibition of 'Media Lies'|work=Balkan Insight |date=19. 7. 2016|access-date=18. 11. 2019|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015103533/https://balkaninsight.com/2016/07/19/government-making-exhibition-of-the-work-of-journalists-07-18-2016/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.courrierdesbalkans.fr/serbie-mensonges-non-censures-l-expo-anti-vucic-de-vucic|title=Serbie : &quot;Mensonges non-censurés&quot;, l'expo anti-Vučić de Vučić|work=Le Courrier des Balkans|date=23. 7. 2016|language=fr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=19. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619102059/https://www.courrierdesbalkans.fr/serbie-mensonges-non-censures-l-expo-anti-vucic-de-vucic|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Freedom House]] je 2017. izvijestio da je Srbija zabilježila jedan od najvećih padova slobode štampe u jednoj godini među svim zemljama i teritorijama. Također, naglasili su da je Vučić nastojao istisnuti kritičke medije s tržišta i diskreditirati nekolicinu novinara koji imaju sredstava i snagu da nastave raditi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://freedomhouse.org/blog/cry-help-serbia-s-independent-media|title=A Cry for Help from Serbia's Independent Media|work=Freedom House|access-date=12. 12. 2018|archive-date=15. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215222955/https://freedomhouse.org/blog/cry-help-serbia-s-independent-media|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Neki komentatori su opisali da je Vučić izgradio kult ličnosti, uz značajnu ulogu masovnih medija.&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Irena|last=Ristić|title=Parliamentary Elections in Serbia 2014: Replay or Reset? |journal=Contemporary Southeastern Europe |year=2014|volume=1|issue=2|pages=80–87}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=P. Ramet|first1=Sabrina|last2=M. Hassenstab|first2=Christine|last3=Listhaug|first3=Ola|title=Building Democracy in the Yugoslav Successor States: Accomplishments, Setbacks, and Challenges since 1990|publisher=Cambridge University Press|year=2017|isbn=9781107180741|page=174}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DW_Military_Parade_2019&quot;&gt;{{cite web |title=My Europe: Serbia's military parade between the East and the West |website=[[Deutsche Welle]] |date=10. 5. 2019 |url=https://www.dw.com/en/my-europe-serbias-military-parade-between-the-east-and-the-west/a-48692961 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190510182813/https://www.dw.com/en/my-europe-serbias-military-parade-between-the-east-and-the-west/a-48692961 |archive-date=10. 5. 2019 |url-status=live |access-date=17. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://balkaninsight.com/2016/11/10/experts-said-serbian-pm-revoking-better-past-for-personal-gain-11-08-2016/1|title=Serbs Ponder Vucic's Claim to Tito's Legacy|publisher=Balkan Insight|date=10. 11. 2016|access-date=18. 11. 2019|archive-date=30. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030224942/https://balkaninsight.com/2016/11/10/experts-said-serbian-pm-revoking-better-past-for-personal-gain-11-08-2016/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=balkaneu&gt;{{cite web|url=https://balkaneu.com/vucics-personality-cult-strengthens/|title=Vucic's personality cult strengthens|publisher=Independent Balkan News Agency|date=25. 8. 2017|access-date=18. 11. 2019|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010064516/https://balkaneu.com/vucics-personality-cult-strengthens/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.danas.rs/politika/prpa-vucic-svih-ovih-godina-pokusava-da-izgradi-kult-licnosti/|title=Prpa: Vučić svih ovih godina pokušava da izgradi kult ličnosti|work=Danas|date=17. 2. 2019|language=sr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=17. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190217145024/https://www.danas.rs/politika/prpa-vucic-svih-ovih-godina-pokusava-da-izgradi-kult-licnosti/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RFE&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-vu%C4%8Di%C4%87-poltroni-mo%C4%87/29593420.html|title=Ko su Vučićevi 'najveći poltroni'?|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=11. 11. 2018|language=sr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=11. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111125401/https://www.slobodnaevropa.org/a/most-vu%C4%8Di%C4%87-poltroni-mo%C4%87/29593420.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EPP Helsinki Congress in Finland, 7-8 November 2018 (44864267495).jpg|thumb|Vučić s novinarima tokom Kongresa Evropske narodne stranke u Helsinkiju (2018)]]

Posmatrači su opisali da je tokom kampanje za predsjedničke izbore 2017, Vučić imao deset puta više vremena na nacionalnim emiterima nego svi ostali kandidati zajedno, a glavni mediji pod Vučićevom kontrolom demonizirali su većinu opozicionih predsjedničkih kandidata, ne dajući im priliku da odgovore.&lt;ref name=AP&gt;{{cite web|url=https://apnews.com/f637c57b3b9e4dbfad2a052a4df1ccbe|title=Major newspapers in Serbia hit stands with same front pages|date=30. 3. 2017|work=Financial Times|access-date=17. 12. 2018|archive-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806165003/https://apnews.com/f637c57b3b9e4dbfad2a052a4df1ccbe|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RWB&quot;&gt;{{cite web|title=Media Ownership Monitor Serbia|url=https://www.mom-rsf.org/en/countries/serbia/|access-date=18. 12. 2018|publisher=Reporters Without Borders |archive-date=1. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170801185211/https://www.mom-rsf.org/en/countries/serbia/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Organizacije koje su posmatrale izbore naglasile su da je prisustvo Vučića u novinama i elektronskim medijima tokom predsjedničke kampanje bilo nesrazmjerno, dodajući da su mediji izgubili svoju ključnu ulogu i da su postali sredstvo političke propagande.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=CRTA observation mission Final report Presidential elections 2017 |url=http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |publisher=CRTA |year=2017 |page=24 |access-date=17. 12. 2018 |archive-date=18. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618113339/http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |first1=Zoran |last1=Gavrilović |first2=Marina |last2=Mijatović |first3=Dražen |last3=Pavlica |title=Mediji, izbori i javnost 2017 |url=http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |publisher=Bureau for Social Research |year=2017 |access-date=17. 12. 2018 |archive-date=18. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618113339/http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Izvještaj OEBS-a objašnjava da je opšta nevoljkost medija da kritički izvještavaju o vlastima ili da ih osporavaju značajno smanjila količinu nepristrasnih informacija dostupnih biračima.&lt;ref name=&quot;OSCE&quot;&gt;{{cite web|title=Presidential election 2017, OSCE/ODIHR Election Assessment Mission Final Report|url=https://www.osce.org/odihr/elections/serbia/322166?download=true|url-status=live|access-date=18. 12. 2018|publisher=Organization for Security and Co-operation in Europe|archive-url=https://web.archive.org/web/20170615054835/http://www.osce.org:80/odihr/elections/serbia/322166?download=true |archive-date=15. 6. 2017 }}&lt;/ref&gt; Također su spomenuli da je vlada koristila javne resurse da podrži Vučića.&lt;ref name=OSCE /&gt; Amnesty International i Human Rights Watch prijavili su uznemiravanje i fizičke napade na novinare tokom ceremonije predsjedničke inauguracije, nakon što je Vučić pobijedio na izborima.&lt;ref name=Amnesty /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.hrw.org/sites/default/files/world_report_download/201801world_report_web.pdf|title=World Report 2018|publisher=Human Rights Watch|access-date=18. 12. 2018|page=470|archive-date=18. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181018023001/https://www.hrw.org/sites/default/files/world_report_download/201801world_report_web.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|U roku od pet godina od kada je predsjednik Aleksandar Vučić efektivno vladao zemljom, Srbija je postala mjesto gdje bavljenje novinarstvom nije ni sigurno ni podržano od strane države. Broj napada na medije je u porastu, uključujući prijetnje smrću, a zapaljiva retorika usmjerena protiv novinara sve češće dolazi od vladinih zvaničnika.|source=Reporteri bez granica&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rsf.org/en/serbia|title=Reporters Without Borders: Serbia|publisher=Reporters Without Borders|access-date=30. 11. 2019|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110062748/https://rsf.org/en/serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rsf.org/en/serbia|title=Media Freedom Vanishing in Some Balkan States, Report Warns|publisher=Balkan Insight|access-date=30. 11. 2019|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110062748/https://rsf.org/en/serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}

Međunarodni odbor za istraživanje i razmjenu (International Research &amp; Exchanges Board) je 2018. opisao situaciju u medijima u Srbiji kao najgoru u novijoj historiji, te da je Indeks održivosti medija opao zbog najpolarizovanijih medija u skoro 20 godina, porasta lažnih vijesti i uredničkog pritiska na medije.&lt;ref name=IREX&gt;{{cite web|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2018-serbia.pdf/|title=Serbia, Media Sustainability Index|publisher=International Research &amp; Exchanges Board|access-date=8. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708213326/https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2018-serbia.pdf|archive-date=8. 7. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također su istakli da pravosuđe brzo reaguje samo u slučajevima u kojima mediji navodno krše prava vlasti i vladajućih stranaka.&lt;ref name=&quot;World Politics Review&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.worldpoliticsreview.com/articles/27657/why-demands-for-a-free-press-are-front-and-center-in-serbia-s-protests|title=Why Demands for a Free Press Are Front and Center in Serbia's Protests|date=18. 3. 2019 |publisher=World Politics Review|access-date=26. 10. 2019|archive-date=28. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190928104007/https://www.worldpoliticsreview.com/articles/27657/why-demands-for-a-free-press-are-front-and-center-in-serbia-s-protests|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Povećana vladina kontrola nad medijima dolazi u trenutku kada se srpski novinari suočavaju sa većim političkim pritiskom i zastrašivanjem, a 2018. Nezavisno udruženje novinara Srbije zabilježilo je najveći broj napada na novinare u deceniji.&lt;ref name=&quot;World Politics Review&quot;/&gt; Prema srpskom portalu za istraživačko novinarstvo Mreža za izvještavanje o kriminalu i korupciji (Crime and Corruption Reporting Network), više od 700 lažnih vijesti objavljeno je na naslovnicama provladinih tabloida tokom 2018.&lt;ref&gt;{{cite web|title=700 false news stories in Serbian tabloids in 2018|date=24. 1. 2019 |url=https://www.stopfake.org/en/700-false-news-stories-in-serbian-tabloids-in-2018/|access-date=8. 2. 2019|publisher=StopFake |archive-date=25. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190125110313/https://www.stopfake.org/en/700-false-news-stories-in-serbian-tabloids-in-2018/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=KRIK&gt;{{cite web|url=https://www.raskrikavanje.rs/page.php?id=346|title=Više od 700 laži na naslovnim stranama tri tabloida u 2018. godini|publisher=Crime and Corruption Reporting Network|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124630/https://www.raskrikavanje.rs/page.php?id=346|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mnoge od njih su se odnosile na navodne napade na Vućića i pokušaje pučeva, kao i poruke podrške Vladimiru Putinu.&lt;ref name=KRIK /&gt; Najprodavanije novine u Srbiji su provladine tabloidne novine Informer, koje najčešće predstavljaju Vučića kao moćnu osobu pod stalnim napadima, a također imaju antievropski sadržaj i proratnu retoriku.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Drašković|first1=Brankica|last2=Prodanović|first2=Dragana|last3=Pavkov|first3=Ksenija|title=Antievropski diskurs i negativna slika Evropske unije u srpskim medijima|journal=CM: Communication and Media |year=2016|volume=11|pages=19–39|issue=38 |  doi=10.5937/comman11-11847|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Janjić|first1=Stefan|last2=Šovanec|first2=Stefani|title=Najava rata na naslovnim stranama srpskih tabloida|journal=CM: Communication and Media |year=2018|volume=13|pages=49–67|doi=10.5937/comman13-14543|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Vučić hospitaliziran zbog kardiovaskularnih problema u novembru 2019, njegovi saradnici i prorežimski mediji optužili su novinare da su pogoršali predsjednikovo zdravlje postavljanjem pitanja o navodnoj korupciji vladinih ministara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/serbias-president-released-from-hospital/2019/11/18/3ba47f22-09f7-11ea-8054-289aef6e38a3_story.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20191119034905/https://www.washingtonpost.com/national/health-science/serbias-president-released-from-hospital/2019/11/18/3ba47f22-09f7-11ea-8054-289aef6e38a3_story.html|url-status=dead|archive-date=19. 11. 2019|title=Serbia's president released from hospital|newspaper=The Washington Post|access-date=18. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=N1 TV under attack again; journalist say it's dangerous; new attack on Sovilj|url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a544899/Serbia-s-President-left-hospital-returns-to-work-but-his-mouthpieces-attack-N1.html|access-date=18. 11. 2019|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|archive-date=29. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191129234543/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a544899/Serbia-s-President-left-hospital-returns-to-work-but-his-mouthpieces-attack-N1.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vijeće Evrope upozorilo je da je istraživački medij bio meta kampanje blaćenja od strane države nakon što su uhvatili Vučićevog sina s članovima kriminalnih grupa, dok je Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji izvijestio da se Vučić &quot;obećava da će se boriti protiv laži&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.occrp.org/en/daily/12380-coe-warns-of-serbian-smear-campaign-against-krik-journalists|title=CoE Warns of Serbian Smear Campaign against KRIK Journalists|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project|access-date=12. 6. 2020|archive-date=27. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527174604/https://www.occrp.org/en/daily/12380-coe-warns-of-serbian-smear-campaign-against-krik-journalists|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.occrp.org/en/daily/12529-serbian-president-pledges-to-fight-the-lies-about-his-son|title=Serbian President Pledges to &quot;Fight the Lies&quot; About His Son|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project|access-date=12. 6. 2020|archive-date=12. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612172256/https://www.occrp.org/en/daily/12529-serbian-president-pledges-to-fight-the-lies-about-his-son|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom novembra 2021, sedam američkih kongresmena optužilo je Vučića za produbljivanje korupcije i vršenje pritiska na medije.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=6. 11. 2021|title=Kongresmeni u pismu Bajdenu za sankcije, Vučića optužuju za pritisak na medije|url=https://rs.n1info.com/vesti/vijesti-kongresmeni-za-sankcije-vucica-optuzuju-za-pritisak-na-medije/|access-date=6. 11. 2021|website=N1|language=sr-RS|archive-date=6. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211106170653/https://rs.n1info.com/vesti/vijesti-kongresmeni-za-sankcije-vucica-optuzuju-za-pritisak-na-medije/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Nadzor interneta ====
Otkako je Vučićeva stranka došla na vlast, Srbija je svjedočila porastu broja internet trolova i stranica na društvenim mrežama koje hvale vladu i napadaju njene kritičare, slobodne medije i opoziciju općenito.&lt;ref name=&quot;Breitbart&quot;&gt;{{cite web|title=FB Page Attacking Serbian Media 'Linked' to Breitbart|url=https://balkaninsight.com/2019/03/29/fb-page-attacking-serbian-media-linked-to-breitbart/|access-date=1. 4. 2019|publisher=Balkan Insight|archive-date=1. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401112109/https://balkaninsight.com/2019/03/29/fb-page-attacking-serbian-media-linked-to-breitbart/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To uključuje nekolicinu predanih zaposlenika koji vode lažne račune, ali i Facebook stranicu povezanu sa srpskom franšizom krajnje desničarske web stranice Breitbart News.&lt;ref name=Breitbart /&gt;&lt;ref name=&quot;trolls&quot;&gt;{{cite web|last1=Bradshaw|first1=Samantha|last2=Howard|first2=Philip|date=juli 2018|title=Troops, Trolls and Troublemakers: A Global Inventory of Organized Social Media Manipulation|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:cef7e8d9-27bf-4ea5-9fd6-855209b3e1f6/download_file?file_format=pdf&amp;safe_filename=Troops-Trolls-and-Troublemakers.pdf&amp;type_of_work=Report|journal=|publisher=Oxford Internet Institute |volume=2017|issue=12|pages=1–37|access-date=1. 4. 2019|archive-date=19. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619131129/https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:cef7e8d9-27bf-4ea5-9fd6-855209b3e1f6/download_file?file_format=pdf&amp;safe_filename=Troops-Trolls-and-Troublemakers.pdf&amp;type_of_work=Report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 26. marta 2020, Twitter je objavio da su zatvorili mrežu od 8.500 spam računa koji su zajedno radili na pisanju 43 miliona tvitova u kojima hvale predsjednika Vučića i njegovu stranku, jačajući sadržaj povezan s Vučićem kako bi povećali njenu vidljivost i popularnost, te napadajući njegove političke protivnike.&lt;ref name=Stanford&gt;{{cite web|last=Bush|first=Daniel|title=&quot;Fighting Like a Lion for Serbia&quot;: An Analysis of Government-Linked Influence Operations in Serbia|date=2. 4. 2020|publisher=Stanford University|url=https://fsi-live.s3.us-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/serbia_march_twitter.pdf|access-date=8. 5. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407101645/https://fsi-live.s3.us-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/serbia_march_twitter.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Kritike i kontroverze ==
=== Javni profil ===
[[File:EPP Congress Madrid - 22 October (22356250346).jpg|thumb|right|Vučić na kongresu EPP-a u [[Madrid]]u (2015)]]

Neki komentatori su upoređivali Vučića s drugim moćnicima u evropskoj politici i optuživali ga da je autokrata.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=FP: How Aleksandar Vučić Became Europe's Favorite Autocrat|url=https://europeanwesternbalkans.com/2018/03/10/fp-aleksandar-vucic-became-europes-favorite-autocrat/|website=European Western Balkans|date=10. 3. 2018|access-date=28. 10. 2022|archive-date=7. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220807220000/https://europeanwesternbalkans.com/2018/03/10/fp-aleksandar-vucic-became-europes-favorite-autocrat/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|first=Srđan Mladenov|last=Jovanović|title=&quot;One out of Five Million&quot;: Serbia's 2018–19 Protests against Dictatorship, the Media, and the Government's Response|date=16. 5. 2019|journal=Open Political Science |volume=2 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1515/openps-2019-0001 |s2cid=181432571 |issn=2543-8042|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Velika Srbija ===
Do 2008, Vučić je javno podržavao ideologiju Velike Srbije, za koju je svjedočio da je zamišljena kao da se proteže do zapadne granice duž linije Virovitica-Karlovac-Karlobag.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-memorial-angry-protest-mars-burial-of-massacred-muslims-10383051.html|title=Srebrenica memorial: Angry protest mars burial of massacred Muslims|date=11. 7. 2015|work=The Independent|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216141418/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-memorial-angry-protest-mars-burial-of-massacred-muslims-10383051.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-election-idUSBREA2C1A420140313|title=Milosevic-era minister shakes off dark past on path to power in Serbia|date=13. 3. 2014|work=Reuters|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216135523/http://www.reuters.com/article/us-serbia-election-idUSBREA2C1A420140313|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1995, tokom Hrvatskog rata za nezavisnost, Vučić je u Glini (koju su u to vrijeme kontrolisali pobunjenici) rekao da 'Srpska Krajina' i Glina nikada neće biti Hrvatske, Banovina nikada neće biti vraćena Hrvatskoj i da bi, da je Srpska radikalna stranka pobijedila na izborima, Srbi živjeli u Velikoj Srbiji.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/322118/Sto-je-Aleksandar-Vucic-govorio-u-okupiranoj-Glini-1995.html|title=Što je Vučić govorio u okupiranoj Glini 1995.|date=19. 3. 2014|publisher=tportal.hr|access-date=15. 2. 2017|archive-date=29. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229071724/http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/322118/Sto-je-Aleksandar-Vucic-govorio-u-okupiranoj-Glini-1995.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;&gt;{{cite web|title=Video: Pogledajte još jedan Vučićev govor: &quot;Karlovac, Virovitica i Ogulin su srpske zemlje&quot;|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/video-pogledajte-jos-jedan-vucicev-govor-karlovac-virovitica-i-ogulin-su-srpske-zemlje/1023789.aspx|website=Index.hr|access-date=5. 2. 2018|archive-date=5. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180205000817/http://www.index.hr/vijesti/clanak/video-pogledajte-jos-jedan-vucicev-govor-karlovac-virovitica-i-ogulin-su-srpske-zemlje/1023789.aspx|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U drugom govoru s početka 2000-ih, Vučić je Karlobag, Ogulin, Karlovac i Viroviticu nazvao &quot;srpskim gradovima&quot;, izjavio da se &quot;oni [kritičari SRS-a] raduju što su ustaše (misleći na Hrvate) okupirale srpsku zemlju i žele uvjeriti nas, srpske radikale, da to nije srpsko, da govorimo gluposti. (...) Želimo ono što je naše, srpsko.&quot;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;/&gt; Nakon odvajanja od Srpske radikalne stranke i stvaranja Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da više ne podržava ideologiju Velike Srbije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=12&amp;dd=10&amp;nav_id=333520|title=Vučić: Velika Srbija nerealna|date=10. 12. 2008|publisher=tportal.hr|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216140738/http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=12&amp;dd=10&amp;nav_id=333520|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. septembra 2020, crnogorski predsjednik [[Milo Đukanović]] optužio je Vučića i medije sa sjedištem u Beogradu za miješanje u unutrašnju politiku Crne Gore, kao i za navodni pokušaj oživljavanja &quot;politike Velike Srbije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a635491/Montenegro-s-President-concedes-defeat-adds-nationalism-from1990s-is-still-vibrant.html |title=Montenegro's President concedes defeat; says Belgrade rivaives Serb nationalism |date=1. 9. 2020 |publisher=[[N1 (TV channel)|N1]] |archive-date=8. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200908164429/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a635491/Montenegro-s-President-concedes-defeat-adds-nationalism-from1990s-is-still-vibrant.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnos prema Bosni i Hercegovini ===
Vučić je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] snimljen kako obilazi srpske položaje iznad Sarajeva [[Opsada Sarajeva|tokom opsade]], gdje drži predmet nalik na pušku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/opinions/2023/1/18/vucic-iznad-sarajeva-ko-civile-kosi-a-ko-kisobran-nosi|title=Vučić iznad Sarajeva: Ko civile kosi, a ko kišobran nosi|last=Marković|first=Tomislav|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Pojavio se i snimak gdje izjavljuje kako treba ubiti 100 [[Muslimani (narod)|Muslimana]] za jednog [[Srbi]]na, tokom govora 20. jula 1995. u skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dvadeset-dve-godine-od-vuciceve-poruke-sa-skupstinske-govornice-ubijte-jednog-srbina-mi-cemo-stotinu-muslimana-video/|title=Dvadeset sedam godina od Vučićeve poruke sa skupštinske govornice &quot;Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana&quot; (VIDEO) - Društvo - Dnevni list Danas|date=20. 7. 2022|language=sr-RS|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/ALMemberDetails.asp?MemberID=5741 Profil Aleksandra Vučića]

{{Predsjednici Republike Srbije}}
{{Premijeri Republike Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vučić, Aleksandar}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srpska radikalna stranka]]
[[Kategorija:Srpska napredna stranka]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]</text>
      <sha1>396kkoqevkd2fy0eczlre8jruei6gr0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rifat Hadžiselimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357096</id>
    <revision>
      <id>3933641</id>
      <parentid>3933605</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:15:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-52823-15|~2026-52823-15]] ([[User talk:~2026-52823-15|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Palapa|Palapa]]</comment>
      <origin>3849392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14469" sha1="1nmsc03gd2fdulw6pnd6dj37277cztw" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               = Rifat Hadžiselimović
| slika             = Yo3orfma.png
| opis_slike        = Rifat 2022.
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1944|1|7}}
| mjesto_rođenja    = [[Šiprage]], [[Kotor-Varoš]]
| državljanstvo     = Bosna i Hercegovina
| narodnost         = [[Bosanac]]
| alma_mater        = Doktorat bioloških nauka na Prirodno–matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1977.
| period            =
| polje             = Biologija, genetika
}}
'''Rifat Hadžiselimović''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] genetičar. Rođen je u [[Šiprage|Šipragama]], [[Kotor-Varoš]] 7. januara 1944. kao peto od sedmero djece Have (rođ. Skopljak) i Ismeta Hadžiselimovića. Od 2013, nakon više od 45 godina radnog staža, izabran je u zvanje emeritusa i djeluje kao naučni savjetnik u [[Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu|Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]] u Sarajevu''.&lt;ref&gt;Food and Agriculture Organization of the United Nations (2003): Status of Agricultural Biotechnology and Biosafety in Selected Countries of the Balkans, the Caucasus and Moldova. FAO, Publishing Menagement Service, Information Division, Rome.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ingeb&quot;&gt;{{cite book|editor=Ingeb|year=2018|title=Prvih 30 godina Ingeba-The first 30 years of Ingeb|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju-Institute for genetic ingeneering and biotechnology, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-9-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://scholar.google.com/citations?hl=hr&amp;user=llK5d2YAAAAJ&amp;view_op=list_works&amp;gmla=AJsN-F7p9ZZuH0mzxCWrEIA5CHWzNKBxY_6BTs2rWuqHA4tZoS4eOCVIVsEmR27B7AGqxJ-CoDBRiRbK9ez8fLb1b42AXEMpMcHWiySECOV4drV1TjPsSvnW1NQBcOFyiwL14sJF64BL{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.researchgate.net/profile/Rifat_Hadziselimovic&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ingeb.unsa.ba/o_ingebu_uposlenici.html&lt;/ref&gt;

==Edukacija i profesionalna  karijera==
[[Datoteka:Akademik Rifat Hadziselimovic.jpg|250px|right|thumb|Rifat Hadžiselimović na Trećem međunarornom kongresu zelene biotehnologije, 15. 10. 2021.]]

Srednjoškolsko obrazovanje je završio u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1962. kada upisuje [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]. Diplomirao je 1966, stekavši zvanje profesora biologije. Magistraturu bioloških nauka (Antropologija), završio je 1971. na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], [[Hrvatska]], odbranom teze pod naslovom ''Istorijski aspekt kretanja relativne frekvencije dva alelogena u ljudskim populacijama''. Doktorat bioloških nauka završio je 1976. na Prirodno–matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], odbranom teze pod naslovom ''Genetika sekrecije ABH antigena u stanovništvu  Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;B. Š. (1977): Petnaest novih doktora nauka, Oslobođenje, 11. marta, str. 6, Sarajevo.&lt;/ref&gt; Od 1966. angažiran je na Prirodno–matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu,&lt;ref&gt;Purivatra A., Ur. (2000): Ko je ko u Bošnjaka. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, {{ISBN|9958-47-068-3}}, str. 168, Sarajevo.&lt;/ref&gt; najprije kao asistent (1966-1977), zatim kao docent (1977), vanredni (1980) te redovni profesor (1984) na predmetima: ''Humana genetika'', ''Genetičko inženjerstvo i biotehnologija'', ''Evolucija'', ''Antropologija'' i ''Eksperimentalna biomedicina''. Od 1984-86.  obavljao je i funkciju Šefa Odsjeka za biologiju. Od 1994. bio je angažovan u realizaciji ''Postdiplomskog studija bioloških nauka'' i to do 2003. kao voditelj studija, a nakon toga, do 2007. kao voditelj smjera ''Genetika''. U periodu od 1987-2001. obavljao je funkciju Direktora Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, a od 2001. je bio Koordinator DNK projekta koji je realiziran u saradnji sa [[Međunarodna komisija za nestale osobe|Međunarodnom komisijom za nestale osobe]] (International Commission on Missing Persons - ICMP) i kao naučni savjetnik u Institutu, gdje je od 2006. do 2012. djelovao i kao predsjednik ''Upravnog odbora''&lt;ref&gt;Hadžiselimović, R. et al, Ur. (2008). ''Jubilej INGEB 20'', Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina&lt;/ref&gt;. Djelovao je kao aktivni član Antropološkog društva Jugoslavije &lt;ref&gt;Antropološko društvo Jugoslavije, Izd. (1979): Biografije i bibliografije članova Antropološkog duštva Jugoslavije – Posvećeno Dvadesetogodišnjici postojanja i rada Antropološkog društva Jugoslavije.  ADJ, Posebna izdanja, Sveska 6, Beograd.&lt;/ref&gt; a osnivač je i član [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini|Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini]].

Dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] postao je 2018.&lt;ref&gt;[http://izdvojeno.ba/ovo-su-novi-bh-akademici-tajnim-glasanjem-izabrani-novi-clanovi-anubih/ Izdvojeno, OVO SU NOVI BH. AKADEMICI: Tajnim glasanjem izabrani novi članovi ANUBiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190401111303/http://izdvojeno.ba/ovo-su-novi-bh-akademici-tajnim-glasanjem-izabrani-novi-clanovi-anubih/ |date=1. 4. 2019 }}, objavljeno 21. decembra 2018, pristupljeno 2. aprila 2019.&lt;/ref&gt;

U 2020, bio je osnivač i prvi direktor Centra za Demografsku genetiku ANUBiH. Iste (2020) reaktivirao je nekadašnju Komisiju za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju ANUBiH i postao njen novi predsjednik.

==Nagrade i priznanja==
* Nagrada Univerziteta u Sarajevu za studentski naučni rad (1966),
* &quot;Hasan Brkić&quot; i Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu za odličan uspjeh u studiju (1966), 
* ''Veselin Masleša'' (najviša [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] nagrada za naučni rad (1977).&lt;ref&gt;A. B. (1977): Nagrade „Veselin Masleša“. Vjesnik, God.  XXXVIII,  br. 10654, str. 4, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Štrbo A. (1977): Uručene nagrade „Veselin Masleša“. Oslobođenje, God.  XXXIV, br. 10374, str. 3, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Demirović E. (1977): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“. Borba, God. LVI, br. 107, str. 9, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;N. Č. (1997): Devet nagrada za stotine zasluga. Večernje  novine, God.  I, br. 12, str. 20, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gavrilović  Ž. (1977): LJ. Berberović i R. Hadžiselimović: Rečnik genetike. Politika, God.  74, br. 22768, str. 10, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić  S. (1976/77): Nauka ima svoj rječnik. Biološki list, Godina XXIV, br. 3-4, str. 51-52, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;M. Š. (1997): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“.  Većernje  novosti (Beograd), God. XXV (19. April),  str. 4, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nikočević F. (1997): Nagrade „Veselin Masleša“. Večernji list, God.  XXI, br. 5444, str. 6, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tomašević A. (1977): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“. Politika, God. LXXIV. br. 22822, str. 11, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Delo, Red. (1977): Nagrade „Veselin Masleša“. Delo, God. XIX, br-. 92, str. 7, Ljubljana.&lt;/ref&gt;), 
* [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (1990), 
* Zlatna plaketa i Nagrada Pokreta &quot;Nauku mladima” (1977; 1981),
* Medalja &quot;Boris Kidrič” – Narodna tehnika Jugoslavije, za osobite zasluge u širenju tehničke kulture (1983),
* Plaketa sa Diplomom Univerziteta (1986),
*Božo Škerlj numismate antrropologiae pro anno MCMLXXXIX (ADJ) (1989),
* ''Nagrada Univerziteta u Sarajevu za najreferentnijeg profesora PMF–a'' (2007), 
* ''Specijalno priznanje Utemeljitelju INGEB–a povodom jubileja 20–godišnjice'' (2008), 
* ''Plaketa Univerziteta u Sarajevu'' (2010) 
* ''Ingebov heliks 1988'', za 2018, za doprinos osnivanju i afirmaciji [[Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu|Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]] Univerziteta u Sarajevu,
* ''Nagrada za životno djelo'' Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini, 2019.
* ''Federalna nagrada za životno djelo, &quot;za sveukupni naučno-istraživački rad, širenje naučnih spoznaja i značajan doprinos razvoju bioantropologije i genetike, teuspostavu institucijskih i kadrovskih potencijala u oblasti molekularne biologije&quot;'' (2022).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fmon.gov.ba/Obavjest/Pregled/829/|title=FMON - Pregled|website=www.fmon.gov.ba|access-date=18. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;
*Nagrada Univerziteta u Sarajevu za naučni rad u 2022 (2023).

==Djela==
Do 2014. publicirao je 214 originalnih naučnih radova, 17 stručnih radova, 22 knjige&lt;ref&gt;Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1976): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo; II. dopunjeno izdanje, 1986.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977): Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (1988): Uvod u teoriju antropogeneze. Univerzitetska knjiga Svjetlost,   Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Hadžiselimović R., Maslić E. (1989): Genotoksičnost pesticida.  Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Univerzitetska knjiga, Institut za  genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bajrović K., Jevrić–Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;[http://www.gettextbooks.ca/isbn/9788601022171] [http://knjiga-znanja-veda.hr/prodaja-knjiga/knjiga/rjenik-nauke-o-evoluciji][http://www.isbns.co.ke/search/?sa=4&amp;isbn=Uvod+u+teoriju+antropogeneze+Rifat+Had%C5%BEiselimovi%C4%87]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}[http://books.google.ba/books/about/Rje%C4%8Dnik_genetike.html?id=zzoxAgAACAAJ&amp;redir_esc=][https://www.researchgate.net/publication/257262920_Uvod_u_genetiko_inenjerstvo_i_biotehnologiju][http://serbianforum.org/threads/biologija-za-1-razred-gimnazije-sofradzija-soljan-i-hadziselimovic.97214/][http://books.google.ba/books/about/Biologija_2.html?id=km0tJwAACAAJ&amp;redir_esc=y], 70 naučno-istraživačkih i stručnih projekata te 85 konferencijskih priopćenja. Do sada su radovi prof. dr. Rifata Hadžiselimovića citirani u najmanje 30 (dostupnih) različitih udžbenika i knjiga.&lt;ref&gt;Adžiablahović S., Agramović Lj. (1984): Osnovi molekularne biologije i genetike.   Republički zavod za unapređivanje školstva, Titograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berberović Lj. (1997): Bioantropologija – Odabrane uvodne teme. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Borojević K. (986): Geni i populacija. Forum, Novi Sad.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Diklić V., Kosanović M., Nikoliš J., Dukić S. (1997): Biologija sa humanom genetikom. Medicinska knjiga, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dumanović J., Marinković D.,Denić M. (1965): Genetički rečnik. Naučna knjiga, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Univerzitetska knjiga, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N.(2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko  inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hasanbašić D. (2001): Osnovi biologije. Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivanović B. (1990): Morfološke osobine jugoslovenskih naroda. Odeljenje za etnologiju Filozofskog fakultata, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena i medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivanović B. (1996): Antropologija – I. Antropomorfologija. Unireks, Podgorica.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jarebica Dž., Kurtović M. (1997): Oplemenjivanje voćaka i vinove loze – Opšti dio. Edis, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kajba D., Ballian D. (2007): Šumarska genetika. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu –Udžbenici Univerziteta u Sarajevu, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Zagreb – Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kozarov Gj. (1989): Genetika (Odabrana poglavlja). Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu, Niš.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lelo S., Lukić–Bilela L., Ur. (2012): Priručnik iz evolucije – Repetitorijum i radna sveska. Univerzitetska knjiga, Prirodno–matematički fakultet, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Marinković D., Tucić N., Kekić V. (1982): Genetika. Naučna knjiga, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Marjanović D., Primorac D. (2009): Molekularna forenzična genetika. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Međedović S. (2012): Genetika – Temelj molekularnog života.OFF-SET, Tuzla.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mužić I. (2008): Vjera Crkve bosanske – Krstjani i pagani u srednjovjekovnoj Bosni. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Primorac D. et al. (2008): Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Medicinska naklada, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Hadžiselimović R., Maslić E. (1989): Genotoksičnost pesticida. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Škrijelj R. (2002): Populacije riba neretvanskih jezera. Prirodno–matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Švob T. (1995): Milenijski mitovi mržnje – Biološka kritika rasizma. Durieux, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Švob T. et al. (1990): Osnovi opće i humane genetike. Školska knjiga, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vlahović P. (1996): Čovek u vremenu i prostoru – Antropologija. Vuk Karadžić, Beograd.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*‪ [https://scholar.google.com/citations?user=_gvQ8jQAAAAJ&amp;hl=en&amp;oi=ao Rifat Hadžiselimović, akademik - ‪Google Scholar‬‬‬‬‬‬‬‬‬]
* [https://orcid.org/0000-0002-6590-8824 Rifat Hadžiselimović na Orcid]
* [https://www.researchgate.net/profile/Rifat-Hadziselimovic-2/research Rifat Hadžiselimović na ResearchGate]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiselimović, Rifat}}
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Kotor-Varoš]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački genetičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački biolozi]]</text>
      <sha1>1nmsc03gd2fdulw6pnd6dj37277cztw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>358556</id>
    <revision>
      <id>3933675</id>
      <parentid>3932126</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:14:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13670" sha1="h0vges8oxfldpf2mu7kzy7ksgxzdihw" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| država                  = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.
| prethodna_godina        = 1990.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.
| sljedeća_godina         = 2000.
| datum_izbora            = 12. i 13. septembar 1998.
| izlaznost               = 1.868.515 (67,93%){{Efn|Prosjek izlaznosti na izborima koji je izračunat na osnovu izlaznosti za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] (1.866.946 ili 67,87%) i [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] (1.870.083 ili 67,99%).|naziv=Izlaznost prosjek|grupa=lower-alpha}}
| modul                   = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] iz reda bošnjačkog naroda

| slika1        = [[Datoteka:Izetbegovic 1995.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = '''[[Alija Izetbegović]]'''
| stranka1      = '''[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu|KCD BiH]]'''
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija/BS|KCD BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''511.541'''
| postotak1     = '''86,80%'''

| slika2        = [[Datoteka:Fikret Abdić.png|150x150px]]
| kandidat2     = [[Fikret Abdić]]
| stranka2      = [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DNZ|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 36.438
| postotak2     = 6,18%

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] iz reda hrvatskog naroda

| slika1        = [[Datoteka:No image.svg|150x150px]]
| kandidat1     = '''[[Ante Jelavić]]'''
| stranka1      = '''[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]'''
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''189.438'''
| postotak1     = '''52,91%'''

| slika2        = [[Datoteka:Ivo Komsic Sarajevo 1353 (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Gradimir Gojer]]
| stranka2      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 113.961
| postotak2     = 31,83%

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] iz reda srpskog naroda

| slika1        = [[Datoteka:Zivko Radisic (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = '''[[Živko Radišić]]'''
| stranka1      = '''[[Sloga (koalicija)|Sloga]]'''
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija/BS|Sloga|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''359.937'''
| postotak1     = '''51,31%'''

| slika2        = [[Datoteka:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Momčilo Krajišnik]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 314.236
| postotak2     = 44,79%

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Alija Izetbegović]] (Bošnjak)&lt;br&gt;[[Krešimir Zubak]] (Hrvat)&lt;br&gt;[[Momčilo Krajišnik]] (Srbin)
| nakon_izbora  = [[Alija Izetbegović]] (Bošnjak)&lt;br&gt;[[Ante Jelavić]] (Hrvat)&lt;br&gt;[[Živko Radišić]] (Srbin)

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1        = [[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu|KCD BiH]]
| boja1           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|KCD BiH|tamno|BS}}
| lider1          = {{nowrap|[[Alija Izetbegović]]}}
| mandati1        = 17
| postotak1       = 33,83

| stranka2        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja2           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider2          = {{nowrap|[[Ante Jelavić]]}}
| mandati2        = 6
| postotak2       = 11,59

| stranka3        = [[Sloga (koalicija)|Sloga]]
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|Sloga|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Biljana Plavšić]]}}
| mandati3        = 4
| postotak3       = 12,44

| stranka4        = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Dragan Kalinić]]}}
| mandati4        = 4
| postotak4       = 9,43

| stranka5        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Zlatko Lagumdžija]]}}
| mandati5        = 2
| postotak5       = 9,26

| stranka6        = [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|SRS RS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Nikola Poplašen]]}}
| mandati6        = 2
| postotak6       = 6,87

| stranka7        = [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]-[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|NHI|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Krešimir Zubak]]}}
| mandati7        = 1
| postotak7       = 2,32

| stranka8        = [[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|UBSD|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Sejfudin Tokić]]}}
| mandati8        = 1
| postotak8       = 1,66

| stranka9        = [[Radikalna stranka Republike Srpske|RS RS]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|RS RS|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Dragan Đurđević]]}}
| mandati9        = 1
| postotak9       = 1,60

| stranka10       = [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija/BS|DNZ|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Fikret Abdić]]}}
| mandati10       = 1
| postotak10      = 1,24

| karta          = 
| veličina_karte =
| opis_karte     = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara]]
| prije_izbora  = [[Haris Silajdžić]] ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])&lt;br&gt;[[Boro Bosić]]
| stranka_prije = ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| nakon_izbora   = [[Haris Silajdžić]] ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])&lt;br&gt;[[Svetozar Mihajlović]]
| stranka_nakon = ([[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]])
}}}}}}}}
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.''' održani su [[12. septembar|12.]]- [[13. septembar|13. septembra]] 1998. godine. Ovo su bili treći višestranački izbori u Bosni i Hercegovini od otcjepljenja od [[SFRJ]], a drugi nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Osim izbora za članove [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo BiH|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], birani su predstavnici za [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament FBiH|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament BiH|Parlament Bosne i Hercegovine]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština RS|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] i za [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Skupštine kantona u FBiH|Skupštine kantona]], te [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjednik RS|Predsjednik Republike Srpske]].

== Rezultati ==
===Predsjedništvo===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}
Na izborima za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], birana su tri člana, po jedan iz svakog konstituivnog naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Bosna i Hercegovina je bila izborno podijeljena u dvije osnovne izborne jedinice: [[Federacija BiH|Federaciju BiH]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. U Federaciji BiH birao se član Predsjedništva iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] naroda, u 86 izbornih jedinica, koje su predstavljale osnovne izborne jedinice, dok se u Republici Srpskoj, birao član Predsjedništva iz reda [[Srbi|srpskog]] naroda u ukupno 63 izborne jedinice. Birači sa područja Federacije BiH, mogli su glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana. Mandat članova je četiri godine.&lt;ref name=&quot;IZ98&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3 Zvanični rezultati Općih izbora 1998.]&lt;/ref&gt;

==== Izbor ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width:50%&quot;
|-
!Kandidat !! Konstitutivni&lt;br&gt; narod !!Partija !! Broj&lt;br&gt; glasova !! %
|-
| [[Alija Izetbegović]] || [[Bošnjaci]] || [[SDA]] ||align=right | 511.541 || 86,80
|-
| [[Ante Jelavić]] || [[Hrvati]] ||[[HDZ BIH]] ||align=right | 189.438 || 52,91
|-
| [[Živko Radišić]] || [[Srbi]] || Sloga &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; ||align=right | 359.937 || 51,31
|- 	 
| Napomene || colspan=5 align=&quot;left&quot; |&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Koalicija [[Srpski narodni savez RS|Srpskog narodnog saveza RS]], [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističke partije Republike Srpske]] i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]]
|}

===Predstavnički dom Bosne i Hercegovine===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}
Od ukupno - registrovanih glasača, na izbore je izašlo 1.870.083 (-%). Od ukupnog broja glasova, važećih je bilo 
1.726.233 (92,31%), a nevažećih 143.850 (7.69%).&lt;ref name=&quot;IZ98-1&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/98results/results98.pdf Izvješte izbornih rezultata - Sažetak prebrojavanja glasova]&lt;/ref&gt; Glasalo se odvojeno po entitetima, a iz [[FBiH|Federacije Bosne i Hercegovin]]e birano je 28 i iz [[RS|Republike Srpske]] 14 predstavnika. Mandat predstavnika je bio četiri godine.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
|-
! Partija !! Broj&lt;br&gt;glasova !! Ukupni&lt;br&gt;mandati !! % &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|KzC BiH|link|BS}} 
| align=right| 583.895 
| 17 
| 37,40
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|Sloga|link|BS}}
| align=right| 214.716
| 4
| 13,80
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
| align=right| 200.092
| 6
| 12,80
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
| align=right| 162.721
| 4
| 10,40
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
| align=right| 159.876
| 4
| 10,20
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|link|BS}}
| align=right| 118.522
| 2
| 7,60
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|NHI|link|BS}}
| align=right| 40.080
| 1
| 2,60
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
| align=right| 32.292
| 2
| 2,10
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|RS RS|link|BS}}
| align=right| 27.686
| 1
| 1,50
|-align=&quot;center&quot;
|align=left| {{Izborni dijagram/Partija|DNZ|link|BS}}
| align=right| 21.452
| 1
| 1,40
|- 	 
| Napomene || colspan=5 align=&quot;left&quot; |&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Procentualni udjel je mjerilo za orijentaciju, jer su se predstavnička mjesta, po izbornom zakonu, dodjeljivala po glasačkim jedinicima (entitetima).
|}

===Predsjednik i potpredsjednik Republike Srpske===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik}}
Od ukupno 845.909 glasačkih listića, 735.700 je bilo važećih glasova (86,97%), a nevažećih je bilo 110.209 (13,03%). Za predsjednika Republike Srpske izabran je [[Nikola Poplašen]] sa 322.684 (43,9%), kao predstavnik koalicije [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] i [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|Srpske radikalne stranke Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;G2013&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rzs.rs.ba/front/article/866/ |title=Statistički godišnjak Republike Srpske, 2013. |format= |date= |access-date=1. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom}}

===Narodna skupština Republike Srpske===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština}}

=== Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]]
* [[Narodna skupština Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.izbori.ba/Default.aspx?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|*]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|1998]]
[[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 1998.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 1998.]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 1998.]]</text>
      <sha1>h0vges8oxfldpf2mu7kzy7ksgxzdihw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Santa Coloma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360839</id>
    <revision>
      <id>3933640</id>
      <parentid>3856456</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3933640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9480" sha1="hz2vt5u4vk91rp1tll4odigw23uw6sf" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #0000FF
| Ime kluba         = '''FC Santa Coloma'''
| Puno ime          = Futbol Club Santa Coloma
| Grb               = Logo FC Santa Coloma.png
| Nadimak           = ''Colomencs''
| Osnovan           = [[1986.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Sant Julià de Lòria Andorra]]&lt;br&gt;[[Andora]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Andore|AFF]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Andore|Prva liga]]
| Stadion           = [[Estadi Comunal d'Andorra la Vella|Estadi Comunal]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.worldstadiums.com/stadium_pictures/europe/andorra/comunal.shtml |title=Estadi Comunal |work=worldstadiums.com |access-date=26. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130203030141/http://www.worldstadiums.com/stadium_pictures/europe/andorra/comunal.shtml |archive-date=3. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 1.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = 
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 4. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.fclubsantacoloma.com/ fclubsantacoloma.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _redshoulders
| uzorak_t1         = _Ural_away_2016
| uzorak_dr1        = _redshoulders

| lijeva ruka1      = FFFFFF
| tijelo1           = FFFFFF
| desna ruka1       = FFFFFF
| šorc1             = FF0000
| čarape1           = ffffff
| uzorak_lr2        = _santacoloma1718a
| uzorak_t2         = _santacoloma1718a
| uzorak_dr2        = _santacoloma1718a
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = 0B2161
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = 0B2161
| čarape2           = FFFFFF
|
}}
'''FC Santa Coloma''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Andora|Andore]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Andore|prvoj nogometnoj ligi Andore]]. Jedan je od najboljih klubova iz [[Andora|Andore]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[DEVK-Arena]].

==Historija==
Osnovan je 1986. godine. Dvanaest puta je bio prvak [[Andora|Andore]], dok je nacionalni kup osvajao deset puta. Najveći rivali kluba su [[UE Sant Julià]] i [[UE Santa Coloma]].

Prvi evropski nastup je zabilježio u sezoni 2001/02, kada je u okviru [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] igrao protiv [[FK Partizan|Partizana]], poražen je sa ukupnih 8-1. Premijerni nastup u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu Prvaka]] je imao u sezoni 2008/09, kada je igrao protiv [[Litvanija|litvanskog]] [[FBK Kaunas|Kaunasa]], eliminisan je sa ukupnih 7-2. Najveći uspjeh na evropskim takmičenjima je ostvario u sezoni 2014/15, kada je u prvom pretkolu [[UEFA Liga prvaka|Lige Prvaka]] bio bolji od [[Armenija|armenskog]] [[FK Bananc|Banantsa]]. Ukupan rezultat je bio 3-3, međutim Santa Coloma je prošla zbog gola u gostima. U drugom pretkolu je igrao protiv [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi]] iz [[Tel Aviv]]a, poražen je sa ukupnih 3-0.

==Uspjesi==
*'''[[Prva nogometna liga Andore|Prva liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (13):''' 1994/95, 2000/01, 2002/03, 2003/04, 2007/08, 2009/10, 2010/11, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (7):''' 1997/98, 1998/99, 1999/00, 2006/07, 2008/09, 2011/12, 2012/13.
*'''[[Kup Andore u nogomet|Nacionalni kup]]: '''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10):''' 2001, 2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2009, 2012, 2018.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (6):''' 1996, 1998, 1999, 2015, 2017, 2019.
*'''[[Superkup Andore u nogometu|Superkup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7):''' 2003, 2005, 2007, 2008, 2015, 2017, 2019.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (9):''' 2004, 2006, 2009, 2010, 2011, 2012, 2014, 2016, 2018.

==Evropski nastupi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
|-
| [[Kup UEFA 2001/2002.|2001/02.]]
| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|SRB}} [[FK Partizan]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–7
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1–8'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Kup UEFA]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|DAN}} [[Esbjerg fB]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–4
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–5
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1–9'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Kup UEFA]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|BIH}} [[FK Modriča]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''0–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Kup UEFA]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–4
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008/09.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|LIT}} [[FBK Kaunas]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–4
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2–7'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009/10.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| 2. kolo kvalifikacija
| {{flagicon|ŠVI}} [[FC Basel]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–4
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1–7'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010/11.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|MLT}} [[Birkirkara FC]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–4
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3–7'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|LUX}} [[F91 Dudelange]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''0–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|HRV}} [[NK Osijek|Osijek]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|ISL}} [[Breiðablik UBK|Breiðablik]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–4
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''0–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014/15.]]
| rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Banants]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3–3'''
| [[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2. kolo kvalifikacija
| {{flagicon|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''0–3'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{flagicon|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1–2'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0-0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0-3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''0-3'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1. kolo kvalifikacija
| {{ZD|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1-1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0-1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1-2'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| Preliminarna runda
| {{ZD|Kosovo}} [[KF Drita|Drita]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 0-2 (aet)
|
|
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-

|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fclubsantacoloma.com/ Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=62180/profile/index.html FC Santa Coloma] na zvaničnoj stranici UEFA-e

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Andori]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1986.]]</text>
      <sha1>hz2vt5u4vk91rp1tll4odigw23uw6sf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak premijera Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363531</id>
    <revision>
      <id>3933678</id>
      <parentid>3843236</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:36:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spisak */</comment>
      <origin>3933678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18047" sha1="7aea5f06h5z6t9akkz4mr2wit7rd3qx" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                 = Predsjednik Vlade Republike Srpske
| tijelo                   = 
| nativni_naziv            = Предсједник Владе Републике Српске
| oznaka                   = Seal of the Republika Srpska.svg
| oznakavel                = 100
| oznakatekst              = [[Amblem Republike Srpske]]
| oznakaalt                = Amblem Republike Srpske
| zastava                  = 
| zastavavel               = 
| zastavaalt               = 
| zastavaokvir             = 
| zastavatekst             = 
| slika                    = Savo Minić in 2026 (cropped).jpg
| slikavel                 = 200
| alt                      = 
| slikatekst               = 
| trenutno                 = [[Savo Minić]]
| trenutno_stranka         = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| trenutnood               = 2. septembra 2025.
| vršilac_dužnosti         = 
| odjel                    = 
| stil                     = 
| vrsta                    = [[Šef države|Šef]] [[Vlada|vlade]] [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine#Prvi nivo|entiteta]]
| status                   = 
| skraćenica               = Predsjednik Vlade RS-a
| član                     = 
| izvještava               = 
| prebivalište             = [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|Administrativni centar]]
| sjedište                 = Trg Republike Srpske 1, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| imenujega                = [[Narodna skupština Republike Srpske]]
| imenujega_kvalificiran   = 
| mandat                   = 
| mandat_kvalificiran      = 
| osnivački_akt            = 
| prethodnik               = 
| inauguralni              = [[Branko Đerić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| osnivanje                = {{Početni datum i godine|1992|4|22}}
| prvi                     = 
| posljednji               = 
| ukinuto                  = 
| zamijenjeno              = 
| sukcesija                = 
| neslužbeni_nazivi        = Premijer Republike Srpske
| zamjenik                 = 
| plata                    = 
| veb-sajt                 = [https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Pages/Splash.aspx vladars.rs]
| fusnote                  = 
}}{{Politika Republike Srpske}}
'''Predsjednik Vlade Republike Srpske''' je imenovana osoba koja stoji na čelu [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]]. Ona rukovodi radom Vlade i predsjedava njenim sjednicama, predstavlja Republiku Srpsku u zemlji i inozemstvu.

== Način izbora ==

Budućeg predsjednika Vlade Republike Srpske po [[Ustav Republike Srpske|Ustavu Republike Srpske]] predlaže [[predsjednik Republike Srpske]] nakon konsultacija sa svim zastupničkim grupama u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini]]. Predsjednika Vlade Republike Srpske zatim bira skupštinska većina [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]].

Prije izbora na to mjesto, [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] izlaže ekspoze u kome navodi realne ciljeve Vlade Republike Srpske.

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime
{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Saziv
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]]
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Đerić|[[Branko Đerić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1948)}}
|2. april 1992.
|20. januar 1993.
|273 dana
|[[Vlada Republike Srpske Branka Đerića|I saziv]]
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| rowspan=&quot;5&quot; |'''—'''
| rowspan=&quot;5&quot; |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Lukić|[[Vladimir Lukić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1933–2026)}}
|20. januar 1993.
|18. august 1994.
|1 godina i 210 dana
|[[Vlada Republike Srpske Vladimira Lukića|II saziv]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Dusan Kozic Crop.jpg|bez okvira|90px]]
|{{Sort|Kozić|[[Dušan Kozić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|18. august 1994.
|16. oktobar 1995.
|1 godina i 59 dana
|[[Vlada Republike Srpske Dušana Kozića|III saziv]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Rajko Kasagic crop.jpg|bez okvira|90px]]
|{{Sort|Kasagić|[[Rajko Kasagić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1942)}}
|16. oktobar 1995.
|18. maj 1996.
|215 dana
|[[Vlada Republike Srpske Rajka Kasagića|IV saziv]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Kličković|[[Gojko Kličković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1955)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |18. maj 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |31. januar 1998.
| rowspan=&quot;2&quot; |1 godina i 258 dana
|[[Vlada Republike Srpske Gojka Kličkovića I|V saziv]]
|-
|[[Vlada Republike Srpske Gojka Kličkovića II|VI saziv]]
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Milorad Dodik 1998.jpg|bez okvira|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Malo|&lt;br&gt;(r. 1959)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. januar 1998.
| rowspan=&quot;2&quot; |16. januar 2001.
| rowspan=&quot;2&quot; |2 godine i 351 dan
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika I|VII saziv]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998.]]
|-
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Đokić|[[Petar Đokić]]}} (v.d.)&lt;br&gt;{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Mladen Ivanić 2006 (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Ivanić|[[Mladen Ivanić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |16. januar 2001.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. januar 2003.
| rowspan=&quot;2&quot; |2 godine i 1 dan
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Vlada Republike Srpske Mladena Ivanića|VIII saziv]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Mikerević|[[Dragan Mikerević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1955)}}
|17. januar 2003.
|17. februar 2005.
|2 godine i 31 dan
|[[Vlada Republike Srpske Dragana Mikerevića|IX saziv]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Bukejlović|[[Pero Bukejlović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1946)}}
|17. februar 2005.
|26. februar 2006.
|1 godina i 9 dana
|[[Vlada Republike Srpske Pere Bukejlovića|X saziv]]
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(6.)
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Datoteka:Milorad Dodik (2011-06-06) (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Malo|&lt;br&gt;(r. 1959)}}
| rowspan=&quot;3&quot; |26. februar 2006.
| rowspan=&quot;3&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;3&quot; |4 godine i 262 dana
|[[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika II|XI saziv]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika III|XII saziv]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006.]]
|{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}
|-
|{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |—
|[[Datoteka:Антон Касиповић.jpg|bez okvira|90px]]
|{{Sort|Kasipović|[[Anton Kasipović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|15. novembar 2010.
|29. decembar 2010.
|44 dana
|''Vršilac dužnosti''
|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:Aleksandar Džombić crop.jpg|bez okvira|90px]]
|{{Sort|Džombić|[[Aleksandar Džombić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1968)}}
|29. decembar 2010.
|12. mart 2013.
|2 godine i 73 dana
|[[Vlada Republike Srpske Aleksandra Džombića|XIII saziv]]
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |11.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Željka Cvijanović, 2018 (cropped).jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1967)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |12. mart 2013.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. novembar 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; |5 godina i 252 dana
|[[Vlada Republike Srpske Željke Cvijanović I|XIV saziv]]
|-
|[[Vlada Republike Srpske Željke Cvijanović II|XV saziv]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |—
|[[Datoteka:Srebrenka Golić (cropped).jpg|90px|Srebrenka Golić|bez_okvira]]
|{{Sort|Golić|[[Srebrenka Golić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|19. novembar 2018.
|18. decembar 2018.
|29 dana
|''Vršilac dužnosti''
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |12.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Radovan Višković.jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Višković|[[Radovan Višković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1964)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |18. decembar 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. septembar 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; |6 godina i 258 dana
|[[Vlada Republike Srpske Radovana Viškovića I|XVI saziv]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=317084|title=Радован Вишковић мандатар нове Владе Српске|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=РЕПУБЛИКА СРПСКА - РТРС|access-date=20. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]]
|-
|[[Vlada Republike Srpske Radovana Viškovića II|XVII saziv]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=492486|title=Додик потврдио: Вишковић мандатар за састав нове Владе (ВИДЕО)|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=РЕПУБЛИКА СРПСКА - РТРС|access-date=4. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |13.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|90px]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{Sort|Minić|[[Savo Minić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1974)}}
|2. septembar 2025.
|''23. januar 2026.{{Efn|Izbor [[Vlada Republike Srpske Save Minića I|Vlade Republike Srpske Save Minića I]] i proces njenog imenovanja [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] proglasio je neustavnim iz razloga što je [[Milorad Dodik]], kojem je [[Sud Bosne i Hercegovine|Sud BiH]] pravosnažno izrekao kaznu i zabranu vršenja javnih funkcija, bez pravnog ovlaštenja predložio mandatara. Time je prekršen Ustav i [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izborni zakon BiH]], jer Dodiku po sili zakona prestaje mandat [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike]] [[Predsjednik Republike Srpske|Srpske]] danom pravosnažnosti presude, odnosno prestao je 12. juna 2025.&lt;ref name=&quot;RS MD&quot;&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AO Sud BiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;USBiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/ustavni-sud-bih-donio-odluku-vlada-rs-cijeg-je-mandatara-predlozio-milorad-dodik-neustavna/|title=Ustavni sud BiH donio odluku: Vlada RS čijeg je mandatara predložio Milorad Dodik neustavna|website=n1info.ba|access-date=23. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Minić|grupa=lower-alpha}}''
|{{ayd|2025|09|02|2026|01|23}}
|[[Vlada Republike Srpske Save Minića I|XVIII saziv]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.srna.rs/en/novost/1328178/dodik-congratulates-minic-on-being-elected-prime-minister|title=Srna {{!}} DODIK CONGRATULATES MINIĆ ON BEING ELECTED PRIME MINISTER|last=Srpske|first=Srna {{!}} Novinska agencija Republike|website=Srna {{!}} Novinska agencija Republike Srpske|language=sr|access-date=4. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|23. januar 2026.
|17. mart 2026.
|{{ayd|2026|01|23|2026|03|17}}
|[[Vlada Republike Srpske Save Minića II|XIX saziv]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Media/Vijesti/Pages/izabrana-nova-vlada-republike-srpske-18012026.aspx|title=Izabrana nova Vlada Republike Srpske na čelu sa Savom Minićem|website=[[Vlada Republike Srpske]]|language=sr|access-date=23. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|{{Sort|Trišić-Babić|[[Ana Trišić-Babić]]}} (v.d.)&lt;br&gt;{{Sort|Karan|[[Siniša Karan]]}}
|-
|17. mart 2026.
|''trenutno''
|{{ayd|2026|03|17}}
|[[Vlada Republike Srpske Save Minića III|XX saziv]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/media/vijesti/Pages/170326-izbor-vlade.aspx|title=Izabran 20. saziv Vlade Republike Srpske|date=17. 3. 2026|website=vladars.rs|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=10. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|{{Sort|Karan|[[Siniša Karan]]}}
|}

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|

ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds  value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:snsd value:rgb(0.769,0.000,0.000)  legend:SNSD
  id:pdp  value:rgb(0.282,0.239,0.545)  legend:PDP
  id:nezav value:rgb(0.824,0.824,0.824) legend:Nezav.

