Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.22 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 54 3934037 3895981 2026-10-04T17:51:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934037 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1878.''' (MDCCCLXXVIII) je bila uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru, 1878. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 878. godina 2. milenija. Od početka 1878, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. == Događaji == *[[Datoteka:Berliner kongress.jpg|mini|Berlinski kongres]]Nakon zasjedanja [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]]<ref>{{Cite web|url=https://opil.ouplaw.com/display/10.1093/law:epil/9780199231690/law-9780199231690-e687|title=Berlin Congress (1878)|website=Oxford Public International Law|language=en|doi=10.1093/law:epil/9780199231690/law-9780199231690-e687|access-date=25. 5. 2025}}</ref> [[sultan]] odobrava [[Austrija|Austriji]] da uputi vojne trupe u [[Bosna|Bosnu]]. Nakon neuspješnog otpora koji su organizirali [[Vehbi Šemsekadić]] i [[Hadži Lojo]], austrijska vojska od 300.000 vojnika pod komandom [[Josip Filipović|Josipa Filipovića]] okupirala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{Cite book|url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2018/12/Pages-from-gg46-8.pdf|title=Nesretni dani generala Szasparyja u Bosni}} {{Mrtav link}}</ref> *[[19. februar]] – [[Thomas Edison]] patentira [[fonograf]] *[[3. mart]] **Potpisan [[Sanstefanski mir]] između [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. **[[Bugarska]] dobija nezavisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] *[[4. juni]] – Potpisana [[Kiparska konvencija]], tajni sporazum između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] o upravljanju [[Kipar|Kiprom]] *[[15. maj]] – Osnovana [[Tokijska berza|berza]] u [[Tokyo|Tokyju]] *[[10. juni]] – Osnovana [[Prizrenska liga]]; *[[13. juli]] – Potpisan [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]] kojim su glavne sile restrukturirale mapu [[Balkan]]a; *[[17. juli|17]]-[[31. juli]] – u [[Pariz]]u održan [[Šahovski turnir u Parizu 1878.|prvi interkontinentalni turnir]] u [[šah]]u u [[Evropa|Evropi]]. == 1878. u temama == === Fotografija === * [[19. juni]] – fotograf [[Eadweard Muybridge]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Eadweard-Muybridge|title=Eadweard Muybridge {{!}} Biography, Photography, Inventions, Zoopraxiscope, & Facts {{!}} Britannica|date=4. 5. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 5. 2025}}</ref> uspijeva u trogodišnjem nastojanju da fotografskim procesom sa 16 slika u nizu pokaže kretanje konja pri punoj brzini, čime je dokazao tačnom tvrdnju njegovog patrona Lelanda Stanforda (''Leland Stanford'') da konj u jednom momentu u trku ima sve četiri kopite u zraku. Stanford se sa lokalnim bogatašem iz Kalifornije kladio na 25.000 USD, a pozicija kopita konja u trku iznenadila je javnost. == Rođeni == === Januar=== * [[12. januar]] – [[Ferenc Molnár]], mađarski novinar i pisac === Februar === * [[5. februar]] – [[Andre Citroen]], francuski inženjer holandskog porijekla === Mart === === April === === Maj === === Juni === === Juli === === August === * [[8. august]] – [[Većeslav Wilder]], hrvatski političar češkog porijekla. === Septembar === === Oktobar === === Novembar === * [[Datoteka:Lise Meitner NatGeo.jpg|mini|145x145piksel|Lise Meitner]][[7. novembar]] – [[Lise Meitner]], austrijska fizičarka * [[18. decembar]] – [[Josif Staljin]], sovjetski političar i državnik === Decembar === * [[25. decembar]] – [[Louis Chevrolet]], proizvođač automobila == Umrli == * [[10. februar]] – [[Claude Bernard]], francuski fiziolog * [[25. juli]] – [[Milica Stojadinović]], srpska pjesnikinja {{commonscat|1878}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://iiit.org/wp-content/uploads/Faith-and-Loyalty-_-Bosniaks-and-the-Austro-Hungarian-Empire-1.pdf * https://untz.ba/wp-content/uploads/2021/02/Monografija_Univerziteta_u_Tuzli_eng.pdf {{Normativna kontrola}} f4s2lf9dsdi94ofu6sdcclz5lnff8yw 0 1057 3934049 3927216 2026-10-04T21:27:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = {{jezik|ca|Principat d'Andorra}} |zvanično_ime = Kneževina Andora |ime_genitiv = Andore |zastava = Flag of Andorra.svg |grb = Coat of arms of Andorra.svg |mapa = Europe location ANR.png |službeni_jezik = [[Katalonski jezik|katalonski]] |glavni_grad = [[Andorra la Vella]] |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak kneževa Andore|Kneževi]] |vladar_prva_vlast = [[Emmanuel Macron]]<br />[[Joan Enric Vives Sicília]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Andore|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Xavier Espot Zamora]] |po_površini_na_svijetu = 193 |površina = 468 |procenat_vode = 0 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 201 |stanovnika = 77,000 <small>Procjena u 2019</small> <ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/an.html Andorra, The World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612205052/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/an.html |date=12. 6. 2007 }} cia.gov</ref> |gustoća = 165 |nezavisnost = od [[Francuska|Francuske]]<br />[[1278]]. |valuta = [[Euro]] (€) (EUR) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |himna = [[El Gran Carlemany]] ("Veliki Karlo Veliki") |internetski_nastavak = [[.ad]] |pozivni_broj = +376 |}} '''Andora''' ({{jez-ca|Andorra}}),<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.graphicmaps.com/andorra|title=Andorra - GraphicMaps.com|website=www.graphicmaps.com|access-date=2026-09-22}}</ref> službeno '''Kneževina Andora'''<ref name=":5">{{Cite web|url=https://theworldfactbook.org/country/andorra.html|title=Andorra Facts, Map, Population, GDP|website=The World Factbook|language=en|access-date=2026-09-22}}</ref> ({{jez-ca|Principat d'Andorra|linkovi=ne}}), kneževina je u jugozapadnoj Evropi smještena u istočnim [[Pirineji]]ma između [[Francuska|Francuske]] i [[Španija|Španije]]. Andora je jedna od najmanjih država u svijetu i [[kontinentalna država]] jer nema izlaz na [[more]] ili [[okean]]. Ukupna površina je 468&nbsp;km². Glavni grad je [[Andora la Vella]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Andorra {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCOhost|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-09-22}}</ref> == Historija == Prema jednoj legendi, [[Karlo Veliki]] je poveljom dodijelio zemlju Andorcima kako bi nagradio njihovu borbu protiv [[Mauri|Maura]]. Kontrola nad teritorijom prešla je u ruke urhelskog grofa, koji ju je prodao urhelskom biskupu. Biskup je, u bojazni da će grof zatražiti zemlju nazad, potpisao ugovor o zajedničkom suverenitetu s gospodarom Caboeta. Kasnije se Arnalda, gospodarica Caboeta, udala za vikonta Castellbòa, a njihova kćerka i nasljednica Ermesenda u 13. stoljeću za foavskog grofa [[Rogerije Bernard II, grof Foixa|Rogerija Bernarda II]]. U 15. stoljeću foavski grof [[Gaston IV, grof Foixa|Gaston IV]] oženio je buduću navarsku kraljicu [[Eleonora, kraljica Navare|Eleonoru]], te se tako dio suverenstva nad Andorom ujedinio s navarskom krunom. Godine [[1589]]. navarski kralj [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrik III]] naslijedio je francusku krunu, te je on svoj dio suvereniteta nad Andorom ujedinio s francuskom krunom. Po ukidanju monarhije u Francuskoj, šef države je ostao knez Andore, te je stoga predsjednik Francuske i danas knez Andore zajedno s urhelskim biskupom.<ref name=":1" /> Dva vladara (jedan svjetovni i drugi crkveni) često su se sukobljavali oko prava prvenstva nad dolinom. [[1278]]. konflikt je razriješen uspostavljanjem podijeljenog suvereniteta nad Andorom koja je proglašena zajedničkom kneževinom foavskog grofa i urhelskog biskupa. To je učvrstilo teritoriju ove male kneževine. U periodu između [[1812]]. i [[1814]]. godine, Francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo je na četiri departmana. Andora je također pripojena i ušla je u sastav jednog od departmana. [[14. juli|14. jula]] španska vojna policija ulazi u Andoru i zauzima je, ali vrlo brzo biva odbijena prema [[Barcelona|Barceloni]], a nešto kasnije i prema [[Madrid]]u, da bi najzad završila u izgnanstvu u [[Portugal]]a. Između jula [[1936]]. i juna [[1940]], jedan francuski vojni odred biva upućen u Andoru kako bi spriječio poguban uticaj [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] i Frankove [[Španija|Španije]]. Juni [[1940]]. je mjesec kapitulacije [[Francuska|Francuske]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. [[25. septembar|25. septembra]] [[1939]]. Andora je bila primorana da potpiše mirovni sporazum sa [[Njemačka|Njemačkom]] jer nikada prije toga nije ratifikovala Versajski mirovni ugovor, što ju je, u čisto pravnom pogledu, ostavilo u ratu sa Njemačkom. Kneževina je uspjela da očuva neutralnost tokom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].Uzevši u obzir njenu relativnu izolovanost, Andora je ostala na margini evropske historije, sa pokojim vezama sa [[Francuska|Francuskom]] i [[Španija|Španijom]]. Pa ipak, u novije vrijeme njen [[turizam]] bilježi uspjeh, baš kao što su razvoj saobraćaja i telekomunikacija izvukli zemlju iz izolacije. Njen politički sistem je osjetno modernizovan [[1993]].<ref name=":5" /> == Geografija == Smještena na istočnim [[Pireneji|Pirinejima]], te se smatra zemljom koju najvećim dijelom čine planinske doline. Pritoke rijeke Valire, najduže rijeke u zemlji, teku kroz zasebne doline i spajaju se kod mjesta [[Escaldes (Andora)|Escaldes]]. Zahvaljujući takvoj konfiguraciji terena, Andora raspolaže velikim potencijalom za proizvodnju [[Hidroenergija|hidroenergije]].<ref name=":2">{{Cite news|title=Andorra - Learn about the Geography and History of Europe's Andorra|url=https://www.thoughtco.com/geography-of-andorra-1434331|newspaper=ThoughtCo|access-date=2026-09-22|language=en}}</ref> Kada je u pitanju privreda, Andora je oskudna prirodnim resursima, izuzev drveta, mineralne vode i hidroenergije. Elektroenergetska mreža prvi put je izgrađena tokom 1930-ih godina. Postoje određena nalazišta minerala, prvenstveno željezne rude i olova. Poljoprivreda je minimalno zastupljena zbog nedostatka obradivog zemljišta (samo 1,6 % ukupne površine prema podacima iz 2023. godine). Mnogi poljoprivrednici uzgajaju ovce ili goveda, mada je to doprinijelo [[Erozija|eroziji]] na planinskim livadama. Glavne kulture su [[raž]], [[pšenica]], [[ječam]], [[zob]], [[povrće]] i [[duhan]].<ref name=":2" /> Šume prekrivaju oko 160 km² teritorije Andore, a šumsko zemljište čini 34% ukupne površine. U Andori postoji 10 km² obradivog zemljišta, što čini 2% ukupnog obradivog tla.<ref>{{Cite web|url=https://www.confiduss.com/en/jurisdictions/andorra/geography/|title=Geography of Andorra - Confidus Solutions|website=www.confiduss.com|access-date=2026-09-22}}</ref> Andora ima prosječnu [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] od 1.996 m.<ref name=":4" /> === Klima === Obzirom na to da su klimatske promjene donijele značajna zagrijavanja, manje pouzdane snježne padavine i nepravilniji raspored padavina, klima Andore je pretežno umjerena, sa hladnim i sniježnim zimama koje pogoduju skijaškoj industriji. Prosječna januarska temperatura u glavnom gradu Andora La Vela kreće se od –2 do 6 [[Celzijev stepen|stepeni Celzijusa]].<ref name=":1" /> == Vlada == Andora je kneževina s izvršnom vlašću odvojenom od zakonodavne. Prema ustavu, zajednički državni poglavari su francuski predsjednik i španski biskup iz Urgela koji nose titulu kneza, ali su njihove nadležnosti ograničene. Stvarna vlast leži u rukama izabranih zastupnika i sudaca.<ref>{{Cite news|title=Andorra - World Facts and Statistics|url=https://geofactbook.com/countries/andorra|newspaper=Geo Factbook|access-date=2026-09-22|language=en|first=Geo|last=Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20260617124040/https://geofactbook.com/countries/andorra|archive-date=17. 6. 2026|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Andorra parishes named.png|mini|lijevo|200p|Podjela '''Andore''']] == Političke podjele == Andora je podijeljena na sedam okruga, poznatih kao ''parròquies'' (jednina ''parròquia''): * [[Andorra la Vella]] * [[Canillo]] * [[Encamp]] * [[Escaldes-Engordany]] * [[La Massana]] * [[Ordino]] * [[Sant Julià de Lòria]] == Privreda == Andora je iskoristila svoj planinski položaj za uspješan razvoj zimskog turizma. Povoljni porezi i carine su također pridonijeli razvoju države. == Stanovništvo == Andora ima 84.082 stanovnika. Od tih, samo 30% su andorske nacionalnosti, dok su 61% Španci, 6% [[Francuzi]] i 3% ostali. Prema religijskoj pripadnosti, 94,2% su [[rimokatolici]], 0,4% [[židovi]],0,3% [[jehovini svjedoci]], 0,2% [[Protestantizam|protestanti]], te 4,9 % ostalih.<ref>{{Cite web|url=https://geographypractice.com/countries/andorra|title=Andorra — Facts, Capital & Flag {{!}} Geography Practice|website=geographypractice.com|language=en|access-date=2026-09-22}}</ref> == Kultura == Stanovništvo Andore njeguje katalonsku kulturu, koja je najzastupljenija u ovoj državi. Sama katalonska kultura predstavlja spoj francuske, španske i portugalske kulture. Glavni jezik koji se govori jeste [[Katalonski jezik|katalonski]], čije porijeklo datira još iz perioda između 8. i 10. vijeka, kada se razvio iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]] tokom rimske vladavine na [[Pirenejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]]. Nakon Rimljana, ovo područje osvojili su narodi germanskog porijekla, koji su izvršili uticaj na postojeći jezik, te se on razvio u jedinstven [[dijalekt]].<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/important-aspects-of-the-culture-of-andorra.html|title=The Culture and Traditions of Andorra|last=Society|first=Joseph Kiprop in|date=2018-04-24|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=2026-09-22}}</ref> Stanovnici Andore redovno obilježavaju sve katalonske praznike, baš kao i njihova braća iz drugih krajeva. Među praznicima koji se slave svake godine je i "''La Mercè''", koji se obilježava u septembru i traje čitavu sedmicu. Prvobitno je to bio dan posvećen odavanju počasti Gospi od milosti (''Virgin of Grace''), ali je s vremenom prerastao u događaj koji obuhvata i druge katalonske običaje, poput sajmova vina i muzičkih nastupa, te mnoge druge aktivnosti.<ref name=":3" /> == Također pogledajte == * [[Pirenejsko poluostrvo]] * [[Francuska]] * [[Katalonija]] * [[Katalonski jezik]] * [[Andorra la Vella]] == Note i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.andorra.ad/ang/home/index.htm Andorra.ad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050204031132/http://www.andorra.ad/ang/home/index.htm |date=4. 2. 2005 }} - Glavni portal * [https://web.archive.org/web/20050124092812/http://www.govern.ad/ Govern d'Andorra] - Zvanični vladin site (na katalanskom) * [https://web.archive.org/web/20050208041628/http://www.andorraonline.ad/index.asp?newlang=english Andorra Online] - Andora u temama * [http://www.andorra-intern.com/index_en.htm Andorra-Intern] - Informacije o Andori * [https://web.archive.org/web/20050207125422/http://numismondo.com/pm/and/ Andorra Banknotes] * [http://www.travel-images.com/andorra.html Slike Andore] * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/an.html CIA - The World Factbook -- Andorra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719002757/https://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/an.html |date=19. 7. 2006 }} * [http://www.soldeuonline.com/ SoldeuOnline.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220305085434/http://www.soldeuonline.com/ |date=5. 3. 2022 }} - Informacije posjetiocima Soldeu-a u Andori. * [http://based.in/?Andorra financial institutions in Andorra] {{commonscat|Andora}} {{Države Evrope}} {{Vijeće Evrope}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Andora]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1278.]] [[Kategorija:Pireneji]] 47h30m4ikw9spvd2p6jnpyr60q0h78m 0 1510 3934084 3826779 2026-10-05T06:27:51Z Panasko 146730 3934084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kontinent | naziv = Amerika | slika = Americas (orthographic projection).svg | površina = 42.549.000 | stanovništvo = {{Increase}} 1,02 milijarde<ref>{{cite web |url=https://www.un.org/en/global-issues/population |title=Population |publisher=United Nations |access-date=July 25, 2021 |archive-date=April 9, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409220454/https://www.un.org/en/global-issues/population |url-status=live }}</ref> | gustoća = 22,67/km² | nominalni_BDP = | BDP_PPP = | demonim = | spisak_država = | države = | zavisne_teritorije = | nisu_članice_UN_a = | jezici = [[Španski jezik|Španski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Portugalski jezik|portugalski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Haićanski kreolski jezik]], [[Kečuanski jezik|kečuanski]], [[Guarani (jezik)|Guaraní]], [[Ajmarski jezik|ajmarski]], [[Nahuatlanski jezici|nahuatlanski]], i mnogi drugi | vremenske_zone = [[UTC±10:00|UTC−10]] do [[UTC±00:00|UTC+0]] | internet = | gradovi = {{collapsible list | list_style = text-align:left; <!--1-->|1. [[São Paulo]]<!--11,967,825--> <!--2-->|2. [[Lima]]<!--8,894,412--> <!--3-->|3. [[Ciudad de México]]<!--8,854,600--> <!--4-->|4. [[New York]]<!--8,550,405--> <!--5-->|5. [[Bogotá]]<!--7,862,277--> <!--6-->|6. [[Rio de Janeiro]]<!--6,476,631--> <!--7-->|7. [[Santiago de Chile]]<!--5,507,282--> <!--8-->|8. [[Los Angeles]]<!--3,971,883--> <!--9-->|9. [[Caracas]]<!--3,289,886--> <!--10-->|10. [[Buenos Aires]]<!--3,054,267--> }} }} '''Amerike,''' koje se ponekad zajedničkim imenom nazivaju '''Amerika,'''<ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/american_english/america?q=america|title=Definition of America noun from the Oxford Advanced American Dictionary}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Americas|title=Americas {{!}} Map, Regions, & Hemispheres {{!}} Britannica|date=19. 5. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=20. 5. 2024}}</ref><ref name="oxfordc">"America." ''"The Oxford Companion to the English Language" ({{ISBN|0-19-214183-X}}). McArthur, Tom (ur.), 1992. New York: Oxford University Press, str. 33: "[16. vijek: izvedeno iz ženskog oblika imena *Americus*, latiniziranog imena istraživača Ameriga Vespuccija (1454–1512). Ime *America* se prvi put pojavilo na karti njemačkog kartografa Martina Waldseemüllera iz 1507, označavajući područje koje se danas naziva Brazil]. Od 16. vijeka, naziv za zapadnu hemisferu, često u množini *Americas* i manje-više sinonim za *Novi svijet*. Od 18. vijeka, naziv za Sjedinjene Američke Države. Ovo drugo značenje danas je primarno u engleskom jeziku:&nbsp;... Međutim, taj termin je podložan nedoumicama:&nbsp;..."</ref><ref name="Burchfield">Burchfield, R. W. 2004. ''[[Fowler's Modern English Usage]].'' ({{ISBN|0-19-861021-1}}) Oxford, UK: Oxford University Press; str. 48.</ref> su zemlje [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]] ili [[Novi svijet|Novog svijeta]] koje se sastoje od [[kontinent|kontinenata]] [[Sjeverna Amerika]] i [[Južna Amerika]] sa svim pridruženim [[ostrvo|ostrvima]] i [[regija]]ma.<ref name=":0">''[[Webster's New World College Dictionary]]'', 2010 by Wiley Publishing, Inc., Cleveland, Ohio.</ref><ref>{{cite book|title=Merriam Webster dictionary|year=2013|publisher=Merriam-Webster, Incorporated|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/america|access-date=March 23, 2016|archive-date=March 20, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160320173809/http://www.merriam-webster.com/dictionary/America|url-status=live}}</ref><ref>"continent n. 5. a." (1989) ''[[Oxford English Dictionary]]'', 2nd edition. [[Oxford University Press]]; "continent¹ n." (2006) ''The [[Concise Oxford English Dictionary]]'', 11th edition revised. (Ed.) Catherine Soanes and Angus Stevenson. Oxford University Press; "continent¹ n." (2005) ''The [[New Oxford American Dictionary]]'', 2nd edition. (Ed.) [[Erin McKean]]. Oxford University Press; "continent [2, n] 4 a" (1996) ''[[Webster's Dictionary#WebsThird New International|Webster's Third New International Dictionary, Unabridged]]''. [[ProQuest]] Information and Learning; "continent" (2007) ''[[Encyclopædia Britannica]]''. Retrieved January 14, 2007, from Encyclopædia Britannica Online.</ref> Amerike pokrivaju 8.3% ukupne površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] (28.4% kopna) i sadrže 14% [[svjetsko stanovništvo|svjetskog stanovništva]]. Kada se posmatraju kao jedinstven kontinent, Amerike su drugi najveći kontinent po površini (nakon Azije) i treći po broju stanovnika. Amerike zauzimaju većinu kopna na zapadnoj hemisferi Zemlje i čine "Novi svijet", za razliku od "Starog svijeta" (Afro-Evroazije).[3] Izraz je relativno nov i predstavlja nešto jasniju zamjenu za izraz Amerika, koji može značiti i cijelu [[kopnena masa|kopnenu masu]] ili [[Sjedinjene Američke Države]]. Originalni izraz se koristio za ono što se ponekad smatra jednim kontinentom ili [[superkontinent]]om , pri čemu ''Amerike'' predstavljaju skupni izraz za kopnenu masu i pojedine regiju u njemu. Kada se koristi za kopnenu masu, izraz koji odgovara ''Americi'' ili ''Amerikama'' su ''[[Evroazija]]'', koja se sastoji od [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]], odnosno ''[[Eurafrazija]]'', koja označava Euraziju i [[Afrika|Afriku]]. Zajedno sa pripadajućim ostrvima, Amerike pokrivaju 8% ukupne površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i 28,4% njene kopnene površine. Topografijom dominiraju [[Kordiljeri]], dugi planinski lanac koji se proteže duž zapadne obale. Ravnijim istočnim dijelom Amerika dominiraju veliki riječni slivovi, kao što su slivovi [[Amazon|Amazona]], [[rijeka Svetog Lawrencea]] i [[Velika jezera|Velikih jezera]], [[Mississippi (rijeka)|Misisipija]] i sliv [[Río de la Plata|La Plate]]. Budući da se Amerike protežu 14.000&nbsp;km od sjevera ka jugu, klima i ekološki uslovi znatno variraju – od arktičke tundre sjeverne Kanade, Grenlanda i Aljaske do tropskih kišnih šuma u Srednjoj i Južnoj Americi. Granica između ova dva kontinenta se nalazi na granici država [[Kolumbija]] i [[Panama]]. * [[Južna Amerika]] (južno od Paname). * [[Sjeverna Amerika]] (sjeverno od Kolumbije). Kao zasebni dijelovi ponekad se također pominju i [[Srednja Amerika]] i [[Karibi]]. Ponekad se sa pojmom Amerika (američki, američka, američko) misli na [[Sjedinjene Američke Države]] ili nešto što dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a građani ove zemlje se nazivaju Amerikancima. Ljudi su prvi put naselili Amerike dolaskom iz Azije prije 20.000 do 16.000 godina. Kasnije je uslijedio drugi talas migracije iz Azije, koji su činili govornici [[Na-Dene jezici|Na-Dene jezika]]. Naknadna migracija [[Inuiti|Inuita]] u neoarktičko područje, oko 3500. godine p. n. e, zaokružila je proces koji se općenito smatra naseljavanjem autohtonih naroda Amerika. Tokom nordijske kolonizacije Sjeverne Amerike osnovano je nekoliko naselja na [[Grenland|Grenlandu]], a možda i na samom kopnu, no ona su kasnije napuštena. Španske ekspedicije [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]], vođene između 1492. i 1504, rezultirale su trajnim kontaktom sa evropskim (a kasnije i drugim) silama Starog svijeta; to je naposljetku dovelo do tzv. [[Kolumbovska razmjena|Kolumbovske razmjene]] i označilo početak perioda istraživanja, osvajanja i kolonizacije, čiji se efekti i posljedice osjećaju i danas. Špansko prisustvo uključivalo je porobljavanje velikog broja pripadnika autohtonog stanovništva Amerika.<ref>{{cite book |last1=Kamen |first1=Henry |title=Spain's Road to Empire: The Making of a World Power, 1492–1763}}</ref> Bolesti donesene iz Evrope i zapadne Afrike desetkovale su autohtono stanovništvo, a evropske sile su kolonizovale Ameriku.<ref name="Taylor 2001">{{cite book|last=Taylor|first=Alan|author-link=Alan Taylor (historian)|title=American Colonies|year=2001|publisher=Penguin Books|location=New York|isbn=9780142002100|url=https://archive.org/details/americancolonies00tayl}}</ref> Masovno iseljavanje iz Evrope – uključujući veliki broj radnika pod ugovornom obavezom – te dovođenje afričkih robova u velikoj mjeri su zamijenili autohtono stanovništvo u većem dijelu Amerike. Proces dekolonizacije Amerike započeo je [[Američka revolucija|Američkom revolucijom]] 1770-ih, a uglavnom je okončan [[Špansko-američki rat|Špansko-američkim ratom]] krajem 1890-ih. Danas gotovo cjelokupno stanovništvo Amerike živi u nezavisnim državama; međutim, naslijeđe evropske kolonizacije i naseljavanja ogleda se u tome što Amerika dijeli mnoge zajedničke kulturne odlike, prvenstveno [[kršćanstvo]] i upotrebu zapadnoevropskih jezika: prije svega [[Španski jezik|španskog]], [[Engleski jezik|engleskog]], [[Portugalski jezik|portugalskog]], [[Francuski jezik|francuskog]] i, u manjoj mjeri, [[Nizozemski jezik|nizozemskog]]. Amerika je dom za više od milijardu stanovnika, od kojih dvije trećine žive u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Brazil|Brazilu]] i [[Meksiko|Meksiku]]. Na ovom prostoru nalazi se osam megagradova (metropolitanskih područja sa 10 ili više miliona stanovnika): šire područje [[Ciudad de México]] (21,2 miliona), [[São Paulo|Sao Paulo]] (21,2 miliona), [[New York]] (19,7 miliona), [[Los Angeles]] (18,8 miliona), [[Buenos Aires]] (15,6 miliona),<ref name="indecpop">{{cite web |url=http://www.censo2010.indec.gov.ar/preliminares/cuadro_totalpais.asp |title=Censo 2010. Resultados provisionales: cuadros y grá |access-date=25 February 2011 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101220143832/http://www.censo2010.indec.gov.ar/preliminares/cuadro_totalpais.asp |archive-date=20 December 2010 }}</ref> [[Rio de Janeiro|Rio de Žaneiro]] (13,0 miliona), [[Bogotá]] (10,4 miliona) i [[Lima]] (10,1 milion). == Također pogledajte == * [[Kolumbija (višeznačnica)]] * [[Konkvistador]] * [[Srednja Amerika]] * [[Nova Švedska]] * [[Južna kupa]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * "Americas". ''[http://www.columbiagazetteer.org/ The Columbia Gazetteer of the World Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901152611/http://www.columbiagazetteer.org/ |date=September 1, 2006 }}''. New York: Columbia University Press, 2006. * "Americas". ''[[Encyclopædia Britannica]]'', 15th ed. Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc., 1986. {{ISBN|0-85229-434-4}} * Burchfield, R. W. ''[[Fowler's Modern English Usage]]''. Oxford: Oxford University Press, 2004. {{ISBN|0-19-861021-1}} * Fee, Margery, and J. McAlpine. ''Oxford Guide to Canadian English Usage.'' Toronto: Oxford University Press, 1997. {{ISBN|0-19-541619-8}} * {{cite journal | last1 = Kane | first1 = Katie | year = 1999| title = Nits Make Lice: Drogheda, Sand Creek, and the Poetics of Colonial Extermination | journal = Cultural Critique | volume = 42 | issue = 42| pages = 81–103 | doi = 10.2307/1354592 | jstor = 1354592 }} * Pearsall, Judy, and Bill Trumble, ed. ''[[Oxford English Dictionary|Oxford English Reference Dictionary]]'', 2nd ed. (rev.). Oxford: Oxford University Press, 2002. {{ISBN|0-19-860652-4}} * Rosenberg, Matt (9 April 2018). "[https://www.thoughtco.com/define-north-south-latin-anglo-america-4068990 How to Define North, South, Latin, and Anglo America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809202344/https://www.thoughtco.com/define-north-south-latin-anglo-america-4068990 |date=August 9, 2020 }}". ''ThoughtCo''. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Americas}} *[https://www.youtube.com/watch?v=QGvgs3DBN6A Amerika pre Kolumba (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] *[https://www.youtube.com/watch?v=gnT6gBLL81A Kako je Kolumbo otkrio Ameriku? (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] * [http://www.uhmc.sunysb.edu/surgery/america.html The Naming of America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220422204007/https://www.uhmc.sunysb.edu/surgery/america.html |date=22. 4. 2022 }} * Organization of American States [http://www.oas.org] * [http://texashistory.unt.edu/permalink/meta-pth-2422 America noviter delineata / M. Merian, fecit.] 1633 Map of North and South America, hosted by the Portal to Texas History. {{Regija}} [[Kategorija:Kontinenti]] s6v4vixtuds94b5nx77v07t9v7ibllz 3934085 3934084 2026-10-05T06:28:22Z Panasko 146730 3934085 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kontinent | naziv = Amerika | slika = Americas (orthographic projection).svg | površina = 42.549.000 | stanovništvo = {{Increase}} 1,02 milijarde<ref>{{cite web |url=https://www.un.org/en/global-issues/population |title=Population |publisher=United Nations |access-date=July 25, 2021 |archive-date=April 9, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409220454/https://www.un.org/en/global-issues/population |url-status=live }}</ref> | gustoća = 22,67/km² | nominalni_BDP = | BDP_PPP = | demonim = | spisak_država = | države = | zavisne_teritorije = | nisu_članice_UN_a = | jezici = [[Španski jezik|Španski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Portugalski jezik|portugalski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Haićanski kreolski jezik]], [[Kečuanski jezik|kečuanski]], [[Guarani (jezik)|Guaraní]], [[Ajmarski jezik|ajmarski]], [[Nahuatlanski jezici|nahuatlanski]], i mnogi drugi | vremenske_zone = [[UTC±10:00|UTC−10]] do [[UTC±00:00|UTC+0]] | internet = | gradovi = {{collapsible list | list_style = text-align:left; <!--1-->|1. [[São Paulo]]<!--11,967,825--> <!--2-->|2. [[Lima]]<!--8,894,412--> <!--3-->|3. [[Ciudad de México]]<!--8,854,600--> <!--4-->|4. [[New York]]<!--8,550,405--> <!--5-->|5. [[Bogotá]]<!--7,862,277--> <!--6-->|6. [[Rio de Janeiro]]<!--6,476,631--> <!--7-->|7. [[Santiago de Chile]]<!--5,507,282--> <!--8-->|8. [[Los Angeles]]<!--3,971,883--> <!--9-->|9. [[Caracas]]<!--3,289,886--> <!--10-->|10. [[Buenos Aires]]<!--3,054,267--> }} }} '''Amerike,''' koje se ponekad zajedničkim imenom nazivaju '''Amerika,'''<ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/american_english/america?q=america|title=Definition of America noun from the Oxford Advanced American Dictionary}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Americas|title=Americas {{!}} Map, Regions, & Hemispheres {{!}} Britannica|date=19. 5. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=20. 5. 2024}}</ref><ref name="oxfordc">"America." ''"The Oxford Companion to the English Language" ({{ISBN|0-19-214183-X}}). McArthur, Tom (ur.), 1992. New York: Oxford University Press, str. 33: "[16. vijek: izvedeno iz ženskog oblika imena *Americus*, latiniziranog imena istraživača Ameriga Vespuccija (1454–1512). Ime *America* se prvi put pojavilo na karti njemačkog kartografa Martina Waldseemüllera iz 1507, označavajući područje koje se danas naziva Brazil]. Od 16. vijeka, naziv za zapadnu hemisferu, često u množini *Americas* i manje-više sinonim za *Novi svijet*. Od 18. vijeka, naziv za Sjedinjene Američke Države. Ovo drugo značenje danas je primarno u engleskom jeziku:&nbsp;... Međutim, taj termin je podložan nedoumicama:&nbsp;..."</ref><ref name="Burchfield">Burchfield, R. W. 2004. ''[[Fowler's Modern English Usage]].'' ({{ISBN|0-19-861021-1}}) Oxford, UK: Oxford University Press; str. 48.</ref> su zemlje [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]] ili [[Novi svijet|Novog svijeta]] koje se sastoje od [[kontinent|kontinenata]] [[Sjeverna Amerika]] i [[Južna Amerika]] sa svim pridruženim [[ostrvo|ostrvima]] i [[regija]]ma.<ref name=":0">''[[Webster's New World College Dictionary]]'', 2010 by Wiley Publishing, Inc., Cleveland, Ohio.</ref><ref>{{cite book|title=Merriam Webster dictionary|year=2013|publisher=Merriam-Webster, Incorporated|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/america|access-date=March 23, 2016|archive-date=March 20, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160320173809/http://www.merriam-webster.com/dictionary/America|url-status=live}}</ref><ref>"continent n. 5. a." (1989) ''[[Oxford English Dictionary]]'', 2nd edition. [[Oxford University Press]]; "continent¹ n." (2006) ''The [[Concise Oxford English Dictionary]]'', 11th edition revised. (Ed.) Catherine Soanes and Angus Stevenson. Oxford University Press; "continent¹ n." (2005) ''The [[New Oxford American Dictionary]]'', 2nd edition. (Ed.) [[Erin McKean]]. Oxford University Press; "continent [2, n] 4 a" (1996) ''[[Webster's Dictionary#WebsThird New International|Webster's Third New International Dictionary, Unabridged]]''. [[ProQuest]] Information and Learning; "continent" (2007) ''[[Encyclopædia Britannica]]''. Retrieved January 14, 2007, from Encyclopædia Britannica Online.</ref> Amerike pokrivaju 8.3% ukupne površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] (28.4% kopna) i sadrže 14% [[svjetsko stanovništvo|svjetskog stanovništva]]. Kada se posmatraju kao jedinstven kontinent, Amerike su drugi najveći kontinent po površini (nakon Azije) i treći po broju stanovnika. Amerike zauzimaju većinu kopna na zapadnoj hemisferi Zemlje i čine "Novi svijet", za razliku od "Starog svijeta" (Afro-Evroazije).<ref name="oxfordc"/> Izraz je relativno nov i predstavlja nešto jasniju zamjenu za izraz Amerika, koji može značiti i cijelu [[kopnena masa|kopnenu masu]] ili [[Sjedinjene Američke Države]]. Originalni izraz se koristio za ono što se ponekad smatra jednim kontinentom ili [[superkontinent]]om , pri čemu ''Amerike'' predstavljaju skupni izraz za kopnenu masu i pojedine regiju u njemu. Kada se koristi za kopnenu masu, izraz koji odgovara ''Americi'' ili ''Amerikama'' su ''[[Evroazija]]'', koja se sastoji od [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]], odnosno ''[[Eurafrazija]]'', koja označava Euraziju i [[Afrika|Afriku]]. Zajedno sa pripadajućim ostrvima, Amerike pokrivaju 8% ukupne površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i 28,4% njene kopnene površine. Topografijom dominiraju [[Kordiljeri]], dugi planinski lanac koji se proteže duž zapadne obale. Ravnijim istočnim dijelom Amerika dominiraju veliki riječni slivovi, kao što su slivovi [[Amazon|Amazona]], [[rijeka Svetog Lawrencea]] i [[Velika jezera|Velikih jezera]], [[Mississippi (rijeka)|Misisipija]] i sliv [[Río de la Plata|La Plate]]. Budući da se Amerike protežu 14.000&nbsp;km od sjevera ka jugu, klima i ekološki uslovi znatno variraju – od arktičke tundre sjeverne Kanade, Grenlanda i Aljaske do tropskih kišnih šuma u Srednjoj i Južnoj Americi. Granica između ova dva kontinenta se nalazi na granici država [[Kolumbija]] i [[Panama]]. * [[Južna Amerika]] (južno od Paname). * [[Sjeverna Amerika]] (sjeverno od Kolumbije). Kao zasebni dijelovi ponekad se također pominju i [[Srednja Amerika]] i [[Karibi]]. Ponekad se sa pojmom Amerika (američki, američka, američko) misli na [[Sjedinjene Američke Države]] ili nešto što dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a građani ove zemlje se nazivaju Amerikancima. Ljudi su prvi put naselili Amerike dolaskom iz Azije prije 20.000 do 16.000 godina. Kasnije je uslijedio drugi talas migracije iz Azije, koji su činili govornici [[Na-Dene jezici|Na-Dene jezika]]. Naknadna migracija [[Inuiti|Inuita]] u neoarktičko područje, oko 3500. godine p. n. e, zaokružila je proces koji se općenito smatra naseljavanjem autohtonih naroda Amerika. Tokom nordijske kolonizacije Sjeverne Amerike osnovano je nekoliko naselja na [[Grenland|Grenlandu]], a možda i na samom kopnu, no ona su kasnije napuštena. Španske ekspedicije [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]], vođene između 1492. i 1504, rezultirale su trajnim kontaktom sa evropskim (a kasnije i drugim) silama Starog svijeta; to je naposljetku dovelo do tzv. [[Kolumbovska razmjena|Kolumbovske razmjene]] i označilo početak perioda istraživanja, osvajanja i kolonizacije, čiji se efekti i posljedice osjećaju i danas. Špansko prisustvo uključivalo je porobljavanje velikog broja pripadnika autohtonog stanovništva Amerika.<ref>{{cite book |last1=Kamen |first1=Henry |title=Spain's Road to Empire: The Making of a World Power, 1492–1763}}</ref> Bolesti donesene iz Evrope i zapadne Afrike desetkovale su autohtono stanovništvo, a evropske sile su kolonizovale Ameriku.<ref name="Taylor 2001">{{cite book|last=Taylor|first=Alan|author-link=Alan Taylor (historian)|title=American Colonies|year=2001|publisher=Penguin Books|location=New York|isbn=9780142002100|url=https://archive.org/details/americancolonies00tayl}}</ref> Masovno iseljavanje iz Evrope – uključujući veliki broj radnika pod ugovornom obavezom – te dovođenje afričkih robova u velikoj mjeri su zamijenili autohtono stanovništvo u većem dijelu Amerike. Proces dekolonizacije Amerike započeo je [[Američka revolucija|Američkom revolucijom]] 1770-ih, a uglavnom je okončan [[Špansko-američki rat|Špansko-američkim ratom]] krajem 1890-ih. Danas gotovo cjelokupno stanovništvo Amerike živi u nezavisnim državama; međutim, naslijeđe evropske kolonizacije i naseljavanja ogleda se u tome što Amerika dijeli mnoge zajedničke kulturne odlike, prvenstveno [[kršćanstvo]] i upotrebu zapadnoevropskih jezika: prije svega [[Španski jezik|španskog]], [[Engleski jezik|engleskog]], [[Portugalski jezik|portugalskog]], [[Francuski jezik|francuskog]] i, u manjoj mjeri, [[Nizozemski jezik|nizozemskog]]. Amerika je dom za više od milijardu stanovnika, od kojih dvije trećine žive u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Brazil|Brazilu]] i [[Meksiko|Meksiku]]. Na ovom prostoru nalazi se osam megagradova (metropolitanskih područja sa 10 ili više miliona stanovnika): šire područje [[Ciudad de México]] (21,2 miliona), [[São Paulo|Sao Paulo]] (21,2 miliona), [[New York]] (19,7 miliona), [[Los Angeles]] (18,8 miliona), [[Buenos Aires]] (15,6 miliona),<ref name="indecpop">{{cite web |url=http://www.censo2010.indec.gov.ar/preliminares/cuadro_totalpais.asp |title=Censo 2010. Resultados provisionales: cuadros y grá |access-date=25 February 2011 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101220143832/http://www.censo2010.indec.gov.ar/preliminares/cuadro_totalpais.asp |archive-date=20 December 2010 }}</ref> [[Rio de Janeiro|Rio de Žaneiro]] (13,0 miliona), [[Bogotá]] (10,4 miliona) i [[Lima]] (10,1 milion). == Također pogledajte == * [[Kolumbija (višeznačnica)]] * [[Konkvistador]] * [[Srednja Amerika]] * [[Nova Švedska]] * [[Južna kupa]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * "Americas". ''[http://www.columbiagazetteer.org/ The Columbia Gazetteer of the World Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901152611/http://www.columbiagazetteer.org/ |date=September 1, 2006 }}''. New York: Columbia University Press, 2006. * "Americas". ''[[Encyclopædia Britannica]]'', 15th ed. Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc., 1986. {{ISBN|0-85229-434-4}} * Burchfield, R. W. ''[[Fowler's Modern English Usage]]''. Oxford: Oxford University Press, 2004. {{ISBN|0-19-861021-1}} * Fee, Margery, and J. McAlpine. ''Oxford Guide to Canadian English Usage.'' Toronto: Oxford University Press, 1997. {{ISBN|0-19-541619-8}} * {{cite journal | last1 = Kane | first1 = Katie | year = 1999| title = Nits Make Lice: Drogheda, Sand Creek, and the Poetics of Colonial Extermination | journal = Cultural Critique | volume = 42 | issue = 42| pages = 81–103 | doi = 10.2307/1354592 | jstor = 1354592 }} * Pearsall, Judy, and Bill Trumble, ed. ''[[Oxford English Dictionary|Oxford English Reference Dictionary]]'', 2nd ed. (rev.). Oxford: Oxford University Press, 2002. {{ISBN|0-19-860652-4}} * Rosenberg, Matt (9 April 2018). "[https://www.thoughtco.com/define-north-south-latin-anglo-america-4068990 How to Define North, South, Latin, and Anglo America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809202344/https://www.thoughtco.com/define-north-south-latin-anglo-america-4068990 |date=August 9, 2020 }}". ''ThoughtCo''. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Americas}} *[https://www.youtube.com/watch?v=QGvgs3DBN6A Amerika pre Kolumba (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] *[https://www.youtube.com/watch?v=gnT6gBLL81A Kako je Kolumbo otkrio Ameriku? (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] * [http://www.uhmc.sunysb.edu/surgery/america.html The Naming of America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220422204007/https://www.uhmc.sunysb.edu/surgery/america.html |date=22. 4. 2022 }} * Organization of American States [http://www.oas.org] * [http://texashistory.unt.edu/permalink/meta-pth-2422 America noviter delineata / M. Merian, fecit.] 1633 Map of North and South America, hosted by the Portal to Texas History. {{Regija}} [[Kategorija:Kontinenti]] 60tmy0fwinui6v5kdgrt3xf7xlrfglt 3934087 3934085 2026-10-05T06:43:09Z Panasko 146730 3934087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kontinent | naziv = Amerike | slika = Americas (orthographic projection).svg | površina = 42.549.000 | stanovništvo = {{Increase}} 1,02 milijarde<ref>{{cite web |url=https://www.un.org/en/global-issues/population |title=Population |publisher=United Nations |access-date=July 25, 2021 |archive-date=April 9, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409220454/https://www.un.org/en/global-issues/population |url-status=live }}</ref> | gustoća = 22,67/km² | nominalni_BDP = | BDP_PPP = | demonim = | spisak_država = | države = | zavisne_teritorije = | nisu_članice_UN_a = | jezici = [[Španski jezik|Španski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Portugalski jezik|portugalski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Haićanski kreolski jezik]], [[Kečuanski jezik|kečuanski]], [[Guarani (jezik)|Guaraní]], [[Ajmarski jezik|ajmarski]], [[Nahuatlanski jezici|nahuatlanski]], i mnogi drugi | vremenske_zone = [[UTC±10:00|UTC−10]] do [[UTC±00:00|UTC+0]] | internet = | gradovi = {{collapsible list | list_style = text-align:left; <!--1-->|1. [[São Paulo]]<!--11,967,825--> <!--2-->|2. [[Lima]]<!--8,894,412--> <!--3-->|3. [[Ciudad de México]]<!--8,854,600--> <!--4-->|4. [[New York]]<!--8,550,405--> <!--5-->|5. [[Bogotá]]<!--7,862,277--> <!--6-->|6. [[Rio de Janeiro]]<!--6,476,631--> <!--7-->|7. [[Santiago de Chile]]<!--5,507,282--> <!--8-->|8. [[Los Angeles]]<!--3,971,883--> <!--9-->|9. [[Caracas]]<!--3,289,886--> <!--10-->|10. [[Buenos Aires]]<!--3,054,267--> }} }} '''Amerike,''' koje se ponekad zajedničkim imenom nazivaju '''Amerika,'''<ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/american_english/america?q=america|title=Definition of America noun from the Oxford Advanced American Dictionary}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Americas|title=Americas {{!}} Map, Regions, & Hemispheres {{!}} Britannica|date=19. 5. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=20. 5. 2024}}</ref><ref name="oxfordc">"America." ''"The Oxford Companion to the English Language" ({{ISBN|0-19-214183-X}}). McArthur, Tom (ur.), 1992. New York: Oxford University Press, str. 33: "[16. vijek: izvedeno iz ženskog oblika imena *Americus*, latiniziranog imena istraživača Ameriga Vespuccija (1454–1512). Ime *America* se prvi put pojavilo na karti njemačkog kartografa Martina Waldseemüllera iz 1507, označavajući područje koje se danas naziva Brazil]. Od 16. vijeka, naziv za zapadnu hemisferu, često u množini *Americas* i manje-više sinonim za *Novi svijet*. Od 18. vijeka, naziv za Sjedinjene Američke Države. Ovo drugo značenje danas je primarno u engleskom jeziku:&nbsp;... Međutim, taj termin je podložan nedoumicama:&nbsp;..."</ref><ref name="Burchfield">Burchfield, R. W. 2004. ''[[Fowler's Modern English Usage]].'' ({{ISBN|0-19-861021-1}}) Oxford, UK: Oxford University Press; str. 48.</ref> su zemlje [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]] ili [[Novi svijet|Novog svijeta]] koje se sastoje od [[kontinent|kontinenata]] [[Sjeverna Amerika]] i [[Južna Amerika]] sa svim pridruženim [[ostrvo|ostrvima]] i [[regija]]ma.<ref name=":0">''[[Webster's New World College Dictionary]]'', 2010 by Wiley Publishing, Inc., Cleveland, Ohio.