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData    =
  barset:PM
  bar:Djeric
  bar:Lukic
  bar:Kozic
  bar:Kasagic
  bar:Klickovic
  bar:Dodik
  bar:Kasipovic
  bar:Ivanic
  bar:Mikerevic
  bar:Bukeljevic
  bar:Dzombic
  bar:Cvijanovic
  bar:Golic
  bar:Viskovic
  bar:Minić

PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Djeric
  from: 22/04/1992 till: 20/01/1993 color:sds  text:&quot;[[Branko Đerić|Đerić]]&quot; fontsize:10
 bar:Lukic
  from: 20/01/1993 till: 18/08/1994 color:sds  text:&quot;[[Vladimir Lukić|Lukić]]&quot; fontsize:10
 bar:Kozic
  from: 18/08/1994 till: 16/10/1995 color:sds  text:&quot;[[Dušan Kozić|Kozić]]&quot; fontsize:10
 bar:Kasagic
  from: 16/10/1995 till: 18/05/1996 color:sds  text:&quot;[[Rajko Kasagić|Kasagić]]&quot; fontsize:10
 bar:Klickovic
  from: 18/05/1996 till: 31/01/1998 color:sds  text:&quot;[[Gojko Kličković|Kličković]]&quot; fontsize:10
 bar:Dodik
  from: 31/01/1998 till: 16/01/2001 color:snsd
  from: 28/02/2006 till: 15/11/2010 color:snsd text:&quot;[[Milorad Dodik|Dodik]]&quot; fontsize:10
 bar:Ivanic
  from: 16/01/2001 till: 17/01/2003 color:pdp  text:&quot;[[Mladen Ivanić|Ivanić]]&quot; fontsize:10
 bar:Mikerevic
  from: 17/01/2003 till: 17/02/2005 color:pdp  text:&quot;[[Dragan Mikerević|Mikerević]]&quot; fontsize:10
 bar:Bukeljevic
  from: 17/02/2005 till: 28/02/2006 color:sds  text:&quot;[[Pero Bukejlović|Bukejlović]]&quot; fontsize:10
 bar:Kasipovic
  from: 15/11/2010 till: 29/12/2010 color:nezav text:&quot;[[Anton Kasipović|Kasipović]] (v. d.)&quot; fontsize:10
 bar:Dzombic
  from: 29/12/2010 till: 12/03/2013 color:snsd text:&quot;[[Aleksandar Džombić|Džombić]]&quot; fontsize:10
 bar:Cvijanovic
  from: 12/03/2013 till: 19/11/2018 color:snsd text:&quot;[[Željka Cvijanović|Cvijanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Golic
  from: 19/11/2018 till: 18/12/2018 color:snsd text:&quot;[[Srebrenka Golić|Golić]] (v. d.)&quot; fontsize:10
 bar:Viskovic
  from: 18/12/2018 till: 02/09/2025 color:snsd text:&quot;[[Radovan Višković|Višković]]&quot; fontsize:10
 bar:Minić
  from: 02/09/2025 till: end        color:snsd text:&quot;[[Savo Minić|Minić]]&quot; fontsize:10
}}

== Standarda ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Standard of the Prime Minister of Republika Srpska (1995-2007).svg|Bivša standarda predsjednika Vlade Republike Srpske (1995–2007).
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Vlada Republike Srpske]]
* [[Predsjednik Republike Srpske]]
** [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Službeni sajt|https://vladars.rs/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|Službeni veb-sajt Vlade Republike Srpske}}
* {{Službeni sajt|https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Pages/Splash.aspx|Službeni veb-sajt Vlade Republike Srpske - Predsjednik}}

{{Predsjednici vlada Republike Srpske}}
{{Ministarstva Vlade Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vlada Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>7aea5f06h5z6t9akkz4mr2wit7rd3qx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Ivanić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363541</id>
    <revision>
      <id>3933679</id>
      <parentid>3772290</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:42:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4758" sha1="86oclwg79alcwbk4t8ttr218xhdsckb" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Mladen Ivanić
| slika              = Mladen Ivanic (cropped).jpg
| redoslijed         = 15. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 17. novembar 2016 – 17. juli 2017.
| prethodnik         = [[Bakir Izetbegović]]
| nasljednik         = [[Dragan Čović]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 17. novembar 2014 – 17. juli 2015.
| prethodnik2        = Bakir Izetbegović
| nasljednik2        = Dragan Čović
| redoslijed3        = [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 16. januar 2001 – 17. januar 2003.
| prethodnik3        = [[Milorad Dodik]]
| nasljednik3        = [[Dragan Mikerević]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1958|09|16}}
| mjesto_rođenja     = [[Sanski Most]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| etnicitet          = [[Srbi]]n
| vjera              =
| politička_stranka  = [[Partija demokratskog progresa]]
| obrazovanje        = 
| zanimanje          = ekonomista, političar
| supružnik          = 
| djeca              =
| roditelji          =
| potpis             =
| web-stranica       =
}}
'''Mladen Ivanić''' (rođen 16. septembra 1958) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] političar i doktor ekonomskih nauka. Bivši je [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] i nekadašnji [[predsjednik Vlade Republike Srpske]].

==Biografija==
U Banjoj Luci živi od 1971. godine.&lt;ref&gt;[http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5966]&lt;/ref&gt; Diplomirao je 1981 godine na [[Ekonomskoi fakultet u Banjoj Luci|Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci]], a 1984. je magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Beogradu|Ekonomskom fakultetu u Beogradu]]. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1988.. Od 1985. kao asistent predaje Političku ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, a od 1988. do danas kao izvanredni profesor. Predavao je Političku ekonomiju na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]] (od 1990-92) i na [[Ekonomski fakultet u Istočnom Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu]] (od 1992-98). Osnovao je Partiju demokratskog progresa Republike Srpske 1999. i njen je prvi predsjednik. Dr. Mladen Ivanić je bio [[predsjednik Vlade Republike Srpske]], a na tom položaju je bio u razdoblju od 16. januara 2001. do 17. janura 2003..

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo BiH|Općim izborima 2014.]] kao član koalicije [[Partija demokratskog progresa|PDP]] i [[SDS]] sa osvojenih 48,71 % glasova izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda [[Srbi|srpskog naroda]].&lt;ref name=&quot;RS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/158711/kandidati-za-predsjednistvo-bih-bosnjaci-ce-imati-najveci-izbor-na-glasackom-listicu |title=''Kandidati za Predsjedništvo BiH: Bošnjaci će imati najveći izbor na glasačkom listiću'' radiosarajevo.ba |access-date=11. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140912032214/http://radiosarajevo.ba/novost/158711/kandidati-za-predsjednistvo-bih-bosnjaci-ce-imati-najveci-izbor-na-glasackom-listicu |archive-date=12. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Utvrdjeni2014/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Rezultati općih izbora na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
*[[Predsjednik Vlade Republike Srpske]]
*[[Partija demokratskog progresa]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Mladen Ivanić}}
*[https://web.archive.org/web/20160228093753/http://www.pdpinfo.net/sadrzaj.php?id=108 Partija demokratskog progresa: Mladen Ivanić] 
*[https://web.archive.org/web/20110530022305/http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/17817/cir/Od-osudjenika-do-vrhunskih-politicara.html Glas Srpske: Političari Republike Srpske]

{{Predsjednici Bosne i Hercegovine}}
{{Predsjednici vlada Republike Srpske}}
{{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ivanić, Mladen}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sanski Most]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Političari Partije demokratskog progresa]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri vanjskih poslova]]
[[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Banjoj Luci]]</text>
      <sha1>86oclwg79alcwbk4t8ttr218xhdsckb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>APOEL FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363676</id>
    <revision>
      <id>3933719</id>
      <parentid>3856607</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T11:55:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3933719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3989" sha1="cnnqz0zwv9j3o7uk6jjl2lurj4cbrby" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #0000FF
| Boja2             = #ffff00
| Ime kluba         = '''APOEL FC'''
| Puno ime          = Athletikos Podosferikos Omilos Ellinon Lefkosias
| Grb               = Logo APOEL FC.png
| Nadimak           = ''Τhrylos''
| Osnovan           = [[1926.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Nikozija]]&lt;br&gt;[[Kipar]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|yellow}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Kipra|CFA]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva liga Kipra u nogometu|Prva liga]]
| Stadion           = [[GSP Stadion]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/gspstadium/ |title=GSP Stadion |work=stadiumguide.com|access-date= 13. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 22.859
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = 
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 5. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.apoelfc.com.cy/nqcontent.cfm?a_id=1 apoelfc.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _apoel1314h
| uzorak_t1         = _apoel1314h
| uzorak_dr1        = _apoel1314h
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = ffff00
| tijelo1           = ffff00
| desna ruka1       = ffff00
| šorc1             = ffff00
| čarape1           = ffff00
| uzorak_lr2        = _apoel1314t
| uzorak_t2         = _apoel1314t
| uzorak_dr2        = _apoel1314t
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = _blackstripe
| lijeva ruka2      = ff4500
| tijelo2           = ffffff
| desna ruka2       = ff4500
| šorc2             = ff4500
| čarape2           = ff4500
|
}}
'''APOEL FC '''([[grčki]] ''ΑΠΟΕΛ Ποδόσφαιρο''; skraćenica od Αθλητικός Ποδοσφαιρικός Όμιλος Ελλήνων Λευκωσίας – ''Athlitikos Podosfairikos Omilos Ellinon Lefkosias'' – Atletski nogometni klub Grka iz Nikozije) je [[kipar]]ski [[nogomet]]ni klub iz [[Nikozija|Nikozije]].

== Historija ==
Klub je osnovan 8. juna 1926. godine. Jedan je od osnivača [[Nogometni savez Kipra|Kiparskog nogometnog saveza]]. APOEL je jedan od najpopularnijih i najuspješnijih kluba na Kipru a osvojenih 27 prvenstava, 21 kupom i 13 superkupova.

APOEL je u evropskim takmičenjima značajnije rezultate ostvario plasmanom u grupe [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] u dva navrata: u [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|sezoni 2009./10.]] (u grupi sa [[Chelsea F.C.]], [[FC Porto]] i [[Atlético Madrid]]) i  [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011./12.]] ([[FC Porto]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] i [[FK Zenit Sankt Peterburg]]). APOEL FC je dio APOEL multisport kluba koji je osnovana [[1926.]] i ima odjele za nekoliko sportova uključujući nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis i biciklizam.

== Uspjesi ==
* '''[[Prva liga Kipra u nogometu|Prva liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]]  (29):''' 1935/36, 1936/37, 1937/38, 1938/39, 1939/40, 1946/47, 1947/48, 1948/49, 1951/52, 1964/65, 1972/73, 1979/80, 1985/86, 1989/90, 1991/92, 1995/96, 2001/02, 2003/04, 2006/07, 2008/09, 2010/11, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2023/24.
* '''[[Kup Kipra u nogometu|Kup Kipra]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]]  (21):''' 1936/37, 1940/41, 1946/47, 1950/51, 1962/63, 1967/68, 1968/69, 1972/73, 1975/76, 1977/78, 1978/79, 1983/84, 1992/93, 1994/95, 1995/96, 1996/97, 1998/99, 2005/06, 2007/08, 2013/14, 2014/15.
* '''[[Superkup Kipra u nogometu|Superkup Kipra]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]]  (13):''' 1963, 1984, 1986, 1992, 1993, 1996, 1997, 2002, 2004, 2008, 2009, 2011, 2013.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.apoelfc.com.cy/nqcontent.cfm?a_id=1 Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50118/profile/index.html APOEL] na zvaničnoj stranici UEFA-e

[[Kategorija:Nogometni klubovi na Kipru]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.]]</text>
      <sha1>cnnqz0zwv9j3o7uk6jjl2lurj4cbrby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AEL Limassol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363804</id>
    <revision>
      <id>3933716</id>
      <parentid>3856615</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T10:52:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3933716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8335" sha1="r01up0m0kh6tkvdogihzh965orp3q5s" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #0000FF
| Boja2             = #ffff00
| Ime kluba         = '''AEL Limassol'''
| Puno ime          = Athli̱tikí̱ Éno̱si̱ Lemesoú
| Grb               = Logo AEL Limassol.png
| Nadimak           = 
| Osnovan           = [[4. oktobar]] [[1930.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = {{ZD|KIP}} [[Kipar]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|yellow}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Kipra|CFA]]
| Konfederacija     = [[UEFA]]
| Liga              = [[Prva liga Kipra u nogometu|Prva liga]]
| Stadion           = [[Tsirion]] &lt;ref&gt;* http://de.eufo.de/index/verein/apollon-limassol&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 13.331
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|KIP}} [[Andгeas Sofocleous]]
| Menadžer          = {{ZD|BUG}} [[Ivaylo Petev]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = [[Prva liga Kipra u nogometu|Prva liga]], 8. mjesto 
| Prethodna sezona  = 2025/26
| Webstranica       = [http://www.aelfc.com/ aelfc.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _verona1415h
| uzorak_t1         = _verona1415h
| uzorak_dr1        = _verona1415h
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFCC33
| tijelo1           = FFCC33
| desna ruka1       = FFCC33
| šorc1             = FFCC33
| čarape1           = FFCC33
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _verona1314t
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = 
| lijeva ruka2      = 000000
| tijelo2           = 000000
| desna ruka2       = 000000
| šorc2             = 000000
| čarape2           = 000000
|
}}
'''Athlitiki Enosi Lemesou''' ([[grčki]]: Αθλητική Ένωση Λεμεσού) poznat i kao '''AEL Limassol''', je profesionalni nogometni klub iz [[Limassol]]a, [[Kipar]].

== Historija ==
Klub je osnovan [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1930.]] godine. Prvu utakmicu je igrao protiv PSC-a [[6. januar]]a [[1931.]] godine, pobijedili su 6-1. AEL je jedan od najuspješnijih klubova sa [[Kipar|Kipra]]. Imaju 6 osvojenih prvenstava, 6 kupova i 3 superkupa.

[[1934.]] godine AEL je osvojio nacionalnu ligu, međutim prvenstvo je bilo nezvanično. Godinu dana kasnije AEL je bio jedan od osam klubova koji su osnovali [[Prva liga Kipra u nogometu|Prvu ligu Kipra]]. Prvu zvaničnu titulu AEL je osvojio [[1941.]] godine, pobjedom protiv [[APOEL FC|APOEL]]-a sa ukupnih 4-3 u Play-offu.

== Uspjesi ==
* '''[[Prva liga Kipra u nogometu|Prva liga]]: (6)'''
:: 1941, 1953, 1955, 1956, 1968, 2012.
* '''[[Druga liga Kipra u nogometu|Druga liga]]: (1)'''
:: 1997.
* '''[[Kup Kipra]]: (6)'''
:: 1939, 1940, 1948, 1985, 1987, 1989.
* '''[[Superkup Kipra]]: (3)'''
:: 1953, 1968, 1985.
* '''[[Severi Kup]]: (3)'''
:: 1953, 1955, 1956.

==Evropski nastupi==
&lt;small&gt;1R = Prva runda, PR = Preliminarna runda, Q = Kvalifikaciona runda, PO = Play-off.&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! 1. utakmica
! 2. utakmica
! Ukupno
!
|-
| 1968–69
| [[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]]
| 1R
| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
| align=&quot;center&quot;| 0–6
| align=&quot;center&quot;| 0–6
| align=&quot;center&quot;| '''0–12'''
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| colspan=1 style=&quot;text-align: center;&quot; bgcolor=white|
|-
| 1985–86
| [[Kup pobjednika kupova]]
| 1R
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Dukla Prague]]
| align=&quot;center&quot;| 2–2
| align=&quot;center&quot;| 0–4
| align=&quot;center&quot;| '''2–6'''
| align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| colspan=1 style=&quot;text-align: center;&quot; bgcolor=white|
|-
| 1987–88
| [[Kup pobjednika kupova]]
| PR
| {{flagicon|ČEŠ}} [[FK DAC 1904 Dunajská Streda|Dunajská Streda]]
| align=&quot;center&quot;| 0–1
| align=&quot;center&quot;| 1–5
| align=&quot;center&quot;| '''1–6'''
| align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| colspan=1 style=&quot;text-align: center;&quot; bgcolor=white|
|-
| 1989–90
| [[Kup pobjednika kupova]]
| 1R
| {{flagicon|AUT}} [[FC Admira Wacker Mödling|Admira Wacker]]
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot;| 1–0
| align=&quot;center&quot;| '''1–3'''
| align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| colspan=1 style=&quot;text-align: center;&quot; bgcolor=white|
|-
| 2002–03
| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| QR
| {{flagicon|MAĐ}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
| align=&quot;center&quot;| 0–4
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot;| '''2–5'''
| align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| colspan=1 style=&quot;text-align: center;&quot; bgcolor=white|
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| 2012–13
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Liga prvaka]]
| style=&quot;background-color:#CFF&quot;| 2Q
| style=&quot;background-color:#CFF&quot;| {{flagicon|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]]
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| 3–0
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| 0–0
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| '''3–0'''
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| style=&quot;background-color:#CFF&quot;| 3Q
| style=&quot;background-color:#CFF&quot;| {{flagicon|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]]
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| 1–0
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| 1–0
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| '''2–0'''
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| PO
| {{flagicon|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
| align=&quot;center&quot;| 2–1
| align=&quot;center&quot;| 0–2
| align=&quot;center&quot;| '''2–3'''
| align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| 2012–13
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga]]
| rowspan=&quot;3&quot;| Grupa C
| {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]]
| align=&quot;center&quot;| 1–5
| align=&quot;center&quot;| 3–0
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| '''4. mjesto'''
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| align=&quot;center&quot;| 0–1
| align=&quot;center&quot;| 0–2
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
| align=&quot;center&quot;| 0–0
| align=&quot;center&quot;| 0–2
|-
| colspan=1 style=&quot;text-align: center;&quot; bgcolor=white|
|-
| 2014–15
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 3Q
| {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit St. Petersburg]]
| align=&quot;center&quot;| 1–0
| align=&quot;center&quot;| 0–3
| align=&quot;center&quot;| '''1–3'''
| align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| 2014–15
| [[UEFA Evropska liga]]
| PO
| {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
| align=&quot;center&quot;| –
| align=&quot;center&quot;| –
| align=&quot;center&quot;| '''–'''
| align=&quot;center&quot;| 
|-
|}

==Menadžeri==
{{col-start}}
{{col-2}}
* {{flagicon|KIP}} [[Andreas Michaelides]] (Maj 2001–Sept 02)
* {{flagicon|GRČ}} [[Ioannis Matzourakis|Giannis Matzourakis]] (Sept 2002–Nov 03)
* {{flagicon|HOL}} [[Henk Houwaart]] (Nov 2003–31 Dec 2004)
* {{flagicon|UKR}} [[Oleh Protasov]] (Dec 2004–Mart 05)
* {{flagicon|KIP}} [[Andreas Michaelides]] (Mart 2005–Maj 05)
* {{flagicon|SLO}} [[Bojan Prašnikar]] (1 Juli 2005 – 30 Nov 2005)
* {{flagicon|KIP}} [[Loizos Mavroudis]] (Feb 2006–Maj 06)
* {{flagicon|KIP}} [[Panikos Orphanides]] (Juli 2006–Jan 07)
* {{flagicon|IZR}} [[Eli Guttman]] (Feb 2007–Dec 07)
* {{flagicon|IND}} [[Mariano Barreto]] (4 Dec 2007 – 5 Feb 2008)
* {{flagicon|KIP}} [[Andreas Michaelides]] (Feb 2008–Dec 08)
{{col-2}}
* {{flagicon|RUM}} [[Mihai Stoichiță]] (26 Jan 2009 – 20 Maj 2009)
* {{flagicon|IZR}} [[Nir Klinger]] (1 Aug 2009 – 1 Dec 2009)
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Dušan Uhrin, Jr.]] (1 Jan 2010–Sept 21, 2010)
* {{flagicon|KIP}} [[Pavlos Savva]] (Aug 2010–11)
* {{flagicon|RUM}} [[Mihai Stoichiță]] (Sept 22, 2010–7 Feb 2011)
* {{flagicon|HOL}} [[Raymond Atteveld]] (7 Feb 2011–Maj 2011)
* {{flagicon|KIP}} [[Pambos Christodoulou]] (24 Mart 2011 – 22 Okt 2012)
* {{flagicon|POR}} [[Jorge Costa]] (24 Okt 2012 – 22 Maj 2013)
* {{flagicon|ANG}} [[Lito Vidigal]] (1 Juli 2013 – 22 Okt 2013)
* {{flagicon|BUG}} [[Ivaylo Petev]] (25 Okt 2013–)
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.aelfc.com/ Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52800/profile/index.html AEL Limassol na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi na Kipru]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1930.]]
[[Kategorija:Sport u Limassolu]]</text>
      <sha1>r01up0m0kh6tkvdogihzh965orp3q5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lupoglav (Žepče)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402138</id>
    <revision>
      <id>3933689</id>
      <parentid>3862226</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T20:36:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52703-10</username>
        <id>186357</id>
      </contributor>
      <origin>3933689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4120" sha1="bndjoo28a0dktuf9sxn2ilo38cm2nze" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Lupoglav
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| općina                       = [[Žepče]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4465
| dužina_stepeni               = 18.0703
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 844
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 163791&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=7. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11207
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Lupoglav u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Lupoglav''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Žepče]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele           = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta   = Lupoglav
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj            = 163791
| admin_godina            = 2013
| g2013_izvor             = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 128) |work=fzs.ba |access-date= 7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno            = 844
| g2013_srbi              = 2
| g2013_hrvati            = 836
| g2013_nepoznato         = 5
| g1991_ukupno            = 869
| g1991_srbi              = 1
| g1991_hrvati            = 861
| g1991_jugosloveni       = 4
| g1981_ukupno            = 752
| g1981_srbi              = 3
| g1981_hrvati            = 750
| g1981_jugosloveni       = 1
| g1971_ukupno            = 687
| g1971_muslimani         = 1
| g1971_srbi              = 6
| g1971_hrvati            = 678
| g1971_jugosloveni       = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcina-zepce.com/ Zvanični sajt općine Žepče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210093050/http://www.opcina-zepce.com/ |date=10. 2. 2007 }}

{{Općina Žepče}}</text>
      <sha1>bndjoo28a0dktuf9sxn2ilo38cm2nze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Predsjednici Republike Srbije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>431401</id>
    <revision>
      <id>3933671</id>
      <parentid>3762194</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1460" sha1="ft7o1yh4w8trn0uf595v8q5bylfallw" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime           = Predsjednici Republike Srbije
| naslov        = [[Predsjednik Srbije#Spisak predsjednika (2006–danas)|Predsjednici]] [[Srbija|Republike Srbije]]
| stanje        = {{{stanje|autocollapse}}}
| podaciklasa   = hlist
| slika         = [[Datoteka:Presidential Standard of Serbia (2004-2010).svg|45px]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|45px]]

| grupa1         = Predsjednik [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike&lt;br /&gt;Srbije]] (1990–2006)
| podaci1        =
* [[Slobodan Milošević]] &lt;small&gt;(1990–97)&lt;/small&gt;
* ''[[Dragan Tomić (političar)|Dragan Tomić]]'' &lt;small&gt;(1997)&lt;/small&gt;
* [[Milan Milutinović]] &lt;small&gt;(1997–2002)&lt;/small&gt;
* '' [[Nataša Mićić]], [[Dragan Maršićanin]] i [[Predrag Marković]]'' &lt;small&gt;(2002–04)&lt;/small&gt;
* [[Boris Tadić]] &lt;small&gt;(2004–06)&lt;/small&gt;

| grupa2        = [[Predsjednik Srbije]] (od 2006)
| podaci2       =
* [[Boris Tadić]] &lt;small&gt;(2006–12)&lt;/small&gt;
* ''[[Slavica Đukić Dejanović]]'' &lt;small&gt;(2012)&lt;/small&gt;
* [[Tomislav Nikolić]] &lt;small&gt;(2012–17)&lt;/small&gt;
* [[Aleksandar Vučić]] &lt;small&gt;(2017–2026)&lt;/small&gt;
* ''[[Ana Brnabić]]'' &lt;small&gt;(2026–)&lt;/small&gt;

| ispod        = ''Kurzivom'' su naznačeni vršioci dužnosti.
}}&lt;includeonly&gt;  [[Kategorija:Predsjednici Srbije]] 
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{sklopiva opcija}}
[[Kategorija:Navigacijski šabloni|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Šabloni Srbije]]
[[Kategorija:Politički šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ft7o1yh4w8trn0uf595v8q5bylfallw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lipanjska džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445726</id>
    <revision>
      <id>3933655</id>
      <parentid>3783814</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T15:35:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3933655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6466" sha1="cyjgplaqzycxfsg3m4u42emud8yynnb" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                       = Lipanjska džamija (Hadži Džaferova, Lipa)
| slika                     = 
| veličina_slike            = 
| alt_slike                 = 
| opis_slike                = 
| vrsta_karte               = 
| veličina_karte            = 
| reljef_karte              = 
| opis_karte                = Gračanica
| lokacija                  = 
| geografska_širina         = 
| geografska_dužina         = 
| religijska_pripadnost     = [[Islam]]
| država                    = [[Bosna i Hercegovina]]
| provincija                = 
| teritorija                = 
| distrikt                  = 
| sektor                    = 
| okrug                     = 
| općina                    = 
| administracija            = 
| godina_posvećenja         = 
| organizacijski_status     =  
| funkcijski_status         = 
| oznaka_baštine            = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
| vodstvo                   = 
| zaštitnik                 = 
| web_stranica              = 
| organisational_status     = 
| arhitekt                  = 
| arhitektonski_tip         = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil        = 
| osnivač                   = 
| osnovano_od_strane        =  
| glavni_ugovarač           = 
| smjer_fasade              = 
| kamen_temeljac            = 
| godina_dovršetka          = XIX vijek. 1935. god. (drugi put)
| troškovi_gradnje          = 
| kapacitet                 = 
| dužina                    =  8,58 m
| širina                    =  6,60 m
| širina_srednje_lađe_crkve = 
| visina_maks               =  
| broj_kupola               = 
| vanjska_visina_kupole     = 
| unutrašnja_visina_kupole  = 
| vanjski_prečnik_kupole    = 
| unutrašnji_prečnik_kupole = 
| broj_munara               = 1
| visina_munare             = 
| broj_tornjeva             = 
| visina_tornja             =  
| materijali                = 
| nrhp                      = 
| dodano                    = 
| refbroj                   = 
| označen                   = 
| oznaka1_službenoime       = 
| oznaka1_tip               = 
| oznaka1_kriterij          = 
| oznaka1_datum             = 
| uklonjeno1_datum          = 
}} 
'''Lipanjska džamija''', (Hadži Džaferova, Lipa) dfžamija, nalazi se u [[Gračanica]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 24. novembra 2011. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se Lipanjska džamija sa haremom proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gracanica%20Lipa%20dzamija%20kompl%20BOS.pdf|title= Lipanjska džamija|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH|access-date= 9. 2. 2017|archive-date= 8. 12. 2024|archive-url= https://web.archive.org/web/20241208181301/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gracanica%20Lipa%20dzamija%20kompl%20BOS.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Amra Hadžimuhamedović]] i [[Ljiljana Ševo]].
== Historija ==
Tokom 19. stoljeća Gračanica se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović uvakufio je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda finansirala rasvjeta i izdvajao dodatak plaći imama jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif  vjerovatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je džamiju sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano ''pod Lipom''. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je  sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. Džamija nema svoju [[vakuf]]namu, jer je izgubljena.&lt;ref name=&quot;GG&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg5-2.pdf|title= Lipanjska džamija|work= Gračanički glasnik|access-date= 9. 2. 2017}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934-1935 godine da bi na njenom mjestu bila podignuta nova [[džamija]] sa drvenom [[Munara|munarom]].&lt;ref name=&quot;Džamije&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH  |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom  |work= |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
Uz staru džamiju bila je i česma u koju je dovedena voda drvenim čunkovima sa Drijenče za potrebe džamije i mahale. Taj vodovod je služio do 1937. godine, kada su drveni čunkovi zamijenjeni željeznim cijevima.
Džamija je obnovljena i renovirana 1996. godine.

U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.&lt;ref name=&quot;Epigrafika&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2 |title= Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine |work= Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 6. 10. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221006120753/https://de.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;  
== Opis ==
Prema konceptu prostorne organizacije, Lipanjska (Hadži Džaferova, Lipa) džamija u Gračanici pripada tipu jednoprostornih džamija sa drvenom munarom sa ulaznim trijemom. Ima pravougaonu osnovu vanjskih dimenzija 6,60 x8,58 metara.

== Literatura ==
* Edin Šaković, Značaj vakufa u razvoju gračaničke čaršije, Gračanički glasnik – časopis za kulturnu historiju, broj 17, Monos, Gračanica, 2004. 
* Omer Hamzić, Gračaničke džamije-historija i predanje, Gračanički glasnik – časopis za kulturnu historiju, broj 5, Monos, Gračanica, 1998
== Reference ==
{{Refspisak}} 
== Vanjski linkovi ==
* [http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/267 Lipanjska džamija]

[[Kategorija:Džamije u Gračanici]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Gračanici]]</text>
      <sha1>cyjgplaqzycxfsg3m4u42emud8yynnb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoran Milanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458676</id>
    <revision>
      <id>3933662</id>
      <parentid>3746939</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:49:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3767" sha1="qun2yjq6395b8cufn6rrk364qmsag1x" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Zoran Milanović
| slika              = Službena fotografija predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića (cropped).jpg
| redoslijed         = 5. [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]]
| vrijeme_na_vlasti  = 19. februar 2020 –
| prethodnik         = [[Kolinda Grabar-Kitarović]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = [[Premijer Hrvatske]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 23. decembar 2011 – 22. januar 2016.
| prethodnik2        = [[Jadranka Kosor]]
| nasljednik2        = [[Tihomir Orešković]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1966|10|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Hrvat]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] (SDP)
| supruga            = Sanja Musić (1994–)
| djeca              = 2
| obrazovanje        = {{hlist|[[Univerzitet u Zagrebu]]|Slobodni univerzitet u [[Regija glavnog grada Bruxellesa|Bruxellesu]]}}
| vjera              = [[Ateizam]]
| potpis             = Milanovic potpis.gif
| web_stranica       = 
}}
'''Zoran Milanović''' (rođen 30. oktobra 1966) [[Hrvatska|hrvatski]] je političar i trenutni peti [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]]. Prethodno je obavljao funkciju [[Premijer Hrvatske|premijera]] od decembra 2011. do januara 2016. godine. Bio je lider [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), najveće [[Spisak političkih stranaka u Hrvatskoj|političke stranke]] lijeve orijentacije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od 2007. do 2016. godine. Bio je vođa opozicije u dva odvojena slučaja, od 2007. do 2011. i od januara do novembra 2016, kada ga je na mjestu predsjednika SDP-a naslijedio Davor Bernardić.

==Vanjski odnosi==
===Bosna i Hercegovina===
Odnos [[Hrvatska|Hrvatske]] prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u vrijeme Milanovićevog mandata se znatno promijenio. Za razliku od prethodnih vlasti, Milanovićeva [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] je dala značajnu podršku [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima u BiH]]. Prethodne vlasti u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], naročito nakon smrti [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nisu pokazivale interes za položaj [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u BiH]]. Štoviše, bivši predsjednik [[Stjepan Mesić]] se sukobio s [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim političarima]] u BiH, a istodobno gradio prijateljske odnose s [[Bošnjaci|bošnjačkim političarima]]. Milanovićeva politika prema BiH ocijenjena je kao &quot;najbolja politika prema BiH&quot; za Hrvate &quot;unatrag dva desetljeća&quot;. Javno je izrazio zanimanje [[Hrvatska|Hrvatske]] za stanje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i položaj [[Hrvati|Hrvata]] kao konstitutivnog naroda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zoran-milanovic-je-drzavnik-sa-suvislom-politikom-prema-bih-921272|title=Zoran Milanović je državnik sa suvislom politikom prema BiH|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=6. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zoran Milanović}}
* [https://web.archive.org/web/20070803020940/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=49361 Javno.com: Biografija]

{{Predsjednici Hrvatske}}
{{Premijeri Hrvatske}}

{{DEFAULTSORT:Milanović, Zoran}}
[[Kategorija:Rođeni 1966.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatski premijeri]]</text>
      <sha1>qun2yjq6395b8cufn6rrk364qmsag1x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrej Plenković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458677</id>
    <revision>
      <id>3933665</id>
      <parentid>3799781</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:50:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2794" sha1="g9g6tdz77hubbro44hg57owp4n4c4u7" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Andrej Plenković
| slika              = Andrej Plenković.jpg
| redoslijed         = [[Premijer Hrvatske]]
| vrijeme_na_vlasti  = 19. oktobar 2016 –
| prethodnik         = [[Tihomir Orešković]]
| nasljednik         = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1970|04|08}}
| mjesto_rođenja     = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Hrvat]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Hrvatska demokratska zajednica]]
| supruga            = Ana Maslać {{small|(2014–trenutno)}}
| djeca              = 2
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Zagrebu]]
| vjera              = [[Katoličanstvo]]
| potpis             = 
| web_stranica       = https://www.andrejplenkovic.hr/
}}
'''Andrej Plenković''' (rođen 8. aprila 1970) hrvatski je političar koji je od 19. oktobra 2016. trenutni [[premijer Hrvatske]]. Predsjednik je [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ) od 2016. godine. Prije toga bio je jedan od jedanaest hrvatskih članova Evropskog parlamenta, koji je služio od ulaska Hrvatske u [[Evropska unija|Evropsku uniju]] 2013. do ostavke zastupnika u [[Evropska unija|Evropskom]] parlamentu kada je preuzeo dužnost premijera.&lt;ref&gt;[http://www.europarl.europa.eu/meps/en/112755/ANDREJ_PLENKOVIC_home.html Profile] European Parliament&lt;/ref&gt;

Nakon što je 1993. diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Plenković je obnašao različite birokratske položaje u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova. Nakon završetka poslijediplomskog studija 2002. (magistar istraživanja iz međunarodnog prava), bio je zamjenik šefa misije Hrvatske u EU. Između 2005. i 2010. bio je zamjenik hrvatskog ambasadora u [[Francuska|Francuskoj]], prije nego što je napustio mjesto državnog sekretara za evropske integracije. Nakon toga izabran je u [[Hrvatski sabor]] 2011. godine.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Andrej Plenković, životopis|url=http://www.dnevno.hr/zivotopis/83455-andrej-plenkovic-zivotopis.html|language=hr|date=8. 4. 2013|access-date=1. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807044343/http://dnevno.hr/zivotopis/83455-andrej-plenkovic-zivotopis.html|archive-date=7. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Andrej Plenković}}

{{Premijeri Hrvatske}}
{{Evropsko vijeće}}

{{DEFAULTSORT:Plenković, Andrej}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatski premijeri]]</text>
      <sha1>g9g6tdz77hubbro44hg57owp4n4c4u7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anatomija mačaka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469749</id>
    <revision>
      <id>3933717</id>
      <parentid>3885128</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T11:39:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53010-40</username>
        <id>186370</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lobanja */</comment>
      <origin>3933717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36200" sha1="jj19t6o8umdxhexnh45waq31hrjjlms" xml:space="preserve">[[Slika:Felis silvestris restoration &amp; skeleton.jpg|thumb|200px| Kostur domaće mačke]]
'''Anatomija domaće mačke''' slična je anatomiji ostalih pripadnika [[rod (biologija)|roda]] ''[[Felis]]'', [[porodica (biologija)|porodica]] ''[[Felidae]]'', [[red (biologija)|red]] [[Carnivora]].

==Usta==
[[File:Catsmouthraoukie.jpg|300px|center|Zijevanje mačke, sa vidljivom usnom dupljom]]

Mačke imaju visoko specijalizirane zube za ubijanje [[plijen]]a i kidanje mesa. [[Premolar]]i i [[kutnjak (zub)|prvi kutnjak]], zajedno zvani ''karnasijski par'', nalaze se sa svake strane usta. Ovi zubi efikasno funkcioniraju za šišanje mesa poput makaza. Iako je ova karakteristika prisutna i u [[Canidae|kanida]], vrlo je razvijena kod mačaka (felina).

[[Slika:Cat Tongue.svg|thumb|Mačji jezik ima četiri različita tipa papila. Strelice B &amp; D pokazuju na papile koje se koriste za okus. Strelica C pokazuje na nitaste papile koje pomažu u njezi i uklanjanju mesa iz plijena. (A) pokazuje na zaobljene papile koje pomažu čulu okusa.]]

Mačji jezik ima oštre bodlje, ili ''[[Filiformna papila|papile]]'', korisne za zadržavanje i vađenje mesa s trupa. Te su papile male udice okrenute unatrag koje sadrže [[keratin]], a pomažu i u njezi. Papile također pomažu zadržavanju vode na jeziku dok pije.

Mačkine usne strukture omogućuju razne vokalizacije koje se koriste za [[komunikacija|komunikaciju]], uključujući mjaukanje, mukanje, šištanje, režanje, škripanje, cvrčanje, kliktanje i gunđanje.
==Uši==
{{Infokutija
|image   = [[File:Cat'searraoukie.jpg|200px|center]] 
|caption = Mačje uho koje ima posebno krzno za sluh i zaštitu}}

Trideset i dva pojedinačna mišića u svakom mačjem uhu omogućavaju vrstu [[Usmjereni sluh|usmjerenog sluha]];&lt;ref&gt;{{cite web | title = At Home: Care / Health: Understanding Cats | url = http://www.hgtv.com/hgtv/ah_pets_care_health/article/0,1801,HGTV_3152_1380540,00.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20080201133606/http://www.hgtv.com/hgtv/ah_pets_care_health/article/0%2C1801%2CHGTV_3152_1380540%2C00.html | archive-date = 1. 2. 2008 | access-date = 15. 8. 2005 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; mačka može pomicati svako uho nezavisno od drugog. Zbog ove pokretljivosti mačka može svoje tijelo pomicati u jednom, a uši usmjeriti u drugom smjeru. Većina mačaka ima ravne uši usmjerene prema gore. Za razliku od pasa, pasmine klempavih su izuzetno rijetke (''[[škotski nabor]]'' posljedica je jedne takve izuzetne [[mutacija|mutacije]]). Kad je ljuta ili uplašena, mačka će položiti uši da prati zvuke režanja ili šištanja. Mačke takođe okreću uši kada se igraju ili slušaju zvuk koji im dolazi iza leđa. Nabor kože koji formira vrećicu na donjem zadnjem dijelu uha, poznat kao [[Henryjev džep]], u mačjem uhu obično je istaknut.&lt;ref name=&quot;consultations&quot;&gt;{{cite book | last = August| first = John| title = Consultations in Feline Internal Medicine, Volume 6 | publisher = Elsevier Health Sciences | year = 2009 }}&lt;/ref&gt; Njegova uloga je nepoznata.

==Nos==
[[Slika:Detalhe nariz Osk.jpg|thumb|upright|Mačji nos, sa [[rinarij]]em,  je visoko adaptiran]]
Mačke su izrazito teritorijalne, a lučenje mirisa ima glavnu ulogu u komunikaciji mačaka. [[Nos]] im pomaže da identificiraju teritorije, druge mačke i parove, lociraju hranu i ima razne druge svrhe.&lt;ref name=About.com&gt;{{cite web|last=Syufy F.|title=The Nose Knows Cats' Amazing Sense of Scent|url=http://cats.about.com/cs/felineanatomy/a/catsnose_scent.htm|work=About.com|access-date=13. 11. 2020|archive-date=6. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206020645/http://cats.about.com/cs/felineanatomy/a/catsnose_scent.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je mačji njuh otprilike četrnaest puta osjetljiviji od čovječjeg njuha. [[Rinarij]] (kožasti dio nosa koji vidimo) prilično je tvrd, što mu omogućava da ponekad upije prilično grub tretman. Boja varira u skladu s [[genotip]]om (genetičkom konstitucijom) mačke. Mačja koža ima istu boju kao i krzno, ali boju kože nosa vjerovatno diktira poseban gen. Mačke s bijelim krznom imaju kožu osjetljivu na [[UV zrake|ultraljubičasto svjetlost]], što može uzrokovati [[Rak (bolest)|rak]]. Potrebna je dodatna briga kada su vani na vrelini.&lt;ref&gt;{{cite web|work=cat-chitchat.pictures-of-cats.org|title=Cat Anatomy|url=http://cat-chitchat.pictures-of-cats.org/2008/07/cat-anatomy.html|date=9. 7. 2008}}&lt;/ref&gt;

==Noge==
Mačke, kao i psi, su [[digitagrad]]i. Hodaju direktno na prstima, a kosti stopala čine donji dio vidljive noge.&lt;ref name=&quot;Lacquaniti 1999&quot;&gt;{{Cite journal
 |title=Motor Patterns in Walking
 |2=
 |last=Lacquaniti
 |first=F.
 |last2=Grasso
 |first2=R.
 |last3=Zago
 |first3=M.
 |journal=News Physiol. Sci.
 |volume=14
 |issue=4
 |pages=168–174
 |date=1. 8. 1999
 |pmid=11390844
 |url=http://physiologyonline.physiology.org/content/14/4/168.full
 |access-date=13. 11. 2020
 |archive-date=5. 4. 2016
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160405042106/http://physiologyonline.physiology.org/content/14/4/168.full
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt; Sve mačke mogu vrlo precizno hodati. Kao i kod svih [[mačke|mačaka]], trag im se direktno registruje tako što svaku zadnju šapu stavljaju gotovo direktno u otisak odgovarajuće prednje šape, smanjujući na najmanju moguću mjeru buku i vidljive tragove. Ovo također osigurava siguran oslonac za njihove zadnje šape kada se kreću po neravnom terenu. Dvije stražnje noge omogućavaju doskok i skakanje na velike udaljenosti bez ozljeda.

Za razliku od većine sisara mačke [[kretanje|hodaju]] u tempu tako što pomiču dvije noge na jednoj strani tijela prije nogu na drugoj strani. Ovu osobinu dijele deve i žirafe. Kako se hod ubrzava u kas, mačji promijenit će se u &quot;dijagonalni&quot; hod, sličan onome kod većine drugih sisara: istovremeno će se kretati dijagonalno suprotne stražnje i prednje noge. Visina mačke može varirati ovisno o pasmini i/ili spolu, ali obično iznosi oko oko 30,5&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Christensen 2004&quot;&gt;{{Cite book
 |title=Outwitting Cats
 |last=Christensen
 |first=Wendy
 |page=23
 |publisher=Globe Pequot
 |year=2004
 |isbn=1-59228-240-7
 |url= https://books.google.com/?id=WmuQQXU6EtAC&amp;pg=PA23
}}&lt;/ref&gt;

== Kandže ==
[[Slika:Cat claw closeup.jpg|thumb|alt=|Mačja kandža]]
Kao i gotovo svi članovi [[porodica (biologija)|porodice]] &quot;[[Felidae]]&quot;, i mačke imaju dugotrajne kandže. U svom normalnom, opuštenom položaju kandže su obložene kožom i krznom oko jastučića prstiju. To održava kandže oštrim sprečavajući habanje u dodiru s tlom i omogućava tiho vrebanje plijena. Kandže na prednjim nogama obično su oštrije od onih na zadnjim nogama.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Outline of Cat Lessons|journal=The School Journal|date=22. 12. 1900|first=Annetta F.|last=Armes|volume=LXI|page=659|url=https://books.google.com/?id=-_gBAAAAYAAJ|access-date=12. 11. 2007 }}&lt;/ref&gt; Mačke mogu namjerno ispružiti kandže na jednoj ili više šapa. Mogu ih ispružiti u lovu ili samoodbrani, penjanju, &quot;[[grebanje (mačke)|grebanju]]&quot;, ili za dodatnu vuču na mehkim površinama (pokrivači, debeli tepisi, koža itd.). Također, moguće je natjerati zadružnu mačku da produži kandže pažljivim pritiskom na gornji i donji dio šape. Zakrivljene kandže mogu se zaplesti u tepih ili gustu tkaninu, što može uzrokovati ozljede ako se mačka ne može osloboditi.

Većina mačaka ima ukupno 18 prstiju i kandži: po pet na svakom prednjem stopalu, peti prst je zakržljali stražnji patrljak, sa po četiri na svakoj stražnjoj nozi. Na prednjoj nozi smješteni su visoko, tako da  nisu u dodiru s tlom i ne nose težinu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Cats Claws further reading|url=http://www.cat-talk-101.com/cat-claws.html|website=Cat Talk 101.com|access-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018190951/http://www.cat-talk-101.com/cat-claws.html|archive-date=18. 10. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neke mačke mogu imati više od 18 prstiju, zbog uobičajene [[mutacija|mutacije]] zvane[[Polidaktilijska mačka|polidaktilija]] ili polidaktilizma,&lt;ref name=&quot;Danforth1947&quot;&gt;{{Cite journal
 |title=Heredity of Polydactyly in the Cat
 |last=Danforth
 |first=C. H.
 |journal=Journal of Heredity
 |volume=38
 |pages=107–112
 |year=1947
 |url= http://jhered.oxfordjournals.org/content/38/4/107.full.pdf
 |pmid=20242531
 |issue=4
 |doi=10.1093/oxfordjournals.jhered.a105701
}}&lt;/ref&gt; čime jedna mačka može imati pet do sedam palaca na jednoj šapi.

== Temperatura i broj otkucaja srca ==
[[Slika:2 russian street cats-crop.jpg |thumb|Dvije sklupčane mačke dijele tjelesnu toplotu]]
Normalna [[tjelesna temperatura]] mačke je između 38,3 i 39,0&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Normal Values For Dog and Cat Temperature, Blood Tests, Urine and other information in ThePetCenter.com | url = http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20050313085435/http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |archive-date=13. 3. 2005 | access-date = 1. 8. 2005}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je mačka [[groznica|febrilna]] ([[hipertermija|hipertermna]]) ako ima temperaturu od 39,5&amp;nbsp;°C ili više ili [[hipotermija|hipotermna]] ako je manja od 37,5&amp;nbsp;°C. Za poređenje, [[Čovjek|ljudi]] imaju prosječnu tjelesnu temperaturu od oko 37&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.health.harvard.edu/press_releases/normal_body_temperature|title=Normal Body Temperature : Rethinking the normal human body temperature – Harvard Health|first=Harvard Health|last=Publishing|website=harvard.edu|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Uobičajeni puls domaće mačke kreće se od 140 do 220 otkucaja u minuti i uveliko ovisi o tome koliko je uzbuđena. Za mačku u mirovanju prosječni puls obično je između 150 i 180 &amp;nbsp;otkucaja u minuti, više nego dvostruko od ljudskog, sa u prosjeku 70 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090413173009/http://highlanderpetcenter.com/content/view/24/2 Cat Health And Cat Metabolism Information For The Best Cat Care]. Highlander Pet Center&lt;/ref&gt;

== Koža ==
Mačke imaju prilično opuštenu kožu što im omogućava da se okrenu i suprotstave grabljivcu ili drugoj mački u borbi, čak i kad ih uhvati. Ovo je također prednost i kod[[Veterinarska medicina|veterinarskih]] intervencija, jer pojednostavljuje davanje injekcije.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Vaccinate Your Cat at Home | url = http://www.drsfostersmith.com/pic/article.cfm?aid=87 | access-date = 18. 10. 2006}}&lt;/ref&gt; Život mačaka kojima je otkazao [[bubreg]] ponekad se može produžiti godinama redovnim ubrizgavanjem velikih količina supkulturne tečnosti, koja služi kao alternative za [[dijaliza|dijalizu]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = The Cat Comes Back | url = http://www.wgrz.com/news/news_article.aspx?storyid=37606 | access-date = 1. 3. 2010|author=Kellman, Rich }}{{dead link|date=april 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = How to Give Subcutaneous Fluids to a Cat | url = http://www.wikihow.com/Give-Subcutaneous-Fluids-to-a-Cat | access-date = 18. 10. 2006|work=wikihow.com}}&lt;/ref&gt;

;Vratna poleđina
Posebno opuštena koža na zatiljku poznata je kao ''[[potiljak|skruf]]'' i područje je koje majka mačka hvata mačiće da ih nosi. Kao rezultat, mačke postaju tihe i pasivne kad ih uhvate za ovaj dio kože. Ovo ponašanjese proteže i u odrasloj dobi, kada će mužjak uhvati ženku za za taj dio, kako bi je imobilizirao dok se uzdiže i kako bi je spriječio da pobjegne dok traje proces parenja.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Scruffing your dog or cat | url = http://www.pets.ca/articles/article_scruffing.htm |work=pets.c| access-date = 26. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;

;Primordijske vrećice
Neke mačke imaju zajedničke osobine zbog nasljedstva. Jedna od njih je primordijalna vrećica, koju vlasnici ponekad nazivaju &quot;uškopljenim njihanjem&quot;, a primijete je nakon što je mačka sterilizirana ili uškopljena. Nalazi se na mačjem trbuhu. Njegov je izgled sličan opuštenom režnju kože koji bi se mogao dogoditi da je mačka imala prekomjernu težinu, a zatim izgubila na težini. Pruža malo dodatne zaštite od udaraca, što je uobičajeno tokom mačjih borbi, jer će mačka pokušavati grebati stražnjim kandžama. Čini se da je u divljih mačaka, predaka pripitomljenih mačaka, prisutna ova vrećica koja pruža dodatni prostor u slučaju da životinja ima priliku pojesti obrok i želudac se mora proširiti. Ova želučana vrećica također omogućava mački da se savija i širi, omogućavajući brže trčanje i više skakanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pets.thenest.com/primordial-pouch-cats-11178.html|title=What Is the Primordial Pouch in Cats?|website=thenest.com|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kostur==
[[Slika:Skeleton diagram of a cat.svg|thumb|300px|Dijagram  mačjeg kostura&lt;br /&gt;
{{ordered list
 | list-style-type=upper-alpha
 | {{colorbox|red}} [[Vratni pršljenovi]](7)
 | {{colorbox|#d45500}} Leđne ili grudne kosti (13, svaka nosi [[rebro]]) 
 | {{colorbox|blue}} [[Slabinski pršljenovi]] (7)
 | {{colorbox|#008000}} [[Krstačni pršljenovi]] (3)
 | {{colorbox|#800080}} [[Repni pršljenovi]]  (19 do 21)
}}
{{ordered list
 | Kranij ili [[lobanja]]
 | Mandibula ili [[donja vilica]]
 | Skapula ili [[lopatica]] 
 | Sternum ili [[grudna kost]]
 | [[Humerus]]
 | [[Žbica]]
 | Falange palčeva
 | [[korijen stopala|Metakarpusne kosti]]
 | Karpusne ili [[gležanj]]ske kosti
 | [[Ulna]]
 | [[Rebro|Rebra]]
 | [[Patela]] ili čašica
 | [[tibija|Goljenica]]
 | [[korijen stopala|metatarzusne kosti]]
 | [[Stopalo]]
 | [[fibula|Lisnjača]]
 | Femur ili [[butna kost]]
 | [[stidna kost|Pelvis]] i [[kuk]]
}}]]
[[Slika:Cat skeleton.jpg|thumb|Mačji kostur]]
Mačke imaju sedam [[vratni pršljenovi|vratnih pršljenova]], kao i gotovo svi [[sisari]], trinaest [[grudni pršljenovi|grudnih]] (ljudi imaju dvanaest), sedam [[Slabinski pršljenovi|slabinskih]] (ljudi imaju pet), tri [[sakrum|krstačna]] (ljudi imaju pet zbog dvonožnog držanja) i osim manksa i ostalih kraćih mačaka, 22 ili 23 [[repni pršljenovi|repnih pršljenova]] (ljudi imaju tri do pet, stopljenih u unutrašnju [[trtična kost|trticu]]). Dodatni slabinski i grudni pršljenovi objašnjavaju pojačanu pokretljivost i fleksibilnost kičme u odnosu na ljude. Repni čine &quot;[[rep]]&quot;, koji mačka koristi kao protutežu tijelu tokom brzih pokreta. Između pršljenova imaju elastične diskove, korisne za amortiziranje doskoka. Za razliku od ljudskih ruku, prednji udovi mačke imaju za rame pričvršćene slobodno plutajuće kosti, što im omogućava da provuku tijelo kroz bilo koji prolaz u koji mogu smjestiti glavu.&lt;ref name=&quot;Gillis 2002&quot;&gt;{{cite web
 |title=Cat Skeleton
 |last=Gillis
 |first=Rick (ed.)
 |work=Zoolab: A Website for Animal Biology
 |publisher=University of Wisconsin
 |location=La Crosse, WI
 |date=22. 7. 2002
 |url= http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm
 |archive-url= https://web.archive.org/web/20061206105542/http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm
 |archive-date=6. 12. 2006
 |access-date=7. 9. 2012
}}&lt;/ref&gt;

===Lubanja===
Mačja lobanja neobična je kod sisara jer ima vrlo velike očne duplje i moćne i specijalizirane vilice.&lt;ref name=&quot;Case&quot;&gt;{{Cite book
 |title=The Cat: Its Behavior, Nutrition, and Health
 |last=Case
 |first=Linda P.
 |year=2003
 |publisher=Iowa State University Press
 |location=Ames, IA
 |isbn=0-8138-0331-4
}}&lt;/ref&gt; U odnosu na druge mačke, domaće imaju usko razmaknute pseće zube, prilagođene  omiljenom plijenu malih [[glodari|glodara]].&lt;ref name=Smith1992&gt;{{Cite book
 |title=Structure, Function and Evolution of teeth
 |last=Smith
 |first=Patricia
 |last2=Tchernov
 |first2=Eitan
 |year=1992
 |page=217
 |publisher=Freund Publishing House Ltd.
 |isbn=965-222-270-4
}}&lt;/ref&gt;

==Mišići==
[[Slika:Superficial muscles of a cat.jpg|thumb|300px|Dijagram mišićnog sistema mačke]]

=== Unutrašnji kosi trbušni===
Hvatišta ovog mišića su slabinsko leđna fascija i rebra. Njegova [[insercija (anatomija)|insercija]] nalazi se na [[stidna kost|pubisu]] i [[linea alba (trbuh)|linea alba]] (putem [[anastomoza|aponeuroze]]), a njegovo djelovanje je kompresija trbušnog sadržaja. Također se bočno savija i okreće kičmeni stub.

=== ''Transversus abdominis'' ===
Ovaj mišić je najunutrašnjiji trbušni mišić. Njegovo hvatište je drugi list slabinsko leđne fascije i karličnog pojasa, a insercija je ''linea alba''. Njegovo djelovanje je kompresija trbuha

===''Rectus abdominis''===
Da bi se vidio ovaj mišić, prvo se uklanja opsežna aponeuroza, koja se nalazi na [[trbuh|trbušnoj]] površini mačke. Vlakna su mu izuzetno uzdužna, sa svake strane ''linea alba''. Preko njega prolazi i tettiva ''inscriptiones tendinae'', ili ono što su drugi nazivali ''[[miosepta]]''.

===Deltoidni===
'''Deltoidni mišići''' nalaze se bočno od ''[[muscumus trapezius]]'', potičući od nekoliko vlakana koja obuhvaćaju [[ključna kost|ključnu kost]] i [[lopatica|lopaticu]], konvergirajući se da bi se umetnuli na [[nadlaktična kost|nadlaktičnu kost]]. Anatomski, mačke imaju samo dva deltoidna mišića: akromiodeltoidni i spinodeltoidni. Međutim, kako bi se prilagodio standardima ljudske anatomije, ''clavobrachialis'' se sada također smatra deltoidnimm i obično se označava kao &quot;klavodeltoid&quot;.

====Akromiodeltoidni====
Akromiodeltoidni  je najkraći od deltoidnih mišića. Leži bočno od (sa strane) klavodeltoidnog, a kod mačke s više hrapavosti može se vidjeti samo podizanjem ili odvajanjem klavodeltoida. Nastaje u  akromionskom nastavku i umeće se u deltoidni greben. Kada se kontrahira, podiže i rotira nadlaktičnu kosti prema van.

====Spinodeltoidni====
Ovo je čvrst i kratak mišić koji leži straga od akromiodeltoida. Proteže se duž donje granice lopatice i prolazi kroz nadlakticu, preko gornjeg kraja mišića nadlaktice. Hvatište mu je na kičmi lopatice i umecima na deltoidnom grebenu. Njegova akcija je podizanje i rotiranje [[nadlaktična kost|humerusa]] prema van.

===Glava===

==== ''Masseter'' ====
'''Masseter''' je moćan i vrlo debeo mišić prekriven žilavim, [[fascija]]ma, na trbušnom dijelu do [[jagodični luk|jagodičnog luka]], koji je njegovo hvatište. Umeće se u stražnju polovinu bočne površine [[donja vilica|mandibule]]. Njegovo djelovanje je uzdizanje donje čeljusti (zatvaranje vilice)

====Sljepoočni====
Sljepoočni mišić (temporalis) masivni je dio donje vilice, a pokriven je i žilavom i sjajnom fascijom. Leži leđno do zigomatskog luka i ispunjava [[sljepoočns jama|sljepoočnu jamu]] [[lobanja|lobanje]]. Nastaje sa strane lobanje i ubacuje se u koronoidni odljevak donje vilice. I on podiže vilicu.
 
===Integumentni===
Dva glavna pokrovna mišića mačke su '' [[platizma]]'' i ''musculus cutaneus maximus''.  Kožni maksimus pokriva leđni dio mačke i omogućava joj da protrese kožu. '' Platizma '' pokriva vrat i omogućava mački da proteže kožu pomoću velikog grudnog i deltoidnih mišića.

=== Vrat i leđa ===

====''Rhomboideus''====
Rhomboideus je debeli, veliki mišić ispod  trapezoidnog mišića (''[[musculus trapezius]]''). Proteže se od pršljenske granice lopatice do srednje leđne linije. Porijeklom je iz nervnih bodlji prva četiri grudna pršljena, a insercija je na kičmenoj granici lopatice. Njegova aktivnost je u  privlačenju lopatice do leđa.

====''Rhomboideus capitis''====
''Rhomboideus capitis'' je najblići kraniju od dubljih mišića. Nalazi se ispod [[trapezni mišići|klavotrapezijusa]]. Njegovo porijeklo je gornja lopatična linija, a umetanje je na lopatici. Privlači  lopaticu prema kraniju (glavi)

====''Splenius''====
''Splenius'' je najbliže površini od svih dubokih mišića. To je tanak, širok mišićni sloj ispod [[trapezni mišići|klavotrapezijusa]] i skreće ga. Prelazi ga i ''rhomboideus capitis''. Njegovo porijeklo je srednja leđna linija vrata i fascije. Inercija  mu je  vrh lopatične linije i atlasa. Podiže ili okreće glavu.

====''Serratus ventralis''====
''Serratus ventralis'' se vidi nakon rezanja krila ''[[latissimus dorsi]]''. Ovaj mišić je u potpunosti prekriven [[masno tkivo|masnim tkivom]]. Hvatište  mu je iz prvih devet ili deset rebara i iz dijela vratnih  pršljenova.

====''Serratus dorsalis''====
''Serratus dorsalis'' je medijalanski i prema lopatici  i na mišić ''serratus ventralis''. Njegovo hvatište je apoeuroza koja slijedi dužinu srednje leđne linije, a umetak je leđni dio posljednjih rebara. Njegova akcija je pritiskanje i uvlačenje rebara tokom disanja.

==== Međurebarni====
Međurebarni su skup mišića stisnutih među rebra. Oni međusobno povezuju rebra, te su stoga primarni respiratorni skeletni mišići. Podijeljeni su na „vanjske“ i „unutrašnje podlopatične“. Hvatište i umetanje su na rebrima. Interkostali povlače rebra unatrag ili prema naprijed.

====''Caudofemoralis''====
''[[Caudofemoralis]]'' je mišić koji se nalazi u karličnom dijelu zadnjih nogu.&lt;ref&gt;Rosenzweig, L. J. (1990). ''Anatomy of the Cat: Text and Dissection Guide''. Wm. C. Brown Publishers Dubuque, IA. p. 110, {{ISBN|0697055795}}.&lt;/ref&gt; Djeluje na savijanje repa bočno na njegovu odgovarajuću stranu kada karlični zglob nosi težinu. Kada se karlični dio nogu podigne s tla, kontrakcija kaudofemoralisa dovodi do primicanja ekstremiteta i širenja potkoljenice produženjem zgloba kuka.

===Grudni ===
 
====''Pectoantebrachialis''====
Pektoantebrahijalni mišić širok je samo jedan centimetar i najbliže površni je među grudnim mišićima. Njegovo hvatište je [[manubrij]] [[grudna kost|grudne kosti]], a njegovo umetanje je u ravnu [[tetiva (anatomija)|tetivu]] na [[fascija|fasciji]] proksimalnog kraja [[ulna|ulne]]. Njegova akcija je privlačenje prednje noge prema prsima. Ne postoji ljudski ekvivalent ovog mišića. Mišić ''pectoantebrachialis'' širok je samo jedan centimetar i najbliže je površni od svih grudnih mišića.

====''Pectoralis major''====
Veliki grudni mišić, koji se naziva i ''pectoralis superficialis'', široki je trokutasti dio grudnog mišića koji se nalazi neposredno ispod pektoantebrahijalnog mišića. Manji je od grudnog mišića. Njegovo hvatište je [[grudna kost]] i srednji trbušni raphe, a njegovo umetanje je u [[humerus]]. Njegova akcija je privlačenje ruke prema prsima.

==== ''Pectoralis minor'' ====
Mali grudni mišić veći je od velikog prsnog mišića. Međutim, veći dio njegove prednje granice prekriva pectoralis major. Njegovo porijeklo je tri do pet rebara, a njegovo umetanje je korakoidni nastavak lopatice. Njegove akcije su naginjanje lopatice i uzdizanje rebara od trećeg do petog.

====''Xiphihumeralis''====
Najzadnja, ravna, tanka i duga traka grudnog mišića je ''m.xiphihumeralis''. To je traka paralelnih vlakana koja se nalazi kod mačaka, ali ne i kod ljudi. Njeno hvatište je ksifoidni nastavak grudne kosti. Drugo je na [[nadlaktična kost|humerusu]].

=== ''Trapezius'' ===
U mačke postoje tri tanka ravna mišića koji pokrivaju [[leđa]], a u manjoj mjeri i [[vrat]]. Lopaticu povlače prema srednjoj leđnoj liniji, sprijeda i straga.

==== ''Clavotrapezius'' ====
Prednji dio trapezastog mišića, ujedno je i najveći. Njegova vlakna idu koso na trbušnu površinu. Hvatište mu je gornja lopatična  i srednja leđna linija, a insercija [[ključna kost]]. Njegova akcija je povlačenje ključnjače leđno i prema glavi.

====''Acromiotrapezius''====
''Acromiotrapezius'' je srednji trapezni mišić. Prekriva leđnu i bočnu površinu lopatice. Njegovo hvatište  su nervni nastavci [[vratni pršljenovi|vratnih pršljenova]], a njegovo umetanje je u nastavak metakromiona i klavotrapezne fascije. Njegova je akcija privlačenje lopaticu do leđa i održavanje dviju lopatica zajedno.

====''Spinotrapezius''====
''Spinotrapezius'', zvani o ''grudni trapezius'', je najstražnjiji od ova tri. Trokutastog je oblika. Straga od akromiotrapeziusa i sprijeda se preklapa s ''latissimus dorsi''. Njegovo hvatište su nervne bodlje grudnih pršljenova, a vežu se za lopatičnu  fasciju. Njegova akcija je privlačenje lopatice u leđnu i krepnu regiju.

== Probavni sistem ==
{{glavni|Probavni sistem}}
[[Probavni sistem]] mačaka započinje oštrim zubima i abrazivnim papilama jezika, koji im pomažu u kidanju mesa, što je većina, ako ne i ukupna [[hrana]] njihove ishrane. Mačke prirodno nemaju ishranu bogatu [[ugljikohidrati]]ma, pa stoga njihova slina ne sadrži [[enzim]] [[amilaza|amilazu]].&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cathealth.com/digestive-system/cat-digestive-system|title=Introduction to the Digestive System of Cats|first=Aquanta|last=LLC|website=www.cathealth.com|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Iz [[usta]], hrana se kreće kroz [[jednjak]] i prelazi u [[želudac]]. [[Probavni trakt]] domaćih mačaka sadrži mali [[cekum]] i neakumulirano [[debelo crijevo]].&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?lr=&amp;id=DZuAsci2apAC&amp;pg=PR15&amp;sig=lpIgnRMTUiy4RO2QFoWI9WMiGVo&amp;q=cat+|title=Comparative Physiology of the Vertebrate Digestive System|first1=C. Edward|last1=Stevens|first2=Ian D.|last2=Hume|date=25. 11. 2004|publisher=Cambridge University Press|access-date=23. 3. 2018|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Cekum, iako je sličan psećem, nije uvijen.

Mačji želudac može se podijeliti u različita područja motorne aktivnosti. Kada se hrana probavlja, proksimalni kraj želuca se opušta.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Dok se hrana probavlja, ovaj njegov dio ima brze stacionarne kontrakcije ili održivu toniju mišićnih kontrakcija.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Ove različite radnje rezultiraju premještanjem hrane ili kretanjem prema distalnom dijelu želuca.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Taj dio želuca prolazi kroz ritmičke cikluse djelomične depolarizacije.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Ova depolarizacija senzibilizira mišićne ćelije pa je vjerovatnije da će se kontrahirati. Želudac nije samo mišićna struktura, već  također služi i hemijskoj obradi, oslobađajući solnu kiselinu i druge probavne enzime za razgradnju hrane.

Iz želuca, hrana se kreće u [[tanko crijevo]]. Prvi dio tankog crijeva je [[dvanaestopalačno crijevo|duodenum]]. Kako se hrana kreće kroz njega, miješa se sa [[žuč]]i, tekućinom koja neutralizira želučanu kiselinu i emulgira [[masti]]. [[Gušterača]] oslobađa enzime koji pomažu u probavi, tako da se hranjive tvari mogu razgraditi i proći kroz crijevnu sluznicu u krv i odlaziti u ostatak tijela.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Gušterača ne proizvodi enzime za preradu [[škrob]]a, jer mačke ne jedu prehranu bogatu [[ugljikohidrati]]ma.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Budući da mačka probavlja male količine glukoze, gušterača umjesto toga koristi [[aminokiseline]] za pokretanje oslobađanja [[insulin]]a.

Hrana se zatim prebacuje u [[jejunum]]. Ovo je dio tankog crijeva s najviše hranjivih sastojaka. [[Jetra]] regulira nivo hranjivih sastojaka koji se apsorbiraju u [[krvotok|krvni sistem]] iz tankog crijeva. Iz jejunuma, bilo koja hrana koja nije apsorbirana, šalje se u [[ileum]], koji se povezuje s debelim crijevom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cat-health-detective.com/cat-digestive-system.html|title=Cat Digestive System is integral to the absorption of nutrients|website=cat-health-detective.com|access-date=23. 3. 2018|archive-date=2. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201202091318/https://www.cat-health-detective.com/cat-digestive-system.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvi dio debelog crijeva je slijepo, a drugi dio debelo crijevo. Debelo crijevo ponovo upija vodu i stvara fekalne materije. Postoje neke tvari koje mačke nisu u stanju probaviti. Naprimjer, one se čiste ližući krzno jezikom zbog čega gutaju puno dlaka. To uzrokuje nakupljanje u mačjem želucu i stvara masu dlaka. To se često izbaci i poznatije je pod nazivom [[kuglice dlake]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vetinfo.com/cat-digestive-diseases.html|title=Common Cat Digestive Diseases|website=vetinfo.com|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Mala dužina probavnog trakta mačke dovodi do toga da probavni sistem mačaka teži manje od ostalih vrsta životinja, što im omogućava da budu aktivne grabljivice.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Iako su mačke dosta dobro prilagođene, imaju ograničenu sposobnost regulacije kataboličkih enzima aminokiselina, što znači da se aminokiseline neprestano uništavaju i ne apsorbiraju.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Zbog toga, trebaju veći udio proteina u ishrani od mnogih drugih vrsta . Mačke nisu prilagođene za sintezu [[niacin]]a iz [[triptofan]]a i budući da su mesožderi, ne mogu pretvoriti karoten u [[vitamin A]], pa im konzumiranje biljaka iako nije štetno ne daje hranjive sastojke.

==Genitalije==
{{glavni|Reproduktivni sistem}}
 [[Slika:Penis-cat.jpg|thumb|[[Penis]]ne  bodlje domaće mačke]]

=== Ženske genitalije ===
Kod [[ženka|ženki]], genitalije uključuju [[Materica|maternicu]], [[vagina|vaginu]], genitalne kanale i [[dojka|sise]]. Zajedno s [[vulva|vulvom]], [[vagina]] mačke je uključena u parenje i biva kanal za novorođenčad tokom porođaja. Vagina je duga i široka.&lt;ref name=aniwa&gt;[https://web.archive.org/web/20070929122935/http://www.aniwa.com/en/general/Grand_Public/document/100358/28398/index.htm  The cat's genital system and reproduction]. aniwa.com&lt;/ref&gt; Genitalni prolazi su [[jajovodi]] mačke. Oni su kratki, uski i ne previše vijugavi.&lt;ref name = aniwa/&gt;

=== Muške genitalije ===
Kod muške mačke, genitalije uključuju dvije spolne žlijezde i [[penis]] koji je prekriven malim bodljama.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Aronson | first1 = Lester R. | last2 = Cooper | first2 = Madeline L. | year = 1967 | title = Penile spines of the domestic cat: Their endocrine‐behavior relations | url = http://www.naturecontrenature.org/wp-content/uploads/2016/09/PenileSpines.pdf | format = PDF | journal = The Anatomical Record | volume = 157 | issue = 1| pages = 71–78 | doi=10.1002/ar.1091570111 | pmid = 6030760}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SchattenConstantinescu2008&quot;&gt;{{cite book|author1=Heide Schatten|author2=Gheorghe M. Constantinescu|title=Comparative Reproductive Biology|url=https://books.google.com/books?id=6iNdSk7gPf4C|date=21. 3. 2008|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-0-470-39025-2}}&lt;/ref&gt;

==Fiziologija==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:left; margin:10px&quot;
|+ Normalni fiziološki pokazatelji&lt;ref name=&quot;Kahn&quot;&gt;{{Cite book |last1=Kahn |first1=Cynthia M. |last2=Line |first2=Scott |title=The Merck/Merial Manual for Pet Health |date=2007 |editor=Hollander, Joseph Lee |publisher=[[Merck &amp; Co.]] |isbn=978-0-911910-99-5 |url=https://archive.org/details/arthritishandboo00holl }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Tjelesna temperatura]]
|38,6&amp;nbsp;°C
|-
|[[srce|Otkucaji srca]]
| 120–140 otkucaja u minuti
|-
|[[disanje|Stopa disanja]]
| 16–40 udisaja u minuti
|}
[[Slika:Cold nose, warm touch - Thermography of Cat.jpg|thumb|right|Termograf tjelesnih regija mačke]]
Mačke su poznate životinje koje se lako drže u domaćinstvu, a njihova je fiziologija posebno dobro proučena. Uglavnom podsjeća na one kod ostalih mesoždernih sisara, ali pokazuje nekoliko neobičnih karakteristika koje se mogu pripisati porijeklu mačaka od vrsta koje obitavaju u pustinji.&lt;ref name=&quot;MacDonald&quot;&gt;{{Cite journal |title=Nutrition of the domestic cat, a mammalian carnivore |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-nutrition_1984_4/page/521 |last1=MacDonald |first1=M. L. |last2=Rogers |first2=Q. R. |last3=Morris |first3=J. G. |journal=Annual Review of Nutrition |volume=4 |pages=521–562 |date=1984 |pmid=6380542 |doi=10.1146/annurev.nu.04.070184.002513}}&lt;/ref&gt;

=== Tolerancija toplote ===
Mačke mogu tolerirati prilično visoke temperature: ljudi se obično počinju osjećati nelagodno kad temperatura kože prođe oko 38&amp;nbsp;°C, ali mačke ne pokazuju neugodu dok im koža ne dosegne oko 52&amp;nbsp;°C,&lt;ref name = &quot;Case&quot;/&gt; i može tolerirati temperature do 56&amp;nbsp;°C, ako imaju pristup vodi.&lt;ref name=&quot;SDCN&quot;&gt;{{Cite book |author=US National Research Council Subcommittee on Dog and Cat Nutrition|title=Nutrient Requirements of Dogs and Cats |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |location=Washington DC |date=2006 |page=292 |isbn=978-0-309-08628-8}}&lt;/ref&gt;

=== Regulacija temperature ===
Mačke čuvaju toplotu smanjivanjem protoka krvi u kožu i gube je isparavanjem kroz usta. Mačke imaju minimalnu sposobnost znojenja, a žlijezde se nalaze prvenstveno u jastučićima šapa,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.cathealth.com/how-and-why/how-do-cats-sweat |title=How do cats sweat? |work=CatHealth.com |access-date=24. 2. 2014 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140303174345/http://www.cathealth.com/how-and-why/how-do-cats-sweat |archive-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; i[[dahtanje| dahtanjem za ublažavanje toplote]] samo na vrlo visokim temperaturama &lt;ref name=&quot;Adams 1970&quot;&gt;{{Cite journal |title=Temperature Regulation of the Unanesthetized Cat During Mild Cold and Severe Heat Stress |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-physiology_1970-12_29_6/page/852 |last1=Adams |first1=T. |last2=Morgan |first2=M. L. |last3=Hunter |first3=W. S. |last4=Holmes |first4=K. R. |journal=Journal of Applied Physiology |volume=29 |issue=6 |pages=852–858 |date=1970 |pmid=5485356|doi=10.1152/jappl.1970.29.6.852 }}&lt;/ref&gt; (ali mogu dahtati i kada su pod stresom). Tjelesna temperatura mačke ne varira tokom dana; ovo je dio općeg nedostatka mačjeg [[cirkadijski ritam|cirkadijalnog ritma]] i može odražavati njihovu tendenciju da budu aktivne i danju i noću.&lt;ref name=&quot;CAN&quot;&gt;{{Cite book |author=US National Research Council Committee on Animal Nutrition|title=Nutrient Requirements of Cats |date=1986 |edition=2nd |location=Washington DC |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |url= http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=910#toc |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20100815050853/http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=910#toc |archive-date=15. 8. 2010
|doi=10.17226/910 |isbn=978-0-309-03682-5 }}&lt;/ref&gt;{{rp|1}}

=== Očuvanje vode ===
Mačji izmet je relativno suh, a mokraća im je visoko koncentrirana, što su prilagodbe koje mačkama omogućuje zadržavanje što više vode.&lt;ref name = &quot;MacDonald&quot;/&gt; Bubrezi su im toliko efikasni da mogu preživjeti na hrani koja se sastoji samo od mesa, bez dodatne vode.&lt;ref name=&quot;Prentiss 1959&quot;&gt;
{{Cite journal |title=Hydropenia in Cat and Dog: Ability of the Cat to Meet its Water Requirements Solely from a Diet of Fish or Meat |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-physiology_1959-03_196_3/page/625 |last=Prentiss |first=Phoebe G. |journal=American Journal of Physiology |volume=196 |issue=3 |pages=625–632 |date=1959 |pmid=13627237
|doi=10.1152/ajplegacy.1959.196.3.625}}&lt;/ref&gt; Mogu tolerirati visoku razinu soli samo u kombinaciji sa slatkom vodom kako bi spriječili dehidraciju.&lt;ref name=&quot;MerckVM&quot;&gt;Merck Veterinary Manual&lt;/ref&gt;

=== Sposobnost plivanja ===
Iako domaće mačke mogu plivati, uglavnom nerado ulaze u vodu, jer to brzo dovodi do iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;Fraser2012&quot;&gt;{{Cite book |first=Andrew F. |last=Fraser |title=Feline Behaviour and Welfare |url= https://books.google.com/books?id=ZLD4uy-6QV0C&amp;pg=PA107 |date=2012 |publisher=Centre for Agriculture and Bioscience International|isbn=978-1-78064-121-8 |page=107}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Mačke]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Cat anatomy}}
*[https://archive.org/details/catintroductiont00miva The cat; an introduction to the study of backboned animals, especially mammals (1881)]
*[https://archive.org/details/laboratoryguidef00gorhrich A laboratory guide for the dissection of the cat: An introduction to the study of anatomy (1895)]
*[https://archive.org/details/anatomyofcatrje00reig Anatomy of the cat (1902)]

{{Anatomija}}

{{DEFAULTSORT:Cat Anatomy}}
[[Kategorija:Felinologija]]
[[Kategorija:Anatomija mačaka]]
[[Kategorija:Anatomija kičmenjaka]]</text>
      <sha1>jj19t6o8umdxhexnh45waq31hrjjlms</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933718</id>
      <parentid>3933717</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T11:52:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-53010-40|~2026-53010-40]] ([[User talk:~2026-53010-40|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3885128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36200" sha1="cwitklgu763bsxt8beopk53trg53y3j" xml:space="preserve">[[Slika:Felis silvestris restoration &amp; skeleton.jpg|thumb|200px| Kostur domaće mačke]]
'''Anatomija domaće mačke''' slična je anatomiji ostalih pripadnika [[rod (biologija)|roda]] ''[[Felis]]'', [[porodica (biologija)|porodica]] ''[[Felidae]]'', [[red (biologija)|red]] [[Carnivora]].

==Usta==
[[File:Catsmouthraoukie.jpg|300px|center|Zijevanje mačke, sa vidljivom usnom dupljom]]

Mačke imaju visoko specijalizirane zube za ubijanje [[plijen]]a i kidanje mesa. [[Premolar]]i i [[kutnjak (zub)|prvi kutnjak]], zajedno zvani ''karnasijski par'', nalaze se sa svake strane usta. Ovi zubi efikasno funkcioniraju za šišanje mesa poput makaza. Iako je ova karakteristika prisutna i u [[Canidae|kanida]], vrlo je razvijena kod mačaka (felina).

[[Slika:Cat Tongue.svg|thumb|Mačji jezik ima četiri različita tipa papila. Strelice B &amp; D pokazuju na papile koje se koriste za okus. Strelica C pokazuje na nitaste papile koje pomažu u njezi i uklanjanju mesa iz plijena. (A) pokazuje na zaobljene papile koje pomažu čulu okusa.]]

Mačji jezik ima oštre bodlje, ili ''[[Filiformna papila|papile]]'', korisne za zadržavanje i vađenje mesa s trupa. Te su papile male udice okrenute unatrag koje sadrže [[keratin]], a pomažu i u njezi. Papile također pomažu zadržavanju vode na jeziku dok pije.

Mačkine usne strukture omogućuju razne vokalizacije koje se koriste za [[komunikacija|komunikaciju]], uključujući mjaukanje, mukanje, šištanje, režanje, škripanje, cvrčanje, kliktanje i gunđanje.
==Uši==
{{Infokutija
|image   = [[File:Cat'searraoukie.jpg|200px|center]] 
|caption = Mačje uho koje ima posebno krzno za sluh i zaštitu}}

Trideset i dva pojedinačna mišića u svakom mačjem uhu omogućavaju vrstu [[Usmjereni sluh|usmjerenog sluha]];&lt;ref&gt;{{cite web | title = At Home: Care / Health: Understanding Cats | url = http://www.hgtv.com/hgtv/ah_pets_care_health/article/0,1801,HGTV_3152_1380540,00.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20080201133606/http://www.hgtv.com/hgtv/ah_pets_care_health/article/0%2C1801%2CHGTV_3152_1380540%2C00.html | archive-date = 1. 2. 2008 | access-date = 15. 8. 2005 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; mačka može pomicati svako uho nezavisno od drugog. Zbog ove pokretljivosti mačka može svoje tijelo pomicati u jednom, a uši usmjeriti u drugom smjeru. Većina mačaka ima ravne uši usmjerene prema gore. Za razliku od pasa, pasmine klempavih su izuzetno rijetke (''[[škotski nabor]]'' posljedica je jedne takve izuzetne [[mutacija|mutacije]]). Kad je ljuta ili uplašena, mačka će položiti uši da prati zvuke režanja ili šištanja. Mačke takođe okreću uši kada se igraju ili slušaju zvuk koji im dolazi iza leđa. Nabor kože koji formira vrećicu na donjem zadnjem dijelu uha, poznat kao [[Henryjev džep]], u mačjem uhu obično je istaknut.&lt;ref name=&quot;consultations&quot;&gt;{{cite book | last = August| first = John| title = Consultations in Feline Internal Medicine, Volume 6 | publisher = Elsevier Health Sciences | year = 2009 }}&lt;/ref&gt; Njegova uloga je nepoznata.

==Nos==
[[Slika:Detalhe nariz Osk.jpg|thumb|upright|Mačji nos, sa [[rinarij]]em,  je visoko adaptiran]]
Mačke su izrazito teritorijalne, a lučenje mirisa ima glavnu ulogu u komunikaciji mačaka. [[Nos]] im pomaže da identificiraju teritorije, druge mačke i parove, lociraju hranu i ima razne druge svrhe.&lt;ref name=About.com&gt;{{cite web|last=Syufy F.|title=The Nose Knows Cats' Amazing Sense of Scent|url=http://cats.about.com/cs/felineanatomy/a/catsnose_scent.htm|work=About.com|access-date=13. 11. 2020|archive-date=6. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206020645/http://cats.about.com/cs/felineanatomy/a/catsnose_scent.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je mačji njuh otprilike četrnaest puta osjetljiviji od čovječjeg njuha. [[Rinarij]] (kožasti dio nosa koji vidimo) prilično je tvrd, što mu omogućava da ponekad upije prilično grub tretman. Boja varira u skladu s [[genotip]]om (genetičkom konstitucijom) mačke. Mačja koža ima istu boju kao i krzno, ali boju kože nosa vjerovatno diktira poseban gen. Mačke s bijelim krznom imaju kožu osjetljivu na [[UV zrake|ultraljubičasto svjetlost]], što može uzrokovati [[Rak (bolest)|rak]]. Potrebna je dodatna briga kada su vani na vrelini.&lt;ref&gt;{{cite web|work=cat-chitchat.pictures-of-cats.org|title=Cat Anatomy|url=http://cat-chitchat.pictures-of-cats.org/2008/07/cat-anatomy.html|date=9. 7. 2008}}&lt;/ref&gt;

==Noge==
Mačke, kao i psi, su [[digitagrad]]i. Hodaju direktno na prstima, a kosti stopala čine donji dio vidljive noge.&lt;ref name=&quot;Lacquaniti 1999&quot;&gt;{{Cite journal
 |title=Motor Patterns in Walking
 |2=
 |last=Lacquaniti
 |first=F.
 |last2=Grasso
 |first2=R.
 |last3=Zago
 |first3=M.
 |journal=News Physiol. Sci.
 |volume=14
 |issue=4
 |pages=168–174
 |date=1. 8. 1999
 |pmid=11390844
 |url=http://physiologyonline.physiology.org/content/14/4/168.full
 |access-date=13. 11. 2020
 |archive-date=5. 4. 2016
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160405042106/http://physiologyonline.physiology.org/content/14/4/168.full
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt; Sve mačke mogu vrlo precizno hodati. Kao i kod svih [[mačke|mačaka]], trag im se direktno registruje tako što svaku zadnju šapu stavljaju gotovo direktno u otisak odgovarajuće prednje šape, smanjujući na najmanju moguću mjeru buku i vidljive tragove. Ovo također osigurava siguran oslonac za njihove zadnje šape kada se kreću po neravnom terenu. Dvije stražnje noge omogućavaju doskok i skakanje na velike udaljenosti bez ozljeda.

Za razliku od većine sisara mačke [[kretanje|hodaju]] u tempu tako što pomiču dvije noge na jednoj strani tijela prije nogu na drugoj strani. Ovu osobinu dijele deve i žirafe. Kako se hod ubrzava u kas, mačji promijenit će se u &quot;dijagonalni&quot; hod, sličan onome kod većine drugih sisara: istovremeno će se kretati dijagonalno suprotne stražnje i prednje noge. Visina mačke može varirati ovisno o pasmini i/ili spolu, ali obično iznosi oko oko 30,5&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Christensen 2004&quot;&gt;{{Cite book
 |title=Outwitting Cats
 |last=Christensen
 |first=Wendy
 |page=23
 |publisher=Globe Pequot
 |year=2004
 |isbn=1-59228-240-7
 |url= https://books.google.com/?id=WmuQQXU6EtAC&amp;pg=PA23
}}&lt;/ref&gt;

== Kandže ==
[[Slika:Cat claw closeup.jpg|thumb|alt=|Mačja kandža]]
Kao i gotovo svi članovi [[porodica (biologija)|porodice]] &quot;[[Felidae]]&quot;, i mačke imaju dugotrajne kandže. U svom normalnom, opuštenom položaju kandže su obložene kožom i krznom oko jastučića prstiju. To održava kandže oštrim sprečavajući habanje u dodiru s tlom i omogućava tiho vrebanje plijena. Kandže na prednjim nogama obično su oštrije od onih na zadnjim nogama.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Outline of Cat Lessons|journal=The School Journal|date=22. 12. 1900|first=Annetta F.|last=Armes|volume=LXI|page=659|url=https://books.google.com/?id=-_gBAAAAYAAJ|access-date=12. 11. 2007 }}&lt;/ref&gt; Mačke mogu namjerno ispružiti kandže na jednoj ili više šapa. Mogu ih ispružiti u lovu ili samoodbrani, penjanju, &quot;[[grebanje (mačke)|grebanju]]&quot;, ili za dodatnu vuču na mehkim površinama (pokrivači, debeli tepisi, koža itd.). Također, moguće je natjerati zadružnu mačku da produži kandže pažljivim pritiskom na gornji i donji dio šape. Zakrivljene kandže mogu se zaplesti u tepih ili gustu tkaninu, što može uzrokovati ozljede ako se mačka ne može osloboditi.

Većina mačaka ima ukupno 18 prstiju i kandži: po pet na svakom prednjem stopalu, peti prst je zakržljali stražnji patrljak, sa po četiri na svakoj stražnjoj nozi. Na prednjoj nozi smješteni su visoko, tako da  nisu u dodiru s tlom i ne nose težinu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Cats Claws further reading|url=http://www.cat-talk-101.com/cat-claws.html|website=Cat Talk 101.com|access-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018190951/http://www.cat-talk-101.com/cat-claws.html|archive-date=18. 10. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neke mačke mogu imati više od 18 prstiju, zbog uobičajene [[mutacija|mutacije]] zvane[[Polidaktilijska mačka|polidaktilija]] ili polidaktilizma,&lt;ref name=&quot;Danforth1947&quot;&gt;{{Cite journal
 |title=Heredity of Polydactyly in the Cat
 |last=Danforth
 |first=C. H.
 |journal=Journal of Heredity
 |volume=38
 |pages=107–112
 |year=1947
 |url= http://jhered.oxfordjournals.org/content/38/4/107.full.pdf
 |pmid=20242531
 |issue=4
 |doi=10.1093/oxfordjournals.jhered.a105701
}}&lt;/ref&gt; čime jedna mačka može imati pet do sedam palaca na jednoj šapi.

== Temperatura i broj otkucaja srca ==
[[Slika:2 russian street cats-crop.jpg |thumb|Dvije sklupčane mačke dijele tjelesnu toplotu]]
Normalna [[tjelesna temperatura]] mačke je između 38,3 i 39,0&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Normal Values For Dog and Cat Temperature, Blood Tests, Urine and other information in ThePetCenter.com | url = http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20050313085435/http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |archive-date=13. 3. 2005 | access-date = 1. 8. 2005}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je mačka [[groznica|febrilna]] ([[hipertermija|hipertermna]]) ako ima temperaturu od 39,5&amp;nbsp;°C ili više ili [[hipotermija|hipotermna]] ako je manja od 37,5&amp;nbsp;°C. Za poređenje, [[Čovjek|ljudi]] imaju prosječnu tjelesnu temperaturu od oko 37&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.health.harvard.edu/press_releases/normal_body_temperature|title=Normal Body Temperature : Rethinking the normal human body temperature – Harvard Health|first=Harvard Health|last=Publishing|website=harvard.edu|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Uobičajeni puls domaće mačke kreće se od 140 do 220 otkucaja u minuti i uveliko ovisi o tome koliko je uzbuđena. Za mačku u mirovanju prosječni puls obično je između 150 i 180 &amp;nbsp;otkucaja u minuti, više nego dvostruko od ljudskog, sa u prosjeku 70 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090413173009/http://highlanderpetcenter.com/content/view/24/2 Cat Health And Cat Metabolism Information For The Best Cat Care]. Highlander Pet Center&lt;/ref&gt;

== Koža ==
Mačke imaju prilično opuštenu kožu što im omogućava da se okrenu i suprotstave grabljivcu ili drugoj mački u borbi, čak i kad ih uhvati. Ovo je također prednost i kod[[Veterinarska medicina|veterinarskih]] intervencija, jer pojednostavljuje davanje injekcije.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Vaccinate Your Cat at Home | url = http://www.drsfostersmith.com/pic/article.cfm?aid=87 | access-date = 18. 10. 2006}}&lt;/ref&gt; Život mačaka kojima je otkazao [[bubreg]] ponekad se može produžiti godinama redovnim ubrizgavanjem velikih količina supkulturne tečnosti, koja služi kao alternative za [[dijaliza|dijalizu]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = The Cat Comes Back | url = http://www.wgrz.com/news/news_article.aspx?storyid=37606 | access-date = 1. 3. 2010|author=Kellman, Rich }}{{dead link|date=april 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = How to Give Subcutaneous Fluids to a Cat | url = http://www.wikihow.com/Give-Subcutaneous-Fluids-to-a-Cat | access-date = 18. 10. 2006|work=wikihow.com}}&lt;/ref&gt;

;Vratna poleđina
Posebno opuštena koža na zatiljku poznata je kao ''[[potiljak|skruf]]'' i područje je koje majka mačka hvata mačiće da ih nosi. Kao rezultat, mačke postaju tihe i pasivne kad ih uhvate za ovaj dio kože. Ovo ponašanjese proteže i u odrasloj dobi, kada će mužjak uhvati ženku za za taj dio, kako bi je imobilizirao dok se uzdiže i kako bi je spriječio da pobjegne dok traje proces parenja.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Scruffing your dog or cat | url = http://www.pets.ca/articles/article_scruffing.htm |work=pets.c| access-date = 26. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;

;Primordijske vrećice
Neke mačke imaju zajedničke osobine zbog nasljedstva. Jedna od njih je primordijalna vrećica, koju vlasnici ponekad nazivaju &quot;uškopljenim njihanjem&quot;, a primijete je nakon što je mačka sterilizirana ili uškopljena. Nalazi se na mačjem trbuhu. Njegov je izgled sličan opuštenom režnju kože koji bi se mogao dogoditi da je mačka imala prekomjernu težinu, a zatim izgubila na težini. Pruža malo dodatne zaštite od udaraca, što je uobičajeno tokom mačjih borbi, jer će mačka pokušavati grebati stražnjim kandžama. Čini se da je u divljih mačaka, predaka pripitomljenih mačaka, prisutna ova vrećica koja pruža dodatni prostor u slučaju da životinja ima priliku pojesti obrok i želudac se mora proširiti. Ova želučana vrećica također omogućava mački da se savija i širi, omogućavajući brže trčanje i više skakanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pets.thenest.com/primordial-pouch-cats-11178.html|title=What Is the Primordial Pouch in Cats?|website=thenest.com|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kostur==
[[Slika:Skeleton diagram of a cat.svg|thumb|300px|Dijagram  mačjeg kostura&lt;br /&gt;
{{ordered list
 | list-style-type=upper-alpha
 | {{colorbox|red}} [[Vratni pršljenovi]](7)
 | {{colorbox|#d45500}} Leđne ili grudne kosti (13, svaka nosi [[rebro]]) 
 | {{colorbox|blue}} [[Slabinski pršljenovi]] (7)
 | {{colorbox|#008000}} [[Krstačni pršljenovi]] (3)
 | {{colorbox|#800080}} [[Repni pršljenovi]]  (19 do 21)
}}
{{ordered list
 | Kranij ili [[lobanja]]
 | Mandibula ili [[donja vilica]]
 | Skapula ili [[lopatica]] 
 | Sternum ili [[grudna kost]]
 | [[Humerus]]
 | [[Žbica]]
 | Falange palčeva
 | [[korijen stopala|Metakarpusne kosti]]
 | Karpusne ili [[gležanj]]ske kosti
 | [[Ulna]]
 | [[Rebro|Rebra]]
 | [[Patela]] ili čašica
 | [[tibija|Goljenica]]
 | [[korijen stopala|metatarzusne kosti]]
 | [[Stopalo]]
 | [[fibula|Lisnjača]]
 | Femur ili [[butna kost]]
 | [[stidna kost|Pelvis]] i [[kuk]]
}}]]
[[Slika:Cat skeleton.jpg|thumb|Mačji kostur]]
Mačke imaju sedam [[vratni pršljenovi|vratnih pršljenova]], kao i gotovo svi [[sisari]], trinaest [[grudni pršljenovi|grudnih]] (ljudi imaju dvanaest), sedam [[Slabinski pršljenovi|slabinskih]] (ljudi imaju pet), tri [[sakrum|krstačna]] (ljudi imaju pet zbog dvonožnog držanja) i osim manksa i ostalih kraćih mačaka, 22 ili 23 [[repni pršljenovi|repnih pršljenova]] (ljudi imaju tri do pet, stopljenih u unutrašnju [[trtična kost|trticu]]). Dodatni slabinski i grudni pršljenovi objašnjavaju pojačanu pokretljivost i fleksibilnost kičme u odnosu na ljude. Repni čine &quot;[[rep]]&quot;, koji mačka koristi kao protutežu tijelu tokom brzih pokreta. Između pršljenova imaju elastične diskove, korisne za amortiziranje doskoka. Za razliku od ljudskih ruku, prednji udovi mačke imaju za rame pričvršćene slobodno plutajuće kosti, što im omogućava da provuku tijelo kroz bilo koji prolaz u koji mogu smjestiti glavu.&lt;ref name=&quot;Gillis 2002&quot;&gt;{{cite web
 |title=Cat Skeleton
 |last=Gillis
 |first=Rick (ed.)
 |work=Zoolab: A Website for Animal Biology
 |publisher=University of Wisconsin
 |location=La Crosse, WI
 |date=22. 7. 2002
 |url= http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm
 |archive-url= https://web.archive.org/web/20061206105542/http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm
 |archive-date=6. 12. 2006
 |access-date=7. 9. 2012
}}&lt;/ref&gt;

===Lobanja===
Mačja lobanja neobična je kod sisara jer ima vrlo velike očne duplje i moćne i specijalizirane vilice.&lt;ref name=&quot;Case&quot;&gt;{{Cite book
 |title=The Cat: Its Behavior, Nutrition, and Health
 |last=Case
 |first=Linda P.
 |year=2003
 |publisher=Iowa State University Press
 |location=Ames, IA
 |isbn=0-8138-0331-4
}}&lt;/ref&gt; U odnosu na druge mačke, domaće imaju usko razmaknute pseće zube, prilagođene  omiljenom plijenu malih [[glodari|glodara]].&lt;ref name=Smith1992&gt;{{Cite book
 |title=Structure, Function and Evolution of teeth
 |last=Smith
 |first=Patricia
 |last2=Tchernov
 |first2=Eitan
 |year=1992
 |page=217
 |publisher=Freund Publishing House Ltd.
 |isbn=965-222-270-4
}}&lt;/ref&gt;

==Mišići==
[[Slika:Superficial muscles of a cat.jpg|thumb|300px|Dijagram mišićnog sistema mačke]]

=== Unutrašnji kosi trbušni===
Hvatišta ovog mišića su slabinsko leđna fascija i rebra. Njegova [[insercija (anatomija)|insercija]] nalazi se na [[stidna kost|pubisu]] i [[linea alba (trbuh)|linea alba]] (putem [[anastomoza|aponeuroze]]), a njegovo djelovanje je kompresija trbušnog sadržaja. Također se bočno savija i okreće kičmeni stub.

=== ''Transversus abdominis'' ===
Ovaj mišić je najunutrašnjiji trbušni mišić. Njegovo hvatište je drugi list slabinsko leđne fascije i karličnog pojasa, a insercija je ''linea alba''. Njegovo djelovanje je kompresija trbuha

===''Rectus abdominis''===
Da bi se vidio ovaj mišić, prvo se uklanja opsežna aponeuroza, koja se nalazi na [[trbuh|trbušnoj]] površini mačke. Vlakna su mu izuzetno uzdužna, sa svake strane ''linea alba''. Preko njega prolazi i tettiva ''inscriptiones tendinae'', ili ono što su drugi nazivali ''[[miosepta]]''.

===Deltoidni===
'''Deltoidni mišići''' nalaze se bočno od ''[[muscumus trapezius]]'', potičući od nekoliko vlakana koja obuhvaćaju [[ključna kost|ključnu kost]] i [[lopatica|lopaticu]], konvergirajući se da bi se umetnuli na [[nadlaktična kost|nadlaktičnu kost]]. Anatomski, mačke imaju samo dva deltoidna mišića: akromiodeltoidni i spinodeltoidni. Međutim, kako bi se prilagodio standardima ljudske anatomije, ''clavobrachialis'' se sada također smatra deltoidnimm i obično se označava kao &quot;klavodeltoid&quot;.

====Akromiodeltoidni====
Akromiodeltoidni  je najkraći od deltoidnih mišića. Leži bočno od (sa strane) klavodeltoidnog, a kod mačke s više hrapavosti može se vidjeti samo podizanjem ili odvajanjem klavodeltoida. Nastaje u  akromionskom nastavku i umeće se u deltoidni greben. Kada se kontrahira, podiže i rotira nadlaktičnu kosti prema van.

====Spinodeltoidni====
Ovo je čvrst i kratak mišić koji leži straga od akromiodeltoida. Proteže se duž donje granice lopatice i prolazi kroz nadlakticu, preko gornjeg kraja mišića nadlaktice. Hvatište mu je na kičmi lopatice i umecima na deltoidnom grebenu. Njegova akcija je podizanje i rotiranje [[nadlaktična kost|humerusa]] prema van.

===Glava===

==== ''Masseter'' ====
'''Masseter''' je moćan i vrlo debeo mišić prekriven žilavim, [[fascija]]ma, na trbušnom dijelu do [[jagodični luk|jagodičnog luka]], koji je njegovo hvatište. Umeće se u stražnju polovinu bočne površine [[donja vilica|mandibule]]. Njegovo djelovanje je uzdizanje donje čeljusti (zatvaranje vilice)

====Sljepoočni====
Sljepoočni mišić (temporalis) masivni je dio donje vilice, a pokriven je i žilavom i sjajnom fascijom. Leži leđno do zigomatskog luka i ispunjava [[sljepoočns jama|sljepoočnu jamu]] [[lobanja|lobanje]]. Nastaje sa strane lobanje i ubacuje se u koronoidni odljevak donje vilice. I on podiže vilicu.
 
===Integumentni===
Dva glavna pokrovna mišića mačke su '' [[platizma]]'' i ''musculus cutaneus maximus''.  Kožni maksimus pokriva leđni dio mačke i omogućava joj da protrese kožu. '' Platizma '' pokriva vrat i omogućava mački da proteže kožu pomoću velikog grudnog i deltoidnih mišića.

=== Vrat i leđa ===

====''Rhomboideus''====
Rhomboideus je debeli, veliki mišić ispod  trapezoidnog mišića (''[[musculus trapezius]]''). Proteže se od pršljenske granice lopatice do srednje leđne linije. Porijeklom je iz nervnih bodlji prva četiri grudna pršljena, a insercija je na kičmenoj granici lopatice. Njegova aktivnost je u  privlačenju lopatice do leđa.

====''Rhomboideus capitis''====
''Rhomboideus capitis'' je najblići kraniju od dubljih mišića. Nalazi se ispod [[trapezni mišići|klavotrapezijusa]]. Njegovo porijeklo je gornja lopatična linija, a umetanje je na lopatici. Privlači  lopaticu prema kraniju (glavi)

====''Splenius''====
''Splenius'' je najbliže površini od svih dubokih mišića. To je tanak, širok mišićni sloj ispod [[trapezni mišići|klavotrapezijusa]] i skreće ga. Prelazi ga i ''rhomboideus capitis''. Njegovo porijeklo je srednja leđna linija vrata i fascije. Inercija  mu je  vrh lopatične linije i atlasa. Podiže ili okreće glavu.

====''Serratus ventralis''====
''Serratus ventralis'' se vidi nakon rezanja krila ''[[latissimus dorsi]]''. Ovaj mišić je u potpunosti prekriven [[masno tkivo|masnim tkivom]]. Hvatište  mu je iz prvih devet ili deset rebara i iz dijela vratnih  pršljenova.

====''Serratus dorsalis''====
''Serratus dorsalis'' je medijalanski i prema lopatici  i na mišić ''serratus ventralis''. Njegovo hvatište je apoeuroza koja slijedi dužinu srednje leđne linije, a umetak je leđni dio posljednjih rebara. Njegova akcija je pritiskanje i uvlačenje rebara tokom disanja.

==== Međurebarni====
Međurebarni su skup mišića stisnutih među rebra. Oni međusobno povezuju rebra, te su stoga primarni respiratorni skeletni mišići. Podijeljeni su na „vanjske“ i „unutrašnje podlopatične“. Hvatište i umetanje su na rebrima. Interkostali povlače rebra unatrag ili prema naprijed.

====''Caudofemoralis''====
''[[Caudofemoralis]]'' je mišić koji se nalazi u karličnom dijelu zadnjih nogu.&lt;ref&gt;Rosenzweig, L. J. (1990). ''Anatomy of the Cat: Text and Dissection Guide''. Wm. C. Brown Publishers Dubuque, IA. p. 110, {{ISBN|0697055795}}.&lt;/ref&gt; Djeluje na savijanje repa bočno na njegovu odgovarajuću stranu kada karlični zglob nosi težinu. Kada se karlični dio nogu podigne s tla, kontrakcija kaudofemoralisa dovodi do primicanja ekstremiteta i širenja potkoljenice produženjem zgloba kuka.

===Grudni ===
 
====''Pectoantebrachialis''====
Pektoantebrahijalni mišić širok je samo jedan centimetar i najbliže površni je među grudnim mišićima. Njegovo hvatište je [[manubrij]] [[grudna kost|grudne kosti]], a njegovo umetanje je u ravnu [[tetiva (anatomija)|tetivu]] na [[fascija|fasciji]] proksimalnog kraja [[ulna|ulne]]. Njegova akcija je privlačenje prednje noge prema prsima. Ne postoji ljudski ekvivalent ovog mišića. Mišić ''pectoantebrachialis'' širok je samo jedan centimetar i najbliže je površni od svih grudnih mišića.

====''Pectoralis major''====
Veliki grudni mišić, koji se naziva i ''pectoralis superficialis'', široki je trokutasti dio grudnog mišića koji se nalazi neposredno ispod pektoantebrahijalnog mišića. Manji je od grudnog mišića. Njegovo hvatište je [[grudna kost]] i srednji trbušni raphe, a njegovo umetanje je u [[humerus]]. Njegova akcija je privlačenje ruke prema prsima.

==== ''Pectoralis minor'' ====
Mali grudni mišić veći je od velikog prsnog mišića. Međutim, veći dio njegove prednje granice prekriva pectoralis major. Njegovo porijeklo je tri do pet rebara, a njegovo umetanje je korakoidni nastavak lopatice. Njegove akcije su naginjanje lopatice i uzdizanje rebara od trećeg do petog.

====''Xiphihumeralis''====
Najzadnja, ravna, tanka i duga traka grudnog mišića je ''m.xiphihumeralis''. To je traka paralelnih vlakana koja se nalazi kod mačaka, ali ne i kod ljudi. Njeno hvatište je ksifoidni nastavak grudne kosti. Drugo je na [[nadlaktična kost|humerusu]].

=== ''Trapezius'' ===
U mačke postoje tri tanka ravna mišića koji pokrivaju [[leđa]], a u manjoj mjeri i [[vrat]]. Lopaticu povlače prema srednjoj leđnoj liniji, sprijeda i straga.

==== ''Clavotrapezius'' ====
Prednji dio trapezastog mišića, ujedno je i najveći. Njegova vlakna idu koso na trbušnu površinu. Hvatište mu je gornja lopatična  i srednja leđna linija, a insercija [[ključna kost]]. Njegova akcija je povlačenje ključnjače leđno i prema glavi.

====''Acromiotrapezius''====
''Acromiotrapezius'' je srednji trapezni mišić. Prekriva leđnu i bočnu površinu lopatice. Njegovo hvatište  su nervni nastavci [[vratni pršljenovi|vratnih pršljenova]], a njegovo umetanje je u nastavak metakromiona i klavotrapezne fascije. Njegova je akcija privlačenje lopaticu do leđa i održavanje dviju lopatica zajedno.

====''Spinotrapezius''====
''Spinotrapezius'', zvani o ''grudni trapezius'', je najstražnjiji od ova tri. Trokutastog je oblika. Straga od akromiotrapeziusa i sprijeda se preklapa s ''latissimus dorsi''. Njegovo hvatište su nervne bodlje grudnih pršljenova, a vežu se za lopatičnu  fasciju. Njegova akcija je privlačenje lopatice u leđnu i krepnu regiju.

== Probavni sistem ==
{{glavni|Probavni sistem}}
[[Probavni sistem]] mačaka započinje oštrim zubima i abrazivnim papilama jezika, koji im pomažu u kidanju mesa, što je većina, ako ne i ukupna [[hrana]] njihove ishrane. Mačke prirodno nemaju ishranu bogatu [[ugljikohidrati]]ma, pa stoga njihova slina ne sadrži [[enzim]] [[amilaza|amilazu]].&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cathealth.com/digestive-system/cat-digestive-system|title=Introduction to the Digestive System of Cats|first=Aquanta|last=LLC|website=www.cathealth.com|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Iz [[usta]], hrana se kreće kroz [[jednjak]] i prelazi u [[želudac]]. [[Probavni trakt]] domaćih mačaka sadrži mali [[cekum]] i neakumulirano [[debelo crijevo]].&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?lr=&amp;id=DZuAsci2apAC&amp;pg=PR15&amp;sig=lpIgnRMTUiy4RO2QFoWI9WMiGVo&amp;q=cat+|title=Comparative Physiology of the Vertebrate Digestive System|first1=C. Edward|last1=Stevens|first2=Ian D.|last2=Hume|date=25. 11. 2004|publisher=Cambridge University Press|access-date=23. 3. 2018|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Cekum, iako je sličan psećem, nije uvijen.

Mačji želudac može se podijeliti u različita područja motorne aktivnosti. Kada se hrana probavlja, proksimalni kraj želuca se opušta.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Dok se hrana probavlja, ovaj njegov dio ima brze stacionarne kontrakcije ili održivu toniju mišićnih kontrakcija.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Ove različite radnje rezultiraju premještanjem hrane ili kretanjem prema distalnom dijelu želuca.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Taj dio želuca prolazi kroz ritmičke cikluse djelomične depolarizacije.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Ova depolarizacija senzibilizira mišićne ćelije pa je vjerovatnije da će se kontrahirati. Želudac nije samo mišićna struktura, već  također služi i hemijskoj obradi, oslobađajući solnu kiselinu i druge probavne enzime za razgradnju hrane.

Iz želuca, hrana se kreće u [[tanko crijevo]]. Prvi dio tankog crijeva je [[dvanaestopalačno crijevo|duodenum]]. Kako se hrana kreće kroz njega, miješa se sa [[žuč]]i, tekućinom koja neutralizira želučanu kiselinu i emulgira [[masti]]. [[Gušterača]] oslobađa enzime koji pomažu u probavi, tako da se hranjive tvari mogu razgraditi i proći kroz crijevnu sluznicu u krv i odlaziti u ostatak tijela.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt; Gušterača ne proizvodi enzime za preradu [[škrob]]a, jer mačke ne jedu prehranu bogatu [[ugljikohidrati]]ma.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Budući da mačka probavlja male količine glukoze, gušterača umjesto toga koristi [[aminokiseline]] za pokretanje oslobađanja [[insulin]]a.

Hrana se zatim prebacuje u [[jejunum]]. Ovo je dio tankog crijeva s najviše hranjivih sastojaka. [[Jetra]] regulira nivo hranjivih sastojaka koji se apsorbiraju u [[krvotok|krvni sistem]] iz tankog crijeva. Iz jejunuma, bilo koja hrana koja nije apsorbirana, šalje se u [[ileum]], koji se povezuje s debelim crijevom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cat-health-detective.com/cat-digestive-system.html|title=Cat Digestive System is integral to the absorption of nutrients|website=cat-health-detective.com|access-date=23. 3. 2018|archive-date=2. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201202091318/https://www.cat-health-detective.com/cat-digestive-system.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvi dio debelog crijeva je slijepo, a drugi dio debelo crijevo. Debelo crijevo ponovo upija vodu i stvara fekalne materije. Postoje neke tvari koje mačke nisu u stanju probaviti. Naprimjer, one se čiste ližući krzno jezikom zbog čega gutaju puno dlaka. To uzrokuje nakupljanje u mačjem želucu i stvara masu dlaka. To se često izbaci i poznatije je pod nazivom [[kuglice dlake]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vetinfo.com/cat-digestive-diseases.html|title=Common Cat Digestive Diseases|website=vetinfo.com|access-date=23. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Mala dužina probavnog trakta mačke dovodi do toga da probavni sistem mačaka teži manje od ostalih vrsta životinja, što im omogućava da budu aktivne grabljivice.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Iako su mačke dosta dobro prilagođene, imaju ograničenu sposobnost regulacije kataboličkih enzima aminokiselina, što znači da se aminokiseline neprestano uništavaju i ne apsorbiraju.&lt;ref name=&quot;cathealth.com&quot; /&gt; Zbog toga, trebaju veći udio proteina u ishrani od mnogih drugih vrsta . Mačke nisu prilagođene za sintezu [[niacin]]a iz [[triptofan]]a i budući da su mesožderi, ne mogu pretvoriti karoten u [[vitamin A]], pa im konzumiranje biljaka iako nije štetno ne daje hranjive sastojke.