</ref><ref>{{cite book|title=Merriam Webster dictionary|year=2013|publisher=Merriam-Webster, Incorporated|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/america|access-date=March 23, 2016|archive-date=March 20, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160320173809/http://www.merriam-webster.com/dictionary/America|url-status=live}}</ref><ref>"continent n. 5. a." (1989) ''[[Oxford English Dictionary]]'', 2nd edition. [[Oxford University Press]]; "continent¹ n." (2006) ''The [[Concise Oxford English Dictionary]]'', 11th edition revised. (Ed.) Catherine Soanes and Angus Stevenson. Oxford University Press; "continent¹ n." (2005) ''The [[New Oxford American Dictionary]]'', 2nd edition. (Ed.) [[Erin McKean]]. Oxford University Press; "continent [2, n] 4 a" (1996) ''[[Webster's Dictionary#WebsThird New International|Webster's Third New International Dictionary, Unabridged]]''. [[ProQuest]] Information and Learning; "continent" (2007) ''[[Encyclopædia Britannica]]''. Retrieved January 14, 2007, from Encyclopædia Britannica Online.</ref> Amerike pokrivaju 8.3% ukupne površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] (28.4% kopna) i sadrže 14% [[svjetsko stanovništvo|svjetskog stanovništva]]. Kada se posmatraju kao jedinstven kontinent, Amerike su drugi najveći kontinent po površini (nakon Azije) i treći po broju stanovnika. Amerike zauzimaju većinu kopna na zapadnoj hemisferi Zemlje i čine "Novi svijet", za razliku od "Starog svijeta" (Afro-Evroazije).<ref name="oxfordc"/> Izraz je relativno nov i predstavlja nešto jasniju zamjenu za izraz Amerika, koji može značiti i cijelu [[kopnena masa|kopnenu masu]] ili [[Sjedinjene Američke Države]]. Originalni izraz se koristio za ono što se ponekad smatra jednim kontinentom ili [[superkontinent]]om , pri čemu ''Amerike'' predstavljaju skupni izraz za kopnenu masu i pojedine regiju u njemu. Kada se koristi za kopnenu masu, izraz koji odgovara ''Americi'' ili ''Amerikama'' su ''[[Evroazija]]'', koja se sastoji od [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]], odnosno ''[[Eurafrazija]]'', koja označava Euraziju i [[Afrika|Afriku]]. Zajedno sa pripadajućim ostrvima, Amerike pokrivaju 8% ukupne površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i 28,4% njene kopnene površine. Topografijom dominiraju [[Kordiljeri]], dugi planinski lanac koji se proteže duž zapadne obale. Ravnijim istočnim dijelom Amerika dominiraju veliki riječni slivovi, kao što su slivovi [[Amazon|Amazona]], [[rijeka Svetog Lawrencea]] i [[Velika jezera|Velikih jezera]], [[Mississippi (rijeka)|Misisipija]] i sliv [[Río de la Plata|La Plate]]. Budući da se Amerike protežu 14.000&nbsp;km od sjevera ka jugu, klima i ekološki uslovi znatno variraju – od arktičke tundre sjeverne Kanade, Grenlanda i Aljaske do tropskih kišnih šuma u Srednjoj i Južnoj Americi. Granica između ova dva kontinenta se nalazi na granici država [[Kolumbija]] i [[Panama]]. * [[Južna Amerika]] (južno od Paname). * [[Sjeverna Amerika]] (sjeverno od Kolumbije). Kao zasebni dijelovi ponekad se također pominju i [[Srednja Amerika]] i [[Karibi]]. Ponekad se sa pojmom Amerika (američki, američka, američko) misli na [[Sjedinjene Američke Države]] ili nešto što dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a građani ove zemlje se nazivaju Amerikancima. Ljudi su prvi put naselili Amerike dolaskom iz Azije prije 20.000 do 16.000 godina. Kasnije je uslijedio drugi talas migracije iz Azije, koji su činili govornici [[Na-Dene jezici|Na-Dene jezika]]. Naknadna migracija [[Inuiti|Inuita]] u neoarktičko područje, oko 3500. godine p. n. e, zaokružila je proces koji se općenito smatra naseljavanjem autohtonih naroda Amerika. Tokom nordijske kolonizacije Sjeverne Amerike osnovano je nekoliko naselja na [[Grenland|Grenlandu]], a možda i na samom kopnu, no ona su kasnije napuštena. Španske ekspedicije [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]], vođene između 1492. i 1504, rezultirale su trajnim kontaktom sa evropskim (a kasnije i drugim) silama Starog svijeta; to je naposljetku dovelo do tzv. [[Kolumbovska razmjena|Kolumbovske razmjene]] i označilo početak perioda istraživanja, osvajanja i kolonizacije, čiji se efekti i posljedice osjećaju i danas. Špansko prisustvo uključivalo je porobljavanje velikog broja pripadnika autohtonog stanovništva Amerika.<ref>{{cite book |last1=Kamen |first1=Henry |title=Spain's Road to Empire: The Making of a World Power, 1492–1763}}</ref> Bolesti donesene iz Evrope i zapadne Afrike desetkovale su autohtono stanovništvo, a evropske sile su kolonizovale Ameriku.<ref name="Taylor 2001">{{cite book|last=Taylor|first=Alan|author-link=Alan Taylor (historian)|title=American Colonies|year=2001|publisher=Penguin Books|location=New York|isbn=9780142002100|url=https://archive.org/details/americancolonies00tayl}}</ref> Masovno iseljavanje iz Evrope – uključujući veliki broj radnika pod ugovornom obavezom – te dovođenje afričkih robova u velikoj mjeri su zamijenili autohtono stanovništvo u većem dijelu Amerike. Proces dekolonizacije Amerike započeo je [[Američka revolucija|Američkom revolucijom]] 1770-ih, a uglavnom je okončan [[Špansko-američki rat|Špansko-američkim ratom]] krajem 1890-ih. Danas gotovo cjelokupno stanovništvo Amerike živi u nezavisnim državama; međutim, naslijeđe evropske kolonizacije i naseljavanja ogleda se u tome što Amerika dijeli mnoge zajedničke kulturne odlike, prvenstveno [[kršćanstvo]] i upotrebu zapadnoevropskih jezika: prije svega [[Španski jezik|španskog]], [[Engleski jezik|engleskog]], [[Portugalski jezik|portugalskog]], [[Francuski jezik|francuskog]] i, u manjoj mjeri, [[Nizozemski jezik|nizozemskog]]. Amerika je dom za više od milijardu stanovnika, od kojih dvije trećine žive u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Brazil|Brazilu]] i [[Meksiko|Meksiku]]. Na ovom prostoru nalazi se osam megagradova (metropolitanskih područja sa 10 ili više miliona stanovnika): šire područje [[Ciudad de México]] (21,2 miliona), [[São Paulo|Sao Paulo]] (21,2 miliona), [[New York]] (19,7 miliona), [[Los Angeles]] (18,8 miliona), [[Buenos Aires]] (15,6 miliona),<ref name="indecpop">{{cite web |url=http://www.censo2010.indec.gov.ar/preliminares/cuadro_totalpais.asp |title=Censo 2010. Resultados provisionales: cuadros y grá |access-date=25 February 2011 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101220143832/http://www.censo2010.indec.gov.ar/preliminares/cuadro_totalpais.asp |archive-date=20 December 2010 }}</ref> [[Rio de Janeiro|Rio de Žaneiro]] (13,0 miliona), [[Bogotá]] (10,4 miliona) i [[Lima]] (10,1 milion). == Također pogledajte == * [[Kolumbija (višeznačnica)]] * [[Konkvistador]] * [[Srednja Amerika]] * [[Nova Švedska]] * [[Južna kupa]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * "Americas". ''[http://www.columbiagazetteer.org/ The Columbia Gazetteer of the World Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901152611/http://www.columbiagazetteer.org/ |date=September 1, 2006 }}''. New York: Columbia University Press, 2006. * "Americas". ''[[Encyclopædia Britannica]]'', 15th ed. Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc., 1986. {{ISBN|0-85229-434-4}} * Burchfield, R. W. ''[[Fowler's Modern English Usage]]''. Oxford: Oxford University Press, 2004. {{ISBN|0-19-861021-1}} * Fee, Margery, and J. McAlpine. ''Oxford Guide to Canadian English Usage.'' Toronto: Oxford University Press, 1997. {{ISBN|0-19-541619-8}} * {{cite journal | last1 = Kane | first1 = Katie | year = 1999| title = Nits Make Lice: Drogheda, Sand Creek, and the Poetics of Colonial Extermination | journal = Cultural Critique | volume = 42 | issue = 42| pages = 81–103 | doi = 10.2307/1354592 | jstor = 1354592 }} * Pearsall, Judy, and Bill Trumble, ed. ''[[Oxford English Dictionary|Oxford English Reference Dictionary]]'', 2nd ed. (rev.). Oxford: Oxford University Press, 2002. {{ISBN|0-19-860652-4}} * Rosenberg, Matt (9 April 2018). "[https://www.thoughtco.com/define-north-south-latin-anglo-america-4068990 How to Define North, South, Latin, and Anglo America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809202344/https://www.thoughtco.com/define-north-south-latin-anglo-america-4068990 |date=August 9, 2020 }}". ''ThoughtCo''. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Americas}} *[https://www.youtube.com/watch?v=QGvgs3DBN6A Amerika pre Kolumba (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] *[https://www.youtube.com/watch?v=gnT6gBLL81A Kako je Kolumbo otkrio Ameriku? (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] * [http://www.uhmc.sunysb.edu/surgery/america.html The Naming of America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220422204007/https://www.uhmc.sunysb.edu/surgery/america.html |date=22. 4. 2022 }} * Organization of American States [http://www.oas.org] * [http://texashistory.unt.edu/permalink/meta-pth-2422 America noviter delineata / M. Merian, fecit.] 1633 Map of North and South America, hosted by the Portal to Texas History. {{Regija}} [[Kategorija:Kontinenti]] m5er5t4h2kuhp534iy50m961s8soc36 0 1512 3934082 3931994 2026-10-05T02:16:29Z Stephan1000000 115208 811 3934082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | bgcolour = | ime serije = Simpsoni | originalni naslov = The Simpsons | slika = The Simpsons yellow logo.svg | opis_slike = U smjeru kazaljke sata: Homer, Marge, Maggie, pas Božićnjakov mali pomoćnik, Bart, mačka Pahuljica br. 2 i Lisa. | format = [[Animirani film|Animirani]]/[[komedija]] | trajanje epizode = 21–23 minute | autor = [[Matt Groening]] | razvoj = {{plainlist| * [[James L. Brooks]] * [[Matt Groening]] * Sam Simon }} | izvršni producent = {{plainlist| * Al Jean * James L. Brooks * Matt Groening * Sam Simon }} | glumci = {{plainlist| * [[Dan Castellaneta]] * [[Julie Kavner]] * [[Nancy Cartwright]] * [[Yeardley Smith]] * [[Hank Azaria]] * [[Harry Shearer]] * [[Marcia Wallace]] * [[Pamela Hayden]] * [[Tress MacNeille]] * [[Maggie Roswell]] * [[Russi Taylor]] * [[Marcia Mitzman Gaven]] }} | država = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | tv kuća = [[Fox Broadcasting Company|Fox]] | početak serije = 17. 12. 1989 | kraj serije = trenutno | broj epizoda = 811 | prethodna = | sljedeća = | veb-sajt = {{URL|thesimpsons.com}} }} '''''Simpsoni''''' ili '''''Simpsonovi''''' ({{jez-en|The Simpsons}}) jesu [[SAD|američka]] [[crtani film|animirana]] [[TV-serija]], dobitnik ''[[Emmy]]ja'', čiji je autor [[Matt Groening]], također i autor animirane TV-serije ''[[Futurama]]'', za TV-kuću [[Fox Broadcasting Company|FOX]]. Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV-kuće, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom šoua Tracey Ullman. Serija je [[satira|satirička]] parodija [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] načina života. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] i [[društvo]], a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na [[popularna kultura|popularnu kulturu]]. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik "[[D'oh!]]" može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao što su ''[[South Park]]'' i ''[[Family Guy]]''. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete, serija je još uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike. Simpsoni su najdugotrajnija američka animirana TV-serija.<ref name="dužina">http://www.nohomers.net/content/info/history/{{Mrtav link}}</ref> Od njihovog prvog prikazivanja 17. decembra 1989. emitirano je 729 epizode kroz 30 sezona. Snimljen je i cjelovečernji animirani film, čija je premijera bila 27. jula 2007.<ref name="film">http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo</ref> == Nastanak == Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda [[James L. Brooks|Jamesa L. Brooksa]]. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu ''Life in Hell''. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po članovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime "Bart" zato što je to [[anagram]] engleske riječi ''brat'' (''derište'').<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> [[Porodica Simpson]] prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, "Good Night", emitirana 19. aprila 1987.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> Porodica je bila prilično "grubo" nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.<ref>{{Cite web |url=http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=7. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407072153/http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |url-status=dead }}</ref> Godine 1989. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV-kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je "''Simpsons Roasting on an Open Fire''" umjesto planirane prve epizode "Neka začarana večer". Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV-serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak 30 najgledanijih serija u sezoni.<ref>{{Cite web |url=http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=12. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150512024139/http://www.classictvhits.com/tvratings/1989.htm |url-status=dead }}</ref> nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledalaca.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070101205652/http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |archive-date=1. 1. 2007 |url-status=dead }}</ref> Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV-kuće.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog [[Bart Simpson|Barta Simpsona]], buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. [[George H. W. Bush]] jednom je prilikom rekao: "Pokušat ćemo ojačati američku porodicu. Učiniti je više nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson."<ref name="mikescully">{{Cite web |url=http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811014602/http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |archive-date=11. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde [[dolar]]a.<ref name="mikescully"/> == O seriji == === Teme === Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. [[Klaun Krusty]] omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i [[Rupert Murdoch]], čije korporativno carstvo uključuje i TV-kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV-kuće Fox postala stalna šala u seriji. Serija se tokom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: [[George H. W. Bush]], prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi "Two Bad Neighbors", [[Al Gore]] ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a [[Ujedinjeni narodi]] često su prikazivani kao nekompetentna organizacija. Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života. Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi "Homerova fobija", Homer pobjeđuje [[homofobija|homofobiju]] i sprijateljuje se sa [[homoseksualnost|homoseksualcem]], a u epizodi "Ima nešto u ženidbi" promiče prihvaćanje gay brakova. [[Lisa Simpson]], najinteligentnija članica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal. === Radnja === Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili grupa likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te sitacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV-serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični. Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi "Hurricane Neddy", cijeli se uvodni dio bavi [[uragan]]om koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma [[Twister (film)|Twister]]; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom. Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke priče, često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu [[Noć vještica|Noći vještica]], ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima su glavni likovi Simpsoni. Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: [[Homer Simpson|Homer]] dobija novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; [[Marge Simpson|Marge]] pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; [[Bart Simpson|Bart]] uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; [[Lisa Simpson|Lisa]] prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana porodice Simpson. Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: "Simpsoni sada idu (kamo već idu)!" Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve [[kontinent]]e osim [[Antarktika|Antarktike]]. Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi "Sunday, Cruddy Sunday", koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće. ==== Mjesto i vrijeme radnje ==== Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu [[Springfield (Simpsoni)|Springfieldu]]. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to "traganje" autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući "dokaze". Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s [[Portland]]om u [[Oregon]]u, gradom u kojem je on odrastao<ref>{{Cite web |url=http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 3. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050305065812/http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |archive-date=5. 3. 2005 |url-status=dead }}</ref>, a ime "Springfield" izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okoline veoma je "prilagodljiv" pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu. Vrijeme radnje smješteno je u vječne 1990-e, iako se [[kultura|kulturne]] reference mijenjaju kako [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] prolazi, u ''Simpsonima'' niko ne [[starenje|stari]] i ništa se ne mijenja. Sve ono što se desilo u nekoj epizodi mora biti ''sređeno'' do njenog kraja kako bi se održao ''[[status quo]]''. == Likovi == === Glavni likovi === [[Datoteka:Simpsons cast.png|mini|450p|U seriji se uz glavne likove pojavljuju i mnogobrojni sporedni likovi.]] {{glavni|Porodica Simpson}} Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je prigluh, ali ipak brižan surprug i otac. Marge Simpson najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život. Bart Simpson desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati [[saksofon]]. Maggie Simpson je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode. === Sporedni likovi === {{glavni|Spisak likova u "Simpsonima"}} U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege sa posla, učitelje, porodične prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda. == Produkcija == === Izvršni producenti === Popis ''show runnera'' Simpsona po sezonama: * 1–2. sezona: [[Matt Groening]], [[James L. Brooks]] i [[Sam Simon]] * 3–4. sezona: [[Al Jean]] i [[Mike Reiss]] * 5–6. sezona: [[David Mirkin]] * 7–8. sezona: [[Bill Oakley]] i [[Josh Weinstein]] * 9–12. sezona: [[Mike Scully]] * 13. sezona–trenutno: [[Al Jean]] Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao ''show runner'', osoba koja je glavni scenarist serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije ''show runneri'' su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone ''show runner'' serije je [[Al Jean]]. === Glasovi === Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. [[Dan Castellaneta]] posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230723/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> [[Julie Kavner]] daje glas Marge Simpson i njenim sestrama Patty i Selmi.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041115023514/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |archive-date=15. 11. 2004 |url-status=live }}</ref> Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. [[Nancy Cartwright]] daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230419/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> [[Yeardley Smith]], glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207233504/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne porodice daju glasove većini građana Springfielda. Tako [[Hank Azaria]] glas posuđuje Moe, šefu policije Wiggumu i Apuu<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207225533/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref>, dok [[Harry Shearer]] daje glas [[Mr. Burns|gospodinu Burnsu]], Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207232319/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. "Posebni gosti" koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, [[Albert Brooks]], [[Phil Hartman]], [[Jon Lovitz]], [[Jane Kaczmarek]], [[Jan Hooks]], [[Joe Mantegna]] i [[Kelsey Grammer]]. === Scenarij === Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120130035403/http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |archive-date=30. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su [[Olimpijske igre]] ili različita svjetska prvenstva. Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale, dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je [[George Meyer]] koji na seriji radi još od njenih početaka. Dugogodišnji scenarist serije [[Jon Vitti]] objašnjava da iako on dobija zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.<ref>Owen, David. "Taking Humor Seriously", The New Yorker, 13. februara 2000.</ref> Scenarist s najviše napisanih epizoda je [[John Swartzwelder]] koji je lično napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i [[Conan O'Brien]] koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije ''[[Late Night s Conanom O'Brienom]]'' koja se emitira na [[NBC]]-u. Engleski komičar [[Ricky Gervais]] jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer [[Spike Feresten]], scenarist ''[[Seinfeld]]a''. === Emitiranje === ''Simpsone'' u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je ''Simpsone'' emitirala TV-kuća [[NTV Hayat]]. == Zaštitni znakovi == === Uvodna špica === Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove porodice na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću porodica se smješta na svoj kauč kako bi gledali televiziju. Kompoziciju koja se može čuti tokom uvodne špice komponirao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za "retro" kompoziciju. Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njenih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu kompoziciju na svojem saksofonu i nešto se drugo desi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje "preživi" proces skraćivanja u nekim dužim epizodama. === Epizode za Noć vještica === Tradicija serije postale su epizode za [[Noć vještica]]. Epizodom "Treehouse of Horror" započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna porodica obično nađe u nekom zastrašujućem, naučnofantastičnom ili natprirodnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova. === Gegovi i fraze === U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i "umirovljeni". Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik "[[D'oh!]]", "Eeeeeeexcellent..." ("Ooooodlično...") [[Gospodin Burns|gospodina Burnsa]] i "Ha-ha!" [[Nelson Muntz|Nelsona Muntza]]. Zanimljiv se fenomen desio s Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi "Ay, caramba!" i "Eat my shorts!" ("Pojedi mi gaće!") pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali proizvodi vezani za seriju. Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku. == Reakcije kritike i postignuća == === Nagrade === ''Simpsoni'' su od početka emitiranja osvojili desetine nagrada, uključujući i 23 [[Emmy]]ja, 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Magazin ''[[Time (magazin)|Time]]'' je 1998. u broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. stoljeću proglasio ''Simpsone'' najboljom TV-serijom stoljeća.<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=30. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930204041/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |url-status=dead }}</ref> U istom je broju Bart Simpson stavljen na spisak 100 najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća.<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000408163510/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |archive-date=8. 4. 2000 |url-status=live }}</ref> Bio je jedini fiktivni lik na spisku. === Dužina prikazivanja === 9. februara 1997. ''Simpsoni'' su epizodom "[[The Itchy & Scratchy & Poochie Show]]" postali najduže emitirana animirana TV-serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu ''[[Porodica Kremenko|Kremenkove]]''. Godine 2004. postali su i najduže emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju ''[[Avanture Ozzieja i Harriet]]'' (1952–1966)<ref name="dužina"/> U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda od ''Simpsona''<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm</ref> U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovo prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a ''Simpsoni'' su do kraja prikazivanja 17. sezone "skupili" 378 epizoda. Godine 2007. ''Simpsoni'' su obilježili 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007/08) ''Simpsonima'' će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV-seriju ''[[Gunsmoke]]'', koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupan broj epizoda ''Gunsmokea'' je 635, mnogo manje od broja epizoda ''Simpsona''. ''Simpsoni'' drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki ''[[spin-off]]''. Imaju najduže nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna "špica" svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tokom godina je skraćivana, osnovna tema i uvodna muzika nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova. I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei, kao što su ''Dragon Ball'', ''Doraemon'' i ''[[Pokemon]]i'' imaju više epizoda od ''Simpsona''. == Film == {{glavni|The Simpsons Movie}} O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima priča se još od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu "Kamp Krusty" prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tokom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju [[igrani film|igranog filma]] o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga ''[[20th Century Fox]]'', ''[[Gracie Films]]'' i ''[[Film Roman]]'', a premijerno je prikazan 27. jula 2007.<ref name="film"/> Film će biti produciran uz seriju unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|The Simpsons}} * [http://www.thesimpsons.com/ Službeni sajt ''Simpsona''] * [http://www.simpsonscity.com/ The Simpsons City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408234018/http://www.simpsonscity.com/ |date=8. 4. 2007 }} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1980-ih]] [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1989.]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 1980-ih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2020-ih]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] doza1u7fjznd3e4et013bq4jgsk2u1j 0 4618 3934038 3797998 2026-10-04T17:52:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934038 wikitext text/x-wiki {{Decenija|200}} '''Devedesete,''' bile su [[decenija]] koja je počela 1. januara 1990., a završila se 31. decembra 1999. godine. Poznate kao "[[Posthladnoratovsko doba|post-hladnoratovska decenija]]", 1990-e su kulturno zamišljene kao period od [[Revolucije 1989.|revolucija 1989.]] do [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] 2001.<ref>The Nineties, A Book by Chuck Klosterman, pg. 132</ref> [[Raspad Sovjetskog Saveza]] označio je kraj statusa Rusije kao [[Supersila|supersile]], kraj [[Polaritet (međunarodni odnosi)|multipolarnog]] svijeta i porast [[Antizapadno raspoloženje|antizapadnog raspoloženja]]. Kina se još uvijek oporavlja od politički i ekonomski turbulentnog perioda.<ref>{{Cite web|url=https://foreignpolicy.com/2022/10/15/the-1980s-are-buried-but-not-dead-in-china/|title=The 1980s Are Buried but Not Dead in China|last=Lovell|first=Julia|date=15. 10. 2022|website=Foreign Policy|language=en-US|access-date=9. 3. 2023}}</ref> To je omogućilo SAD-u da [[Supersila|se pojavi kao jedina svjetska supersila]], stvarajući relativni [[mir]] i [[Ekonomski procvat 1990-ih|prosperitet]] za mnoge zapadne zemlje. Tokom ove decenije, [[Svjetsko stanovništvo|svjetska populacija]] je porasla sa 5,3 na 6,1 milijardu.<ref>{{Cite web|url=https://www.macrotrends.net/countries/WLD/world/population-growth-rate|title=World Population Growth Rate 1950-2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20231005153754/https://www.macrotrends.net/countries/WLD/world/population-growth-rate|archive-date=5. 10. 2023|access-date=2. 9. 2024|url-status=dead}}</ref> == Događaji == *[[Reunifikacija Njemačke]] *Ujedinjenje [[Jemen]]a *[[Zalivski rat]] *[[Građanski rat u Alžiru]] *Nezavisnost [[Namibija|Namibije]] od [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]]. *[[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskim ugovorom]] formirana [[Evropska unija]]. *Nezavisnost [[Eritreja|Eritreje]] od [[Etiopija|Etiopije]]. * Raspušten [[Varšavski pakt]] *[[Raspad SSSR-a]] *[[Raspad SFRJ]] *[[Raspad Čehoslovačke]] *[[Rat u Hrvatskoj]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Prvi čečenski rat]] *[[Hong Kong]] vraćen [[Kina|Kini]]. *Rat na [[Kosovo|Kosovu]] *[[NATO]] bombardirao [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. == Tehnologija == *[[Svemirski teleskop Hubble]] *[[Internet]] *[[Mobilni telefon]] *[[GSM]] standard *[[Yahoo]] i [[Google]] internet pretraživači. *[[Windows 95]] i [[Windows 98|98]] operativni sistemi. *[[PlayStation]] konzola prve generacije. *[[DVD]] *[[USB]] *[[MP3]] plejer == Muzika == * [[Hip-hop]] * [[Elektronska muzika]] == Ličnosti == === Rođeni === {{Proširiti sekciju}} === Umrli === {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{YouTube|urg0E2FlbnQ|The 90s: Tonight Tonight - A Pop Culture Tribute}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Decenije]] 1ztllwkp1dn4pv3ps772t4wh8av4rgi 0 4808 3934041 3842045 2026-10-04T18:16:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934041 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''8. maj / svibanj (8. 5)''' jest 128. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (129. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 237 dana. == Događaji == * [[1886]] – [[John Pemberton]] iz Atlante počeo s prodajom novog pića koje će kasnije postati poznato kao [[Coca-Cola]]. * [[1902]] – Erupcijom [[vulkan]]a [[Mont Pelée]] na [[Martinique]]u uništen grad [[Saint-Pierre (Martinique)|Saint-Pierre]], a poginulo je više od 30.000 ljudi. * [[1945]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Njemačka|Njemačke]] snage prihvatile bezuvjetnu predaju. Otad se ovaj dan obilježava kao Dan pobjede.<ref>{{Cite journal|last=Čavalić|first=Admir|date=2023|title=Armija Republike Bosne i Hercegovine nije učestvovala na obilježavanju Dana pobjede u Parizu 9., već 8. maja 1995. – uzroci i posljedice zbrke oko datuma|url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2024/05/gg57-4.pdf|journal=Gračanički Glasnik|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20240604094246/https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2024/05/gg57-4.pdf|archive-date=4. 6. 2024|url-status=dead}}</ref> == Rođeni == === 19. vijek === * [[1884]] – [[Harry Truman]], američki političar i državnik * [[1898]] – [[Alojzije Stepinac]], zagrebački nadbiskup i kardinal === 20. vijek === * [[1903]] – [[Fernandel]], francuski glumac i pjevač * [[1926.]] ** [[David Attenborough]], britanski prirodoslovac, televizijski autor i pisac ** [[Don Rickles]], američki glumac i komičar * [[1939]] – [[Marina Trumić]], bosanskohercegovačka pjesnikinja i književnica * [[1946]] – [[Borislav Stjepanović]], bosanskohercegovački glumac i režiser * [[1948]] – [[Jadranka Elezović]], hrvatska glumica * [[1965]] – [[Tatjana Venčelovski]], srbijanska glumica * [[1968]] – [[Nevzet Nanić]], komandir voda za specijalna djelovanja "Gazije"; brat komandira [[Izet Nanić|Izeta Nanića]] * [[1972]] – [[Darren Hayes]], australski pjevač * [[1975]] – [[Enrique Iglesias]], španski pop-pjevač * [[1994]] – [[Marko Starčević]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] * [[1999]] – [[Džanan Musa]], bosanskohercegovački košarkaš == Umrli == === 18. vijek === * [[1794]] – [[Antoine Lavoisier]], francuski hemičar === 19. vijek === * [[1829]] – [[Mauro Giuliani]], [[italija]]nski [[gitarist]], violončelist, pjevač i [[kompozitor]] * [[1842]] – [[Jules Dumont d'Urville]], francuski moreplovac, istraživač i polarni istraživač * [[1873]] – [[John Stuart Mill]], engleski filozof i ekonomist * [[1880]] – [[Gustave Flaubert]], francuski književnik === 20. vijek === * [[1904]] – [[Eadweard Muybridge]], američki fotograf * [[1988]] – [[Robert Heinlein]], američki pisac, aeronautički inženjer i mornarički oficir == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|8 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/8 Na današnji dan (8. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-8/ Na današnji dan (8. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj008]] je90axeooipx0ne8su410o63d93o6wx 0 5048 3934021 3758744 2026-10-04T15:25:05Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3934021 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''28. novembar / studeni (28. 11)''' jest 332. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (333. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 33 dana. == Događaji == * [[1520]] – [[Portugal]]ski moreplovac [[Ferdinand Magellan]] uplovio u [[Pacifik]], prošavši iz [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] kroz moreuz koji sada nosi njegovo ime. * [[1821]] – [[Panama]] proglasila nezavisnost od [[španija|Španije]] i pridružila se [[kolumbija|Kolumbiji]]. * [[1905]] – Irski nacionalist [[Arthur Griffith]] u [[Dublin]]u osnovao stranku [[Sinn Féin]], čiji je glavni zadatak bila borba za osamostaljenje [[irska|Irske]] od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1908]] – Eksplozija u rudniku uglja u Marianni ([[Pennsylvania]]) odnijela 154 žrtve. * [[1912]] – [[Albanija]] proglasila nezavisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1919]] – [[Nancy Astor]] kao prva žena izabrana u britanski parlament. * [[1920]] – U Kraljevini SHS održani prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najviše glasova dobili demokrati, osvojivši 92 od 419 mandata, i radikali, s 91 mandatom, a iznenađenje su priredili komunisti s 50 zastupničkih mjesta. Žene, vojnici i oficiri, kao i pripadnici nacionalnih manjina, nisu imali pravo glasa. * [[1941]] – Počinjen [[masakr u Koraju]]. * [[1941]] – [[Crvena armija]] u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke trupe iz [[Rostov]]a. * [[1942]] – U požaru koji je uništio noćni klub "Cocoanut Grove" u [[Boston]]u poginula 491 osoba. * [[1943]] – U [[Teheranu]], na [[Teheranska konferencija|prvom zajedničkom sastanku]], sovjetski čelnik [[Josif Staljin]], predsjednik SAD-a [[Franklin D. Roosevelt]] i britanski premijer [[Winston Churchill]] razmatrali otvaranje drugog fronta u Evropi, operacije na istočnom frontu, poslijeratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije; dogovoreno da se [[Jugoslavija]] obnovi "u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti riješeno poslije rata". * [[1954]] – [[Ernest Hemingway|Ernestu Hemingwayu]] dodijeljena [[Nobelova nagrada za književnost]]. * [[1960]] – [[Mauritanija]] stekla nezavisnost od [[francuska|Francuske]]. * [[1964]] – U [[Hannover]]u osnovana "[[Nacionaldemokratska stranka Njemačke]]" (NPD). * [[1979]] – [[Novi Zeland|Novozelandski]] avion "DC-10" udario u planinu [[Erebus]] na [[Antarktik]]u, što nije preživio niko od 257 putnika i članova posade. * [[1987]] – U padu južnoafričkog aviona [[Boeing 747]] u [[Indijski okean]] blizu [[Mauricijus]]a poginulo svih 160 putnika i članova posade. * [[1989]] – Indijski premijer [[Rajeev Gandhi]] podnio ostavku poslije poraza na izborima. * [[1993]] – [[Masakr na Drveniji]], kada su [[Srbi|srpske]] snage ubile sedam, a ranile četiri građana [[Sarajevo|Sarajeva]]. * [[1994]] – [[norveška|Norvežani]] na referendumu odbili da se priključe [[EU|Evropskoj uniji]]. * [[1996]] – General [[Ratko Mladić]], protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine]] podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno smijenjen s mjesta zapovjednika Generalštaba Vojske Republike Srpske, na kojem je bio od 12. maja 1992. * [[2000]] – [[Ukrajina|Ukrajinski]] političar [[Oleksander Moroz]] javno je optužio predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučmu]] za sudjelovanje u ubistvu novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]]. * [[2002]] – 200-milioniti turist posjetio [[Eiffelov toranj]]. * [[2004]] – U eksploziji plina u rudniku uglja Chenjiashan na sjeveru [[kina|Kine]] život izgubilo 166 rudara. * [[2005]] – [[Izrael]]ski mediji objavili glavne tačke državnog plana izraelske političke stranke [[Kadima]]. * [[2018]] – U [[London]]u završeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2018.]] == Rođeni == === 15. vijek === * [[1489]] – [[Margareta Tudor]], škotska kraljica === 18. vijek === * [[1757]] – [[William Blake]], engleski književnik, slikar i grafičar === 19. vijek === * [[1811]] – [[Maksimilijan II Bavarski|Maksimilijan II]], bavarski kralj * [[1820]] – [[Friedrich Engels]], njemački sociolog, filozof i revolucionar * [[1829]] – [[Anton Rubinstein]], ruski muzičar * [[1880]] – [[Aleksander Blok]], ruski pjesnik * [[1881]] – [[Stefan Zweig]], austrijski književnik === 20. vijek === * [[1907]] – [[Alberto Moravia]], italijanski književnik * [[1908]] – [[Claude Lévi-Strauss]], francuski etnolog i antropolog * [[1942]] – [[Manolo Blahnik]], španski modni designer za cipele * [[1954]] – [[Nenad Prodanović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije * [[1959]] – [[Hassan Nasrallah]], dugogodišnji vođa [[Hezbollah]]a * [[1961]] – [[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1973]] – [[Hiromi Seino-Suga]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka * [[1975]] – [[Ekaterina Dafovska]], [[bugarska]] biatlonka * [[1976]] – [[Jeremy Teela]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac == Umrli == * [[1887]] – [[Gustav Fechner]], njemački fizičar, filozof, psiholog i književnik * [[1939]] – [[James Naismith]], kanadsko-američki izumitelj košarke * [[1967]] – [[Vilhelmina, kraljica Nizozemske|Vilhelmina]], nizozemska kraljica * [[1968]] – [[Enid Blyton]], britanska književnica * [[2010]] – [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac i komičar * [[2013]] – [[Mitja Ribičič]], slovenski političar i bivši premijer SFRJ * [[2016]] – [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]] == Praznici == * Dan nezavisnosti [[Albanija|Albanije]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|28 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/28 Na današnji dan (28. novembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-28 Na današnji dan (28. novembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-28]] kq78s77rjfvdlr8pluf3kd9fvf99l0w 0 5441 3934074 3854417 2026-10-04T22:54:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934074 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Armija Republike Bosne i Hercegovine | slika = Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 250 px | opis_slike = | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | utemeljena = 15. april 1992. | grane = [[Kopnena vojska]]<br>[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Armije Republike Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] | štab = | vrhovni komadant = [[Alija Izetbegović]] | načelnik štaba = general [[Sefer Halilović]] | ministar odbrane = [[Munib Bisić]] | vojno sposobni = od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = 200.000 | rezervni sastav = | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = | ukinuta = 14. decembar 1997. }} '''Armija Republike Bosne i Hercegovine''' ('''Armija RBiH''' ili '''ARBiH''') bila je oružana snaga [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija RBiH osnovana je 15. aprila 1992. što se obilježavalo kao Dan armije. Njen mandat i zadaci unutar Oružanih snaga RBiH okvirno su bili definisani [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike Bosne i Hercegovine]] (čl. 162). Armija RBiH je nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] definirana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]], a nakon reforme odbrane transformirana je u '''Bosanske rendžere''', jednu od tri brigade u sastavu [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (OS BiH). [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] je 1996. godine povodom obilježavanja 1. marta, [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|dana nezavisnosti Republike BiH]], odlikovao Armiju RBiH [[Orden slobode (Republika Bosna i Hercegovina)|Ordenom slobode]]. == Historija == === Osnivanje === {{Također pogledajte|Raspad SFRJ}} Nakon prvih višestranačkih izbora održanih u novembru 1990. godine vlast u [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] su osvojile stranke s nacionalnim predznakom: [[SDA]], [[SDS]] i [[HDZ BIH|HDZ BiH]]. Kao posljedica međunacionalne netrpeljivosti i političkih neslaganja unutar [[SFRJ]], dolazi do njenog raspada i početka ratnih sukoba. Nakon sukoba u Sloveniji i Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini dolazi do osnivanja nelegalnih paravojnih jedinica kao što su [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i [[Patriotska liga]]. Nasuprot tome na teritoriju SR BiH dolazi do sve većeg nagomilavanja snaga [[JNA]] iz koje se postepeno naoružavaju srpske paravojne formacije. Naredbu o naoružavanju paravojnih formacija [[SDS]]-a dao je načelnik Generalštaba JNA general [[Blagoje Adžić]]. Dana 7. i 8. februara u selu [[Mehurići]] kod [[Travnik]]a održano je vojno savjetovanje komandanata sedam regionalnih štabova i dijela Glavnog štaba Patriotske lige BiH.<ref>{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/obiljezena-25-godisnjica-savjetovanja-regionalnih-komandanata-patriotske-lige-republike-bosne-i-hercegovine-mehuri263i-1992-2017|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Obilježena 25. godišnjica savjetovanja regionalnih komandanata Patriotske lige Republike Bosne i Hercegovine – Mehuri&#263;i 1992 – 2017|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=21. 3. 2023}}</ref> Dana 8. aprila 1992. godine, uz proglašenje neposredne ratne opasnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine, nakon kojeg je uslijedilo proglašenje Republike Bosne i Hercegovine, oformljen je štab [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane BiH]]. Dan poslije, odlukom Predsjedništva RBiH svim naoružanim sastavima i pojedincima, osim pripadnika JNA i MUP-a, naređeno je da se jave u općinske, gradske i regionalne štabove TO, da bi se potčinili jedinstvenoj komandi.<ref name="auto">http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/tjug/bcs/060315.pdf str. 97</ref> Iako je zvanično 23. juna 1992. godine, TO RBiH preimenovana u Armiju RBiH,<ref name="auto"/> kao zvaničan datum osnivanja Armije RBiH uzima se 15. april 1992, te se taj datum i obilježava kao dan formiranja.<ref>{{cite web|url=http://www.skupstinausk.ba/index.php?stream=vijest&vid=407|title=Prigodnim aktivnostima obilježen Dan Armije RBiH - Skupstina USK|first=Skuptina USK / IZET SADIKOVIC -|last=TEZY|website=www.skupstinausk.ba|access-date=2. 7. 2018|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307084757/http://www.skupstinausk.ba/index.php?stream=vijest&vid=407|url-status=dead}}</ref> Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do [[1993.]] godine. Za njegove zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije R BiH je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Sastojao se od nekoliko uprava kao što su: Uprava za kadrove, Uprava za operacije i obuku, Uprava za logistiku, Uprava za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, Obavještajna uprava i dr. Odlukom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 18. augusta 1992. godine, cjelokupna teritorija Republike BiH trebala je biti podijeljena na zone odgovornosti pet korpusa u formiranju a koji bi bili potčinjeni Štabu Vrhovne komande ABiH. === 1992. === Tokom 1992. godine oko 70% teritorije BiH je bilo pod kontrolom srpskih formacija. Armija se već nakon svog osnivanja susreće s nekoliko problema kao što su nedostatak oružja i opreme, neutemeljena organizacija, slaba logistika pored neprijateljske [[JNA]] i [[VRS]]. Prve bitke armije su bile za grad [[Sarajevo]] u cilju sprječavanju ulaska srpskih snaga u grad, što je bilo uspješno. Vojska uspješno formira linije odbrane oko [[Sarajevo|Sarajeva]], tuzlanske, zeničke regije, srednje Bosne, te oko opkoljenih gradova [[Bihać]]a, [[Goražde|Goražda]], [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Žepa|Žepe]] i [[Foča|Foče]]. 