==Genitalije==
{{glavni|Reproduktivni sistem}}
 [[Slika:Penis-cat.jpg|thumb|[[Penis]]ne  bodlje domaće mačke]]

=== Ženske genitalije ===
Kod [[ženka|ženki]], genitalije uključuju [[Materica|maternicu]], [[vagina|vaginu]], genitalne kanale i [[dojka|sise]]. Zajedno s [[vulva|vulvom]], [[vagina]] mačke je uključena u parenje i biva kanal za novorođenčad tokom porođaja. Vagina je duga i široka.&lt;ref name=aniwa&gt;[https://web.archive.org/web/20070929122935/http://www.aniwa.com/en/general/Grand_Public/document/100358/28398/index.htm  The cat's genital system and reproduction]. aniwa.com&lt;/ref&gt; Genitalni prolazi su [[jajovodi]] mačke. Oni su kratki, uski i ne previše vijugavi.&lt;ref name = aniwa/&gt;

=== Muške genitalije ===
Kod muške mačke, genitalije uključuju dvije spolne žlijezde i [[penis]] koji je prekriven malim bodljama.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Aronson | first1 = Lester R. | last2 = Cooper | first2 = Madeline L. | year = 1967 | title = Penile spines of the domestic cat: Their endocrine‐behavior relations | url = http://www.naturecontrenature.org/wp-content/uploads/2016/09/PenileSpines.pdf | format = PDF | journal = The Anatomical Record | volume = 157 | issue = 1| pages = 71–78 | doi=10.1002/ar.1091570111 | pmid = 6030760}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SchattenConstantinescu2008&quot;&gt;{{cite book|author1=Heide Schatten|author2=Gheorghe M. Constantinescu|title=Comparative Reproductive Biology|url=https://books.google.com/books?id=6iNdSk7gPf4C|date=21. 3. 2008|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-0-470-39025-2}}&lt;/ref&gt;

==Fiziologija==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:left; margin:10px&quot;
|+ Normalni fiziološki pokazatelji&lt;ref name=&quot;Kahn&quot;&gt;{{Cite book |last1=Kahn |first1=Cynthia M. |last2=Line |first2=Scott |title=The Merck/Merial Manual for Pet Health |date=2007 |editor=Hollander, Joseph Lee |publisher=[[Merck &amp; Co.]] |isbn=978-0-911910-99-5 |url=https://archive.org/details/arthritishandboo00holl }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Tjelesna temperatura]]
|38,6&amp;nbsp;°C
|-
|[[srce|Otkucaji srca]]
| 120–140 otkucaja u minuti
|-
|[[disanje|Stopa disanja]]
| 16–40 udisaja u minuti
|}
[[Slika:Cold nose, warm touch - Thermography of Cat.jpg|thumb|right|Termograf tjelesnih regija mačke]]
Mačke su poznate životinje koje se lako drže u domaćinstvu, a njihova je fiziologija posebno dobro proučena. Uglavnom podsjeća na one kod ostalih mesoždernih sisara, ali pokazuje nekoliko neobičnih karakteristika koje se mogu pripisati porijeklu mačaka od vrsta koje obitavaju u pustinji.&lt;ref name=&quot;MacDonald&quot;&gt;{{Cite journal |title=Nutrition of the domestic cat, a mammalian carnivore |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-nutrition_1984_4/page/521 |last1=MacDonald |first1=M. L. |last2=Rogers |first2=Q. R. |last3=Morris |first3=J. G. |journal=Annual Review of Nutrition |volume=4 |pages=521–562 |date=1984 |pmid=6380542 |doi=10.1146/annurev.nu.04.070184.002513}}&lt;/ref&gt;

=== Tolerancija toplote ===
Mačke mogu tolerirati prilično visoke temperature: ljudi se obično počinju osjećati nelagodno kad temperatura kože prođe oko 38&amp;nbsp;°C, ali mačke ne pokazuju neugodu dok im koža ne dosegne oko 52&amp;nbsp;°C,&lt;ref name = &quot;Case&quot;/&gt; i može tolerirati temperature do 56&amp;nbsp;°C, ako imaju pristup vodi.&lt;ref name=&quot;SDCN&quot;&gt;{{Cite book |author=US National Research Council Subcommittee on Dog and Cat Nutrition|title=Nutrient Requirements of Dogs and Cats |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |location=Washington DC |date=2006 |page=292 |isbn=978-0-309-08628-8}}&lt;/ref&gt;

=== Regulacija temperature ===
Mačke čuvaju toplotu smanjivanjem protoka krvi u kožu i gube je isparavanjem kroz usta. Mačke imaju minimalnu sposobnost znojenja, a žlijezde se nalaze prvenstveno u jastučićima šapa,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.cathealth.com/how-and-why/how-do-cats-sweat |title=How do cats sweat? |work=CatHealth.com |access-date=24. 2. 2014 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140303174345/http://www.cathealth.com/how-and-why/how-do-cats-sweat |archive-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; i[[dahtanje| dahtanjem za ublažavanje toplote]] samo na vrlo visokim temperaturama &lt;ref name=&quot;Adams 1970&quot;&gt;{{Cite journal |title=Temperature Regulation of the Unanesthetized Cat During Mild Cold and Severe Heat Stress |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-physiology_1970-12_29_6/page/852 |last1=Adams |first1=T. |last2=Morgan |first2=M. L. |last3=Hunter |first3=W. S. |last4=Holmes |first4=K. R. |journal=Journal of Applied Physiology |volume=29 |issue=6 |pages=852–858 |date=1970 |pmid=5485356|doi=10.1152/jappl.1970.29.6.852 }}&lt;/ref&gt; (ali mogu dahtati i kada su pod stresom). Tjelesna temperatura mačke ne varira tokom dana; ovo je dio općeg nedostatka mačjeg [[cirkadijski ritam|cirkadijalnog ritma]] i može odražavati njihovu tendenciju da budu aktivne i danju i noću.&lt;ref name=&quot;CAN&quot;&gt;{{Cite book |author=US National Research Council Committee on Animal Nutrition|title=Nutrient Requirements of Cats |date=1986 |edition=2nd |location=Washington DC |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |url= http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=910#toc |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20100815050853/http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=910#toc |archive-date=15. 8. 2010
|doi=10.17226/910 |isbn=978-0-309-03682-5 }}&lt;/ref&gt;{{rp|1}}

=== Očuvanje vode ===
Mačji izmet je relativno suh, a mokraća im je visoko koncentrirana, što su prilagodbe koje mačkama omogućuje zadržavanje što više vode.&lt;ref name = &quot;MacDonald&quot;/&gt; Bubrezi su im toliko efikasni da mogu preživjeti na hrani koja se sastoji samo od mesa, bez dodatne vode.&lt;ref name=&quot;Prentiss 1959&quot;&gt;
{{Cite journal |title=Hydropenia in Cat and Dog: Ability of the Cat to Meet its Water Requirements Solely from a Diet of Fish or Meat |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-physiology_1959-03_196_3/page/625 |last=Prentiss |first=Phoebe G. |journal=American Journal of Physiology |volume=196 |issue=3 |pages=625–632 |date=1959 |pmid=13627237
|doi=10.1152/ajplegacy.1959.196.3.625}}&lt;/ref&gt; Mogu tolerirati visoku razinu soli samo u kombinaciji sa slatkom vodom kako bi spriječili dehidraciju.&lt;ref name=&quot;MerckVM&quot;&gt;Merck Veterinary Manual&lt;/ref&gt;

=== Sposobnost plivanja ===
Iako domaće mačke mogu plivati, uglavnom nerado ulaze u vodu, jer to brzo dovodi do iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;Fraser2012&quot;&gt;{{Cite book |first=Andrew F. |last=Fraser |title=Feline Behaviour and Welfare |url= https://books.google.com/books?id=ZLD4uy-6QV0C&amp;pg=PA107 |date=2012 |publisher=Centre for Agriculture and Bioscience International|isbn=978-1-78064-121-8 |page=107}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Mačke]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Cat anatomy}}
*[https://archive.org/details/catintroductiont00miva The cat; an introduction to the study of backboned animals, especially mammals (1881)]
*[https://archive.org/details/laboratoryguidef00gorhrich A laboratory guide for the dissection of the cat: An introduction to the study of anatomy (1895)]
*[https://archive.org/details/anatomyofcatrje00reig Anatomy of the cat (1902)]

{{Anatomija}}

{{DEFAULTSORT:Cat Anatomy}}
[[Kategorija:Felinologija]]
[[Kategorija:Anatomija mačaka]]
[[Kategorija:Anatomija kičmenjaka]]</text>
      <sha1>cwitklgu763bsxt8beopk53trg53y3j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469880</id>
    <revision>
      <id>3933666</id>
      <parentid>3932103</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:59:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5208" sha1="fizsn73vm0b0qlapr9cgjub42xnd1tq" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Predsjednik
| tijelo                     = Srbije
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Flag of the President of Serbia.svg{{!}}border
| oznakavel                  = 125
| oznakatekst                = Standard predsjednika
| zastava                    = 
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = 
| slika                      = Ana Brnabić in 2026 3x4 (cropped).jpg
| slikavel                   = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ana Brnabić]] (v. d.)
| trenutnood                 = 28. septembra 2026.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = 
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Novi dvor]] ([[Beograd]])
| sjedište                   = 
| predlagač                  = političke stranke zastupljene u Narodnoj skupštini
| imenujega                  = 
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Pet godina,
| mandat_kvalificiran        = {{small|može se obnoviti jednom}}
| konstituirani_instrument   = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Slobodan Milošević]]&lt;br&gt;{{small|(11. januar 1991)}}&lt;br&gt;[[Boris Tadić]]&lt;br&gt;{{small|(5. juni 2006)}}
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 14.950 USD godišnje
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.predsednik.rs/}}
| fusnote                    = 
}}
{{Politika Srbije}}
'''Predsjednik Srbije''' jest [[šef države]] [[Srbija|Republike Srbije]] i vrhovni komandant [[Vojska Srbije|oružanih snaga]]. Predsjednik izvršnu vlast vrši zajedno sa [[Vlada Republike Srbije|Vladom]], na čijem čelu je [[Premijer Srbije|premijer]].

Predsjednik se bira na osnovu općeg prava glasa, tajnim glasanjem, na mandat od pet godina. Ako nijedan kandidat na izborima ne osvoji više od 50% svih važećih glasova, održava se drugi krug izbora između dva najbolje plasirana kandidata iz prvog kruga. Ustav ograničava trajanje mandata na najviše dva uzastopna mandata.

==Dužnosti i kompetencije==
Uglavnom ceremonijalan položaj, dužnosti i nadležnosti predsjednika kako je utvrđeno u poglavlju 5, članu 112 [[Ustav Srbije|Ustava]]:&lt;ref&gt;[[s:Constitution of Serbia#Article 112|Constitution of Serbia - Article 112]] Wikisource&lt;/ref&gt;

*Zastupa [[Srbija|Srbiju]] u zemlji i inostranstvu,
*Proglašava zakone po njegovoj/njenoj uredbi, u skladu s Ustavom,
*Predlaže pojedinca za mjesto [[Premijer Srbije|premijera]] parlamentu,
*Predlaže nosioce funkcija u Narodnoj skupštini, u skladu sa Ustavom
*Imenuje i razrješava, prema njegovom/njenom ukazu, ambasadore Srbije, na prijedlog Vlade,
*Prima akreditive i opozive akreditive stranih diplomatskih predstavnika,
*Dodijeluje amnestije i počasti,
*Upravlja ostalim poslovima predviđenim Ustavom.
U skladu sa Zakonom, predsjednik Republike zapovijeda Vojskom i postavlja, unapređuje i razrješava oficire Vojske Srbije.

==Spisak predsjednika (2006–danas)==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Br. !! colspan=2|Ime i prezime !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|-
! 1.
| [[Datoteka:Boris Tadić 2010.jpg|70p]]
| [[Boris Tadić]]
| 5. juni 2006 – 5. april 2012.
| style=&quot;background-color:#FFE000 |
| [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]
|-
! style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| –
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Datoteka:Slavica Đukić Dejanović.jpg|70p]]
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Slavica Đukić Dejanović]] &lt;br&gt; {{Small|(vršilac dužnosti)}}
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| 5. april 2012 – 31. maj 2012.
| style=&quot;background-color:#A60C19 |
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Socijalistička partija Srbije|Socijalistička partija]]
|-
! 2.
| [[Datoteka:Tomislav Nikolić 2012.jpg|70p]]
| [[Tomislav Nikolić]]
| 31. maj 2012 – 31. maj 2017.
| style=&quot;background-color:#242970 |
| [[Srpska napredna stranka]]
|-
! 3.
| [[Datoteka:Aleksandar Vučić (2024).jpg|70p]]
| [[Aleksandar Vučić]]
| 31. maj 2017 – 28. septembar 2026.
| style=&quot;background-color:#242970 |
| [[Srpska napredna stranka]]
|-
! style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| –
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Datoteka:Ana Brnabić in 2026 3x4 (cropped).jpg|70p]]
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Ana Brnabić]] &lt;br&gt; {{Small|(vršilac dužnosti)}}
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| 28. septembar 2026 – ''trenutna''
| style=&quot;background-color:#242970 |
| style=&quot;height:6em; background-color:#F5F5DC;&quot;| [[Srpska napredna stranka]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Vođe evropskih država}}
{{Predsjednici Republike Srbije}}

[[Kategorija:Politika Srbije]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Srbija]]</text>
      <sha1>fizsn73vm0b0qlapr9cgjub42xnd1tq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premijer Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469954</id>
    <revision>
      <id>3933664</id>
      <parentid>3799783</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:50:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6853" sha1="j9c6l2sccm9ycnt9lhtmq72lesafwab" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Predsjednik Vlade
| tijelo                     = Republike Hrvatske
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Zastava predsjednika Vlade RH.svg
| oznakavel                  = 
| oznakatekst                = 
| zastava                    = 
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = 
| slika                      = Andrej Plenković (cropped).jpg
| slikavel                   = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Andrej Plenković]]
| trenutnood                 = 19. oktobra 2016.
| odjel                      = {{plainlist|
* [[Vlada Republike Hrvatske]]
* Ured premijera
}}
| stil                       = 
| vrsta                      = [[Šef vlade]]
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = [[Hrvatski sabor]]
| prebivalište               = 
| sjedište                   = Trg svetog Marka 2,&lt;br /&gt;[[Zagreb]], Hrvatska
| predlagač                  = [[Predsjednik Republike Hrvatske]]
| imenujega                  = [[Hrvatski sabor]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Na zadovoljstvo parlamentarne većine. Parlamentarni izbori moraju se održati najkasnije 60 dana nakon isteka punog parlamentarnog mandata od 4 godine, ali dosadašnji premijer ostaje na dužnosti u prelaznom svojstvu sve dok nova vlada ne bude potvrđena u Parlamentu i pod zakletvom predsjednika Parlamenta.
| mandat_kvalificiran        = 
| konstituirani_instrument   = [[Ustav Hrvatske]]
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 30. 5. 1990 (''de facto'', nakon prvih višestranačkih izbora)&lt;br /&gt;22. 12. 1990 (''de jure'', prema trenutnom [[Ustav Hrvatske|Ustavu]])
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Stjepan Mesić]] (''de facto'', nakon prvih višestranačkih izbora)&lt;br /&gt;[[Josip Manolić]] (''de jure'', prema trenutnom [[Ustav Hrvatske|Ustavu]])
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 2.890 € mjesečno
| veb-sajt                   = {{URL|vlada.gov.hr}}
| fusnote                    = 
}}
'''Premijer Hrvatske''', zvanično '''Predsjednik Vlade Republike Hrvatske''', nalazi se na čelu [[Vlada Republike Hrvatske|vlade]], koja vrši [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Uz premijera, Vladu Republike Hrvatske čine potpredsjednici te [[Ministar|ministri]]. Trenutni premijer je [[Andrej Plenković]], obnašavši dužnost premijera od 19. oktobra 2016.

[[Ustav Hrvatske]] propisuje da &quot;Sabor nadzire Vladu&quot; (član 81) i da &quot;Predsjednik Republike osigurava redovito i uravnoteženo funkcioniranje i stabilnost vlade&quot; (u cjelini; član 94), dok je Vlada uvedena u Član 108.&lt;ref name=&quot;constitution&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=729 | title = The Constitution of the Republic of Croatia (consolidated text) | publisher = Croatian Parliament | access-date = 16. 2. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120314021311/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=729 | archive-date = 14. 3. 2012 | url-status = dead |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od 2000. premijer ima razna dodata ustavna ovlaštenja i spominje se pred samom Vladom u tekstu Ustava, u članovima 87, 97, 99, 100, 101, 103, 104.&lt;ref name=&quot;constitution&quot;/&gt; Vlada Hrvatske sastaje se u Banskim dvorima, historijskoj zgradi smještenoj na zapadnoj strani Trga svetog Marka u [[Zagreb]]u.

==Prestanak dužnosti==
Predsjednik Vlade, odnosno premijer, prestaje to biti:
*smrću
*prihvaćenjem ostavke koju je podnio [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjedniku Republike]]
*izglasavanjem nepovjerenja u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]

==Spisak premijera==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! colspan=2|Premijer !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|-
|align=center| 1.
| [[Datoteka:Mesic cropped.jpg|70p]]
| [[Stjepan Mesić]]
| 30. maj 1990 – 24. august 1990.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 2.
| [[Datoteka:Dan OSRH Josip Manolic 28052011 2.jpg|70p]]
| [[Josip Manolić]]
| 24. august 1990 – 17. juli 1991.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 3.
| [[Datoteka:Cvjetni trg simul 20160601 DSC 5221 (cropped).jpg|70p]]
| [[Franjo Gregurić]]
| 17. juli 1991 – 12. august 1992.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 4.
| [[Datoteka:Hrvoje Šarinić.jpg|70p]]
| [[Hrvoje Šarinić]]
| 12. august 1992 – 3. april 1993.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 5.
| [[Datoteka:Dan OSRH Nikica Valentic 28052011 2.jpg|70p]]
| [[Nikica Valentić]]
| 3. april 1993 – 7. novembar 1995.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 6.
| [[Datoteka:Zlatko Mateša 1996.jpg|70p]]
| [[Zlatko Mateša]]
| 7. novembar 1995 – 27. januar 2000.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 7.
| [[Datoteka:Ivica Račan EC.jpg|70p]]
| [[Ivica Račan]]
| 27. januar 2000 – 23. decembar 2003.
|style=&quot;background-color:#ED1C24 | 
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratska partija]]
|-
|align=center| 8.
| [[Datoteka:Ivo Sanader Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 67 crop.jpg|70p]]
| [[Ivo Sanader]]
| 23. decembar 2003 – 6. juli 2009.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 9.
| [[Datoteka:Jadranka Kosor 26052011 crop.jpg|70p]]
| [[Jadranka Kosor]]
| 6. juli 2009 – 23. decembar 2011.
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|-
|align=center| 10.
| [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 04082011 Zoran Milanovic 38.jpg|70p]]
| [[Zoran Milanović]]
| 23. decembar 2011 – 22. januar 2016.
|style=&quot;background-color:#ED1C24 | 
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratska partija]]
|-
|align=center| 11.
| [[Datoteka:TihomirOreskovic.jpg|70p]]
| [[Tihomir Orešković]]
| 22. januar 2016 – 19. oktobar 2016.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|-
|align=center| 12.
| [[Datoteka:Andrej Plenković (cropped).jpg|70p]]
| [[Andrej Plenković]]
| 19. oktobar 2016 – ''trenutni''
|style=&quot;background-color:#005BAA | 
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Premijeri po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski premijeri| ]]
[[Kategorija:Institucije Hrvatske]]
[[Kategorija:Vlada Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>j9c6l2sccm9ycnt9lhtmq72lesafwab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Brnabić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470095</id>
    <revision>
      <id>3933672</id>
      <parentid>3896126</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:11:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4604" sha1="rpb7du9umkc1jk6naln2zqdelxnqngp" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Ana Brnabić
| slika              = Ana Brnabić in 2026 3x4 (cropped).jpg
| redoslijed         = {{Tooltip|v. d.|Vršilac dužnosti}} [[Predsjednik Srbije|Predsjednica Srbije]] 
| vrijeme_na_vlasti  = 28. septembar 2026 – 
| prethodnik         = [[Aleksandar Vučić]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = [[Premijer Srbije|Premijerka Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 29. juni 2017 – 20. mart 2024.
| prethodnik2        = Aleksandar Vučić &lt;br&gt; [[Ivica Dačić]] (v.d.)
| nasljednik2        = Ivica Dačić (v.d.) &lt;br&gt; [[Miloš Vučević]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1975|09|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = [[Srpska napredna stranka]]
| supruga            = 
| djeca              = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| potpis             = Ana Brnabić's signature.svg
}}
'''Ana Brnabić''' (rođena 28. septembra 1975) jest [[srbija]]nska političarka koja je trenutna v. d. [[Predsjednik Srbije|predsjednica Srbije]] od 2026, a ujedno obnaša i dužnost predsjednice [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Srbije]] od 2024. Članica [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]], prethodno je obnašala dužnost [[Premijer Srbije|premijerke Srbije]] od 2017. do 2024.

==Biografija==
Brnabić je rođena u [[Beograd]]u. Njezin djed po ocu Anton Brnabić, Hrvat po nacionalnosti rođen je u [[Stara Baška|Staroj Baški]] na hrvatskom ostrvu [[Krk]]u te služio kao vojni oficir. Borio se s [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskim partizanima]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a nakon rata bio je potpukovnik. Njena baka po ocu Mica rođena je u Gorobilju kod Požege (u Srbiji). Majke i djedovi su joj iz [[Babušnica|Babušnice]], jugoistočne Srbije. Njen otac Zoran rođen je 1950. u [[Užice|Užicu]], a studij je završio u Beogradu, gdje je porodica živjela.

Završila je Petu beogradsku gimnaziju 1994. godine. Na Univerzitetu Northwood ({{jez-en|Northwood University}}) u [[Michigan]]u završila je studij poslovnog upravljanja 1998, nakon čega je stekla diplomu MBA iz marketinga na Univerzitetu Hull ({{jez-en|University of Hull}}) u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].

Krajem 2001. vraća se u Srbiju, gdje je radila za različite američke konzultantske tvrtke na projektima razvoja lokalne samouprave, a koje je financirao USAID. Od 2002. do 2011. radi u USAID-u, a kao najznačajniju inicijativu u tom razdoblju, u službenoj biografiji navodi osnivanje Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) 2006. godine. Od 2011. radi u američkoj kompaniji za razvoj vjetroelektrana &quot;Continental Wind Serbia&quot;, a od januara 2013. je i njen direktor. U isto vrijeme potpredsjednica je Upravnog odbora NALED-a od 2013, a od aprila 2016. je i predsjednica UO ove javno-privatne alijanse koja okuplja lokalne samouprave, privatna poduzeća i nevladine organizacije.

Dana 29. juna 2017. postaje nova [[Premijer Srbije|premijerka Srbije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/srbija-dobila-novu-vladu-na-celu-sa-anom-brnabic/170629127|title=Srbija dobila novu Vladu na čelu sa Anom Brnabić|work=Klix.ba|access-date=29. 6. 2017}}&lt;/ref&gt; Prva je žena i javno deklarirana [[Homoseksualnost|gej]] osoba na ovoj poziciji.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=D. I. |title=Prva gay premijerka na Balkanu: Ana Brnabić mandatarka za sastav srpske vlade |url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/prva-gay-premijerka-na-balkanu-ana-brnabic-mandatarka-za-sastav-srpske-vlade---479989.html |website=Dnevnik.hr |access-date=10. 12. 2020 |date=5. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

U martu 2024, imenovana je na poziciju predsjednice [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Srbije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/3/20/brnabic-nova-predsjednica-narodne-skupstine-srbije|title=Bivša premijerka Brnabić izabrana za predsjednicu srbijanskog parlamenta|work=[[Al Jazeera Balkans]]|access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*{{twitter|anabrnabic}}

{{Predsjednici Republike Srbije}}
{{Premijeri Republike Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Brnabić, Ana}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srpska napredna stranka]]</text>
      <sha1>rpb7du9umkc1jk6naln2zqdelxnqngp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477182</id>
    <revision>
      <id>3933659</id>
      <parentid>3932287</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:38:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spisak */</comment>
      <origin>3933659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11597" sha1="k7zd85ck14gx3w2y99h7bd08rbcafgt" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}
Spisak [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] u periodu od 7. aprila 1992. do danas.

== Spisak ==
&lt;onlyinclude&gt;{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; | 1.
|[[Datoteka:Evstafiev-Radovan_Karadzic_3MAR94.jpg|90px]]
|{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1945)}}
|7. april 1992.
|19. juli 1996.
|4 godine i 103 dana
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|'''—'''
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; | 2.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. novembar 1998.
| rowspan=&quot;2&quot; |2 godine i 108 dana
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]&lt;br&gt;{{Malo|(do 1997.)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - predsjednik Republike Srpske|1996.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS RS|tamno|BS}}; color:white;&quot; | 
|[[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]&lt;br&gt;{{Malo|(od 1997.)}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1951)}}
|4. novembar 1998.
|2. septembar 1999.{{Efn|Smijenjen odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] [[Carlos Westendorp]]a 5. marta 1999; uklanjanje sprovedeno 2. septembra 1999.|naziv=Poplašen|grupa=lower-alpha}}
|302 dana
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS]]
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|1998.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |'''—'''
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Đokić|[[Petar Đokić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
|2. septembar 1999.
|26. januar 2000.
|146 dana
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]
|{{Malo|''Vršilac dužnosti{{Efn|[[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]] koji je vršio dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]].|naziv=Predsjednik NSRS|grupa=lower-alpha}}''}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|90px]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|26. januar 2000.{{Efn|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] ga nije priznao za predsjednika do 16. decembra 2000.|naziv=Šarović|grupa=lower-alpha}}
|28. novembar 2002.
|2 godine i 306 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|90px]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|28. novembar 2002.
|9. novembar 2006.
|3 godine i 346 dana
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:Milan Jelić.png|90px]]
|{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1966 – 2007)}}
|9. novembar 2006.
|30. septembar 2007.{{Efn|[[Milan Jelić]] umro je za vrijeme mandata od srčanog udara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=09&amp;dd=30&amp;nav_category=167&amp;nav_id=265752|title=Preminuo predsednik RS Milan Jelić|website=B92.net|language=sr-Latn-RS|access-date=7. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;|naziv=MJ|grupa=lower-alpha}}
|325 dana
| rowspan=&quot;10&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - predsjednik Republike Srpske|2006.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |'''—'''
|[[Datoteka:Igor_Radojicic_Crop.jpg|90px]]
|{{Sort|Radojičić|[[Igor Radojičić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1966)}}
|30. septembar 2007.
|9. decembar 2007.
|70 dana
|{{Malo|''Vršilac dužnosti{{Efn|[[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]] koji je vršio dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]].|naziv=Predsjednik NSRS|grupa=lower-alpha}}''}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Rajko Kuzmanović 2010 (cropped).jpeg|90px]]
|{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1931)}}
|9. decembar 2007.
|15. novembar 2010.
|2 godine i 341 dan
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.|2007.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; rowspan=&quot;2&quot; |8.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Milorad_Dodik_(cropped).jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}{{Malo|&lt;br&gt;(r. 1959)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. novembar 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; |8 godina i 4 dana
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - predsjednik Republike Srpske|2010.]]
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - predsjednik Republike Srpske|2014.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Željka Cvijanović, 2018 (cropped).jpg|90px]]
|{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1967)}}
|19. novembar 2018.
|15. novembar 2022.
|3 godine i 361 dan
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - predsjednik Republike Srpske|2018.]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(8.)
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Milorad Dodik 2026 (cropped).jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}{{Malo|&lt;br&gt;(r. 1959)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|12. juni 2025.{{Efn|[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] je 6. augusta 2025. donijela odluku o ukidanju mandata Miloradu Dodiku. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda BiH]] postala pravosnažna. Žalbu na tu odluku je 18. augusta 2025. Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo kao neosnovanu, čime je odluka CIK-a postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;RS MD&quot;&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AO Sud BiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;|naziv=Prekid mandata|grupa=lower-alpha}}
|2 godine i 210 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske|2022.]]
|-
|18. oktobar 2025.{{Efn|[[Narodna skupština Republike Srpske]] izglasala je 18. oktobra 2025. [[Ana Trišić-Babić|Anu Tršić-Babić]] kao vršioca dužnosti Predsjednika. do preuzimanja mandata pobjednika na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.|prijevremenim izborima 2025]].|naziv=ATB|grupa=lower-alpha}}
|2 godine i 337 dana
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |—
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Babić|[[Ana Trišić-Babić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1967)}}
|18. oktobar 2025.
|17. februar 2026.
|122 dana
|{{Malo|''Vršilac dužnosti''{{Efn|naziv=ATB}}}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:Siniša Karan (2026-05-09) (cropped).jpg|90px]]
|{{Sort|Karan|[[Siniša Karan]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1967)}}
|17. februar 2026.
|''trenutno''
|{{ayd|2026|02|17}}
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.|2025.]]
|}&lt;/onlyinclude&gt;

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|

ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds  value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sns  value:rgb(0.471,0.000,0.471)  legend:SNS
  id:srs  value:rgb(0.031,0.271,0.482)  legend:SRS
  id:snsd value:rgb(0.769,0.000,0.000)  legend:SNSD
  id:sp   value:rgb(0.999,0.333,0.333)  legend:SP

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Karadžić
  bar:Plavšić
  bar:Poplašen
  bar:Đokić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Jelić
  bar:Radojičić
  bar:Kuzmanović
  bar:Dodik
  bar:Cvijanović
  bar:Trišić-Babić
  bar:Karan
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Karadžić 
  from: 07/04/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Radovan Karadžić|Karadžić]]&quot;    fontsize:10
 bar:Plavšić
  from: 19/07/1996 till: 01/07/1997 color:sds 
  from: 01/07/1997 till: 04/11/1998 color:sns  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Poplašen
  from: 04/11/1998 till: 02/09/1999 color:srs  text:&quot;[[Nikola Poplašen|Poplašen]]&quot; fontsize:10
 bar:Đokić
  from: 02/09/1999 till: 26/01/2000 color:sp   text:&quot;[[Petar Đokić|Đokić]] (v.d.)&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jelić
  from: 09/11/2006 till: 30/09/2007 color:snsd text:&quot;[[Milan Jelić|Jelić]]&quot; fontsize:10
 bar:Radojičić
  from: 30/09/2007 till: 09/12/2007 color:snsd text:&quot;[[Igor Radojičić|Radojičić]] (v.d.)&quot; fontsize:10
 bar:Kuzmanović
  from: 09/12/2007 till: 15/11/2010 color:snsd text:&quot;[[Rajko Kuzmanović|Kuzmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Dodik
  from: 15/11/2010 till: 19/11/2018 color:snsd 
  from: 15/11/2022 till: 18/10/2025 color:snsd text:&quot;[[Milorad Dodik|Dodik]]&quot; fontsize:10
 bar:Cvijanović
  from: 19/11/2018 till: 15/11/2022 color:snsd text:&quot;[[Željka Cvijanović|Cvijanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Trišić-Babić
  from: 18/10/2025 till: 17/02/2026 color:snsd text:&quot;[[Ana Trišić-Babić|Trišić-Babić]] (v.d.)&quot; fontsize:10
 bar:Karan
  from: 17/02/2026 till: end color:snsd text:&quot;[[Siniša Karan|Karan]]&quot; fontsize:10
}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag of the President of Republika Srpska (1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag of the President of Republika Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
* [[Predsjednik Vlade Republike Srpske]]
* [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Predsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>k7zd85ck14gx3w2y99h7bd08rbcafgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak potpredsjednika Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477199</id>
    <revision>
      <id>3933660</id>
      <parentid>3924120</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:38:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spisak */</comment>
      <origin>3933660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16128" sha1="sint2c39ahdmzwl0az29rato5gpvah3" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik Republike Srpske
| nativni_naziv              = {{Malo|Потпредсједник Републике Српске}}
| oznaka                     = Seal of the Republika Srpska.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                = [[Amblem Republike Srpske]].
| zastava                    = Flag of the President of Republika Srpska.svg
| zastavavel                 = 150px
| zastavatekst               = Zastava [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]].
| slika                      = [[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|100px]] [[Datoteka:No_image.png|100px]]
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ćamil Duraković]] {{Bezpodebljanja|([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])}}&lt;br&gt; [[Davor Pranjić]] {{Bezpodebljanja|([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])}}
| trenutnood                 = 15. novembra 2022.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = Zamjenik [[Šef države|šefa entiteta]]
| status                     = 
| skraćenica                 = Potpredsjednik RS
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Palata Republike]]
| sjedište                   = Bana Milosavljevića 4, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = decembar 1992.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Biljana Plavšić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])&lt;br&gt; [[Nikola Koljević]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://www.predsjednikrs.rs/rs/251347-potpredsjednici-rs/ predsjednikrs.rs]
| fusnote                    = 
}}{{Politika Republike Srpske}}
[[Republika Srpska]] ima dva potpredsjednika koja se [[Direktni izbori|direktno]] biraju od strane birača na izborima sa liste kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]]. Predsjednik Republike Srpske i dva potpredsjednika moraju po zakonu biti pripadnici tri različita [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

U periodu od osnivanja fukncije 1992. do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] birao se samo jedan potpredsjednik, dok od 2002. biraju se dva potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda u odnosu na predsjednika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last1=House|first1=Freedom|url=https://books.google.com/books?id=AsJlnVU4ipoC|title=Nations in Transit 2004: Democratization in East Central Europe and Eurasia|date=13. 9. 2004|isbn=978-1-4617-3141-2}}&lt;/ref&gt;

== Mandat ==
U slučaju da Predsjednik Republike Srpske ne može obavljati svoje dužnosti, on određuje koji će ga od dva potpredsjednika zamjenjivati. Mandat potpredsjednika traje četiri godine. Potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dužnost polažu zakletvu pred [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnom skupštinom Republike Srpske]].

== Izbor ==
Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najviše dva puta uzastopno.

Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! rowspan=&quot;2&quot; |Ref.
|-
!Od
!Do
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|bez okvira|104x104px|bez_okvira]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Decembar 1992.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}
|&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Cigar|first1=Norman L.|url=https://archive.org/details/isbn_9780814716267|title=Indictment at the Hague: The Milosevic Regime and Crimes of the Balkan Wars|last2=Williams|first2=Paul|date=juni 2002|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-1626-7|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;who is who2&quot;&gt;International Who Is Who 2004&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1936–1997)}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-nikola-koljevic-1276825.html|title=Obituary: Nikola Koljevic – People, news – The Independent}}&lt;/ref&gt;
|-
|14. septembar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{Cite book|last1=Banks|first1=Arthur S.|url=https://books.google.com/books?id=D6mFCwAAQBAJ|title=Political Handbook of the World 1998|last2=Day|first2=Alan J.|last3=Muller|first3=Thomas C.|author4=0|date=februar 2016|isbn=978-1-349-14951-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Mirjanić|[[Dragoljub Mirjanić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1954)}}
|14. septembar 1996.
|4. novembar 1998.
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.co/19960/07/04/world/karadzic-says-wont-run.html Karadzic Says He Won't Run – New York Times]{{dead link|date=decembar 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Mirko Šarović 2012.jpg|bez okvira|99x99px|bez_okvira]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|4. novembar 1998.
|26. januar 2000.
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}
|&lt;ref name=&quot;who is who2&quot; /&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|bez okvira|107x107px|bez_okvira]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|26. januar 2000.
|28. novembar 2002.
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|
|-
! colspan=&quot;8&quot; |Od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] biraju se 2 potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda od predsjednika
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |28. novembar 2002.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Tomljenović|[[Ivan Tomljenović]]}}
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(5.)
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;europeanforum.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|title=Final results of BiH 1 October elections announced|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723121132/http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|archive-date=23. 7. 2011|url-status=dead|access-date=14. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Čordaš|[[Davor Čordaš]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Enes Suljakovic.jpg|bez okvira|80x80px|bez_okvira]]
|{{Sort|Suljkanović|[[Enes Suljkanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=_5dOmj7KxrkC|title=Background Notes: Central Europe, February, 2011|isbn=978-1-59243-124-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Vlajki|[[Emil Vlajki]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1942)}}
|[[Narodna demokratska stranka|NDS]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|title=Potpredsjednici &amp;#124; Предсједник Републике Српске &amp;#124; Željka Cvijanović|website=www.predsjednikrs.net|access-date=7. 5. 2021|archive-date=7. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507162137/http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/ramiz-salkic/|title=Ramiz Salkić|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jerković|[[Josip Jerković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/josip-jerkovic/|title=Josip Jerković|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|bez okvira|109x109px|bez_okvira]]
|{{Sort|Duraković|[[Ćamil Duraković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1979)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |''Trenutno''
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/arnautovic-za-n1-novi-potpredsjednici-rs-su-durakovic-i-pranjic/|title=Arnautović za N1: Novi potpredsjednici RS su Duraković i Pranjić|date=27. 10. 2022|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=4372|title=Utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/5/0/0|title=Opći izbori 2022. - Utvrđeni rezultati|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pranjić|[[Davor Pranjić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1994)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds   value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sda   value:rgb(0.000,0.600,0.200)  legend:SDA
  id:sdp   value:rgb(0.999,0.000,0.000)  legend:SDP
  id:hdz   value:rgb(0.000,0.392,0.667)  legend:HDZ
  id:nds   value:rgb(0.700,0.000,0.000)  legend:NDS
  id:nezav value:rgb(0.824,0.824,0.824)  legend:Nezav.

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Plavšić
  bar:Koljević
  bar:Mirjanić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Osmanović
  bar:Tomljenović
  bar:Čordaš
  bar:Suljkanović
  bar:Vlajki
  bar:Salkić
  bar:Jerković
  bar:Duraković
  bar:Pranjić
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Plavšić
  from: 01/12/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Koljević
  from: 01/12/1992 till: 14/09/1996 color:sds  text:&quot;[[Nikola Koljević|Koljević]]&quot; fontsize:10
 bar:Mirjanić
  from: 14/09/1996 till: 04/11/1998 color:sds  text:&quot;[[Dragoljub Mirjanić|Mirjanić]]&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 04/11/1998 till: 26/01/2000 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Osmanović
  from: 28/11/2002 till: 15/11/2010 color:sda  text:&quot;[[Adil Osmanović|Osmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Tomljenović
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sdp  text:&quot;[[Ivan Tomljenović|Tomljenović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čordaš
  from: 09/11/2006 till: 15/11/2010 color:hdz  text:&quot;[[Davor Čordaš|Čordaš]]&quot; fontsize:10
 bar:Suljkanović
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:sdp  text:&quot;[[Enes Suljkanović|Suljkanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Vlajki
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:nds  text:&quot;[[Emil Vlajki|Vlajki]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:sda  text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jerković
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:hdz  text:&quot;[[Josip Jerković|Jerković]]&quot; fontsize:10
 bar:Duraković
  from: 15/11/2022 till: end color:nezav       text:&quot;[[Ćamil Duraković|Duraković]]&quot; fontsize:10
 bar:Pranjić
  from: 15/11/2022 till: end color:hdz         text:&quot;[[Davor Pranjić|Pranjić]]&quot; fontsize:10}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska_(1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpredsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>sint2c39ahdmzwl0az29rato5gpvah3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Politika Srbije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>477510</id>
    <revision>
      <id>3933668</id>
      <parentid>3314158</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:01:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3662" sha1="5mse0jaff12vpszhqgybt2fycvz1kwi" xml:space="preserve">{{Sidebar with collapsible lists
| name      = Politika Srbije
| wraplinks = true
| bodyclass = vcard
| bodystyle = width:210px
| liststyle = text-align:left

| title = {{naslov bočnog stupca o politici|regija=Srbija|slika=Coat of arms of Serbia.svg|veličina=100px|naslov=Srbije}}

| list1title = [[Ustav]]
| list1  =
*[[Ustav Srbije]]
*[[Zakon Srbije]]

| list2title = [[Izvršna vlast]]
| list2  =
*[[Predsjednik Srbije|Predsjednica]] ([[Spisak predsjednika Srbije|spisak]])
**[[Ana Brnabić]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
*[[Vlada Srbije|Vlada]]
**[[Premijer Srbije|Premijer]] ([[Spisak predsjednika vlada Srbije|spisak]])
***[[Đuro Macut]] ([[Nezavisni kandidat|Nez.]])

| list3title = [[Zakonodavna vlast]]
| list3  =
*[[Narodna skupština Srbije|Narodna skupština]]
**[[Predsjednik Narodne skupštine Srbije|Predsjednica]]
***[[Ana Brnabić]] ([[Socijalistička partija Srbije|SPS]])

| list4title = [[Sudska vlast]]
| list4  =
*[[Vrhovni kasacioni sud Srbije|Vrhovni kasacioni sud]]
*[[Ustavni sud Srbije|Ustavni sud]]
*[[Visoko sudsko vijeće Srbije|Visoko sudsko vijeće]]
*[[Državno vijeće tužilaca Srbije|Državno vijeće tužilaca]]

| list5title = [[Izbori]] i [[referendum]]i
| list5  =
*[[Izbori u Srbiji|Izbori]]:
**[[Predsjednički izbori u Srbiji|Predsjednički]]:
***{{hlist |[[Predsjednički izbori u Srbiji 2012.|2012]] |[[Predsjednički izbori u Srbiji 2017.|2017]]}}
**[[Parlamentarni izbori u Srbiji|Parlamentarni]]:
***{{hlist |[[Parlamentarni izbori u Srbiji 2018.|2018]] |[[Parlamentarni izbori u Srbiji 2020.|2020]]}}
**[[Lokalni izbori u Srbiji|Lokalni]]:
***{{hlist |[[Lokalni izbori u Srbiji 2014.|2014]] |[[Lokalni izbori u Hrvatskoj 2018.|2018]] |[[Lokalni izbori u Hrvatskoj 2020.|2020.]]}}
**[[Pokrajinski izbori u Srbiji|Pokrajinski]]:
***{{hlist |[[Pokrajinski izbori u Srbiji 2012.|2012]] |[[Pokrajinski izbori u Srbiji 2016.|2016]] |[[Pokrajinski izbori u Srbiji 2020|2020.]]}}
**[[Referendumi u Srbiji|Referendumi]]:
***[[Referendum o usvajanju Ustava Republike Srbije 1990.|1990.]] &lt;small&gt;(usvajanje [[ustav]]a)&lt;/small&gt;
***[[Referendum o simbolima Republike Srbije 1992.|1992.]] &lt;small&gt;([[simbol]]i [[Srbija|Srbije]])&lt;/small&gt;
***[[Referendum o učešću stranih predstavnika u rješavanju problema na Kosovu i Metohiji 1998.|1998.]] &lt;small&gt;(rješavanje problema na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]])&lt;/small&gt;
***[[Referendum radi potvrđivanja novog Ustava Republike Srbije 2006.|2006.]] &lt;small&gt;(potvrda novog [[ustav]]a)&lt;/small&gt;
*[[Spisak političkih stranaka u Srbiji|Političke sranke]]
| list6title = [[Administrativna podjela Srbije|Administrativna podjela]]
| list6  =
*[[Autonomne pokrajine u Srbiji|Autonomne pokrajine]]
**[[Vojvodina]]
**[[Kosovo i Metohija]]
*[[Statistički regioni Srbije|Statistički regioni]]
*[[Upravni okruzi u Srbiji|Upravni okruzi]]
*[[Gradovi u Srbiji|Gradovi]]
*[[Općine u Srbiji|Općine]]

| list7title = [[Vanjska politika Srbije|Vanjska politika]]
| list7  =
*[[Ministarstvo vanjskih poslova Srbije|Ministarstvo vanjskih poslova]]
**[[Nikola Selaković]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
*[[Spisak diplomatskih predstavništava Srbije|Diplomatska predstavništva Srbije u svijetu]]
*[[Spisak diplomatskih predstavništava u Srbiji|Diplomatska predstavništva u Srbiji]]
*[[Pristupanje Srbije Europskoj uniji|Pristupanje EU]]
*[[Pristupanje Hrvatske NATO-u|Proces pristupanja Hrvatske u NATO]]
*[[Politički status Kosova]]
| belowstyle = font-size:smaller
| below = {{plainlist|
*{{portal-inline|Politika|size=tiny}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Politika Srbije]]
[[Kategorija:Šabloni Srbije]]
[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5mse0jaff12vpszhqgybt2fycvz1kwi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Panasko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>493809</id>
    <revision>
      <id>3933704</id>
      <parentid>3921860</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T06:50:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3933704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9624" sha1="8ngsfr32qkiuzsjymg3f8ansg6bq8ua" xml:space="preserve">{{kutijavrh}}
{{Korisnik registrovan|dan=22|god=2022|mjes=10}}
{{Babel-2|bs|en-4}}
{{Korisnik Wikipedia/administrator}}
{{Azijski mjesec|2022}}
{{Azijski mjesec|2023}}
{{Azijski mjesec|2024}}
{{Azijski mjesec|2025}}
{{1000 članaka}}
{{Feminizam i folklor|2023}}
{{Feminizam i folklor|2024}}
{{Feminizam i folklor|2025}}
{{Feminizam i folklor|2026}}
{{Međunarodni dan žena}}
{{CEE Proljeće|2023}}
{{CEE Proljeće|2024}}
{{CEE Proljeće|2025}}
{{CEE Proljeće|2026}}
{{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}}
{{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}}
{{Wiki voli ramazan|2025}}
{{Wiki voli ramazan|2026}}
{{Okeanijski mjesec|2025}}
{{Mjesec Antarktika|2026}}
{{Mjesec malih država i teritorija|2026}}
{{kutijadno}}

Rođen 1981. u Sarajevu. Član sam Wikipedije na bosanskom jeziku od oktobra 2022.

Prije Wikipedije učestvovao sam na raznim volonterskim projektima (online), npr. World Community Grid, Smithsonian Transcription Center, Missing Maps (MapSwipe), Zooniverse, Project Gutenberg distributed proofreaders itd.

== Korisni linkovi ==
{|
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Administracija i spiskovi'''''
[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infokutije Infokutije] | [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Šabloni_za_višejezičku_podršku Šabloni za jezike] |[[Korisnik:KWiki/Administracija|Administracija]] | [http://www.idoconline.info/ Digitalni arhiv Medija centra] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najkraćih 1000 članaka|Spisak najkraćih 1000 članaka]] | [[Korisnik:Semso98/1000_%C4%8Dlanaka_po_veli%C4%8Dini_-_1._dio|1.000 članaka po veličini]] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci bez izvora|Članci bez izvora]] | [[:Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju|Šabloni za automatsku kategorizaciju]] | [[Korisnik:Panasko/Spisak stranica koje je potrebno redovno ažurirati|Stranice koje je potrebno redovno ažurirati]] [[:Kategorija:Šabloni podaci o zastavi država|Šabloni podaci o zastavi država]] | [[Šablon:ZD]] | 

'''''Korisni alati'''''

[https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem SQL provjera umrlih] | [https://hrwp.toolforge.org/catcheck Provjera kategorije] | [https://mormegil.toolforge.org/catsuggest/ Category suggester] | [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs Statistika patroliranja]

=== Plan ===
{|
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Naučna fantastika/Fantastika'''''
''[[Točak vremena]]'' | ''[[Okidač]]'' | ''[[Svjetlost drugih dana]]'' | ''[[Oko vremena]]'' | ''[[Oluja sa sunca]]'' | ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Octavia E. Butler]] | [[Liu Cixin]] | [[Philip K. Dick]] | [[Stanisław Lem]] | [[Ray Bradbury]] | [[Douglas Adams]] | [[George Orwell]] | ''[[Dina (roman)|Dina]]'' | [[Christine Chapel]] | [[Janice Rand]] | [[Jean-Luc Picard]] | ''[[Babylon 5]]'' | ''[[Firefly]]'' | [[The Poppy War]] | ''[[Dragon Republic]]'' | ''[[The Burning God]]'' | [[Neuromancer]] (William Gibson) | [[Hyperion]] | [[The Left Hand of Darkness]] | [[Solaris]] | [[Snow Crash]] | [[The Forever War]] | [[Childhood's End]] | The Hitchhiker's Guide to the Galaxy | [[The Three-Body Problem]] | [[Blindsight]] (Peter Watts)| [[The Martian]] | 
|-
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Jezici, geografija, geološke ere, biblioteke'''''
[[Šablon:Geografske koordinate|Paralele i meridijani]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Africi|Nacionalne biblioteke u Africi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Aziji|Nacionalne biblioteke u Aziji]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi|Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi|Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Okeaniji|Nacionalne biblioteke u Okeaniji]] | [[Geološka era]] | [[Pismo (jezik)|Pismo]] | [[Šablon:Jezici|Jezici]] | [[Šablon:Granice Malezije]] | [[Šablon:Tektonske ploče|Šablon:Tektonika ploča]] | [[Šablon:Slavenski jezici]] | [[Wikipedia:Projekti]] | Šabloni vladari | [[Šablon:Vrijeme (meteorologija)|Šablon:Vrijeme]]|[[Šablon:Potpisnici Sarajevske rezolucije]] | Anatomija | Mora | [[Spisak akademika ANUBiH]] | [[Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine]] | [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni]] | [[Šablon:Biblioteke i bibliotekarstvo|Bibliotekarstvo]] | [[Šablon:Rat u Bosni i Hercegovini]] | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Šablon:Agregatna stanja]]| [[Šablon:Potpredsjednici SAD-a]]| [[Šablon:Vrste stijena]] | [[Spisak ratova s učešćem Bosne i Hercegovine]] | [[Šablon:Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji]] | [[Šablon:Pape]] |[[Šablon:Diplomatija u Drugom svjetskom ratu]] | [[Šablon:Masakri nad Palestincima]] | [[Šablon:Filozofija uma]] | [[Spisak gradonačelnika Bihaća|Gradonačelnici Bihaća]] | [[Šablon:Predsjednici HAZU|Predsjednici HAZU]] | [[Šablon:Predsjednici SANU|Predsjednici SANU]] | [[Šablon: Islamske teme|Islamske teme]] |
|-
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Napisati članke o nagradama'''''
[[Nagrada &quot;Skender Kulenović&quot;]] | [[Nagrada &quot;France Prešeren&quot;]] | [[Nagrada &quot;Isak Samokovlija&quot; Goražde]] | [[Nagrada AVNOJ-a]] | [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] | [[Nagrada &quot;Satellite&quot;]] | [[Nagrada &quot;Hugo&quot;]] | [[Nagrada &quot;Nebula&quot;]] | [[Fulbrightov program]] | [[Azijski nogometaš godine]] | [[Evropska Zlatna kopačka]] | [[IFFHS najbolji svjetski sudija]] | [[Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige]] | [[Nogometaš godine - World Soccer]] | [[PFA nogometaš godine]] | [[Trener godine (World Soccer)]] |
|}
|}

== To-do ==
* Provjeriti biografije s datumima smrti (Wikidata querry) - pregledano unazad do 2000.{{ok}}
* Sve biografije dodati kategoriju Živi ljudi ili Umrli cca 2500 članaka/urađeno 2100
* Dodati kategoriju &quot;Biografije&quot; člancima gdje nedostaje cca 1900 članaka/urađeno 400
* provjeriti u kojim člancima je &lt;nowiki&gt;&lt;reference&gt;&lt;/nowiki&gt; i zamijeniti odgovarajucim šablonom &lt;nowiki&gt;{{Refspisak}}&lt;/nowiki&gt;{{ok}}
* Dodati &lt;nowiki&gt;{{Normativna kontrola}}&lt;/nowiki&gt; gdje nedostaje{{ok}}
* Nogometaši i košarkaši dodati kategorije klubova gdje su igrali{{ok}}

=== Botovska posla ===
* [[Stranice koje vode na &quot;Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)&quot;|Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)]] --&gt; Biblioteka (Pseudo-Apolodor)
* [[Stranice koje vode na &quot;Virgil&quot;|Virgil]] --&gt; [[Vergilije]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Apollonius of Rhodes&quot;|Apollonius of Rhodes]]-&gt; [[Apolonije sa Rodosa]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Theogony&quot;|Theogony]] --&gt; [[Teogonija]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Ovid&quot;|Ovid]] --&gt; [[Ovidije]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Metamorphoses&quot;|Metamorphoses]] --&gt; [[Metamorfoze]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Plato&quot;|Plato]] --&gt; [[Platon]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Aeneid&quot;|Aeneid]] --&gt; [[Eneida]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Gaius Julius Hyginus&quot;|Gaius Julius Hyginus]] --&gt; [[Higin]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Homeric Hymn&quot;|Homeric Hymn]] --&gt;[[Homerske himne]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Iliad&quot;|Iliad]] --&gt; [[Ilijada]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Odyssey&quot;|Odyssey]] --&gt; [[Odiseja]]
* Libanon --&gt; Liban

== Primljene nagrade ==
&lt;gallery&gt;
Starfleet Shoulder Patch.svg|Za doprinose u vezi sa ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]''
Datoteka:Palapin satelit.png|Za opći doprinos i poticaj za budući rad
Datoteka:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijskom mjesecu 2022.]]
Datoteka:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijskom mjesecu 2023.]]
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(septembar 2023.)&lt;br&gt;'''''[[Mahathir Mohamad]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(februar 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Planeta]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(mart 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(juli 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Arthur C. Clarke]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(august 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Snijeg]]'''''&lt;/small&gt;
Odlikovanje udarnik.jpg|mini|lijevo|150px|Odlikovanje &quot;Wiki-udarnik&quot; za požrtvovan rad
Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|&lt;center&gt;'''Bosančica'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Za konstruktivnu komunikaciju&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;
== Ostale nagrade ==
{{Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada}}</text>
      <sha1>8ngsfr32qkiuzsjymg3f8ansg6bq8ua</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međuzvjezdani oblak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503811</id>
    <revision>
      <id>3933686</id>
      <parentid>3774672</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T19:32:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3933686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7182" sha1="3xezrvlj4zdd6nqabgul00wfofrq0ys" xml:space="preserve">[[Datoteka:Carved_by_Massive_Stars.jpg|mini|300x300piksel| Mali dio [[Emisijska maglina|emisione magline]] [[NGC 6357]]. Sjaji karakterističnom crvenom bojom za [[H II područje|područje H II]] .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eso.org/public/images/potw1334a/|title=Carved by Massive Stars|website=ESO Picture of the Week|publisher=[[European Southern Observatory]]|access-date=13. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;]]
'''Međuzvjezdani oblak''' je uglavnom nakupina [[plin]]a, [[Plazma (fizika)|plazme]] i [[Svemirska prašina|prašine]] u [[Mliječni put|našoj]] i drugim [[galaksija]]ma . Drugačije rečeno, međuzvjezdani oblak je područje [[Međuzvjezdana materija|međuzvjezdanog medija]] koje je gušće od prosjeka. Ovaj medij čini [[materija]] i energija (zračenje) koji postoje u [[Vanjski svemir|prostoru]] između zvjezdanih sistema u galaksiji. U zavisnosti od [[Gustoća|gustine]], veličine i [[Temperatura|temperature]] datog oblaka, njegov [[Vodik|vodonik]] može biti neutralan, čineći [[H I područje]]; jonizovan ili u obliku plazme, što ga čini [[H II područje]]m ; ili molekularni, koji se naziva jednostavno [[Molekularni oblak|molekularni obla]]&lt;nowiki/&gt;k,, ili ponekad gusti oblak. Neutralni i [[Ionizacija|jonizovani]] oblaci se ponekad nazivaju i ''difuzni oblaci''. Međuzvjezdani oblak formiraju čestice plina i prašine [[Crveni div|crvenog diva]] u njegovom kasnijem životu.

== Hemijski sastav ==
Hemijski sastav međuzvjezdanih oblaka određuje se proučavanjem [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] koje oni emituju – od [[Radiotalas|radio talasa]] preko [[Svjetlost|vidljive svjetlosti]], do [[Gama zračenje|gama zraka]] na [[Elektromagnetni spektar|elektromagnetnom spektru]] – koje mi primamo iz tih područja. Veliki radio teleskopi skeniraju na nebu intenzitet određenih [[frekvencija]] elektromagnetnog zračenja, koje su karakteristične za [[Spektroskopija|spektre]] određenih [[molekula]] . Neki međuzvjezdani oblaci su hladni i imaju tendenciju da emituju elektromagnetno zračenje velikih [[Talasna dužina|talasnih dužina]] . Može se napraviti mapa obilja (gustine) ovih molekula, koja omogućava razumijevanje različitog sastava oblaka. U vrućim oblacima često se nalaze joni mnogih [[Hemijski element|elemenata]], čiji se spektri mogu vidjeti u vidljivom i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom svjetlu]] .

Radio teleskopi također mogu skenirati frekvencije iz jedne tačke na mapi, bilježeći intenzitet svake vrste molekula. Vrhovi frekvencije znače da je u oblaku prisutna velika količina tog molekula ili atoma. Visina vrha je proporcionalna relativnom procentu učešća koji ta molekula ili atom zauzimaju unutar datog područja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/how_l1/spectra.html|title=Spectra and What Scientists Can Learn From Them|last=Project Leader Dr. Lochner|date=novembar 2009|publisher=Goddard Space Flight Center, NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20141109040237/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/how_l1/spectra.html|archive-date=Nov 9, 2014|access-date=12. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

== Neočekivani spojevi otkriveni u međuzvjezdanim oblacima ==
[[Datoteka:Diving_into_the_Lagoon_Nebula.OGG|mini| Pogled unutar [[Laguna (maglina)|magline Laguna]] .]]
Donedavno, očekivalo se da će stope reakcija u međuzvjezdanim oblacima biti vrlo spore, s minimalnom proizvodnjom spojeva, zbog niske temperature i gustine oblaka. Međutim, u posmatranim spektrima su uočeni [[Organski spoj|organski molekuli]] koje naučnici ne bi očekivali da će ih pronaći u ovim uslovima, kao što su [[formaldehid]], [[metanol]] i [[Etenol|vinil alkohol]] . Reakcije potrebne za stvaranje takvih supstanci su naučnicima poznate samo na mnogo višim temperaturama i pritiscima na Zemlji ili u laboratorijama. Činjenica da su pronađeni ukazuje na to da se ove [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]] u međuzvjezdanim oblacima odvijaju brže nego što se pretpostavlja, vjerovatno u reakcijama u gasnoj fazi koje nisu poznate organskoj hemiji koja je uočena na Zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nrao.edu/pr/2001/vinylalco/|title=Scientists Toast the Discovery of Vinyl Alcohol in Interstellar Space|last=Charles Blue|date=oktobar 2001|publisher=[[National Radio Astronomy Observatory]]|access-date=9. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Ove reakcije se proučavaju u CRESU eksperimentu .