6. aprila 1992. srpske snage zauzimaju grad [[Foča|Foču]], sljedeći gradovi pod kontrolom [[VRS]] su bili [[Bijeljina]], [[Zvornik]], [[Bratunac]], [[Višegrad]], [[Rudo]] u kojima otpor slabo naoružanih pripadnika PL BiH nije mogao zaustaviti prodor srpskih snaga i [[JNA]]. U Posavini gradove [[Brčko]], [[Bosanski Brod]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Derventa]], [[Bosanski Šamac]], [[Modriča]] početkom rata su pod kontrolom imale Armija RBiH, [[HVO]], [[HOS]] i [[ZNG]]. Kako je ova teritorija fizički u geografskom pogledu odvajala zapadni dio [[RS]]-a i teritorij [[RSK]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od istočnog dijela [[RS]]-a i [[SRJ|Srbije i Crne Gore]], snage [[VRS]]-a su morale osvojiti ovu teritoriju kako bi zauzele koridor koji je bio komunikacija prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zatim teritoriji pobunjenih [[Srbi|Srba]] u Hrvatskoj. Zbog strateške važnosti [[VRS]] pokreće operaciju [[Operacija Koridor|Koridor]] u kojoj zauzimaju [[Bosanski Šamac]] (17. april 1992.) i [[Brčko]] (7. maj 1992.). U junu su zauzeli Derventu (7. juni 1992), Modriču (10. juna 1992.) i Odžak (13. juna 1992), a konačni slom odbrane uslijedio je 6. oktobra 1992. godine zauzimanjem Bosanskog Broda. Razlog ovog gubitka su bile političke odluke iz [[Zagreb]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.posavski-vremeplov.com/suzna-dolina/tko-je-predao-posavinu-i/|title=Tko je predao Posavinu I.|website=PV|access-date=2. 7. 2018|archive-date=4. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104073446/https://www.posavski-vremeplov.com/suzna-dolina/tko-je-predao-posavinu-i/|url-status=dead}}</ref> 21. aprila 1992. počinju sukobi u Bosanskoj Krajini kada su srpske snage zauzele polovicu grada [[Bosanska Krupa|Bosanska Krupe]], njihovo daljnje napredovanje je zaustavljeno i formiran je [[bihać]]ki okrug, unutar kojeg je formirana Unsko-sanska operativna grupa iz koje će kasnije izrasti [[Peti korpus Armije RBiH]]. U ofenzivi [[JNA]] i [[VRS]] od 24. do 28. aprila 1992. snage Armije RBiH, HVO-a i HOS-a su potisnuli napadače istočno od [[Mostar]]a. U ratnim operacijama u ljeto i jesen 1992. godine, uspostavlja se ratna linija koja se do kraja 1994. godine neće bitnije mijenjati. === 1993. === [[Datoteka:End of Bosniak-Croat war.png|thumb|Odnos snaga Armije RBiH i HVO-a nakon Bošnjačko-hrvatskog sukoba]] 1993. godina nije bila obilježena značajnim bitkama između Armije RBiH i [[VRS]]-a, ali novina je bio [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] između snaga Armije RBiH i [[HVO]]-a. Hrvatske snage su svoj fokus ratovanja sa srpskih snaga prebacile na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH za što se pretpostavlja da je dio dogovora između [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Miloševića]] u Karađorđevu čiji je cilj bio podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] između srpske i hrvatske strane. Kako bi se postigao ovaj cilj hrvatskoj strani je bila neophodna pobjeda nad Armijom RBiH, sa čime bi se bošnjačka strana dovela u neizbježnu situaciju da pristane na podjelu pod nametnutim uvjetima i gubitak teritorije u Hercegovini i Srednjoj Bosni. Armija RBiH se suočava sa potpunim okruženjem te izostankom dobavljanja oružja, municije, hrane, što je armiju dovelo u najteži položaj tokom svojeg postojanja. U septembru armija pokreće operaciju "Neretva 93." pod vodstvom [[Sefer Halilović|Sefera Halilovića]] koja je imala u ciju potisnuti hrvatske snage ([[HVO]] i [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]] iz područja srednje Bosne i zapadne Hercegovine te deblokadu [[Mostar]]a. Armija RBiH je zauzela oko 450&nbsp;km² teritorije, stjerala hrvatske snage pod opsadu u [[Vitez]]u, [[Busovača|Busovači]] i [[Kiseljak]]u, ali nije uspjela deblokirati Mostar.<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/575-pocela-operacija-neretva-93/|title=Historija.ba - Počela operacija "Neretva '93"|website=www.historija.ba|access-date=2. 7. 2018}}</ref> U toku ove godine dolazi i do smjene na vrhu Armije RBiH. Naime 8. juna 1993. godine, [[Rasim Delić]] je imenovan na čelo Glavnog štaba i to u svojstvu komandanta Štaba Vrhovne komande. Sefer Halilović je zadržao funkciju načelnika Glavnog štaba. === 1994. === [[Datoteka:1995 Croat and Bosniak Counteroffensives.jpg|thumb|Stanje teritorija osvojenih u septembru-oktobru 1995. od strane<br>{{legend|#0100fe|HV i HVO}} i {{legend|#00ff01|ARBiH}}]] [[Vašingtonski sporazum]] je označio kraj sukoba između Armije RBiH i [[HVO]]-a, nakon čega se napadi usmjeruju isključivo prema VRS-u. Jedna od najznačajnijih bitaka te godine je bila [[Breza 94]]. Ova operacija je predstavlja uspjeh [[Peti korpus Armije RBiH|Petog korpusa Armije RBiH]] kojem je u tome periodu prijetio nestanak. [[AP Zapadna Bosna]] na čelu sa [[Fikret Abdić|Fikretom Abdićem]] doživljava svoj poraz u augustu 1994, ali uz pomoć srpskih paravojnih formacije se vraća u Veliku Kladušu. [[Sedmi korpus Armije RBiH]] [[Operacija "Vlašić"|ovladava prostorom]] planine [[Vlašić]] te tako osigurava uvjete za daljnje operacije. U aprilu 1994. snage [[VRS]]-a pokreću snažnu ofenzivu na grad [[Goražde]], u početku su snage napredovale prema centru grada, kasnije je [[NATO]] izvršio [[Operacija "Namjerna sila"|zračne napade]] na [[VRS]], operacija je kasnije obustavljena. [[Drugi korpus Armije RBiH]] je tokom operacije [[Operacija "Proljeće '94"|Proljeće '94]] zauzeo položaje [[VRS]]-a na [[Ozren]]u. 19. novembra 1994. [[VRS]] pokreće operaciju "Jutro" s ciljem zauzimanja Bihaća, snage su prodrle u neposrednu blizinu grada, ali su kasnije bile odbijene od strane Petog korpusa Armije RBiH. === 1995. === Nakon pada enklava [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Žepa|Žepe]], Armija RBiH usljed masakra i progona stanovništva gubi značajan dio teritorije i ljudstva. Nakon Splitske deklaracije kreće niz koordiniranih akcija i operacija Armije RBiH, HVO i HV-a kao što su [[Operacija Oluja]], [[Operacija Ljeto '95]], [[Operacija Sana '95]], [[Operacija Maestral]]. Armija RBiH je u ovim operacijama zauzela Bosansku krajinu uključujući [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]], [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], [[Bosanski Petrovac]], [[Ključ]] i [[Sanski Most]]. Armija RBiH je 8. maja 1995. učestvovala na vojnoj paradi u Parizu povom Dana pobjede nad fašizmom. Zastavu je nosio komandannt 41. motorizovane viteške brigade, Semir Drljević Lovac.<ref>{{Cite journal|last=Čavalić|first=Admir|date=2024|title=Armija Republike Bosne i Hercegovine nije učestvovala na obilježavanju Dana pobjede u Parizu 9, već 8. maja 1995. – uzroci i posljedice zbrke oko datuma|url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2024/05/gg57-4.pdf|journal=Gračanički Glasnik|edition=|publisher=Monos|publication-place=Gračanica|issue=57|pages=49-60|archive-url=https://web.archive.org/web/20240604094246/https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2024/05/gg57-4.pdf|archive-date=4. 6. 2024|access-date=4. 6. 2024|url-status=dead}}</ref> == Organizacija == Tokom svog postojanja, Armija RBiH je bila prinuđena, u uslovima ratnog stanja, mijenjati i ustrojavati svoju organizaciju usljed čega se u tom periodu njena struktura razlikovala, ne samo vremenski gledano već i u zavisnosti od područja do područja. Organizacija kroz brigade kao taktičke vojne jedinice višeg ranga i korpuse se zadržalo od početka do kraja dok su jedno vrijeme u upotrebi bile i operativne grupe i divizije. === Korpusi === Prema odluci Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 18. augusta 1992. godine, cjelokupna teritorija Republike BiH je podijeljena na zone odgovornosti pet korpusa Armije RBiH. Ovih pet korpusa su djelovali tokom čitavog rata s tim da je naknadno osnovan 6. korpus, koji je kratko egzistirao i 7. korpus koji je uz 5 prvoosnovanih korpusa činio Armiju RBiH na kraju rata. {| class="wikitable" |- bgcolor=aabccc !Naziv!!Oznaka!!Sjedište!!Napomene |- |- style="background:#efefef; color:black" | [[Prvi korpus Armije RBiH|1. korpus]] || [[Datoteka:1. Korpus Armije RBIH v1.png|35px]] || [[Sarajevo]] || Formiran 1. septembra 1992. sa zadatkom odbrane [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. |- | [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpus]] || [[Datoteka:2. Korpus Armije RBIH v1.png|35px]] || [[Tuzla]] || Formiran 29. septembra 1992. sa zonom odgovornosti koja je obuhvatala Tuzlansku regiju i regiju [[Istočna Bosna|Istočne Bosne]], korpus je učestvovao u operaciji [[Vozuća 95]]. |- | [[Treći korpus Armije RBiH|3. korpus]] || [[Datoteka:3. Korpus Armije RBIH v1.png|35px]] || [[Zenica]] || Formiran 1. decembra 1992. sa sjedištem u Zenici, odigrao ulogu u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]. |- | [[Četvrti korpus Armije RBiH|4. korpus]] || [[Datoteka:4. Korpus Armije RBIH v2.png|35px]] || [[Mostar]] || Korpus osnovan 17. novembra 1992, odigrao ulogu u odbrani [[Mostar]]a. |- | [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpus]] || [[Datoteka:5. Korpus Armije RBIH v1.png|35px]] || [[Bihać]] || Osnovan 21. oktobra 1992. sa sjedištem u Bihaću. Zona odgovornosti [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]]. Korpus je sudjelovao u operacijama [[Operacija Oluja|Oluja]], [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Sana '95|Sana '95]] |- | [[Šesti korpus Armije RBiH|6. korpus]] || [[Datoteka:6th Corps of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.png|35px]] || [[Konjic]] || Formiran 9. juna 1993, a rasformiran u februaru 1994, jedinice su pripojene 7. i 4. korpusu. |- | [[Sedmi korpus Armije RBiH|7. korpus]] || [[Datoteka:7. Korpus Armije RBIH v1.png|35px]] || [[Travnik]] || Korpus formiran u aprilu 1994, a sudjelovao je u operacijama zauzimanja [[Vlašić]]a, [[Kupres]]a i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]. |} === Operativne grupe === *[[Operativna grupa Istočna Bosna]]: [[Goražde]], [[Srebrenica]], [[Žepa]] === Divizije === *[[28. divizija Armije RBiH]]: [[Srebrenica]] ([[Živinice]] od 1995) *[[81. divizija Armije RBiH]]: [[Goražde]] === Prištabske jedinice === *Vojna policija ARBiH: [[Sarajevo]] *[[Crni labudovi]] == Generali == {{Glavni|Spisak generala Armije Republike Bosne i Hercegovine}} *[[Sefer Halilović]] (prvi zapovjednik Armije RBiH, na funkciji kao načelnik Glavnog štaba Armije RBiH) *[[Jovan Divjak]] (zamjenik načelnika) *[[Stjepan Šiber]] (zamjenik načelnika) *[[Rasim Delić]] (komandant Armije RBiH, nakon ustanovljavanja te funkcije)<ref name="BHDani90">{{cite news |last1=Selimbegović |first1=Vildana |title=NAKON OSAM ALIJINIH GODINA |url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/90/tekst390.htm |access-date=12. 12. 2018 |work=Broj 90 |agency=[[BH Dani]] |date=7. 12. 1998 }}{{Mrtav link}}</ref> *[[Mustafa Hajrulahović]] Talijan (prvi komandant Prvog korpusa Armije RBiH) *[[Vahid Karavelić]] (drugi komandant Prvog korpusa Armije RBiH)<ref name="BHDani90" /> *[[Nedžad Ajnadžić]] (treći komandant Prvog korpusa Armije RBiH) *[[Željko Knez]] (prvi komandant Drugog korpusa Armije RBiH) *[[Hazim Šadić]] (drugi komandant Drugog korpusa Armije RBiH) *[[Sead Delić]] (treći komandant Drugog korpusa Armije RBiH) *[[Enver Hadžihasanović]] (prvi komadant Trećeg korpusa Armije RBiH) *[[Mehmed Alagić]] (drugi komandant Trećeg i prvi komandant Sedmog korpusa<ref name="BHDani90" /> Armije RBiH) *[[Kadir Jusić]] (treći komadant Trećeg korpusa Armije RBiH) *[[Sakib Mahmuljin]] (četvrti komadant Trećeg korpusa Armije RBiH) *[[Arif Pašalić]] (prvi komandant Četvrtog korpusa Armije RBiH) *[[Sulejman Budaković]] Tetak (drugi komandant Četvrtog korpusa Armije RBiH) *[[Mustafa Polutak]] (četvrti komandant Četvrtog korpusa Armije RBiH) *[[Ramiz Dreković]] (prvi komandant Petog korpusa i treći komandant Četvrtog korpusa Armije RBiH) *[[Atif Dudaković]] (drugi komandant Petog korpusa Armije RBiH)<ref name="BHDani90" /> *[[Salko Gušić]] (prvi komandant Šestog korpusa Armije RBiH) *[[Galib Hodžić]] (drugi komandant Šestog korpusa Armije RBiH) *[[Blaž Kraljević]] (komandant [[HOS]]-a i član Glavnog štaba Armije RBiH) == Simboli == Najčešći simbol u Armiji Republike Bosne i Hercegovine je ljiljan. Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine je zapravo [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]], uz neke dodatke kao što su dva zlatna mača koji prolaze dijagonalno kroz grb i vojni natpisi iznad grba. Mnoge vojne jedinice Armije RBiH različitog ranga su imale vlastita obilježja, uz obilježje Armije i jedinice višeg ranga (uglavno Korpusa) u čijem sastavu su se nalazile. == Odlikovanja == {{Glavni|Odlikovanja za odbranu Republike Bosne i Hercegovine}} === Orden heroja oslobodilačkog rata === {{Glavni|Orden heroja oslobodilačkog rata}} Orden heroja oslobodilačkog rata je bilo odlikovanje Armije RBiH koje se dodjeljivalo ''Za herojski doprinos oslobodilačkom ratu, izuzetno junaštvo i samoprijegor ispoljen u borbenim djejstvima i pri tome ostvarene izuzetne rezultate koji su kod saboraca i građana služili kao primjer, podstrek i dodatni motiv za dalje uspješno suprotstavljanje agresoru na RBiH.'' === Zlatni ljiljan === {{Glavni|Zlatni ljiljan}} [[Zlatni ljiljan]] je bilo odlikovanje za jednog pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine. Dodjeljivalo se za efikasnost odrađivanja svrhe i cilja ARBiH. Ratno priznanje [[Zlatni ljiljan]] dodjeljuje se pripadnicima Oružanih snaga koji su se naročito istakli u oružanom suprotstavljanju agresoru, doprinijeli proširenju slobodnih dijelova Republike Bosne i Hercegovine, izvršili više djela u kojima je došla do izražaja njihova lična hrabrost i požrtvovanje, pri čemu su agresoru naneseni znatni gubici u ljudstvu i materijalnim sredstvima. == Činovi u Armiji RBiH == Činovi u Armiji RBiH uređeni su na osnovu člana 33. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom o oružanim snagama Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 4/92), Predsjedništvo RBiH, donijelo je odluku: "Pravilo o vojnim uniformama, zastavi, oznakama činova, rodova i dužnosti pripadnika Armije RBiH za vrijeme ratnog stanja". PE. broj: 1263/92, 1. augusta [[1992.]] godine u Sarajevu. === Činovi u Armiji RBiH (1992–1997) === {{Glavni|Činovi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine}} {{col-begin}} {{col-4}} '''Vojnički činovi''' # [[Regrut]] # [[Vojnik]] # [[Vojnik prve klase]] # [[Kaplar]] {{col-4}} '''Podoficirski činovi''' # [[Narednik]] # [[Štabni narednik]] # [[Narednik prve klase]] # [[Viši narednik]] # [[Glavni narednik]] {{col-3}} '''Oficirski činovi''' # [[Poručnik]] # [[Natporučnik]] # [[Kapetan]] # [[Natkapetan]] # [[Major]] # [[Pukovnik]] # [[Brigadir]] {{col-2}} '''Generalski činovi''' # [[Brigadni general]] # [[Divizijski general]] # [[Armijski general]] # [[Ministar odbrane]] # [[Predsjednik predsjedništva]] {{col-end}} === Činovi u Armiji RBiH (1997-1998) === {{col-begin}} {{col-4}} '''Vojnički činovi''' # [[Vojnik]] # [[Vojnik prve klase]] # [[Kaplar]] {{col-4}} '''Podoficirski činovi''' # [[Narednik]] # [[Štabni narednik]] # [[Narednik prve klase]] # [[Viši narednik]] # [[Glavni narednik]] {{col-3}} '''Oficirski činovi''' # [[Podporučnik]] # [[Poručnik]] # [[Viši poručnik]] # [[Kapetan]] # [[Major]] # [[Podpukovnik]] # [[Pukovnik]] {{col-2}} '''Generalski činovi''' # [[Brigadni general]] # [[General major]] # [[General pukovnik]] {{col-end}} == Svrha i cilj == Cilj Armije Republike Bosne i Hercegovine bio je očuvanje i protekcija Bosne i Hercegovine i cjelokupnost njene teritorije kao suverene, nezavisne i slobodne države svih njenih građana. Akcija ''odbrambene borbe'' Bosne i Hercegovine je zbog uspješnosti u borbama prerasla u ''oslobodilačku borbu'' koja je zaustavljena potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. == Naoružanje i vojna oprema<ref>http://www.vojska.net/eng/armed-forces/bosnia-and-herzegovina/army/equipment/</ref> == [[Datoteka:T-55 ARBIH.JPEG|thumb|Tenkovi T-55]] === Pješadijsko oružje === {| class="wikitable" |- bgcolor=aabccc !Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla |- | [[Zastava M57]] || [[Pištolj]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[Zastava CZ 99]] || [[Pištolj]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[Tokarev TT-33]] || [[Pištolj]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[Walther P38]] || [[Pištolj]] || || {{ZID|Nacistička Njemačka}} |- | [[Škorpion vz.61|Zastava M84 Škorpion]] || [[Automat]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[Heckler & Koch MP5]] || [[Automat]] || || {{ZID|Njemačka}} |- | [[Uzi|Ero]] || [[Automat]] || || {{ZID|Hrvatska}} |- | [[PPŠ-41]] || [[Automat]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[MP 40]] || [[Automat]] || || {{ZID|Nacistička Njemačka}} |- | [[Berreta Model 38]] || [[Automat]] || || {{ZID|Italija}} |- | [[Thompson (automat)|Thompson]] || [[Automat]] || || {{ZID|SAD}} |- | [[Zastava M70]] || [[Automatska puška]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[AK-47]] || [[Automatska puška]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[AKM]] || [[Automatska puška]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[AK-63]] || [[Automatska puška]] || || {{ZID|Mađarska}} |- | [[AMD 65]] || [[Automatska puška]] || || {{ZID|Mađarska}} |- | [[PM md.63]] || [[Automatska puška]] || || {{ZID|Rumunija}} |- | [[Type 56]] || [[Automatska puška]] || || {{ZID|Kina}} |- | [[Heckler & Koch G3|H&K G3]] ||[[Automatska puška]] || || {{ZID|Njemačka}} |- | [[FN FAL]] || [[Automatska puška]] || ||{{ZID|Belgija}} |- | [[SAR 80]] || [[Automatska puška]] || ||{{ZID|Singapur}} |- | [[Zastava M48]] || Repetirajuća puška || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[SKS|PAP M59/66]] || Poluautomatska puška || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[Zastava M76]] || [[Snajperska puška]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[MACS M3]] || [[Snajperska puška]] || || {{ZID|Hrvatska}} |- | [[RT-20]] || [[Snajperska puška]] || || {{ZID|Hrvatska}} |- | [[SVD Dragunov]] || [[Snajperska puška]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[Zastava M72]] || [[Puškomitraljez]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[RPD]] || [[Puškomitraljez]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[RPK]] || [[Puškomitraljez]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[DP]] || [[Puškomitraljez]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[ZB vz.26]] || [[Puškomitraljez]] || || {{ZID|Čehoslovačka}} |- | [[Ultimax 100]] || [[Puškomitraljez]] || || {{ZID|Singapur}} |- | [[Zastava M84]] || [[Mitraljez]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[MG 42|Zastava M53]] || [[Mitraljez]] || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[PK]] || [[Mitraljez]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[NSV]] || [[Mitraljez]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[DŠK]] || [[Mitraljez]] || || {{ZID|SSSR}} |- | [[M2 Browning]] || [[Mitraljez]] || || {{ZID|SAD}} |- | [[MGL|RBG-6]] || RBG || || {{ZID|Hrvatska}} |- | [[M80 Zolja]] || RB || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[M79 Osa]] || RB || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[M57 RB]] || RB || || {{ZID|SFRJ}} |- | [[RPG-7]] || RB || || {{ZID|SSSR}} |- | [[Type 69 RPG]] || RB || || {{ZID|Kina}} |- | [[9K11 Maljutka]] || POVRS || || {{ZID|SSSR}} |- | [[9K111 Fagot]] || POVRS || || {{ZID|SSSR}} |- | [[HJ-8]] || POVRS || || {{ZID|Kina}} |} === Tenkovi === [[Datoteka:BVP M-60P Armored Personnel Carrier in Bosnia.jpg|thumb|Oklopni transporter OT M-60]] [[Datoteka:M48-76m-mountain-gun-Visca-19960515.JPG|thumb|Brdski top 76 mm M-48B-1]] [[Datoteka:Mi-17 ARBiH.JPEG|thumb|Helikopter [[Mi-8]] Armije RBiH]] {| class="wikitable" |- bgcolor=aabccc !Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke |- |- style="background:#efefef; color:black" | [[T-55]] || || [[MBT]] || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[M-84]] || || [[MBT]] || {{ZID|SFRJ}} || 3 || |- | [[PT-76]] || || LT || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[T-34]] || || ST || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[M4 Sherman]] || || ST || {{ZID|SAD}} || || |- | [[M47 Patton]] || || ST || {{ZID|SAD}} || || |- |} === Oklopna vozila === {| class="wikitable" |- bgcolor=aabccc !Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke |- |- style="background:#efefef; color:black" | [[OT M-60]] || || OT || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[BVP M-80]] || || BVP || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[BOV]] || || OV || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[BRDM-2]] || || OV || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[M18 Hellcat]] || || Lovac tenkova || {{ZID|SAD}} || || |- | [[M36 Jackson]] || || Lovac tenkova || {{ZID|SAD}} || || |- |} === Artiljerija === {| class="wikitable" |- bgcolor=aabccc !Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke |- |- style="background:#efefef; color:black" | [[M-57 (minobacač)|M-57]] || || [[Minobacač]] 60&nbsp;mm || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[M-69 (minobacač)|M-69]] || || [[Minobacač]] 82&nbsp;mm || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[M-75 (minobacač)|M-75]] || || [[Minobacač]] 120&nbsp;mm || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[M-48B-1]] || || brdski top 76&nbsp;mm || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[ZiS-3]] || || protivoklopni top 76&nbsp;mm || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[T-12]] || || protivoklopni top 100&nbsp;mm || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[M101]] || || haubica 105&nbsp;mm || {{ZID|SAD}}<br>{{ZID|SFRJ}} || || |- | [[122 mm haubica D-30|M-30]] || || haubica 122&nbsp;mm || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[130 mm top M-46|M-46]] || || top 130&nbsp;mm || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[M84 NORA]] || || top-haubica 152&nbsp;mm || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[M114]] || || haubica 155&nbsp;mm || {{ZID|SAD}} || || |- | [[2S1 Gvozdika]] || || samohodna haubica 122&nbsp;mm || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[Type 63]] || || VBR 107&nbsp;mm || {{ZID|Kina}} || || |- | [[BM-21 Grad]] || || VBR 122&nbsp;mm || {{ZID|SSSR}} || || |- | [[APR-40]] || || VBR 122&nbsp;mm || {{ZID|Rumunija}} || || |- | [[M-63 Plamen]] || || VBR 128&nbsp;mm || {{ZID|SFRJ}} || || |- | [[M-87 Orkan]] || || VBR 282&nbsp;mm || {{ZID|SFRJ}} || || |} === Embargo === {{Također pogledajte|Rezolucija 1021 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija}} Embargo na oružje uveden je Rezolucijom 713 Vijeća sigurnosti UN-a od 25. septembra 1991, kojom je svim državama naloženo da uvedu "opći i potpuni embargo" na isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji.<ref name="un713">{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/126827|title=Resolution 713 (1991)|date=25. 9. 1991|website=United Nations Digital Library|publisher=United Nations|access-date=19. 5. 2026}}</ref> U praksi je embargo bio višestruko kršen ili zaobilažen. Prema izvještajima američkih i bosanskih zvaničnika koje je 1996. prenio ''[[The Washington Post]]'', mreža krijumčarenja oružja za Bosnu i Hrvatsku bila je šira od ranije priznatih pošiljki iz [[Iran|Irana]] i [[Turska|Turske]], a uključivala je i zemlje saveznice [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država,]] među njima [[Pakistan]], [[Malezija|Maleziju]], [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] i [[Argentina|Argentinu]].<ref name="wp1996">{{cite news|last=Pomfret|first=John|title=U.S. Allies Fed Pipeline of Covert Arms to Bosnia|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1996/05/12/us-allies-fed-pipeline-of-covert-arms-to-bosnia/9d2d9f71-c191-490a-b1cc-c468c0a8468a/|newspaper=The Washington Post|date=12. 5. 1996|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Prema izvještaju Senatskog odbora za obavještajne poslove SAD-a iz novembra 1996, predmet istrage bile su američke odluke i postupci u vezi s iranskim i drugim transferima oružja Armiji Republike Bosne i Hercegovine tokom 1994–1995.<ref name="senate1996">{{cite web|url=https://www.intelligence.senate.gov/publications/united-states-actions-regarding-iranian-and-other-arms-transfers-bosnian-army-1994-1995|title=United States Actions Regarding Iranian and Other Arms Transfers to the Bosnian Army, 1994–1995|date=|website=Senate Select Committee on Intelligence|publisher=United States Senate|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Turska se u izvorima navodi kao država koja je pomogla u uspostavljanju rute za iranske isporuke. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Anthony Lake izjavio je 1996. da su američki zvaničnici još 1992. saznali da je Iran otvorio krijumčarsku rutu prema Bosni uz pomoć Turske.<ref name="roanoke1996">{{cite news|title=Smuggling Arms to Bosnia Called Fuller Than U.S. Admits|url=https://scholar.lib.vt.edu/VA-news/ROA-Times/issues/1996/rt9605/960513/05130136.htm|newspaper=The Roanoke Times|date=13. 5. 1996|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Drugi izvještaji navode da su američke obavještajne službe imale snimke iranskih aviona koji su prevozili oružje iz Irana preko Turske, Hrvatske i dalje prema Bosni i Hercegovini.<ref name="wpiran">{{cite news|last=Pomfret|first=John|title=Iran-Bosnia Arms Spigot Open Before U.S. Assent|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1996/05/11/iran-bosnia-arms-spigot-open-before-us-assent/6be41ca5-d187-4247-86c7-da1ebcabc3d4/|newspaper=The Washington Post|date=11. 5. 1996|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Dostupni izvori ne pokazuju da su SAD tada formalno priznale vlastito direktno slanje oružja Bosni i Hercegovini, nego da su 1994. odlučile ne protiviti se hrvatskom propuštanju iranskog oružja. Administracija je to opisivala kao politiku "bez prigovora", dok su kritičari u Kongresu tvrdili da je Washington time praktično tolerirao kršenje embarga koji je javno podržavao.<ref name="wpdetails">{{cite news|last=Goshko|first=John M.|title=U.S. Details Decision on Bosnia Arms|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1996/04/24/us-details-decision-on-bosnia-arms/e90a6af5-d7b7-4e79-bd30-a17b7a254a63/|newspaper=The Washington Post|date=24. 4. 1996|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Predsjednik [[Bill Clinton|Clinton]] je 1994. tajno dopustio iranske isporuke preko Hrvatske, iako su SAD javno podržavale UN-ov embargo.<ref name="upi1996">{{cite news|title=U.S. OK'd Iranian Arms Shipments to Bosnia|url=https://www.upi.com/Archives/1996/04/05/US-OKd-Iranian-arms-shipments-to-Bosnia/8068828680400/|agency=United Press International|date=5. 4. 1996|access-date=19. 5. 2026}}</ref> U februaru 1995. više zapadnih i UN izvora tvrdilo je da su se oko [[Tuzla|Tuzle]] odvijali noćni letovi transportnih aviona tipa [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]], sumnjajući da su njima dopremani oružje i oprema Armiji RBiH. ''[[The Independent]]'' je tada pisao da komandanti [[UNPROFOR]]-a sumnjaju na tajnu američku operaciju, dok je ''[[The Washington Post]]'' u julu 1995. prenio tvrdnje evropskih zvaničnika da [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pomažu armiji da dođe do oružja, moguće preko Turske, drugih muslimanskih saveznika ili privatnih posrednika.<ref name="independent1995">{{cite news|last=Dowden|first=Richard|title=US 'secretly supplying weapons to Bosnia'|url=https://www.the-independent.com/news/us-secretly-supplying-weapons-to-bosnia-1574852.html|newspaper=The Independent|date=25. 2. 1995|access-date=19. 5. 2026}}</ref><ref name="wp1995">{{cite news|last=Pomfret|first=John|title=U.S. Helps Bosnian Army Get Arms, Europeans Say|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1995/07/28/us-helps-bosnian-army-get-arms-europeans-say/d6d15d34-e379-4a07-8377-d4514a332a13/|newspaper=The Washington Post|date=28. 7. 1995|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Prema kompilaciji koju je 2024. objavio portal ''Saheehus-Seerah'', pojedini [[Indonezija|indonezijski]] akteri učestvovali su početkom rata u tajnoj operaciji podrške Armiji Republike Bosne i Hercegovine, u vrijeme [[Rezolucija 1021 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|embarga Ujedinjenih nacija na oružje]]. Operaciju su pokrenuli [[Soeripto]] i Hilmi Aminuddin, uz posredne kontakte s indonezijskim političkim krugovima, a cilj je bio dopremanje oružja i municije na područje [[Igman|Igmana]], u blizini opkoljenog [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref name="indonezija">{{cite web|url=https://authenticseerah.com/2024/06/29/unveiling-the-silent-heroes-indonesias-invisible-bravery-in-the-heart-of-bosnias-struggle/|title=Unveiling the Silent Heroes – Indonesia’s Invisible Bravery in the Heart of Bosnia’s Struggle|date=29. 6. 2024|website=Saheehus-Seerah|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Tekst tvrdi da je isporuka organizirana preko Zagreba i prikrivena kao humanitarna pošiljka, pri čemu je oružje bilo sakriveno među pomoći koju je navodno prevozio Egipatski [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crveni polumjesec]]. Pošiljka je prošla više kontrolnih tačaka i dopremljena na Igman, nakon čega je izvršeno plaćanje u iznosu od 2,5 miliona [[Njemačka marka|njemačkih maraka]].<ref name="indonezija" /> Američki program Train and Equip (Obuka i opremanje) formalno je pokrenut nakon Daytona. Program je počeo djelovati u decembru 1995, a isporuke američke opreme i težeg naoružanja uslijedile su uglavnom 1996–1997. == Sudske presude za ratne zločine == U decembru 2014. godine, potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Mirsad Kebo]] predao je [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštvu Bosne i Hercegovine]] dokumentaciju koja se odnosi na sumnju da su neki [[Bošnjaci|bošnjački]] zvaničnici na visokim položajima prešutjeli likvidacije srpskih vojnika koje su počinili pripadnici odreda El Mudžahid.<ref>{{cite web|title=Mirsad Kebo: Zločine ne možemo prešutjeti |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/mirsad-kebo-zlocine-ne-mozemo-presutjeti/26796067.html| last = Halimović| first = Dženana | date = 15. 1. 2015 | website =slobodnaevropa.org | publisher =Radio Slobodna Evropa | access-date = 9. 10. 2022}}</ref> Apelaciono vijeće suda BiH osudilo je [[Dželvad Salčin|Dželvada Salčina]], pripadnika odreda [[Zulfikar]], na dvije godine zbog ratnog zločina nad srpskim zarobljenikom.<ref>{{Cite web|url=https://pravosudje.ba/vstvfo/B/142/kategorije-vijesti/141/odluka-text/50584#_Toc447266862|title=Odjel za sudsku dokumentaciju i edukaciju {{!}} Odjel za sudsku dokumentaciju i edukaciju|website=pravosudje.ba|access-date=20. 10. 2022}}</ref> General [[Mehmed Alagić]] je prema [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškoj]] optužnici bio terećen za kršenje prava i običaja ratovanja i teške povrede [[Ženevske konvencije]].<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf|title=The Prosecutor v. Enver Hadžihasanović and Amir Kubura. IT-01-47 - Case Information Sheet|last=|first=|date=|website=|publisher=United Nation's ICTY|access-date=23. 1. 2019}}</ref> Proces u Hagu je stopiran pošto je Alagić preminuo 2003, ali je nastavljen protiv drugih optuženih u istom predmetu, [[Amir Kubura|Amira Kubure]] i [[Enver Hadžihasanović|Envera Hadžihasanovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/bcs/case/hadzihasanovic_kubura|title=Hadžihasanović & Kubura (IT-01-47) {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|website=www.icty.org|access-date=20. 10. 2022}}</ref> Godine 2020. upravnika vojnog zatvora u [[Hrasnica (Ilidža)|Hrasnici]] kod Sarajeva [[Husein Mujanović|Huseina Mujanovića]] osudio je [[Viši sud u Beogradu]] na 10 godina zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2020/7/6/nekadasnji-pripadnik-armije-bih-u-beogradu-osuden-na-deset-godina|title=Nekadašnji pripadnik Armije BiH u Beogradu osuđen na deset godina|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=22. 1. 2021}}</ref> Tokom 2019. je počelo suđenje komandantu 5. korpusa [[Atif Dudaković|Atifu Dudakoviću]] i 16 njegovih saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://rs-8nqof7qzeod2et99kimwqegbnmsmjnby.n1info.com/region/a476436-Pocelo-sudjenje-za-ratne-zlocine-Atifu-Dudakovicu-i-saradnicima/|title=Počelo suđenje za ratne zločine Atifu Dudakoviću i saradnicima|date=15. 4. 2019|website=N1|language=sr-RS|access-date=22. 1. 2021|archive-date=28. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128193239/https://rs-8nqof7qzeod2et99kimwqegbnmsmjnby.n1info.com/region/a476436-pocelo-sudjenje-za-ratne-zlocine-atifu-dudakovicu-i-saradnicima/|url-status=dead}}</ref> Oficir armije BiH [[Enver Buza]] osuđen je pred Sudom Bosne i Hercegovine na 8 godina zatvora zbog ratnog zločina tokom [[Masakr u Uzdolu|masakra u Uzdolu]], kada je ubijeno 27 ljudi.<ref>{{Cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/21242-enver-buza-osudjen-na-kaznu-zatvora-u-trajanju-od-12-godina|title=Enver Buza osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina|website=sudbih.gov.ba|language=en|access-date=20. 10. 2022}}</ref> Pripadnici teritorijalne odbrane ''Stela,'' Senad Džananović zvani Glavoguz i Edin Gadža zvani Kimun zajedno sa nadređenima [[Jusuf Prazina|Jusufom Jukom Prazinom]] i Samirom Kahvedžićem, osuđeni su za zločine nad srpskim civilima u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Alipašino Polje]].<ref>{{Cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1103|title=Senad Džananović i dr.|website=sudbih.gov.ba|access-date=20. 10. 2022}}</ref> Krajem aprila 2022. komandant [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Trećeg korpusa]] Armije RBiH [[Sakib Mahmuljin]], pod čijom komandom je djelovao odred [[El Mudžahid]], pravosnažno je osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području [[Vozuća|Vozuće]] i [[Zavidovići|Zavidovića]] 1995. godine.<ref>{{Cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Sakib%20Mahmuljin%20osu%C4%91en%20na%20osam%20godina%20zatvora|title=Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora|website=sudbih.gov.ba|language=en|access-date=20. 10. 2022}}</ref> [[Sefer Halilović]] i [[Naser Orić]] su pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] oslobođeni krivice.<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/oric/tjug/bcs/060630bcs_summary.pdf|title=Sažetak presude donesene u predmetu tužilac protiv Nasera Orića}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/halilovic/tjug/bcs/051116bcs_summary.pdf|title=Presuda u predmetu tužilac protiv Sefera Halilovića}}</ref> Policijski službenici [[SIPA|Državne agencije za istrage i zaštitu]] su 13. decembra 2022. na području Sarajeva i Goražda uhapsili šest osoba, bivših pripadnika Višegradske brigade Armije Bosne i Hercegovine zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela "Ratni zločin protiv civilnog stanovništva".<ref>{{Cite journal|title=Lišeno slobode šest osoba zbog ratnog zločina u Jošanici kod Foče, 1992. godine|url=http://www.sipa.gov.ba/assets/photos/press/1671007591-zbog-ratnog-zlochina-u-%D1%98oshanici-kod-foche-1992-slobode-lisheno-6-osoba.pdf|journal=Dnevni list}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tuzilastvobih.gov.ba/?id=5474&jezik=b|title=Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|website=www.tuzilastvobih.gov.ba|access-date=21. 3. 2023}}</ref> == Također pogledajte == * [[Midhad Hujdur]] * [[Mustafa Polutak]] * [[Velid Bajramović]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{commonscat|Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992-1995)}} * [http://www.vojska.net/bos/oruzane-snage/bosna-i-hercegovina/armija/ Armija Republike Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [http://www.armijabih.com armijabih.com] {{bs simbol}} {{Armija Republike Bosne i Hercegovine}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Vojska]] [[Kategorija:Oružane snage Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Osnivanja u 1992.]] 1k6ywpbczdk6y4vl652ieufmr6d2tk6 0 6787 3934096 3798549 2026-10-05T09:40:55Z Panasko 146730 3934096 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Gvajana | izvorno_ime = Co-operative Republic of Guyana | ime_genitiv = Gvajane | zastava = Flag_of_Guyana.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Coat of Arms of Guyana.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = | himna = "[[Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains]]" | karta = Guyana (orthographic projection).svg | opis_karte = | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|6|48|04|N|58|09|18|W|type:city}} | najveći_grad = [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]] | službeni_jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = Unitarna parlamentarna republika s izvršnom predsjedničkom vlašću{{efn |Predsjednik je ustavno obavezan raspustiti parlament nakon uspješnog izglasavanja nepovjerenja vladi (član 106. stav 6), a novi izbori se raspisuju u roku od tri mjeseca (član 61).<ref>{{cite web|url=http://parliament.gov.gy/constitution.pdf|title=CONSTITUTION OF THE CO-OPERATIVE REPUBLIC OF GUYANA ACT|last1=Constitution|year=2012|website=Parliament of Guyana|access-date=21 March 2024|archive-date=11 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231211164535/https://parliament.gov.gy/constitution.pdf|url-status=live}}</ref>}} | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Irfaan Ali]] | vrsta_druge_vlasti = Predsjednik vlade | vladar_druga_vlast = [[Mark Phillips]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | zakonodavstvo = [[Narodna skupština (Gvajana)|Narodna skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = 26. maj 1966. od Velike Britanije | nezavisnost_priznato = | površina = 214.970<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|title=Guyana|date=17 February 2024|publisher=Central Intelligence Agency|via=CIA.gov|access-date=23 January 2021|archive-date=7 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210107032754/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|url-status=dead}}</ref><ref name="AH">{{cite web|url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/Guyana|title=Guyana – Dictionary definition and pronunciation – Yahoo! Education|publisher=Education.yahoo.com|access-date=30 March 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029190609/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/Guyana|archive-date=29 October 2013}})</ref><ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-19546909|title=Guyana country profile|work=BBC News|date=October 2012|access-date=30 March 2024|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621013530/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-19546909|url-status=live}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 81. | procenat_vode = 8,40 | stanovnika = 772.298 | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 160. | procjena = {{Increase}} 1.025.200<ref>{{Cite web|url=https://www.worldometers.info/world-population/guyana-population/|title=Guyana Population (2026) – Worldometer|website=www.worldometers.info|access-date=25 October 2022|archive-date=5 February 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090205134615/https://www.worldometers.info/world-population/guyana-population/|url-status=live}}</ref> | procjena_godina = 2026 | gustoća = 3,2 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{increase}} $97,76 milijarde<ref name="IMFWEO.GY">{{cite web|url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2025/april/weo-report?c=336,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2025&ey=2025&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1|title=Report for Selected Countries and Subjects: April 2025|publisher=[[International Monetary Fund]]|website=imf.org}}</ref> | bdp_godina = 2026 | po_broju_bdp_na_svijetu = 110 | bdp_per_capita = {{increase}} $95.480<ref name="IMFWEO.GY" /> | bdp_per_capita_na_svijetu = 8 | bdp_nominalni_ukupno = {{increase}} $33,960 milijarde<ref name="IMFWEO.GY" /> | bdp_nominalni_godina = 2026 | bdp_nominalni_na_svijetu = 119 | bdp_nominalni_per_capita = {{increase}} $33.176<ref name="IMFWEO.GY" /> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 37 | hdi = 0,776<ref name="UNHDR">{{cite web|url= https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/GUY|title=Human Development Report 2023/24|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]}}</ref> | hdi_godina = 2023 | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = 44,6<ref name="wb-gini">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison/|title=Gini Index coefficient|publisher=CIA World Factbook|access-date=4 August 2021|archive-date=17 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210717071854/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison|url-status=dead}}</ref> | gini_godina = 2007 | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Gvajanski dolar]] | vremenska_zona = [[UTC−04:00]] | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = +592 | iso_kod = | internetski_nastavak = [[.gy]] | komentar = }} [[Datoteka:GuyanaKaieteurFalls2004.jpg|mini|desno|260px|Vodopad [[Kaieteur Falls]], nalazi se u centralnoj Gvajani, na rijeci Potaro. Ovaj vodopad je pet puta viši od vodopada Nijagara.]] '''Gvajana''' (engleski izgovor /ɡaɪˈænə/ ({{pron-en|ɡaɪˈænə|en-us-Guyana-2.ogg}}) gye-AN-ə), službenog naziva "Co-operative Republic of Guyana" i prethodno poznata kao Britanska Gvajana, je država na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i kulturno pripada anglofonim Karibima. Na sjeveru graniči s [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]], na istoku sa [[Surinam]]OM, na jugu i jugozapadu s [[Brazil]]OM, a na zapadu s [[Venecuela|Venecuelom]]. Dio je regije [[Gvajane]]. Glavni i najveći grad je [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]]. S površinom od 214.969&nbsp;km², Gvajana je treća najmanja suverena država po površini na kopnenom dijelu Južne Amerike, nakon [[Urugvaj]]a i Surinama, te druga država s najmanjim brojem stanovnika u Južnoj Americi, nakon Surinama; također je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja na svijetu.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|title=Guyana|date=13 February 2024|access-date=23 January 2021|archive-date=7 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210107032754/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|url-status=dead}}</ref> Službeni jezik zemlje je [[Engleski jezik|engleski]], iako je veliki dio stanovništva dvojezičan, govoreći engleski i jezike autohtonih naroda. Gvajana je jedina država na kopnenom dijelu Južne Amerike u kojoj je engleski službeni jezik. Većina stanovništva govori i gvajanski kreolski jezik, koji se temelji na engleskom. Gvajana je dio Karipskog Commonwealtha. Dio je karipske regije na kopnu, održavajući snažne kulturne, historijske i političke veze s drugim karipskim zemljama, a služi i kao sjedište Karipske zajednice (CARICOM). Godine 2008. zemlja se pridružila [[Unija južnoameričkih nacija|Uniji južnoameričkih nacija]] kao zemlja osnivač. Odlikuje se velikom raznolikošću prirodnih staništa i izuzetno bogatim [[Bioraznolikost|biodiverzitetom]]. Zemlja također obuhvata dio [[Amazonija|amazonske prašume]], najveće tropske prašume na svijetu s najvećim biodiverzitetom. Regija poznata kao "Gvajane" sastoji se od velike kopnene mase (štita) sjeverno od rijeke Amazone i istočno od rijeke Orinoco, poznate kao "zemlja mnogih voda". U Gvajani živi devet autohtonih plemena: Wai Wai, Macushi, Patamona, Lokono, Kalina, Wapishana, Pemon, Akawaio i Warao. Područjem kojim su historijski dominirala plemena Lokono i Kalina zavladali su Nizozemci, prije nego što je Gvajana krajem 18. stoljeća prešla pod britansku vlast. Do 1950-ih teritorija je bila pod upravom kao Britanska Gvajana, s privredom zasnovanom pretežno na plantažnom sistemu, te je činila dio Britanskih Zapadnih Indija. Nezavisnost je stekla 1966, a 1970. zvanično postala republika u okviru Commonwealtha. Naslijeđe britanskog kolonijalizma ogleda se u političkoj upravi zemlje, jeziku koji služi za međusobnu komunikaciju (lingua franca) i raznolikom stanovništvu, koje uključuje indijske, afričke, indijanske (starosjedilačke), kineske, portugalske i druge evropske grupe, kao i razne multirasne zajednice. Godine 2017. 41% stanovništva Gvajane živjelo je ispod granice siromaštva.<ref>{{Cite web |url=https://mondiplo.com/guyana-no-recuerda-a-walter-rodney |title=" Guyana no recuerda a Walter Rodney " – Le Monde diplomatique en español |website=mondiplo.com |access-date=10 October 2020 |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925220844/https://mondiplo.com/guyana-no-recuerda-a-walter-rodney |url-status=live}}</ref> Privreda Gvajane prolazi kroz transformaciju od otkrića sirove nafte 2015. i početka komercijalnog bušenja 2019; privredni rast od 49% zabilježen 2020. učinio je ovu zemlju, prema nekim procjenama, ekonomijom s najbržim rastom na svijetu. Godine 2025. Gvajana je bila najveći svjetski proizvođač nafte po glavi stanovnika.<ref>“Data Page: Oil production per capita”, part of the following publication: Hannah Ritchie, Pablo Rosado, and Max Roser (2023) - “Energy”. Data adapted from Energy Institute, Etemad & Luciani, U.S. Energy Information Administration, Various sources. Retrieved from <nowiki>https://archive.ourworldindata.org/20260929-140429/grapher/fossil-fuels.html</nowiki> [online resource] (archived on September 29, 2026).</ref> Od 2017, uz obalu zemlje otkrivene su rezerve nafte veće od 11 milijardi barela<ref name=":5" /> – što predstavlja najveće povećanje globalnih rezervi nafte još od 1970-ih.<ref>{{Cite news |last=Blackmon |first=David |title=Why The Oil Bonanza Offshore Guyana Has Global Implications |url=https://www.forbes.com/sites/davidblackmon/2022/06/07/why-oil-developments-offshore-guyana-have-global-implications/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221102022946/https://www.forbes.com/sites/davidblackmon/2022/06/07/why-oil-developments-offshore-guyana-have-global-implications/ |archive-date=2 November 2022 |access-date=2 November 2022 |website=Forbes}}</ref> Zahvaljujući proizvodnji sirove nafte, Gvajana je početkom 2020-ih postala značajan učesnik u međunarodnoj trgovini energentima.<ref>{{Cite web |last=Bakx |first=Kyle |date=May 18, 2025 |title=Guyana's oil revolution |url=https://www.cbc.ca/newsinteractives/features/guyana-oil-net-zero |access-date=September 22, 2025 |website=CBC News}}</ref> Gvajana sada zauzima četvrto mjesto po visini BDP-a po glavi stanovnika u Americi, odmah iza [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Kanada|Kanade]] i [[Bahami|Bahama]]. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz 2023, ekstremno siromaštvo i dalje postoji, a zemlja se suočava sa značajnim rizicima u pogledu strukturnog upravljanja svojim rastom.<ref name=":5">{{Cite web|title=Macro Poverty Outlook for Guyana : April 2023|url=https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/099857004112325933/IDU0b505bcfa01b27043f009eb009ad04e67422d|access-date=2023-11-27|website=World Bank|language=en|archive-date=2 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202100312/https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/099857004112325933/idu0b505bcfa01b27043f009eb009ad04e67422d|url-status=live}}</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Vlada == {{Proširiti sekciju}} == Političke podjele == {{Glavni|Gvajanske regije}} {{Proširiti sekciju}} == Geografija == Teritorija pod kontrolom Gvajane prostire se između 1° i 9° sjeverne geografske širine i 56° i 62° zapadne geografske dužine; to je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja na svijetu. Zemlja se može podijeliti na pet prirodnih regija: uska i plodna močvarna ravnica duž obale Atlantika (niska obalna ravnica), gdje živi većina stanovništva; pojas bijelog pijeska dalje u unutrašnjosti (brdovita regija pijeska i gline), koji sadrži većinu gvajanskih nalazišta minerala; guste kišne šume (šumovita visoravan) u južnom dijelu zemlje; sušna područja savane na jugozapadu; te najmanja regija nizina u unutrašnjosti (savana unutrašnjosti), koju uglavnom čine planine koje se postepeno uzdižu prema granici s Brazilom. Neke od najviših planina Gvajane su [[Mount Ayanganna|Ayanganna]] (2.042 m), [[Monte Caburaí]] (1.465 m) i [[Mount Roraima|Roraima]] (2.772 m – najviša planina u Gvajani), smještena na tromeđi Brazila, Gvajane i Venecuele, a koja je dio planinskog lanca [[Pacaraima (masiv)|Pakaraima]]. Smatra se da su planina Roraima i gvajanske stolaste planine (tepui) poslužile kao inspiracija za roman *Izgubljeni svijet* (The Lost World) [[Arthur Conan Doyle|Sir Arthura Conana Doylea]] iz 1912. Također postoji mnogo vulkanskih strmina i vodopada, uključujući vodopad Kaieteur, koji je jedan od najmoćnijih vodopada na svijetu. Sjeverno od [[Rupununi (rijeka)|rijeke Rupununi]] prostire se [[Rupununi (savana)|savana Rupununi]], a južno od nje nalaze se planine Kanuku. Četiri najduže rijeke su Essequibo (duga 1.010 km), [[Courantyne|Courentyne]] (724 km), [[Berbice (rijeka)|Berbice]] (595 km) i [[Demerare (rijeka)|Demerara]] (346 km). Rijeka Courentyne čini granicu sa Surinamom. Na ušću rijeke Essequibo nalazi se nekoliko velikih ostrva, uključujući Shell Beach – obalu široku 145 km (90 milja) duž sjeverozapadnog dijela – koja je ujedno i važno područje za razmnožavanje morskih kornjača (prvenstveno sedmopruga usminjača) i drugih divljih životinja. Klima je [[Tropska klima|tropska]], uglavnom vruća i vlažna, mada je ublažena sjeveroistočnim pasatima duž obale. Postoje dvije kišne sezone: prva traje od maja do sredine augusta, a druga od sredine novembra do sredine januara. Gvajana posjeduje jednu od najvećih očuvanih prašuma u Južnoj Americi, čiji su pojedini dijelovi gotovo nepristupačni ljudima.[39] Bogatu prirodnu baštinu Gvajane opisali su rani istraživači poput [[Walter Raleigh|Sir Waltera Raleigha]] i [[Charles Waterton|Charlesa Watertona]], a kasnije i prirodnjaci [[David Attenborough|Sir David Attenborough]] i [[Gerald Durrell]]. Godine 2008. [[BBC]] je emitovao trodijelni serijal pod nazivom *Lost Land of the Jaguar* (Izgubljena zemlja jaguara), koji je istakao ogromnu raznolikost divljeg svijeta, uključujući još neotkrivene vrste, kao i rijetke vrste poput džinovske vidre i harpija orla. == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Stanovništvo == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Napomene == {{Spisaknapomena|2}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Guyana}} {{wikiatlas|Guyana}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gy.html Gvajana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226054920/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gy.html |date=26. 12. 2018 }} na CIA World Factbook {{Commonwealth}} {{Države Južne Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gvajana|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1966.]] ssd9jarzgyfgm0gstp5jxowqy961rbb 3934098 3934096 2026-10-05T09:42:04Z Panasko 146730 3934098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Gvajana | izvorno_ime = Co-operative Republic of Guyana | ime_genitiv = Gvajane | zastava = Flag_of_Guyana.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Coat of Arms of Guyana.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = | himna = "[[Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains]]" | karta = Guyana (orthographic projection).svg | opis_karte = | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|6|48|04|N|58|09|18|W|type:city}} | najveći_grad = [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]] | službeni_jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = Unitarna parlamentarna republika s izvršnom predsjedničkom vlašću{{efn |Predsjednik je ustavno obavezan raspustiti parlament nakon uspješnog izglasavanja nepovjerenja vladi (član 106. stav 6), a novi izbori se raspisuju u roku od tri mjeseca (član 61).<ref>{{cite web|url=http://parliament.gov.gy/constitution.pdf|title=CONSTITUTION OF THE CO-OPERATIVE REPUBLIC OF GUYANA ACT|last1=Constitution|year=2012|website=Parliament of Guyana|access-date=21 March 2024|archive-date=11 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231211164535/https://parliament.gov.gy/constitution.pdf|url-status=live}}</ref>}} | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Irfaan Ali]] | vrsta_druge_vlasti = Predsjednik vlade | vladar_druga_vlast = [[Mark Phillips]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | zakonodavstvo = [[Narodna skupština (Gvajana)|Narodna skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = 26. maj 1966. od Velike Britanije | nezavisnost_priznato = | površina = 214.970<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|title=Guyana|date=17 February 2024|publisher=Central Intelligence Agency|via=CIA.gov|access-date=23 January 2021|archive-date=7 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210107032754/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|url-status=dead}}</ref><ref name="AH">{{cite web|url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/Guyana|title=Guyana – Dictionary definition and pronunciation – Yahoo! Education|publisher=Education.yahoo.com|access-date=30 March 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029190609/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/Guyana|archive-date=29 October 2013}})</ref><ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-19546909|title=Guyana country profile|work=BBC News|date=October 2012|access-date=30 March 2024|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621013530/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-19546909|url-status=live}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 81. | procenat_vode = 8,40 | stanovnika = 772.298 | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 160. | procjena = {{Increase}} 1.025.200<ref>{{Cite web|url=https://www.worldometers.info/world-population/guyana-population/|title=Guyana Population (2026) – Worldometer|website=www.worldometers.info|access-date=25 October 2022|archive-date=5 February 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090205134615/https://www.worldometers.info/world-population/guyana-population/|url-status=live}}</ref> | procjena_godina = 2026 | gustoća = 3,2 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{increase}} $97,76 milijarde<ref name="IMFWEO.GY">{{cite web|url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2025/april/weo-report?c=336,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2025&ey=2025&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1|title=Report for Selected Countries and Subjects: April 2025|publisher=[[International Monetary Fund]]|website=imf.org}}</ref> | bdp_godina = 2026 | po_broju_bdp_na_svijetu = 110 | bdp_per_capita = {{increase}} $95.480<ref name="IMFWEO.GY" /> | bdp_per_capita_na_svijetu = 8 | bdp_nominalni_ukupno = {{increase}} $33,960 milijarde<ref name="IMFWEO.GY" /> | bdp_nominalni_godina = 2026 | bdp_nominalni_na_svijetu = 119 | bdp_nominalni_per_capita = {{increase}} $33.176<ref name="IMFWEO.GY" /> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 37 | hdi = 0,776<ref name="UNHDR">{{cite web|url= https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/GUY|title=Human Development Report 2023/24|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]}}</ref> | hdi_godina = 2023 | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = 44,6<ref name="wb-gini">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison/|title=Gini Index coefficient|publisher=CIA World Factbook|access-date=4 August 2021|archive-date=17 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210717071854/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison|url-status=dead}}</ref> | gini_godina = 2007 | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Gvajanski dolar]] | vremenska_zona = [[UTC−04:00]] | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = +592 | iso_kod = | internetski_nastavak = [[.gy]] | komentar = }} [[Datoteka:GuyanaKaieteurFalls2004.jpg|mini|desno|260px|Vodopad [[Kaieteur Falls]], nalazi se u centralnoj Gvajani, na rijeci Potaro. Ovaj vodopad je pet puta viši od vodopada Nijagara.]] '''Gvajana''' (engleski izgovor /ɡaɪˈænə/ ({{pron-en|ɡaɪˈænə|en-us-Guyana-2.ogg}}) gye-AN-ə), službenog naziva "Co-operative Republic of Guyana" i prethodno poznata kao Britanska Gvajana, je država na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i kulturno pripada anglofonim Karibima. Na sjeveru graniči s [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]], na istoku sa [[Surinam]]OM, na jugu i jugozapadu s [[Brazil]]OM, a na zapadu s [[Venecuela|Venecuelom]]. Dio je regije [[Gvajane]]. Glavni i najveći grad je [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]]. S površinom od 214.969&nbsp;km², Gvajana je treća najmanja suverena država po površini na kopnenom dijelu Južne Amerike, nakon [[Urugvaj]]a i Surinama, te druga država s najmanjim brojem stanovnika u Južnoj Americi, nakon Surinama; također je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja na svijetu.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|title=Guyana|date=13 February 2024|access-date=23 January 2021|archive-date=7 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210107032754/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/guyana/|url-status=dead}}</ref> Službeni jezik zemlje je [[Engleski jezik|engleski]], iako je veliki dio stanovništva dvojezičan, govoreći engleski i jezike autohtonih naroda. Gvajana je jedina država na kopnenom dijelu Južne Amerike u kojoj je engleski službeni jezik. Većina stanovništva govori i gvajanski kreolski jezik, koji se temelji na engleskom. Gvajana je dio Karipskog Commonwealtha. Dio je karipske regije na kopnu, održavajući snažne kulturne, historijske i političke veze s drugim karipskim zemljama, a služi i kao sjedište Karipske zajednice (CARICOM). Godine 2008. zemlja se pridružila [[Unija južnoameričkih nacija|Uniji južnoameričkih nacija]] kao zemlja osnivač. Odlikuje se velikom raznolikošću prirodnih staništa i izuzetno bogatim [[Bioraznolikost|biodiverzitetom]]. Zemlja također obuhvata dio [[Amazonija|amazonske prašume]], najveće tropske prašume na svijetu s najvećim biodiverzitetom. Regija poznata kao "Gvajane" sastoji se od velike kopnene mase (štita) sjeverno od rijeke Amazone i istočno od rijeke Orinoco, poznate kao "zemlja mnogih voda". U Gvajani živi devet autohtonih plemena: Wai Wai, Macushi, Patamona, Lokono, Kalina, Wapishana, Pemon, Akawaio i Warao. Područjem kojim su historijski dominirala plemena Lokono i Kalina zavladali su Nizozemci, prije nego što je Gvajana krajem 18. stoljeća prešla pod britansku vlast. Do 1950-ih teritorija je bila pod upravom kao Britanska Gvajana, s privredom zasnovanom pretežno na plantažnom sistemu, te je činila dio Britanskih Zapadnih Indija. Nezavisnost je stekla 1966, a 1970. zvanično postala republika u okviru Commonwealtha. Naslijeđe britanskog kolonijalizma ogleda se u političkoj upravi zemlje, jeziku koji služi za međusobnu komunikaciju (lingua franca) i raznolikom stanovništvu, koje uključuje indijske, afričke, indijanske (starosjedilačke), kineske, portugalske i druge evropske grupe, kao i razne multirasne zajednice. Godine 2017. 41% stanovništva Gvajane živjelo je ispod granice siromaštva.<ref>{{Cite web |url=https://mondiplo.com/guyana-no-recuerda-a-walter-rodney |title=" Guyana no recuerda a Walter Rodney " – Le Monde diplomatique en español |website=mondiplo.com |access-date=10 October 2020 |archive-date=25 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925220844/https://mondiplo.com/guyana-no-recuerda-a-walter-rodney |url-status=live}}</ref> Privreda Gvajane prolazi kroz transformaciju od otkrića sirove nafte 2015. i početka komercijalnog bušenja 2019; privredni rast od 49% zabilježen 2020. učinio je ovu zemlju, prema nekim procjenama, ekonomijom s najbržim rastom na svijetu. Godine 2025. Gvajana je bila najveći svjetski proizvođač nafte po glavi stanovnika.<ref>“Data Page: Oil production per capita”, part of the following publication: Hannah Ritchie, Pablo Rosado, and Max Roser (2023) - “Energy”. Data adapted from Energy Institute, Etemad & Luciani, U.S. Energy Information Administration, Various sources. Retrieved from <nowiki>https://archive.ourworldindata.org/20260929-140429/grapher/fossil-fuels.html</nowiki> [online resource] (archived on September 29, 2026).</ref> Od 2017, uz obalu zemlje otkrivene su rezerve nafte veće od 11 milijardi barela<ref name=":5" /> – što predstavlja najveće povećanje globalnih rezervi nafte još od 1970-ih.<ref>{{Cite news |last=Blackmon |first=David |title=Why The Oil Bonanza Offshore Guyana Has Global Implications |url=https://www.forbes.com/sites/davidblackmon/2022/06/07/why-oil-developments-offshore-guyana-have-global-implications/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221102022946/https://www.forbes.com/sites/davidblackmon/2022/06/07/why-oil-developments-offshore-guyana-have-global-implications/ |archive-date=2 November 2022 |access-date=2 November 2022 |website=Forbes}}</ref> Zahvaljujući proizvodnji sirove nafte, Gvajana je početkom 2020-ih postala značajan učesnik u međunarodnoj trgovini energentima.<ref>{{Cite web |last=Bakx |first=Kyle |date=May 18, 2025 |title=Guyana's oil revolution |url=https://www.cbc.ca/newsinteractives/features/guyana-oil-net-zero |access-date=September 22, 2025 |website=CBC News}}</ref> Gvajana sada zauzima četvrto mjesto po visini BDP-a po glavi stanovnika u Americi, odmah iza [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Kanada|Kanade]] i [[Bahami|Bahama]]. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz 2023, ekstremno siromaštvo i dalje postoji, a zemlja se suočava sa značajnim rizicima u pogledu strukturnog upravljanja svojim rastom.<ref name=":5">{{Cite web|title=Macro Poverty Outlook for Guyana : April 2023|url=https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/099857004112325933/IDU0b505bcfa01b27043f009eb009ad04e67422d|access-date=2023-11-27|website=World Bank|language=en|archive-date=2 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202100312/https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/099857004112325933/idu0b505bcfa01b27043f009eb009ad04e67422d|url-status=live}}</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Vlada == {{Proširiti sekciju}} == Političke podjele == {{Glavni|Gvajanske regije}} {{Proširiti sekciju}} == Geografija == Teritorija pod kontrolom Gvajane prostire se između 1° i 9° sjeverne geografske širine i 56° i 62° zapadne geografske dužine; to je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja na svijetu. Zemlja se može podijeliti na pet prirodnih regija: uska i plodna močvarna ravnica duž obale Atlantika (niska obalna ravnica), gdje živi većina stanovništva; pojas bijelog pijeska dalje u unutrašnjosti (brdovita regija pijeska i gline), koji sadrži većinu gvajanskih nalazišta minerala; guste kišne šume (šumovita visoravan) u južnom dijelu zemlje; sušna područja savane na jugozapadu; te najmanja regija nizina u unutrašnjosti (savana unutrašnjosti), koju uglavnom čine planine koje se postepeno uzdižu prema granici s Brazilom. Neke od najviših planina Gvajane su [[Mount Ayanganna|Ayanganna]] (2.042 m), [[Monte Caburaí]] (1.465 m) i [[Mount Roraima|Roraima]] (2.772 m – najviša planina u Gvajani), smještena na tromeđi Brazila, Gvajane i Venecuele, a koja je dio planinskog lanca [[Pacaraima (masiv)|Pakaraima]]. Smatra se da su planina Roraima i gvajanske stolaste planine (tepui) poslužile kao inspiracija za roman *Izgubljeni svijet* (The Lost World) [[Arthur Conan Doyle|Sir Arthura Conana Doylea]] iz 1912. Također postoji mnogo vulkanskih strmina i vodopada, uključujući vodopad Kaieteur, koji je jedan od najmoćnijih vodopada na svijetu. Sjeverno od [[Rupununi (rijeka)|rijeke Rupununi]] prostire se [[Rupununi (savana)|savana Rupununi]], a južno od nje nalaze se planine Kanuku. Četiri najduže rijeke su Essequibo (duga 1.010 km), [[Courantyne|Courentyne]] (724 km), [[Berbice (rijeka)|Berbice]] (595 km) i [[Demerare (rijeka)|Demerara]] (346 km). Rijeka Courentyne čini granicu sa Surinamom. Na ušću rijeke Essequibo nalazi se nekoliko velikih ostrva, uključujući Shell Beach – obalu široku 145 km (90 milja) duž sjeverozapadnog dijela – koja je ujedno i važno područje za razmnožavanje morskih kornjača (prvenstveno sedmopruga usminjača) i drugih divljih životinja. Klima je [[Tropska klima|tropska]], uglavnom vruća i vlažna, mada je ublažena sjeveroistočnim pasatima duž obale. Postoje dvije kišne sezone: prva traje od maja do sredine augusta, a druga od sredine novembra do sredine januara. Gvajana posjeduje jednu od najvećih očuvanih prašuma u Južnoj Americi, čiji su pojedini dijelovi gotovo nepristupačni ljudima.[39] Bogatu prirodnu baštinu Gvajane opisali su rani istraživači poput [[Walter Raleigh|Sir Waltera Raleigha]] i [[Charles Waterton|Charlesa Watertona]], a kasnije i prirodnjaci [[David Attenborough|Sir David Attenborough]] i [[Gerald Durrell]]. Godine 2008. [[BBC]] je emitovao trodijelni serijal pod nazivom *Lost Land of the Jaguar* (Izgubljena zemlja jaguara), koji je istakao ogromnu raznolikost divljeg svijeta, uključujući još neotkrivene vrste, kao i rijetke vrste poput džinovske vidre i harpija orla. == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Stanovništvo == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Napomene == {{Spisaknapomena|2}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{cite book|last=Brock|first=Stanley E.|author-link=Stan Brock (philanthropist)|title=All the Cowboys Were Indians|edition=Commemorative, illustrated (reprint of ''Jungle Cowboy'')|year=1999|publisher=Synergy South, Inc|location=Lenoir City, TN|isbn=978-1-892329-00-4|oclc=51089880|url=https://books.google.com/books?id=dtUcPQAACAAJ|access-date=7 January 2010|archive-date=29 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200829183042/https://books.google.com/books?id=dtUcPQAACAAJ|url-status=live}} * {{cite book|last=Brock|first=Stanley E.|author-link=Stan Brock (philanthropist)|title=Jungle Cowboy|edition=illustrated|year=1972|publisher=Robert Hale Ltd|location=London|isbn=978-0-7091-2972-1|oclc=650259|url=https://books.google.com/books?id=awK7PAAACAAJ|access-date=7 January 2010|archive-date=25 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200825000731/https://books.google.com/books?id=awK7PAAACAAJ|url-status=live}} * {{Cite book|last=Haack|first=Donald|title=Bush Pilot in Diamond Country|date=2004|publisher=Pure Heart Press|isbn=978-1-930907-49-2|location=Charlotte, N.C}} * {{Cite book|last=MacInnes|first=Hamish|author-link=Hamish MacInnes|url=https://books.google.com/books?id=CAtEDwAAQBAJ|title=Climb to the Lost World|date=1976|publisher=[[Penguin Books]]|isbn=978-0-14-003444-8|location=Middlesex}} * {{Cite book|last=Salkey|first=Andrew|title=Georgetown Journal: A Caribbean Writer's Journey from London Via Port of Spain to Georgetown, Guyana, 1970|date=1972|publisher=[[New Beacon Books]]|isbn=978-0-901241-13-9|location=London}} * {{Cite book|last=McConnell|first=Ro|title=Land of Waters: Explorations in the Natural History of Guyana, South America|date=2000|publisher=The Book Guild Ltd.|isbn=978-1-857-76458-1|location=Lewes}} * {{Cite book|last=Morrison|first=Marion|title=Guyana|date=2003|publisher=Children's Press|isbn=978-0-516-22377-3|series=Enchantment of the world|location=New York}} * {{Cite book|last=Temple|first=Bob|title=Guyana|date=2016|publisher=Mason Crest|isbn=978-1-4222-3300-9|series=Discovering South America. History, politics, and culture|location=Philadelphia}} * {{Cite book|last=Bacchus|first=Noël Compton|title=Guyana Farewell: A Recollection of Childhood in a Faraway Place|publisher=N. Bacchus|year=1995|isbn=978-0-962-41921-8|location=New York|lccn=96102460}} * {{Cite book|last=Colchester|first=Marcus|title=Guyana: Fragile Frontier|date=1997|publisher=Latin American Bureau|isbn=978-0-85345-971-2|location=London}} * {{Cite book|last=Young|first=Matthew French|title=Guyana, The Lost El Dorado: a Report on My Work and Life Experiences in Guyana, 1925-1980|date=1998|publisher=[[Peepal Tree Press]]|isbn=978-1-900715-25-6|location=Leeds, England}} * {{Cite book|last=Bacon|first=Margaret|title=Journey to Guyana|date=1988|publisher=Hill House|isbn=978-0-9513565-0-0|location=Highworth}} * {{Cite book|last=Morrison|first=Andrew|title=Justice: The Struggle for Democracy in Guyana, 1952-1992|date=1998|publisher=s.n|isbn=978-976-8157-52-2|location=Guyana}} * {{cite book|last=Daly|first=Vere T.|title=The Making of Guyana|year=1974|publisher=Macmillan|isbn=978-0-333-14482-4|oclc=1257829|url=https://books.google.com/books?id=UOFrAAAAMAAJ|access-date=7 January 2010|archive-date=11 May 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511112421/http://books.google.com/books?id=UOFrAAAAMAAJ|url-status=live}} * {{Cite book|last=Burnett|first=D. Graham|author-link=D. Graham Burnett|url=https://books.google.com/books?id=CLNJkVbYMP8C|title=Masters of All They Surveyed: Exploration, Geography, and a British El Dorado|date=2000|publisher=[[University of Chicago Press]]|isbn=978-0-226-08120-5|location=Chicago}} * {{Cite book|last=Abrams|first=Ovid|title=Metegee: The History and Culture of Guyana|date=1998|publisher=Ashanti Books|isbn=978-0-966-07074-3|location=Queens Village, NY}} * {{cite book|last=Waugh|first=Evelyn|author-link=Evelyn Waugh|title=Ninety-two days: The account of a tropical journey through British Guiana and part of Brazil|year=1934|publisher=Farrar & Rinehart|location=New York|oclc=3000330|url=https://books.google.com/books?id=Ed4YAAAAYAAJ|access-date=7 January 2010|archive-date=11 May 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511112449/http://books.google.com/books?id=Ed4YAAAAYAAJ|url-status=live}} * {{Cite book|last1=Durrell|first1=Gerald|title=Three Singles to Adventure|title-link=Three Singles to Adventure|last2=Thompson|first2=Ralph|publisher=[[Penguin Books]]|year=1969|isbn=978-0-14-002082-3|location=Harmondsworth|ol=7345923M|orig-date=1954}} * {{Cite book|last=Jagan|first=Cheddi|title=The West on Trial: My Fight for Guyana's Freedom|publisher=[[International Publishers]]|year=1967|location=New York|lccn=67003122}} * {{Cite book|last1=Jagan|first1=Cheddi|title=My Fight For Guyana's Freedom|last2=Jagan-Brancier|first2=Nadira|last3=Ishmael|first3=M. A. Odeen|last4=Jagan|first4=Cheddi|date=1998|publisher=Harpy|isbn=978-0-9684059-0-1|location=Milton, Ont., Canada}} * {{Cite book|last=Henfrey|first=Colin|url=https://archive.org/details/throughindianeye00henf|title=Through Indian Eyes: A Journey Among the Indian Tribes of Guiana|publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]]|year=1965|location=New York|oclc=410666}} * {{Cite book|last=Rabe|first=Stephen G.|url=https://books.google.com/books?id=-f30eVom_bkC|title=U.S. Intervention in British Guiana: A Cold War Story|date=2005|publisher=[[University of North Carolina Press]]|isbn=978-0-8078-2979-0|series=The new Cold war history|location=Chapil Hill (N. C.)}} * {{Cite book|last=Waterton|first=Charles|author-link=Charles Waterton|url=https://archive.org/details/wanderingsinso00wate|title=Wanderings in South America|publisher=[[Cassell & Company]]|year=1887|location=London|ol=24225529M}} * {{Cite book|last=Attenborough|first=David|author-link=David Attenborough|url=https://archive.org/details/zooquesttoguiana0000unse|title=Zoo Quest to Guiana|date=1958|publisher=[[The Reprint Society]]|location=London|oclc=28039101}} * {{Cite book|last=Gimlette|first=John|url=https://books.google.com/books?id=1l69UM5GoEkC|title=Wild Coast: Travels on South America's Untamed Edge|date=2011|publisher=[[Profile Books]]|isbn=978-1-84668-252-0|location=London}} * {{cite book|last=Clementi|first=Cecil|author-link=Cecil Clementi|title=The Chinese in British Guiana|year=1915|publisher=The Argosy Company Limited|location=Georgetown, British Guiana|url=http://caribbeanpress.org/wp-content/uploads/2013/09/Cecil-Clementi-The-Chinese-In-British-Guiana-Complete-Text.pdf|access-date=27 October 2015|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304084621/http://caribbeanpress.org/wp-content/uploads/2013/09/Cecil-Clementi-The-Chinese-In-British-Guiana-Complete-Text.pdf|url-status=live}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Guyana}} {{wikiatlas|Guyana}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gy.html Gvajana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226054920/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gy.html |date=26. 12. 2018 }} na CIA World Factbook {{Commonwealth}} {{Države Južne Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gvajana|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1966.]] kqdqufez8ehuib7hrj1byzxkaftcwgf 0 7609 3934022 3933938 2026-10-04T15:25:41Z AnToni 2325 /* Novembar */ 3934022 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1976. ([[Rimski brojevi|MCMLXXVI]])''' bila je prestupna godina koja je počeal u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1976. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 976. godina 2. milenija, 76. godina 20. stoljeća i sedma godina 1970-ih. == Događaji == * [[31. januar]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u; * [[4. april]] – [[Norodom Sihanouk]] abdicirao s pozicije vođe [[Kambodža|Kambodže]], nakon čega su ga uhvatili [[Crveni Kmeri]]. * [[28. juli]] – [[Zemljotres u Tangshanu 1976.|Zemljotres]] u kineskom [[Tangshan]]u, [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,6. Vjeruje se da je to bio zemljotres s najviše ljudskih žrtava u 20. vijeku. Procjenjuje se da je poginulo 242.769 ljudi, a neki izvori navode i više od 600.000 žrtava.<ref>Spignesi, Stephen J. (2005). ''Catastrophe!: The 100 Greatest Disasters of All Time''. {{ISBN|0-8065-2558-4}}</ref> * [[24. novembar]] – Zemljotres magnitude 7,3 [[Zemljotres u Çaldıranu i Muradiyi 1976.|pogodio]] krajnji istok [[Turska|Turske]] i odnio približno 5000 žrtava.<ref>M. Nafi Toksöz, Esen Arpat, Fuat Şaroglu (1977): ''East Anatolian earthquake of 24 November 1976'', Nature 270, 423 - 425, {{doi|10.1038/270423b0}}</ref> === Datum nepoznat === * Grupa "[[Rolling Stones]]" svira dva koncerta u [[Zagreb]]u. * Objavljen nulti broj časopisa ''[[Polet]]''. Zajednički nastup grupe mladih strip–autora, kasnije poznatih kao [[Novi kvadrat]]. == Rođeni == === Januar=== * [[8. januar]] – [[Tanja Divnić]], srbijanska glumica * [[11. januar]] – [[Tomáš Holubec]], [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac * [[13. januar]] – [[Srđana Šimunović]], hrvatska glumica * [[26. januar]] – [[Radka Popova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[29. januar]] – [[Hana Hegedušić]], hrvatska glumica * [[30. januar]] – [[Tom Clemens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Februar === * [[24. februar]] – [[Petra Polnišová]], [[slovačka]] glumica i stand–up komičarka * [[29. februar]] – [[Tomislav Mijatović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški trener === Mart === * [[5. mart]] – [[Irina Tananajka]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[8. mart]] – [[Aida Čorbadžić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] operska pjevačica * [[9. mart]] – [[Vukota Govedarica]], bosanskohercegovački i srpski političar * [[22. mart]] – [[Reese Witherspoon]], američka glumica * [[28. mart]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]] * [[29. mart]] – [[Jennifer Capriati]], američka [[tenis]]erka * [[30. mart]] – [[Ioanna Kafetzi]], grčka sprinterica i skakačica u dalj === April === * [[1. april]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski [[košarka]]š * [[5. april]] – [[Indrek Tobreluts]], estonski [[biatlon]]ac * [[13. april]] ** [[Jonathan Brandis]], američki [[glumac]] ** [[Daria Lorenci Flatz]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica * [[19. april]] – [[Natalija Moroz]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[24. april]] – [[Jevgenija Ropelj]], ruska i [[kirgistan]]ska biatlonka * [[27. april]] – [[Almir Gredić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[25. april]] – [[Vedrana Božinović]], bosanskohercegovačka glumica i novinarka === Maj === * [[5. maj]] – [[Andrew Erickson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[12. maj]] – [[Elvira Aljukić]], bosanskohercegovačka glumica. * [[17. maj]] – [[Zsuzsanna Bekecs]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[4. juni]] ** [[Vedran Bosnić]], bosanskohercegovački košarkaš ** [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik * [[9. juni]] – [[Antonija Stanišić]], hrvatska glumica * [[14. juni]] – [[Lawton Redman]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[17. juni]] – [[Pjotr Svidler]], [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] * [[28. juni]] – [[Kateřina Holubcová]], češka biatlonka i svjetska prvakinja === Juli === * [[2. juli]] – [[Petra Dugandžić]], hrvatska glumica * [[19. juli]] – [[Benedict Cumberbatch]], [[UK|britanski]] [[glumac]] * [[23. juli]] – [[Natalija Tereščenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[30. juli]] – [[Hidenori Isa]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac === August === * [[2. august]] – [[Kati Wilhelm]], njemačka biatlonka * [[3. august]] – [[Jelena Dubok]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka * [[5. august]] – [[Damir Skomina]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]] * [[26. august]] – [[Zemfira]], ruska rok-muzičarka * [[27. august]] – [[Carlos Moyá]], [[Španija|španski]] [[tenis]]er === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Olena Ljašenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[Umjetničko klizanje|umjetnička klizačica]] * [[13. septembar]] ** [[Tami Kiuru]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]] ** [[Tamara Garbajs]], hrvatska glumica * [[22. septembar]] ** [[Glenn Olsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac ** [[Ronaldo]], [[brazil]]ski [[nogomet]]aš * [[23. septembar]] ** [[Sanna-Leena Perunka]], finska [[biatlon]]ka ** [[Katarina Čas]], slovenska glumica i TV voditeljica * [[26. septembar]] – [[Michael Ballack]], [[Njemačka|njemački]] nogometaš === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Armin Osmančević]], crtač * [[10. oktobar]] – [[Katja Wüstenfeld]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[11. oktobar]] ** [[Emily Deschanel]], američka glumica ** [[Sandra Gugić]], austrijska književnica srpskog porijekla * [[16. oktobar]] – [[Elma Tataragić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] scenaristica * [[22. oktobar]] – [[Sofia Domeij]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] === Novembar === * [[13. novembar]] ** [[Albina Ahatova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijska pobjednica]] i četverostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]] ** [[Mie Takeda]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka * [[21. novembar]] – [[Tomomi Ōtaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka * [[24. novembar]] – [[Vladimir Cvijan]], [[srbija]]nski pravnik i političar * [[28. novembar]] – [[Jeremy Teela]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. decembar]] – [[Sun Ribo]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka. * [[20. decembar]] – [[Hamdija Lipovača]], bosanskohercegovački [[političar]] == Umrli == === Januar=== * [[12. januar]] – [[Agatha Christie]], britanska književnica === Februar === * [[1. februar]] – [[Werner Heisenberg]], njemački [[fizičar]] * [[14. februar]] – [[Vera Šnajder]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[matematičar]]ka === Mart === * [[24. mart]] – [[Bernard Law Montgomery]], britanski feldmaršal === April === * [[5. april]] – [[Howard Hughes]], američki aeronautički inženjer, poslovni magnat, filmski producent i investitor * [[19. april]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === * [[26. maj]] – [[Martin Heidegger]], njemački filozof === Juni === * [[10. juni]] – [[Adolph Zukor]], režiser i producent, jedan od osnivača [[Paramount Pictures]]a === Juli === * [[1. juli]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma === August === * [[18. august]] – [[Enver Čolaković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac === Septembar === * [[9. septembar]] – [[Mao Zedong]], kineski političar, revolucionarni vođa i državnik * [[26. septembar]] – [[Lavoslav Ružička]], hrvatski hemičar === Oktobar === * [[10. oktobar]] ** [[Silvana Armenulić]], bosanskohercegovačka pjevačica novokomponovanih narodnih pjesama i sevdalinki ** [[Mirjana Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica i kantautorica sevdalinki * [[28. oktobar]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser === Novembar === * [[20. novembar]] – [[Trofim Lisenko]] - [[SSSR|sovjetski]] [[Agronomija|agronom]] i [[Biologija|biolog]] === Decembar === * [[12. decembar]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i preduzetnica == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Burton Richter]], [[SAD]] ** [[Samuel Ting]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William Lipscomb]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Baruch Blumberg]], [[SAD]] ** [[D. Carleton Gajdusek]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Saul Bellow]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Betty Williams]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Mairead Corrigan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Milton Friedman]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1976|1976.}} 5ghbiz1yb0266s1t5wmg742tjkn2kn6 0 9275 3934023 3919047 2026-10-04T15:34:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Čajniče | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Čajniče | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Cajnice Total View 2006.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Čajniča | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb Cajnica.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Čajniče.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Čajniče u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|33|N|19|4|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = Čajniče | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Goran Karadžić<ref>{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/169/0 |title=Rezultati izbora 2020 - Čajniče |access-date=23. 3. 2024}}</ref> | načelnik_stranka = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | površina_ukupno = | površina_naselja = 5.18 | površina_općine = 274.16 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 816 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 2175 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 4895 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = Čajničanin | poštanski_broj = 73 280 | pozivni_broj = (+387) 58 | matični_broj_naselja = 228419<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20630 | veb-sajt = {{URL|opstinacajnice.rs.ba}} | fusnote = }} '''Čajniče''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine na krajnjem istoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. == Historija == [[Datoteka:Cajnice_A.jpg|mini|desno|270px|Čajniče, poslije I svjetskog rata.]] === Srednji vijek === Šire područje današnjeg Čajniča prisutno je u [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] izvorima kao oblast Drina i župa Pribud, premda se sam toponim ''Čajniče'', prema novijim pregledima osmanske građe, prvi put spominje tek u [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] izvorima.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/127478624/Prikaz_knjige_Aida_Mujezin_%C4%8Colo_%C4%8Cajni%C4%8De_i_okolina_15_i_16_stolje%C4%87e_El_Kalem_Sarajevo_2023|title=Prikaz knjige: Aida Mujezin-Čolo, Čajniče i okolina, 15. i 16. stoljeće, El-Kalem, Sarajevo, 2023|last=Mostić|first=Emina|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U historiografiji se, ipak, smatra da su Osmanlije na tom prostoru zatekle već formiran trg, pa se rana historija naselja veže za kasnosrednjovjekovne trgovačke tokove Podrinja.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/1804440/Kasnosrednjovjekovni_Stolac|title=Kasnosrednjovjekovni Stolac|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Na bogato srednjovjekovno naslijeđe šireg čajničkog kraja upućuju i nalazi [[stećak]]a. U radu objavljenom u izdanju [[ANUBiH]]-a navodi se da je na području nekadašnjeg kotara Čajniče ustanovljeno 6.325 stećaka, po čemu je to područje bilo među najbogatijim zonama ove vrste spomenika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/10205ec2-5d86-4bf1-9dbf-0b0ff2a58b7a/content|title=Radovi LXXIII, knj. 22|website=ANUBiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Osmansko doba === Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u [[Istanbul]]u, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika. O razvijenosti mjesta u prijelaznom razdoblju svjedoče i osmanski popisi: u radu o trgovima Hercegovačkog sandžaka navodi se da je u popisu iz 1477. Čajniče evidentirano kao ''pazar'' sa 210 kućanstava, što ga svrstava među razvijenija trgovačka naselja toga prostora.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/59017769/PAZAR_USTIKOLINA_I_SEDMI%C4%8CNI_PAZARNI_DAN_U_16_STOLJE%C4%86U|title=Pazar Ustikolina i sedmični pazarni dan u 16. stoljeću|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema sažetku novije monografije o mjestu, Čajniče je u osmanskom periodu izraslo od trga, preko varoši, do [[Kasaba|kasabe]] sredinom 16. stoljeća, a imalo je i status carskog hasa, što je uticalo na njegov upravni i privredni položaj.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/127478624/Prikaz_knjige_Aida_Mujezin_%C4%8Colo_%C4%8Cajni%C4%8De_i_okolina_15_i_16_stolje%C4%87e_El_Kalem_Sarajevo_2023|title=Prikaz knjige: Aida Mujezin-Čolo, Čajniče i okolina, 15. i 16. stoljeće, El-Kalem, Sarajevo, 2023|last=Mostić|first=Emina|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Do 1572. godine Čajniče je bilo u sastavu [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]]. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk. O značaju mjesta u osmansko doba svjedoči i putopisna tradicija: u studiji o autografu [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] navodi se da se spominju kovači kasabe Čajniče.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/41602674/Hercegova%C4%8Dki_sand%C5%BEak_u_Putopisu_Evlije_%C4%8Celebija_na_temelju_autografa_Od_Klobuka_do_Konjica|title=Hercegovački sandžak u Putopisu Evlije Čelebija na temelju autografa. Od Klobuka do Konjica|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite book|last=Çelebi|first=Evliya|url=https://books.google.com/books/about/Putopis.html?id=7W9pAAAAMAAJ|title=Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, tom 2|publisher=Svjetlost|year=1957|access-date=13. 3. 2026|via=Google Books}}</ref> Za Čajniče navodi da tako čudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruženo velikim brdima sa ogromnim drvećem i sa strašnim ponorima, svojim položajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strašno, dok su sa druge strane predjeli sa voćnjacima prave rajske bašte. Za sam šeher (grad) kaže da ima 5 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ćeramidom, daskom, šindrom i kamenim pločama. Istovremeno navodi da u šeheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, četiri derviške tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 dućana. === Austro-Ugarska uprava, jugoslavenska država i SFRJ === Nakon Berlinskog kongresa 1878. [[Bosna i Hercegovina]] došla je pod upravu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a Čajniče je nastavilo funkcionirati kao kotarsko središte u istočnoj Bosni.