Međuzvjezdani oblaci također pružaju medij za proučavanje prisutnosti i proporcija metala u svemiru. Prisustvo i omjer ovih elemenata može pomoći u razvoju teorija o sredstvima njihove proizvodnje, posebno kada su njihove proporcije u suprotnosti s onima za koje se očekuje da će nastati od zvijezda kao rezultat fuzije i na taj način sugerirati alternativne izvore, kao što je razbijanje kosmičkih zraka .&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Knauth|first=D.|last2=Federman|first2=S.|last3=Lambert|first3=D.|year=2000|title=Newly Synthesized Lithium in the Interstellar Medium|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-06-08_405_6787/page/656|journal=Nature|volume=405|issue=6787|pages=656–658|bibcode=2000Natur.405..656K|doi=10.1038/35015028|pmid=10864316}}&lt;/ref&gt;

== Oblak velike brzine ==
[[Datoteka:IRAS_10082-5647.jpg|mini| [[Odrazna maglina|Reflekcijska maglina]] IRAS 10082-5647 posmatrana [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskim teleskopom Hubble]] .]]
Ovi međuzvjezdani oblaci imaju brzinu veću nego što se može objasniti rotacijom [[Mliječni put|Mliječnog puta]] .&lt;ref&gt;Navarro, J. F., Frenk, C. S., &amp; White, S. D. M. 1995, [[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]], 275, 720&lt;/ref&gt; Po definiciji, ovi oblaci moraju imati v &lt;sub&gt;lsr&lt;/sub&gt; veći od 90&amp;nbsp;km s &lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;, gdje je v &lt;sub&gt;lsr&lt;/sub&gt; lokalna standardna brzina mirovanja. Detektuju se prvenstveno u liniji neutralnog [[Vodik|vodonika]] od 21&amp;nbsp;cm &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://genesismission.jpl.nasa.gov/educate/scimodule/Cosmogony/CosmogonyPDF/MilkyWaySurpriseST.pdf|title=Dark Matter- More Than Meets the Eye|publisher=[[NASA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190611235414/http://genesismission.jpl.nasa.gov/educate/scimodule/Cosmogony/CosmogonyPDF/MilkyWaySurpriseST.pdf|archive-date=Jun 11, 2019|access-date=12. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; i obično imaju mani udio teških elemenata nego što je normalno za međuzvjezdane oblake u Mliječnom putu.

Teorije koje imaju za cilj da objasne ove neobične oblake uključuju materijale preostale od formiranja galaksije, ili plimno pomjerenu [[Materija|materiju]] izvučenu iz drugih galaksija ili članova Lokalne grupe . Primjer zadnje navedenog je Magelanov tok . Da bi se suzilo porijeklo ovih oblaka, potrebno je bolje razumijevanje njihovih udaljenosti i [[Metalicitet|metalnosti]] .

Oblaci velike brzine se identifikuju sa HVC prefiksom, kao i sa HVC 127-41-330 .

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20070714004143/http://www.cosmos.swin.edu.au/entries/highvelocitycloud/highvelocitycloud.html Oblak velike brzine] — enciklopedija Swinburne Astronomy Online (SAO).

[[Kategorija:Članci s videoklipovima]]
[[Kategorija:Magline]]
[[Kategorija:Međuzvjezdana materija]]</text>
      <sha1>3xezrvlj4zdd6nqabgul00wfofrq0ys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504544</id>
    <revision>
      <id>3933687</id>
      <parentid>3917354</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T19:50:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3933687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7644" sha1="i8znam906s9zpo5r2qv1j3zabbcuzly" xml:space="preserve">'''Treći saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 29. decembra 2000. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2294&amp;ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231622/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2294&amp;ConvernerId=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 20. marta 2001. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2448&amp;ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231623/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2448&amp;ConvernerId=2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općih izbora]] koji su održan 11. novembra 2000.

== Zastupnički dom ==
[[Datoteka:BiH HoR 2000.svg|mini|{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(9)
&lt;br&gt;{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(8)
&lt;br&gt;{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(6)
&lt;br&gt;{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(5)
&lt;br&gt;{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(5)
&lt;br&gt;{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Demokratska socijalistička partija|DSP]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#d2b829|border=darkgray}} [[Demokratska stranka penzionera|DSP BiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#E17D19|border=darkgray}} [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#780078|border=darkgray}} [[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#005826|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]&amp;nbsp;(1)
]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
!Naziv poslaničke grupe
!Broj mandata
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |9
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |8
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
|-
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Demokratska socijalistička partija|DSP]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratska stranka penzionera|DSP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
!42
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Izvor: PD PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?page=1&amp;mandateId=4&amp;memberType=1|title=Poslanici Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231622/https://www.parlament.ba/Representative/List?page=1&amp;mandateId=4&amp;memberType=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Dom naroda ==
[[Datoteka:BiH HoP 2000.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#006600|border=darkgray}} [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''Klub Hrvata (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#BBCCBB|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#00CCCC|border=darkgray}} [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''Klub Srba (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&amp;nbsp;(1)
]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
!Naziv poslaničke grupe
!Broj mandata
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Bošnjaka (5)
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Hrvata (5)
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Srba (5)
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratski narodni savez|DNS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
!15
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Izvor: DN PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&amp;mandateId=4|title=Delegati Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231622/https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&amp;mandateId=4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|II saziv]]
|naslov = III saziv
|poslije = [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IV saziv]]}}
{{S-end}}

{{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|3]]
[[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>i8znam906s9zpo5r2qv1j3zabbcuzly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505060</id>
    <revision>
      <id>3933638</id>
      <parentid>3874134</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T13:09:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3933638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13647" sha1="a7fgjkwf6dqwyclg5u8dhypmmnoa578" xml:space="preserve">{{Infokutija civilni konflikt
| naslov        = Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.
| podnaslov     = 
| dio           = [[Rat u Bosni i Hercegovini#Posljedice|poslijeratnog perioda]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
| slika         = Biljana Plavsic (6938761997).jpg
| opis_slike    = [[Biljana Plavšić]] (druga slijeva) u svojoj kancelariji u [[Banja Luka|Banjaluci]]. Plavšić je premjestila Predsjedničku kancelariju sa [[Pale (Republika Srpska)|Pala]] u Banjaluku, što je izazvalo ogorčenje njenih bivših kolega iz [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a.
| datum         = 3. juli 1997 – 18. januar 1998.&lt;br&gt;({{Starost u godinama, mjesecima, sedmicama i danima|month1=07|day1=3|year1=1997|month2=01|day2=18|year2=1998}})
| lokacija      = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| coord         = 
| uzroci        = 
| ciljevi       = 
| metode        = 
| status        = 
| ishod         = Pobjeda reformista
| strana1       = {{ZD slika|Flag of the President of Republika Srpska.svg}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik RS]]&lt;br /&gt;[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&lt;br /&gt;[[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS RS]] &lt;br /&gt;{{ZD slika|Emblem of Police of Republika Srpska.png}} Dio [[Policija Republike Srpske|Policije RS]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;'''Podrška:'''&lt;br /&gt;{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| strana2       = {{ZD|Republika Srpska}} [[Vlada Republike Srpske|Vlada RS]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Logo NSRS.jpg}} [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština]]&lt;br /&gt;[[Srpska demokratska stranka|SDS]]&lt;br /&gt;[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]] &lt;br /&gt;{{ZD slika|Emblem of Police of Republika Srpska.png}} Dio [[Policija Republike Srpske|Policije RS]]
| strana3       = 
| strana4       = 
| vodeća_osoba1 = '''Reformisti:'''&lt;br/&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Biljana Plavšić]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Milorad Dodik]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;'''Podrška:'''&lt;br /&gt;{{ZD|Sjedinjene Američke Države}} [[Madeleine Albright]]
| vodeća_osoba2 = '''Nacionalisti:'''&lt;br/&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Radovan Karadžić]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Momčilo Krajišnik]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Gojko Kličković]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Dragan Kalinić]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Dragan Kijac]]
| vodeća_osoba3 = 
| vodeća_osoba4 = 
| broj1         = 
| broj2         = 
| broj3         = 
| broj4         = 
| žrtve1        = 
| žrtve2        = 
| žrtve3        = 
| žrtve4        = 
| oznaka_žrtve  = 
| ozlijeđenih   = 
| umrlih        = 
| uhapšenih     = 
| zadržanih     = 
| optuženih     = 
| kažnjenih     = 
| napomene      = 
}}
'''Kriza u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1997. i 1998.''' predstavljala je politički sukob između [[Reforma|reformista]], koju je predvodila [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić]], i tvrdolinijaških [[Nacionalizam|nacionalista]], koju je predvodio bivši predsjednik i ratni zločinac [[Radovan Karadžić]] i njegovi saradnici iz tadašnje vladajuće [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]]. Kriza je riješena na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|vanrednim izborima]] i pobjedom opozicije i Plavšićeve.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Uzroci krize: Republika Srpska na rubu raskola|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/uzroci-krize-republika-srpska-na-ivici-raskola/27732169.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=13. 5. 2016|access-date=11. 4. 2024|language=sh|first=Nedim|last=Dervišbegović}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/2001/WORLD/europe/01/10/plavsic.profile/|title=CNN.com - Plavsic: The Iron Lady who turned - January 10, 2001|website=edition.cnn.com|access-date=11. 4. 2024|archive-date=13. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221013013759/https://edition.cnn.com/2001/WORLD/europe/01/10/plavsic.profile/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Tok krize ==
[[Datoteka:RS crisis 1997-8.png|mini|269x269piksel|Tokom krize [[Republika Srpska]] je ''[[de facto]]'' bila podijeljena na dva dijela: sjeverni dio (crvena) entiteta predvodila je [[Biljana Plavšić]] u [[Banja Luka|Banjaluci]], dok su istočni dio (plava) predvodili [[Radovan Karadžić]] i [[Momčilo Krajišnik]] na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]].]]
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvim poslijeratnim općim izborima]] održanim 1996, očekivano je pobijedila [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) iz Republike Srpske. Na izborima za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] pobijedio je [[Momčilo Krajišnik]] (SDS), dosadašnji predsjednik [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], a tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] druga najuticajnija politička ličnost u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsjednik Vlade]] postao je [[Gojko Kličković]], a za [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednika Narodne skupštine]] [[Dragan Kalinić]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kecmanovic, Nenad; Antic, Cedomir (2016). ''History of Republika Srpska''. Belgrade: Nedeljnik. str. 345.&lt;/ref&gt;

Kriza počinje tako što je [[Biljana Plavšić]], bivša članica [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednica Republike Srpske]], postala predsjednica entiteta, nakon što se, zbog međunarodnog pritiska i optužbi za [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[genocid]], povukao i u bjegstvo otišao [[Radovan Karadžić]]. Ubrzo je došla u sukob sa [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i Karadžićem, koji su i nakon povlačenja sa svih državnih i partijskih dužnosti ostali veoma utjecajni. Sukob je prvenstveno bio na liniji formalne i neformalne moći, ali i prelaska iz ratnih u mirnodopske uslove. Na vidjelo su izašli i antagonizmi između istočnog i zapadnog dijela [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i pitanje sjedišta entiteta, koji je sa ratnog mjesta na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], mimo [[Ustav Republike Srpske|Ustava]], premješten u [[Banja Luka|Banjaluku]].

[[Drugi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|Drugi saziv Narodne skupštine RS]], izabran na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|općim izborima 1996]], raspustila je predsjednica 3. jula 1997. NSRS nije prihvatio tu odluku i nastavio je rad donošenjem akata koji će kasnije biti poništeni. Narodna skupština je 5. jula izglasala da joj se oduzmu ovlaštenja i prenesu na Vrhovno vijeće odbrane. Plavšić se, u međuvremenu, sastala sa specijalnim izaslanikom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a za [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšu Jugoslaviju]] [[Peter Galbraith|Peterom Galbraithom]] u Banjaluci i nastavila da učvršćuje svoju podršku međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=3edbb74f23e6e86e2031d3661064fd1b&amp;mediatype=video&amp;source=youtube|title=Bosnia - Law to strip Plavsic of powers|website=newsroom.ap.org|access-date=11. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250222022250/https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=3edbb74f23e6e86e2031d3661064fd1b&amp;mediatype=video&amp;source=youtube|archive-date=22. 2. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1997. Republika Srpska je ušla u stanje velike političke krize. [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] je bio podijeljen na istočni dio, gdje je podržavao Krajišnika i većinu SDS-a, i na zapadni dio, gdje je podržavao Plavšić. U Banjaluci su u septembru izbili neredi, a demonstranti su navodno pokušavali da zauzmu [[Palata Republike|Predsjedničku palatu]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske|entitetsku radioteleviziju]]. Predsjednica Plavšić optužila je rukovodstvo SDS-a i pristalice Karadžića za pokušaj [[Državni udar|državnog udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=92605a518289bfee2d2a04e6426e753d&amp;mediatype=video&amp;source=youtube|title=BOSNIA: PLAVSIC ACCUSES ADVERSARIES OF COUP ATTEMPT IN BANJA LUKA|website=newsroom.ap.org|access-date=11. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241127150900/https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=92605a518289bfee2d2a04e6426e753d&amp;mediatype=video&amp;source=youtube|archive-date=27. 11. 2024|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-ov [[State Department]] je također optužio rukovodstvo SDS-a da su organizirali &quot;drugi pokušaj državnog udara&quot; protiv Plavšićeve. Naveli su da su pomoćnici tada optuženog ratnog zločinca [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] pod maskom političkog mitinga poslali stotine naoružanih lojalista da se suprotstave svojim rivalima. Portparol State Departmenta James Foley rekao je da se raniji pokušaj državnog udara dogodio nekoliko sedmica prije protesta u Banjaluci kada su snage NATO-a i međunarodni policijski zvaničnici otkrili značajna prisluškivanja, skrovišta oružja i teroristički aparat u sjedištu policije u Banjaluci. On je rekao da je ovaj drugi pokušaj državnog udara bio maskiran kao politički skup u Plavšićevom uporištu. No, Foley je rekao novinarima da je skup u stvarnosti bio pokušaj da se sruši politički autoritet Plavšićeve.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aparchive.com/metadata/youtube/6370f625db3ae6a619255da56b1c80bd|title=USA: GOVERNMENT ACCUSES SERB HARDLINERS OF PLAN TO KILL PLAVSIC {{!}} AP Archive|website=www.aparchive.com|access-date=11. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

Jedan [[Policija Republike Srpske|policajac]] je upucan dok su snage [[NATO]]-a spriječile preko 50 autobusa lojalista Karadžića da stignu do mitinga u Banjaluci. Samo oko 150 ljudi je završilo na demonstracijama protiv Plavšić. Portparoli [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) rekli su da pokušaj puča neće utjecati na izbore u regiji. [[Potpukovnik]] Mike Wright, portparol međunarodnih mirovnih snaga [[SFOR]]-a predvođenih NATO-om, zadržao je kontrolu tokom pokušaja državnog udara. On je također rekao da je SFOR zaplijenio desetine oružja od Krajišnikovih tjelohranitelja koji su bili zarobljeni u [[Hotel Bosna Banja Luka|banjalučkom hotelu Bosna]] od strane proplavšićeve gomile. Ukupno je zaplijenjeno 37 komada oružja, uključujući 22 komada oružja duge cijevi. Portparol SFOR-a je dalje dodao da su ministri Vlade u hotelu, uključujući Krajišnika, prvobitno odbili da budu evakuisani. Na kraju su odvedeni u bazu NATO-a.&lt;ref name=&quot;NB&quot;&gt;{{Citation|title=BOSNIA: PLAVSIC ACCUSES ADVERSARIES OF COUP ATTEMPT IN BANJA LUKA|url=https://www.youtube.com/watch?v=dOkLAJGz7Ow|language=en|access-date=11. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Tadašnji [[predsjednik Srbije]] [[Slobodan Milošević]] pozvao je i Plavšić i Krajišnika u [[Beograd]] 25. septembra u pokušaju da riješi krizu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2439/tema.html|title=Magazin NIN – 2439, 25 SEP 1997|website=www.nin.co.rs|access-date=9. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Ishod ==
Na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|vanrednim parlamentarnim izborima 1997.]] ujedinjena opozicija predvođena [[Srpski narodni savez Republike Srpske|Srpskim narodnim savezom]], strankom koju je u međuvremenu formirala Plavšićeva, [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]], koju su predvodili [[Drago Ilić]] i [[Živko Radišić]], i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]], su pobijedili. Na prijedlog Plavšićeve, Narodna skupština je za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade]] izabrala [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], iako je njegova stranka tada imala samo dva poslanika. Plavšić i Dodik su imali podršku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u sprovođenju reformi i izbacivanju iz političkog života tada osumnjičenih, sada osuđenih, ratnih zločinaca, među kojima je i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/briefings/statements/1999/ps990203b.html|title=Bosnia: Republika Srpska Prime Minister Nomination|date=3. 2. 1999|website=1997-2001.state.gov|publisher=[[State Department]]}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Biljana Plavšić]] izgubila je na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|predsjedničkim izborima 1998.]] od [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašenog]] iz [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|Srpske radikalne stranke Republike Srpske]], kojeg je podržala i [[Srpska demokratska stranka]]. Međutim, u septembru 1999. smijenjen je sa dužnosti od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]], [[Carlos Westendorp|Carlosa Westendorpa]], nakon što je odbio da imenuje Milorada Dodika za predsjednika vlade, umjesto toga opredijelio se za [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] i [[Dragan Kalinić|Dragana Kalinića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/bosnia-serbs-reject-rulings/|title=Bosnia Serbs Reject Rulings|website=www.cbsnews.com|language=en-US|access-date=10. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.]]
* [[Treći saziv Narodne skupštine Republike Srpske]]
* [[Biljana Plavšić]]
* [[Radovan Karadžić]]
* [[Momčilo Krajišnik]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Politička historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:1997. u politici]]
[[Kategorija:1998. u politici]]
[[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>a7fgjkwf6dqwyclg5u8dhypmmnoa578</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nadzvučna brzina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505820</id>
    <revision>
      <id>3933706</id>
      <parentid>3604780</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T07:02:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku FA-18_Hornet_breaking_sound_barrier_(7_July_1999)_-_filtered.jpg datotekom [[:File:FA-18_Hornet_breaking_sound_barrier_(7_July_1999).jpg|FA-18_Hornet_breaking_sound_barrier_(7_July_1999).jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|Comm</comment>
      <origin>3933706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2860" sha1="5fd9aykdtkwc0iv76d9vtrlfju3awxd" xml:space="preserve">[[Datoteka:F-18-diamondback_blast.jpg|mini|336x336piksel| [[F/A-18F Super Hornet]] [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|američke mornarice]] u [[Transonično strujanje|transsoničnom]] [[Letenje|letu]]]]
[[Datoteka:FA-18 Hornet breaking sound barrier (7 July 1999).jpg|desno|mini|275x275piksel| [[McDonnell Douglas F/A-18 Hornet|F/A-18]] američke mornarice približava se zvučnoj barijeri. Bijeli oblak nastaje kao rezultat [[Prandtl–Meyer ekspanzioni ventilator|nadzvučnih ekspanzijskih ventilatora]] koji spuštaju temperaturu zraka ispod [[Tačka rose|tačke rosišta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://antwrp.gsfc.nasa.gov/apod/ap070819.html|title=APOD: 2007 August 19 - A Sonic Boom|website=antwrp.gsfc.nasa.gov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eng.vt.edu/fluids/msc/gallery/conden/mpegf14.htm|title=F-14 CONDENSATION CLOUD IN ACTION|website=www.eng.vt.edu|archive-url=https://web.archive.org/web/20040602214201/http://www.eng.vt.edu/fluids/msc/gallery/conden/mpegf14.htm|archive-date=2. 6. 2004}}&lt;/ref&gt;]]
'''Nadzvučna brzina''' je brzina objekta koja premašuje [[Brzina zvuka|brzinu zvuka]] ([[Machov broj|Mach]]&amp;nbsp;1). Za objekte koji putuju po suhom zraku temperature od 20&amp;nbsp;°C na [[Nivo mora|nivou mora]], ova brzina je približno 343,2 metra u sekundi (1236&amp;nbsp;km/h). Brzine veće od pet puta veće brzine zvuka (Mach&amp;nbsp;5) se često nazivaju [[Hypersonična brzina|hipersonični]]. Letovi tokom kojih samo neki dijelovi zraka koji okružuju objekt, kao što su krajevi lopatica rotora, postižu nadzvučne brzine nazivaju se [[Transonično strujanje|transzvučnim]]. To se obično događa negdje između Mach&amp;nbsp;0,8 i Mach&amp;nbsp;1,2.

Zvukovi su putujuće vibracije u obliku talasa pritiska u elastičnom mediju. Objekti se kreću nadzvučnom brzinom kada se objekti kreću brže od brzine kojom se zvuk širi kroz medij. U plinovima, zvuk putuje uzdužno različitim brzinama, uglavnom ovisno o [[Molekulska masa|molekularnoj masi]] i [[Temperatura|temperaturi]] plina, a [[pritisak]] ima mali utjecaj. Budući da temperatura i sastav zraka značajno variraju s visinom, brzina zvuka i [[Machov broj|Mahovi brojevi]] za objekt koji se stalno kreće mogu se promijeniti. U vodi na [[Sobna temperatura|sobnoj temperaturi]] nadzvučnom brzinom se može smatrati svaka brzina veća od 1.440&amp;nbsp;m/s. U čvrstim tijelima zvučni valovi mogu biti polarizirani uzdužno ili poprečno i imati još veće brzine.

[[Supersonični lom]] je [[kretanje]] pukotine brže od brzine zvuka u [[Krtost|krtom]] materijalu. 
[[Datoteka:British_Concorde.jpg|desno|mini| [[British Airways]] [[Concorde]] u ranoj BA livreji na [[Aerodrom Heathrow|aerodromu London-Heathrow]], ranih 1980-ih]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zvuk]]
[[Kategorija:Aeronautičko inženjerstvo]]
[[Kategorija:Aerodinamika]]</text>
      <sha1>5fd9aykdtkwc0iv76d9vtrlfju3awxd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpski narodni savez Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507518</id>
    <revision>
      <id>3933661</id>
      <parentid>3932122</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T17:39:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spisak predsjednika */</comment>
      <origin>3933661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10242" sha1="gvcewpjb9kjalrlafiviotovhfd867e" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Srpski narodni savez
| izvorno_ime          = Republike Srpske
| logo                 = Logo SNS RS.png
| skraćenica           = SNS RS
| predsjednik          = 
| predsjednik_osnivač  = [[Biljana Plavšić]]
| potpredsjednik       = 
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = 
| godina osnivanja     = august 1997.
| raspuštena           = iza 2006.
| prethodnik           = [[Srpska demokratska stranka]]
| nasljednik           = [[Demokratski narodni savez]]
| slogan               = 
| himna                = 
| sjedište             = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = [[Desni centar]]
| ideologija           = [[Srpski nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]&lt;br&gt;[[Reformizam]]
| međunarodno_članstvo = 
| evropska_stranka     = 
| boje                 = {{Colorbox|#780078}}
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = 
| broj_mandata1        = 
| skupština2           = 
| broj_mandata2        = 
| skupština3           = 
| broj_mandata3        = 
| skupština4           = 
| broj_mandata4        = 
| skupština5           = 
| broj_mandata5        = 
| skupština6           = 
| broj_mandata6        = 
| skupština7           = 
| broj_mandata7        = 
| veb-sajt             = 
}}
'''Srpski narodni savez Republike Srpske''' ('''SNS RS'''), jednostavnije '''Srpski narodni savez''' ('''SNS'''), jest bivša [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|parlamentarna politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Historija ==
{{Glavni|Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.}}
Zbog sve veće izolacije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995, [[Biljana Plavšić]] je prekinula sve veze sa [[Srpska demokratska stranka|Srpskom demokratskom strankom]] (SDS) i formirala SNS u augustu 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pressonline.rs/info/politika/79799/biografija-biljane-plavsic.html/|title=Press Online: Biografija Biljane Plavšić|date=27. 5. 2015|website=pressonline.rs|access-date=17. 7. 2024|archive-date=27. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150527201238/https://www.pressonline.rs/info/politika/79799/biografija-biljane-plavsic.html/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Nakon pobjede na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izborima 1997.]] imenovala je [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], tadašnjeg poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] čiji je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD) imao samo dva poslanika, za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade]]. To je označilo početak političkih reformi u Republici Srpskoj i saradnje sa [[Međunarodna zajednica|međunarodnom zajednicom]]. Međutim, izgubila je [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|predsjedničke izbore 1998.]] od zajedničkog kandidata SDS-a i [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|Srpske radikalne stranke Republike Srpske]] (SRS RS) [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašenog]].

Bila je vladajuća stranka u Republici Srpskoj, sve do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|općih izbora 2000.]] Tokom 2000. dolazi do raskola u stranci, kada dio članstva osniva [[Demokratski narodni savez]] (DNS), a početkom 2001, Biljana Plavšić odlazi u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), zbog optužnice za ratne zločine tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To i loši izborni rezultati dovelo je do slabljenja stranke. Stranka je posljednji mandat u NSRS imala u [[Šesti saziv Narodne skupštine Republike Srpske|šestom sazivu]] od 2002. do 2006, nakon čega nestaje se političke scene.

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1.
|[[Datoteka:Biljana Plavsic.JPG|bez okvira|104x104piksel]]
|[[Biljana Plavšić]]
&lt;small&gt;(1930–2026)&lt;/small&gt;
|august 1997.
|2006.
|9 godina
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Predsjedništvo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!#
!Kandidat
!Broj glasova
!%
!Konstitutivni
narod
!Izabran?
|-
!''[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]{{Efn|SNS je na općim izborima 1998. nastupio u političkoj koaliciji &quot;[[Sloga (koalicija, 1998)|Sloga]]&quot; sa [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]].|naziv=Sloga|grupa=lower-alpha}}''
|''1.''
|''[[Živko Radišić]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''359.937''
|''51,31''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]]
|10.
|[[Svetozar Mihajlović]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5.143
|1,01
| style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|}

==== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!Pozicija
!Broj glasova
!%
![[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]]
![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!Vlada
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998.]]''{{Efn|naziv=Sloga}}''
|2.
|''214.716''
|''13,80''
|{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#780078}}
|{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#780078}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
|9.
|28.125
|4,5
|{{Infokutija stranka/mandati|1|42|#780078}}
|{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#780078}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]]
|23.
|4.410
|0,36
|{{Infokutija stranka/mandati|0|42|#780078}}
|{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#780078}}
| style=&quot;background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |Vanparlamentarna
|}

==== Predsjednik Republike Srpske ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjednik Republike Srpske]]
!Godina
!#
!Kandidat
!Broj glasova
!%
!Izabran?
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|1998.]]{{Efn|naziv=Sloga}}
|2.
|[[Biljana Plavšić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |286.606
|39,0
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000.]]
| colspan=&quot;5&quot; |
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002.]]
|10.
|[[Branislav Lolić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4.689
|1,0
| style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|}

==== Narodna skupština Republike Srpske ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Godina
!Pozicija
!Broj glasova
!%
!Mandati
!Vlada
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|4.
|124.746
|15.73
|{{Infokutija stranka/mandati|15|83|#780078}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]]
|4.
|95.817
|12,9
|{{Infokutija stranka/mandati|12|83|#780078}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]]
|10.
|14.239
|2,3
|{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#780078}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]]
|12.
|4.992
|1,00
|{{Infokutija stranka/mandati|1|83|#780078}}
|}

=== Lokalni izbori ===

==== Skupština Brčko distrikta ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+[[Skupština Brčko distrikta]]
!Godina
!Broj glasova
!%
!Mandati
|-
![[Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta|2000.]]
| colspan=&quot;2&quot; | {{Efn|[[Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta|Prvi saziv]] [[Skupština Brčko distrikta|Skupštine Brčko distrikta]] bio je prva prijelazna skupština imenovana 21. marta 2000, 13 dana nakon uspostave [[Brčko distrikt|Brčko distrikta Bosne i Hercegovine]], na osnovu naloga [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] [[Robert W. Farrand|Roberta W. Farranda]]. Na osnovu tog naloga, SNS RS dobio je 2 od 29 mjesta u skupštini.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/ba/o-skuptini.html|title=Skupština Brčko distrikta - O Skupštini|website=skupstinabd.ba|access-date=25. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|title=NALOG SUPERVIZORA O USPOSTAVLJANJU PRELAZNE SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE|last=|first=|date=21. 3. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|access-date=7. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708183819/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|naziv=Brčko|grupa=lower-alpha}}
|{{Infokutija stranka/mandati|2|29|#780078}}
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004 (Brčko)|2004.]]
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#ddd;&quot; |''Nije učestvovala''
|}

== Također pogledajte ==

* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
* [[Srpska demokratska stranka]]
* [[Demokratski narodni savez]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1997.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2006.]]
[[Kategorija:Bivše političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bivše političke stranke u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski narodni savez Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Srpska demokratska stranka]]</text>
      <sha1>gvcewpjb9kjalrlafiviotovhfd867e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Natoli (dinastija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517297</id>
    <revision>
      <id>3933702</id>
      <parentid>3874193</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:32:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52909-30</username>
        <id>186361</id>
      </contributor>
      <origin>3933702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1571" sha1="hlgg411nz1qdaheykapiie02ri1ngme" xml:space="preserve">{{Dinastija|
| Ime = Natoli
| Grb= [[Datoteka:Stemma11.jpg|140px|]]
| Roditeljska dinastija= 
| Država = [[Italija]], [[Kraljevina Dviju Sicilija]]
| Osnivač = 
| Posljednji vladar= 
| Godina osnivanja= 
| Ogranci= 
| Godina izumiranja=
}} 
Dinastija '''Natoli''' su drevna kneževska porodica evropskog [[plemstva]], kraljevskog francuskog porijekla, koja je uticajna u svijetu, ali veoma diskretna.

U ovoj lozi, samo prvorođeni sin svake generacije, svakih 30 godina, biva izabran i odabran kao rodonačelnik, kojem se dodjeljuje međunarodno moćno i ogromno, ali istovremeno nevidljivo naslijeđe.&lt;ref&gt;[http://www.regione.sicilia.it/beniculturali/bibliotecacentrale/mango/nani.htm ''Nobiliario di Sicilia'', Dott. A. Mango di Casalgerardo, 1912, Palermo] (archived at [https://web.archive.org/web/20160303181945/http://www.regione.sicilia.it/beniculturali/bibliotecacentrale/mango/nani.htm Web Archive], accessed 4 March 2013).&lt;/ref&gt; Porodica Natoli poznata je po svojim uticajnim članovima na međunarodnoj sceni već stoljećima; učestvovali su u stvaranju Francuskog Kraljevstva i u sprečavanju pada Vatikanske Države, djelujući na svim kontinentima. Neke teorije tvrde da su određeni članovi ove porodice, imenovani svakih 30 godina, uključeni u političke i ekonomske odluke na svjetskom nivou.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Plemićke porodice]]
[[Kategorija:Evropske plemićke porodice]]
[[Kategorija:Italijanske plemićke porodice]]
[[Kategorija:Francuske plemićke porodice]]
[[Kategorija:Kneževske porodice]]
[[Kategorija:Natoli]]</text>
      <sha1>hlgg411nz1qdaheykapiie02ri1ngme</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530443</id>
    <revision>
      <id>3933714</id>
      <parentid>3931826</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T09:31:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53008-31</username>
        <id>186366</id>
      </contributor>
      <origin>3933714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23423" sha1="d4efzlbh7mnw6mpeyh50f4laok8q89a" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030.
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Marinko Božović]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

&lt;!-- | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      = --&gt;

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Izborni sistem==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}

==Kandidati==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===
[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila ukupno 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 7 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (4 za bošnjačkog i 3 za hrvatskog člana) i 3 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

====Član iz reda bošnjačkog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

====Član iz reda hrvatskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;&gt;{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] 
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

==== Član iz reda srpskog naroda ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–)
|}

=== Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske ===
[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila 12 prijava kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|Novinar
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

==Također pogledajte==
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
*[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]]

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]]
[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>d4efzlbh7mnw6mpeyh50f4laok8q89a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Bosancica by MK</title>
    <ns>2</ns>
    <id>531104</id>
    <revision>
      <id>3933701</id>
      <parentid>3922770</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:26:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4579" sha1="spvz4vni2v98lii23ftn1etnkskxpuc" xml:space="preserve">{|class=&quot;userboxes&quot; style=&quot;margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}&quot;
|&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;&quot;&gt;{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}&lt;/div&gt;
|-
|
{{Korisnik BiH}}
{{Korisnik student UNSA}}
{{Korisnik žena}}
{{Bošnjak}}
{{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
{{Korisnik ćirilica}}
{{Korisnik registrovan|dan=4|mjes=10|god=2025}}
{{Korisnik Mostar}}
{| style=&quot;border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;&quot;
| style=&quot;width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;&quot; | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]]
| style=&quot;font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;&quot; | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''.
|}
{| style=&quot;border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;&quot;
| style=&quot;width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;&quot; | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]]
| style=&quot;font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;&quot; | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''.
|}
{| style=&quot;border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;&quot;
| style=&quot;width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;&quot; | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]]
| style=&quot;font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;&quot; | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''.
|}
{{CEE Proljeće|2026}}
{{Mjesec malih država i teritorija|2026}}
{{Korisnik hr-4}}
{{Korisnik sr-4}}
{{Korisnik Wikipedia}}
|}

Dobro došli na moju korisničku stranicu!

Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada.

== Interesi na Wikipediji ==
Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti:
# Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa.
# Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje.

== Hobiji i vještine ==
Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa.

Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima!

== Korisni linkovi ==
#[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]]
#[[Šablon:Infokutija naučnik|Infokutija: Naučnik]] 
#[[Šablon:Psihologija|Navigacijski šablon: Psihologija]] 
#[[Šablon:Psihoanaliza|Navigacija: Psihoanaliza]]
#[[Šablon:Cite journal|Izvor: Cite journal]] 
#[[Šablon:Cite book|Izvor: Cite book]] 
#[[Šablon:Cite web|Izvor: Cite web]] 
#[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ Wikipedijina biblioteka]

== Nagrade ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Palapin_satelit.png|Motivacija za dugu i uspješnu saradnju
Datoteka:Barnstar-rotating-psychology.gif|Za doprinos(e) iz psihologije
&lt;/gallery&gt;

== Nagrada &quot;Bosančica&quot; ==
Ovu nagradu dodjeljujem urednicima koji promovišu kulturu dijaloga, strpljenje i konstruktivnu komunikaciju na Wikipediji na bosanskom jeziku.
&lt;gallery heights=&quot;220&quot; widths=&quot;220&quot;&gt;
Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|&lt;center&gt;'''Bosančica'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Za konstruktivnu komunikaciju&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>spvz4vni2v98lii23ftn1etnkskxpuc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531113</id>
    <revision>
      <id>3933639</id>
      <parentid>3931156</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T13:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52723-67</username>
        <id>186339</id>
      </contributor>
      <comment>/* Član iz reda srpskog naroda */ ispravka tipfeller</comment>
      <origin>3933639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22084" sha1="gq65e4c1rcwq88s0hqpkyj2k9rhn2p9" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| naziv_izbora            = Predsjednički izbori u Bosni i Hercegovini 2026.
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Marinko Božović]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Kandidati==

===Član iz reda bošnjačkog naroda===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

===Član iz reda hrvatskog naroda===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;&gt;{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

=== Član iz reda srpskog naroda ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravdu i red (2014–)
|}

== Podrške i preporuke ==
{{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Denis Bećirović |spisak=
'''Političke stranke:'''
*[[Naša stranka]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;&gt;{{cite news |last= |first= |date=4. 4. 2026 |title= U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot; |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055 |trans-title=In Zenica 14 parties signed support for Denis Bećirović as part of the “United for the State of Bosnia and Herzegovina” alliance |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=17. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
*[[Narod i pravda]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Narodni evropski savez]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Snaga naroda]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Pokret demokratske akcije]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
*[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka]]&lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
}}

{{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Semir Efendić |spisak=
'''Političke stranke:'''
*[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=5. 8. 2026 |title=  POMAK će podržati kandidaturu Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pomak-ce-podrzati-kandidaturu-semira-efendica-za-clana-predsjednistva-bih/260805077 |trans-title= |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Darijana Filipović |spisak=
'''Političke stranke:'''
*[[Hrvatska demokratska zajednica]] (Hrvatska)&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=26. 6. 2026 |title= Plenković i Čović održali sastanak: &quot;Vrijeme je da hrvatski narod dobije legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH&quot; |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/plenkovic-i-covic-odrzali-sastanak-vrijeme-je-da-hrvatski-narod-dobije-legitimnu-predstavnicu-u-predsjednistvu-bih/260626222|language=bs |publisher= |access-date=28. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
*[[Hrvatski savez HKDU–HRAST]]&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=22. 6. 2026 |title= Hrvatski savez HKDU – Hrast: Potpora kandidaturi Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH |url=https://www.brotnjo.info/2026/04/22/hrvatski-savez-hkdu-hrast-potpora-kandidaturi-darijane-filipovic-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih/|language=bs |publisher= brotnjo.info |access-date=6. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
'''Šefovi država i vlada:'''
*[[Andrej Plenković]], [[Premijer Hrvatske]]&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=13. 4. 2026 |title=Plenković podržao Filipović: Siguran sam da će voditi odličnu kampanju i pridobiti glasače |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/covic-i-plenkovic-iz-mostara/557756 |trans-title=Plenković endorses Filipović: I am sure she will lead an excellent campaign and gain voters |work=Bljesak.info |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Zastupnici:'''
*[[Željana Zovko]], [[član Evropskog parlamenta|članica Evropskog parlamenta]]&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=13. 4. 2026 |title= Čestitam HDZ Bosne i Hercegovine i Darijana Filipović na objavljenoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://www.facebook.com/zeljanazovko.eu/photos/čestitam-hdz-bosne-i-hercegovine-i-darijana-filipović-na-objavljenoj-kandidaturi/1351718660110171/ |work=Facebook.com |language=hr |publisher= |access-date=18. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Zdenko Lučić |spisak=
'''Političke stranke:'''
*[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]&lt;ref name=&quot;N1&quot;&gt;{{cite news |last= |first= |date=29. 4. 2026 |title= Zdenko Lučić tvrdi da je legitimni kandidat za člana Predsjedništva BiH, Cvitanović za N1: Potvrda naredne sedmice |url=https://n1info.ba/vijesti/zdenko-lucic-tvrdi-da-je-legitimni-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-cvitanovic-za-n1-potvrda-naredne-sedmice/ |work=n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=29. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
*[[Hrvatska republikanska stranka]]&lt;ref name=&quot;N1&quot;/&gt;
*[[Hrvatski nacionalni pomak]]&lt;ref name=&quot;N1&quot;/&gt;
*[[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokratski savez]]&lt;ref name=&quot;N1&quot;/&gt;
*[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]&lt;ref name=&quot;N1&quot;/&gt;
*[[Ramska narodna stranka]]&lt;ref name=Bosna/&gt;
*[[Čapljinska neovisna stranka|Čapljinska neovisna stranka - Čapljina u srcu]]&lt;ref name=Bosna&gt;{{cite news |last= |first= |date=10. 6. 2026 |title= POČINJE LI POBUNA U HRVATSKOM POLITIČKOM KORPUSU?: Lučićev blok raste, sve više stranaka okreće leđa Čoviću|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/488893/pochinje_li_pobuna_u_hrvatskom_politichkom_korpusu_luchicev_blok_raste_sve_vise_stranaka_okrece_ledja_chovicu.html |work=slobodna-bosna.ba|language=bs |publisher= |access-date=6. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Željka Cvijanović |spisak=
'''Političke stranke:'''
*[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo&quot;&gt;{{cite news |last= |first= |date=1. 7. 2026 |title= Pala odluka: Dodik potvrdio da će Cvijanović biti kandidatkinja na izborima za Predsjedništvo BiH |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodik-potvrdio-cvijanovic-kandidat-izbore-predsjednistvo-bih/643084 |work=radiosarajaevo.ba|language=bs |publisher= |access-date=3. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
*[[Demokratski savez]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo&quot;/&gt;
*[[Ujedinjena Srpska]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo&quot;/&gt;
*[[Demokratski narodni savez]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo&quot;/&gt;
*[[Socijalistička partija Srpske]]&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=3. 7. 2026 |title= SPS sa sloganom „PORODICA, PRAVDA, PONOS“ i snažnim kandidatima ulazi u izbornu trku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/sps-sa-sloganom-porodica-pravda-ponos-i-snaznim-kandidatima-ulazi-u-izbornu-trku/641627 |work=glassrpske.com|language=bs |publisher= |access-date=6. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Kutija za preporuke i podršku|naslov= Marinko Božović |spisak=
'''Političke stranke:'''
*[[Partija demokratskog progresa]]&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=6. 7. 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marinko-bozovic-bit-ce-kandidat-za-predsjednistvo-bih-zelimo-promjene-i-znamo-kako/260706010 |work=klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
*[[Pokret Sigurna Srpska]]&lt;ref name=&quot;N1Srpska&quot;&gt;{{cite news |last=B. |first=M. |date=6. 7. 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://n1info.ba/video/trivic-predala-liste-cik-u-zrtvovali-smo-dio-vlastitog-rezultata-zbog-zajednickog-kandidata-opozicije/ |work=/n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=6. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
*[[Narodni front (Bosna i Hercegovina)|Narodni front]]&lt;ref name=&quot;N1Srpska&quot;/&gt;
}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Predsjednički izbori u Bosni i Hercegovini|2026.]]</text>
      <sha1>gq65e4c1rcwq88s0hqpkyj2k9rhn2p9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Canillo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536882</id>
    <revision>
      <id>3933703</id>
      <parentid>3924218</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T06:42:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* reference */ novi odlomak</comment>
      <origin>3933703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="289" sha1="mfomgn4qyhc2drbwzq8dimk1maecr4g" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}

== reference ==
{{Spomeni|AnToni}} gdje su ti reference? Dodaj pls pa da mogu prihvatiti jer si u toku maratona dodao dovoljan broj bajtova. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>mfomgn4qyhc2drbwzq8dimk1maecr4g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipediji:Mjesec malih država i teritorija/2026.</title>
    <ns>5</ns>
    <id>536907</id>
    <revision>
      <id>3933708</id>
      <parentid>3924505</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T07:14:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mikronezija */ novi odlomak</comment>
      <origin>3933708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="787" sha1="e4ljq1dt8k0rdjvmkq3tfswaautpybx" xml:space="preserve">== Površina ==

Tema su članci o malim državama i teritorijama čija je površina '''manja od 1000 km²'''. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 9 septembar 2026 (CEST)

== Mikronezija ==
Pozdrav {{Spomeni|AnToni}}, zašto je dopuna članka [[Mikronezija]] odbijena iz maratona? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:14, 2 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>e4ljq1dt8k0rdjvmkq3tfswaautpybx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suzana Bubić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537021</id>
    <revision>
      <id>3933688</id>
      <parentid>3932135</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T20:26:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne korekcije</comment>
      <origin>3933688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32412" sha1="e32rzb1i7dr2j3274bcqee3indm58vg" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Suzana Bubić
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1953|11|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| državljanstvo         = [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačko]]
| polje                 = [[Porodično pravo]]
| radna_institucija     = [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet u Mostaru, Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]
* [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]]
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Dekan]]ica [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
* [[Rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Suzana Bubić''' (rođena 16. novembra 1953) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[pravo|pravnica]], univerzitetska profesorica i profesorica emerita [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. U svom naučnom i nastavnom radu bavi se prvenstveno [[porodično pravo|porodičnim pravom]], a posebno pitanjima bračnog, roditeljskog i starateljskog prava.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremanje prijedloga za izbor u zvanje – naučna oblast Porodično pravo |url=https://pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2019/10/Izvje%C5%A1taj-Komisije-za-pripremanje-prijedlog-za-izbor-u-zvanje-nau%C4%8Dna-oblast-Porodi%C4%8Dno-pravo.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=2019 |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu]] obavljala je dužnost [[dekan]]ice u više mandata,&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{cite web |title=Odbor za mjere uspostave povjerenja promiče razumijevanje |url=https://www.ohr.int/odbor-za-mjere-uspostave-povjerenja-promice-razumijevanje/ |website=Ured visokog predstavnika (OHR) |publisher=Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini |date=7. 4. 2004 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; a od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godine 2018. promovisana je u počasno zvanje profesorice emerite.&lt;ref name=&quot;Emeritus_1&quot;&gt;{{cite news |title=Mostar: Na 41. rođendan Univerziteta nagrađeno 11 studenata |url=https://bljesak.info/sci-tech/obrazovanje/akademija-41-godisnjica-univerziteta/227194 |newspaper=Bljesak.info |agency=Fena |date=14. 2. 2018 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i akademska karijera ===

Suzana Bubić rođena je 16. novembra 1953. u [[Mostar]]u. U rodnom gradu završila je osnovnu školu 1968. i [[Zgrada Gimnazije u Mostaru|Gimnaziju]] 1972. Godine 1976. diplomirala je na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu u Mostaru]], tada [[Pravni fakultet u Mostaru|Odjeljenju Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Magistarski rad ''Izdržavanje bračnih drugova nakon razvoda braka'' završila je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1981,&lt;ref name=&quot;Master&quot;&gt;{{cite web |title=Faculty of Law – Master Studies – Curriculum |url=https://www.prf.unze.ba/OGLASNA%20PLOCA%20-%20PDS/Faculty%20of%20Law-Master%20Studies-CURRICULUM.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; a doktorsku disertaciju ''Intervencija društva u porodičnim odnosima'' 1988.&lt;ref name=&quot;Bubic_1988_Disertacija&quot;&gt;{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |first=Suzana |last=Bubić |title=Intervencija društva u porodičnim odnosima |year=1988 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu |location=Beograd |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/982287 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs |archive-date=15. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260915201124/https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/982287 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja započela je rad na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1976. do 1981. bila je asistentica na predmetima [[Porodično pravo|Porodično pravo]] i [[Građansko procesno pravo|Građansko procesno pravo]]. Godine 1981. stekla je zvanje docentice na predmetu [[Porodično pravo]]. U zvanje vanredne profesorice izabrana je 1999, a od 2007. do 2016. bila je redovna profesorica na istom predmetu.&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot;&gt;{{cite book |first1=Nerimana |last1=Traljić |first2=Suzana |last2=Bubić |title=Porodično pravo |edition=2. |publisher=Magistrat |location=Sarajevo |year=2001 |isbn=9958-635-04-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/9455110/bgsa?format=detail |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot;&gt;{{cite web |title=Samoevaluacioni izvještaj |url=https://pf.unmo.ba/media/2wepgzac/samoevaluacioni_izvjestaj.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom njenog nastavnog rada oblast porodičnog prava na studiju je proširena i podijeljena na obavezne predmete Bračno pravo i Roditeljsko i starateljsko pravo, kao i izborne predmete Evropsko porodično pravo, Prava djeteta i Pravna klinika iz porodičnog prava. Na drugom ciklusu studija predavala je Evropsko porodično pravo, koje je obuhvatalo razvoj evropskog porodičnog prava, pravo na brak i zasnivanje porodice, usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s evropskim standardima te praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]].&lt;ref name=&quot;EvropskoPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Nastavni plan i program II ciklusa studija – Građansko-pravni smjer |url=https://pf.unmo.ba/media/oxciqsq2/nastavni_plan_i_program_gradjansko-pravni_smjer.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon penzionisanja nastavila je akademski i naučno djelovati kao profesorica emerita Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Učestvovala je u radu komisija za ocjenu i odbranu doktorskih disertacija te nastavila objavljivati radove iz oblasti porodičnog prava i [[Ljudska prava|ljudskih prava]].&lt;ref name=&quot;Doktorska&quot;&gt;{{cite web |first=Ajdin |last=Huseinspahić |title=Legitima portio i ograničenja vlasničkih ovlaštenja institutom nužnog nasljeđivanja (Prijava doktorske disertacije i izvještaj) |url=https://web-archive.unmo.ba/unmo.ba/ajdin-huseinspahic.aspx |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Rukovodne i druge funkcije ===

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i neposredno nakon njega Bubić je imala važnu rukovodnu ulogu u očuvanju i obnovi rada [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1993. do 1999. obavljala je funkciju vršioca dužnosti [[dekan]]ice, u periodu u kojem je Fakultet, nakon gubitka svojih prostorija, opreme i dijela nastavnog kadra, bio primoran organizovati rad u privremenim i neadekvatnim prostorima. Od 1993. do 1996. Fakultet je djelovao na različitim lokacijama u dijelu Mostara pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], a nakon toga je, zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;, smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[USRC &quot;Midhad Hujdur Hujka&quot; (Sjeverni logor)|Sjevernom logoru]].&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot; /&gt;

Nakon rata nastavila je rukovoditi Fakultetom u procesu njegove institucionalne konsolidacije. Bila je [[dekan]]ica u mandatima 1999–2001, 2001–2003. i 2003–2005, a potom ponovo od 2010. do 2012.&lt;ref name=&quot;OHR&quot; /&gt;

Od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;/&gt;

Članica je Odbora za pravne nauke Odjeljenja društvenih nauka [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH_Ljetopis_XL_2014&quot;&gt;{{cite journal |editor-first=Božidar |editor-last=Matić |title=Ljetopis Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine za 2013. godinu |journal=Ljetopis ANUBiH |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=2014 |volume=40 |url=https://bastina.anubih.ba/items/5ec6c60e-a613-406f-9d32-9fb47ee19cc5 |access-date=18. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.anubih.ba/odjeljenje-drustvenih-nauka/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Naučni i stručni rad ==

Suzana Bubić najveći dio svog naučnog rada posvetila je [[porodično pravo|porodičnom pravu]], a u okviru ove oblasti istraživala je pitanja bračnog i roditeljskog prava, usvojenja, starateljstva, prava djeteta, porodičnog posredovanja i imovinskih odnosa bračnih partnera. Posebno je istraživala odnos evropskog prava i porodičnog prava u Bosni i Hercegovini, uključujući utjecaj evropskih pravnih standarda i prakse [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] na razvoj domaćeg porodičnog zakonodavstva.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot; /&gt;

=== Porodično pravo i prava djeteta ===

Jedno od osnovnih područja njenog rada predstavljaju prava djeteta i standard &quot;najbolji interes djeteta&quot;. U radu ''Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika'' iz 2012. analizirala je rješenja Evropske konvencije o usvojenju djece (revidirana), zakonodavstva evropskih država i praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], poredeći ih s porodičnim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini. U radu je posebnu pažnju posvetila uslovima za zasnivanje usvojenja i usklađenosti domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.&lt;ref name=&quot;Bubic_Opći_trendovi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika |title=Prava djeteta i ravnopravnost polova – između normativnog i stvarnog |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu |location=Istočno Sarajevo |year=2012 |pages=72–101 |chapter-url=https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Prava-djeteta/PDRPI3.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pitanju najboljeg interesa djeteta posvetila je i rad ''Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja'', objavljen 2014. U njemu je analizirala primjenu ovog standarda u sporovima između roditelja i u situacijama prestanka njihove zajednice, uključujući odlučivanje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i ostvarivanje ličnih odnosa i kontakata s drugim roditeljem.&lt;ref name=&quot;Bubic_Standard_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja |title=Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi – Zbornik radova sa Drugog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2014 |pages=11–26 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/o5zb0kez/b_zbornik_dpp_2014.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U svojim istraživanjima bavila se i procesnim položajem djeteta. U radu ''Usklađivanje domaćeg zakonodavstva s acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta'' analizirala je pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje mišljenja, položaj djeteta u bračnim i porodičnim postupcima te mogućnosti prilagođavanja domaćeg procesnog zakonodavstva evropskim standardima i konceptu pravosuđa prilagođenog djetetu.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uskladjivanje_acquis_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Usklađivanje domaćeg zakonodavstva s acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta |title=Zaštita prava čovjeka kao pokretač razvoja porodičnog prava – Zbornik radova sa Sedmog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2019 |pages=15–33 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/5vriffmc/g_zbornik__dpp_2019.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Bavila se i pitanjem ekonomskog položaja djece. U radu ''Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njegovo smanjenje'', objavljenom 2015, razmatrala je uzroke siromaštva djece i pravna sredstva kojima se može utjecati na njegovo smanjenje.&lt;ref name=&quot;Bubic_Siromastvo_djece_2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njihovo smanjenje |journal=Dani porodičnog prava |volume=3 |issue=3 |year=2015 |pages=11–32 |issn=2303-6052 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |url=https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/429 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Evropsko pravo i ljudska prava ===

Važan pravac njenog kasnijeg naučnog rada predstavlja proučavanje odnosa evropskog prava i domaćeg porodičnog zakonodavstva. U radu ''Utjecaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini'' iz 2013. analizirala je rješenja u porodičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine koja su oblikovana pod utjecajem evropskog prava, kao i područja u kojima je smatrala potrebnim dalje usklađivanje domaćeg prava s evropskim dokumentima i praksom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]]. Posebno je razmatrala zaštitu najboljeg interesa djeteta i prava bračnih i vanbračnih partnera.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uticaj_evropskog_prava_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Uticaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini |title=Razvoj porodičnog prava – od nacionalnog do evropskog: Zbornik radova sa Naučnog skupa |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2013 |pages=26–55 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/3v4pxgeq/a_zbornik_dpp_2013.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Posebnu pažnju posvetila je praksi Evropskog suda za ljudska prava u vezi s pravnim priznavanjem istospolnih zajednica. U radu ''Uloga Evropskog suda za ljudska prava u priznavanju istospolnih zajednica'', objavljenom 2017, analizirala je razvoj stavova Suda prema pravima istospolnih parova i njihovom priznavanju u nacionalnim zakonodavstvima.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uloga_ESLJP_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Uloga Evropskog suda za ljudska prava u zakonskom priznavanju istospolnih zajednica |title=Odjeci prakse Evropskog suda za ljudska prava u nacionalnim porodičnim pravima – Zbornik radova sa Petog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=5 |issue=5 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2017 |pages=47–68 |url=https://pf.unmo.ba/media/5hnlzzcg/e_zbornik_dpp_2017.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Ovoj temi vratila se i u radu ''Istospolne zajednice u praksi Evropskog suda za ljudska prava'', objavljenom 2018. u časopisu Dijalog, u kojem je razmatrala razvoj sudske prakse i njen utjecaj na nacionalna zakonodavstva.&lt;ref name=&quot;Bubic_ESLJP_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Istospolne zajednice u praksi Evropskog suda za ljudska prava |journal=Dijalog: Časopis za filozofiju i društvenu teoriju |issue=1–2 |year=2018 |publisher=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |location=Sarajevo |url=https://bastina.anubih.ba/items/cd8fbc97-c754-4ac9-89d2-3a15d9c756f9 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Šire pitanje globalizacije i porodičnog prava obradila je u radu ''Globalization and family law'', objavljenom 2018. U njemu je razmatrala promjene u porodičnom pravu povezane s procesima globalizacije, uključujući utjecaj američkog prava i prakse Evropskog suda za ljudska prava na pojedine institute porodičnog prava.&lt;ref name=&quot;Bubic_Globalization_family_law_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Globalization and family law |title=Law in the Process of Globalisation |publisher=Faculty of Law, University of Kragujevac |location=Kragujevac |year=2018 |pages=409–426 |doi=10.46793/LawPG.409B |doi-access=free |chapter-url=https://doi.ub.kg.ac.rs/doi/zbornici/10-46793-lawpg-409b/ |access-date=17. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Druga područja istraživanja ===