<ref>{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/55eb2bea-7fe3-44c9-9226-20f81c1dc43f/content|title=75. godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a|website=ANUBiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/75204836/Begovski_zemlji%C5%A1ni_posjedi_u_Bosni_i_Hercegovini_od_1878_do_1918_godine|title=Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon 1918. godine bilo je u sastavu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a od upravne reforme 1929. nalazilo se u okviru [[Drinska banovina|Drinske banovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/114553347/%C4%8Casopis_Bastina_sjeveroistocne_Bosne_br_14_Tuzla_2022_Journal_The_Heritage_of_Northeast_Bosnia_No_14_Tuzla_2022|title=Časopis ''Baština sjeveroistočne Bosne'', br. 14|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Čajniče je ušlo u sastav [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], zadržavajući status općinskog središta.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books/about/Op%C5%A1tine_u_SR_Bosni_i_Hercegovini_1963_1.html?id=gWUIAAAAMAAJ|title=Opštine u SR Bosni i Hercegovini 1963–1973|publisher=Republički zavod za statistiku|year=1974|access-date=13. 3. 2026|via=Google Books}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992–1995. područje Čajniča bilo je zahvaćeno teškim zločinima nad civilnim stanovništvom. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] utvrdio je da je progon kao [[zločin protiv čovječnosti]] počinjen u svim općinama obuhvaćenim optužnicom u predmetu ''Krajišnik'', uključujući i Čajniče, kroz ubistva, okrutno i nečovječno postupanje, prisilno premještanje i nezakonito zatočenje.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/060927_Krajisnik_summary_en.pdf|title=Judgement Summary: Prosecutor v. Momčilo Krajišnik|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U predmetima pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom BiH]] utvrđivane su i pojedinačne odgovornosti za zločine počinjene na području općine: u predmetu ''Stevo Jovanović i dr.'' optužnica se odnosila, između ostalog, na ubistvo šest civila, među njima dvoje djece, u junu 1992. godine,<ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/863|title=S1 1 K 017259 17 Krž Stevo Jovanović i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> dok je u predmetu ''Ramiz Duraković'' prvostepenom presudom iz 2025. navedeno da je 14. februara 1993. u selu Šapići ubijen jedan civil i zapaljene dvije kuće.<ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Optu%C5%BEeni%20Ramiz%20Durakovi%C4%87%20ogla%C5%A1en%20krivim|title=Optuženi Ramiz Duraković oglašen krivim|date=30. 10. 2025|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Geografija == Čajniče se nalazi na dvadesetom kilometru puta [[Goražde]] - [[Pljevlja]], na nadmorskoj visini od 816 metara. == Kultura == [[Datoteka:Мир-Мухамедова џамија 06.JPG|mini|desno|250px|Mir-Muhamedova (Mehmed i Mustajbegova) džamija]] === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Čajniču}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Čajniča|Spisak naseljenih mjesta u općini Čajniče}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Čajniče === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čajniče | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20630 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 4895 | g2013_bosnjaci = 884 | g2013_srbi = 3972 | g2013_hrvati = 6 | g2013_bosanci = 2 | g2013_bosanciihercegovci = 3 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 9 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 8956 | g1991_muslimani = 4024 | g1991_srbi = 4709 | g1991_hrvati = 5 | g1991_jugosloveni = 77 | g1981_ukupno = 10280 | g1981_muslimani = 4880 | g1981_srbi = 4892 | g1981_hrvati = 16 | g1981_jugosloveni = 311 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 118 | g1981_albanci = 18 | g1971_ukupno = 11602 | g1971_muslimani = 6065 | g1971_srbi = 5353 | g1971_hrvati = 29 | g1971_jugosloveni = 14 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 99 | g1971_albanci = 18 | g1971_madari = 1 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 11755 | g1961_muslimani = 5616 | g1961_srbi = 5510 | g1961_hrvati = 366 | g1961_jugosloveni = 164 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 80 | g1961_albanci = 8 | g1961_madari = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naselje Čajniče === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čajniče | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 228419 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 2175 | g2013_bosnjaci = 6 | g2013_srbi = 2153 | g2013_hrvati = 6 | g2013_crnogorci = 6 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 3152 | g1991_muslimani = 1192 | g1991_srbi = 1802 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 51 | g1981_ukupno = 2556 | g1981_muslimani = 931 | g1981_srbi = 1304 | g1981_hrvati = 6 | g1981_jugosloveni = 203 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 82 | g1971_ukupno = 2015 | g1971_muslimani = 857 | g1971_srbi = 1051 | g1971_hrvati = 19 | g1971_jugosloveni = 8 | g1971_crnogorci = 56 | g1971_albanci = 18 | g1971_madari = 1 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1156 | g1961_muslimani = 566 | g1961_srbi = 518 | g1961_hrvati = 15 | g1961_jugosloveni = 1 | g1961_crnogorci = 50 | g1961_albanci = 5 }} == Poznate osobe == * [[Hanka Paldum]] - pjevačica == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Čajniče}} * [https://web.archive.org/web/20141218180931/http://opstinacajnice.rs.ba/ Zvanični sajt općine Čajniče] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Čajniče}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Čajniče|*]] 6dmqr1zdyl64sy36twrfzgtu68ik0m5 0 9640 3934057 3832583 2026-10-04T21:59:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934057 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} [[Datoteka:Athens Acropolis.jpg|mini|350p|Akropolj iznad Atine.]] '''Antička Grčka'''<ref>{{Cite news|title=Ancient Greek civilization {{!}} History, Map, Culture, Politics, Religion, Achievements, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/ancient-Greece|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=26. 1. 2026|language=en}}</ref> ([[Grčki jezik|grčki]]: Ἑλλάς) ili '''Stara Grčka''' bila je [[civilizacija]] koja je pripadala periodu [[Historija Grčke|historije Grčke]] od [[Grčko mračno doba|grčkog mračnog doba]] (9. stoljeće p. n. e.) do kraja [[Antika|antike]] (600. godine p. n. e.). Neposredno nakon ovog perioda započeo je [[rani srednji vijek]] i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijska era]]. Otprilike tri vijeka nakon propasti [[Mikenska civilizacija|Mikenske civilizacije]] tokom [[Kolaps bronzanog doba|kasnog bronzanog doba]], počeli su se stvarati grčki [[polis]]i započinjući [[arhajski period]] i [[Antičke kolonije|kolonizaciju mediteranskog bazena]]. Nakon toga je uslijedio [[klasični period]] koji je započeo [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskim ratovima]] i trajao do 4. stoljeća p. n. e. Nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], [[Helenizam|helenistička civilizacija]] je procvjetala od [[Srednja Azija|srednje Azije]] do zapadnog dijela [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Helenistički period je završio [[Rimska Republika|rimskim osvajanjem]] i aneksijom istočnog Mediterana kada su uspostavljene rimske provincije [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] i [[Aheja (rimska provincija)|Aheja]]. Klasična [[grčka kultura]], posebno filozofija, je imala snažan utjecaj na [[antički Rim]] koji je svoju verziju kulture prenio u mnoge dijelove Sredozemnog bazena i Europu. Iz tog razloga, klasična grčka kultura se općenito smatra kolijevkom zapadne civilizacije koja je dala temelj modernoj [[Zapadna kultura|zapadnoj kulturi]]. == Razdoblje stare Grčke == Ne postoje određeni ili opće prihvaćeni datumi početka i kraja razdoblja stare Grčke. U uobičajenoj upotrebi to se razdoblje odnosi na cijelu grčku historiju prije osnivanja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], međutim historičari taj termin koriste preciznije. Tako neki autori u to razdoblje uključuju i razdoblja [[Minos|minojske]] i [[Mikena|mikenske]] civilizacije (od oko 1600. godine p. n. e. do oko 1100. godine p. n. e.), dok drugi to osporavaju smatrajući da su te civilizacije, iako s grčkog govornog područja, dosta različite od kasnijih grčkih [[kultura]], pa bi se trebale odvojeno svrstavati. Prema tradiciji razdoblje stare Grčke počinje prvim [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] 776. godine p. n. e., ali većina historičara danas produljuju taj termin unatrag do oko 1000. godine p. n. e. Tradicionalni datum kraja razdoblja stare Grčke smatra se smrt [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] 323. p. n. e., a razdoblje koje slijedi naziva se [[Helenizam|helenističkim]] dobom. Ovi su datumi dogovoreni među historičarima dok neki autori smatraju civilizaciju stare Grčke neprekinutim razdobljem koje je trajalo sve do dolaska kršćanstva u trećem vijeku poslije [[Hrist]]a. Staru Grčku mnogi historičari smatraju temeljnom kulturom zapadne civilizacije. Grčka [[kultura]] je izvršila snažan utjecaj na Rimsko Carstvo, koje je prenijelo njen oblik po mnogim dijelovima Evrope. Civilizacija stare Grčke je neizmjerno utjecala na jezik, [[politika|politiku]], [[obrazovanje]], [[Filozofija|filozofiju]], [[umjetnost]] i [[Arhitektura|arhitekturu]] modernog svijeta, naročito tokom [[Renesansa|renesanse]] u zapadnoj Evropi i ponovno tokom procvata [[neoklasicizam|neoklasicizma]] tokom XVIII i XIX vijeka u [[Evropa|Evropi]] i objema [[Amerika]]ma. == Porijeklo Grka == Vjeruje se da su [[Grci]] krećući se prema [[jug]]u doselili na grčko poluostrvo u nekoliko valova početkom kraja III vijeka p. n. e. a posljednji val činili su Dorani. Razdoblje od 1600. do oko 1100. godine p. n. e. je doba mikenske Grčke, a poznato je po vladavini kralja [[Agamemnon]]a i ratovima protiv [[Troja|Troje]] kao što je prikazano u [[Homer]]ovim [[ep]]ovima. Razdoblje od 1100. godine do VIII vijeka p. n. e. naziva se "mračnim dobom" jer iz tog razdoblja nema nikakvih zapisa, a arheološki dokazi su oskudni. Historija stare Grčke se završava vladavinom Aleksandra Velikog koji je umro 323. godine p. n. e. Nakon toga slijedi doba helenističke Grčke. U pregledavanju izvora iz historije stare Grčke potrebna je velika opreznost. Grčki historičari i politički pisci čija su djela preživjela, a među kojima su naorčito ugledni [[Herodot]], [[Tukidid]], [[Ksenofon]], [[Demosten]], [[Platon]] i [[Aristotel]], bili su uglavnom Atinjani ili njeni simpatizeri, a svi su bili politički konzervativci. Zato znamo daleko više o historiji i politici [[Atina|Atine]] od bilo kojeg drugog grčkog grada i njegove historije. Osim toga, ovi su se pisci usredotočili gotovo isključivo na cjelokupnu političku, vojnu i diplomatsku historiju, a zanemarili su ekonomsku i socijalnu historiju. Napor da se historija stare Grčke postavi na naučnim temeljima, dakle, mora biti uložen i u otkrivanje i otklanjanje pristranosti u datim izvorima. == Uspon Grčke == Grčka je u VIII vijeku p. n. e. počela izlaziti iz mračnog doba koje je slijedilo nakon propasti mikenske civilizacije. Pismenost se izgubila i [[mikensko pismo]] je zaboravljeno, pa su [[Grci]] prilagodili [[Feničani|feničanski]] alfabet grčkom i od oko 800. godine p. n. e. počinju se pojavljivati prvi takvi pisani zapisi. Grčka je bila podijeljena na mnogo malih samostalnih zajednica ([[polis]]) čije su teritorije i oblik bili uslovljeni ''dramatičnom'' grčkom geografijom: svako [[ostrvo]], dolina i ravnica su odijeljeni od susjedstva [[more]]m ili planinskim lancem. === Kolonizacija === [[Datoteka:AntikeGriechen1.jpg|mini|200px|Grčke kolonije, VIII-VI vijek p. n. e. (nazivi u crvenim okvirima).]] Tokom ''arhajskog perioda'' populacija Grčke je toliko porasla da njene ograničene obradive površine više nisu mogle zadovoljavati potrebe brojnog stanovništva (prema nekim procjenama, stanovništvo antičke Grčke se uvećalo za više od 10 puta u periodu od 800. do 400. godine p. n. e., odnosno od početnih 800.000 do 10-13 miliona<ref>{{Cite web |url=http://press.umsystem.edu/fall2006/hansen.htm |title=Populacija grčkih polisa |access-date=1. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090602212713/http://press.umsystem.edu/fall2006/hansen.htm |archive-date=2. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref>. Stoga su Grci od oko 750. godine p. n. e. započeli širenje u svim smjerovima koje je potrajalo 250 godina tokom kojih su osnovali brojne kolonije. Na [[istok]]u se prvo kolonizirala egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], a onda [[Kipar]] i obale [[Trakija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala Crnog mora. Grčka je [[kolonizacija]] dosegla sve do dalekog sjeveroistoka [[Ukrajina|Ukrajine]]. Na [[zapad]]u su naseljene obale [[Albanija|Albanije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Sicilija|Sicilije]] i južne [[Italija|Italije]], a onda i južna obala [[Francuska|Francuske]], [[Korzika]] pa čak i sjeveroistočna [[Španija]]. Grčke kolonije su također osnovane u [[Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnji gradovi [[Sirakuza]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] su prvobitno bili grčke kolonije, redom: Syracusa (Συρακούσαι), Neapolis (Νεάπολις), Massilia (Μασσαλία) i Bizantion (Βυζάντιον). Do VI vijeka p. n. e. ''Helada'' (kako Grci zovu svoju zemlju) je postala kulturno i jezično područje mnogo veće od geografskog područja Grčke. Grčki gradovi nisu politički nadzirali kolonije koje su osnivali ali su često ostajali povezani s njima [[trgovina|trgovačkim]] vezama i [[religija|religijom]]. Grci su se i u domovini i u inostranstvu organizirali u nezavisne zajednice, pa je grad - ''polis'' bio osnovna jedinica u grčkom sistemu društveno-političkog i vojnog organizovanja. Ove kolonije su odigrale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja po cijeloj Evropi a također i uspostavljanju trgovačkih ruta sa međusobno često veoma udaljenim polisima a to sve je opet doprinijelo razvoju ekonomije antičke Grčke. == Socijalni i politički sukobi == Grčki su gradovi u početku bili [[monarhija|monarhije]], iako su mnogi gradovi bili jako mali pa naziv "[[kralj]]" (gr. ''Baσiλeωσ'', basileos) za njihove vladare lahko može zavarati zbog današnjeg značenja te riječi. U unutrašnjosti zemlje, uvijek blizu obradivih površina, malen sloj zemljoposjednika je imao moć. Oni su oblikovali ratničku [[aristokracija|aristokraciju]] boreći se često u malenim međugradskim [[rat]]ovima oko zemlje. Međutim, uspon trgovačkog sloja (koji se pojavio uvođenjem kovanog novca oko 680. godine p. n. e.) započinje klasni sukob u većim gradovima. Od 650. godine p. n. e. pa nadalje, aristokracije su zbačene i zamijenjene narodnim vođama nazvanim [[Tiranija|tiranima]] (tyrranoi), riječ koja nije imala današnje značenje za okrutne [[diktator]]e. Do VI vijeka pojavilo se nekoliko dominantnih gradova. To su bili: [[Atina (država)|Atina]], [[Sparta]], [[Korint]] i [[Teba]]. Svaki od njih je stavio okolna seoska područja i manje gradove pod svoju upravu, a Atina i Korint su postali i glavna pomorska i trgovačka sila. U Sparti se aristokracija održala na vlasti, a [[Likurgov ustav]] (oko 650. godine p. n. e.) koji je dodatno očvrsnuo njenu snagu, dao je Sparti trajni militaristički režim pod dualnom monarhijom. Sparta je dominirala nad ostalim gradovima na [[Peloponez]]u, pa je stvorila savez s Korintom i Tebom. Suprotno, u Atini je monarhija zabranjena 683. godine p. n. e., a [[Solon]]ove reforme uvele su poluustavni sistem aristokratske vladavine. Aristokrate je zamijenila tiranija [[Pizistrat]]a i njegovih sinova, koji su grad učinili velikom pomorskom i trgovačkom silom. Kad su Pizistratidi zbačeni, [[Klisten]] je utemeljio prvu svjetsku demokratiju (500. godine p. n. e.) u kojoj je vlast imalo vijeće svih muških građana. == Grčko-perzijski ratovi == [[Datoteka:Map Greco-Persian Wars-en.svg|mini|300p|Grčko-perzijski ratovi]] {{Glavni|Grčko-perzijski ratovi}} Grčki gradovi u Joniji (današnja egejska obala Turske) koji su uključivali velika središta poput Mileta i [[Halikarnas]]a, nisu mogli održati svoju nezavisnost i došli su pod vlast [[Perzija|Perzijskog Carstva]] sredinom VI vijeka p. n. e. Grci su 499. godine p. n. e. podigli [[Jonski ustanak]], pa su Atina i neki Grci pristigli u njihovu pomoć. Perzijski Veliki vladar, [[Darije I]], ugušio je 490. godine p. n. e. pobunu jonskih gradova, poslavši flotu da kazni Grke. [[Perzijanci]] su se iskrcali na [[Atika|Atici]], ali ih je grčka vojska pod vođstvom atinskog vojskovođe Miltijada porazila u [[Bitka kod Maratona|bici kod Maratona]]. Pogrebni humak atinskih poginulih boraca još uvijek se može vidjeti na Maratonskom polju. Deset godina kasnije Darijev nasljednik [[Kserks I]] poslao je kopnom puno veću silu. Spartanski kralj Leonida zaustavio ga je kod Termopila. Leonida je ipak bio poražen, a Kserks je nastavio napredovati prema Atici gdje je osvojio i spalio Atinu. Atinjani su još prije napustili grad sklonivši se na ostrvu [[Salamina]] i pod vođstvom Temistokla su 480. godine p. n. e. porazili perzijsku mornaricu u [[Bitka kod Salamine|bici kod Salamine]]. Godinu dana kasnije Grci su predvođeni Spartancem [[Pauzanije]]m porazili perzijsku vojsku kod Plateje. Atinska mornarica se tada okrenula progoneći Perzijance iz [[Egejsko more|Egejskog mora]] i 478. godine p. n. e. Atinjani su zauzeli Byzantium. Dok su napredovali, stvorili su [[Delski savez]] u kojem su bile sve ostrvske i neke kopnene države. Savez je nazvan po svetom ostrvu Delu na kojem se čuvala zajednička riznica. Spartanci, iako su odigrali važnu ulogu u ratu, povukli su se nakon toga u izolaciju dopuštajući Atinjanima da postanu pomorska i trgovačka sila kojoj nije bilo premca. [[Grčko-perzijski ratovi]] su najavili prevlast Atine u grčkim odnosima.<ref>{{Cite web|url=https://warhistory.org/@msw/article/the-greco-persian-wars-ii|title=THE GRECO-PERSIAN WARS II - War History|date=9. 12. 2018|website=warhistory.org|language=en-US|access-date=26. 1. 2026}}</ref> Atina je bila neupitan gospodar mora i također vodeća trgovačka sila, iako je Korint ostao njen ozbiljni protivnik. Vodeći državnik tog perioda bio je [[Perikle]] koji je iskoristio porez koji su plaćali članovi Delskog saveza za izgradnju Partenona i ostalih velikih spomenika klasične Atine. Do sredine V vijeka p. n. e. Savez je preimenovan u Atinsko Carstvo, simboliziravši prijenos zajedničke riznice s Dela na Partenon 454. godine p. n. e. Bogatstvo Atine je privlačilo mnoge talentovane ljude iz svih dijelova Grčke te je također stvorilo bogati sloj ljudi koji su postali pokrovitelji [[umjetnost]]i. Atinska država je podupirala i nauku i umjetnost, naročito arhitekturu. Atina je postala središtem grčke književnosti, filozofije i umjetnosti. Neka od najvećih imena zapadnjačke kulturne i intelektualne historije živjela su u Atini tokom toga razdoblja:<ref>{{Cite web|url=https://brewminate.com/a-history-of-ancient-and-medieval-athens/|title=A History of Ancient and Medieval Athens Brewminate: A Bold Blend of News and Ideas|date=8. 10. 2020|language=en-US|access-date=26. 1. 2026}}</ref> dramatičari [[Eshil]], [[Aristofan]], [[Euripid]] i [[Sofokle]], filozofi [[Sokrat]], [[Platon]] i [[Aristotel]], historičari [[Herodot]], [[Tukidid]] i [[Ksenofon]], pjesnici [[Simonid]] i kipar [[Fidija]]. Grad je postao, po Periklovim riječima, "[[škola Helade]]". Ostale grčke države u početku su prihvatile atinsko vođstvo u nastavku rata protiv Perzijanaca, ali nakon pada konzervativnog političara Kimona 461. godine p. n. e., Atina je sve više postajala sila sa očiglednim imperijalističkim pretenzijama. Nakon grčke pobjede u [[Bitka kod Eurimedonta|bici kod Eurimedonta]] 466. godine p. n. e., Perzijanci više nisu bili prijetnja, pa su neke države, poput Naksosa, pokušali istupiti iz saveza, ali su ipak bili prisiljeni pokoriti se. Nove atinske vođe, Periklo i Efijalt, dopustili su da se odnosi između Atine i Sparte pogoršaju, pa je 458. godine p. n. e. izbio rat. Nakon nekoliko godina rata potpisan je 30-godišnji mir između Delskog i Peloponeskog saveza (Sparta i njeni saveznici). U tom periodu (oko 450. godine p. n. e.) je vjerovatno zaključen i tzv. [[Kalijin mir]] između Grka i Perzijanaca, nakon bitke kod Salamine na Kipru u kojoj su se posljednji put sukobile njihove vojske. 431. godine p. n. e. ponovo je izbio rat između Atine i Sparte i njenih saveznika. Povod ratu bio je spor između Korinta i jedne od njegovih kolonija, Korkire, u kojem je Atina posredovala. Pravi uzrok bilo je rastuće nezadovoljstvo Sparte i njenih saveznika zbog atinske prevlasti u grčkim poslovima. Rat je trajao 27 godina, dijelom zbog Atine koja je kao pomorska sila imala prevlast na moru i Sparte koja je kao najjača kopnena sila pobjeđivala na kopnu. Spartanska početna strategija bila je invazija Atike, ali su se Atinjani sklonili iza svojih čvrstih zidina. Tokom opsade u gradu je izbila [[kuga]] koja je uzrokovala velike gubitke, a od koje je stradao i sam Periklo. U isto vrijeme atinska mornarica je iskrcala vojsku na Peloponezu, te je pobjedila u bitkama kod Naupakta (429. godine p. n. e.) i Pila (425. godine p. n. e.). Takav način ratovanja nijednoj strani nije uspio donijeti odlučujuću pobjedu, pa je nakon nekoliko godina dugog ratovanja umjereni atinski vođa [[Nikija]] zaključio [[Nikijin mir]] 421. godine p. n. e. Neprijateljstvo između Sparte i atinskog saveznika Arga je ipak dovelo do nastavka borbe 418. godine p. n. e. Sparta je porazila združene vojske Atine i njenih saveznika kod Mantineje. Nastavak borbe doveo je radikalnu stranku, koju je vodio [[Alkibijad]], ponovno na vlast u Atini. 415. godine p. n. e. Alkibijad je uvjerio Atinsko vijeće da pokrene glavni pohod protiv Sirakuze, peloponeskog saveznika na Siciliji. Pohod je bio potpuni promašaj i ekspedicijska sila je izgubljena. Nikija je zarobljen, a Alkibijad je otišao u progonstvo. To je bila prekretnica u ratovanju. Sparta je tada sagradila [[mornarica|mornaricu]] da izazove atinsku pomorsku silu, te je pronašla odličnog vojskovođu Lisandra koji je iskoristio prvi strateški potez zauzevši [[Helespont]], izvor atinskog uvoznog žita. Pod prijetnjom gladi, Atinjani su poslali svoju preostalu mornaricu da se suoči s Lisandrom koji ih je odlučno porazio kod Egospotama 405. godine p. n. e. Gubitak vlastite mornarice značio je moguću propast Atine. Zato je 404. godine p. n. e. Atina zatražila mir, a Sparta je to uvjetovala očekivano teškom nagodbom: Atina je izgubila vlastite zidine, mornaricu i sve prekomorske posjede. Uz spartansku pomoć antidemokratska stranka je zavladala u Atini. == Prevlast Sparte i Atine == [[Datoteka:Socrates Louvre.jpg|mini|lijevo|Sokrat]] Kraj Peloponeskog rata učinio je Spartu gospodaricom cijele Grčke, ali uska shvatanja spartanskih elitnih ratnika nisu bila prilagođena takvoj ulozi. U nekoliko godina demokratska stranka je vratila vlast u Atini i ostalim gradovima. 395. godine p. n. e. spartanske vođe su oduzele službu Lisandru, pa je Sparta izgubila pomorsku nadmoć. 387. godine p. n. e. Sparta je sablaznila Grke zaključivši sporazum s Perzijom kojim su [[Perzijanci]] okružili grčke gradove u Joniji i na Kipru, čineći uzaludnim sto godina grčkih pobjeda nad Perzijom. Sparta je tada pokušala oslabiti moć njene bivše saveznice Tebe, što je dovelo do rata u kojem je [[Teba]] sklopila savezništvo sa starim neprijateljem, Atinom. Tebanske vojskovođe Epaminonda i Pelopida izvojevali su odlučujuću pobjedu u [[bitka kod Leuktre|bici kod Leuktre]], 371. godine p. n. e. Posljedica te pobjede bio je kraj spartanske i uspostava tebanske nadmoći. Također je i Atina obnovila velik dio svoje prijašnje snage. Prevlast Tebe bila je kratkog vijeka. Epaminondinom smrti kod Mantineje (362. godine p. n. e.) grad je izgubio svog najvećeg vođu, a njegovi nasljednici učinili su veliku pogrešku započevši neuspješni desetogodišnji rat s Fokidom. 346. godine p. n. e. Tebanci su pozvali [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] da im pomogne protiv Fokiđana, te su tako po prvi put uvukli Makedonce u grčke odnose. == Uspon Makedonaca == Kraljevstvo Makedonaca stvoreno je u VII vijeku p. n. e.<ref>{{Cite web|url=https://archaeologymag.com/2026/01/new-study-rewrites-the-origins-of-the-macedonian-kingdom/|title=New study rewrites the origins of the Macedonian kingdom, dating Alexander the Great’s dynasty to the 6th century BCE|last=Radley|first=Dario|date=3. 1. 2026|website=Archaeology News Online Magazine|language=en-US|access-date=26. 1. 2026}}</ref> Neki Grci su smatrali Makedonce barbarima, ali bez obzira na njihovo etničko porijeklo, oni su od V vijeka p. n. e. govorili grčkim jezikom i pripadali grčkoj kulturi. Makedonci su igrali malenu ulogu u grčkoj politici prije početka IV vijeka p. n. e., pa je Filip II, poduzetan čovjek koji se školovao u Tebi, htio imati veću ulogu. Naročito je htio biti prihvaćen za novog grčkog vođu koji će vratiti slobodu grčkim gradovima u [[Azija|Aziji]] koji su bili pod perzijskom vlašću. Zauzevši grčke gradove Amfipol, Metonu i Potideju, stekao je upravu nad makedonskim rudnicima [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]]. To mu je dalo izvor sredstava koji mu je trebao kako bi ostvario svoje namjere. Filip je uspostavio makedonsku prevlast nad [[Tesalija|Tesalijom]] (352. godine p. n. e.) i [[Trakija|Trakijom]], a do 348. godine p. n. e. je nadzirao sve sjevernije od [[Termopil]]a. Koristio je svoje golemo bogatstvo da potkupi grčke političare i stvori "makedonsku stranku" u svakom grčkom gradu. Njegova intervencija u ratu između Tebe i Fokide donijela mu je prepoznatljivost grčkog vođe i dalo mu je mogućnost da postane vodeća sila u grčkim odnosima. Ali, bez obzira na njegovo iskreno divljenje prema Atini, atinski vođa [[Demosten]] je u svojim slavnim govorima (filipikama) poticao grčke gradove da se odupru njegovoj moći. 339. godine p. n. e. Teba, Atina, Sparta i ostale grčke države sklopile su savez da se odupru Filipu i da ga izbace iz grčkih gradova koje je zauzeo na sjeveru. Međutim, Filip je napao prvi, napredujući po Grčkoj gdje je kod Heroneje porazio združene grčke gradove 338. godine p. n. e. Taj događaj tradicionalno označava kraj ere grčkih gradova-država kao samostalnih političkih jedinica iako su u stvari Atina i ostali gradovi preživjeli kao samostalne države sve do rimskih vremena. Filip je pokušao pobjediti Atinu dodvoravanjem i darovima, ali nije zapravo uspio. Organizirao je gradove u [[Korintski savez]] i proglasio da će voditi napad na Perziju kako bi oslobodio grčke gradove i osvetio se za perzijske invazije u prethodnom vijeku. Prije nego što je to mogao učiniti ubijen je 336. godine p. n. e. == Osvajanja Aleksandra Velikog == [[Datoteka:AlexanderTheGreat Bust.jpg|mini|Aleksandar Veliki]] Filipa je naslijedio 20-godišnji sin [[Aleksandar Veliki|Aleksandar]] koji je nastavio provoditi očeve planove. Otputovao je u Korint gdje su ga okupljeni grčki gradovi prepoznali kao vođu Grka. Nakon toga krenuo je na sjever da skupi vojsku. Vojska kojom je napao [[Perzijsko carstvo]] je uglavnom bila sastavljena od Makedonaca, ali su se također prijavili i mnogi zanesenjaci iz grčkih gradova. Dok je Aleksandar ratovao u Trakiji, čuo je da su se grčki gradovi pobunili. Pojurio je ponovno na jug, osvojio i razorio Tebu do temelja kao upozorenje svim grčkim gradovima ako bi se pokušali oduprijeti njegovoj snazi. 334. godine p. n. e. Aleksandar je krenuo u Aziju gdje je porazio Perzijance na rijeci [[Granik]]. Time je stekao nadzor nad [[Jonsko more|jonskom]] obalom, te je napravio pobjedničku povorku kroz oslobođene grčke gradove. Nakon što je dogovorio poslove u [[Anatolija|Anatoliji]] nastavio je napredovati južno kroz Kilikiju do [[Ssirija|Sirije]] gdje je porazio Darija III kod Isa 333. godine p. n. e. Onda je nastavio kroz Fenikiju do Egipta kojeg je osvojio bez ikakvog otpora. [[Egipćani]] su ga dočekali kao osloboditelja od perzijskog ugnjetavanja. Darije je sada bio spreman sklopiti mir, te bi se Aleksandar vratio pobjednički kući, ali Aleksandar je odlučio osvojiti Perziju i postaviti sebe za vladara čitavog svijeta. Napredovao je sjeveroistočno kroz Siriju i Mezopotamiju, te je opet porazio Darija kod Gaugamele 331. godine p. n. e. Darije je krenuo u bijeg, ali su ga ubili vlastiti vojnici. Aleksandar se proglasio gospodarom Perzijskog Carstva, zauzevši Suzu i Perzepolis bez otpora. U međuvremenu grčki gradovi su pokušavali obnoviti napore da se suprotstave makedonskoj moći. Kod [[Megalopolis]]a 331. godine p. n. e., Aleksandrov vazal Antipater porazio je Spartance koji su se odbili pridružiti Korintskom savezu i priznati makedonsku prevlast. Aleksandar se žurio napredujući kroz današnji [[Afganistan]] i [[Pakistan]] do doline rijeke [[Ind]] i 326. godine p. n. e. je dosegao [[Punjab]]. Mogao je lahko napredovati sve do rijeke [[Gang]]a i [[Bengal]]a ali je njegova vojska odbila ići dalje uvjerena da su stigli na kraj svijeta. Aleksandar se nerado vratio. Umro je navodno od groznice u [[Babilon]]u 323. godine p. n. e. Aleksandrovo Carstvo se raspalo ubrzo nakon njegove smrti, ali njegova osvajanja zauvijek su promijenila grčki svijet. Hiljade Grka su putovale s njim ili za njim da se nasele u novim grčkim gradovima koje je osnovao dok je napredovao. Jedan od najvažnijih gradova bila je [[Aleksandrija]] u Egiptu. Kraljevstva u kojima se govorilo grčkim jezikom osnovana su u Egiptu, Siriji, [[Iran]]u i [[Baktrija|Baktriji]]. Započelo je [[Helenizam|helenističko doba]]. == Politika i društvo == === Politička struktura === [[Datoteka:Herodotus Massimo Inv124478.jpg|mini|200px|Herodot, rimska kopija]] Antička Grčka se sastojala od nekoliko stotina manje-više nezavisnih (u zavisnosti od pojedinog perioda u kojem su se sklapali i rušili savezi, potpadalo pod vlast stranih ali i domaćih osvajača i sl.) gradova-država, tzv. ''[[polis]]a''. Ovakva struktura činila je Grčku veoma različitom od drugih zajednica tadašnjeg vremena koje bile ili plemenske zajednice ili kraljevstva čija se vladavina prostirala često velikim područjima. Uprkos velikim udaljenostima i geografskim preprekama čak i između relativnog bliskih gradova, stari Grci su osjećali da pripadaju jednom narodu; imali su zajedničku religiju, jednake kulturne osnove i govorili istim jezikom. S druge strane, oni su bili svjesni i svog plemenskog porijekla, [[Herodot]] je veoma dobro kategorisao grčke polise prema plemenima. Iako su postojali i takvi odnosi, čini se da oni nisu igrali značajniju ulogu u grčkoj politici. Nezavisnost polisa je bila odlučno branjena a ujedinjenje je bila tema koja se rijetko razmatrala. Čak i kada se nekoliko polisa udružilo u odbranu Grčke prilikom druge invazije Perzijanaca, veliki dio njih je ostao neutralan, a nakon Perzijskog poraza, ponovo su se vratili međusobnim sukobima<ref>Holland, T. Persian Fire, Abacus, {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref>. Dakle, osnovne posebnosti političkog sistema antičke Grčke bila je fragmentiranost koja nije bila posebno uslovljena plemenskim porijeklom i fokus na urbana središta u tim, inače malim, gradovima-državama. Dodatne dokaze ovakve strukture čine i kolonije koje su, doduše, ostajale u "prisnom" odnosu sa gradovima iz kojih su kolonizatori otišli ali su ipak bile i potpuno nezavisni od njih. Naravno, manji polisi su mogli biti pod dominacijom svojim većih i moćnijih susjeda ali osvajanja ili direktna vladavina jednog polisa nad drugim je bila rijetka. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze ili lige čije je članstvo bilo veoma promjenljivo po broju i trajanju. Tokom klasičnog perioda broj liga je postao manji a one same veće i to pod dominacijom jednog od tri najznačajnija grada; Atine, Tebe ili Sparte. === Vlada i zakon === U pocetku su mnogi grčki polisi bili mala kraljevstva na čijem čelu je bio gradski zvaničnik u ceremonijalnoj ulozi kralja - bazileusa, npr. ''archon basileus'' u Aitni<ref>Holland T. Persian Fire, p94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref>. Već u arhajskom periodu većina su postali aristokratske oligarhije. Prelazak vlasti s jednog čovjeka na veću grupi bio je postepen i vjerovatno trajao nekoliko stotina godina (oko X-VII vijeka p. n. e.). Aristokratske grupe su se često sukobljavale oko pojedinačnih interesa i povremeno držale vlast. Tada su se pojavljivali i tzv. tirani koji su vladali po vlastitom nahođenju. Atina je "zapala" u tiraniju u drugoj polovini VI vijeka p. n. e. Kada je tiranija okončana Atinjani su osnovali prvu demokratiju na svijetu kao rješenje kojim su spriječili aristokratiju da ponovo osvoji vlast. Nakon Solonove reforme početkom V vijeka p. n. e., svi osim najsiromašnijih građana su se mogli obratiti skupštini ili kandidovati za službenu poziciju. Sa uspostavom demokratije, skupština je postala ''de jure'' mehanizam vlasti sa podjednakim pravima svih građana u vlasti. Ipak, stranci i robovi (imati u vidu da je antička Grčka i dalje bila robovlasnička)nisu imali politička prava. Po uzoru na Atinu, i ostali polisi su uspostavili svoje demokratije sa određenim posebnostima i izuzecima. Najočitiji primjer posebnosti i izuzetaka je bila Sparta kojom su vladali monarsi po nasljednom pravu. === Struktura društva === [[Datoteka:Sparta territory.jpg|mini|200px|Teritorija antičke Sparte]] Građani su bili samo oni slobodni ljudi rođeni u Grčkoj koji su posjedovali zemlju i kao takvi su uživali puna prava i zaštitu polisa i zakona kasnije je Perikle uveo izuzetke od uslova da se mora biti rođen u Grčkoj). U većini polisa, za razliku od antičkog Rima, društveni status nije značio i posebna prava. Pojedine porodice su kontrolirale religiozne funkcije ali im to uglavnom nije davalo veću moć u vlasti. U Atini je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri klase, prema bogatstvu. Prelazak u višu klasu je bio moguć ako se imalo više novca. U Sparti su svi muškarci bili jednaki nakon što bi dobili potrebno obrazovanje. Spartanski kraljevi imali su ulogu i vojnih i religioznih vođa i dolazili su iz dvije različite porodice. Robovi nisu imali, status, moć ili politička prava ali su mogli zasnivati porodice i posjed. Robovi u Sparti se gotovo nikada nisu bunili jer su imali previše brojno i različito porijeklo i bili previše "raštrkani" da mi se mogli organizovati. Većina porodica, čak i one najsiromašnije, držala je robove kao sluge u domaćinstvima i radnu snagu. Ipak, vlasnici robova nisu imali pravo tući ili ubiti roba. Često su im obećavali slobodu kao poticaj za bolji rad. Za razliku od Rima, oslobođeni robovi nisu mogli postati građani. I polisi su, prema zakonu, posjedovali robove. Ti "javni" robovi su uživali nešto više sloboda od onih čiji su vlasnici bile porodice, živjeli su samostalno i obavljali različite specijalizovane poslove. U Atini, naprimjer, javni robovi su bili obučeni da prepoznaju krivotvoreni novac ili su služili u hramovima. U Sparti su postojali posebni robovi - ''heloti''. Oni su bili ratni zarobljenici u vlasništvu države i dodijeljeni porodicama kod kojih su morali ostati, brinuti se o hrani i kućnim poslovima dok su se spartanske žene posvećivale odgoju djece a muškarci uvježbavanju ratnničkih vještina. Prema ovim robovima postupalo se grubo pa su ponekad pokušavali bizati bune. === Obrazovanje === Tokom većeg dijela antičke grčke [[historija|historije]], [[obrazovanje]] je bio privatno, osim u Sparti. Samo bogate porodice su mogle priuštiti nastavnike. Dječaci su učeni čitati, pisati i citirati dijelove [[književnost|književnih djela]]. Učili su i [[pjevanje]] i [[sviranje]] te trenirani kao atlete ili obučavani kao ratnici. Ovo obrazovanje nisu sticali radi kvalifikovanja za neki posao već da bi stekli pravo da budu punopravni građani. I djevojčice su učile čitati, pisati i jednostavan račun potreban za vođenje domaćinstva. Nakon djetinjstva gotovo nikada nisu dobijale dodatno obrazovanje. Sa sedam godina života dječaci su odlazili u školu, ili vojnu kasarnu ako su živjeli u Sparti. Nastava se sastojala od [[aritmetika|aritmetike]], [[muzika|muzičkog]] i [[sport]]skog programa. O dječacima iz bogatih porodica koji su išli u privatne škole brinuli su se ''pedagozi'' - ''paidagogos'', kućni robovi koju su bili odabrani posebno za to i bili pratioci tim dječacima. Nastava se održavala u kućama nastavnika u kojima su dječaci učeni navedenim predmetima. Od dvanaeste godine dječaci su vježbali [[hrvanje]], trčanje i [[bacanje diska]] i [[bacanje koplja]]. A Atini su stariji dječaci učeni i prefinjenijim disciplinama poput kulture, nauke, muzike i umjetnosti. Obrazovanje se završavalo sa 18 godina nakon čega je slijedila vojna obuka u trajanju od 1-2 godine<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", str. 94-95. Thalamus publishing, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref>. Veoma bitan dio obrazovanja za bogate dječake predstvaljalo je učenje pod okriljem mentora. Učenik je sticao znanja prateći političke govore svog mentora u ''agori'', pomažući mu u obavljanju javnih poslova, vježbajući sa njim u ''gimnaziji'' i prisustvujući ''simpozijumima''. Najbogatiji mladići su nastavljali svoje obrazovanje kod najučenijih Grka, naročito na [[Akademija|Akademiji]]. [[Datoteka:Gradski muzej Makarska - amfore.2.jpg|mini|180px|Amfore - antički sudovi za čuvanje i transport vina, ulja, žitarica i dr.]] === Ekonomija === Na vrhuncu svoje ekonomske moći, u V i IV stoljeći p. n. e. antička Grčka nije imala premca u tadašnjem svijetu. Prema nekim historičarima ekonomije, Grčka je imala jednu od najnaprednijih ekonomija prije pojave industrije. Navodno je prosječna dnevna plata grčkog radnika bila, u protivvrijednosti izraženoj u žitu, oko 12&nbsp;kg pšenice. To je bilo više od tri puta od onog što je dobijao npr. egipatski radnik u rimsko doba<ref>W. Schieder, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005.</ref>. == Kultura == === Filozofija === Filozofija u staroj Grčkoj zasnivala se na '''razumu''' i '''preispitivanju'''. Grčka filozofija ([[Sokrat]], [[Platon]], [[Aristotel]]) je imala mnogostruk utjecaj na razvoj moderne filozofske misli i nauke općenito "u zapadnom svijetu". Postoji jasna neprekinuta veza grčkih utjecaja na savremenu sekularnu nauku koja vodi od antičkih grčkih i helenističkih filozofa preko srednjovjekovne arapsko-islamske filozofije i nauka, evropske [[Renesansa|Renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|Doba prosvjetiteljstva]]. Razum i preispitivanje kao temelje, sredstva i metode promišljanja svijeta i čovjeka nisu "izmislili" Grci. Mnogi teoretičari civilizacije već dugo se bave istraživanjima kojima pokušavaju odrediti razlike između grčke žudnje za znanjem i sličnih žudnji starijih civilizacija poput staroegipatske i babilonske. === Literatura === {{Glavni|Grčka književnost}} U društvu antičke Grčke [[literatura]] je zauzimala veoma značajno mjesto. Nije neopravdano smatrati da književna tradicija u kulturama zapadnih zemalja počinje sa [[Homer]]ovim epovima [[Ilijada]] i [[Odiseja]] u kojima je autor vješto opisao i živo predočio [[rat]] i mir, čast i sram, ljubav i mržnju. [[Eshil]], [[tragedija|tragičar]], je dao temelje u kategoriji [[drama|drame]] uvođenjem dijaloga i interakcije između likova. Eshilova trilogija ''Orestija'' smatra se njegovim najznačajnijim djelom. [[Sofokle|Sofoklu]] se daju zasluge za uvođenje ironije u spektar književnih tehnika, posebno u djelu ''Kralj Edip''. [[Euripid]] je koristio drame kako bi kritikovao društvene norme i običaje, njegova ''Medeja'' i nakon više od 2.000 godina ostaje aktuelna. [[Aristofan]], komediograf, oblikovao je [[komedija|komediju]] kao umjetničku formu i jednako je vrijedan svojoj suprotnosti - Eshilu. Najpoznatija djela su mu ''Lizistrat'' i ''Žabe''. [[Filozofija]] je našla svoje mjesto u književnosti u formi [[Platon]]ovih dijaloga, kojima je zapravo predstavio [[Sokrat]]ova pitanja i odgovore u pisanom obliku. Sljedeći u nizu je [[Aristotel]], koji je napisao na desetine radova na temu mnogih [[nauka|naučnih]] disciplina. Njegov poseban doprinos književnosti je ''Poetika'', u kojoj je objasnio svoje razumijevanje drame i time vjerovatno postavio temelje književnoj kritici. === Nauka i tehnologija === Matematičari antičke grčke su dali značajan doprinos razvoju [[matematika|matematike]], postavili osnove [[geometrija|geometrije]], matematičkog dokazivanja, teoriji brojeva, matematičkoj analizi, primijenjoj matematici i zamalo se približili integralnom računu. Otkrića '''Pitagore''', '''Euklida''' i '''Arhimeda''' i danas se izučavaju u škkolama. Grci su razvili i [[astronomija|astronomiju]] do veoma sofisticiranog nivoa, a smatrali su je dijelom matematike. Već u IV vijeku p. n. e. predstavili su prvi trodimenzionalni model kojim su objasnili prividno kretanje planeta. U III vijeku p. n. e. predložili su heliocentrični sistem<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', str. 55-6</ref>. [[Eratosten]], je procijenio obim zemljine kugle sa velikom preciznošću<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', str. 45-7</ref>. Antički Grci su i na polju [[medicina|medicine]] dali značajan doprinos. Posebno se isticao [[Hipokrat]] koji se smatra ocem medicine<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18392218 Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus.], U.S. National Library of Medicine</ref><ref>[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html |date=29. 10. 2009 }}, Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation.</ref><ref>{{Citation|last = Strong|first = W.F.|last2 = Cook|first2 = John A.|title = Reviving the Dead Greek Guys|journal = Global Media Journal, Indian Edition|date = juli 2007|id = ISSN: 1550-7521|url = http://www.manipal.edu/gmj/issues/jul07/strong.php|access-date=1. 6. 2009|archive-url = https://web.archive.org/web/20071207172813/http://www.manipal.edu/gmj/issues/jul07/strong.php|archive-date=7. 12. 2007|url-status = dead}}</ref> zbog velikog doprinosa na tom polju i ustanovljenja škole medicine. Danas medicinsko osoblje polaže tzv. [[Hipokratova zakletva|Hipokratovu zakletvu]]. === Umjetnost i arhitektura === {{Glavni|Umjetnost stare Grčke}} {{Glavni|Klasična arhitektura}} [[Datoteka:Doríforo-comparação.jpg|mini|245x245px|Doriforos, usporedba mramorne i bronzane verzije.]] [[Datoteka:Discobolo 4.jpg|mini|275x275px|Diskobolos, uočiti umjetnikov napor ka vjernosti prikaza ljudskog tijela.]] [[Datoteka:Artemis Temple Pan 2 touched.jpg|mini|209x209px|Ostaci Artemidinog hrama.]] [[Datoteka:Athen Erechtheum BW 2017-10-09 13-47-38.jpg|mini|214x214px|Ostaci Erehtejona]] [[Datoteka:Temple of apollo.JPG|mini|210x210px|Apolonov hram u Delfima]] [[Umjetnost]] antičke Grčke imala je ogroman utjecaj na [[kultura|kulture]] mnogih zemalja, naročito na polju [[skulptura|skulpture]] i [[arhitektura|arhitekture]]. Umjetnost starog [[Rim]]a se temeljila na grčkoj; izrađeni su mnogi umjetnički objekti po uzoru na grčke, zahvaljujući takvim rimskim [[umjetničko djelo|umjetninama]], koji su često bili "samo" kopije, danas je poznat dio opusa grčkih umjetnika. Osvajanja Aleksandra Velikog na Istoku započela su viševjekovnu kulturnu razmjenu kojom su grčki utjecaji doprli i do [[Japan]]a, preko [[Indija|Indije]] i [[Budizam|budizma]]. Grčki [[humanizam]] i [[estetika]] te visoki tehnički standardi u umjetnosti inspirirali su generacije evropskih umjetnika. Stvaralački duh grčke umjetnosti može se pratiti kroz nekoliko perioda: arhajski period, prijelazno doba, klasični period, period IV vijeka i helenizam. Grčka arhitektura skoro isključivo je vezana za izgradnju [[hram]]ova. Postojala su dva osnovna stila: dorski i jonski. Njihov utjecaj na rimsku arhitekturu bio je veliki, a kasnije i na [[renesansa|renesansu]] i klasicizam. Najstariji hramovi bili se sa građeni su od drveta i [[ćerpič]]a, s vremenom je i [[kamen]] bio djelimično korišten. Kasnije su hramovi u potpunosti bili izgrađeni od [[mramor]]a. Od značajnijih građevina treba pomenuti atensku [[Akropola|Akropolu]] na kojoj se posebno ističu [[Partenon]], [[Erehteon]], hram boginje [[Nika|Nike]], i [[Propileji]]. Umjetnik [[Fidija]], autor kipa [[Zeus]]a u [[Olimpija|Olimpiji]], jednog od [[Sedam svjetskih čuda|svjetskih čuda]] starog svijeta, je na Partenonu uradio bogati ''friz'', i kipove ''Atena Parthenos'' i ''Atena Promahos''. U antičkoj grčkoj skulpturi treba uočiti razvijanje umjetničkih veština i estetskog izraza preko oblika ''kora'', odjevenih ženskih skulptura i nagih muških kipova - ''kurosa'' koji su ''ukočeni'', poput egipatskih likova. S vremenom grčki kipari idu ka drugačijim i složenijim kompozicijama i nastoje skladnije i vjernije prikazati oblike ljudskog tijela, tipičan primjer je '''Moskoforos''', sa tzv. arhajskih osmijehom. Jedan od najvećih umjetnika bio je kipar [[Miron]]. Pripisuje mu veliki broj kipova izrađenih u [[bronza|bronzi]]. Sa sigurnošću se njegovim djelom, između ostalog, može smatrati ''Diskobolos''. Originali ovih djela nisu sačuvani, ali postoje mnoge kopije. Fidijin savremenik bio je [[Poliklet]]. Bio je kipar i radio prvenstveno u bronzi. Prvi je postavio principe idealnih proporcija ljudskog tijela. Njegova poznata djela su: ''Doriforos'' (Nosač koplja), ''Diadumenos'' (Mladić koji veže vrpcu), ''Heraklo'' i ''Amazonka''. U IV vijeku p. n. e. u Grčkoj je djelovao veliki je broj značajnih kipara: [[Skopas]], [[Praksitel]], [[Leohares]], [[Lizip]] i drugi. Skopas se istakao kao veliki kipar i kao arhitekta. O njegovim djelima svjedoče replike, kopije i tekstovi antičke literature; ''Menada'', ''Heraklo'', ''Afrodita'', alegorijska grupa ''Eros'' (Ljubav), ''Pathos'' (Žudnja), ''Himeros'' (Čežnja) i dr. Sa Leoharesom, Brijaksisom i Timotijem radio je skulpure koje su ukrašavale [[Mauzolej u Halikarnasu]]. Učestvovao je i u obnovi [[Artemidin hram u Efesu|Artemidinog hrama]] u Efesu. I Mauzolej u Halikarnasu i Artemidin hram u Efesu ubrajali su se u svjetska čuda starog svijeta. Nažalost, starogrčko [[slikarstvo]] nije sačuvano. O njemu možemo suditi na osnovu pisanih izvora i slika na vazama a za uvid u nestale originale grčkog slikarstva mogu poslužiti njihove kopije pronađene u iskopinama [[Herkulanum]]a i [[Pompeji|Pompeja]]. == Religija starih Grka == Iako je obožavanje boga neba [[Zeus]]a počelo već u II milenijumu p. n. e., grčka [[religija]] u užem smislu riječi formirala se oko 750. godine p. n. e. i trajala oko hiljadu godina, šireći utjecaj po mediteranskom svijetu, a i dalje. Grci su imali mnogo bogova kojima su pripisivali moć nad raznim prirodnim ili društvenim silama (npr. [[Posejdon]] morem, [[Demetra]] žetvom, [[Hera]] brakom). Na različitim mjestima poštovana su različita božanstva, ali su [[Homer]]ovi epovi doprinijeli da se stvori jedinstvena religija, u kojoj se za glavne bogove vjerovalo da žive na planini [[Olimp]] pod vlašću Zeusa. Grci su poštovali i razne bogove iz prirode: [[Pan]]a, [[Nimfe]], [[Najade]], [[Erinije]], [[Nereide]] i [[satir]]e, pored [[Furija]] i Suđaja. Klanjali se i herojima iz prošlosti, kao što su [[Heraklo]] i [[Asklepije]]. Od velike važnosti je bilo žrtvovanje životinja, obično u hramu na oltaru boga. Druge kultne aktivnosti obuhvatale su molitve, povorke, atletska takmičenja i proricanja, posebno kroz proročišta i ptice. Od velikih religijskih festivala izdvajaju se Dionizijske igre u Atini, svetkovina Zeusa na zapadnom Peloponezu koja je obuhvatala i [[Olimpijske igre]]. Smrt je smatrana dostojna prezira. Mrtvi su obitavali u [[Had]]ovom kraljevstvu, a samo su heroji uživali u [[Elizij]]u. Veliki griješnici trpjeli su muke u [[Tartar (pakao)|Tartaru]]. Mistične religije su se pojavile da zadovolje potrebu za ličnim vođstvom, spasenjem i besmrtnošću. Grčka religija postepeno je nestajala sa širenjem hrišćanstva. === Starogrčka mitologija === Grčka [[mitologija]] predstavlja usmena i pismena predanja starih Grka o njihovim bogovima, herojima, prirodi i historiji. Za grčke mitove i legende danas se prvenstveno zna iz grčke [[književnost]]i, uključujući i klasična dela kao što su Homerova [[Ilijada]] i [[Odiseja]], [[Hesiod]]ovi "Poslovi i dani" i "Teogonija", [[Ovidije]]ve "Metarmofoze" i drame [[Eshil]]a, [[Sofokle|Sofokla]] i [[Euripid]]a. Mitovi se bave stvaranjem bogova i svijeta, borbom za prevlast među bogovima i pobjedu Zeusa, ljubavne veze i svađe među bogovima i posljedice njihovih pustolovina i moći na svijet smrtnika, uključujući njihovu povezanost sa prirodnim pojavama kao što su grmljavina ili godišnja doba i njihovu vezu sa kultnim mjestima i ritualima. U najveće grčke mitove i legende spadaju priče o [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]], lutanjima [[Odisej]]a, [[Jason]]ovoj potrazi za zlatnim runom, Herakleovim podvizima, [[Tezej]]evim avanturama i [[Edip]]ovoj tragediji. === Proročišta === Proricanje je navodna vještina pronalaženja skrivenih značenja događaja i predskazivanja budućnosti. Proricanje se sreće u svim društvima, antičkim i modernim, mada im se metode razlikuju. U antičkoj Grčkoj i Rimu postojala su mnoga proročišta. Najslavnije je bilo [[Apolon]]ovo proročište u [[Delfi]]ma, gde je medijum preko 50 godina bila žena zvana [[Pitija]]. Nakon kupanja u Kastilijanom izvoru, ona je silazila u podzemnu prostoriju, sjedala na sveti tronožac i onda žvakala lišće lovora, koji je bio posvećen Apolonu. Ostala proročišta, uključujući ona u [[Klaros]]u (Apolonovo), Olimpiji (Zevsovo) i [[Epidaurus]]u (Asklepijevo) konsultovana su na najrazličitije načine; naprimjer, najstarije od svih proročišta, Zevsovo u Dodoni, govorilo je šaputanjem lista svetog hrasta. U nekim hramovima molilac bi spavao u svetom gaju i dobijao odgovor u snu. == Također pogledajte == * [[Atina (država)|Atina]] * [[Delfi]] * [[Demosten]] * [[Olimpijske igre]] == Bibliografija == ;Historija * Charles Freeman: Egypt, Greece and Rome, Oxford University Press, 1996. ;Arheologija * Paul MacKendrick: The Greek Stones Speak: The Story of Archaeology in Greek Lands, St. Martin's Press, 1962. ;Umjetnost * Salih Posvandžić: Likovna kultura I == Reference == {{refspisak|2}} == Ostali izvori i vanjski linkovi == {{Commonscat|Ancient Greece}} * [http://www.civilization.ca/cmc/exhibitions/civil/greece/gr0000e.shtml Muzej civilizacije u Kanadi, Grčke tajne prošlosti] * [http://www.ancientgreece.co.uk Ancient Greece Sajt Britanskog Muzeja] * [http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece Historija ekonomije antičke grčke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060502201333/http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece |date=2. 5. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20110511090038/http://www.limenoscope.ntua.gr/index.cgi?lan=en Limenoscope] * [http://www.whitman.edu/theatre/theatretour/home.htm Arhiva antičkog teatra] * [https://web.archive.org/web/20190606174928/http://people.hsc.edu/drjclassics/lectures/history/history.shtm Ilustrovana historija Grčke] * Dr. Janice Siegel, Department of Classics, Hampden-Sydney College, Virginia * https://ancient-greece.org/ * https://www.bbc.co.uk/bitesize/articles/zxytpv4 * http://www.gutenberg.org/ebooks/68180 * https://sourcebooks.web.fordham.edu/ancient/asbook07.asp * https://www.perseus.tufts.edu/hopper/ {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Antička Grčka]] [[Kategorija:Historija Grčke]] ae831zczt6gvvff8cs1dunrar9u8933 0 24386 3934071 3850545 2026-10-04T22:28:31Z Palapa 383 3934071 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Giantsfootprint 7n20 1969.jpg|mini|215p|desno|Slike Marinera 7]] '''Vishniac (Višnjak)''' je najveći [[krater]] na [[Mars]]u, i naziva se "Gigantsko stopalo". Ime je dobio po [[Mikrobiologija|mikrobiologu]] [[Wolf V. Vishniac]]u koji je umro u ekspediciji na [[Antarktik]]u. Prikladno i ovaj krater leži na marsovom Antarktiku.<ref>Sagan, Carl (1980), Cosmos, New York: Random House, Inc., {{ISBN|0-394-50294-9}}</ref> Prve snimke ovog [[Udarni krater|kratera]] je obezbijedila letjelica [[Mariner 7]], [[1969]]. godine. U [[1999]]. [[orbita]]lna kamera letjelice [[Mars Global Surveyor]] je napravila detaljnije snimke Vishniaca. Krater ima promjer od približno 80,47 kilometara (50 milja). Njegovo ime je odobrila Međunarodna astronomska unija 1976. godine.<ref>{{Cite web|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/6410|title=Planetary Names|website=planetarynames.wr.usgs.gov|access-date=2026-10-04}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120229154635/http://planetary.org/emily/crater-names.txt Impact craters on Mars] * [http://mars.jpl.nasa.gov/mgs/msss/camera/images/3_2_00_vishniac/index.html NASA - slike] {{Mars}} [[Kategorija:Krateri na Marsu]] isuh5wgle8jz4cws7g0ptifq77y5wsy 0 34503 3934050 3746810 2026-10-04T21:28:09Z Astrameri 151645 Proširen članak i dodane reference 3934050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = William Howard Taft | slika = William Howard Taft, head-and-shoulders portrait, facing front.jpg | redoslijed = 27. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | vrijeme_na_vlasti = 4. mart 1909 – 4. mart 1913. | prethodnik = [[Theodore Roosevelt]] | nasljednik = [[Woodrow Wilson]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1857|09|15}} | mjesto_rođenja = [[Cincinnati]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1930|03|08|1857|09|15}} | mjesto_smrti = [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nacionalnost = Amerikanac | politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] | supruga = [[Helen Herron Taft]] | djeca = 3 | obrazovanje = [[Univerzitet Yale]]<br>Univerzitet Cincinnati | vjera = [[Unitarijanizam]] | potpis = William_Howard_Taft_Signature2.svg | web_stranica = }} '''William Howard Taft''' (15. septembar 1857, [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] - 8. mart 1930, [[Washington D.C.|Washington D.C]], SAD) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[pravo|pravnik]] i [[političar]], najpoznatiji po tome što je bio 27. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] i 10. predsjednik [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]].<ref>{{Cite web|url=https://www.whitehousehistory.org/bios/william-taft|title=William Howard Taft|website=WHHA (en-US)|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.biography.com/political-figures/william-howard-taft|title=William Howard Taft|date=2014-04-02|website=Biography|language=en-US|access-date=2026-10-04}}</ref> ==Rani život== William Howard Taft rođen je u [[Cincinnati]]ju, u porodici [[Alphonso Taft|Alphonsa Tafta]], jednog od najutjecajnijih političara u [[Ohio]]u i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] uopće, koji je u administraciji [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Ulysses S. Grant|Granta]] bio služio kao sekretar za rat i vrhovni advokat SAD-a. William Howard Taft, rođen u četvrti Mount Auburn u [[Cincinnati|Cincinnatiju]], bio je fizički aktivno dijete; bavio se sportom i pohađao časove plesa. Volio je [[bejzbol]], a isticao se kao dobar igrač na drugoj bazi, a bio je i snažan udarač. Taft je pohađao Woodward Srednju Školu, uglednu javnu školu u Cincinnatiju, te je 1874. godine maturirao kao drugi u generaciji, sa četverogodišnjim prosjekom ocjena 91,5 od 100. Primljen je u advokatsku komoru Ohija 1880. godine i započeo privatnu praksu. Godine 1886. Taft se oženio Helen „Nettie” Herron, kćerkom još jednog istaknutog lokalnog advokata i aktiviste Republikanske stranke, te je sa njom imao troje djece.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.history.com/articles/william-howard-taft|title=William Howard Taft - Facts, Presidency & Accomplishments|last=Editors|first=HISTORY com|date=2009-10-29|website=HISTORY|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref> Slijedeći stope svog oca, mladi Taft se upisao na koledž u [[Univerzitet Yale|Yaleu]], gdje je postao članom ''[[Skull and Bones]]'', tajnog udruženja čiji je osnivač bio upravo Alphonso Taft. Godine 1878. Taft je diplomirao kao drugi u klasi, a dvije godine kasnije u Cincinnatiju stekao pravnu diplomu.<ref>{{Cite web|url=https://millercenter.org/president/taft/life-before-the-presidency|title=William Taft: Life Before the Presidency {{!}} Miller Center|date=2016-10-04|website=millercenter.org|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref> ==Politička karijera== Taft se slijedećih godina oženio za svoju dugogodišnju ljubav Helen Harron, te služio kao javni tužilac i glavni sakupljač federalnih poreza. Godine 1890. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Benjamin Harrison|Harrison]] imenovao ga je [[Vrhovni pravobranitelj SAD-a|vrhovnim pravobraniteljem SAD-a]]. Godine 1892. Taft je postao federalni sudija, a sljedeće godine stekao i titulu doktora pravnih nauka na Univerzitetu ''[[Yale]]''.<ref>{{Cite web|url=https://bestpresidentialbios.com/2015/07/11/the-best-biographies-of-william-h-taft/|title=The Best Biographies of William H. Taft|last=Steve|date=2015-07-11|website=My Journey Through the Best Presidential Biographies|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref> Godine [[1900]]. predsjednik [[William McKinley|McKinley]] imenovao je Tafta za prvog civilnog guvernera [[Filipini|Filipina]] - teritorija koje su SAD nedavno preuzele nakon Špansko-američkog rata. Taft je tu dužnost prilično nevoljko prihvatio, dijelom zbog vlastitog protivljenja aneksiji Filipina, a dijelom zato što se bio nadao imenovanju u Vrhovni sud. Na tom mjestu je ostao od 1901. do 1903. godine, kada je naklonost domaćeg stanovništva osvojio dijeljenjem poljoprivrednog zemljišta, prethodno otkupljenog od [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. U tu svrhu je Taft posjetio [[Vatikan]], gdje se sreo s papom [[Leon XIII|Leonom XIII]]. Godine 1903. predsjednik [[Theodore Roosevelt|Roosevelt]] je Tafta mislio kandidirati za Vrhovni sud, ali su Tafta filipinski političari nagovorili da ostane kao guverner barem još neko vrijeme.<ref>{{Cite web|url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/history/presidents/wt27.html|title=Biography of William Howard Taft|website=georgewbush-whitehouse.archives.gov|access-date=2026-10-04}}</ref> Godine [[1904]]. Taft je ipak prihvatio Rooseveltovu ponudu da postane sekretar za rat u njegovoj administraciji. Tamo se istakao smirivanjem pobuna na Kubi, te početkom radova na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]]. [[Datoteka:Taft inauguration.jpg|mini|lijevo|Inauguracija 1909.]] Roosevelt je držao da Taft dijeli njegove progresivne stavove po mnogim društvenim pitanjima, pa je odlučio da ga upravo on naslijedi u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]. Taft je godine 1908. dobio republikansku nominaciju, te je glatko izabran za predsjednika. Kao predsjednik, Taft je nastavio mnoge Rooseveltove reforme. Oštro se suprotstavio [[trust]]ovima, podržavao uvođenje federalnog poreza na prihod, kao i direktan izbor federalnih [[Senat SAD|senatora]]. Njegova je administracija znatno unaprijedila poštansku službu, a osnovano je i [[Ministarstvo rada SAD|Ministarstvo rada]]. Međutim, Taftu je nedostajalo Rooseveltove karizme, kao i političkog talenta. Kao pravnik je inzistirao da se reforme vrše preko sudskih tužbi umjesto administrativnim mjerama. [[Datoteka:Taft Harding Robert Lincoln 1922.jpg|mini|desno|Taft (lijevo) s predsjednikom [[Warren G. Harding|Warrenom G. Hardingom]] i Robertom Lincolnom na posvećenju [[Abraham Lincoln|Lincolnovog]] memorijala, 30. maj 1922.]] To je s vremenom izazvalo sve veći razdor između Tafta i Roosevelta, koji je godine [[1912]]. pokušao osvojiti republikansku nominaciju. Kada se republikanski establishment stavio na Taftovu stranu, Roosevelt je napustio konvenciju i osnovao vlastitu ''[[Bull Moose]]'' stranku. S njome je na predsjedničkim izborima uspio dobiti više glasova od Tafta, koji je s 23 % glasova imao najslabiji rezultat u historiji Republikanske stranke. Republikanski razdor je, pak, najbolje iskoristio demokratski kandidat [[Woodrow Wilson]] i pobijedio na izborima. Nakon izlaska iz Bijele kuće, Taft je postao profesor ustavnog prava na Yaleu, te predsjednik [[Američka advokatska komora|Američke advokatske komore]]. U to doba je postao jedan od glavnih zagovornika mirnog rješavanja međunarodnih sporova te stvaranja organizacije koja će kasnije postati poznata kao [[Liga naroda]]. Svoje mirovne aktivnosti je nastavio i nakon izbijanja [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. Kada su pak SAD ušle u rat, Taft je podržao uvođenje regrutacije, smatrajući da samo najodlučnije vođeni ratni napor može dovesti rat do brzog završetka te tako prekinuti patnje i razaranja.<ref name=":1" /> Godine [[1921]]. je umro predsjednik Vrhovnog suda [[Edward Douglass White]]. To je predsjednik [[Warren G. Harding]] iskoristio kako bi Taftu ispunio davnu želju te ga je imenovao predsjednikom Vrhovnog suda. Senat je tu odluku jednoglasno potvrdio. Taft je na tom položaju ostao do smrti te učestvovao u donošenju mnogih važnih odluka.<ref>{{Cite web|url=https://www.presidentialpetmuseum.com/presidents/27wt/|title=William Howard Taft Biography|website=Presidential Pet Museum|language=en-US|access-date=2026-10-04}}</ref> Taftovi potomci nastavili su porodičnu tradiciju, tako da danas njegovi praunuci drže važne položaje u federalnoj i državnim administracijama.<ref name=":2" /> ==Također pogledajte== *[[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.pbslearningmedia.org/resource/arct14.soc.amexpretaf/the-presidents-biography-27-william-howard-taft/ The Presidents - Biography: 27th President of the US] *[https://web.archive.org/web/20061205042745/http://yale.edu/lawweb/avalon/presiden/inaug/taft.htm Inaugural Address] *[https://web.archive.org/web/20061217113550/http://vvl.lib.msu.edu/showfindingaid.cfm?findaidid=TaftW Audio clips of Taft's speeches] *[http://www.apneos.com/taft_intro.html Taft's sleep apnea] *[http://www.doctorzebra.com/prez/g27.htm Taft's medical history] *[http://www.whitehouse.gov/history/presidents/wt27.html White House biography] *[http://www.arlingtoncemetery.net/whtaft.htm Obituary] *[http://cylinders.library.ucsb.edu/search.php?query=william+howard+taft&queryType=%40attr+1%3D1 William Howard Taft cylinder recordings] {{Predsjednici SAD-a}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Taft, William Howard}} [[Kategorija:Rođeni 1857.]] [[Kategorija:Umrli 1930.]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Američki pravnici]] [[Kategorija:Članovi Republikanske stranke (SAD)]] [[Kategorija:Biografije, Ohio]] m9advs6sebpl4cy8xfl4pz1qgf3dnc8 0 36435 3934024 3782120 2026-10-04T15:53:09Z ~2026-53446-55 186443 3934024 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} '''Egzibicionizam''' je naglašen kod mnogih ljudi. Impulsivna je aktivnost pokazivanja spolnih organa radi izazivanja uzbuđenja i postizanja spolnog zadovoljstva. Genitalni egzibicionalizam kod muškaraca javlja se u zrelom dobu, na javnim mjestima, pred mladim ili starijim ženama. Gotovo sva djeca prije adolecencije učestvuju u zajedničkim genitalnim igrama. Egzibicionizam je složena odbrana. Njene posljedice su nastrane crte [[ličnost]]i. [[Freud]] ga ponovno objašnjava kastracionim kompleksom. Pokazivanje ohrabruje osobu u vjerovanju da ima [[penis]], zatim agresivnošću, jer pokazivanje zastrašuje druge ljude, ili simbolikom magičnog gesta. Osoba pokazuje ono što bi sama željela da vidi. Samo pokazivanje nije dovoljno za doživljavanje orgazma. Egzibicionisti imaju snažan osjećaj krivice, većinom su spolno nemoćni i sramežljivi. Korijeni egzibicionizma nekad vuku iz slobodnih pokazivanja genitalnih organa u kući, ili ranih odnosa sa djevojčicama. Egzibicionizam kod žena se ogleda kroz isticanje grudi, stražnjice, usana, kože.[[Datoteka:2007 mardi gras flash.png | mini | desno]][[Datoteka:Sexual intercourse in the woman on top position.webm | mini | desno]] == Također pogledajte == * [[Seks]] * [[Seksualnost]] * [[Voajerizam]] {{Commonscat|Exhibitionism}} [[Kategorija:Parafilija]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Seksualni zločini]] qm9d0aqxtff8i8eqtb6myir52v3b71l 3934028 3934024 2026-10-04T15:55:07Z ~2026-53446-55 186443 3934028 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} '''Egzibicionizam''' je naglašen kod mnogih ljudi. Impulsivna je aktivnost pokazivanja spolnih organa radi izazivanja uzbuđenja i postizanja spolnog zadovoljstva. Genitalni egzibicionalizam kod muškaraca javlja se u zrelom dobu, na javnim mjestima, pred mladim ili starijim ženama. Gotovo sva djeca prije adolecencije učestvuju u zajedničkim genitalnim igrama. Egzibicionizam je složena odbrana. Njene posljedice su nastrane crte [[ličnost]]i. [[Freud]] ga ponovno objašnjava kastracionim kompleksom. Pokazivanje ohrabruje osobu u vjerovanju da ima [[penis]], zatim agresivnošću, jer pokazivanje zastrašuje druge ljude, ili simbolikom magičnog gesta. Osoba pokazuje ono što bi sama željela da vidi. Samo pokazivanje nije dovoljno za doživljavanje orgazma. Egzibicionisti imaju snažan osjećaj krivice, većinom su spolno nemoćni i sramežljivi. Korijeni egzibicionizma nekad vuku iz slobodnih pokazivanja genitalnih organa u kući, ili ranih odnosa sa djevojčicama. Egzibicionizam kod žena se ogleda kroz isticanje grudi, stražnjice, usana, kože.[[Datoteka:2007 mardi gras flash.png | mini | desno]] == Također pogledajte == * [[Seks]] * [[Seksualnost]] * [[Voajerizam]] {{Commonscat|Exhibitionism}} [[Kategorija:Parafilija]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Seksualni zločini]] afpmnw6w7rbnqxseaxfl10muqskmele 0 39733 3934056 3925782 2026-10-04T21:56:52Z Palapa 383 3934056 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|97}}Godina '''97. p.''' '''n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Lentula i Krasa<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 657. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''') i '''Četvrta godina Tianhana'''. Oznaka 97. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * [[Car Sujin|Sujin]] postaje car [[Japan]]a (približan datum) == 97. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * Glumica [[Galerija Kopiola]], koje je živjela preko 100 godina == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|97 BC}} jgenujggohi4ce7e2nrmxeicwfk2066 0 39738 3934058 3785923 2026-10-04T22:00:37Z Palapa 383 3934058 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|102}}Godina 102. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Marija i Katula'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 652. Ab urbe condita) i Treća godina Taichua. Oznaka 102. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 102. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|102 BC}} qi0ksyv5qjwapbqchymyqrijsdonqog 0 39743 3934059 3653354 2026-10-04T22:02:49Z Palapa 383 3934059 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|106}}Godina 106. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Cepija i Serana'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 648. Ab urbe condita) i Peta godina Yuanfenga. Oznaka 106. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 106. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[3. januar]] - [[Marko Tulije Ciceron]], najveći [[Rimljani|starorimski]] govornik * [[29. septembar]] - [[Pompej]], rimski političar i vojskovođa == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|106 BC}} gachj9y0tgc077s3cjwu7p6i866cxhb 0 39746 3934060 3651432 2026-10-04T22:05:36Z Palapa 383 3934060 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|109}}Godina 109. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Numidika i Silana'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 645. Ab urbe condita) i Druga godina Yuanfenga. Oznaka 109. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * Rimska armija predvođena Marcus Junius Silanusom poražena je od strane Cimbri i Teutonskih plemena blizu [[Rhone|rijeke Rhone]]. == 109. p. n. e. u temama == * [[Spartak]], [[Antički Rim|Rimski]] rob i vođa pobunjenika (umro [[71. p. n. e.]]) == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} dsc2yyqw5smf0eatyhlr2ro1vbjiyth 0 39747 3934061 3651433 2026-10-04T22:06:45Z Palapa 383 3934061 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|110}}{{Godina u drugim kalendarima}} Godina 110. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Rufa i Albinusa'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 644. Ab urbe condita) i Prva godina Yuanfenga. Oznaka 110. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == * Jugurtha, kralj Numidie, porazio [[Antički Rim|rimsku]] vojsku predvođenu Aulus Postumius Albinusom * Kineska dinastija Han anektirala Minyue. == 110. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * Gaius Marius Mlađi (umro 82. p. n. e.) * Marcus Petreius (umro 46. p. n. e.) == [[Smrt|Umrli]] == * Edersceal, 95. [[monarh]] [[Irska|Irske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} bebwn62if0usgz8brp8rsnp4fwizu9e 0 39749 3934062 3919792 2026-10-04T22:08:34Z Palapa 383 3934062 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|112}}{{Godina u drugim kalendarima}} 112. godina prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao godina konzulstva Druza i Cezonina<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 642. Ab urbe condita) i Peta godina Yuandinga. Denominacija 112 p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era [[Anno Domini]] postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 112. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} ksnkxchuav0jb0anb0e137t50wr8qbb 0 39761 3934064 3654890 2026-10-04T22:12:50Z Palapa 383 3934064 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|124}}Godina 124. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Longina i Kalvina'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 630. Ab urbe condita) i Peta godina Yuanshuoa. Oznaka 124. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 124. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|124 BC}} r7bfkh805oni5e6lgy8fxzbs55ikbc3 0 39763 3934065 3652011 2026-10-04T22:14:09Z Palapa 383 3934065 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|126}}Godina 126. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Lepida i Oresta'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 628. Ab urbe condita) i Treća godina Yuanshuoa. Oznaka 126. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 126. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|126 BC}} dik9f9xxrzxmoncobgp4mpydals5sv8 0 39764 3934067 3651083 2026-10-04T22:15:13Z Palapa 383 3934067 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|127}}Godina 127. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Raville i Cinne'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 627. Ab urbe condita) i Druga godina Yuanshuoa. Oznaka 127. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 127. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|127 BC}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 0cjmqs6s79hwpechub53lwefvuon62k 0 39774 3934069 3651109 2026-10-04T22:22:30Z Palapa 383 3934069 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|137}}{{Godina u drugim kalendarima}} Godina 137. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Porcine i Mancina'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 617. Ab urbe condita) i Četvrta godina Jianyuana. Oznaka 137. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 137. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|137 BC}} htd3mvbz0k96mqzq9at1sjtqaj3aupy 0 39775 3934070 3652014 2026-10-04T22:24:22Z Palapa 383 3934070 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|138}}Godina 138. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Serapija i Kalaika'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 616. Ab urbe condita) i Treća godina Jianyuana. Oznaka 138. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 138. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|138 BC}} fhlprfibfz587fwiurl26kh4kaswdmq 0 39832 3934068 3752485 2026-10-04T22:18:45Z Palapa 383 3934068 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|194}} {{Godina u drugim kalendarima}} Godina 194. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Afrikanusa i Longa'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 560. Ab urbe condita). Oznaka 194. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 194. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == {{Proširiti sekciju}} == Umrli == * [[Eratosten]] – [[Grci|grčki]] [[Matematika|matematičar]], [[Geografija|geograf]] i [[Astronomija|astronom]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|194 BC}} {{Normativna kontrola}} hm2zj2cmenlnbht85kzrh8te5ltnwep 0 39968 3934011 3651090 2026-10-04T14:03:42Z Palapa 383 3934011 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|326}} Godina 326. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Visola i Kursora'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 428. Ab urbe condita). Oznaka 326. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 326. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}}{{Godina u drugim kalendarima}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|326 BC}} 1roptelavwjnxmjich6v9uajwqll48r 3934013 3934011 2026-10-04T14:04:16Z Palapa 383 3934013 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|326}}{{Godina u drugim kalendarima}} Godina 326. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Visola i Kursora'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, godina 428. Ab urbe condita). Oznaka 326. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 326. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|326 BC}} 6x9hlav73hjga4lqjciu611ptozb7b0 0 57079 3934052 3835433 2026-10-04T21:36:50Z De71la 163722 3934052 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Libya.svg|mini|desno|300px|<small>'''Od 2011. i (1951. – 1969.)'''</small>]] '''[[Zastava]] [[Libija|Libije]]''' usvojena je 2011. godine. Izgledom odgovara zastavi Libije iz vremena [[Kraljevina Libija|kraljevine]] (1951–1969).<ref>{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/flags/libya|title=Flags, Symbols, & Currencies of Libya|date=2021-08-12|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=2026-10-04}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://flagmakers.co.uk/flag-history/libya/|title=Libya National Flag {{!}} Made In UK|website=flagmakers.co.uk|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref> == Historijski pregled == [[Datoteka:Flag of Libya (1977-2011).svg|desno|mini|150px|<small>'''1977. – 2011.'''</small>]] [[Datoteka:Flag of Libya (1969–1972).svg|mini|desno|150px|<small>'''1969. – 1972.'''</small>]] [[Datoteka:Flag of Egypt 1972.svg|mini|desno|150px|<small>'''1972. – 1977.'''</small>]] Prva državna zastava moderne Libije je usvojena kada je zemlja stekla nezavisnost od [[Italija|Italije]] godine [[1951]]. To je bila crveno-crno-zelena trobojka, s bijelim [[polumjesec]]om i zvjezdom u sredini, i srednjom, crnom trakom dvostruke širine u odnosu na vanjske trake. I danas ovu traku koriste monarhisti i [[Gaddafi|Gaddafijevi]] protivnici.<ref>{{Cite web|url=https://flagpedia.net/libya|title=Flag of Libya|website=flagpedia.net|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref> Nakon puča [[1969]]., ova zastava je zamijenjena [[pan-arabizam|pan-arapskom]] crveno-bijelo-crnom trobojkom (sličnoj današnjoj [[zastava Jemena|jemenskoj zastavi]]). Nakon formiranja i razdruživanja [[Federacija Arapskih Republika|Federacije arapskih republika]] (koja je kratko povezivala Libiju, [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]]), usvojena je zelena zastava. Nakon dolaska na vlast [[Muammar el-Gaddafi|Muammara el-Gaddafija]] je usvojena [[19. novembar|19. novembra]] [[1977]]. zastava Velike socijalističke narodne Libijske arapske džamahirije koja se sastojala se od prostog [[zelena|zelenog]] polja bez ikakvih detalja na sebi. Do 2011. je bila jedina takva zastava na svijetu. == Simbolika zastave za vrijeme Velike socijalističke narodne Libijske arapske džamahirije == Zelena je tradicionalna boja [[islam]]a, državne religije u Libiji. Ona također simbolizira [[Muammar al Gaddafi|Gaddafijevu]] [[Zelena revolucija|Zelenu revoluciju]]. <!-- == Druge zelene zastave == [[Irski nacionalizam]] tradicionalno kao simbol koristi zelenu zastavu. Trenutna [[zastava Irske|zastava]] [[Irska|Irske]] je trobojka, sa zelenom koja predstavlja irske [[katoličanstvo|katolike]], narančastom koja predstavlja irske [[protestantizam|protestante]], i bijelom u sredini, koja predstavlja mir. U [[George Orwell|Orwellovoj]] noveli ''[[Životinjska farma|Životinjska farma]]'', na farmi se vijori zelena zastava, koja nema veze s libijskom zastavom.--> == Također pogledajte == * [[Grb Libije]] == Reference == <references /> {{Zastave Afrike}} {{Commonscat|Flags of Libya}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zastave država|Libija]] [[Kategorija:Libija]] 666bg8rywf5j4sm0tl8z0c8qmqr8rgk 0 61342 3934089 3799665 2026-10-05T08:00:29Z Klačko 62484 /* 1971 - 1974. */ copyright violation image 3934089 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | nativni_naziv = Председништво Социјалистичке Федеративне Републике Југославије | oznaka = Standard of a Member of the Presidency of SFR Yugoslavia.svg | oznakavel = 100 | oznakatekst = Standarda članova Predsjedništva SFRJ (1980–1992). | zastava = Flag of the President of Yugoslavia (1963–1993).svg | zastavavel = 100 | zastavatekst = Standarda Predsjednika Predsjedništva SFRJ (1963–1992). | slika = | tekst = | trenutno = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Kolektivni šef države]] | status = Ukinuto | skraćenica = Predsjedništvo SFRJ | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = Bulevar [[Vladimir Lenjin|Lenjina]] 2,{{Efn|Sada nosi naziv Bulevar [[Mihajlo Pupin|Mihajla Pupina]].|Bulevar|lower-alpha}} [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | predlagač = Republičke konferencije socijalističkih saveza radnog naroda | imenujega = Republičke skupštine; [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupština SFRJ]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Pet godina<br>{{Malo|(obnovljivo samo jednom)}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 30. juni 1971.{{Efn|Predsjedništvo je nastalo kada je Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav]] stupio na snagu 30. juna 1971. (''[[de jure]]''). Međutim, prvi saziv je tek konstituisan 29. jula 1971. (''[[de facto]]'').|Datum|lower-alpha}} | osnivač = Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ iz 1963.]] | imenovano_po = | prvi = [[Josip Broz Tito]]{{Efn|Kao [[Predsjednik SFRJ]] bio je automatski Predsjednik Predsjedništva SFRJ.|Predsjednik SFRJ|lower-alpha}} | posljednji = [[Branko Kostić]] | ukinuto = 27. april 1992.{{Efn|Predsjedništvo je službeno prestalo postojati donošenjem [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|Ustava Savezne Republike Jugoslavije]], koji je stupio na snagu 27. aprila 1992. (''[[de jure]]''). Međutim, Predsjedništvo je nastavilo raditi u tehničkom mandatu (bez predstavnika 4 republika) do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednika SR Jugoslavije]] 15. juna 1992. (''[[de facto]]'').|Ukinuto|lower-alpha}} | sukcesija = [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Potpredsjednik]] | plata = | veb-sajt = | fusnote = }} '''Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' bio je naziv za kolektivnog [[Šef države|šefa države]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] od 1971. do 1992. Ustanovljenje kolektivnog šefa države, nije bila novina u Jugoslaviji, pošto se na čelu FNRJ od 1. decembra 1945. do 14. januara 1953. nalazio [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum Narodne skupštine]]. Izmjenom [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava FNRJ]] 1953. uvedena je funkcija [[Predsjednik SFRJ|predsjednika Republike]] na koju je izabran [[Josip Broz Tito]]. Uvođenjem Predsjedništva, nije ukinuta funkcija predsjednika SFRJ, pa je Tito kao doživotni predsjednik obavljao funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ do svoje smrti 4. maja 1980. Nakon njega, predsjednik Predsedništva biran je na godinu danam, svake godine iz druge federalne jedinice. Tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada SFRJ]], došlo je do krize u radu Predsjedništva, pa je od oktobra 1991. funkcionisalo u „krnjem sastavu”. Posljednji potpredjsednik „krnjeg Predsjedništva” [[Branko Kostić]] obavljao je dužnost šefa države i nakon formiranja [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (SRJ), sve do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|predsjednika SRJ]] 15. juna 1992. U periodu od 27. aprila do 15. juna 1992. Predsjedništvo SFRJ radilo je u tehničkom mandatu pod imenom ''Predsjedništvo Jugoslavije''. == Ustavne nadležnosti == Uloga Predsjedništva SFRJ definisana je drugom glavom četvrtog dijela [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustava SFRJ]] (članovi 313-332). Prema ovom Ustavu, neki od nadležnosti Predsjedništva bila su: * da predstavlja SFRJ u zemlji i inostranstvu (član 313) * da komanduje [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA) i odlučuje o korištenju vojske u ratu i miru (član 313) * da radi ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti i usklađivanju zajedničkih interesa republika, odnosno autonomnih pokrajina (član 313) * da predlaže [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupštini SFRJ]] utvrđivanje unutrašnje i vanjske politike i donošenje zakona i drugih općih akata (član 314) * predlaže kandidata za predsjednika [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (član 315) * predlaže kandidate za sudije Saveznog ustavnog suda (član 315) * da imenuje i opoziva ambasadore, [[Spisak generala i admirala JNA|generale i admirale JNA]] (član 315) * da imenuje [[Savjet narodne odbrane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savjet narodne odbrane]] i po potrebi i druge organe federacije (član 315) * da predlaže izbor i razrešenje članova [[Savjet federacije (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija)|Savjeta federacije]] (član 315) * daje pomilovanje (član 315) * dodjeljuje [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|državna odlikovanja]] (član 315) == Spisak predsjednika Predsjedništva == {{Glavni|Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} {{:Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} == Sazivi Predsjedništva == Predsjedništvo je sačinjavao različiti broj članova. Od 1971. do 1974. bila su 23 člana (po 3 iz svake republike, 2 iz pokrajine i predsjednik Republike), od 1974. do 1989. bilo je 9 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine i predsjednik [[Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije|Predsjedništva]] [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]]), a nakon 1989. bilo je 8 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine). „Krnje Predsedništvo”, od oktobra 1991. do juna 1992, sačinjavala su samo 4 člana. Mandat člana Predsjedništva bio je pet godina i niko nije mogao biti biran više od dva puta. === 1971 - 1974. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Prvi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|I saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Augustin Papić]] |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Киро Глигоров 03 (28-01-1993) 2.jpg|bez okvira|125x125piksel]] |[[Kiro Gligorov]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Do 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Od 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Krste Crvenkovski, slika.jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Krste Crvenkovski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- |[[Datoteka:Nikola Minčev (cropped).jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Nikola Minčev]] |[[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije#Spisak predsjednika|Predsjednik Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Marko Bulc.jpg|bez okvira|111x111piksel]] |[[Marko Bulc]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Skupština Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:No_image.png|bez okvira|97x97piksel]] |[[Dragi Stamenković]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- |[[Datoteka:Koča Popović (1).jpg|bez okvira|99x99piksel]] |[[Koča Popović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Do 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Dobrivoje Vidić (1942).jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Dobrivoje Vidić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Od 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Srbije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Đuro Kladarin.jpg|bez okvira|87x87piksel]] |[[Đuro Kladarin]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- |[[Datoteka:Mika Tripalo.jpg|bez okvira|108x108piksel]] |[[Miko Tripalo]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Do 1. decembra 1971. |- |[[Datoteka:Milan Mišković.jpg|bez okvira|118x118piksel]] |[[Milan Mišković]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 14. januara 1972. |- |[[Datoteka:Jakov Blažević.jpg|bez okvira|93x93piksel]] |[[Jakov Blažević]] |[[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika|Predsjednik Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veljko Mićunović.jpg|bez okvira|106x106piksel]] |[[Veljko Mićunović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- |[[Datoteka:Dobroslav Ćulafić.jpg|bez okvira|119x119piksel]] |[[Dobroslav Ćulafić]] |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Maćaš Kelemen.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Maćaš Kelemen]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ida Sabo]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ilija Rajačić]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 5. juna 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sreten Kovačević]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 5. juna 1973. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Veli Deva]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- |[[Datoteka:Iljaz Kurteši.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Iljaz Kurteši]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Kosova]] |} === 1974 - 1979. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Drugi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|II saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Edvard Kardelj in 1959.jpg|107x107piksel]] |[[Edvard Kardelj]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]]<br>Preminuo 10. februara 1979. |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Slovenije]]<br>Vršilac dužnosti od 10. februara 1979. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Stevan Doronjski, april, 1980 cropped.jpg|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |} === 1979 - 1984. === Od ovog saziva, dodan je i član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Također, nakon [[Smrt i sahrana Josipa Broza Tita|smrti Josipa Broza Tita]] 4. maja 1980, funkcija [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednika SFRJ]] je ukinuta. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Treći saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|III saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]]<br>Preminuo 4. maja 1980. |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Preminuo 16. januara 1983. |- |[[Datoteka:Marijan Cvetković.jpg|108x108piksel]] |[[Marijan Cvetković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 16. januara do 1. marta 1983. |- |[[Datoteka:Mika Špiljak (1 February 1984) (cropped).jpg|97x97piksel]] |[[Mika Špiljak]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 1. marta 1983. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Stevan Doronjski, april, 1980 cropped.jpg|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Preminuo 14. augusta 1981. |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Autonomne Republike Vojvodine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. augusta do 26. novembra 1981.<br>Član od 26. novembra 1981. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Saveza komunista Jugoslavije|Predsjednik SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja 1979. do 4. maja 1980. |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Stevan Doronjski, april, 1980 cropped.jpg|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 4. maja do 20. oktobra 1980. |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dušan Dragosavac]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1981. do 29. juna 1982. |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1982. do 30. juna 1983. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1983. do 15. maja 1984. |} === 1984 - 1989. === Donošenjem amandmana na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ]] 25. novembra 1988. iz sastava Predsjedništva SFRJ isključen je član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Četvrti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|IV saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|107x107piksel]] |[[Branko Mikulić]] | rowspan="5" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Do 15. maja 1986. |- |[[Datoteka:Munir_Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. maja do 24. jula 1986. |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 24. jula 1986. do 15. septembra 1987. |- |[[Datoteka:Mato_Andrić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mato Andrić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. septembra do 29. decembra 1987. |- |[[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar)_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Raif Dizdarević]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 29. decembra 1987. |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Stane Dolanc.JPG|117x117piksel]] |[[Stane Dolanc]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Nikola Ljubičić Crop.jpg|107x107piksel]] |[[Nikola Ljubičić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Josip Vrhovec (cropped).jpg|116x116piksel]] |[[Josip Vrhovec]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|124x124piksel]] |[[Veselin Đuranović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 11. februara 1989. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Slobodan Simović]] |Predsjednik [[Društveno-političko vijeće Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore|Društveno-političkog vijeća]] [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 15. februara do 17. marta 1989. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 17. marta 1989. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Odsutan zbog liječenja od maja do oktobra 1988. |- |[[Datoteka:Nandor Major.jpg|110x110piksel]] |[[Nandor Major]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od maja do oktobra 1988. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sinan Hasani]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja do 26. juna 1984. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ali Šukrija]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1984. do 25. juna 1985. |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 25. juna 1985. do 26. juna 1986. |- |[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]] |[[Milanko Renovica]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1986. do 30. juna 1987. |- |[[Datoteka:Boško Krunić (političar).jpg|124x124piksel]] |[[Boško Krunić]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1987. do 30. juna 1988. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna do 25. novembra 1988. |} === 1989 - 1991. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Peti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|V saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Obrad Piljak]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Bogić Bogićević.jpg|109x109piksel]] |[[Bogić Bogićević]] |Izabran na neposrednim izborima 25. juna 1989.<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Makedonija / Republika Makedonija |- |[[Datoteka:Ezdimir Bogdanski.png|bez_okvira|152x152piksel]] |[[Jezdimir Bogdanski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Васил Тупурковски.jpg|104x104piksel]] |[[Vasil Tupurkovski]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Slovenija / Republika Slovenija |- |[[Datoteka:Janez Drnovšek (cropped).jpg|bez_okvira|115x115piksel]] |[[Janez Drnovšek]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija / Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska / Republika Hrvatska |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Smijenjen 24. augusta 1990. |- |[[Datoteka:Franjo Tudjman 1995.jpg|127x127piksel]] |[[Franjo Tuđman]] |[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 24. augusta do 19. oktobra 1990. |- |[[Datoteka:Stjepan Mesić (2004-02-25) (cropped).jpg|105x105piksel]] |[[Stjepan Mesić]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Izabran 24. augusta 1990, ali tek stupio na dužnost 19. oktobra 1990. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora / Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nenad Bućin]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 16. marta 1991. |- |[[Datoteka:Ratko Dmitrovic, Momir Bulatovic, Zdenko Tomanovic-mc.rs (cropped).jpg|110x110piksel]] |[[Momir Bulatović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 16. marta do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Od 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina / AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dragutin Zelenović]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Izabran za [[Premijer Srbije|Premijera Srbije]] 11. februara 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. februara do 16. maja 1991.<br>Izabran 29. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo / AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Riza Sapunxhiu]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Smijenjen 19. marta 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vukašin Jokanović]] |Posljednji Predsjednik [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Vršilac dužnosti od 21. marta 1991. do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Izabran 21. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |} === 1991 - 1992. === U ovom sazivu, bila su samo 4 člana (predstavnici Republike Srbije, Republike Crne Gore, AP Vojvodine i AP Kosova i Metohije), jer nezavisnost su proglasije [[Slovenija]] ([[Referendum o nezavisnosti Slovenije|1990]]), [[Hrvatska]] ([[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|1991]]), [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] ([[Referendum o nezavisnosti Makedonije|1991]]) i [[Republika Bosna i Hercegovina]] ([[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]]) {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Šesti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|VI saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti Predsjednika kao [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|potpredsjednik]] |- ! colspan="4" |Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine AP Kosova i Metohije]] |} == Također pogledajte == * [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Predsjednik Vlade Jugoslavije]] * [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjedništva SFRJ}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Institucije SFRJ]] [[Kategorija:Predsjedništva|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] iyb5xohmb1y2cr4uukilr22dg4cs06e 3934090 3934089 2026-10-05T08:02:50Z Klačko 62484 /* 1974 - 1979. */ copyright image violation 3934090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | nativni_naziv = Председништво Социјалистичке Федеративне Републике Југославије | oznaka = Standard of a Member of the Presidency of SFR Yugoslavia.svg | oznakavel = 100 | oznakatekst = Standarda članova Predsjedništva SFRJ (1980–1992). | zastava = Flag of the President of Yugoslavia (1963–1993).svg | zastavavel = 100 | zastavatekst = Standarda Predsjednika Predsjedništva SFRJ (1963–1992). | slika = | tekst = | trenutno = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Kolektivni šef države]] | status = Ukinuto | skraćenica = Predsjedništvo SFRJ | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = Bulevar [[Vladimir Lenjin|Lenjina]] 2,{{Efn|Sada nosi naziv Bulevar [[Mihajlo Pupin|Mihajla Pupina]].|Bulevar|lower-alpha}} [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | predlagač = Republičke konferencije socijalističkih saveza radnog naroda | imenujega = Republičke skupštine; [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupština SFRJ]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Pet godina<br>{{Malo|(obnovljivo samo jednom)}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 30. juni 1971.{{Efn|Predsjedništvo je nastalo kada je Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav]] stupio na snagu 30. juna 1971. (''[[de jure]]''). Međutim, prvi saziv je tek konstituisan 29. jula 1971. (''[[de facto]]'').|Datum|lower-alpha}} | osnivač = Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ iz 1963.]] | imenovano_po = | prvi = [[Josip Broz Tito]]{{Efn|Kao [[Predsjednik SFRJ]] bio je automatski Predsjednik Predsjedništva SFRJ.|Predsjednik SFRJ|lower-alpha}} | posljednji = [[Branko Kostić]] | ukinuto = 27. april 1992.{{Efn|Predsjedništvo je službeno prestalo postojati donošenjem [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|Ustava Savezne Republike Jugoslavije]], koji je stupio na snagu 27. aprila 1992. (''[[de jure]]''). Međutim, Predsjedništvo je nastavilo raditi u tehničkom mandatu (bez predstavnika 4 republika) do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednika SR Jugoslavije]] 15. juna 1992. (''[[de facto]]'').|Ukinuto|lower-alpha}} | sukcesija = [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Potpredsjednik]] | plata = | veb-sajt = | fusnote = }} '''Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' bio je naziv za kolektivnog [[Šef države|šefa države]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] od 1971. do 1992. Ustanovljenje kolektivnog šefa države, nije bila novina u Jugoslaviji, pošto se na čelu FNRJ od 1. decembra 1945. do 14. januara 1953. nalazio [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum Narodne skupštine]]. Izmjenom [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava FNRJ]] 1953. uvedena je funkcija [[Predsjednik SFRJ|predsjednika Republike]] na koju je izabran [[Josip Broz Tito]]. Uvođenjem Predsjedništva, nije ukinuta funkcija predsjednika SFRJ, pa je Tito kao doživotni predsjednik obavljao funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ do svoje smrti 4. maja 1980. Nakon njega, predsjednik Predsedništva biran je na godinu danam, svake godine iz druge federalne jedinice. Tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada SFRJ]], došlo je do krize u radu Predsjedništva, pa je od oktobra 1991. funkcionisalo u „krnjem sastavu”. Posljednji potpredjsednik „krnjeg Predsjedništva” [[Branko Kostić]] obavljao je dužnost šefa države i nakon formiranja [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (SRJ), sve do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|predsjednika SRJ]] 15. juna 1992. U periodu od 27. aprila do 15. juna 1992. Predsjedništvo SFRJ radilo je u tehničkom mandatu pod imenom ''Predsjedništvo Jugoslavije''. == Ustavne nadležnosti == Uloga Predsjedništva SFRJ definisana je drugom glavom četvrtog dijela [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustava SFRJ]] (članovi 313-332). Prema ovom Ustavu, neki od nadležnosti Predsjedništva bila su: * da predstavlja SFRJ u zemlji i inostranstvu (član 313) * da komanduje [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA) i odlučuje o korištenju vojske u ratu i miru (član 313) * da radi ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti i usklađivanju zajedničkih interesa republika, odnosno autonomnih pokrajina (član 313) * da predlaže [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupštini SFRJ]] utvrđivanje unutrašnje i vanjske politike i donošenje zakona i drugih općih akata (član 314) * predlaže kandidata za predsjednika [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (član 315) * predlaže kandidate za sudije Saveznog ustavnog suda (član 315) * da imenuje i opoziva ambasadore, [[Spisak generala i admirala JNA|generale i admirale JNA]] (član 315) * da imenuje [[Savjet narodne odbrane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savjet narodne odbrane]] i po potrebi i druge organe federacije (član 315) * da predlaže izbor i razrešenje članova [[Savjet federacije (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija)|Savjeta federacije]] (član 315) * daje pomilovanje (član 315) * dodjeljuje [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|državna odlikovanja]] (član 315) == Spisak predsjednika Predsjedništva == {{Glavni|Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} {{:Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} == Sazivi Predsjedništva == Predsjedništvo je sačinjavao različiti broj članova. Od 1971. do 1974. bila su 23 člana (po 3 iz svake republike, 2 iz pokrajine i predsjednik Republike), od 1974. do 1989. bilo je 9 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine i predsjednik [[Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije|Predsjedništva]] [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]]), a nakon 1989. bilo je 8 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine). „Krnje Predsedništvo”, od oktobra 1991. do juna 1992, sačinjavala su samo 4 člana. Mandat člana Predsjedništva bio je pet godina i niko nije mogao biti biran više od dva puta. === 1971 - 1974. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Prvi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|I saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Augustin Papić]] |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Киро Глигоров 03 (28-01-1993) 2.jpg|bez okvira|125x125piksel]] |[[Kiro Gligorov]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Do 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Od 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Krste Crvenkovski, slika.jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Krste Crvenkovski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- |[[Datoteka:Nikola Minčev (cropped).jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Nikola Minčev]] |[[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije#Spisak predsjednika|Predsjednik Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Marko Bulc.jpg|bez okvira|111x111piksel]] |[[Marko Bulc]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Skupština Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:No_image.png|bez okvira|97x97piksel]] |[[Dragi Stamenković]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- |[[Datoteka:Koča Popović (1).jpg|bez okvira|99x99piksel]] |[[Koča Popović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Do 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Dobrivoje Vidić (1942).jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Dobrivoje Vidić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Od 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Srbije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Đuro Kladarin.jpg|bez okvira|87x87piksel]] |[[Đuro Kladarin]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- |[[Datoteka:Mika Tripalo.jpg|bez okvira|108x108piksel]] |[[Miko Tripalo]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Do 1. decembra 1971. |- |[[Datoteka:Milan Mišković.jpg|bez okvira|118x118piksel]] |[[Milan Mišković]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 14. januara 1972. |- |[[Datoteka:Jakov Blažević.jpg|bez okvira|93x93piksel]] |[[Jakov Blažević]] |[[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika|Predsjednik Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veljko Mićunović.jpg|bez okvira|106x106piksel]] |[[Veljko Mićunović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- |[[Datoteka:Dobroslav Ćulafić.jpg|bez okvira|119x119piksel]] |[[Dobroslav Ćulafić]] |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Maćaš Kelemen.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Maćaš Kelemen]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ida Sabo]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ilija Rajačić]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 5. juna 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sreten Kovačević]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 5. juna 1973. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Veli Deva]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- |[[Datoteka:Iljaz Kurteši.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Iljaz Kurteši]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Kosova]] |} === 1974 - 1979. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Drugi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|II saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Edvard Kardelj in 1959.jpg|107x107piksel]] |[[Edvard Kardelj]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]]<br>Preminuo 10. februara 1979. |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Slovenije]]<br>Vršilac dužnosti od 10. februara 1979. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |} === 1979 - 1984. === Od ovog saziva, dodan je i član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Također, nakon [[Smrt i sahrana Josipa Broza Tita|smrti Josipa Broza Tita]] 4. maja 1980, funkcija [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednika SFRJ]] je ukinuta. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Treći saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|III saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]]<br>Preminuo 4. maja 1980. |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Preminuo 16. januara 1983. |- |[[Datoteka:Marijan Cvetković.jpg|108x108piksel]] |[[Marijan Cvetković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 16. januara do 1. marta 1983. |- |[[Datoteka:Mika Špiljak (1 February 1984) (cropped).jpg|97x97piksel]] |[[Mika Špiljak]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 1. marta 1983. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Stevan Doronjski, april, 1980 cropped.jpg|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Preminuo 14. augusta 1981. |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Autonomne Republike Vojvodine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. augusta do 26. novembra 1981.<br>Član od 26. novembra 1981. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Saveza komunista Jugoslavije|Predsjednik SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja 1979. do 4. maja 1980. |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Stevan Doronjski, april, 1980 cropped.jpg|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 4. maja do 20. oktobra 1980. |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dušan Dragosavac]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1981. do 29. juna 1982. |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1982. do 30. juna 1983. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1983. do 15. maja 1984. |} === 1984 - 1989. === Donošenjem amandmana na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ]] 25. novembra 1988. iz sastava Predsjedništva SFRJ isključen je član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Četvrti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|IV saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|107x107piksel]] |[[Branko Mikulić]] | rowspan="5" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Do 15. maja 1986. |- |[[Datoteka:Munir_Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. maja do 24. jula 1986. |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 24. jula 1986. do 15. septembra 1987. |- |[[Datoteka:Mato_Andrić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mato Andrić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. septembra do 29. decembra 1987. |- |[[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar)_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Raif Dizdarević]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 29. decembra 1987. |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Stane Dolanc.JPG|117x117piksel]] |[[Stane Dolanc]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Nikola Ljubičić Crop.jpg|107x107piksel]] |[[Nikola Ljubičić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Josip Vrhovec (cropped).jpg|116x116piksel]] |[[Josip Vrhovec]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|124x124piksel]] |[[Veselin Đuranović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 11. februara 1989. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Slobodan Simović]] |Predsjednik [[Društveno-političko vijeće Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore|Društveno-političkog vijeća]] [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 15. februara do 17. marta 1989. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 17. marta 1989. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Odsutan zbog liječenja od maja do oktobra 1988. |- |[[Datoteka:Nandor Major.jpg|110x110piksel]] |[[Nandor Major]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od maja do oktobra 1988. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sinan Hasani]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja do 26. juna 1984. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ali Šukrija]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1984. do 25. juna 1985. |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 25. juna 1985. do 26. juna 1986. |- |[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]] |[[Milanko Renovica]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1986. do 30. juna 1987. |- |[[Datoteka:Boško Krunić (političar).jpg|124x124piksel]] |[[Boško Krunić]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1987. do 30. juna 1988. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna do 25. novembra 1988. |} === 1989 - 1991. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Peti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|V saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Obrad Piljak]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Bogić Bogićević.jpg|109x109piksel]] |[[Bogić Bogićević]] |Izabran na neposrednim izborima 25. juna 1989.<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Makedonija / Republika Makedonija |- |[[Datoteka:Ezdimir Bogdanski.png|bez_okvira|152x152piksel]] |[[Jezdimir Bogdanski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Васил Тупурковски.jpg|104x104piksel]] |[[Vasil Tupurkovski]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Slovenija / Republika Slovenija |- |[[Datoteka:Janez Drnovšek (cropped).jpg|bez_okvira|115x115piksel]] |[[Janez Drnovšek]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija / Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska / Republika Hrvatska |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Smijenjen 24. augusta 1990. |- |[[Datoteka:Franjo Tudjman 1995.jpg|127x127piksel]] |[[Franjo Tuđman]] |[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 24. augusta do 19. oktobra 1990. |- |[[Datoteka:Stjepan Mesić (2004-02-25) (cropped).jpg|105x105piksel]] |[[Stjepan Mesić]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Izabran 24. augusta 1990, ali tek stupio na dužnost 19. oktobra 1990. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora / Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nenad Bućin]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 16. marta 1991. |- |[[Datoteka:Ratko Dmitrovic, Momir Bulatovic, Zdenko Tomanovic-mc.rs (cropped).jpg|110x110piksel]] |[[Momir Bulatović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 16. marta do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Od 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina / AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dragutin Zelenović]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Izabran za [[Premijer Srbije|Premijera Srbije]] 11. februara 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. februara do 16. maja 1991.<br>Izabran 29. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo / AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Riza Sapunxhiu]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Smijenjen 19. marta 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vukašin Jokanović]] |Posljednji Predsjednik [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Vršilac dužnosti od 21. marta 1991. do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Izabran 21. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |} === 1991 - 1992. === U ovom sazivu, bila su samo 4 člana (predstavnici Republike Srbije, Republike Crne Gore, AP Vojvodine i AP Kosova i Metohije), jer nezavisnost su proglasije [[Slovenija]] ([[Referendum o nezavisnosti Slovenije|1990]]), [[Hrvatska]] ([[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|1991]]), [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] ([[Referendum o nezavisnosti Makedonije|1991]]) i [[Republika Bosna i Hercegovina]] ([[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]]) {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Šesti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|VI saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti Predsjednika kao [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|potpredsjednik]] |- ! colspan="4" |Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine AP Kosova i Metohije]] |} == Također pogledajte == * [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Predsjednik Vlade Jugoslavije]] * [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjedništva SFRJ}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Institucije SFRJ]] [[Kategorija:Predsjedništva|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] roit71bx9p8cdrwp8h0jlkyyk9zzjtd 3934091 3934090 2026-10-05T08:03:42Z Klačko 62484 /* 1979 - 1984. */ copyright image violation 3934091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | nativni_naziv = Председништво Социјалистичке Федеративне Републике Југославије | oznaka = Standard of a Member of the Presidency of SFR Yugoslavia.svg | oznakavel = 100 | oznakatekst = Standarda članova Predsjedništva SFRJ (1980–1992). | zastava = Flag of the President of Yugoslavia (1963–1993).svg | zastavavel = 100 | zastavatekst = Standarda Predsjednika Predsjedništva SFRJ (1963–1992). | slika = | tekst = | trenutno = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Kolektivni šef države]] | status = Ukinuto | skraćenica = Predsjedništvo SFRJ | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = Bulevar [[Vladimir Lenjin|Lenjina]] 2,{{Efn|Sada nosi naziv Bulevar [[Mihajlo Pupin|Mihajla Pupina]].|Bulevar|lower-alpha}} [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | predlagač = Republičke konferencije socijalističkih saveza radnog naroda | imenujega = Republičke skupštine; [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupština SFRJ]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Pet godina<br>{{Malo|(obnovljivo samo jednom)}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 30. juni 1971.{{Efn|Predsjedništvo je nastalo kada je Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav]] stupio na snagu 30. juna 1971. (''[[de jure]]''). Međutim, prvi saziv je tek konstituisan 29. jula 1971. (''[[de facto]]'').|Datum|lower-alpha}} | osnivač = Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ iz 1963.]] | imenovano_po = | prvi = [[Josip Broz Tito]]{{Efn|Kao [[Predsjednik SFRJ]] bio je automatski Predsjednik Predsjedništva SFRJ.|Predsjednik SFRJ|lower-alpha}} | posljednji = [[Branko Kostić]] | ukinuto = 27. april 1992.{{Efn|Predsjedništvo je službeno prestalo postojati donošenjem [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|Ustava Savezne Republike Jugoslavije]], koji je stupio na snagu 27. aprila 1992. (''[[de jure]]''). Međutim, Predsjedništvo je nastavilo raditi u tehničkom mandatu (bez predstavnika 4 republika) do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednika SR Jugoslavije]] 15. juna 1992. (''[[de facto]]'').|Ukinuto|lower-alpha}} | sukcesija = [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Potpredsjednik]] | plata = | veb-sajt = | fusnote = }} '''Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' bio je naziv za kolektivnog [[Šef države|šefa države]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] od 1971. do 1992. Ustanovljenje kolektivnog šefa države, nije bila novina u Jugoslaviji, pošto se na čelu FNRJ od 1. decembra 1945. do 14. januara 1953. nalazio [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum Narodne skupštine]]. Izmjenom [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava FNRJ]] 1953. uvedena je funkcija [[Predsjednik SFRJ|predsjednika Republike]] na koju je izabran [[Josip Broz Tito]]. Uvođenjem Predsjedništva, nije ukinuta funkcija predsjednika SFRJ, pa je Tito kao doživotni predsjednik obavljao funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ do svoje smrti 4. maja 1980. Nakon njega, predsjednik Predsedništva biran je na godinu danam, svake godine iz druge federalne jedinice. Tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada SFRJ]], došlo je do krize u radu Predsjedništva, pa je od oktobra 1991. funkcionisalo u „krnjem sastavu”. Posljednji potpredjsednik „krnjeg Predsjedništva” [[Branko Kostić]] obavljao je dužnost šefa države i nakon formiranja [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (SRJ), sve do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|predsjednika SRJ]] 15. juna 1992. U periodu od 27. aprila do 15. juna 1992. Predsjedništvo SFRJ radilo je u tehničkom mandatu pod imenom ''Predsjedništvo Jugoslavije''. == Ustavne nadležnosti == Uloga Predsjedništva SFRJ definisana je drugom glavom četvrtog dijela [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustava SFRJ]] (članovi 313-332). Prema ovom Ustavu, neki od nadležnosti Predsjedništva bila su: * da predstavlja SFRJ u zemlji i inostranstvu (član 313) * da komanduje [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA) i odlučuje o korištenju vojske u ratu i miru (član 313) * da radi ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti i usklađivanju zajedničkih interesa republika, odnosno autonomnih pokrajina (član 313) * da predlaže [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupštini SFRJ]] utvrđivanje unutrašnje i vanjske politike i donošenje zakona i drugih općih akata (član 314) * predlaže kandidata za predsjednika [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (član 315) * predlaže kandidate za sudije Saveznog ustavnog suda (član 315) * da imenuje i opoziva ambasadore, [[Spisak generala i admirala JNA|generale i admirale JNA]] (član 315) * da imenuje [[Savjet narodne odbrane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savjet narodne odbrane]] i po potrebi i druge organe federacije (član 315) * da predlaže izbor i razrešenje članova [[Savjet federacije (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija)|Savjeta federacije]] (član 315) * daje pomilovanje (član 315) * dodjeljuje [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|državna odlikovanja]] (član 315) == Spisak predsjednika Predsjedništva == {{Glavni|Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} {{:Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} == Sazivi Predsjedništva == Predsjedništvo je sačinjavao različiti broj članova. Od 1971. do 1974. bila su 23 člana (po 3 iz svake republike, 2 iz pokrajine i predsjednik Republike), od 1974. do 1989. bilo je 9 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine i predsjednik [[Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije|Predsjedništva]] [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]]), a nakon 1989. bilo je 8 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine). „Krnje Predsedništvo”, od oktobra 1991. do juna 1992, sačinjavala su samo 4 člana. Mandat člana Predsjedništva bio je pet godina i niko nije mogao biti biran više od dva puta. === 1971 - 1974. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Prvi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|I saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Augustin Papić]] |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Киро Глигоров 03 (28-01-1993) 2.jpg|bez okvira|125x125piksel]] |[[Kiro Gligorov]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Do 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Od 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Krste Crvenkovski, slika.jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Krste Crvenkovski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- |[[Datoteka:Nikola Minčev (cropped).jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Nikola Minčev]] |[[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije#Spisak predsjednika|Predsjednik Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Marko Bulc.jpg|bez okvira|111x111piksel]] |[[Marko Bulc]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Skupština Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:No_image.png|bez okvira|97x97piksel]] |[[Dragi Stamenković]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- |[[Datoteka:Koča Popović (1).jpg|bez okvira|99x99piksel]] |[[Koča Popović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Do 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Dobrivoje Vidić (1942).jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Dobrivoje Vidić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Od 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Srbije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Đuro Kladarin.jpg|bez okvira|87x87piksel]] |[[Đuro Kladarin]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- |[[Datoteka:Mika Tripalo.jpg|bez okvira|108x108piksel]] |[[Miko Tripalo]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Do 1. decembra 1971. |- |[[Datoteka:Milan Mišković.jpg|bez okvira|118x118piksel]] |[[Milan Mišković]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 14. januara 1972. |- |[[Datoteka:Jakov Blažević.jpg|bez okvira|93x93piksel]] |[[Jakov Blažević]] |[[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika|Predsjednik Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veljko Mićunović.jpg|bez okvira|106x106piksel]] |[[Veljko Mićunović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- |[[Datoteka:Dobroslav Ćulafić.jpg|bez okvira|119x119piksel]] |[[Dobroslav Ćulafić]] |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Maćaš Kelemen.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Maćaš Kelemen]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ida Sabo]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ilija Rajačić]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 5. juna 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sreten Kovačević]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 5. juna 1973. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Veli Deva]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- |[[Datoteka:Iljaz Kurteši.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Iljaz Kurteši]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Kosova]] |} === 1974 - 1979. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Drugi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|II saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Edvard Kardelj in 1959.jpg|107x107piksel]] |[[Edvard Kardelj]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]]<br>Preminuo 10. februara 1979. |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Slovenije]]<br>Vršilac dužnosti od 10. februara 1979. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |} === 1979 - 1984. === Od ovog saziva, dodan je i član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Također, nakon [[Smrt i sahrana Josipa Broza Tita|smrti Josipa Broza Tita]] 4. maja 1980, funkcija [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednika SFRJ]] je ukinuta. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Treći saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|III saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]]<br>Preminuo 4. maja 1980. |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Preminuo 16. januara 1983. |- |[[Datoteka:Marijan Cvetković.jpg|108x108piksel]] |[[Marijan Cvetković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 16. januara do 1. marta 1983. |- |[[Datoteka:Mika Špiljak (1 February 1984) (cropped).jpg|97x97piksel]] |[[Mika Špiljak]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 1. marta 1983. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Preminuo 14. augusta 1981. |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Autonomne Republike Vojvodine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. augusta do 26. novembra 1981.<br>Član od 26. novembra 1981. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Saveza komunista Jugoslavije|Predsjednik SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja 1979. do 4. maja 1980. |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Stevan Doronjski, april, 1980 cropped.jpg|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 4. maja do 20. oktobra 1980. |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dušan Dragosavac]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1981. do 29. juna 1982. |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1982. do 30. juna 1983. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1983. do 15. maja 1984. |} === 1984 - 1989. === Donošenjem amandmana na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ]] 25. novembra 1988. iz sastava Predsjedništva SFRJ isključen je član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Četvrti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|IV saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|107x107piksel]] |[[Branko Mikulić]] | rowspan="5" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Do 15. maja 1986. |- |[[Datoteka:Munir_Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. maja do 24. jula 1986. |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 24. jula 1986. do 15. septembra 1987. |- |[[Datoteka:Mato_Andrić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mato Andrić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. septembra do 29. decembra 1987. |- |[[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar)_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Raif Dizdarević]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 29. decembra 1987. |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Stane Dolanc.JPG|117x117piksel]] |[[Stane Dolanc]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Nikola Ljubičić Crop.jpg|107x107piksel]] |[[Nikola Ljubičić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Josip Vrhovec (cropped).jpg|116x116piksel]] |[[Josip Vrhovec]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|124x124piksel]] |[[Veselin Đuranović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 11. februara 1989. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Slobodan Simović]] |Predsjednik [[Društveno-političko vijeće Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore|Društveno-političkog vijeća]] [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 15. februara do 17. marta 1989. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 17. marta 1989. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Odsutan zbog liječenja od maja do oktobra 1988. |- |[[Datoteka:Nandor Major.jpg|110x110piksel]] |[[Nandor Major]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od maja do oktobra 1988. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sinan Hasani]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja do 26. juna 1984. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ali Šukrija]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1984. do 25. juna 1985. |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 25. juna 1985. do 26. juna 1986. |- |[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]] |[[Milanko Renovica]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1986. do 30. juna 1987. |- |[[Datoteka:Boško Krunić (političar).jpg|124x124piksel]] |[[Boško Krunić]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1987. do 30. juna 1988. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna do 25. novembra 1988. |} === 1989 - 1991. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Peti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|V saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Obrad Piljak]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Bogić Bogićević.jpg|109x109piksel]] |[[Bogić Bogićević]] |Izabran na neposrednim izborima 25. juna 1989.<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Makedonija / Republika Makedonija |- |[[Datoteka:Ezdimir Bogdanski.png|bez_okvira|152x152piksel]] |[[Jezdimir Bogdanski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Васил Тупурковски.jpg|104x104piksel]] |[[Vasil Tupurkovski]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Slovenija / Republika Slovenija |- |[[Datoteka:Janez Drnovšek (cropped).jpg|bez_okvira|115x115piksel]] |[[Janez Drnovšek]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija / Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska / Republika Hrvatska |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Smijenjen 24. augusta 1990. |- |[[Datoteka:Franjo Tudjman 1995.jpg|127x127piksel]] |[[Franjo Tuđman]] |[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 24. augusta do 19. oktobra 1990. |- |[[Datoteka:Stjepan Mesić (2004-02-25) (cropped).jpg|105x105piksel]] |[[Stjepan Mesić]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Izabran 24. augusta 1990, ali tek stupio na dužnost 19. oktobra 1990. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora / Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nenad Bućin]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 16. marta 1991. |- |[[Datoteka:Ratko Dmitrovic, Momir Bulatovic, Zdenko Tomanovic-mc.rs (cropped).jpg|110x110piksel]] |[[Momir Bulatović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 16. marta do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Od 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina / AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dragutin Zelenović]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Izabran za [[Premijer Srbije|Premijera Srbije]] 11. februara 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. februara do 16. maja 1991.<br>Izabran 29. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo / AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Riza Sapunxhiu]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Smijenjen 19. marta 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vukašin Jokanović]] |Posljednji Predsjednik [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Vršilac dužnosti od 21. marta 1991. do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Izabran 21. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |} === 1991 - 1992. === U ovom sazivu, bila su samo 4 člana (predstavnici Republike Srbije, Republike Crne Gore, AP Vojvodine i AP Kosova i Metohije), jer nezavisnost su proglasije [[Slovenija]] ([[Referendum o nezavisnosti Slovenije|1990]]), [[Hrvatska]] ([[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|1991]]), [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] ([[Referendum o nezavisnosti Makedonije|1991]]) i [[Republika Bosna i Hercegovina]] ([[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]]) {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Šesti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|VI saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti Predsjednika kao [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|potpredsjednik]] |- ! colspan="4" |Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine AP Kosova i Metohije]] |} == Također pogledajte == * [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Predsjednik Vlade Jugoslavije]] * [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjedništva SFRJ}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Institucije SFRJ]] [[Kategorija:Predsjedništva|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] e59bizn4we8o2jqc817tbsxr2nw8rr3 3934092 3934091 2026-10-05T08:04:26Z Klačko 62484 /* 1979 - 1984. */ 3934092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | nativni_naziv = Председништво Социјалистичке Федеративне Републике Југославије | oznaka = Standard of a Member of the Presidency of SFR Yugoslavia.svg | oznakavel = 100 | oznakatekst = Standarda članova Predsjedništva SFRJ (1980–1992). | zastava = Flag of the President of Yugoslavia (1963–1993).svg | zastavavel = 100 | zastavatekst = Standarda Predsjednika Predsjedništva SFRJ (1963–1992). | slika = | tekst = | trenutno = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Kolektivni šef države]] | status = Ukinuto | skraćenica = Predsjedništvo SFRJ | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = Bulevar [[Vladimir Lenjin|Lenjina]] 2,{{Efn|Sada nosi naziv Bulevar [[Mihajlo Pupin|Mihajla Pupina]].