U svom naučnom radu Bubić je obrađivala i porodično posredovanje. U radu ''Ustanova porodičnog posredovanja u evropskom, njemačkom i domaćem pravu'', objavljenom u časopisu Nova pravna revija 2011, analizirala je uređenje porodičnog posredovanja u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], uz osvrt na relevantne evropske propise i rješenja prihvaćena i predložena u njemačkom pravu.&lt;ref name=&quot;Bubic_posredovanje_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Ustanova porodičnog posredovanja u evropskom, njemačkom i domaćem pravu |journal=Nova pravna revija |issue=2 |year=2011 |pages=16–29 |publisher=Harmonius – Mreža mladih stručnjaka za jugoistočnu Evropu |url=https://harmonius.org/dokumenta/NPR/Trece-izdanje-NPR.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Salic_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Salić |first1=Nusreta |last2=Lučić |first2=Erna |last3=Ramić |first3=Samila |title=Centre for Social Work as the Guardianship in Procedure of Family Mediation |journal=Društvene i humanističke studije |volume=3 |issue=1 (4) |year=2018 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli |url=https://dhs.ff.untz.ba/index.php/home/article/view/84 |access-date=17. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posebno područje njenog istraživanja predstavljala je pravna zaštita odraslih osoba s duševnim smetnjama. U radu ''Novi pristup uređenju statusa odraslih osoba s duševnim smetnjama'', objavljenom 2016. u zborniku Dani porodičnog prava, razmatrala je savremeni pristup uređenju pravnog statusa tih osoba.&lt;ref name=&quot;Bubic_Novi_pristup_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Novi pristup uređenju statusa odraslih osoba s duševnim smetnjama |title=Pravna zaštita odraslih osoba – Zbornik radova sa Četvrtog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; (posvećen prof. dr. Nerimani Traljić povodom 80. rođendana) |volume=4 |issue=4 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2016 |pages=85–102 |url=https://pf.unmo.ba/media/yptkmcyy/d_zbornik_dpp_2016.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Bavila se i imovinskim odnosima bračnih partnera. U radu ''Ugovorni bračni imovinski režim u pravu EU i uporednom pravu'' analizirala je različita evropska rješenja o imovinskim odnosima bračnih partnera, posebno mogućnost ugovornog uređivanja tih odnosa, s ciljem sagledavanja mogućnosti unapređenja domaćeg prava.&lt;ref name=&quot;Bubic_Ugovorni_rezim&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Ugovorni bračni imovinski režim u pravu EU i uporednom pravu |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru |volume=XXI |issue=2 |publisher=Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru |location=Mostar |url=https://pf.sum.ba/wp-content/uploads/2025/11/XXI-2.-clanak.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Udžbenici i druga izdanja ===

Bubić je autorica i koautorica više univerzitetskih udžbenika i stručnih publikacija. S Nerimanom Traljić bila je koautorica udžbenika ''Porodično pravo'', čije je prvo izdanje objavljeno 1998. u Sarajevu, a drugo, dopunjeno izdanje 2001.&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Porodicno_pravo_1998&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Porodično pravo |publisher=Studentska štamparija Univerziteta |location=Sarajevo |year=1998 |isbn=9958-44-025-3 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/809507/pfsmo?format=isbd |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Porodicno_pravo_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Porodično pravo |edition=2. |publisher=Magistrat |location=Sarajevo |year=2001 |isbn=9958-635-04-6 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/9455110 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. s [[Nerimana Traljić|Nerimanom Traljić]] objavila je i udžbenike ''Bračno pravo'' i ''Roditeljsko i starateljsko pravo'', koje je izdao [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Bracno_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Bračno pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-57-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/15852038/gkmo |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bubic_Traljic_Roditeljsko_i_starateljsko_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Traljić |first2=Nerimana |title=Roditeljsko i starateljsko pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-55-2 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/15815942 |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U koautorstvu s Jozom Ćizmićem objavila je ''Građansko procesno pravo: praktikum'', koji je 2009. izdao Centar za ljudska prava u Mostaru.&lt;ref name=&quot;Bubic_Cizmic&quot;&gt;{{cite book |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Čizmić |first2=Jozo |title=Građansko procesno pravo: praktikum |publisher=Centar za ljudska prava u Mostaru |location=Mostar |year=2009 |url=https://d.cobiss.net/repository/bh/files/17457670/13758/Bubi%C4%87,-Gra%C4%91ansko.pdf/terms |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Sa Stefanom Pürnerom bila je koautorica poglavlja ''Bosnien und Herzegowina'' u publikaciji ''Eherecht in Europa'', međunarodnom pregledu bračnog prava evropskih država. Poglavlje je objavljeno u tri izdanja.&lt;ref name=&quot;Afsah_2020&quot;&gt;{{cite book |last=Afsah |first=Ebrahim |title=Islamisches Familienrecht in grenzüberschreitenden Ehen: Informationsbroschüre für österreichische Staatsbürger und ansässige Ausländer |publisher=Österreichischer Integrationsfonds (ÖIF) |location=Wien |year=2020 |url=https://www.integrationsfonds.at/fileadmin/content/AT/Fotos/Publikationen/Broschuere/OEIF_Islamisches_Familienrecht.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

U međunarodnom pregledu porodičnog prava ''The International Survey of Family Law'', koji je uredio Andrew Bainham, objavila je poglavlje ''Family Law in Bosnia and Herzegovina''.&lt;ref name=&quot;Bubic_Family_Law_BiH_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Family Law in Bosnia and Herzegovina |editor-first=Andrew |editor-last=Bainham |title=The International Survey of Family Law: 1996 |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |location=The Hague |year=1998 |pages=91–102 |isbn=978-90-411-0573-8 |url=https://www.kinokuniya.co.jp/f/dsg-02-9789041105738 |access-date=17. 9. 2026 |language=en}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Bubić je učestvovala i u uređivanju stručnih i naučnih publikacija, među kojima se posebno izdvaja višegodišnji rad na uređivanju zbornika radova međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], brojeva od 1-5.&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2017&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Odjeci prakse Evropskog suda za ljudska prava u nacionalnim porodičnim pravima – Zbornik radova sa Petog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=5 |issue=5 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2017 |url=https://pf.unmo.ba/media/5hnlzzcg/e_zbornik_dpp_2017.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2016&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Pravna zaštita odraslih osoba – Zbornik radova sa Četvrtog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; (posvećen prof. dr. Nerimani Traljić povodom 80. rođendana) |volume=4 |issue=4 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2016 |url=https://pf.unmo.ba/media/0ipbrbfk/d_zbornik_dpp_2016.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2014&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi – Zbornik radova sa Drugog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=2 |issue=2 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2014 |issn=2303-6052 |url=https://pf.unmo.ba/media/3f0dtwvv/b_zbornik_dpp_2014.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==

=== Knjige i udžbenici ===

* ''Porodično pravo'' (1998. i 2001)&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot; /&gt;
* ''Bračno pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Bracno_pravo_2007&quot; /&gt;
* ''Roditeljsko i starateljsko pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Bubic_Traljic_Roditeljsko_i_starateljsko_pravo_2007&quot; /&gt;
* ''Građansko procesno pravo: praktikum'' (2009)&lt;ref name=&quot;Bubic_Cizmic&quot; /&gt;

=== Poglavlja u knjigama ===

* ''Family Law in Bosnia and Herzegovina'' u ''The International Survey of Family Law: 1996'' (1998)&lt;ref name=&quot;Bubic_Family_Law_BiH_1998&quot; /&gt;
* ''Bosnien und Herzegowina'' u ''Eherecht in Europa'' (2017)&lt;ref name=&quot;Afsah_2020&quot; /&gt; 

=== Naučni i stručni radovi ===

* ''Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka'' (2001)&lt;ref name=&quot;UNZE_Evropsko_porodicno_pravo&quot;&gt;{{cite web |title=Evropsko porodično pravo – Program predmeta |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |url=https://www.prf.unze.ba/program-predmeta/evropsko-porodicno-pravo/ |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Pravo djeteta na život sa roditeljima u Evropskoj praksi'' (2002)&lt;ref name=&quot;Bubic_evropska_praksa_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Pravo djeteta na život sa roditeljima u evropskoj praksi |journal=Pravna misao |location=Sarajevo |year=2002 |issue=11–12 |url=https://web-archive.unmo.ba/pf.unmo.ba/systems/file_download.ashx?pg=243&amp;ver=1 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Istospolna zajednica u pozitivnom pravu i perspektive'' (2005)&lt;ref name=&quot;Bubic_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Istospolna zajednica u pozitivnom pravu i perspektive |title=Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse – Zbornik radova sa Međunarodnog savjetovanja, Neum |publisher=Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru |location=Mostar |year=2005 |url=https://web-archive.unmo.ba/pf.unmo.ba/systems/file_download.ashx?pg=243&amp;ver=1 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika'' (2012)&lt;ref name=&quot;Bubic_Opći_trendovi_2012&quot; /&gt;
* ''Prilog raspravi o sadržaju standarda &quot;najbolji interes djeteta&quot; u oblasti porodičnog prava'' (2013)&lt;ref name=&quot;Bubic_Prilog_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Prilog raspravi o sadržaju standarda &quot;najbolji interes djeteta&quot; u oblasti porodičnog prava |title=Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse – Zbornik radova |year=2013 |pages=115–126 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/512933809 |access-date=18. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Utjecaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini'' (2013)&lt;ref name=&quot;Bubic_Uticaj_evropskog_prava_2013&quot; /&gt;
* ''Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja'' (2014)&lt;ref name=&quot;Bubic_Standard_2014&quot; /&gt;
* ''Sistem akontativnog plaćanja izdržavanja za djecu: moguće rješenje za smanjenje rizika od siromaštva'' (2014)&lt;ref name=&quot;Bubic_placanje_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Sistem akontativnog plaćanja izdržavanja za djecu: moguće rješenje za smanjenje rizika od siromaštva |title=Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse |issue=12 |year=2014 |pages=155–164 |issn=1986-5821 |id=COBISS.BH-ID 516598460 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/516598460 |access-date=18. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njegovo smanjenje'' (2015)&lt;ref name=&quot;Bubic_Siromastvo_djece_2015&quot; /&gt;
* ''Novi pristup uređenju statusa odraslih osoba s duševnim smetnjama'' (2016)&lt;ref name=&quot;Bubic_Novi_pristup_2016&quot; /&gt;
* ''Uloga Evropskog suda za ljudska prava u priznavanju istopolnih zajednica'' (2017)&lt;ref name=&quot;Bubic_Uloga_ESLJP_2017&quot; /&gt;
* ''Globalization and family law'' (2018)&lt;ref name=&quot;Bubic_Globalization_family_law_2018&quot; /&gt;
* ''Usklađivanje domaćeg zakonodavstva s acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta'' (2019)&lt;ref name=&quot;Bubic_Uskladjivanje_acquis_2019&quot; /&gt;

=== Urednički rad ===

* ''Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi'' (2014)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2014&quot; /&gt;
* ''Pravna sredstva za smanjenje siromaštva djece'' (2015)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2015&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Pravna sredstva za smanjenje siromaštva djece – Zbornik radova sa Trećeg međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=3 |issue=3 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2015 |issn=2303-6052 |url=https://pf.unmo.ba/media/dwzeytlj/c_zbornik_dpp_2015.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Pravna zaštita odraslih osoba'' (2016)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2016&quot; /&gt;
* ''Odjeci prakse Evropskog suda za ljudska prava u nacionalnim porodičnim pravima'' (2017)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2017&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alena Huseinbegović]]
* [[Kasim Trnka]]
* [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
* [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/search/expert?c=au%3DBubi%C4%87%2C+Suzana&amp;db=cobib&amp;mat=allmaterials&amp;auf=bubi%C4%87%2C+suzana COBISS profili i bibliografija – Suzana Bubić] {{Mrtav link}}
* [https://scholar.google.com/citations?user=K8iuveEAAAAJ&amp;hl=en Google Scholar profil – Suzana Bubić]
* [https://pf.unmo.ba/ba/naucni-rad/izdavacka-djelatnost/dani-porodicnog-prava/ Dani porodičnog prava – Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]

{{Rektori i prorektori Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bubić, Suzana}}
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Profesori emeritusi Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]</text>
      <sha1>e32rzb1i7dr2j3274bcqee3indm58vg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933705</id>
      <parentid>3933688</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T06:55:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32348" sha1="50v4hpmx0zrpdsens081o747j80adbd" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Suzana Bubić
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1953|11|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| državljanstvo         = [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačko]]
| polje                 = [[Porodično pravo]]
| radna_institucija     = [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet u Mostaru, Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]
* [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]]
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Dekan]]ica [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
* [[Rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Suzana Bubić''' (rođena 16. novembra 1953) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[pravo|pravnica]], univerzitetska profesorica i profesorica emerita [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. U svom naučnom i nastavnom radu bavi se prvenstveno [[porodično pravo|porodičnim pravom]], a posebno pitanjima bračnog, roditeljskog i starateljskog prava.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremanje prijedloga za izbor u zvanje – naučna oblast Porodično pravo |url=https://pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2019/10/Izvje%C5%A1taj-Komisije-za-pripremanje-prijedlog-za-izbor-u-zvanje-nau%C4%8Dna-oblast-Porodi%C4%8Dno-pravo.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=2019 |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu]] obavljala je dužnost [[dekan]]ice u više mandata,&lt;ref name=&quot;OHR&quot;&gt;{{cite web |title=Odbor za mjere uspostave povjerenja promiče razumijevanje |url=https://www.ohr.int/odbor-za-mjere-uspostave-povjerenja-promice-razumijevanje/ |website=Ured visokog predstavnika (OHR) |publisher=Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini |date=7. 4. 2004 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; a od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;&gt;{{cite web |title=Rektori Univerziteta (1977–2026) |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/rektori/ |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godine 2018. promovisana je u počasno zvanje profesorice emerite.&lt;ref name=&quot;Emeritus_1&quot;&gt;{{cite news |title=Mostar: Na 41. rođendan Univerziteta nagrađeno 11 studenata |url=https://bljesak.info/sci-tech/obrazovanje/akademija-41-godisnjica-univerziteta/227194 |newspaper=Bljesak.info |agency=Fena |date=14. 2. 2018 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i akademska karijera ===

Suzana Bubić rođena je 16. novembra 1953. u [[Mostar]]u. U rodnom gradu završila je osnovnu školu 1968. i [[Zgrada Gimnazije u Mostaru|Gimnaziju]] 1972. Godine 1976. diplomirala je na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu u Mostaru]], tada [[Pravni fakultet u Mostaru|Odjeljenju Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Magistarski rad ''Izdržavanje bračnih drugova nakon razvoda braka'' završila je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1981,&lt;ref name=&quot;Master&quot;&gt;{{cite web |title=Faculty of Law – Master Studies – Curriculum |url=https://www.prf.unze.ba/OGLASNA%20PLOCA%20-%20PDS/Faculty%20of%20Law-Master%20Studies-CURRICULUM.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; a doktorsku disertaciju ''Intervencija društva u porodičnim odnosima'' 1988.&lt;ref name=&quot;Bubic_1988_Disertacija&quot;&gt;{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |first=Suzana |last=Bubić |title=Intervencija društva u porodičnim odnosima |year=1988 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu |location=Beograd |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/982287 |access-date=15. 9. 2026 |language=bs |archive-date=15. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260915201124/https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/982287 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon diplomiranja započela je rad na [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnom fakultetu Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1976. do 1981. bila je asistentica na predmetima [[Porodično pravo|Porodično pravo]] i [[Građansko procesno pravo|Građansko procesno pravo]]. Godine 1981. stekla je zvanje docentice na predmetu [[Porodično pravo]]. U zvanje vanredne profesorice izabrana je 1999, a od 2007. do 2016. bila je redovna profesorica na istom predmetu.&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot;&gt;{{cite book |first1=Nerimana |last1=Traljić |first2=Suzana |last2=Bubić |title=Porodično pravo |edition=2. |publisher=Magistrat |location=Sarajevo |year=2001 |isbn=9958-635-04-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/9455110/bgsa?format=detail |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot;&gt;{{cite web |title=Samoevaluacioni izvještaj |url=https://pf.unmo.ba/media/2wepgzac/samoevaluacioni_izvjestaj.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom njenog nastavnog rada oblast porodičnog prava na studiju je proširena i podijeljena na obavezne predmete Bračno pravo i Roditeljsko i starateljsko pravo, kao i izborne predmete Evropsko porodično pravo, Prava djeteta i Pravna klinika iz porodičnog prava. Na drugom ciklusu studija predavala je Evropsko porodično pravo, koje je obuhvatalo razvoj evropskog porodičnog prava, pravo na brak i zasnivanje porodice, usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s evropskim standardima te praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]].&lt;ref name=&quot;EvropskoPorodicno&quot;&gt;{{cite web |title=Nastavni plan i program II ciklusa studija – Građansko-pravni smjer |url=https://pf.unmo.ba/media/oxciqsq2/nastavni_plan_i_program_gradjansko-pravni_smjer.pdf |website=Pravni fakultet – Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon penzionisanja nastavila je akademski i naučno djelovati kao profesorica emerita Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Učestvovala je u radu komisija za ocjenu i odbranu doktorskih disertacija te nastavila objavljivati radove iz oblasti porodičnog prava i [[Ljudska prava|ljudskih prava]].&lt;ref name=&quot;Doktorska&quot;&gt;{{cite web |first=Ajdin |last=Huseinspahić |title=Legitima portio i ograničenja vlasničkih ovlaštenja institutom nužnog nasljeđivanja (Prijava doktorske disertacije i izvještaj) |url=https://web-archive.unmo.ba/unmo.ba/ajdin-huseinspahic.aspx |website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |publisher=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |access-date=15. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Rukovodne i druge funkcije ===

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i neposredno nakon njega Bubić je imala važnu rukovodnu ulogu u očuvanju i obnovi rada [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]. Od 1993. do 1999. obavljala je funkciju vršioca dužnosti [[dekan]]ice, u periodu u kojem je Fakultet, nakon gubitka svojih prostorija, opreme i dijela nastavnog kadra, bio primoran organizovati rad u privremenim i neadekvatnim prostorima. Od 1993. do 1996. Fakultet je djelovao na različitim lokacijama u dijelu Mostara pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], a nakon toga je, zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;, smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[USRC &quot;Midhad Hujdur Hujka&quot; (Sjeverni logor)|Sjevernom logoru]].&lt;ref name=&quot;UNMO_PF&quot; /&gt;

Nakon rata nastavila je rukovoditi Fakultetom u procesu njegove institucionalne konsolidacije. Bila je [[dekan]]ica u mandatima 1999–2001, 2001–2003. i 2003–2005, a potom ponovo od 2010. do 2012.&lt;ref name=&quot;OHR&quot; /&gt;

Od 2008. do 2010. bila je [[rektor]]ica [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Rektori&quot;/&gt;

Članica je Odbora za pravne nauke Odjeljenja društvenih nauka [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH_Ljetopis_XL_2014&quot;&gt;{{cite journal |editor-first=Božidar |editor-last=Matić |title=Ljetopis Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine za 2013. godinu |journal=Ljetopis ANUBiH |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=2014 |volume=40 |url=https://bastina.anubih.ba/items/5ec6c60e-a613-406f-9d32-9fb47ee19cc5 |access-date=18. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Odjeljenje društvenih nauka |url=https://www.anubih.ba/odjeljenje-drustvenih-nauka/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Naučni i stručni rad ==

Suzana Bubić najveći dio svog naučnog rada posvetila je [[porodično pravo|porodičnom pravu]], a u okviru ove oblasti istraživala je pitanja bračnog i roditeljskog prava, usvojenja, starateljstva, prava djeteta, porodičnog posredovanja i imovinskih odnosa bračnih partnera. Posebno je istraživala odnos evropskog prava i porodičnog prava u Bosni i Hercegovini, uključujući utjecaj evropskih pravnih standarda i prakse [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] na razvoj domaćeg porodičnog zakonodavstva.&lt;ref name=&quot;IzborPorodicno&quot; /&gt;

=== Porodično pravo i prava djeteta ===

Jedno od osnovnih područja njenog rada predstavljaju prava djeteta i standard &quot;najbolji interes djeteta&quot;. U radu ''Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika'' iz 2012. analizirala je rješenja Evropske konvencije o usvojenju djece (revidirana), zakonodavstva evropskih država i praksu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], poredeći ih s porodičnim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini. U radu je posebnu pažnju posvetila uslovima za zasnivanje usvojenja i usklađenosti domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.&lt;ref name=&quot;Bubic_Opći_trendovi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika |title=Prava djeteta i ravnopravnost polova – između normativnog i stvarnog |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu |location=Istočno Sarajevo |year=2012 |pages=72–101 |chapter-url=https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Prava-djeteta/PDRPI3.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pitanju najboljeg interesa djeteta posvetila je i rad ''Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja'', objavljen 2014. U njemu je analizirala primjenu ovog standarda u sporovima između roditelja i u situacijama prestanka njihove zajednice, uključujući odlučivanje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i ostvarivanje ličnih odnosa i kontakata s drugim roditeljem.&lt;ref name=&quot;Bubic_Standard_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja |title=Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi – Zbornik radova sa Drugog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2014 |pages=11–26 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/o5zb0kez/b_zbornik_dpp_2014.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U svojim istraživanjima bavila se i procesnim položajem djeteta. U radu ''Usklađivanje domaćeg zakonodavstva s acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta'' analizirala je pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje mišljenja, položaj djeteta u bračnim i porodičnim postupcima te mogućnosti prilagođavanja domaćeg procesnog zakonodavstva evropskim standardima i konceptu pravosuđa prilagođenog djetetu.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uskladjivanje_acquis_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Usklađivanje domaćeg zakonodavstva s acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta |title=Zbornik radova s međunarodne stručno-naučne konferencije: Usklađivanje zakonodavstva s acquis-em |chapter-url=https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/318 |publisher=Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta |location=Sarajevo |date=2015 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Bavila se i pitanjem ekonomskog položaja djece. U radu ''Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njegovo smanjenje'', objavljenom 2015, razmatrala je uzroke siromaštva djece i pravna sredstva kojima se može utjecati na njegovo smanjenje.&lt;ref name=&quot;Bubic_Siromastvo_djece_2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njihovo smanjenje |journal=Dani porodičnog prava |volume=3 |issue=3 |year=2015 |pages=11–32 |issn=2303-6052 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |url=https://omeka.ibu.edu.ba/items/show/429 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Evropsko pravo i ljudska prava ===

Važan pravac njenog kasnijeg naučnog rada predstavlja proučavanje odnosa evropskog prava i domaćeg porodičnog zakonodavstva. U radu ''Utjecaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini'' iz 2013. analizirala je rješenja u porodičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine koja su oblikovana pod utjecajem evropskog prava, kao i područja u kojima je smatrala potrebnim dalje usklađivanje domaćeg prava s evropskim dokumentima i praksom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]]. Posebno je razmatrala zaštitu najboljeg interesa djeteta i prava bračnih i vanbračnih partnera.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uticaj_evropskog_prava_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Uticaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini |title=Razvoj porodičnog prava – od nacionalnog do evropskog: Zbornik radova sa Naučnog skupa |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2013 |pages=26–55 |chapter-url=https://pf.unmo.ba/media/3v4pxgeq/a_zbornik_dpp_2013.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Posebnu pažnju posvetila je praksi Evropskog suda za ljudska prava u vezi s pravnim priznavanjem istospolnih zajednica. U radu ''Uloga Evropskog suda za ljudska prava u priznavanju istospolnih zajednica'', objavljenom 2017, analizirala je razvoj stavova Suda prema pravima istospolnih parova i njihovom priznavanju u nacionalnim zakonodavstvima.&lt;ref name=&quot;Bubic_Uloga_ESLJP_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Uloga Evropskog suda za ljudska prava u zakonskom priznavanju istospolnih zajednica |title=Odjeci prakse Evropskog suda za ljudska prava u nacionalnim porodičnim pravima – Zbornik radova sa Petog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=5 |issue=5 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2017 |pages=47–68 |url=https://pf.unmo.ba/media/5hnlzzcg/e_zbornik_dpp_2017.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Ovoj temi vratila se i u radu ''Istospolne zajednice u praksi Evropskog suda za ljudska prava'', objavljenom 2018. u časopisu Dijalog, u kojem je razmatrala razvoj sudske prakse i njen utjecaj na nacionalna zakonodavstva.&lt;ref name=&quot;Bubic_ESLJP_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Istospolne zajednice u praksi Evropskog suda za ljudska prava |journal=Dijalog: Časopis za filozofiju i društvenu teoriju |issue=1–2 |year=2018 |publisher=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |location=Sarajevo |url=https://bastina.anubih.ba/items/cd8fbc97-c754-4ac9-89d2-3a15d9c756f9 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Šire pitanje globalizacije i porodičnog prava obradila je u radu ''Globalization and family law'', objavljenom 2018. U njemu je razmatrala promjene u porodičnom pravu povezane s procesima globalizacije, uključujući utjecaj američkog prava i prakse Evropskog suda za ljudska prava na pojedine institute porodičnog prava.&lt;ref name=&quot;Bubic_Globalization_family_law_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Globalization and family law |title=Law in the Process of Globalisation |publisher=Faculty of Law, University of Kragujevac |location=Kragujevac |year=2018 |pages=409–426 |doi=10.46793/LawPG.409B |doi-access=free |chapter-url=https://doi.ub.kg.ac.rs/doi/zbornici/10-46793-lawpg-409b/ |access-date=17. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Druga područja istraživanja ===

U svom naučnom radu Bubić je obrađivala i porodično posredovanje. U radu ''Ustanova porodičnog posredovanja u evropskom, njemačkom i domaćem pravu'', objavljenom u časopisu Nova pravna revija 2011, analizirala je uređenje porodičnog posredovanja u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], uz osvrt na relevantne evropske propise i rješenja prihvaćena i predložena u njemačkom pravu.&lt;ref name=&quot;Bubic_posredovanje_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Ustanova porodičnog posredovanja u evropskom, njemačkom i domaćem pravu |journal=Nova pravna revija |issue=2 |year=2011 |pages=16–29 |publisher=Harmonius – Mreža mladih stručnjaka za jugoistočnu Evropu |url=https://harmonius.org/dokumenta/NPR/Trece-izdanje-NPR.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Salic_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Salić |first1=Nusreta |last2=Lučić |first2=Erna |last3=Ramić |first3=Samila |title=Centre for Social Work as the Guardianship in Procedure of Family Mediation |journal=Društvene i humanističke studije |volume=3 |issue=1 (4) |year=2018 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli |url=https://dhs.ff.untz.ba/index.php/home/article/view/84 |access-date=17. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posebno područje njenog istraživanja predstavljala je pravna zaštita odraslih osoba s duševnim smetnjama. U radu ''Novi pristup uređenju statusa odraslih osoba s duševnim smetnjama'', objavljenom 2016. u zborniku Dani porodičnog prava, razmatrala je savremeni pristup uređenju pravnog statusa tih osoba.&lt;ref name=&quot;Bubic_Novi_pristup_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Novi pristup uređenju statusa odraslih osoba s duševnim smetnjama |title=Pravna zaštita odraslih osoba – Zbornik radova sa Četvrtog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; (posvećen prof. dr. Nerimani Traljić povodom 80. rođendana) |volume=4 |issue=4 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2016 |pages=85–102 |url=https://pf.unmo.ba/media/yptkmcyy/d_zbornik_dpp_2016.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Bavila se i imovinskim odnosima bračnih partnera. U radu ''Ugovorni bračni imovinski režim u pravu EU i uporednom pravu'' analizirala je različita evropska rješenja o imovinskim odnosima bračnih partnera, posebno mogućnost ugovornog uređivanja tih odnosa, s ciljem sagledavanja mogućnosti unapređenja domaćeg prava.&lt;ref name=&quot;Bubic_Ugovorni_rezim&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Ugovorni bračni imovinski režim u pravu EU i uporednom pravu |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru |volume=XXI |issue=2 |publisher=Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru |location=Mostar |url=https://pf.sum.ba/wp-content/uploads/2025/11/XXI-2.-clanak.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Udžbenici i druga izdanja ===

Bubić je autorica i koautorica više univerzitetskih udžbenika i stručnih publikacija. S Nerimanom Traljić bila je koautorica udžbenika ''Porodično pravo'', čije je prvo izdanje objavljeno 1998. u Sarajevu, a drugo, dopunjeno izdanje 2001.&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Porodicno_pravo_1998&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Porodično pravo |publisher=Studentska štamparija Univerziteta |location=Sarajevo |year=1998 |isbn=9958-44-025-3 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/809507/pfsmo?format=isbd |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Porodicno_pravo_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Porodično pravo |edition=2. |publisher=Magistrat |location=Sarajevo |year=2001 |isbn=9958-635-04-6 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/9455110 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. s [[Nerimana Traljić|Nerimanom Traljić]] objavila je i udžbenike ''Bračno pravo'' i ''Roditeljsko i starateljsko pravo'', koje je izdao [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Bracno_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Traljić |first1=Nerimana |last2=Bubić |first2=Suzana |title=Bračno pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-57-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/15852038/gkmo |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bubic_Traljic_Roditeljsko_i_starateljsko_pravo_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Traljić |first2=Nerimana |title=Roditeljsko i starateljsko pravo |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2007 |isbn=978-9958-627-55-2 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/15815942 |access-date=16. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U koautorstvu s Jozom Ćizmićem objavila je ''Građansko procesno pravo: praktikum'', koji je 2009. izdao Centar za ljudska prava u Mostaru.&lt;ref name=&quot;Bubic_Cizmic&quot;&gt;{{cite book |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Čizmić |first2=Jozo |title=Građansko procesno pravo: praktikum |publisher=Centar za ljudska prava u Mostaru |location=Mostar |year=2009 |url=https://d.cobiss.net/repository/bh/files/17457670/13758/Bubi%C4%87,-Gra%C4%91ansko.pdf/terms |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Sa Stefanom Pürnerom bila je koautorica poglavlja ''Bosnien und Herzegowina'' u publikaciji ''Eherecht in Europa'', međunarodnom pregledu bračnog prava evropskih država. Poglavlje je objavljeno u tri izdanja.&lt;ref name=&quot;Afsah_2020&quot;&gt;{{cite book |last=Afsah |first=Ebrahim |title=Islamisches Familienrecht in grenzüberschreitenden Ehen: Informationsbroschüre für österreichische Staatsbürger und ansässige Ausländer |publisher=Österreichischer Integrationsfonds (ÖIF) |location=Wien |year=2020 |url=https://www.integrationsfonds.at/fileadmin/content/AT/Fotos/Publikationen/Broschuere/OEIF_Islamisches_Familienrecht.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

U međunarodnom pregledu porodičnog prava ''The International Survey of Family Law'', koji je uredio Andrew Bainham, objavila je poglavlje ''Family Law in Bosnia and Herzegovina''.&lt;ref name=&quot;Bubic_Family_Law_BiH_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Family Law in Bosnia and Herzegovina |editor-first=Andrew |editor-last=Bainham |title=The International Survey of Family Law: 1996 |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |location=The Hague |year=1998 |pages=91–102 |isbn=978-90-411-0573-8 |url=https://www.kinokuniya.co.jp/f/dsg-02-9789041105738 |access-date=17. 9. 2026 |language=en}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Bubić je učestvovala i u uređivanju stručnih i naučnih publikacija, među kojima se posebno izdvaja višegodišnji rad na uređivanju zbornika radova međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravnog fakulteta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], brojeva od 1-5.&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2017&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Odjeci prakse Evropskog suda za ljudska prava u nacionalnim porodičnim pravima – Zbornik radova sa Petog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=5 |issue=5 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2017 |url=https://pf.unmo.ba/media/5hnlzzcg/e_zbornik_dpp_2017.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2016&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Pravna zaštita odraslih osoba – Zbornik radova sa Četvrtog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; (posvećen prof. dr. Nerimani Traljić povodom 80. rođendana) |volume=4 |issue=4 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2016 |url=https://pf.unmo.ba/media/0ipbrbfk/d_zbornik_dpp_2016.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2014&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi – Zbornik radova sa Drugog međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=2 |issue=2 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2014 |issn=2303-6052 |url=https://pf.unmo.ba/media/3f0dtwvv/b_zbornik_dpp_2014.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==

=== Knjige i udžbenici ===

* ''Porodično pravo'' (1998. i 2001)&lt;ref name=&quot;PorodicnoPravo&quot; /&gt;
* ''Bračno pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Traljic_Bubic_Bracno_pravo_2007&quot; /&gt;
* ''Roditeljsko i starateljsko pravo'' (2007)&lt;ref name=&quot;Bubic_Traljic_Roditeljsko_i_starateljsko_pravo_2007&quot; /&gt;
* ''Građansko procesno pravo: praktikum'' (2009)&lt;ref name=&quot;Bubic_Cizmic&quot; /&gt;

=== Poglavlja u knjigama ===

* ''Family Law in Bosnia and Herzegovina'' u ''The International Survey of Family Law: 1996'' (1998)&lt;ref name=&quot;Bubic_Family_Law_BiH_1998&quot; /&gt;
* ''Bosnien und Herzegowina'' u ''Eherecht in Europa'' (2017)&lt;ref name=&quot;Afsah_2020&quot; /&gt; 

=== Naučni i stručni radovi ===

* ''Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka'' (2001)&lt;ref name=&quot;UNZE_Evropsko_porodicno_pravo&quot;&gt;{{cite web |title=Evropsko porodično pravo – Program predmeta |publisher=Pravni fakultet Univerziteta u Zenici |url=https://www.prf.unze.ba/program-predmeta/evropsko-porodicno-pravo/ |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Pravo djeteta na život sa roditeljima u Evropskoj praksi'' (2002)&lt;ref name=&quot;Bubic_evropska_praksa_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Bubić |first=Suzana |title=Pravo djeteta na život sa roditeljima u evropskoj praksi |journal=Pravna misao |location=Sarajevo |year=2002 |issue=11–12 |url=https://web-archive.unmo.ba/pf.unmo.ba/systems/file_download.ashx?pg=243&amp;ver=1 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Istospolna zajednica u pozitivnom pravu i perspektive'' (2005)&lt;ref name=&quot;Bubic_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Istospolna zajednica u pozitivnom pravu i perspektive |title=Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse – Zbornik radova sa Međunarodnog savjetovanja, Neum |publisher=Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru |location=Mostar |year=2005 |url=https://web-archive.unmo.ba/pf.unmo.ba/systems/file_download.ashx?pg=243&amp;ver=1 |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Opći trendovi u promovisanju najboljeg interesa djeteta – usvojenika'' (2012)&lt;ref name=&quot;Bubic_Opći_trendovi_2012&quot; /&gt;
* ''Prilog raspravi o sadržaju standarda &quot;najbolji interes djeteta&quot; u oblasti porodičnog prava'' (2013)&lt;ref name=&quot;Bubic_Prilog_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Prilog raspravi o sadržaju standarda &quot;najbolji interes djeteta&quot; u oblasti porodičnog prava |title=Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse – Zbornik radova |year=2013 |pages=115–126 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/512933809 |access-date=18. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Utjecaj evropskog prava na porodično pravo u Bosni i Hercegovini'' (2013)&lt;ref name=&quot;Bubic_Uticaj_evropskog_prava_2013&quot; /&gt;
* ''Standard &quot;najbolji interes djeteta&quot; i njegova primjena u kontekstu ostvarivanja roditeljskog staranja'' (2014)&lt;ref name=&quot;Bubic_Standard_2014&quot; /&gt;
* ''Sistem akontativnog plaćanja izdržavanja za djecu: moguće rješenje za smanjenje rizika od siromaštva'' (2014)&lt;ref name=&quot;Bubic_placanje_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bubić |first=Suzana |chapter=Sistem akontativnog plaćanja izdržavanja za djecu: moguće rješenje za smanjenje rizika od siromaštva |title=Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse |issue=12 |year=2014 |pages=155–164 |issn=1986-5821 |id=COBISS.BH-ID 516598460 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/516598460 |access-date=18. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Siromaštvo djece – uzroci i sredstva za njegovo smanjenje'' (2015)&lt;ref name=&quot;Bubic_Siromastvo_djece_2015&quot; /&gt;
* ''Usklađivanje domaćeg zakonodavstva s acquis-em radi jačanja procesnog položaja djeteta'' (2015)&lt;ref name=&quot;Bubic_Uskladjivanje_acquis_2015&quot; /&gt;
* ''Novi pristup uređenju statusa odraslih osoba s duševnim smetnjama'' (2016)&lt;ref name=&quot;Bubic_Novi_pristup_2016&quot; /&gt;
* ''Uloga Evropskog suda za ljudska prava u priznavanju istopolnih zajednica'' (2017)&lt;ref name=&quot;Bubic_Uloga_ESLJP_2017&quot; /&gt;
* ''Globalization and family law'' (2018)&lt;ref name=&quot;Bubic_Globalization_family_law_2018&quot; /&gt;

=== Urednički rad ===

* ''Najbolji interes djeteta u zakonodavstvu i praksi'' (2014)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2014&quot; /&gt;
* ''Pravna sredstva za smanjenje siromaštva djece'' (2015)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2015&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Suzana |editor-last=Bubić |title=Pravna sredstva za smanjenje siromaštva djece – Zbornik radova sa Trećeg međunarodnog naučnog skupa &quot;Dani porodičnog prava&quot; |volume=3 |issue=3 |publisher=Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru |location=Mostar |year=2015 |issn=2303-6052 |url=https://pf.unmo.ba/media/dwzeytlj/c_zbornik_dpp_2015.pdf |access-date=17. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Pravna zaštita odraslih osoba'' (2016)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2016&quot; /&gt;
* ''Odjeci prakse Evropskog suda za ljudska prava u nacionalnim porodičnim pravima'' (2017)&lt;ref name=&quot;Bubic_Zbornik_DPP_2017&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alena Huseinbegović]]
* [[Kasim Trnka]]
* [[Pravni fakultet u Mostaru|Pravni fakultet Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
* [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/search/expert?c=au%3DBubi%C4%87%2C+Suzana&amp;db=cobib&amp;mat=allmaterials&amp;auf=bubi%C4%87%2C+suzana COBISS profili i bibliografija – Suzana Bubić] {{Mrtav link}}
* [https://scholar.google.com/citations?user=K8iuveEAAAAJ&amp;hl=en Google Scholar profil – Suzana Bubić]
* [https://pf.unmo.ba/ba/naucni-rad/izdavacka-djelatnost/dani-porodicnog-prava/ Dani porodičnog prava – Pravni fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]

{{Rektori i prorektori Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bubić, Suzana}}
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Profesori emeritusi Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]</text>
      <sha1>50v4hpmx0zrpdsens081o747j80adbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hotel &quot;Neretva&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537164</id>
    <revision>
      <id>3933693</id>
      <parentid>3932618</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T22:28:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3933693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23856" sha1="epcn5kblpg86k9wkk5oxgzee1ff6vrr" xml:space="preserve">{{Infokutija građevina 
| naziv               = Hotel &quot;Neretva&quot;
| izvorno_ime         = 
| domaći_jezik        = 
| logo                = 
| logo_veličina       = 
| logo_alt            = 
| logo_tekst          = 
| slika               = Hotel Neretva 1960s.jpg
| veličina_slike      = 
| alt_slika           = Hotel &quot;Neretva&quot; u Mostaru (1960-ih)
| tekst               = Hotel &quot;Neretva&quot; u Mostaru (1960-ih)
| vrsta_karte         = 
| alt_karta           = 
| map_caption         = Interaktivna karta Hotela &quot;Neretva&quot; u Mostaru
| map_size            = 
| latitude            = 
| longitude           = 
| latd                = 
| latm                = 
| lats                = 
| latNS               = 
| longd               = 
| longm               = 
| longs               = 
| longEW              = 
| map_dot_label       = Hotel &quot;Neretva&quot;
| reljef              = 
| bivši_nazivi        = 
| alternativna_imena  = Hotel &quot;Narenta&quot;
| etimologija         = 
| status              = postojeća
| prekinuto           = 
| vrsta_građevine     = {{Plainlist| 
* [[hotel]]
* javni objekat
}}
| stil                = [[Pseudomaurska arhitektura|pseudomaurski stil]]
| klasifikacija       = 
| lokacija            = [[Musala (Mostar)|Musala]]
| adresa              = Ulica Maršala Tita
| lokacija_grad       = [[Mostar]]
| država              = [[Bosna i Hercegovina]]
| iso_region          = BA
| coordinates_display = inline,title
| coordinates_format  = dms
| koordinate          = {{coord|43.3446|17.8110|type:landmark_region:BA|display=inline,title}}
| altitude            = 
| trenutni_stanari    = 
| nazvano_po          = [[Neretva]]
| datum_kamen_temeljac= 
| početak             = 1890.
| završetak_datum     = 1892.
| datum_otvaranja     = 1892.
| datum_inauguracije  = 
| datum_preještanja   = 
| datum_renoviranja   = 2018–2019; 2023–
| datum_zatvaranja    = 
| datum_demoliranja   = 
| trošak              = 
| trošak_renoviranja  = 
| klijent             = Zemaljska vlada
| vlasnik             = Interšped d.o.o. Sarajevo
| upravitelj          = Interšped d.o.o. Sarajevo
| udruženje           = 
| visina              = 
| arhitektonski       = 
| vrh                 = 
| antena_na_tornju    = 
| krov                = 
| zadnji_sprat        = 
| osmatračnica        = 
| prečnik             = 
| obim                = 
| dužina              = 
| ostale_dimenzije    = 
| strukturni_sistem   = 
| materijal           = {{Plainlist| 
* [[kamen]]
* [[cigla]]
}}
| veličina            = 
| broj_spratova       = 
| podna_površina      = 
| broj_liftova        = 
| temelji             = 
| arhitekt            = [[Alexander Wittek]]
| kompanija_izgradnje = 
| razvojnik           = 
| inženjer            = 
| građevinski_inženjer= 
| ostali_dizajneri    = 
| izvođač_radova      = 
| nagrade             = 
| poznato_po          = Historijski hotel iz austrougarskog perioda
| ren_arhitekt        = Grupa-Arh d.o.o. Sarajevo
| ren_kompanija       = 
| ren_inženjer        = 
| ren_građ_inženjer   = 
| ren_ostali_dizajneri= 
| ren_potpisnik       = 
| ren_nagrade         = 
| tip_sjedala         = 
| kapacitet_sjedišta  = 
| broj_soba           = 80
| parking             = 
| veb-sajt            = 
| reference           = 
}}
'''Hotel &quot;Neretva&quot;''' je historijski hotel u [[Mostar]]u, smješten na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], na prostoru [[Musala (Mostar)|Musale]]. Izgrađen je 1892. za vrijeme [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini]], prema projektu koji se u stručnoj literaturi pripisuje arhitekti [[Alexander Wittek|Alexanderu Witteku]].&lt;ref name=&quot;ZadroArchitecture&quot;&gt;{{cite journal |last=Zadro |first=Sanja |title=Architecture of Historicism and Art Nouveau in Mostar |journal=Prostor |volume=25 |issue=1 (53) |year=2017 |pages=175–194 |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/09/Sanja-Zadro-Architecture-of-Historicism-and-Art-Nouve-in-Mostar.pdf |access-date=29. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zgrada je oblikovana u [[pseudomaurska arhitektura|pseudomaurskom stilu]], jednom od karakterističnih arhitektonskih izraza u javnoj arhitekturi Bosne i Hercegovine krajem 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;FMKS_HotelNeretva&quot;&gt;{{cite web |title=Zavod za zaštitu spomenika: Redovan konzervatorski nadzor nad radovima rekonstrukcije hotela Neretva u Mostaru |website=Federalno ministarstvo kulture i sporta |date=2. 11. 2023 |url=https://fmks.gov.ba/zavod-za-zastitu-spomenika-redovan-konzervatorski-nadzor-nad-radovima-rekonstrukcije-hotela-neretva-u-mostaru/ |access-date=29. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] hotel je teško oštećen. Nakon rata započela je njegova obnova, koja se odvija u više faza; prve dvije faze završene su 2018. i 2019, dok je treća faza rekonstrukcije započela 2023.&lt;ref name=&quot;FMKS_HotelNeretva&quot;/&gt;

== Historija ==

=== Izgradnja i austrougarski period ===
[[Datoteka:Hotel Neretva in Mostar on a Photochrom print from the late 19th century-bs.jpg|mini|desno|300px|Hotel &quot;Neretva&quot; na fotohromskoj razglednici s kraja 19. stoljeća]]
[[Datoteka:Mostar, Hotel Neretva, veranda.jpg|mini|desno|300px|Hotel Neretva (oko 1900)]]
[[Datoteka:Alexander Wittek - Hotel Narenta window design and adaptation plan (1897).png|mini|desno|300px|Arhitektonski nacrti detalja prozora na međuspratovima i nepotpisani plan adaptacije za Hotel &quot;Neretva&quot; u Mostaru iz 1897, koji se pripisuju Alexanderu Witteku]]

Izgradnja Hotela &quot;Neretva&quot; bila je povezana s urbanim širenjem Mostara i razvojem novih saobraćajnih i javnih sadržaja nakon uspostavljanja [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske uprave]]. Tokom 1880-ih Mostar je dobio uskotračnu [[Željeznica|željeznicu]], a 1882. izgrađen je [[Most Musala|željezni most na Musali]]. U tom periodu Zemaljska vlada investirala je u izgradnju hotela na [[Musala (Mostar)|Musali]].&lt;ref name=&quot;ZadroArchitecture&quot; /&gt;

Početni projekti hotela datiraju iz januara i marta 1890, a zgrada je završena 1892. Sačuvani dijelovi izvornog izvedbenog projekta čuvaju se u [[Arhiv Bosne i Hercegovine|Arhivu Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], u fondu Građevinskog odjeljenja Zemaljske vlade, pod signaturama K/50 i K/53. Na sačuvanim dijelovima projekta iz 1890. nalazi se potpis koji se s velikom vjerovatnoćom može identifikovati kao potpis arhitekte [[Alexander Wittek|Alexandera Witteka]], dok je na mjestu predviđenom za upravitelja Građevinskog odjeljenja potpisan Edmund Stix. Izvorni projektni crteži zbog toga predstavljaju važan osnov za atribuciju hotela Witteku, iako nije pronađen zaseban pisani dokument kojim bi njegov angažman bio direktno potvrđen.&lt;ref name=&quot;ZadroBook&quot;&gt;{{cite book |last=Zadro |first=Sanja |title=Mostarska arhitektura od 1850. do Drugog svjetskog rata |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |year=2017 |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9434/1/Zadro%2C%20Sanja.pdf |access-date=29. 9. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Hotel je bio jedan od najranijih primjera [[pseudomaurska arhitektura|neomaurske arhitekture]] u Mostaru. Neki autori ga svrstavaju među najranije mostarske realizacije ovog arhitektonskog izraza i povezuju ga s programom javne arhitekture [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade]] iz ranih 1890-ih.&lt;ref name=&quot;ZadroArchitecture&quot; /&gt; U tom periodu neomaurski stil primjenjivan je na reprezentativnim javnim građevinama u Bosni i Hercegovini, pri čemu su orijentalni dekorativni motivi korišteni u okviru evropskog historicističkog arhitektonskog jezika.&lt;ref name=&quot;ZadroArchitecture&quot; /&gt;

Hotel se u izvorima iz austrougarskog perioda pojavljuje i pod nazivom '''Hotel &quot;Narenta&quot;'''. Historijski izvori s kraja 19. i početka 20. stoljeća koriste taj oblik naziva, dok ga Heinrich Renner 1896. navodi kao &quot;zemaljski&quot; hotel Neretva i među mostarskim hotelima izdvaja njegove smještajne i ugostiteljske uslove.&lt;ref name=&quot;Renner&quot;&gt;{{cite book |last=Renner |first=Heinrich |title=Herceg-Bosnom uzduž i poprijeko: Putovanja Henrika Rennera |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/09/Heinrich-Renner-Kroz-Herceg-Bosnu-uzdu%C5%BE-i-popreko-1896.pdf |translator-last=Velikanović |translator-first=Iso |location=Mitrovica |publisher=Hrvatska dionička tiskara |date=1900 |access-date=29. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Robert Michel je početkom 20. stoljeća također zabilježio da je Zemaljska vlada izgradila hotele u većim mjestima Bosne i Hercegovine, a Hotel &quot;Neretva&quot; u Mostaru izdvojio kao hotel koji je mogao odgovoriti i većim zahtjevima putnika.&lt;ref name=&quot;Michel&quot;&gt;{{cite book |last=Michel |first=Robert |title=Mostar |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2016/11/Robert-Michel-Mostar-1909.pdf |editor-last=Šarić |editor-first=Salko |location=Mostar |publisher=IC štamparija |date=2006 |isbn=9958-804-21-2 |access-date=29. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na hotelu su relativno brzo nakon izgradnje izvođene adaptacije. U fondu Građevinskog odjeljenja Zemaljske vlade u Državnom arhivu Sarajevo sačuvani su dijelovi izvornog projekta iz 1890. i nepotpisani plan pregradnje dijela hotela iz 1897. godine. Arhivska dokumentacija tako pokazuje da su izmjene objekta započele već tokom posljednje decenije 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;ZadroArchitecture&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ZadroBook&quot;/&gt;

Godine 1900. izvedena je nova pregradnja prema projektu [[Đorđe Knežić|Đorđa Knežića]], čiji je potpis sačuvan na projektu iz te godine. Na objektu su nastavljene izmjene koje su tokom narednih decenija postepeno mijenjale njegov izgled, ali su zadržale osnovne neomaurske karakteristike izvorne arhitektonske cjeline.&lt;ref name=&quot;ZadroBook&quot;/&gt;

=== Između dva svjetska rata ===

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Hotel &quot;Neretva&quot; ostao je u funkciji [[Ugostiteljstvo|ugostiteljskog objekta]], a njegovim upravljanjem bavila se gradska uprava. U oktobru 1923. Gradska uprava Mostara objavila je javni konkurs za davanje hotela pod najam na deset godina, počevši od 1. januara 1924. U oglasu se navodi da je hotel imao 28 soba za goste, stan za svratištara, velike dvorane i prateće prostorije, te da se nalazio uz gradski park na tadašnjem najprometnijem i najljepšem mjestu na obali Neretve. Uslovima konkursa bilo je predviđeno da najamnik u prvoj godini izvrši detaljnu obnovu i adaptaciju zgrade i pomoćnih objekata, pod nadzorom Gradskog građevinskog ureda. Troškovi tih radova trebali su biti uračunati u najamninu kroz umanjenje zakupnine tokom narednih godina.&lt;ref name=&quot;JugoslavenskiList1923&quot;&gt;{{cite book |last1=Vrančić |first1=Tibor |last2=Špago |first2=Smail |last3=Džabirov |first3=Armin |title=Mostar u staroj štampi 2 |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2023/04/Tibor-Vran%C4%8Di%C4%87-Smail-%C5%A0pago-Armin-D%C5%BEabirov-Mostar-u-staroj-%C5%A1tampi-2.pdf |location=Mostar |publisher=Samoizdanje |date=2023 |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih na objektu su izvođeni građevinski zahvati prema projektima [[Miroslav Loose|Miroslava Loosea]]. U julu 1923. izveden je balkon na sjevernoj strani hotela, a u septembru 1924. balkon na južnoj strani. U istom periodu obnovljena je fasadna žbuka.&lt;ref name=&quot;ZadroBook&quot; /&gt;

Početkom 1930-ih izrađeni su projekti za proširenje hotelske terase. Prema Looseovoj dokumentaciji, terasa je dograđena u oktobru 1934. Godine 1937. izvedena je nova adaptacija hotela, koja je obuhvatila pregradnje unutrašnjih prostora. Dio smještajnih kapaciteta tada je ustupljen na korištenje mostarskoj općini.&lt;ref name=&quot;ZadroBook&quot; /&gt;

U maju 1940. u Looseovom građevinskom dnevniku zabilježeni su radovi na popravci krovne konstrukcije hotela.&lt;ref name=&quot;ZadroBook&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat i socijalistički period ===
[[Datoteka:Mostar, Hotel Neretva 1942.jpg|mini|desno|300px|Hotel &quot;Neretva&quot; (1942)]]
[[Datoteka:May Day parade at Musala Square in Mostar - Bosnia and Herzegovina (1949)-bs.png|mini|desno|300px|Prvomajska parada na [[Musala (Mostar)|Trgu Musala]] (1949)]]
[[Datoteka:Mostar Hotel Neretva i Bristol 1950-ih.jpg|mini|desno|300px|Hotel &quot;Neretva&quot; i &quot;Bristol&quot; 1950-ih]]

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hotel &quot;Neretva&quot; imao je i vojnu funkciju. Uoči oslobođenja Mostara u februaru 1945. u njemu je bila smještena njemačka Komanda garnizona (''Platzkommandantur''), dok je prethodno služio kao njemački oficirski klub (''Soldatenheim'').&lt;ref name=&quot;Komnenovic_Kreso_1979&quot;&gt;{{cite book |last1=Komnenović |first1=Danilo |last2=Kreso |first2=Muharem |title=29. hercegovačka divizija |chapter=Glava XVI: Pripreme za oslobođenje Mostara |chapter-url=https://znaci.org/00001/39_17.htm |location=Beograd |publisher=Vojnoizdavački zavod |date=1979 |access-date=30. 9. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;

Borbe za oslobađanje Mostara vođene su 14. februara 1945. Jedinice [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] probile su se prema [[Most Musala|mostu kralja Aleksandra]], koji je povezivao obale Neretve u neposrednoj blizini hotela. Prelazak mosta u početku je bio onemogućen njemačkom vatrom, a otpor je pružao i njemački tenk kod [[Gradsko kupatilo u Mostaru|Gradskog kupatila]]. Nakon što je njemački tenk pogođen, preko mosta su prešli tenkovi i jedinice [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ-a]], a Hotel &quot;Neretva&quot; je oslobođen. U zgradi je pronađen komandant njemačkog garnizona Mostar i komandant 370. grenadirskog puka 369. divizije, major Beacker, koji je izvršio samoubistvo nakon što je vidio da jedinice NOVJ-a prelaze preko neoštećenog mosta. Most je prethodno bio pripremljen za rušenje, ali je njegovo uništenje spriječeno presijecanjem električnih kablova za aktiviranje eksploziva.&lt;ref&gt;{{cite book |title=1945. godina |publisher=Vojnoizdavački zavod |url=https://znaci.org/00001/80_5.pdf |pages=178–179 |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hotel &quot;Neretva&quot; nastavio je djelovati kao ugostiteljski objekt u okviru novog sistema društvenog ugostiteljstva. Godine 1962. osnovano je Hotelsko ugostiteljsko preduzeće &quot;Neretva&quot; u Mostaru spajanjem Hotelskog preduzeća &quot;Neretva&quot;, Hotelskog preduzeća &quot;Bristol&quot;, Hotelskog preduzeća &quot;Hercegovina&quot;, Ugostiteljskog preduzeća &quot;Jagnje&quot;, Ugostiteljskog preduzeća &quot;Društvena ishrana&quot; i Ugostiteljske radne organizacije Restoran &quot;Sutjeska&quot;. Predmet poslovanja novoosnovanog preduzeća bilo je pružanje ugostiteljskih usluga smještaja i ishrane.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Službeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, broj 20/1962 |website=Sistory |date=25. 5. 1962 |url=https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/54001-55000/54292/SL_NR_BIH_1962-05-25_020.pdf |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1960-ih i 1970-ih Hotel &quot;Neretva&quot; bio je jedno od mjesta društvenog i ugostiteljskog života Mostara. Na njegovoj terasi održavane su večeri uz živu muziku, dok se u hotelu posebno spominjao &quot;Crveni restoran&quot;. Hotel je bio mjesto okupljanja građana, a tokom ljetnih mjeseci na terasi prema Neretvi je svirala muzika.&lt;ref name=&quot;Andjelic_1999&quot;&gt;{{cite web |last=Anđelić |first=Milan |date=maj 1999 |title=Strahujem od zaborava: Sjećanja na mostarske kafane |url=https://www.most.ba/025/117.htm |journal=Most |issue=114 (25) |publisher=Most |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Hotel je tokom socijalističkog perioda više puta adaptiran. Najveća adaptacija do tada izvedena je 1978, kada je susjedna kuća porodice Gredić adaptirana i dograđena terasama iznad Neretve i ispod hotela. Na njenom mjestu izgrađen je novi objekt nazvan Vila &quot;Neretva&quot;.&lt;ref name=&quot;UNESCO_2005&quot;&gt;{{cite web |author=UNESCO World Heritage Centre |date=15. 7. 2005 |title=The Old Bridge Area of the Old City of Mostar (World Heritage Scanned Nomination File 946rev) |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/UNESCO-va-nominacija-Starog-grada_opt.pdf |publisher=UNESCO |access-date=30. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 20. stoljeća mijenjan je i prostor oko hotela. Prema podacima o urbanističkim promjenama na području [[Musala (Mostar)|Musale]], 1976. preuređen je prostor tadašnjeg trga i parka na način da je jedan dio trga preoblikovan u saobraćajnicu s manjom zelenom površinom ispred [[Zgrada Muzičke škole u Mostaru|zgrade Muzičke škole]].&lt;ref name=&quot;Sisirak_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Šiširak |first=Hilmija |title=Čaršija kakve više nema: Zbirka kratkih sjećanja |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2020/09/Hilmija-%C5%A0i%C5%A1irak-%C4%8Car%C5%A1ija-kakve-vi%C5%A1e-nema-knjiga.pdf |editor-last=Vrančić |editor-first=Tibor |location=Mostar |publisher=Samoizdanje |date=2017 |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spago_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Špago |first=Smail |title=Mostar – kružno: Zbirka uspomena |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2016/12/Mostar-kru%C5%BEno.pdf |editor-last=Vrančić |editor-first=Tibor |location=Mostar |publisher=Samoizdanje |date=2016 |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Do početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Hotel &quot;Neretva&quot; zadržao je hotelsku i ugostiteljsku namjenu. Početkom [[Opsada Mostara|rata 1992.]] objekt je teško oštećen u granatiranju Mostara, čime je onemogućena njegova dotadašnja funkcija. Hotel je uoči stote godišnjice izgradnje bio predviđen za novu adaptaciju, ali je planirana obnova prekinuta ratnim razaranjima.&lt;ref name=&quot;CIDOM_Galerija_1992_1998&quot;&gt;{{cite web |author=CIDOM |title=Galerija 1992–1998 |url=https://www.cidom.org/?dt_gallery=1992-1998&amp;utm |publisher=Centar za informaciju i dokumentaciju Mostar (CIDOM) |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Miličević |first=Ž. |title=Hotel Neretva: Ne nazire se obnova nekadašnjeg mostarskog simbola ljepote |website=Klix.ba |date=6. 5. 2015 |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/hotel-neretva-ne-nazire-se-obnova-nekadasnjeg-mostarskog-simbola-ljepote/150502033 |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Ratna razaranja, obnova i zaštita ===

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Mostara|opsade Mostara]] Hotel &quot;Neretva&quot; pretrpio je teška ratna razaranja.&lt;ref name=&quot;AKTC_WMF_2004&quot;&gt;{{cite book |author=Aga Khan Trust for Culture |title=Conservation and Revitalisation of Historic Mostar |url=https://static.the.akdn/53832/1641850759-2004_aktc_mostar.pdf |location=Geneva |publisher=The Aga Khan Trust for Culture |date=2004 |access-date=1. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomenika, oštećenja su bila takvog obima da je došlo do urušavanja većeg dijela objekta, nakon čega je njegovo propadanje dodatno uzrokovano dugotrajnim izlaganjem atmosferilijama.&lt;ref name=&quot;Abdijevic_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Abdijević |first=Lamija |title=Radovi na obnovi hotela Neretva u Mostaru |journal=Naše starine |volume=XXIV |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta – Zavod za zaštitu spomenika |location=Sarajevo |date=2023 |pages=237 |url=https://fmks.gov.ba/wp-content/uploads/2024/07/Nase-starine-24_web.pdf |access-date=1. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Fotografije iz ratnog i neposredno poslijeratnog perioda dokumentuju oštećeni hotel u junu i augustu 1992, decembru 1993, te tokom 1994–1997.&lt;ref name=&quot;CIDOM_Galerija_1992_1998&quot; /&gt;

Hotel &quot;Neretva&quot; uvršten je na Privremenu listu [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONS_PrivremenaLista_Mostar&quot;&gt;{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |title=Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine – Mostar |url=https://www.asgmo.ba/index.php?Itemid=75&amp;id=93&amp;option=com_content&amp;task=view |publisher=Agencija Stari grad Mostar (ASGMO) |access-date=1. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Za hotel nije donesena posebna odluka kojom bi bio proglašen pojedinačnim nacionalnim spomenikom,&lt;ref name=&quot;KONS_Sjednica13_2004&quot;&gt;{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |date=2. 3. 2004 |title= Dnevni red XIII sjednice |url=https://kons.gov.ba/event/read/101?lang=bs |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; ali je njegova kulturno-historijska vrijednost obuhvaćena zaštitom Historijskog urbanog krajolika Mostara. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] donijela je 26. juna 2019. odluku kojom je Historijski urbani krajolik Mostara proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Do njihove pojedinačne valorizacije odlukom su propisani posebni uslovi zaštite i zabranjeni zahvati koji bi mogli ugroziti njihovu zaštitu i rehabilitaciju.&lt;ref name=&quot;KONS_MostarHUK_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |date=26. 6. 2019 |title=Odluka o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine |url=https://sluzbenilist.ba/page/akt/BJIohz4nh78h77UcaujDg%3D |journal=Službeni glasnik BiH |issue=66/19 |publisher=Službeni list BiH |access-date=1. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obnova hotela započela je nakon rata, ali je tokom dužeg perioda bila obustavljena. Druga faza obnove nastavljena je 2018, a prve dvije faze završene su tokom 2018. i 2019. Projektom je predviđeno očuvanje horizontalnih gabarita objekta, uz minimalne promjene vertikalnih gabarita. Prema projektu, minimalnim podizanjem strehe krova i reorganizacijom etaža u vertikalnom smislu, dobila se dodatna etaža pri čemu se vodilo računa da se otvori na fasadnom platnu sačuvaju na izvornim pozicijama. Vanjski zidovi za koje je ustanovljeno
da imaju dobra nosiva svojstva su zadržani i sanirani. Uklonjeni su oni vanjski zidovi za koje je ustanovljeno da su, u konstruktivnom smislu, nestabilni. Oštećeni ili uništeni dekorativni elementi predviđeni su za restauraciju ili izradu prema sačuvanim uzorcima i izvornom izgledu.&lt;ref name=&quot;Abdijevic_2023&quot; /&gt;

Treća faza obnove započela je sredinom 2023. Radovi su izvođeni uz konzervatorski nadzor Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, pri čemu je posebna pažnja posvećena očuvanim izvornim strukturama, uključujući zapadnu fasadu i istočnu &quot;kula&quot;, kao i njihovoj dekorativnoj plastici.&lt;ref name=&quot;FMKS_Zavod_HotelNeretva_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Zavod za zaštitu spomenika |date=2. 11. 2023 |title=Redovan konzervatorski nadzor nad radovima rekonstrukcije hotela Neretva u Mostaru |url=https://fmks.gov.ba/zavod-za-zastitu-spomenika-redovan-konzervatorski-nadzor-nad-radovima-rekonstrukcije-hotela-neretva-u-mostaru/ |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Tokom 2025. radovi na fasadama bili su u velikoj mjeri pri završetku, dok je uređenje enterijera bilo u zastoju.&lt;ref name=&quot;Zavod_Izvjestaj_Nadzor_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Zavod za zaštitu spomenika |date=6. 2. 2026 |title=Izvješća sa obavljenih konzervatorskih nadzora nad izvođenjem radova na objektima kulturno-povijesnog naslijeđa u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2025. godini |url=https://fmks.gov.ba/wp-content/uploads/2026/02/Scan2026-02-06_141737-1.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alexander Wittek]]
* [[Most Musala]]
* [[Musala (Mostar)|Musala]]
* [[Zgrada Gimnazije u Mostaru]]
* [[Zgrada Muzičke škole u Mostaru]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons category-inline|Hotel &quot;Neretva&quot;}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hoteli u Mostaru]]
[[Kategorija:1892. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Musala (Mostar)]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>epcn5kblpg86k9wkk5oxgzee1ff6vrr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nada Golubović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537179</id>
    <revision>
      <id>3933646</id>
      <parentid>3932237</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:46:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3933646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4713" sha1="4s0f5q2mtikrccxwammmkb5iyc0iab9" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Kategorizacija}}{{Standardi}}


'''Nada Golubović''' (rođ 1946., Zagreb)&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Spahić-Šiljak|first=Zilka|url=https://www.ceeol.com/search/book-detail?id=1178390|title=Sjaj ljudskosti – životne priče mirotvorki u BiH|year=2015|isbn=978-9958-9990-5-5|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt; mirovna je aktivistica posvećena zaštiti prava žena, prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama, te povećanju nivoa učešća žena u politici u Bosni i Hercegovini i regionu. Osnivačica je i sadašnja predsjednica Upravnog odbora organizacije [[Fondacija Udružene žene Banja Luka|Udružene žene Banja Luka]]. 

== Biografija ==
Nada Golubović je rođena u [[Zagreb]]u 1946. Diplomirala je na Biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Godine 1971. preselila se u [[Banja Luka|Banja Luku]] gdje počinje raditi u bolnici, a na [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinskom fakultetu u Sarajevu]] specijalizira medicinsku biohemiju.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, bavila se humanitarnim radom te pružala pomoć srpskim izbjeglicama koje su pristizale iz Hrvatske.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|last=Veličković|first=Marina|url=https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/11/1995-2015-%C5%BDene-i-politi%C4%8Dki-%C5%BEivot-u-postdejtonskoj-Bosni-i-Hercegovini_za-web.pdf|title=1995-2015: Žene i politički život u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini|publisher=CEEOL|year=2015}}&lt;/ref&gt;  Nakon rata, zajedno s [[Lidija Živanović|Lidijom Živanović]], uključila se u prve građanske inicijative inicijative povezivanja ljudi i pomirenja u BiH.  U ovom periodu počinje raditi na povezivanju nevladinih organizacija u entitetima [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] i [[Republika Srpska|RS]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

1996. godine osniva nevladinu organizaciju “Udružene žene” Banja Luka, u kojoj je i danas predsjednica Upravnog odbora. Aktivizam za borbu protiv [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] je tokom ranim 2000-tih godina uključivao i inicijative za zakonsko uređenje zaštite od nasilja u porodici, s obzirom da se nasilje do 2000. smatralo privatnom stvari svake porodice. Važan iskorak u ovom pogledu je bilo uključivanje nasilja u porodici u Krivični zakon RS-a 200. te Krivični zakon FBiH tri godine kasnije. Nakon toga, bila je uključena u proces donošenja zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji su 2005. godine usvojeni u oba entiteta. Zajedno s parlamentarkama [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine RS-a]], zagovarala je finansiranje [[Sigurna kuća|sigurnih kuća]] iz budžeta entiteta i lokalnih zajednica, koji je kasnije doprinijeo kreiranju sličnog modela finansiranja sigurnih kuća u FBiH, u saradnji s kolegicom [[Sabiha Husić|Sabihom Husić]] iz [[Medica Zenica|Medice Zenica.]]&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Od 1998. također radila je sa ženama iz političkih partija kroz različite vrste obrazovnih programa kako bi ih osnažile za preuzimanje dijela moći u javnom prostoru. Golubović je između ostalog zagovarala definiranje kvota od 30 posto na listama političkih partija, koje su prihvaćene u ovom periodu u okviru izmjena [[Izborni zakon BiH|Izbornog zakona u BiH]]. &lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;Istovremeno, stava je da učešće žena mora biti smisleno pored toga što zastupljenost predstavlja važnu osnovu, i u vezi s tim kritična je prema remoniranim političarkama koje uglavnom zastupaju stavove svojih stranaka.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Ambasada [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u Bosni i Hercegovini je proglasila Nadu Golubović kao jednu od BiH heroina mjeseca septembra 2022, zajedno sa [[Gorica Ivić|Goricom Ivić]], [[Amela Bašić Tomić|Amelom Bašić Tomić]] i [[Aleksandra Petrić|Aleksandrom Petrić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.usembassy.gov/bs/bih-heroes-of-the-month-nominees-for-september-nada-golubovic-gorica-ivic-amela-basic-tomic-and-aleksandra-petric/|title=BiH heroji mjeseca septembra – Nada Golubović, Gorica Ivić, Amela Bašić Tomić i Aleksandra Petrić|website=ba.usembassy.gov|publisher=U.S. Embassy in Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [https://doiserbia.nb.rs/img/doi/1450-6637/2002/1450-66370204063G.pdf Rad Nade Golubović iz 2002. godine &quot;Istina i pomirenje - Iskustva žena iz bivše Jugoslavije&quot;]
* [https://etrafika.net/najnovije/83765/za-25-godina-udruzene-zene-pomogle-su-skoro-10-000-zena-i-djece/ Za 25 godina “Udružene žene” pomogle su skoro 10.000 žena i djece]
* [https://www.oslobodjenje.ba/okanal/video-nada-golubovic-zene-koje-su-prijavile-seksualno-nasilje-predstavljaju-vrh-ledenog-brijega-624290/ Nada Golubović: Žene koje su prijavile seksualno nasilje predstavljaju vrh ledenog brijega]</text>
      <sha1>4s0f5q2mtikrccxwammmkb5iyc0iab9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esma Drkenda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537182</id>
    <revision>
      <id>3933643</id>
      <parentid>3932390</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:44:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3933643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3971" sha1="50v667huo081paqltdaksbzor9futdh" xml:space="preserve">'''Esma Drkenda''' (rođena 1964. u [[Goražde|Goraždu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[aktivistica]] za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/|title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira {{!}} 6yka|last=Jokanovic|first=Svjetlana|date=2025-07-29|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Diplomirala je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] radila kao mašinska tehničarka u [[RO Pobjeda Goražde]]. Godine 1983. počela je sa služenjem dobrovoljnog vojnog roka za žene u [[Beograd]]U, što je potaknuto njenim interesom za pitanja rodne neravnopravnosti i izgradnje mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2024/12/Publikacija-Feministicko-putovanje.pdf|title=Feminističko putovanje kroz vrijeme u BiH|date=2024|website=Fondacija CURE|publisher=Fondacija CURE|access-date=30.9.2026}}&lt;/ref&gt;

== Vojni angažman ==
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bila je pripadnica interventnog voda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]], pomoćnica [[Komandir|komandira]] specijalne borbene jedinice MUP-a Goražde te obnašala mnoge druge dužnosti. Od potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] do 2007. obavljala je dužnost [[Kapetan|kapetanice]] sa radnim mjestom podoficirskog ranga,{{Potreban citat 2a zbog rodne diskriminacije nije uspjela vratiti taj čin, niti dobiti oficirsko radno mjesto uprkos njenom predanom angažmanu.}}

== Udruženje žena SEKA ==
Zbog razvitka [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP-a]] i [[Moždani udar|moždanog udara]] nastalih kao posljedica stresa, jedno vrijeme bila je teško nepokretna. Ipak, nakon psiho-edukativnog odmora za žene i djecu u [[Kuća SEKA|Kući SEKA]] na [[Brač]]U, ulazi u aktivizam. Odlaskom u penziju, 2007. zajedno sa Gabrielom Müller osniva [[Udruženje žena SEKA]] Goražde s ciljem da se projekat [[SEKA]], Centar za edukaciju, terapiju i rekreaciju, preseli s otoka [[Brač|Brača]] u [[Goražde]]. Vizija udruženja od njegovog osnivanja se temelji na humanističkoj i feminističkoj filozofiji kao osnovi za rad.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sekagorazde.wordpress.com/about/|title=O nama|date=2022-08-02|website=udruženje žena|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Goražde dodijeljeno joj je priznanje [[Zlatna plaketa]] „za kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost” nakon jedanaest godina predanog rada. Ovo priznanje treće je po redu koje je dodijeljeno članicama udruženja od njegovog osnivanja, dok je [[SEKA]] jedina organizacija koja je nagradu ovog karaktera dobila van granica [[Austrija|Austrije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arsbih.gov.ba/esma-drkenda-dobitnica-zlatne-plakete-grada-gorazda-kuca-seka-je-kuca-u-kojoj-radimo-srcem/|title=Esma Drkenda, dobitnica Zlatne plakete Grada Goražda: KUĆA „SEKA“ JE KUĆA U KOJOJ RADIMO SRCEM|last=Slobodan|date=2018-11-09|website=ARS BiH|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

== Književni rad ==
Nakon što je Drkenda u neformalnom razgovoru sa ženama iz [[Organizacija Filia|organizacije Filia]] iz [[Hamburg|Hamburga]] izrazila želju za pisanjem knjige, njena ideja podržana je od strane Carolin Boyd Tomašević, direktorice Ekumenske inicijative žena [[Omiš]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Njenom, kao i podrškom ostalih žena, djelo ''[[Život jedne žene|Esma]]'' je objavljeno.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Aktivisti]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>50v667huo081paqltdaksbzor9futdh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933644</id>
      <parentid>3933643</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:44:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine]] uklonjena; [[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3933644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3979" sha1="doj87j992ym7km9jjl5zapnputoqlef" xml:space="preserve">'''Esma Drkenda''' (rođena 1964. u [[Goražde|Goraždu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[aktivistica]] za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/|title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira {{!}} 6yka|last=Jokanovic|first=Svjetlana|date=2025-07-29|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Diplomirala je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] radila kao mašinska tehničarka u [[RO Pobjeda Goražde]]. Godine 1983. počela je sa služenjem dobrovoljnog vojnog roka za žene u [[Beograd]]U, što je potaknuto njenim interesom za pitanja rodne neravnopravnosti i izgradnje mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2024/12/Publikacija-Feministicko-putovanje.pdf|title=Feminističko putovanje kroz vrijeme u BiH|date=2024|website=Fondacija CURE|publisher=Fondacija CURE|access-date=30.9.2026}}&lt;/ref&gt;

== Vojni angažman ==
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bila je pripadnica interventnog voda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]], pomoćnica [[Komandir|komandira]] specijalne borbene jedinice MUP-a Goražde te obnašala mnoge druge dužnosti. Od potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] do 2007. obavljala je dužnost [[Kapetan|kapetanice]] sa radnim mjestom podoficirskog ranga,{{Potreban citat 2a zbog rodne diskriminacije nije uspjela vratiti taj čin, niti dobiti oficirsko radno mjesto uprkos njenom predanom angažmanu.}}

== Udruženje žena SEKA ==
Zbog razvitka [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP-a]] i [[Moždani udar|moždanog udara]] nastalih kao posljedica stresa, jedno vrijeme bila je teško nepokretna. Ipak, nakon psiho-edukativnog odmora za žene i djecu u [[Kuća SEKA|Kući SEKA]] na [[Brač]]U, ulazi u aktivizam. Odlaskom u penziju, 2007. zajedno sa Gabrielom Müller osniva [[Udruženje žena SEKA]] Goražde s ciljem da se projekat [[SEKA]], Centar za edukaciju, terapiju i rekreaciju, preseli s otoka [[Brač|Brača]] u [[Goražde]]. Vizija udruženja od njegovog osnivanja se temelji na humanističkoj i feminističkoj filozofiji kao osnovi za rad.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sekagorazde.wordpress.com/about/|title=O nama|date=2022-08-02|website=udruženje žena|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Goražde dodijeljeno joj je priznanje [[Zlatna plaketa]] „za kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost” nakon jedanaest godina predanog rada. Ovo priznanje treće je po redu koje je dodijeljeno članicama udruženja od njegovog osnivanja, dok je [[SEKA]] jedina organizacija koja je nagradu ovog karaktera dobila van granica [[Austrija|Austrije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arsbih.gov.ba/esma-drkenda-dobitnica-zlatne-plakete-grada-gorazda-kuca-seka-je-kuca-u-kojoj-radimo-srcem/|title=Esma Drkenda, dobitnica Zlatne plakete Grada Goražda: KUĆA „SEKA“ JE KUĆA U KOJOJ RADIMO SRCEM|last=Slobodan|date=2018-11-09|website=ARS BiH|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

== Književni rad ==
Nakon što je Drkenda u neformalnom razgovoru sa ženama iz [[Organizacija Filia|organizacije Filia]] iz [[Hamburg|Hamburga]] izrazila želju za pisanjem knjige, njena ideja podržana je od strane Carolin Boyd Tomašević, direktorice Ekumenske inicijative žena [[Omiš]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Njenom, kao i podrškom ostalih žena, djelo ''[[Život jedne žene|Esma]]'' je objavljeno.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Aktivisti]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>doj87j992ym7km9jjl5zapnputoqlef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933645</id>
      <parentid>3933644</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:45:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3933645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4030" sha1="eb14c2kis2w50c9h4kox3j649g833zq" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Kategorizacija}}{{Čišćenje}}


'''Esma Drkenda''' (rođena 1964. u [[Goražde|Goraždu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[aktivistica]] za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/|title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira {{!}} 6yka|last=Jokanovic|first=Svjetlana|date=2025-07-29|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Diplomirala je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] radila kao mašinska tehničarka u [[RO Pobjeda Goražde]]. Godine 1983. počela je sa služenjem dobrovoljnog vojnog roka za žene u [[Beograd]]u, što je potaknuto njenim interesom za pitanja rodne neravnopravnosti i izgradnje mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2024/12/Publikacija-Feministicko-putovanje.pdf|title=Feminističko putovanje kroz vrijeme u BiH|date=2024|website=Fondacija CURE|publisher=Fondacija CURE|access-date=30.9.2026}}&lt;/ref&gt;

== Vojni angažman ==
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bila je pripadnica interventnog voda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]], pomoćnica [[Komandir|komandira]] specijalne borbene jedinice MUP-a Goražde te obnašala mnoge druge dužnosti. Od potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] do 2007. obavljala je dužnost [[Kapetan|kapetanice]] sa radnim mjestom podoficirskog ranga,{{Potreban citat 2a zbog rodne diskriminacije nije uspjela vratiti taj čin, niti dobiti oficirsko radno mjesto uprkos njenom predanom angažmanu.}}

== Udruženje žena SEKA ==
Zbog razvitka [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP-a]] i [[Moždani udar|moždanog udara]] nastalih kao posljedica stresa, jedno vrijeme bila je teško nepokretna. Ipak, nakon psiho-edukativnog odmora za žene i djecu u [[Kuća SEKA|Kući SEKA]] na [[Brač]]U, ulazi u aktivizam. Odlaskom u penziju, 2007. zajedno sa Gabrielom Müller osniva [[Udruženje žena SEKA]] Goražde s ciljem da se projekat [[SEKA]], Centar za edukaciju, terapiju i rekreaciju, preseli s otoka [[Brač|Brača]] u [[Goražde]]. Vizija udruženja od njegovog osnivanja se temelji na humanističkoj i feminističkoj filozofiji kao osnovi za rad.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sekagorazde.wordpress.com/about/|title=O nama|date=2022-08-02|website=udruženje žena|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Goražde dodijeljeno joj je priznanje [[Zlatna plaketa]] „za kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost” nakon jedanaest godina predanog rada. Ovo priznanje treće je po redu koje je dodijeljeno članicama udruženja od njegovog osnivanja, dok je [[SEKA]] jedina organizacija koja je nagradu ovog karaktera dobila van granica [[Austrija|Austrije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arsbih.gov.ba/esma-drkenda-dobitnica-zlatne-plakete-grada-gorazda-kuca-seka-je-kuca-u-kojoj-radimo-srcem/|title=Esma Drkenda, dobitnica Zlatne plakete Grada Goražda: KUĆA „SEKA“ JE KUĆA U KOJOJ RADIMO SRCEM|last=Slobodan|date=2018-11-09|website=ARS BiH|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

== Književni rad ==
Nakon što je Drkenda u neformalnom razgovoru sa ženama iz [[Organizacija Filia|organizacije Filia]] iz [[Hamburg|Hamburga]] izrazila želju za pisanjem knjige, njena ideja podržana je od strane Carolin Boyd Tomašević, direktorice Ekumenske inicijative žena [[Omiš]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Njenom, kao i podrškom ostalih žena, djelo ''[[Život jedne žene|Esma]]'' je objavljeno.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Aktivisti]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>eb14c2kis2w50c9h4kox3j649g833zq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933653</id>
      <parentid>3933645</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T15:14:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52811-68</username>
        <id>186346</id>
      </contributor>
      <comment>stilske i gramatičke greške</comment>
      <origin>3933653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5129" sha1="6g04vz4dlvrwfjx6ptfmx63spmzdvh4" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Kategorizacija}}{{Čišćenje}}


{{Infokutija osoba
| ime                    = Esma Drkenda
| datum_rođenja          = 1964.
| mjesto_rođenja         = Goražde
| zanimanje              = aktivistica i feministica
| značajna_djela         = Esma
| nagrade                = priznanje Zlatna plaketa „za kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost”
}}

'''Esma Drkenda''' (rođena 1964. u [[Goražde|Goraždu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[aktivistica]] za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/|title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira {{!}} 6yka|last=Jokanovic|first=Svjetlana|date=2025-07-29|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Diplomirala je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] radila kao mašinska tehničarka u [[RO Pobjeda Goražde]]. Godine 1983. počela je sa služenjem dobrovoljnog vojnog roka za žene u [[Beograd]]u, što je potaknuto njenim interesom za pitanja rodne neravnopravnosti i izgradnje mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2024/12/Publikacija-Feministicko-putovanje.pdf|title=Feminističko putovanje kroz vrijeme u BiH|date=2024|website=Fondacija CURE|publisher=Fondacija CURE|access-date=30.9.2026}}&lt;/ref&gt;

=== Vojni angažman ===
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bila je pripadnica interventnog voda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]], pomoćnica [[Komandir|komandira]] specijalne borbene jedinice MUP-a Goražde te obnašala mnoge druge dužnosti. Od potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] do 2007. obavljala je dužnost [[Kapetan|kapetanice]] sa radnim mjestom podoficirskog ranga, a zbog rodne diskriminacije nije uspjela vratiti taj čin, niti dobiti oficirsko radno mjesto uprkos njenom predanom angažmanu. Prisjećajući se tog perioda izjavila je: ,,Vrijeme je da se doprinos žena ne samo prepozna, nego i sistemski vrednuje, u obrazovanju, kulturi pamćenja, javnim politikama i svakodnevnom životu.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/|title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira {{!}} 6yka|last=Jokanovic|first=Svjetlana|date=2025-07-29|language=bs-BA|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

=== Udruženje žena SEKA ===
Zbog razvitka [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP-a]] i [[Moždani udar|moždanog udara]] nastalih kao posljedica stresa, jedno vrijeme bila je teško nepokretna. Ipak, nakon psiho-edukativnog odmora za žene i djecu u [[Kuća SEKA|Kući SEKA]] na [[Brač]]U, ulazi u aktivizam. Odlaskom u penziju, 2007. zajedno sa Gabrielom Müller osniva [[Udruženje žena SEKA]] Goražde s ciljem da se projekat [[SEKA]], Centar za edukaciju, terapiju i rekreaciju, preseli s otoka [[Brač|Brača]] u [[Goražde]]. Vizija udruženja od njegovog osnivanja se temelji na humanističkoj i feminističkoj filozofiji kao osnovi za rad.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sekagorazde.wordpress.com/about/|title=O nama|date=2022-08-02|website=udruženje žena|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Goražde dodijeljeno joj je priznanje [[Zlatna plaketa]] „za kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost” nakon jedanaest godina predanog rada. Ovo priznanje treće je po redu koje je dodijeljeno članicama udruženja od njegovog osnivanja, dok je [[SEKA]] jedina organizacija koja je nagradu ovog karaktera dobila van granica [[Austrija|Austrije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arsbih.gov.ba/esma-drkenda-dobitnica-zlatne-plakete-grada-gorazda-kuca-seka-je-kuca-u-kojoj-radimo-srcem/|title=Esma Drkenda, dobitnica Zlatne plakete Grada Goražda: KUĆA „SEKA“ JE KUĆA U KOJOJ RADIMO SRCEM|last=Slobodan|date=2018-11-09|website=ARS BiH|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

=== Književni rad ===
Nakon što je Drkenda u neformalnom razgovoru sa ženama iz [[Organizacija Filia|organizacije Filia]] iz [[Hamburg|Hamburga]] izrazila želju za pisanjem knjige, njena ideja podržana je od strane Carolin Boyd Tomašević, direktorice Ekumenske inicijative žena [[Omiš]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Njenom, kao i podrškom ostalih žena, djelo ''[[Život jedne žene|Esma]]'' je objavljeno. 

== Izvori ==
&lt;references /&gt;[https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/][https://rtvbpk.ba/rijec-po-rijec-16-4-2026-gost-esma-drkenda-2/]
[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Aktivisti]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>6g04vz4dlvrwfjx6ptfmx63spmzdvh4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933654</id>
      <parentid>3933653</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T15:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mir.u.Svijetu</username>
        <id>185090</id>
      </contributor>
      <comment>/* Udruženje žena SEKA */</comment>
      <origin>3933654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5138" sha1="f9kqphzb42gwg6tnc6rb02hg6c7uemt" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Kategorizacija}}{{Čišćenje}}


{{Infokutija osoba
| ime                    = Esma Drkenda
| datum_rođenja          = 1964.
| mjesto_rođenja         = Goražde
| zanimanje              = aktivistica i feministica
| značajna_djela         = Esma
| nagrade                = priznanje Zlatna plaketa „za kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost”
}}

'''Esma Drkenda''' (rođena 1964. u [[Goražde|Goraždu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[aktivistica]] za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/|title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira {{!}} 6yka|last=Jokanovic|first=Svjetlana|date=2025-07-29|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Diplomirala je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] radila kao mašinska tehničarka u [[RO Pobjeda Goražde]]. Godine 1983. počela je sa služenjem dobrovoljnog vojnog roka za žene u [[Beograd]]u, što je potaknuto njenim interesom za pitanja rodne neravnopravnosti i izgradnje mira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2024/12/Publikacija-Feministicko-putovanje.pdf|title=Feminističko putovanje kroz vrijeme u BiH|date=2024|website=Fondacija CURE|publisher=Fondacija CURE|access-date=30.9.2026}}&lt;/ref&gt;

=== Vojni angažman ===
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bila je pripadnica interventnog voda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]], pomoćnica [[Komandir|komandira]] specijalne borbene jedinice MUP-a Goražde te obnašala mnoge druge dužnosti. Od potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] do 2007. obavljala je dužnost [[Kapetan|kapetanice]] sa radnim mjestom podoficirskog ranga, a zbog rodne diskriminacije nije uspjela vratiti taj čin, niti dobiti oficirsko radno mjesto uprkos njenom predanom angažmanu. Prisjećajući se tog perioda izjavila je: ,,Vrijeme je da se doprinos žena ne samo prepozna, nego i sistemski vrednuje, u obrazovanju, kulturi pamćenja, javnim politikama i svakodnevnom životu.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/|title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira {{!}} 6yka|last=Jokanovic|first=Svjetlana|date=2025-07-29|language=bs-BA|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

=== Udruženje žena SEKA ===
Zbog razvitka [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP-a]] i [[Moždani udar|moždanog udara]] nastalih kao posljedica stresa, jedno vrijeme bila je teško nepokretna. Ipak, nakon psiho-edukativnog odmora za žene i djecu u [[Kuća SEKA|Kući SEKA]] na [[Brač]]&lt;nowiki/&gt;u, ulazi u aktivizam. Odlaskom u penziju, 2007. zajedno sa Gabrielom Müller osniva [[Udruženje žena SEKA]] Goražde s ciljem da se projekat [[SEKA]], Centar za edukaciju, terapiju i rekreaciju, preseli s otoka [[Brač|Brača]] u [[Goražde]]. Vizija udruženja od njegovog osnivanja se temelji na humanističkoj i feminističkoj filozofiji kao osnovi za rad.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sekagorazde.wordpress.com/about/|title=O nama|date=2022-08-02|website=udruženje žena|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Goražde dodijeljeno joj je priznanje [[Zlatna plaketa]] „za kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost” nakon jedanaest godina predanog rada. Ovo priznanje treće je po redu koje je dodijeljeno članicama udruženja od njegovog osnivanja, dok je [[SEKA]] jedina organizacija koja je nagradu ovog karaktera dobila van granica [[Austrija|Austrije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arsbih.gov.ba/esma-drkenda-dobitnica-zlatne-plakete-grada-gorazda-kuca-seka-je-kuca-u-kojoj-radimo-srcem/|title=Esma Drkenda, dobitnica Zlatne plakete Grada Goražda: KUĆA „SEKA“ JE KUĆA U KOJOJ RADIMO SRCEM|last=Slobodan|date=2018-11-09|website=ARS BiH|language=bs-BA|access-date=2026-09-30}}&lt;/ref&gt;

=== Književni rad ===
Nakon što je Drkenda u neformalnom razgovoru sa ženama iz [[Organizacija Filia|organizacije Filia]] iz [[Hamburg|Hamburga]] izrazila želju za pisanjem knjige, njena ideja podržana je od strane Carolin Boyd Tomašević, direktorice Ekumenske inicijative žena [[Omiš]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Njenom, kao i podrškom ostalih žena, djelo ''[[Život jedne žene|Esma]]'' je objavljeno. 

== Izvori ==
&lt;references /&gt;[https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/][https://rtvbpk.ba/rijec-po-rijec-16-4-2026-gost-esma-drkenda-2/]
[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Aktivisti]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>f9kqphzb42gwg6tnc6rb02hg6c7uemt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933694</id>
      <parentid>3933654</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Pregledan i dorađen članak</comment>
      <origin>3933694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9003" sha1="to81wd0sscho9v478in9gmno0iwu8dx" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Esma Drkenda
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1964|08|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Goražde]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = aktivistica, feministica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = aktivizmu za ljudska prava i rodnu ravnopravnost
| značajna_djela     = ''Esma – snaga jedne žene''
| nagrade            = [[Zlatna plaketa Grada Goražda]] (2018)
}}

'''Esma Drkenda''' (rođena 17. augusta 1964) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] aktivistica za [[ljudska prava]], rodnu ravnopravnost i izgradnju mira, učesnica [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], bivša predsjednica Udruženja žena &quot;SEKA&quot; Goražde i autorica autobiografske knjige ''Esma – snaga jedne žene''.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot;&gt;{{cite book |last=Drkenda |first=Esma |chapter=Mi možemo i više i bolje |title=Feminističko putovanje kroz vrijeme u BiH |chapter-url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2024/12/Publikacija-Feministicko-putovanje.pdf |editor-last=Čengić |editor-first=Rubina |location=Sarajevo |publisher=Fondacija CURE |date=2024 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jokanovic_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Jokanović |first=Svjetlana |date=29. 7. 2025 |title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira |url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/ |publisher=Buka |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Za rad u nevladinom sektoru i aktivnosti na području rodne ravnopravnosti dobila je [[Zlatna plaketa Grada Goražda|Zlatnu plaketu Grada Goražda]] 2018.&lt;ref name=&quot;GradGorazde_JavnaPriznanja&quot;&gt;{{cite web |author=Grad Goražde |title=Javna priznanja |url=https://gorazde.ba/javna-priznanja/ |publisher=Grad Goražde |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i prije rata ===

Drkenda je završila [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultet političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], na Odsjeku za odbranu i sigurnost. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] radila je kao mašinska tehničarka u preduzeću RO &quot;Pobjeda&quot; u Goraždu. Godine 1983. služila je dobrovoljni vojni rok za žene u [[Beograd]]u. Učestvovala je i na omladinskim radnim akcijama, za koje je dobila tri udarničke značke.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt;

=== Ratni angažman ===

Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Drkenda se uključila u odbranu [[Goražde|Goražda]]. Bila je pripadnica interventnog voda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i pomoćnica komandira specijalne borbene jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Goražde]], a obavljala je i druge dužnosti.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt; U kasnijem svjedočenju opisala je da se, nakon prijavljivanja u komandu, odbila angažovati kao kurir jer je željela biti na prvoj liniji odbrane. S pripadnicima interventnog voda odlazila na područja gdje god je bila potrebna ispomoć.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Godišnjica napada: Kako je Goražde postalo grad heroj |website=Klix.ba |date=4. 5. 2018 |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/godisnjica-napada-kako-je-gorazde-postalo-grad-heroj/180504012 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljala je dužnost nadporučnice odnosno kapetanice, uz radno mjesto podoficirskog ranga, do odlaska u penziju 2007. U svojim kasnijim svjedočenjima navodila je da joj, uprkos završenom fakultetu i ratnom angažmanu, nije vraćen raniji čin niti joj je omogućeno da dobije oficirsko radno mjesto, što je povezivala s diskriminacijom žena u vojnim strukturama.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt; 

{{Citat|Vrijeme je da se doprinos žena ne samo prepozna, nego i sistemski vrednuje, u obrazovanju, kulturi pamćenja, javnim politikama i svakodnevnom životu.&lt;ref name=&quot;Jokanovic_2025&quot; /&gt;}}

=== Udruženje žena &quot;SEKA&quot; ===

Godine 2007. Drkenda je, zajedno s Gabrielom Müller, učestvovala u osnivanju Udruženja žena &quot;SEKA&quot; Goražde. Udruženje je osnovano s ciljem da se projekt &quot;SEKA&quot;, koji je od 1997. djelovao na ostrvu [[Brač]]u, prenese u Goražde. Centar za edukaciju, terapiju i rekreaciju žena i djece Kuća &quot;SEKA&quot; u Goraždu otvoren je u septembru 2007.&lt;ref name=&quot;SekaGorazde_About&quot;&gt;{{cite web |author=U.G. Seka Goražde |title=O nama |url=https://sekagorazde.wordpress.com/about/ |publisher=U Udruženje žena &quot;Seka&quot; Goražde |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U radu Kuće &quot;SEKA&quot; posebno mjesto zauzimali su terapijska i psihoedukativna podrška ženama i djeci, rad s osobama pogođenim ratnim i drugim traumama, edukacija te aktivnosti usmjerene na razvoj demokratskog društva i rodnu ravnopravnost. Rad udruženja zasnivao se na feminističkoj i humanističkoj filozofiji.&lt;ref name=&quot;SekaGorazde_About&quot; /&gt;

Drkenda je do maja 2024. bila predsjednica Udruženja žena &quot;SEKA&quot; i koordinatorica Centra za edukaciju, terapiju i demokratski razvoj Kuća &quot;SEKA&quot; Goražde.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt; Udruženje je nakon toga prestalo djelovati, a prostorije i imovinu bivšeg udruženja preuzeo je [[Centar za socijalni rad Goražde]], koji je u njima 2025. otvorio službu porodičnog savjetovališta. Prilikom preuzimanja prostora kao bivša predsjednica udruženja prisustvovala je i Drkenda.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Svečano otvaranje novih prostorija Službe porodičnog savjetovališta |website=JU Centar za socijalni rad Goražde |date=15. 5. 2025 |url=https://kcsrgorazde.ba/index.php/2025/05/15/svecano-otvaranje-novih-prostorija-sluzbe-porodicnog-savjetovalista/ |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom rada u Udruženju &quot;SEKA&quot; Drkenda je učestvovala i u aktivnostima usmjerenim na zaštitu žena od nasilja i razvoj mehanizama podrške žrtvama nasilja u porodici. Bila je članica Koordinacijskog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Izvještaj o realizaciji Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici |website=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |url=https://www.bpkg.gov.ba/media/images/2021/03/IZVJESTAJ-za-Vladu-BPK-a-o-realizaciji-Programa-mjera.pdf |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Javna priznanja ===

Godine 2018. Drkendi je dodijeljena [[Zlatna plaketa Grada Goražda]] za &quot;kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost&quot;. Priznanje joj je uručeno kao predsjednici Udruženja žena &quot;SEKA&quot;, nakon jedanaest godina rada u udruženju i Kući &quot;SEKA&quot; Goražde.&lt;ref name=&quot;GradGorazde_JavnaPriznanja&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ARSBiH_Drkenda_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine |date=9. 11. 2018 |title=Esma Drkenda, dobitnica Zlatne plakete Grada Goražda: Kuća &quot;SEKA&quot; je kuća u kojoj radimo srcem |url=https://arsbih.gov.ba/esma-drkenda-dobitnica-zlatne-plakete-grada-gorazda-kuca-seka-je-kuca-u-kojoj-radimo-srcem/ |publisher=Agencija za ravnopravnost spolova BiH |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Književni rad ==

Esma Drkenda je 17. aprila 2026. u Centru za kulturu Goražde predstavila knjiga ''Esma – snaga jedne žene''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Prepuna sala i emocije na promociji knjige Esme Drkende: &quot;Snaga jedne žene&quot; ostavila Goražde bez riječi |website=RTV BPK |date=17. 4. 2026 |url=https://rtvbpk.ba/prepuna-sala-i-emocije-na-promociji-knjige-esme-drkende-snaga-jedne-zene-ostavila-gorazde-bez-rijeci-2/ |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Knjiga je objavljena kao autobiografsko djelo u kojem Drkenda iznosi lična iskustva i sjećanja povezana s različitim periodima svog života i društvenog angažmana.&lt;ref name=&quot;Geca_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Geca |first=Elma |date=18. 4. 2026 |title=U Goraždu predstavljena autobiografska knjiga 'Esma, snaga jedne žene' autorice Esme Drkende |url=https://fena.ba/article/1675708/u-gorazdu-predstavljena-autobiografska-knjiga-esma-snaga-jedne-zene-autorice-esme-drkende |publisher=Federalna novinska agencija (FENA) |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://sekagorazde.wordpress.com/about/ Službeni sajt Udruženja žena &quot;SEKA&quot; Goražde]

[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Goražde]]
[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>to81wd0sscho9v478in9gmno0iwu8dx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933700</id>
      <parentid>3933694</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T00:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8995" sha1="lnikzw6mo0ge0868rz7ugw13cj32gov" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Esma Drkenda
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1964|08|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Goražde]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = aktivistica, feministica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = aktivizmu za ljudska prava i rodnu ravnopravnost
| značajna_djela     = ''Esma – snaga jedne žene''
| nagrade            = [[Zlatna plaketa Grada Goražda]] (2018)
}}

'''Esma Drkenda''' (rođena 17. augusta 1964) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] aktivistica za [[ljudska prava]], rodnu ravnopravnost i izgradnju mira, učesnica [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], bivša predsjednica Udruženja žena &quot;SEKA&quot; Goražde i autorica autobiografske knjige ''Esma – snaga jedne žene''.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot;&gt;{{cite book |last=Drkenda |first=Esma |chapter=Mi možemo i više i bolje |title=Feminističko putovanje kroz vrijeme u BiH |chapter-url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2024/12/Publikacija-Feministicko-putovanje.pdf |editor-last=Čengić |editor-first=Rubina |location=Sarajevo |publisher=Fondacija CURE |date=2024 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jokanovic_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Jokanović |first=Svjetlana |date=29. 7. 2025 |title=Esma Drkenda: Kad prođeš rat, svaki moment koristiš da se zalažeš za izgradnju mira |url=https://6yka.com/intervju/esma-drkenda-kad-prodjes-rat-svaki-moment-koristis-da-se-zalazes-za-izgradnju-mira/ |publisher=Buka |access-date=30. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Za rad u nevladinom sektoru i aktivnosti na području rodne ravnopravnosti dobila je [[Zlatna plaketa Grada Goražda|Zlatnu plaketu Grada Goražda]] 2018.&lt;ref name=&quot;GradGorazde_JavnaPriznanja&quot;&gt;{{cite web |author=Grad Goražde |title=Javna priznanja |url=https://gorazde.ba/javna-priznanja/ |publisher=Grad Goražde |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i prije rata ===

Drkenda je završila [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultet političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], na Odsjeku za odbranu i sigurnost. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] radila je kao mašinska tehničarka u preduzeću RO &quot;Pobjeda&quot; u Goraždu. Godine 1983. služila je dobrovoljni vojni rok za žene u [[Beograd]]u. Učestvovala je i na omladinskim radnim akcijama, za koje je dobila tri udarničke značke.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt;

=== Ratni angažman ===

Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Drkenda se uključila u odbranu [[Goražde|Goražda]]. Bila je pripadnica interventnog voda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i pomoćnica komandira specijalne borbene jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Goražde]], a obavljala je i druge dužnosti.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt; U kasnijem svjedočenju opisala je da se, nakon prijavljivanja u komandu, odbila angažovati kao kurir jer je željela biti na prvoj liniji odbrane. S pripadnicima interventnog voda odlazila na područja gdje god je bila potrebna ispomoć.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Godišnjica napada: Kako je Goražde postalo grad heroj |website=Klix.ba |date=4. 5. 2018 |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/godisnjica-napada-kako-je-gorazde-postalo-grad-heroj/180504012 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljala je dužnost nadporučnice odnosno kapetanice, uz radno mjesto podoficirskog ranga, do odlaska u penziju 2007. U svojim kasnijim svjedočenjima navodila je da joj, uprkos završenom fakultetu i ratnom angažmanu, nije vraćen raniji čin niti joj je omogućeno da dobije oficirsko radno mjesto, što je povezivala s diskriminacijom žena u vojnim strukturama.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt; 

{{Citat|Vrijeme je da se doprinos žena ne samo prepozna, nego i sistemski vrednuje, u obrazovanju, kulturi pamćenja, javnim politikama i svakodnevnom životu.&lt;ref name=&quot;Jokanovic_2025&quot; /&gt;}}

=== Udruženje žena &quot;SEKA&quot; ===

Godine 2007. Drkenda je, zajedno s Gabrielom Müller, učestvovala u osnivanju Udruženja žena &quot;SEKA&quot; Goražde. Udruženje je osnovano s ciljem da se projekt &quot;SEKA&quot;, koji je od 1997. djelovao na ostrvu [[Brač]]u, prenese u Goražde. Centar za edukaciju, terapiju i rekreaciju žena i djece Kuća &quot;SEKA&quot; u Goraždu otvoren je u septembru 2007.&lt;ref name=&quot;SekaGorazde_About&quot;&gt;{{cite web |author=U.G. Seka Goražde |title=O nama |url=https://sekagorazde.wordpress.com/about/ |publisher=U Udruženje žena &quot;Seka&quot; Goražde |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U radu Kuće &quot;SEKA&quot; posebno mjesto zauzimali su terapijska i psihoedukativna podrška ženama i djeci, rad s osobama pogođenim ratnim i drugim traumama, edukacija te aktivnosti usmjerene na razvoj demokratskog društva i rodnu ravnopravnost. Rad udruženja zasnivao se na feminističkoj i humanističkoj filozofiji.&lt;ref name=&quot;SekaGorazde_About&quot; /&gt;

Drkenda je do maja 2024. bila predsjednica Udruženja žena &quot;SEKA&quot; i koordinatorica Centra za edukaciju, terapiju i demokratski razvoj Kuća &quot;SEKA&quot; Goražde.&lt;ref name=&quot;Drkenda_2024&quot; /&gt; Udruženje je nakon toga prestalo djelovati, a prostorije i imovinu bivšeg udruženja preuzeo je [[Centar za socijalni rad Goražde]], koji je u njima 2025. otvorio službu porodičnog savjetovališta. Prilikom preuzimanja prostora kao bivša predsjednica udruženja prisustvovala je i Drkenda.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Svečano otvaranje novih prostorija Službe porodičnog savjetovališta |website=JU Centar za socijalni rad Goražde |date=15. 5. 2025 |url=https://kcsrgorazde.ba/index.php/2025/05/15/svecano-otvaranje-novih-prostorija-sluzbe-porodicnog-savjetovalista/ |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Tokom rada u Udruženju &quot;SEKA&quot; Drkenda je učestvovala i u aktivnostima usmjerenim na zaštitu žena od nasilja i razvoj mehanizama podrške žrtvama nasilja u porodici. Bila je članica Koordinacijskog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Izvještaj o realizaciji Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici |website=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |url=https://www.bpkg.gov.ba/media/images/2021/03/IZVJESTAJ-za-Vladu-BPK-a-o-realizaciji-Programa-mjera.pdf |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==

Godine 2018. Drkendi je dodijeljena [[Zlatna plaketa Grada Goražda]] za &quot;kontinuiran, dugogodišnji rad u nevladinom sektoru i izuzetne akcije u oblasti borbe za rodnu ravnopravnost&quot;. Priznanje joj je uručeno kao predsjednici Udruženja žena &quot;SEKA&quot;, nakon jedanaest godina rada u udruženju i Kući &quot;SEKA&quot; Goražde.&lt;ref name=&quot;GradGorazde_JavnaPriznanja&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ARSBiH_Drkenda_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine |date=9. 11. 2018 |title=Esma Drkenda, dobitnica Zlatne plakete Grada Goražda: Kuća &quot;SEKA&quot; je kuća u kojoj radimo srcem |url=https://arsbih.gov.ba/esma-drkenda-dobitnica-zlatne-plakete-grada-gorazda-kuca-seka-je-kuca-u-kojoj-radimo-srcem/ |publisher=Agencija za ravnopravnost spolova BiH |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Književni rad ==

Esma Drkenda je 17. aprila 2026. u Centru za kulturu Goražde predstavila knjiga ''Esma – snaga jedne žene''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Prepuna sala i emocije na promociji knjige Esme Drkende: &quot;Snaga jedne žene&quot; ostavila Goražde bez riječi |website=RTV BPK |date=17. 4. 2026 |url=https://rtvbpk.ba/prepuna-sala-i-emocije-na-promociji-knjige-esme-drkende-snaga-jedne-zene-ostavila-gorazde-bez-rijeci-2/ |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Knjiga je objavljena kao autobiografsko djelo u kojem Drkenda iznosi lična iskustva i sjećanja povezana s različitim periodima svog života i društvenog angažmana.&lt;ref name=&quot;Geca_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Geca |first=Elma |date=18. 4. 2026 |title=U Goraždu predstavljena autobiografska knjiga 'Esma, snaga jedne žene' autorice Esme Drkende |url=https://fena.ba/article/1675708/u-gorazdu-predstavljena-autobiografska-knjiga-esma-snaga-jedne-zene-autorice-esme-drkende |publisher=Federalna novinska agencija (FENA) |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://sekagorazde.wordpress.com/about/ Službeni sajt Udruženja žena &quot;SEKA&quot; Goražde]

[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Goražde]]
[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>lnikzw6mo0ge0868rz7ugw13cj32gov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarafix</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538442</id>
    <revision>
      <id>3933642</id>
      <parentid>3933573</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:39:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3933642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6260" sha1="1uzgjvh2o5o7hht4bmlcc8nibp9qov8" xml:space="preserve">{{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}


'''Sarafix''' (poznat i kao '''sarajevski ratni fiksator''') je vanjski medicinski fiksator namijenjen liječenju teških otvorenih preloma dugih kostiju ekstremiteta, koji je razvijen i primjenjivan tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]].

Izum se smatra jednim od najznačajnijih simbola medicinske domišljatosti i tehnološkog otpora u ekstremnim kriznim situacijama, jer je u uslovima potpune blokade grada spasio hiljade pacijenata od trajnog invaliditeta i amputacije.

== Historija i razvoj ==
Na samom početku opsade Sarajeva u proljeće 1992, zdravstvene ustanove u gradu suočile su se s masovnim prilivom teških ranjenika. Oko 70% svih ratnih povreda činile su povrede ekstremiteta uzrokovane gelerima i mecima. Kako su predratne zalihe standardnih fabričkih vanjskih fiksatora (poput sistema Hoffman ili Ilizarov) u tadašnjoj Vojnoj bolnici (danas [[Opća bolnica &quot;Prim. dr. Abdulah Nakaš&quot;]]) potrošene u prvim sedmicama sukoba, ortopedski hirurzi su morali pronaći alternativu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevski-ratni-fiksator-sarafix-jednostavan-izum-koji-je-spasio-hiljade-zivota/230418045|title=Sarajevski ratni fiksator (Sarafix): Kako je u ratu nastao genijalan izum koji je spasio hiljade života|date=2023-04-21|website=Klix.ba|language=hr|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

U maju 1992, ljekari specijalisti ortopedske hirurgije i traumatologije Šukrija Đozić i Raib Salihefendić došli su na ideju o modifikaciji postojećih ortopedskih sistema. Svoju zamisao su podijelili s Enesom Baralićem, koji je u to vrijeme bio direktor jednog od proizvodnih pogona u sarajevskom [[Energoinvest]]u (fabrika Etas-Valves).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/umro-enes-baralic-jedan-od-tvoraca-izuma-koji-je-spasavao-povrijedene-sarajlije/|title=Umro Enes Baralić, jedan od tvoraca izuma koji je spašavao povrijeđene Sarajlije|last=DŽ|first=E.|date=2026-09-30|website=Oslobođenje|language=bs|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

Prvi funkcionalni prototip fiksatora izrađen je početkom juna 1992. Proizvodnja se odvijala pod stalnim granatiranjem, bez redovnog snabdijevanja električnom energijom i uz hronični nedostatak adekvatnog medicinskog čelika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/figure/Analyzed-configuration-of-the-Sarafix-external-fixation-system_fig1_320466822|title=Fig. 1 Analyzed configuration of the Sarafix external fixation system|website=ResearchGate|language=en|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

== Dizajn i tehničke karakteristike ==
Glavna prednost Sarafixa bila je njegova izuzetna konstruktivna jednostavnost. Sastojao se od samo četiri osnovna elementa:

# '''Klinovi (Šancovi vijci)''' – koji se uvode direktno u kost kroz kožu pacijenta.
# '''Uzdužne šipke (poveznice)''' – koje osiguravaju krutost i stabilnost konstrukcije.
# '''Stege (spojnice)''' – koje povezuju klinove sa šipkama.
# '''Navrtke''' – kojima se vrši stezanje i fiksiranje sistema.

Kombinovanjem ovih elemenata, fiksator je pružao maksimalnu trodimenzionalnu biomehaničku stabilnost prelomljenih kostiju, dok je istovremeno ostavljao otvoren i slobodan prostor oko rane. To je hirurzima omogućavalo svakodnevno previjanje, čišćenje i tretiranje teških inficiranih mekotkivnih ratnih rana bez pomjeranja pacijenta ili ugrožavanja stabilnosti samog preloma.

== Proizvodnja i distribucija ==
Tokom opsade u pogonima Energoinvesta proizvedeno je preko 4.000 komada Sarafixa. Sistem nije bio namijenjen samo za jednokratnu upotrebu; nakon što bi prijelom kod jednog pacijenta zaraso, fiksator se demontirao, sterilizovao i ponovo ugrađivao novom ranjeniku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/figure/Analyzed-configuration-of-the-Sarafix-external-fixation-system_fig1_320466822|title=Fig. 1 Analyzed configuration of the Sarafix external fixation system|website=ResearchGate|language=en|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

Iz Sarajeva je, zahvaljujući [[Sarajevski tunel|Tunelu spasa]], fiksator uspješno distribuiran i u druge opkoljene bosanskohercegovačke gradove i ratne bolnice, uključujući [[Goražde]], [[Mostar]] i [[Zenica|Zenicu]].

== Priznanja i naslijeđe ==
Značaj ovog izuma prepoznat je odmah po završetku rata na međunarodnom nivou. Autorski tim (Đozić, Salihefendić i Baralić) nagrađen je zlatnim medaljama na svjetskim izložbama inovacija:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/figure/Analyzed-configuration-of-the-Sarafix-external-fixation-system_fig1_320466822|title=Fig. 1 Analyzed configuration of the Sarafix external fixation system|website=ResearchGate|language=en|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

* Zlatna medalja na Svjetskom salonu inovacija i pronalazaka &quot;Eureka&quot; u [[Brisel|Briselu]] (1995.)
* Zlatna medalja na Međunarodnom sajmu inovacija u [[Ženeva|Ženevi]] (1996.)

U Bosni i Hercegovini, autori su 2001. godine odlikovani [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva]] za poseban doprinos u oblasti nauke i tehnike.

Originalni primjerci fiksatora Sarafix, zajedno sa pratećom medicinskom dokumentacijom i ratnim hirurškim alatima, danas predstavljaju dio stalne postavke u [[Istorijski muzej Bosne i Hercegovine|Istorijskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, kao i u prestižnom Hunterian muzeju Kraljevskog koledža hirurga (Royal College of Surgeons) u [[London|Londonu]].

Nakon rata, sistem Sarafix je analiziran i kroz moderne biomehaničke računarske CAD i FEM simulacije, gdje je dokazana njegova visoka mirnodopska pouzdanost i stabilnost u traumatologiji.

== Vidi još ==

* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Kultura u opkoljenom Sarajevu]]
* [[Opća bolnica &quot;Prim. dr. Abdulah Nakaš&quot;]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevski-ratni-fiksator-sarafix-jednostavan-izum-koji-je-spasio-hiljade-zivota/230418045 Sarajevski ratni fiksator (Sarafix): Jednostavan izum koji je spasio hiljade života] na portalu Klix.ba
* [https://www.researchgate.net/figure/Sarafix-external-fixator_fig1_273479839 Biomehanički prikaz fiksatora Sarafix] na platformi ResearchGate (engleski jezik)</text>
      <sha1>1uzgjvh2o5o7hht4bmlcc8nibp9qov8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933691</id>
      <parentid>3933642</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T21:17:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <origin>3933691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6270" sha1="hb9qmifd907hlcuxc0hvmh9mefhuha7" xml:space="preserve">{{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}


'''Sarafix''' (poznat i kao '''sarajevski ratni fiksator''') je vanjski medicinski fiksator namijenjen liječenju teških otvorenih preloma dugih kostiju ekstremiteta, koji je razvijen i primjenjivan tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]].

Izum se smatra jednim od najznačajnijih simbola medicinske domišljatosti i tehnološkog otpora u ekstremnim kriznim situacijama, jer je u uslovima potpune blokade grada spasio hiljade pacijenata od trajnog invaliditeta i amputacije.

== Historija i razvoj ==
Na samom početku opsade Sarajeva u proljeće 1992, zdravstvene ustanove u gradu suočile su se s masovnim prilivom teških ranjenika. Oko 70% svih ratnih povreda činile su povrede ekstremiteta uzrokovane gelerima i mecima. Kako su predratne zalihe standardnih fabričkih vanjskih fiksatora (poput sistema Hoffman ili Ilizarov) u tadašnjoj Vojnoj bolnici (danas [[Opća bolnica &quot;Prim. dr. Abdulah Nakaš&quot;]]) potrošene u prvim sedmicama sukoba, ortopedski hirurzi su morali pronaći alternativu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevski-ratni-fiksator-sarafix-jednostavan-izum-koji-je-spasio-hiljade-zivota/230418045|title=Sarajevski ratni fiksator (Sarafix): Kako je u ratu nastao genijalan izum koji je spasio hiljade života|date=2023-04-21|website=Klix.ba|language=hr|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

U maju 1992, ljekari specijalisti ortopedske hirurgije i traumatologije Šukrija Đozić i Raib Salihefendić došli su na ideju o modifikaciji postojećih ortopedskih sistema. Svoju zamisao su podijelili s Enesom Baralićem, koji je u to vrijeme bio direktor jednog od proizvodnih pogona u sarajevskom [[Energoinvest]]u (fabrika Etas-Valves).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/umro-enes-baralic-jedan-od-tvoraca-izuma-koji-je-spasavao-povrijedene-sarajlije/|title=Umro Enes Baralić, jedan od tvoraca izuma koji je spašavao povrijeđene Sarajlije|last=DŽ|first=E.|date=2026-09-30|website=Oslobođenje|language=bs|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

Prvi funkcionalni prototip fiksatora izrađen je početkom juna 1992. Proizvodnja se odvijala pod stalnim granatiranjem, bez redovnog snabdijevanja električnom energijom i uz hronični nedostatak adekvatnog medicinskog čelika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/figure/Analyzed-configuration-of-the-Sarafix-external-fixation-system_fig1_320466822|title=Fig. 1 Analyzed configuration of the Sarafix external fixation system|website=ResearchGate|language=en|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

== Dizajn i tehničke karakteristike ==
Glavna prednost Sarafixa bila je njegova izuzetna konstruktivna jednostavnost. Sastojao se od samo četiri osnovna elementa:

# '''Klinovi (Šancovi vijci)''' – koji se uvode direktno u kost kroz kožu pacijenta.
# '''Uzdužne šipke (poveznice)''' – koje osiguravaju krutost i stabilnost konstrukcije.
# '''Stege (spojnice)''' – koje povezuju klinove sa šipkama.
# '''Navrtke''' – kojima se vrši stezanje i fiksiranje sistema.

Kombinovanjem ovih elemenata, fiksator je pružao maksimalnu trodimenzionalnu biomehaničku stabilnost prelomljenih kostiju, dok je istovremeno ostavljao otvoren i slobodan prostor oko rane. To je hirurzima omogućavalo svakodnevno previjanje, čišćenje i tretiranje teških inficiranih mekotkivnih ratnih rana bez pomjeranja pacijenta ili ugrožavanja stabilnosti samog preloma.

== Proizvodnja i distribucija ==
Tokom opsade u pogonima Energoinvesta proizvedeno je preko 4.000 komada Sarafixa. Sistem nije bio namijenjen samo za jednokratnu upotrebu; nakon što bi prijelom kod jednog pacijenta zaraso, fiksator se demontirao, sterilizovao i ponovo ugrađivao novom ranjeniku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/figure/Analyzed-configuration-of-the-Sarafix-external-fixation-system_fig1_320466822|title=Fig. 1 Analyzed configuration of the Sarafix external fixation system|website=ResearchGate|language=en|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

Iz Sarajeva je, zahvaljujući [[Sarajevski tunel|Tunelu spasa]], fiksator uspješno distribuiran i u druge opkoljene bosanskohercegovačke gradove i ratne bolnice, uključujući [[Goražde]], [[Mostar]] i [[Zenica|Zenicu]].

== Priznanja i naslijeđe ==
Značaj ovog izuma prepoznat je odmah po završetku rata na međunarodnom nivou. Autorski tim (Đozić, Salihefendić i Baralić) nagrađen je zlatnim medaljama na svjetskim izložbama inovacija:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/figure/Analyzed-configuration-of-the-Sarafix-external-fixation-system_fig1_320466822|title=Fig. 1 Analyzed configuration of the Sarafix external fixation system|website=ResearchGate|language=en|access-date=2026-10-01}}&lt;/ref&gt;

* Zlatna medalja na Svjetskom salonu inovacija i pronalazaka &quot;Eureka&quot; u [[Brisel|Briselu]] (1995.)
* Zlatna medalja na Međunarodnom sajmu inovacija u [[Ženeva|Ženevi]] (1996.)

U Bosni i Hercegovini, autori su 2001. godine odlikovani [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva]] za poseban doprinos u oblasti nauke i tehnike.

Originalni primjerci fiksatora Sarafix, zajedno sa pratećom medicinskom dokumentacijom i ratnim hirurškim alatima, danas predstavljaju dio stalne postavke u [[Istorijski muzej Bosne i Hercegovine|Istorijskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, kao i u prestižnom Hunterian muzeju Kraljevskog koledža hirurga (Royal College of Surgeons) u [[London|Londonu]].

Nakon rata, sistem Sarafix je analiziran i kroz moderne biomehaničke računarske CAD i FEM simulacije, gdje je dokazana njegova visoka mirnodopska pouzdanost i stabilnost u traumatologiji.

== Također pogledajte ==

* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Kultura u opkoljenom Sarajevu]]
* [[Opća bolnica &quot;Prim. dr. Abdulah Nakaš&quot;]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevski-ratni-fiksator-sarafix-jednostavan-izum-koji-je-spasio-hiljade-zivota/230418045 Sarajevski ratni fiksator (Sarafix): Jednostavan izum koji je spasio hiljade života] na portalu Klix.ba
* [https://www.researchgate.net/figure/Sarafix-external-fixator_fig1_273479839 Biomehanički prikaz fiksatora Sarafix] na platformi ResearchGate (engleski jezik)</text>
      <sha1>hb9qmifd907hlcuxc0hvmh9mefhuha7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538445</id>
    <revision>
      <id>3933673</id>
      <parentid>3933594</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:13:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12329" sha1="2iijbekblnqv5do17cpxlfhcnuwxala" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Koalicija za cjelovitu i demokratsku
| izvorno_ime          = Bosnu i Hercegovinu
| logo                 = 
| teskt                = 
| skraćenica           = KCD BiH
| predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = [[Halid Genjac]]
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = 
| osnovana             = 1997.
| raspuštena           = 2000.
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = 
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = [[Veliki šator]]
| ideologija           = [[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = 
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Članovi
| prazni_podaci1       = [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]], [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]] i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|GDS]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} zelena, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}}}} plava, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}} žuta
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]]
| broj_mandata1        = {{Infokutija stranka/mandati|17|42|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština2           = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2        = {{Infokutija stranka/mandati|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština3           = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]]
| broj_mandata3        = {{Infokutija stranka/mandati|68|140|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština4           = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4        = {{Infokutija stranka/mandati|26|72|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština5           = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| broj_mandata5        = {{Infokutija stranka/mandati|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština6           = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]]
| broj_mandata6        = {{Infokutija stranka/mandati|182|417|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{Hlist|{{URL|sda.ba}}|{{URL|sbih.ba}}|{{URL|lds.ba}}|{{URL|gds.ba}}}}
}}
'''Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu''' ('''KCD BiH''') bila je [[Koalicija|politička koalicija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] formirana 1997. Koaliciju su činile četiri stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH), [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]] (LBiH) i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]] (GDS).

Koalicija je prvi put nastupila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|lokalnim izborima 1997]], a iste godine osvojila je 16 mandata na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izborima]] za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] (NSRS). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] osvojila je 17 od 42 mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], 68 od 140 mandata u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i 15 od 83 mandata u Narodnoj skupštini RS. Kandidat koalicije [[Alija Izetbegović]] izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Opći izbori 1998.|date=24. 4. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Skraćeno
!Predsjednik
!Politička pozicija
!Ideologija
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|SDA
|[[Alija Izetbegović]]
|[[Desni centar]]
|[[Bošnjački nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|SBiH
|[[Haris Silajdžić]]
|[[Politički centar|Centar]]
|[[Socijalni konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|LDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
|LDS
|[[Rasim Kadić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Liberalizam]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]
|GDS
|[[Ibrahim Spahić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Socijalni liberalizam]]
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Državni nivo ====

===== Predsjednišvo =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
! Glasovi
!%
!Konstitutivni
narod
! Izabran?
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 1.
| [[Alija Izetbegović]]
| 511.541
| 86,80
| [[Bošnjaci]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|}

===== Parlamentarna skupština =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
! Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 583.945
| 33,83 
|{{Composition bar|17|42|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

==== Entitetski nivo ====

===== Parlament Federacije Bosne i Hercegovine =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 456.657
| 49,20 
|{{Composition bar|68|140|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|26|72|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

===== Narodna skupština Republike Srpske =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Izbori
! #
!Glasovi
!%
! Mandati
! Vlada
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|2.
| align=&quot;center&quot; |136.801
|17,25
|{{Composition bar|16|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština|1998.]]
| 2.
| align=&quot;center&quot; | 125.546
| 16,93
|{{Composition bar|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;11&quot; |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
|-
![[Datoteka:Coat of arms of Una – Sana Canton (1997 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Tuzla Canton (1996-1999, variant).png|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica – Doboj Canton (1997 – 2000).png|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje Canton Goražde (1997 – 2001).png|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton (1998 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]]
!Ukupno
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|33|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|26|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|28|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|21|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|22|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|18|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|25|45|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|182|417|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Združena lista]]
* [[Stranka demokratske akcije]]
* [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
* [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
* [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1997.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2000.]]
[[Kategorija:Savezi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]
[[Kategorija:Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Liberalizam]]
[[Kategorija:Sekularizam]]
[[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Proevropske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>2iijbekblnqv5do17cpxlfhcnuwxala</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933674</id>
      <parentid>3933673</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:13:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12328" sha1="k4jujbylnnr0egmr4tah9aeple4cyh9" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Koalicija za cjelovitu i demokratsku
| izvorno_ime          = Bosnu i Hercegovinu
| logo                 = 
| teskt                = 
| skraćenica           = KCD BiH
| predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = [[Halid Genjac]]
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = 
| osnovana             = 1997.
| raspuštena           = 2000.
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = 
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = [[Veliki šator]]
| ideologija           = [[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = 
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Članovi
| prazni_podaci1       = [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]], [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]] i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|GDS]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} zelena, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}}}} plava, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}} žuta
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]]
| broj_mandata1        = {{Infokutija stranka/mandati|17|42|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština2           = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2        = {{Infokutija stranka/mandati|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština3           = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]]
| broj_mandata3        = {{Infokutija stranka/mandati|68|140|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština4           = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4        = {{Infokutija stranka/mandati|26|72|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština5           = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| broj_mandata5        = {{Infokutija stranka/mandati|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| skupština6           = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]]
| broj_mandata6        = {{Infokutija stranka/mandati|182|417|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{Hlist|{{URL|sda.ba}}|{{URL|sbih.ba}}|{{URL|lds.ba}}|{{URL|gds.ba}}}}
}}
'''Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu''' ('''KCD BiH''') bila je [[Koalicija|politička koalicija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] formirana 1997. Koaliciju su činile četiri stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH), [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]] (LDS) i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]] (GDS).

Koalicija je prvi put nastupila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|lokalnim izborima 1997]], a iste godine osvojila je 16 mandata na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izborima]] za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] (NSRS). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] osvojila je 17 od 42 mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], 68 od 140 mandata u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i 15 od 83 mandata u Narodnoj skupštini RS. Kandidat koalicije [[Alija Izetbegović]] izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Opći izbori 1998.|date=24. 4. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Skraćeno
!Predsjednik
!Politička pozicija
!Ideologija
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|SDA
|[[Alija Izetbegović]]
|[[Desni centar]]
|[[Bošnjački nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|SBiH
|[[Haris Silajdžić]]
|[[Politički centar|Centar]]
|[[Socijalni konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|LDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
|LDS
|[[Rasim Kadić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Liberalizam]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]
|GDS
|[[Ibrahim Spahić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Socijalni liberalizam]]
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Državni nivo ====

===== Predsjednišvo =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
! Glasovi
!%
!Konstitutivni
narod
! Izabran?
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 1.
| [[Alija Izetbegović]]
| 511.541
| 86,80
| [[Bošnjaci]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|}

===== Parlamentarna skupština =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
! Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 583.945
| 33,83 
|{{Composition bar|17|42|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

==== Entitetski nivo ====

===== Parlament Federacije Bosne i Hercegovine =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 456.657
| 49,20 
|{{Composition bar|68|140|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|26|72|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

===== Narodna skupština Republike Srpske =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Izbori
! #
!Glasovi
!%
! Mandati
! Vlada
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|2.
| align=&quot;center&quot; |136.801
|17,25
|{{Composition bar|16|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština|1998.]]
| 2.
| align=&quot;center&quot; | 125.546
| 16,93
|{{Composition bar|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;11&quot; |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
|-
![[Datoteka:Coat of arms of Una – Sana Canton (1997 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Tuzla Canton (1996-1999, variant).png|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica – Doboj Canton (1997 – 2000).png|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje Canton Goražde (1997 – 2001).png|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton (1998 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]]
!Ukupno
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|33|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|26|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|28|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|21|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|22|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|18|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|25|45|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|182|417|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Združena lista]]
* [[Stranka demokratske akcije]]
* [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
* [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
* [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1997.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2000.]]
[[Kategorija:Savezi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]
[[Kategorija:Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Liberalizam]]
[[Kategorija:Sekularizam]]
[[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Proevropske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>k4jujbylnnr0egmr4tah9aeple4cyh9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933676</id>
      <parentid>3933674</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>da ne zbuni</comment>
      <origin>3933676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11374" sha1="0rkhzfk9y9ov6062ouzxedrph1yqq8v" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Koalicija za cjelovitu i demokratsku
| izvorno_ime          = Bosnu i Hercegovinu
| logo                 = 
| teskt                = 
| skraćenica           = KCD BiH
| predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = [[Halid Genjac]]
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = 
| osnovana             = 1997.
| raspuštena           = 2000.
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = 
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = [[Veliki šator]]
| ideologija           = [[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = 
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Članovi
| prazni_podaci1       = [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]], [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]] i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|GDS]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} zelena, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}}}} plava, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}} žuta
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = 
| broj_mandata1        = 
| skupština2           = 
| broj_mandata2        = 
| skupština3           = 
| broj_mandata3        = 
| skupština4           = 
| broj_mandata4        = 
| skupština5           = 
| broj_mandata5        = 
| skupština6           = 
| broj_mandata6        = 
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{hlist|{{URL|sda.ba}}|{{URL|sbih.ba}}|{{URL|lds.ba}}|{{URL|gds.ba}}}}
}}
'''Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu''' ('''KCD BiH''') bila je [[Koalicija|politička koalicija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] formirana 1997. Koaliciju su činile četiri stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH), [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]] (LDS) i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]] (GDS).

Koalicija je prvi put nastupila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|lokalnim izborima 1997]], a iste godine osvojila je 16 mandata na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izborima]] za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] (NSRS). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] osvojila je 17 od 42 mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], 68 od 140 mandata u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i 15 od 83 mandata u Narodnoj skupštini RS. Kandidat koalicije [[Alija Izetbegović]] izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Opći izbori 1998.|date=24. 4. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Skraćeno
!Predsjednik
!Politička pozicija
!Ideologija
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|SDA
|[[Alija Izetbegović]]
|[[Desni centar]]
|[[Bošnjački nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|SBiH
|[[Haris Silajdžić]]
|[[Politički centar|Centar]]
|[[Socijalni konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|LDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
|LDS
|[[Rasim Kadić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Liberalizam]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]
|GDS
|[[Ibrahim Spahić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Socijalni liberalizam]]
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Državni nivo ====

===== Predsjednišvo =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
! Glasovi
!%
!Konstitutivni
narod
! Izabran?
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 1.
| [[Alija Izetbegović]]
| 511.541
| 86,80
| [[Bošnjaci]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|}

===== Parlamentarna skupština =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
! Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 583.945
| 33,83 
|{{Composition bar|17|42|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

==== Entitetski nivo ====

===== Parlament Federacije Bosne i Hercegovine =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 456.657
| 49,20 
|{{Composition bar|68|140|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|26|72|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

===== Narodna skupština Republike Srpske =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Izbori
! #
!Glasovi
!%
! Mandati
! Vlada
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|2.
| align=&quot;center&quot; |136.801
|17,25
|{{Composition bar|16|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština|1998.]]
| 2.
| align=&quot;center&quot; | 125.546
| 16,93
|{{Composition bar|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;11&quot; |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
|-
![[Datoteka:Coat of arms of Una – Sana Canton (1997 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Tuzla Canton (1996-1999, variant).png|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica – Doboj Canton (1997 – 2000).png|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje Canton Goražde (1997 – 2001).png|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton (1998 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]]
!Ukupno
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|33|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|26|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|28|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|21|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|22|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|18|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|25|45|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|182|417|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Združena lista]]
* [[Stranka demokratske akcije]]
* [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
* [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
* [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1997.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2000.]]
[[Kategorija:Savezi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]
[[Kategorija:Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Liberalizam]]
[[Kategorija:Sekularizam]]
[[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Proevropske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>0rkhzfk9y9ov6062ouzxedrph1yqq8v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933681</id>
      <parentid>3933676</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:54:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Narodna skupština Republike Srpske */</comment>
      <origin>3933681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11382" sha1="8f4nyw6dj8oseivn1ldg3vb5k46zfwa" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Koalicija za cjelovitu i demokratsku
| izvorno_ime          = Bosnu i Hercegovinu
| logo                 = 
| teskt                = 
| skraćenica           = KCD BiH
| predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = [[Halid Genjac]]
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = 
| osnovana             = 1997.
| raspuštena           = 2000.
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = 
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = [[Veliki šator]]
| ideologija           = [[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = 
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Članovi
| prazni_podaci1       = [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]], [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]] i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|GDS]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} zelena, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}}}} plava, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}} žuta
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = 
| broj_mandata1        = 
| skupština2           = 
| broj_mandata2        = 
| skupština3           = 
| broj_mandata3        = 
| skupština4           = 
| broj_mandata4        = 
| skupština5           = 
| broj_mandata5        = 
| skupština6           = 
| broj_mandata6        = 
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{hlist|{{URL|sda.ba}}|{{URL|sbih.ba}}|{{URL|lds.ba}}|{{URL|gds.ba}}}}
}}
'''Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu''' ('''KCD BiH''') bila je [[Koalicija|politička koalicija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] formirana 1997. Koaliciju su činile četiri stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH), [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]] (LDS) i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]] (GDS).

Koalicija je prvi put nastupila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|lokalnim izborima 1997]], a iste godine osvojila je 16 mandata na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izborima]] za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] (NSRS). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] osvojila je 17 od 42 mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], 68 od 140 mandata u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i 15 od 83 mandata u Narodnoj skupštini RS. Kandidat koalicije [[Alija Izetbegović]] izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Opći izbori 1998.|date=24. 4. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Skraćeno
!Predsjednik
!Politička pozicija
!Ideologija
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|SDA
|[[Alija Izetbegović]]
|[[Desni centar]]
|[[Bošnjački nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|SBiH
|[[Haris Silajdžić]]
|[[Politički centar|Centar]]
|[[Socijalni konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|LDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
|LDS
|[[Rasim Kadić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Liberalizam]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]
|GDS
|[[Ibrahim Spahić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Socijalni liberalizam]]
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Državni nivo ====

===== Predsjednišvo =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
! Glasovi
!%
!Konstitutivni
narod
! Izabran?
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 1.
| [[Alija Izetbegović]]
| 511.541
| 86,80
| [[Bošnjaci]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|}

===== Parlamentarna skupština =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
! Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 583.945
| 33,83 
|{{Composition bar|17|42|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

==== Entitetski nivo ====

===== Parlament Federacije Bosne i Hercegovine =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 456.657
| 49,20 
|{{Composition bar|68|140|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|26|72|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

===== Narodna skupština Republike Srpske =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Izbori
! #
!Glasovi
!%
! Mandati
! Vlada
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|2.
| align=&quot;center&quot; |136.801
|17,25
|{{Composition bar|16|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština|1998.]]
| 2.
| align=&quot;center&quot; | 125.546
| 16,93
|{{Composition bar|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:yellow;&quot; |Podrška vlasti
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;11&quot; |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
|-
![[Datoteka:Coat of arms of Una – Sana Canton (1997 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Tuzla Canton (1996-1999, variant).png|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica – Doboj Canton (1997 – 2000).png|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje Canton Goražde (1997 – 2001).png|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton (1998 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]]
!Ukupno
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|33|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|26|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|28|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|21|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|22|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|18|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|25|45|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|182|417|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Združena lista]]
* [[Stranka demokratske akcije]]
* [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
* [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
* [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1997.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2000.]]
[[Kategorija:Savezi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]
[[Kategorija:Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Liberalizam]]
[[Kategorija:Sekularizam]]
[[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Proevropske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>8f4nyw6dj8oseivn1ldg3vb5k46zfwa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933682</id>
      <parentid>3933681</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T18:55:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>± 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3933682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11317" sha1="mc0cq9r4r6d8szhzq20tlnb24mac3kz" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Koalicija za cjelovitu i demokratsku
| izvorno_ime          = Bosnu i Hercegovinu
| logo                 = 
| teskt                = 
| skraćenica           = KCD BiH
| predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = [[Halid Genjac]]
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = 
| osnovana             = 1997.
| raspuštena           = 2000.
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = 
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = [[Veliki šator]]
| ideologija           = [[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = 
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Članovi
| prazni_podaci1       = [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]], [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]] i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|GDS]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} zelena, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}}}} plava, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}} žuta
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = 
| broj_mandata1        = 
| skupština2           = 
| broj_mandata2        = 
| skupština3           = 
| broj_mandata3        = 
| skupština4           = 
| broj_mandata4        = 
| skupština5           = 
| broj_mandata5        = 
| skupština6           = 
| broj_mandata6        = 
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{hlist|{{URL|sda.ba}}|{{URL|sbih.ba}}|{{URL|lds.ba}}|{{URL|gds.ba}}}}
}}
'''Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu''' ('''KCD BiH''') bila je [[Koalicija|politička koalicija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] formirana 1997. Koaliciju su činile četiri stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH), [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]] (LDS) i [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]] (GDS).

Koalicija je prvi put nastupila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|lokalnim izborima 1997]], a iste godine osvojila je 16 mandata na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izborima]] za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] (NSRS). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] osvojila je 17 od 42 mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], 68 od 140 mandata u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i 15 od 83 mandata u Narodnoj skupštini RS. Kandidat koalicije [[Alija Izetbegović]] izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Opći izbori 1998.|date=24. 4. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Skraćeno
!Predsjednik
!Politička pozicija
!Ideologija
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|SDA
|[[Alija Izetbegović]]
|[[Desni centar]]
|[[Bošnjački nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|SBiH
|[[Haris Silajdžić]]
|[[Politički centar|Centar]]
|[[Socijalni konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Unitarizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|LDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
|LDS
|[[Rasim Kadić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Liberalizam]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|GDS BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]
|GDS
|[[Ibrahim Spahić]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Socijalni liberalizam]]
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Državni nivo ====

===== Predsjednišvo =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
! Glasovi
!%
!Konstitutivni
narod
! Izabran?
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 1.
| [[Alija Izetbegović]]
| 511.541
| 86,80
| [[Bošnjaci]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|}

===== Parlamentarna skupština =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
! Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 583.945
| 33,83 
|{{Composition bar|17|42|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

==== Entitetski nivo ====

===== Parlament Federacije Bosne i Hercegovine =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 456.657
| 49,20 
|{{Composition bar|68|140|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|26|72|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

===== Narodna skupština Republike Srpske =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Izbori
! #
!Glasovi
!%
! Mandati
! Vlada
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|2.
| align=&quot;center&quot; |136.801
|17,25
|{{Composition bar|16|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:pink;&quot; |Opozicija
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština|1998.]]
| 2.
| align=&quot;center&quot; | 125.546
| 16,93
|{{Composition bar|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:yellow;&quot; |Podrška vlasti
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;11&quot; |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
|-
![[Datoteka:Coat of arms of Una – Sana Canton (1997 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Tuzla Canton (1996-1999, variant).png|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica – Doboj Canton (1997 – 2000).png|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje Canton Goražde (1997 – 2001).png|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton (1998 – 1999).png|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]]
!Ukupno
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|33|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|26|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|28|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|21|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|22|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|18|50|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|25|45|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|182|417|#{{Izborni dijagram/Partija|KCD BiH|tamno|BS}}}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Združena lista]]
* [[Stranka demokratske akcije]]
* [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
* [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]]
* [[Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Građanska demokratska stranka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1997.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2000.]]
[[Kategorija:Savezi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]
[[Kategorija:Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Građanska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]
[[Kategorija:Liberalizam]]
[[Kategorija:Unitarizam]]
[[Kategorija:Proevropejstvo]]</text>
      <sha1>mc0cq9r4r6d8szhzq20tlnb24mac3kz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:RouteBox</title>
    <ns>10</ns>
    <id>538447</id>
    <revision>
      <id>3933650</id>
      <timestamp>2026-10-01T14:53:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;span style=&quot;background-color:{{{3|black}}}; color:{{{4|white}}}; border:0.1em solid {{{border|{{{3}}}}}};&quot;&gt;&amp;nbsp;{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|}}}| [[{{{2}}}|&lt;span style=&quot;color:{{{4|white}}}; {{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{bold|}}}|no||font-weight:bold;}} font-size:inherit; white-space:nowrap;&quot;&gt;{{{1}}}&lt;/span&gt;]] | &lt;span style=&quot;color:{{{4|white}}}; {{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{bold|}}}|no||font-weight:bold;}} font-size:inherit; white-space:nowrap;&quot;&gt;{{{1}}}&lt;/span&gt; }}&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;noi...</comment>
      <origin>3933650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="517" sha1="n4ijgxcyl65h9zloxfqodtmd87bshrc" xml:space="preserve">&lt;span style=&quot;background-color:{{{3|black}}}; color:{{{4|white}}}; border:0.1em solid {{{border|{{{3}}}}}};&quot;&gt;&amp;nbsp;{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|}}}| [[{{{2}}}|&lt;span style=&quot;color:{{{4|white}}}; {{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{bold|}}}|no||font-weight:bold;}} font-size:inherit; white-space:nowrap;&quot;&gt;{{{1}}}&lt;/span&gt;]] | &lt;span style=&quot;color:{{{4|white}}}; {{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{bold|}}}|no||font-weight:bold;}} font-size:inherit; white-space:nowrap;&quot;&gt;{{{1}}}&lt;/span&gt; }}&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>n4ijgxcyl65h9zloxfqodtmd87bshrc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933651</id>
      <parentid>3933650</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T14:53:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Šablon:Rbox]] na [[Šablon:RouteBox]]</comment>
      <origin>3933650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="517" sha1="n4ijgxcyl65h9zloxfqodtmd87bshrc" xml:space="preserve">&lt;span style=&quot;background-color:{{{3|black}}}; color:{{{4|white}}}; border:0.1em solid {{{border|{{{3}}}}}};&quot;&gt;&amp;nbsp;{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|}}}| [[{{{2}}}|&lt;span style=&quot;color:{{{4|white}}}; {{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{bold|}}}|no||font-weight:bold;}} font-size:inherit; white-space:nowrap;&quot;&gt;{{{1}}}&lt;/span&gt;]] | &lt;span style=&quot;color:{{{4|white}}}; {{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{bold|}}}|no||font-weight:bold;}} font-size:inherit; white-space:nowrap;&quot;&gt;{{{1}}}&lt;/span&gt; }}&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>n4ijgxcyl65h9zloxfqodtmd87bshrc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Rbox</title>
    <ns>10</ns>
    <id>538448</id>
    <redirect title="Šablon:RouteBox" />
    <revision>
      <id>3933652</id>
      <timestamp>2026-10-01T14:53:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Šablon:Rbox]] na [[Šablon:RouteBox]]</comment>
      <origin>3933652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="iswvqosclqepf1gfwzwco758rqo7v2b" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:RouteBox]]</text>
      <sha1>iswvqosclqepf1gfwzwco758rqo7v2b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Logo DSP.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>538449</id>
    <revision>
      <id>3933680</id>
      <timestamp>2026-10-01T18:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Logo [[Demokratska socijalistička partija|DSP]]-a
|Izvor=[https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:%D0%94%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%BE%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B0.png sr.wiki]
|Datum=1. 10. 2026.
|Autor=DSP
|Objašnjenje=
}}</comment>
      <origin>3933680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="456" sha1="7mfzmko9evmcu1890c0w3btduqc4ur5" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Logo [[Demokratska socijalistička partija|DSP]]-a
|Izvor=[https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:%D0%94%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%BE%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B0.png sr.wiki]
|Datum=1. 10. 2026.
|Autor=DSP
|Objašnjenje=
}}
== Licenciranje ==
{{Logo}}</text>
      <sha1>7mfzmko9evmcu1890c0w3btduqc4ur5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sloga (koalicija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538450</id>
    <revision>
      <id>3933683</id>
      <timestamp>2026-10-01T19:03:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija stranka | ime_bosanski         = Koalicija za cjelovitu i demokratsku | izvorno_ime          = Bosnu i Hercegovinu | logo                 = Koalicija sloga.png | teskt                = Logo koalicije. | skraćenica           =  | predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]] | predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt; | potpredsjednik       =  | predsjedavajući      =  | generalni_sekretar   =  | sekretar             =  | glasnogovo...</comment>
      <origin>3933683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8203" sha1="5xtrjev05kfr6gfqqek535khmkn0xbp" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Koalicija za cjelovitu i demokratsku
| izvorno_ime          = Bosnu i Hercegovinu
| logo                 = Koalicija sloga.png
| teskt                = Logo koalicije.
| skraćenica           = 
| predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = 
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = [[Biljana Plavšić]]&lt;br&gt;[[Živko Radišić]]&lt;br&gt;[[Milorad Dodik]]
| osnovana             = 12. juni 1998.
| raspuštena           = 2000.
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = ''Za bolji život u Srpskoj!''
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = 
| ideologija           = [[Srpski nacionalizam|Umjereni srpski nacionalizam]]
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = 
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Članovi
| prazni_podaci1       = [[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS RS]], [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SNS RS|tamno|BS}}}} ljubičasta, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}} crvena
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = 
| broj_mandata1        = 
| skupština2           = 
| broj_mandata2        = 
| skupština3           = 
| broj_mandata3        = 
| skupština4           = 
| broj_mandata4        = 
| skupština5           = 
| broj_mandata5        = 
| skupština6           = 
| broj_mandata6        = 
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{hlist|{{URL|socijalisti.ba}}|{{URL|snsd.org}}}}
}}
'''''Sloga''''' bila je [[Koalicija|politička koalicija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] formirana 12. juni 1998. Koaliciju su činile tri stranke: [[Srpski narodni savez Republike Srpske]] (SNS RS), [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] (SP) i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Stranka nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] kandidat Sloge [[Živko Radišić]] izabran je za srpskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], dok je 4 od 42 mandata osvojila u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], 28 od 83 mandata u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini RS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Opći izbori 1998.|date=24. 4. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt; Kandidatkinja Sloge za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednicu Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić]] nije ponovo izabrana.

Iako je formalna ''Sloga'' osnovana 12. juna 1998, njene tri članice sarađivale su već nakon [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenih izbora 1997.]] SNS RS Biljane Plavšić osvojio je 15, SP 9, a SNSD 2 mandata. Uz podršku bošnjačkih i hrvatskih poslanika formirana je parlamentarna većina koja je u januaru 1998. izabrala [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] za [[Spisak premijera Republike Srpske|premijera]] [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]]. Formaliziranje koalicije u junu 1998. tako je predstavljalo nastavak već postojeće političke saradnje.

[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] je u februaru 2000. napustila koaliciju. To ipak nije bio trenutni formalni kraj ''Sloge'', jer su savez nastavili SNS RS i SNSD, uz druge manje političke partnere. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općim izborima 2000.]] SNS RS je izašao samostalno, dok su SNSD i DSP zajedno, čime prestaje koalicija službeno postojati. Nedugo nakon toga, SNSD i DSP formiraju [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]].

== Članstvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Skraćeno
!Predsjednik
!Politička pozicija
!Ideologija
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS RS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpski narodni savez Republike Srpske]]
|SNS
|[[Biljana Plavšić]]
|[[Desni centar]]
|[[Srpski nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
|SP
|[[Živko Radišić]]
|[[Lijevi centar]]
|[[Socijaldemokratija]]&lt;br&gt;[[Demokratski socijalizam]]&lt;br&gt;[[Euroskepticizam]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Stranka nezavisnih socijaldemokrata]]
|SNSD
|[[Milorad Dodik]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Socijaldemokratija]]&lt;br&gt;[[Konfederacija|Konfederalizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Predsjednišvo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
! Glasovi
!%
!Konstitutivni
narod
! Izabran?
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 1.
| [[Živko Radišić]]
| 359.937
| 51,31
| [[Srbi]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|}

==== Parlamentarna skupština ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
! Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 214.716
| 13,80 
|{{Composition bar|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|Sloga|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|3|15|#{{Izborni dijagram/Partija|Sloga|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

==== Narodna skupština Republike Srpske ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Izbori
! #
!Glasovi
!%
! Mandati
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština|1998.]]
| {{Efn|Članice koalicije nastupale su odvojeno na izborima za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]]. Prikazani rezultati su zbir rezultata članica.|naziv=Sloga|grupa=lower-alpha}}
| align=&quot;center&quot; | 229.054
| 30,88
|{{Composition bar|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|Sloga|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

== Također pogledajte ==
* [[Združena lista]]
* [[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu]]
* [[Srpski narodni savez Republike Srpske]]
* [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
* [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Stranka nezavisnih socijaldemokrata]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1998.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2000.]]
[[Kategorija:Savezi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski narodni savez Republike Srpske]]
[[Kategorija:Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam]]
[[Kategorija:Socijaldemokratija]]</text>
      <sha1>5xtrjev05kfr6gfqqek535khmkn0xbp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933684</id>
      <parentid>3933683</parentid>
      <timestamp>2026-10-01T19:03:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3933684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8163" sha1="9iudgckcql99fhbr49qenwo05lw89da" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Sloga
| izvorno_ime          = Слога
| logo                 = Koalicija sloga.png
| teskt                = Logo koalicije.
| skraćenica           = 
| predsjednik          = [[Kolektivno vodstvo]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = 
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = [[Biljana Plavšić]]&lt;br&gt;[[Živko Radišić]]&lt;br&gt;[[Milorad Dodik]]
| osnovana             = 12. juni 1998.
| raspuštena           = 2000.
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = ''Za bolji život u Srpskoj!''
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = 
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = 
| ideologija           = [[Srpski nacionalizam|Umjereni srpski nacionalizam]]
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = 
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Članovi
| prazni_podaci1       = [[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS RS]], [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SNS RS|tamno|BS}}}} ljubičasta, {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}} crvena
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = 
| broj_mandata1        = 
| skupština2           = 
| broj_mandata2        = 
| skupština3           = 
| broj_mandata3        = 
| skupština4           = 
| broj_mandata4        = 
| skupština5           = 
| broj_mandata5        = 
| skupština6           = 
| broj_mandata6        = 
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{hlist|{{URL|socijalisti.ba}}|{{URL|snsd.org}}}}
}}
'''''Sloga''''' bila je [[Koalicija|politička koalicija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] formirana 12. juni 1998. Koaliciju su činile tri stranke: [[Srpski narodni savez Republike Srpske]] (SNS RS), [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] (SP) i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Stranka nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] kandidat Sloge [[Živko Radišić]] izabran je za srpskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], dok je 4 od 42 mandata osvojila u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], 28 od 83 mandata u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini RS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=223&amp;Lang=3|title=Opći izbori 1998.|date=24. 4. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt; Kandidatkinja Sloge za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednicu Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić]] nije ponovo izabrana.

Iako je formalna ''Sloga'' osnovana 12. juna 1998, njene tri članice sarađivale su već nakon [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenih izbora 1997.]] SNS RS Biljane Plavšić osvojio je 15, SP 9, a SNSD 2 mandata. Uz podršku bošnjačkih i hrvatskih poslanika formirana je parlamentarna većina koja je u januaru 1998. izabrala [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] za [[Spisak premijera Republike Srpske|premijera]] [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]]. Formaliziranje koalicije u junu 1998. tako je predstavljalo nastavak već postojeće političke saradnje.

[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] je u februaru 2000. napustila koaliciju. To ipak nije bio trenutni formalni kraj ''Sloge'', jer su savez nastavili SNS RS i SNSD, uz druge manje političke partnere. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općim izborima 2000.]] SNS RS je izašao samostalno, dok su SNSD i DSP zajedno, čime prestaje koalicija službeno postojati. Nedugo nakon toga, SNSD i DSP formiraju [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]].

== Članstvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Politička stranka
!Skraćeno
!Predsjednik
!Politička pozicija
!Ideologija
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS RS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpski narodni savez Republike Srpske]]
|SNS
|[[Biljana Plavšić]]
|[[Desni centar]]
|[[Srpski nacionalizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
|SP
|[[Živko Radišić]]
|[[Lijevi centar]]
|[[Socijaldemokratija]]&lt;br&gt;[[Demokratski socijalizam]]&lt;br&gt;[[Euroskepticizam]]
|-
|style=&quot;text-align:center;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Stranka nezavisnih socijaldemokrata]]
|SNSD
|[[Milorad Dodik]]
|[[Politički centar|Centar]] - [[Lijevi centar]]
|[[Socijaldemokratija]]&lt;br&gt;[[Konfederacija|Konfederalizam]]&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Predsjednišvo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
! #
! Kandidat
! Glasovi
!%
!Konstitutivni
narod
! Izabran?
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 1.
| [[Živko Radišić]]
| 359.937
| 51,31
| [[Srbi]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|}

==== Parlamentarna skupština ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
! Izbori
!Glasovi
!%
! [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| align=&quot;center&quot; | 214.716
| 13,80 
|{{Composition bar|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|Sloga|tamno|BS}}}}
|{{Composition bar|3|15|#{{Izborni dijagram/Partija|Sloga|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

==== Narodna skupština Republike Srpske ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Izbori
! #
!Glasovi
!%
! Mandati
! Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Narodna skupština|1998.]]
| {{Efn|Članice koalicije nastupale su odvojeno na izborima za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]]. Prikazani rezultati su zbir rezultata članica.|naziv=Sloga|grupa=lower-alpha}}
| align=&quot;center&quot; | 229.054
| 30,88
|{{Composition bar|15|83|#{{Izborni dijagram/Partija|Sloga|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}

== Također pogledajte ==
* [[Združena lista]]
* [[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu]]
* [[Srpski narodni savez Republike Srpske]]
* [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
* [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Stranka nezavisnih socijaldemokrata]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1998.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2000.]]
[[Kategorija:Savezi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski narodni savez Republike Srpske]]
[[Kategorija:Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam]]
[[Kategorija:Socijaldemokratija]]</text>
      <sha1>9iudgckcql99fhbr49qenwo05lw89da</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koalicija Sloga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538451</id>
    <redirect title="Sloga (koalicija)" />
    <revision>
      <id>3933685</id>
      <timestamp>2026-10-01T19:05:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Sloga (koalicija)]]</comment>
      <origin>3933685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="ol3bc5y1yuutq9l068hghzlmuxfaqav" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Sloga (koalicija)]]</text>
      <sha1>ol3bc5y1yuutq9l068hghzlmuxfaqav</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rudstroj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538452</id>
    <revision>
      <id>3933692</id>
      <timestamp>2026-10-01T22:09:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Keizers</username>
        <id>34832</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija kompanija | ime          = Rudstroj | izvorno_ime  = Privredno društvo „Rudstroj“ d.d. Kakanj | vrsta        = Dioničko društvo | industrija   = Rudarska oprema, čelične konstrukcije | sudbina      = Stečaj (otvoren 2017); rušenje objekata od 2026. | sjedište     = Rudarska 8, [[Kakanj]], [[Bosna i Hercegovina]] | zaposleni    = oko 130 (2016)&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; }}  '''Rudstroj''' (puni naziv ''Privredno društvo „Rudstroj“ d.d. Kakanj'')...</comment>
      <origin>3933692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8398" sha1="rkfizeveyzpzjipay0xhoiungphzu0o" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime          = Rudstroj
| izvorno_ime  = Privredno društvo „Rudstroj“ d.d. Kakanj
| vrsta        = Dioničko društvo
| industrija   = Rudarska oprema, čelične konstrukcije
| sudbina      = Stečaj (otvoren 2017); rušenje objekata od 2026.
| sjedište     = Rudarska 8, [[Kakanj]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zaposleni    = oko 130 (2016)&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;
}}

'''Rudstroj''' (puni naziv ''Privredno društvo „Rudstroj“ d.d. Kakanj'') bio je proizvođač opreme za rudarstvo i tešku industriju sa sjedištem u [[Kakanj]]u, [[Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]. Nekoliko decenija proizvodio je opremu za rudarstvo, procesnu industriju, energetiku i metalurgiju.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Do 1993. godine bio je u sastavu Rudnika mrkog uglja Kakanj (RMU Kakanj), kada je izdvojen kao samostalno preduzeće, a privatiziran je 2002. godine.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] fabrika je radila na namjenskoj ratnoj proizvodnji, čiji se primjerci čuvaju u kakanjskom muzeju.&lt;ref name=&quot;KSC&quot;/&gt; Nakon više od decenije neisplaćenih plata, štrajkova i poreskih dugova, nad preduzećem je u januaru 2017. otvoren stečaj, a njegova imovina je narednih godina više puta nuđena na prodaju.&lt;ref name=&quot;Gazette2017&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;/&gt; Rušenje bivših objekata preduzeća 2026. godine obustavljeno je nakon što je oštećen gromobran s radioaktivnim materijalom.&lt;ref name=&quot;FTV2026&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;N1-2026&quot;/&gt;

== Historija ==

=== Izdvajanje iz RMU Kakanj ===
Rudstroj je do 1993. godine poslovao u okviru RMU Kakanj, kada je odvojen od rudnika i organiziran kao samostalno preduzeće.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

=== Rat 1992–1995. ===
Tokom rata 1992–1995. Rudstroj je bio angažiran na namjenskoj ratnoj proizvodnji. Predmeti proizvedeni u fabrici dio su Zbirke ratnih godina 1992–1995. kakanjskog muzeja, koji djeluje u okviru JU KSC Kakanj. U muzejskom katalogu ''Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995'' ovim eksponatima posvećena je posebna pažnja.&lt;ref name=&quot;KSC&quot;/&gt;

=== Privatizacija ===
Rudstroj je privatiziran 2002. godine. Zaposlenici su otkupili 51 posto dionica, a preostalih 49 posto privatizirano je javnim upisom. Temeljni kapital društva iznosio je 3.338.160 [[Konvertibilna marka|KM]].&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Vlasništvo se s vremenom koncentriralo: do 2016. šest najvećih dioničara i jedan fond posjedovali su oko 62 posto, a oko 100 malih dioničara oko 30 posto dionica.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Premijer [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] Munib Husejnagić ocijenio je 2014. godine da je privatizacija upisom dionica bila najlošiji mogući model te da ona ograničava mogućnosti kantonalne vlade da pomogne preduzeću.&lt;ref name=&quot;ZDK2014&quot;/&gt;

=== Finansijske poteškoće ===
Prema navodima sindikata, Rudstroj je od 2004. prestao plaćati poreze i doprinose. Sindikat je probleme pripisao lošem upravljanju i naveo da su kulminirali tokom i nakon izrade pretovarnog sistema na površinskom kopu Vrtlište.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

Radnici su 19. februara 2014. stupili u štrajk jer im je kasnilo deset plata. Predstavnici sindikata sastali su se s premijerom i ministrima kantonalne vlade i upozorili da problemi traju dvadeset godina, od izdvajanja iz RMU Kakanj, te da radnici zbog neuplaćenih doprinosa ne mogu u penziju niti ovjeriti zdravstvene knjižice. Direktor Marko Drinovac je na sastanku izjavio da su za preduzeće zainteresirana tri investitora. Dogovoreno je da se radnici vrate na posao, a da uprava u ograničenom roku osigura sredstva za još jednu platu.&lt;ref name=&quot;ZDK2014&quot;/&gt; Nova uprava, imenovana 25. jula 2014, postigla je sa sindikatom sporazum o isplati minimalne plate, penzionisala 14 radnika i uvezala radni staž za 2004. i 2010. godinu.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

U augustu 2016. oko 130 radnika ponovo je stupilo u štrajk i proizvodnja je obustavljena u svim pogonima. Poreska uprava je blokirala račune preduzeća zbog duga prema javnim fondovima od oko 4,5 miliona KM, a radnicima je dugovano blizu 20 plata. Ukupni dug s kamatama procijenjen je na oko 8,5 miliona KM, dok su sudski vještaci u novembru 2013. vrijednost imovine procijenili na oko 10,7 miliona KM. Sindikat je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije predložio više modela spašavanja: dugoročni kredit, preuzimanje Rudstroja kao zavisnog društva [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|JP Elektroprivreda BiH]], kontrolirani stečaj bez obustave proizvodnje ili prodaju strateškom partneru. Pred Općinskim sudom u [[Zenica|Zenici]] tada se vodio postupak po prijedlogu za pokretanje predstečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

== Stečaj ==
Općinski sud u Zenici otvorio je stečajni postupak nad Rudstrojem 17. januara 2017. (predmet 43 0 St 139969 16 St) i za stečajnog upravnika imenovao Hazima Škapura.&lt;ref name=&quot;Gazette2017&quot;/&gt; Skupština povjerilaca odobrila je prodaju imovine 20. aprila 2017.&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;/&gt;

Imovinu je bilo teško prodati. Stečajni upravnik je u decembru 2020. raspisao dvadeset i peti javni poziv za dostavljanje ponuda, bez utvrđene početne cijene. U ponudi su bile hala za tokariju površine 1.163&amp;nbsp;m², hala za bravariju površine 1.447&amp;nbsp;m², drugi proizvodni objekti i zemljište, te mašinska oprema, uključujući mosnu dizalicu i dvije švicarske mašine za lasersko rezanje. Na nekretninama i većini opreme bile su upisane hipoteke i založna prava u korist više povjerilaca.&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;/&gt;

== Rušenje objekata ==
Do 2026. godine zgrada bivšeg Rudstroja u Rudarskoj ulici prešla je u posjed privatnog preduzeća i počelo je njeno rušenje. Prilikom djelimičnog urušavanja objekta 7. maja 2026. oštećen je gromobran na krovu koji je sadržavao radioaktivni materijal. Inspektori Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost obustavili su radove do sigurnog uklanjanja gromobrana, a općinski inspektor naložio je vlasniku pribavljanje odobrenja za uklanjanje građevine. Civilna zaštita saopćila je da se zračenje očitava samo neposredno uz objekat, da nema potrebe za evakuacijom te da će lokacija biti pod nadzorom i označena znakovima upozorenja na radijaciju.&lt;ref name=&quot;FTV2026&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;N1-2026&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;&gt;{{cite news |last=Hadžić |first=Hamid |title=Nakon niza obećanja Rudstroju se predviđa &quot;stečaj&quot;! |url=https://kakanjinfo.com/nakon-niza-obecanja-rudstroju-se-predvida-stecaj/ |work=KakanjInfo |date=11. 8. 2016 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ZDK2014&quot;&gt;{{cite press release |last=Slipić |first=Ibrahim |title=Rudstroj u Vladi ZDK |url=https://zdk.ba/vijesti/1906-rudstroj-u-vladi-zdk |publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona |date=20. 2. 2014 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;KSC&quot;&gt;{{cite web |title=Promocija muzejskog kataloga „Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995“ |url=https://ksckakanj.ba/promocija-muzejskog-kataloga-kakanj-u-odbrambeno-oslobodilackom-ratu-1992-1995/ |publisher=JU KSC Kakanj |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gazette2017&quot;&gt;{{cite web |title=Rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Privrednim društvom „Rudstroj“ d.d. Kakanj |url=https://www.stecaj.ba/oglasi/oglas/6761/ |work=Službene novine Federacije BiH |issue=8 |date=3. 2. 2017 |publisher=Općinski sud u Zenici |via=Stečaj.ba |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;&gt;{{cite web |title=Javni poziv za dostavljanje ponuda za kupovinu nekretnina i opreme (dvadeset i peta prodaja) |url=https://www.stecaj.ba/oglasi/oglas/17600/ |work=[[Dnevni avaz]] |date=28. 12. 2020 |via=Stečaj.ba |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;FTV2026&quot;&gt;{{cite news |title=Radioaktivni gromobran na zgradi u centru Kaknja |url=https://www.federalna.ba/radioaktivni-gromobran-na-zgradi-u-centru-kaknja-4ehlj |publisher=[[Federalna televizija]] |date=8. 5. 2026 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;N1-2026&quot;&gt;{{cite news |title=U Kaknju oštećen gromobran koji u sebi ima radioaktivni sadržaj |url=https://www.zenit.ba/u-kaknju-ostecen-gromobran-koji-u-sebi-ima-radioaktivni-sadrzaj/ |work=Zenit.ba |agency=[[N1 (televizija)|N1]] |date=8. 5. 2026 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kakanj]]</text>
      <sha1>rkfizeveyzpzjipay0xhoiungphzu0o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3933720</id>
      <parentid>3933692</parentid>
      <timestamp>2026-10-02T11:57:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3933720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8353" sha1="0buu1jfg552jcq9q0t0b0iqs7ydsz88" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime          = Rudstroj
| izvorno_ime  = Privredno društvo „Rudstroj“ d.d. Kakanj
| vrsta        = Dioničko društvo
| industrija   = Rudarska oprema, čelične konstrukcije
| sudbina      = Stečaj (otvoren 2017); rušenje objekata od 2026.
| sjedište     = Rudarska 8, [[Kakanj]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zaposleni    = oko 130 (2016)&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;
}}

'''Rudstroj''' (puni naziv ''Privredno društvo „Rudstroj“ d.d. Kakanj'') bio je proizvođač opreme za rudarstvo i tešku industriju sa sjedištem u [[Kakanj]]u, [[Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]. Nekoliko decenija proizvodio je opremu za rudarstvo, procesnu industriju, energetiku i metalurgiju.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Do 1993. bio je u sastavu Rudnika mrkog uglja Kakanj (RMU Kakanj), kada je izdvojen kao samostalno preduzeće, a privatiziran je 2002.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] fabrika je radila na namjenskoj ratnoj proizvodnji, čiji se primjerci čuvaju u kakanjskom muzeju.&lt;ref name=&quot;KSC&quot;/&gt; Nakon više od decenije neisplaćenih plata, štrajkova i poreskih dugova, nad preduzećem je u januaru 2017. otvoren stečaj, a njegova imovina je narednih godina više puta nuđena na prodaju.&lt;ref name=&quot;Gazette2017&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;/&gt; Rušenje bivših objekata preduzeća 2026. obustavljeno je nakon što je oštećen gromobran s radioaktivnim materijalom.&lt;ref name=&quot;FTV2026&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;N1-2026&quot;/&gt;

== Historija ==

=== Izdvajanje iz RMU Kakanj ===
Rudstroj je do 1993. poslovao u okviru RMU Kakanj, kada je odvojen od rudnika i organiziran kao samostalno preduzeće.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

=== Rat 1992–1995. ===
Tokom rata 1992–1995. Rudstroj je bio angažiran na namjenskoj ratnoj proizvodnji. Predmeti proizvedeni u fabrici dio su Zbirke ratnih godina 1992–1995. kakanjskog muzeja, koji djeluje u okviru JU KSC Kakanj. U muzejskom katalogu ''Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995'' ovim eksponatima posvećena je posebna pažnja.&lt;ref name=&quot;KSC&quot;/&gt;

=== Privatizacija ===
Rudstroj je privatiziran 2002. Zaposlenici su otkupili 51 posto dionica, a preostalih 49 posto privatizirano je javnim upisom. Temeljni kapital društva iznosio je 3.338.160 [[Konvertibilna marka|KM]].&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Vlasništvo se s vremenom koncentriralo: do 2016. šest najvećih dioničara i jedan fond posjedovali su oko 62 posto, a oko 100 malih dioničara oko 30 posto dionica.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt; Premijer [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] Munib Husejnagić ocijenio je 2014. godine da je privatizacija upisom dionica bila najlošiji mogući model te da ona ograničava mogućnosti kantonalne vlade da pomogne preduzeću.&lt;ref name=&quot;ZDK2014&quot;/&gt;

=== Finansijske poteškoće ===
Prema navodima sindikata, Rudstroj je od 2004. prestao plaćati poreze i doprinose. Sindikat je probleme pripisao lošem upravljanju i naveo da su kulminirali tokom i nakon izrade pretovarnog sistema na površinskom kopu Vrtlište.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

Radnici su 19. februara 2014. stupili u štrajk jer im je kasnilo deset plata. Predstavnici sindikata sastali su se s premijerom i ministrima kantonalne vlade i upozorili da problemi traju dvadeset godina, od izdvajanja iz RMU Kakanj, te da radnici zbog neuplaćenih doprinosa ne mogu u penziju niti ovjeriti zdravstvene knjižice. Direktor Marko Drinovac je na sastanku izjavio da su za preduzeće zainteresirana tri investitora. Dogovoreno je da se radnici vrate na posao, a da uprava u ograničenom roku osigura sredstva za još jednu platu.&lt;ref name=&quot;ZDK2014&quot;/&gt; Nova uprava, imenovana 25. jula 2014, postigla je sa sindikatom sporazum o isplati minimalne plate, penzionisala 14 radnika i uvezala radni staž za 2004. i 2010.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

U augustu 2016. oko 130 radnika ponovo je stupilo u štrajk i proizvodnja je obustavljena u svim pogonima. Poreska uprava je blokirala račune preduzeća zbog duga prema javnim fondovima od oko 4,5 miliona KM, a radnicima je dugovano blizu 20 plata. Ukupni dug s kamatama procijenjen je na oko 8,5 miliona KM, dok su sudski vještaci u novembru 2013. vrijednost imovine procijenili na oko 10,7 miliona KM. Sindikat je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije predložio više modela spašavanja: dugoročni kredit, preuzimanje Rudstroja kao zavisnog društva [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|JP Elektroprivreda BiH]], kontrolirani stečaj bez obustave proizvodnje ili prodaju strateškom partneru. Pred Općinskim sudom u [[Zenica|Zenici]] tada se vodio postupak po prijedlogu za pokretanje predstečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;/&gt;

== Stečaj ==
Općinski sud u Zenici otvorio je stečajni postupak nad Rudstrojem 17. januara 2017. (predmet 43 0 St 139969 16 St) i za stečajnog upravnika imenovao Hazima Škapura.&lt;ref name=&quot;Gazette2017&quot;/&gt; Skupština povjerilaca odobrila je prodaju imovine 20. aprila 2017.&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;/&gt;

Imovinu je bilo teško prodati. Stečajni upravnik je u decembru 2020. raspisao dvadeset i peti javni poziv za dostavljanje ponuda, bez utvrđene početne cijene. U ponudi su bile hala za tokariju površine 1.163&amp;nbsp;m², hala za bravariju površine 1.447&amp;nbsp;m², drugi proizvodni objekti i zemljište, te mašinska oprema, uključujući mosnu dizalicu i dvije švicarske mašine za lasersko rezanje. Na nekretninama i većini opreme bile su upisane hipoteke i založna prava u korist više povjerilaca.&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;/&gt;

== Rušenje objekata ==
Do 2026. godine zgrada bivšeg Rudstroja u Rudarskoj ulici prešla je u posjed privatnog preduzeća i počelo je njeno rušenje. Prilikom djelimičnog urušavanja objekta 7. maja 2026. oštećen je gromobran na krovu koji je sadržavao radioaktivni materijal. Inspektori Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost obustavili su radove do sigurnog uklanjanja gromobrana, a općinski inspektor naložio je vlasniku pribavljanje odobrenja za uklanjanje građevine. Civilna zaštita saopćila je da se zračenje očitava samo neposredno uz objekat, da nema potrebe za evakuacijom te da će lokacija biti pod nadzorom i označena znakovima upozorenja na radijaciju.&lt;ref name=&quot;FTV2026&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;N1-2026&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;KakanjInfo2016&quot;&gt;{{cite news |last=Hadžić |first=Hamid |title=Nakon niza obećanja Rudstroju se predviđa &quot;stečaj&quot;! |url=https://kakanjinfo.com/nakon-niza-obecanja-rudstroju-se-predvida-stecaj/ |work=KakanjInfo |date=11. 8. 2016 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ZDK2014&quot;&gt;{{cite press release |last=Slipić |first=Ibrahim |title=Rudstroj u Vladi ZDK |url=https://zdk.ba/vijesti/1906-rudstroj-u-vladi-zdk |publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona |date=20. 2. 2014 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;KSC&quot;&gt;{{cite web |title=Promocija muzejskog kataloga „Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995“ |url=https://ksckakanj.ba/promocija-muzejskog-kataloga-kakanj-u-odbrambeno-oslobodilackom-ratu-1992-1995/ |publisher=JU KSC Kakanj |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gazette2017&quot;&gt;{{cite web |title=Rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Privrednim društvom „Rudstroj“ d.d. Kakanj |url=https://www.stecaj.ba/oglasi/oglas/6761/ |work=Službene novine Federacije BiH |issue=8 |date=3. 2. 2017 |publisher=Općinski sud u Zenici |via=Stečaj.ba |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sale2020&quot;&gt;{{cite web |title=Javni poziv za dostavljanje ponuda za kupovinu nekretnina i opreme (dvadeset i peta prodaja) |url=https://www.stecaj.ba/oglasi/oglas/17600/ |work=[[Dnevni avaz]] |date=28. 12. 2020 |via=Stečaj.ba |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;FTV2026&quot;&gt;{{cite news |title=Radioaktivni gromobran na zgradi u centru Kaknja |url=https://www.federalna.ba/radioaktivni-gromobran-na-zgradi-u-centru-kaknja-4ehlj |publisher=[[Federalna televizija]] |date=8. 5. 2026 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;N1-2026&quot;&gt;{{cite news |title=U Kaknju oštećen gromobran koji u sebi ima radioaktivni sadržaj |url=https://www.zenit.ba/u-kaknju-ostecen-gromobran-koji-u-sebi-ima-radioaktivni-sadrzaj/ |work=Zenit.ba |agency=[[N1 (televizija)|N1]] |date=8. 5. 2026 |access-date=1. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kakanj]]</text>
      <sha1>0buu1jfg552jcq9q0t0b0iqs7ydsz88</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>