|Bulevar|lower-alpha}} [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | predlagač = Republičke konferencije socijalističkih saveza radnog naroda | imenujega = Republičke skupštine; [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupština SFRJ]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Pet godina<br>{{Malo|(obnovljivo samo jednom)}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 30. juni 1971.{{Efn|Predsjedništvo je nastalo kada je Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav]] stupio na snagu 30. juna 1971. (''[[de jure]]''). Međutim, prvi saziv je tek konstituisan 29. jula 1971. (''[[de facto]]'').|Datum|lower-alpha}} | osnivač = Amandman na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ iz 1963.]] | imenovano_po = | prvi = [[Josip Broz Tito]]{{Efn|Kao [[Predsjednik SFRJ]] bio je automatski Predsjednik Predsjedništva SFRJ.|Predsjednik SFRJ|lower-alpha}} | posljednji = [[Branko Kostić]] | ukinuto = 27. april 1992.{{Efn|Predsjedništvo je službeno prestalo postojati donošenjem [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|Ustava Savezne Republike Jugoslavije]], koji je stupio na snagu 27. aprila 1992. (''[[de jure]]''). Međutim, Predsjedništvo je nastavilo raditi u tehničkom mandatu (bez predstavnika 4 republika) do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednika SR Jugoslavije]] 15. juna 1992. (''[[de facto]]'').|Ukinuto|lower-alpha}} | sukcesija = [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednik SR Jugoslavije]] | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Potpredsjednik]] | plata = | veb-sajt = | fusnote = }} '''Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' bio je naziv za kolektivnog [[Šef države|šefa države]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] od 1971. do 1992. Ustanovljenje kolektivnog šefa države, nije bila novina u Jugoslaviji, pošto se na čelu FNRJ od 1. decembra 1945. do 14. januara 1953. nalazio [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum Narodne skupštine]]. Izmjenom [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava FNRJ]] 1953. uvedena je funkcija [[Predsjednik SFRJ|predsjednika Republike]] na koju je izabran [[Josip Broz Tito]]. Uvođenjem Predsjedništva, nije ukinuta funkcija predsjednika SFRJ, pa je Tito kao doživotni predsjednik obavljao funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ do svoje smrti 4. maja 1980. Nakon njega, predsjednik Predsedništva biran je na godinu danam, svake godine iz druge federalne jedinice. Tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada SFRJ]], došlo je do krize u radu Predsjedništva, pa je od oktobra 1991. funkcionisalo u „krnjem sastavu”. Posljednji potpredjsednik „krnjeg Predsjedništva” [[Branko Kostić]] obavljao je dužnost šefa države i nakon formiranja [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (SRJ), sve do izbora [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] za [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|predsjednika SRJ]] 15. juna 1992. U periodu od 27. aprila do 15. juna 1992. Predsjedništvo SFRJ radilo je u tehničkom mandatu pod imenom ''Predsjedništvo Jugoslavije''. == Ustavne nadležnosti == Uloga Predsjedništva SFRJ definisana je drugom glavom četvrtog dijela [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustava SFRJ]] (članovi 313-332). Prema ovom Ustavu, neki od nadležnosti Predsjedništva bila su: * da predstavlja SFRJ u zemlji i inostranstvu (član 313) * da komanduje [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA) i odlučuje o korištenju vojske u ratu i miru (član 313) * da radi ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti i usklađivanju zajedničkih interesa republika, odnosno autonomnih pokrajina (član 313) * da predlaže [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupštini SFRJ]] utvrđivanje unutrašnje i vanjske politike i donošenje zakona i drugih općih akata (član 314) * predlaže kandidata za predsjednika [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (član 315) * predlaže kandidate za sudije Saveznog ustavnog suda (član 315) * da imenuje i opoziva ambasadore, [[Spisak generala i admirala JNA|generale i admirale JNA]] (član 315) * da imenuje [[Savjet narodne odbrane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savjet narodne odbrane]] i po potrebi i druge organe federacije (član 315) * da predlaže izbor i razrešenje članova [[Savjet federacije (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija)|Savjeta federacije]] (član 315) * daje pomilovanje (član 315) * dodjeljuje [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|državna odlikovanja]] (član 315) == Spisak predsjednika Predsjedništva == {{Glavni|Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} {{:Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} == Sazivi Predsjedništva == Predsjedništvo je sačinjavao različiti broj članova. Od 1971. do 1974. bila su 23 člana (po 3 iz svake republike, 2 iz pokrajine i predsjednik Republike), od 1974. do 1989. bilo je 9 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine i predsjednik [[Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije|Predsjedništva]] [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]]), a nakon 1989. bilo je 8 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine). „Krnje Predsedništvo”, od oktobra 1991. do juna 1992, sačinjavala su samo 4 člana. Mandat člana Predsjedništva bio je pet godina i niko nije mogao biti biran više od dva puta. === 1971 - 1974. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Prvi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|I saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Augustin Papić]] |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Киро Глигоров 03 (28-01-1993) 2.jpg|bez okvira|125x125piksel]] |[[Kiro Gligorov]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Do 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]]<br>Od 27. januara 1972. |- |[[Datoteka:Krste Crvenkovski, slika.jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Krste Crvenkovski]] |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- |[[Datoteka:Nikola Minčev (cropped).jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Nikola Minčev]] |[[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije#Spisak predsjednika|Predsjednik Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Marko Bulc.jpg|bez okvira|111x111piksel]] |[[Marko Bulc]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Skupština Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:No_image.png|bez okvira|97x97piksel]] |[[Dragi Stamenković]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- |[[Datoteka:Koča Popović (1).jpg|bez okvira|99x99piksel]] |[[Koča Popović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Do 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Dobrivoje Vidić (1942).jpg|bez okvira|115x115piksel]] |[[Dobrivoje Vidić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Od 3. novembra 1972. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Srbije#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Đuro Kladarin.jpg|bez okvira|87x87piksel]] |[[Đuro Kladarin]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- |[[Datoteka:Mika Tripalo.jpg|bez okvira|108x108piksel]] |[[Miko Tripalo]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Do 1. decembra 1971. |- |[[Datoteka:Milan Mišković.jpg|bez okvira|118x118piksel]] |[[Milan Mišković]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 14. januara 1972. |- |[[Datoteka:Jakov Blažević.jpg|bez okvira|93x93piksel]] |[[Jakov Blažević]] |[[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika|Predsjednik Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veljko Mićunović.jpg|bez okvira|106x106piksel]] |[[Veljko Mićunović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="2" |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- |[[Datoteka:Dobroslav Ćulafić.jpg|bez okvira|119x119piksel]] |[[Dobroslav Ćulafić]] |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Maćaš Kelemen.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Maćaš Kelemen]] | rowspan="4" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ida Sabo]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 12. jula 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ilija Rajačić]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Do 5. juna 1973. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sreten Kovačević]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Od 5. juna 1973. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Veli Deva]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- |[[Datoteka:Iljaz Kurteši.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Iljaz Kurteši]] |[[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo#Spisak predsjednika|Predsjednik Skupštine SAP Kosova]] |} === 1974 - 1979. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Drugi saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|II saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]] |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Edvard Kardelj in 1959.jpg|107x107piksel]] |[[Edvard Kardelj]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]]<br>Preminuo 10. februara 1979. |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Slovenije#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Slovenije]]<br>Vršilac dužnosti od 10. februara 1979. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |} === 1979 - 1984. === Od ovog saziva, dodan je i član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Također, nakon [[Smrt i sahrana Josipa Broza Tita|smrti Josipa Broza Tita]] 4. maja 1980, funkcija [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednika SFRJ]] je ukinuta. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Treći saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|III saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Doživotni predsjednik SFRJ]]<br>Preminuo 4. maja 1980. |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|113x113piksel]] |[[Cvijetin Mijatović]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]] |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar_Kolishevski_left.jpg|106x106piksel]] |[[Lazar Koliševski]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Sergej_Kraigher.jpg|114x114piksel]] |[[Sergej Kraigher]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|119x119piksel]] |[[Petar Stambolić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|106x106piksel]] |[[Vladimir Bakarić]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Preminuo 16. januara 1983. |- |[[Datoteka:Marijan Cvetković.jpg|108x108piksel]] |[[Marijan Cvetković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 16. januara do 1. marta 1983. |- |[[Datoteka:Mika Špiljak (1 February 1984) (cropped).jpg|97x97piksel]] |[[Mika Špiljak]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Od 1. marta 1983. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]] |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Preminuo 14. augusta 1981. |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Autonomne Republike Vojvodine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. augusta do 26. novembra 1981.<br>Član od 26. novembra 1981. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans (cropped).jpg|96x96piksel]] |[[Fadil Hoxha]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg|111x111piksel]] |[[Josip Broz Tito]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |[[Predsjednik Saveza komunista Jugoslavije|Predsjednik SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja 1979. do 4. maja 1980. |- |[[Datoteka:No_image.png|88x88piksel]] |[[Stevan Doronjski]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 4. maja do 20. oktobra 1980. |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dušan Dragosavac]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 20. oktobra 1981. do 29. juna 1982. |- |[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mitja Ribicic, Savezna skupstina, 1983 (cropped).jpg|bez okvira|113x113piksel]] |[[Mitja Ribičič]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1982. do 30. juna 1983. |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1983. do 15. maja 1984. |} === 1984 - 1989. === Donošenjem amandmana na [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ]] 25. novembra 1988. iz sastava Predsjedništva SFRJ isključen je član po položaju Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Četvrti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|IV saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|107x107piksel]] |[[Branko Mikulić]] | rowspan="5" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Do 15. maja 1986. |- |[[Datoteka:Munir_Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. maja do 24. jula 1986. |- |[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]] |[[Hamdija Pozderac]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 24. jula 1986. do 15. septembra 1987. |- |[[Datoteka:Mato_Andrić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mato Andrić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti od 15. septembra do 29. decembra 1987. |- |[[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar)_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Raif Dizdarević]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SRBiH]]<br>Od 29. decembra 1987. |- ! colspan="4" |SR Makedonija |- |[[Datoteka:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|101x101piksel]] |[[Lazar Mojsov]] |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sobranje Socijalističke Republike Makedonije|Sobranja SR Makedonije]] |- ! colspan="4" |SR Slovenija |- |[[Datoteka:Stane Dolanc.JPG|117x117piksel]] |[[Stane Dolanc]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija |- |[[Datoteka:Nikola Ljubičić Crop.jpg|107x107piksel]] |[[Nikola Ljubičić]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska |- |[[Datoteka:Josip Vrhovec (cropped).jpg|116x116piksel]] |[[Josip Vrhovec]] |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]] |- ! colspan="4" |SR Crna Gora |- |[[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|124x124piksel]] |[[Veselin Đuranović]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 11. februara 1989. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Slobodan Simović]] |Predsjednik [[Društveno-političko vijeće Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore|Društveno-političkog vijeća]] [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 15. februara do 17. marta 1989. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 17. marta 1989. do kraja mandata |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina |- |[[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|92x92piksel]] |[[Radovan Vlajković]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Odsutan zbog liječenja od maja do oktobra 1988. |- |[[Datoteka:Nandor Major.jpg|110x110piksel]] |[[Nandor Major]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od maja do oktobra 1988. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Sinan Hasani]] |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]] |- ! colspan="4" |Član po položaju |- |[[Datoteka:Draža Marković crop.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Dragoslav Marković]] | rowspan="6" |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 15. maja do 26. juna 1984. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ali Šukrija]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1984. do 25. juna 1985. |- |[[Datoteka:Vidoje Žarković.jpg|113x113piksel]] |[[Vidoje Žarković]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 25. juna 1985. do 26. juna 1986. |- |[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]] |[[Milanko Renovica]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 26. juna 1986. do 30. juna 1987. |- |[[Datoteka:Boško Krunić (političar).jpg|124x124piksel]] |[[Boško Krunić]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna 1987. do 30. juna 1988. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] |Predsjednik Predsjedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]<br>Član po položaju od 30. juna do 25. novembra 1988. |} === 1989 - 1991. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Peti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|V saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |SR Bosna i Hercegovina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Obrad Piljak]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Bogić Bogićević.jpg|109x109piksel]] |[[Bogić Bogićević]] |Izabran na neposrednim izborima 25. juna 1989.<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Makedonija / Republika Makedonija |- |[[Datoteka:Ezdimir Bogdanski.png|bez_okvira|152x152piksel]] |[[Jezdimir Bogdanski]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Makedonije|SKM]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |- |[[Datoteka:Васил Тупурковски.jpg|104x104piksel]] |[[Vasil Tupurkovski]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]]<br>Od 26. jula 1989. |- ! colspan="4" |SR Slovenija / Republika Slovenija |- |[[Datoteka:Janez Drnovšek (cropped).jpg|bez_okvira|115x115piksel]] |[[Janez Drnovšek]] |[[Savez komunista Slovenije|ZKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Slovenije|Skupštine SR Slovenije]] |- ! colspan="4" |SR Srbija / Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Savez komunista Srbije|SKS]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |SR Hrvatska / Republika Hrvatska |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stipe Šuvar]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Hrvatske|SKH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Smijenjen 24. augusta 1990. |- |[[Datoteka:Franjo Tudjman 1995.jpg|127x127piksel]] |[[Franjo Tuđman]] |[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]]<br>Vršilac dužnosti od 24. augusta do 19. oktobra 1990. |- |[[Datoteka:Stjepan Mesić (2004-02-25) (cropped).jpg|105x105piksel]] |[[Stjepan Mesić]] |Delegat izabran iz [[Sabor Socijalističke Republike Hrvatske|Sabora SR Hrvatske]]<br>Izabran 24. augusta 1990, ali tek stupio na dužnost 19. oktobra 1990. |- ! colspan="4" |SR Crna Gora / Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nenad Bućin]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Crne Gore|SKCG]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Podnio ostavku 16. marta 1991. |- |[[Datoteka:Ratko Dmitrovic, Momir Bulatovic, Zdenko Tomanovic-mc.rs (cropped).jpg|110x110piksel]] |[[Momir Bulatović]] |[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti od 16. marta do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Od 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Vojvodina / AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dragutin Zelenović]] | rowspan="2" |[[Savez komunista Vojvodine|SKV]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Izabran za [[Premijer Srbije|Premijera Srbije]] 11. februara 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]]<br>Vršilac dužnosti od 14. februara do 16. maja 1991.<br>Izabran 29. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |- ! colspan="4" |SAP Kosovo / AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Riza Sapunxhiu]] | rowspan="3" |[[Savez komunista Kosova|SKK]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Smijenjen 19. marta 1991. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vukašin Jokanović]] |Posljednji Predsjednik [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine SAP Kosova]]<br>Vršilac dužnosti od 21. marta 1991. do 16. maja 1991. |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]]<br>Izabran 21. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. |} === 1991 - 1992. === U ovom sazivu, bila su samo 4 člana (predstavnici Republike Srbije, Republike Crne Gore, AP Vojvodine i AP Kosova i Metohije), jer nezavisnost su proglasije [[Slovenija]] ([[Referendum o nezavisnosti Slovenije|1990]]), [[Hrvatska]] ([[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|1991]]), [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] ([[Referendum o nezavisnosti Makedonije|1991]]) i [[Republika Bosna i Hercegovina]] ([[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]]) {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Šesti saziv Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|VI saziv]] !Portret !Ime i prezime !Stranka !Napomena |- ! colspan="4" |Republika Crna Gora |- |[[Datoteka:Branko_Kostić.jpg|107x107piksel]] |[[Branko Kostić]] |[[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Crne Gore|Skupštine SR Crne Gore]]<br>Vršilac dužnosti Predsjednika kao [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|potpredsjednik]] |- ! colspan="4" |Republika Srbija |- |[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|107x107piksel]] |[[Borisav Jović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] |- ! colspan="4" |AP Vojvodina |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jugoslav Kostić]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine SAP Vojvodine]] |- ! colspan="4" |AP Kosovo i Metohija |- |[[Datoteka:Sejdo_Bajramović.jpg|99x99piksel]] |[[Sejdo Bajramović]] |[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] |Delegat izabran iz [[Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo|Skupštine AP Kosova i Metohije]] |} == Također pogledajte == * [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Predsjednik Vlade Jugoslavije]] * [[Potpredsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjedništva SFRJ}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Institucije SFRJ]] [[Kategorija:Predsjedništva|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] 5bx5vi7eikpddp9fmg48iy8pmk3vnu9 0 63841 3934075 3851684 2026-10-04T23:23:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934075 wikitext text/x-wiki '''Astronomska jedinica''' ('''AJ''', [[engleski jezik|eng.]] '''AU''' od ''Astronomical Unit'') je mjerna jedinica za dužinu. Upotrebljava se u [[astronomija|astronomiji]], te je približno jednaka udaljenosti [[Zemlja|Zemlje]] od [[Sunce|Sunca]].<ref>[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/A/Astronomical+Unit Astronomska jedinica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212210351/http://www.astronomy.swin.edu.au/cosmos/A/Astronomical+Unit |date=12. 2. 2014 }} članak iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u [[Swinburn]]u, [[Australija]] 30.12.2013 {{en simbol}}</ref> Trenutno prihvaćena vrijednost je jednaka 149 597 870 691 ± 30 [[metar]]a (približno 150 miliona [[kilometar]]a). <ref>[http://neo.jpl.nasa.gov/glossary/au.html Astronomska jedinica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606123702/http://neo.jpl.nasa.gov/glossary/au.html |date=6. 6. 2013 }}, članak s portala američke svemirske agencije [[NASA]] pristupljeno 30.12.2013 {{en simbol}}</ref> Međunarodni ured za utege i mjere predlaže oznaku za astronomsku jedinicu ua. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.konverter-jedinica.com Konverzija mjernih jedinica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210621042922/https://www.konverter-jedinica.com/ |date=21. 6. 2021 }} konverter-jedinica.com * [https://www.iau.org/public/themes/measuring/ Measuring the Universe The IAU and astronomical unit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091022182129/http://www.iau.org/public_press/themes/measuring/ |date=22. 10. 2009 }} {{SI jedinice}} [[Kategorija:Mjerne jedinice u astronomiji]] jps7i2ct5qyeudpyun4fee3njpg9ykp 0 64159 3934055 3790213 2026-10-04T21:52:45Z De71la 163722 3934055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| izvorno_ime =Nouvelle-Calédonie| zvanično_ime =Nova Kaledonija| ime_genitiv =Nove Kaledonije| zastava =Flag of France.svg| grb =Emblem_of_New_Caledonia.svg| mapa =LocationNewCaledonia.png | službeni_jezik =[[Francuski jezik|francuski]]| glavni_grad =[[Nouméa]]| vrsta_prve_vlasti =[[Predsjednik Francuske]]| vladar_prva_vlast =[[François Hollande]]| vrsta_druge_vlasti =Predsjednik vlade Nove Kaledonije| vladar_druga_vlast =[[Cynthia Ligeard]]| po_površini_na_svijetu =154.| površina =18,575 | procenat_vode =| po_broju_stanovnika_na_svijetu =176.| stanovnika =240,400| gustoća =13| nezavisnost =[[Francuske prekomorske teritorije|Francuska prekomorska teritorija]]| valuta =[[Pacifički franak]]| vremenska_zona =[[UTC]] +11| himna =[[Marseljeza]]| internetski_nastavak =[[.nc]]| pozivni_broj =+687| |}} '''Nova Kaledonija''' je [[Francuske prekomorske teritorije|francuska prekomorska teritorija]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/New-Caledonia-French-unique-collectivity-Pacific-Ocean|title=New Caledonia {{!}} History, Geography, & Culture {{!}} Britannica|date=9. 12. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=31. 12. 2023}}</ref> sastavljena od jednog velikog i nekoliko malih ostrva. Nalazi se u [[Okeanija|Okeaniji]] u regiji [[Melanezija]] u jugozapadnom [[Pacifik]]u. Nova Kaledonija ima poseban status u Republici Francuskoj (collectivité spécifique).<ref>{{Cite web|url=https://gouv.nc/|title=Gouvernement de la Nouvelle-Calédonie|website=Gouvernement de la Nouvelle-Calédonie|language=fr|access-date=2026-10-04}}</ref> Nova Kaledonija ima poseban status poznat pod nazivom ''[[sui generis]]'', definisan Glavom XIII [[Francuski Ustav|francuskog Ustava]], koji predviđa organizaciju prilagođenu njenom vlastitom identitetu i predstavlja jedinstven model osmišljen radi definisanja zajedničkog suvereniteta sa Francuskom. Organizacija Nove Kaledonije uređena je Organskim zakonom br. 99-209 od 19. marta 1999. godine, donesenim na osnovu Sporazuma iz Numee. Njeni stanovnici su uglavnom francuski državljani.<ref>{{Cite web|url=https://www.overseas-association.eu/oct/new-caledonia/|title=New-Caledonia : European Overseas Territory|website=OCTA|language=en-US|access-date=2026-10-04}}</ref> == Historija == Novu Kaledoniju je otkrio kapetan [[James Cook|Džejms Kuk]] 1774. godine. On je nazvao zemlju po sličnosti sa pejzažima [[Škotska|Škotske]], ali malo ko se vratio na ostrva sve do francuske aneksije 1853. godine. Tada je bilo preko 50.000 lokalnog stanovništva i svega nekoliko stotina [[Evropljani|Evropljana]]. Novu Kaledoniju je 1864. godine [[Napoleon III, car Francuske|Napoleon III]] napravio kažnjeničkom kolonijom i hiljade osuđenika su bili slani na ostrvo. Prije nego što je zatvor iskorijenjen 1897. godine, na ostrvima su se pojavile mnoge pobune Kanaka. Najpoznatija od njih bila je pobuna koju je predvodio Veliki poglavica Atai 1878.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.mynewcaledonia.com.au/experience/culture-history/|title=New Caledonia Culture and History experiences {{!}} New Caledonia Holiday Package Deals|website=My New Caledonia|language=en-AU|access-date=11. 2. 2025}}</ref> [[Francuzi]] su uvijek imali snažan utjecaj na Novu Kaledoniju. [[Novokaledonci]] su dobili francusko državljanstvo 1953. godine, a sporazum o prenošenju državnih dužnosti i kontrole sa Francuza na lokalnu vlast potpisan je tek 1998. godine.<ref name=":0" /> ===Grb i zastava=== [[Datoteka:Emblem_of_New_Caledonia.svg|mini|desno|200px|Grb Nove Kaledonije]] '''[[Grb]] Nove Kaledonije''' je crne boje i sastoji se od [[školjka|školjke]] iza koje se nalazi "''lèche faitière''" (vrsta strijele koja se nalazi na krovovima [[Kanak]] kuća). [[Datoteka:Flags of New Caledonia.svg|mini|desno|350px|Zastava Nove Kaledonije]] '''[[Zastava]] Nove Kaledonije''' je nezvanična zastava koja je u upotrebi od [[1980]]. To je zastava stranke "FLNKS" koja se bori za nezavisnost Nove Kaledonije. Zastava je horizontalna trobojka plavo (nebo i okean) - crveno (krv, socijalizam i jedinstvo) - zeleno (kopno). Na zastavi se također nalazi i žuti disk sa "''flèche faitière''", vrstom strijele koja se nalazi na krovovima [[Kanak]] kuća. Zvanična zastava na ostrvu je [[zastava Francuske]]. == Vlada == Kao francuska prekomorska teritorija, Nova Kaledonija ima predsjednika Francuske Republike kao šefa države, a na njenoj teritoriji ga zastupa visoki komesar. Nova Kaledonija je jedna od prekomorskih zemalja i teritorija (PZT) [[Evropska unija|Evropske unije]], ali nije dio Evropske unije, niti eurozone ili [[Šengen|šengenskog prostora]].<ref>{{Cite web|url=https://www.countryreports.org/country/NewCaledonia/government|title=New Caledonia Government and Politics|website=CountryReports|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref> == Geografija == Sa površinom od 18.564 km², Nova Kaledonija zauzima položaj između [[Australija|Australije]] i stotina ostrva i arhipelaga koji čine [[Melanezija|Melaneziju]] i [[Mikronezija|Mikroneziju]] širom južnog [[Pacifik|Pacifika]]. Odlikuje je raznolikost pejzaža. Udaljena 17.000 km od matične [[Francuska|Francuske]], na mapama se ističe kao sićušna tačka kopna istočno od Australije i sjeverno od [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Ovaj mali dio Francuske usred Pacifika okružen je susjednim ostrvima [[Fidži]] i [[Vanuatu]]. Nova Kaledonija ističe se svojom veličinom, izuzetnim pejzažima i blagom klimom koja omogućava širok spektar aktivnosti.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.newcaledonia.travel/travel-guide/geography/|title=Discover the Geography of New Caledonia|website=New Caledonia Tourism: The official website for tourism in New Caledonia|language=en-GB|access-date=2026-10-04}}</ref> == Stanovništvo == [[Gustoća naseljenosti|Gustina naseljenosti]] Nove Kaledonije iznosila je 15,9 stanovnika po kvadratnom kilometru 2023. godine, dok je procijenjeni broj stanovnika Nove Kaledonije iznosio 289.900 iste godine.<ref>{{Cite journal|last=Ritchie|first=Hannah|date=2026-04-06|title=Population and Demography|url=https://ourworldindata.org/profile/population-demography/new-caledonia|journal=Our World in Data|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/new-caledonia|title=New Caledonia Population 2026|date=2026-09-25|website=World Population Review|language=en|access-date=2026-10-04}}</ref> == Flora i fauna == Nova Kaledonija, koja se prostire na površini od 20.000 km², dom je više od 3.500 biljnih, 4.300 životinjskih i 1.000 ribljih vrsta. Kao ostatak drevnog kontinenta [[Gondvana|Gondvane]], koji se odvojio prije 250 miliona godina, ovaj arhipelag pruža utočište brojnim vrstama. Posebnost [[Flora|flore]] Nove Kaledonije ogleda se u tropskim biljkama poput [[Hibiskus|hibiskusa]], frangipanija, [[Deloniks|deloniksa]] (poznatog kao "''plamteće drvo''"), kokosove palme, drvolikih paprati i drveta niaouli, kao i u endemskim vrstama poput stubastog bora i amborele – cvjetnice stare više od 130 miliona godina koju nazivaju "živim fosilom". Zanimljivo je da je čak 80% flore ovog područja endemsko, što znači da se može naći isključivo na ovim prostorima.<ref name=":1" /> == Također pogledajte == * [[Francuska]] * == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gouv.nc/ Službeni sajt vlade Nove Kaledonije] {{Commonscat|New Caledonia}} {{Države Australije i Okeanije}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} {{Melanezija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]] [[Kategorija:Francuske prekomorske teritorije]] [[Kategorija:Geografija Melanezije]] [[Kategorija:Nova Kaledonija|*]] 7pmfho7a75thhsrcmu4sf9neq6uru49 0 66564 3934029 3851768 2026-10-04T15:57:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934029 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Đakovići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Čajniče]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5542 | dužina_stepeni = 19.2033 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 71 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 228427<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20630 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Đakovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Đakovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Čajniče]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Đakovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 228427 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 33/34) |work=fzs.ba |access-date= 19. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 71 | g2013_bosnjaci = 27 | g2013_srbi = 44 | g1991_ukupno = 233 | g1991_muslimani = 124 | g1991_srbi = 109 | g1981_ukupno = 192 | g1981_muslimani = 189 | g1981_srbi = 3 | g1971_ukupno = 280 | g1971_muslimani = 271 | g1971_srbi = 8 | g1971_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20141218180931/http://opstinacajnice.rs.ba/ Zvanični sajt općine Čajniče] {{Općina Čajniče}} jemplr44j0x59y5bhym2rv0zwnq4398 0 71153 3934088 3571779 2026-10-05T06:59:02Z Panasko 146730 3934088 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija kontinent | naziv = Angloamerika | slika = File:Anglo-America (centered orthographic projection).svg | površina = 14.655.937,6&nbsp;km² | stanovništvo = 348.006.606 (podaci o stanovništvu ne uključuju [[Québec|Quebec]] i [[Inuit Nunangat]]) | gustoća = 23,74/km² | nominalni_BDP = | BDP_PPP = | demonim = | spisak_država = | države = {{Collapsible list |titlestyle=font-weight:normal; background:transparent; text-align:left;|title=14|{{ZID|Antigva i Barbuda}}|{{flag|Bahami}}|{{flag|Barbados}}|{{flag|Beliz}}|{{flag|Kanada}} (izuzev [[Quebec]] i [[Inuit Nunangat]])|{{flag|Dominika}}|{{flag|Grenada}}|{{flag|Gvajana}}|{{flag|Jamajka}}|{{flag|Sveti Kristofor i Nevis}}|{{flag|Sveta Lucija}}|{{flag|Sveti Vincent i Grenadini}}|{{flag|Trinidad i Tobago}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}} (izuzev [[Portoriko]])}} | zavisne_teritorije = {{Collapsible list |titlestyle=font-weight:normal; background:transparent; text-align:left;|title=8|{{flag|Angvila}}|{{flag|Bermudi}}|{{flag|Britanska Djevičanska ostrva}}|{{flag|Kajmanska ostrva}}|{{flag|Folklandska ostrva}}|{{flag|Montserrat}}|{{flag|Turks i Caicos}}|{{flag|Američka Djevičanska ostrva}}}} | nisu_članice_UN_a = | jezici = [[Engleski jezik]] | vremenske_zone = [[UTC−03:30]] do [[UTC−10:00]] | internet = | gradovi = }} '''Angloamerika''' je termin koji se koristi za označavanje onih dijelova [[Amerika|Amerike]] u kojima je glavni jezik [[engleski jezik|engleski]] ili koje imaju značajne historijske, lingvističke i kulturne veze s [[Engleska|Engleskom]] ili [[Britanska ostrva|Britanskim ostrvima]].<ref name=eb>"Anglo-America", vol. 1, Micropædia, ''Encyclopædia Britannica'', 15th ed., Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc., 1990. {{ISBN|0-85229-511-1}}.</ref> Alternativno, Angloamerika je američki dio [[Anglosfera|Anglosfere]]. U Angloameriku se gotovo isključivo ubrajaju [[Sjedinjene Države]] i [[Kanada]], tj. zemlje koje čine sjeverni dio [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. [[Belize]], [[Panama]], [[Gvajana]] (ili Gvajane), [[Jamajka]] i nekoliko [[Karibi|karipskih]] država uključene su u šire značenje Angloamerike uprkos svojoj blizini ili smještaju u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] (''uporedi sa [[Latinska Amerika|Latinskom Amerikom]]''). Kada se govori o ovoj široj grupi ponekad se koristi termin ''Anglofonska Amerika''. Nasuprot tome, pridjev '''angloamerički''' koristi se u sljedećim pogledima: * Može se koristiti za obilježavanje kulturne sfere koju dijele [[Engleska]], [[Sjedinjene Države]] i ponekad [[Engleska Kanada]]. Na primjer, "angloamerička je kultura različita od francuske kulture." Politički vođe poput [[Winston Churchill|Sir Winstona Churchilla]], [[Franklin Roosevelt|Franklina Roosevelta]] i [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] upotrebljavali su termin tokom historije u razmatranju "prostornog odnosa" između Sjedinjenih Država i Engleske. * Može se koristiti za opisivanje odnosa između [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] (ili specifično [[Engleska|Engleske]]) s jedne strane i Amerike, posebno [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]], s druge strane. Na primjer, "[[angloamerički odnosi]] su bili napeti prije američko-britanskog rata iz 1812." Kao imenica, '''Angloamerikanac''' može označavati osobu iz Amerike koja govori engleskim. Ova se upotreba najčešće javlja u razgovoru o historiji ljudi koji su govorili engleskim u Sjedinjenim Državama i ograničen broj ljudi koji su govorili španskim u zapadnom SAD-u tokom [[Američko-meksički rat|američko-meksičkog rata]]. Ova upotreba općenito zanemaruje razlike između ljudi [[Engleska|engleskog]], [[Njemačka|njemačkog]], [[Irska|irskog]] ili nekog drugog [[Sjeverna Evropa|sjevernoevropskog]] porijekla, te obuhvata većinu [[bijelci|bijelaca]] u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]] koji govore engleskim. Angloamerika je nekada bila obećana zemlja za siromašno stanovništvo tadašnje Evrope.Gradile su se džade i željeznice, radilo se u rudnicima i tvornicama,a za to je bila potrebna jeftina radna snaga. Ali danas više nije tako jer je doseljavanje ograničeno u kvotama, a traže se visokoobrazovani stručnjaci. Unutarmeričko kretanje novi je tip kretanja, a ima samo jedan smjer:Latinska Amerika-Angloamerika. Mexico, Cuba i ostrva Antila područja su sa kojih stanovnici odlaze u SAD ili Kanadu, zbog ekonomskih, ali i političkih razloga. Stoga je i španski jezik u nekim djelovima Angloamerike, uz engleski, postao gotovo i službeni jezik. == Također pogledajte == * [[Amerika (terminologija)]] * [[Angloamerički odnosi]] * [[Anglo]] * [[Anglosaksonci]] * [[Anglo-Irci]] * [[Anglo-Normani]] * [[Engleski Amerikanci]] * [[Latinska Amerika]] == Reference == {{Refspisak}} {{Regija}} [[Kategorija:Sjeverna Amerika]] o3b3qwg8bc6ql9ps8edrn60n9jsc8ar 3934093 3934088 2026-10-05T08:42:32Z Panasko 146730 3934093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kontinent | naziv = Angloamerika | slika = File:Anglo-America (centered orthographic projection).svg | površina = 14.655.937,6&nbsp;km² | stanovništvo = 348.006.606 (podaci o stanovništvu ne uključuju [[Québec|Quebec]] i [[Inuit Nunangat]]) | gustoća = 23,74/km² | nominalni_BDP = | BDP_PPP = | demonim = | spisak_država = | države = {{Collapsible list |titlestyle=font-weight:normal; background:transparent; text-align:left;|title=14|{{ZID|Antigva i Barbuda}}|{{flag|Bahami}}|{{flag|Barbados}}|{{flag|Beliz}}|{{flag|Kanada}} (izuzev [[Quebec]] i [[Inuit Nunangat]])|{{flag|Dominika}}|{{flag|Grenada}}|{{flag|Gvajana}}|{{flag|Jamajka}}|{{flag|Sveti Kristofor i Nevis}}|{{flag|Sveta Lucija}}|{{flag|Sveti Vincent i Grenadini}}|{{flag|Trinidad i Tobago}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}} (izuzev [[Portoriko]])}} | zavisne_teritorije = {{Collapsible list |titlestyle=font-weight:normal; background:transparent; text-align:left;|title=8|{{flag|Angvila}}|{{flag|Bermudi}}|{{flag|Britanska Djevičanska ostrva}}|{{flag|Kajmanska ostrva}}|{{flag|Folklandska ostrva}}|{{flag|Montserrat}}|{{flag|Turks i Caicos}}|{{flag|Američka Djevičanska ostrva}}}} | nisu_članice_UN_a = | jezici = [[Engleski jezik]] | vremenske_zone = [[UTC−03:30]] do [[UTC−10:00]] | internet = | gradovi = }} '''Angloamerika''' je termin koji se koristi za označavanje onih dijelova [[Amerika|Amerike]] u kojima je glavni jezik [[engleski jezik|engleski]] ili koje imaju značajne historijske, lingvističke i kulturne veze s [[Engleska|Engleskom]] ili [[Britanska ostrva|Britanskim ostrvima]].<ref name=eb>"Anglo-America", vol. 1, Micropædia, ''Encyclopædia Britannica'', 15th ed., Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc., 1990. {{ISBN|0-85229-511-1}}.</ref> To uključuje [[Sjedinjene Američke Države]], veći dio [[Kanada|Kanade]] i neke karipske zemlje. [[Beliz]], [[Panama]], [[Gvajana]] (ili Gvajane), [[Jamajka]] i nekoliko [[Karibi|karipskih]] država uključene su u šire značenje Angloamerike uprkos svojoj blizini ili smještaju u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] (''uporedi sa [[Latinska Amerika|Latinskom Amerikom]]''). Kada se govori o ovoj široj grupi ponekad se koristi termin ''Anglofonska Amerika''. Angloamerika se razlikuje od [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], regije u Americi u kojoj preovladavaju [[romanski jezici]] (npr. [[Španski jezik|španski]], [[Portugalski jezik|portugalski]] i [[Francuski jezik|francuski]]).[2] Pridjev se često koristi, na primjer, u izrazu "angloameričko pravo", što je koncept koji se uveliko poklapa sa sistemom običajnog prava (engl. *common law*).[3][4] Alternativno, Angloamerika je američki dio [[Anglosfera|Anglosfere]]. Nasuprot tome, pridjev '''angloamerički''' koristi se u sljedećim pogledima: * Može se koristiti za obilježavanje kulturne sfere koju dijele [[Engleska]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] i ponekad [[Engleska Kanada]]. Na primjer, "angloamerička je kultura različita od francuske kulture." Politički vođe poput [[Winston Churchill|Sir Winstona Churchilla]], [[Franklin D. Roosevelt|Franklina Roosevelta]] i [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] upotrebljavali su termin tokom historije u razmatranju "prostornog odnosa" između Sjedinjenih Država i Engleske. * Može se koristiti za opisivanje odnosa između [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] (ili specifično [[Engleska|Engleske]]) s jedne strane i Amerike, posebno Sjedinjenih Država, s druge strane. Na primjer, "[[angloamerički odnosi]] su bili napeti prije američko-britanskog rata iz 1812." Kao imenica, '''Angloamerikanac''' može označavati osobu iz Amerike koja govori engleskim. Ova se upotreba najčešće javlja u razgovoru o historiji ljudi koji su govorili engleskim u Sjedinjenim Državama i ograničen broj ljudi koji su govorili španskim u zapadnom SAD-u tokom [[Američko-meksički rat|američko-meksičkog rata]]. Ova upotreba općenito zanemaruje razlike između ljudi [[Engleska|engleskog]], [[Njemačka|njemačkog]], [[Irska|irskog]] ili nekog drugog [[Sjeverna Evropa|sjevernoevropskog]] porijekla, te obuhvata većinu [[Evropeidna rasa|bijelaca]] u Sjedinjenim Državama koji govore engleskim. Angloamerika je nekada bila obećana zemlja za siromašno stanovništvo tadašnje Evrope.Gradile su se džade i željeznice, radilo se u rudnicima i tvornicama,a za to je bila potrebna jeftina radna snaga. Ali danas više nije tako jer je doseljavanje ograničeno u kvotama, a traže se visokoobrazovani stručnjaci. Unutarmeričko kretanje novi je tip kretanja, a ima samo jedan smjer:Latinska Amerika-Angloamerika. Mexico, Cuba i ostrva Antila područja su sa kojih stanovnici odlaze u SAD ili Kanadu, zbog ekonomskih, ali i političkih razloga. Stoga je i španski jezik u nekim djelovima Angloamerike, uz engleski, postao gotovo i službeni jezik. == Geografska regija == Iako je Kanada jedna od dvije glavne angloameričke zemlje, pokrajina [[Québec]] i regija [[Inuit Nunangat]] imaju većinsko stanovništvo koje ne govori engleski, te su stoga izuzete iz Angloamerike. [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Sint Maarten]] i [[Saba]] također se obično ne ubrajaju u Angloameriku, uprkos tome što većina stanovništva govori engleski, jer su to konstitutivne zemlje ili javna tijela koja čine dio [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align: right" |+ Po broju stanovnika u 2010.<ref name="CIA world factbook 2010">CIA world factbook 2010</ref> |- style="background:#e8e8e8;" ! Country ! Populacija ! Površina ! Gustoća stanovnika |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Angvila}} (Ujedinjeno Kraljevstvo) | 14.764 || 91&nbsp;km² || 162,2/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Antigva i Barbuda}} | 86.754 || |442,6&nbsp;km² || 196,0/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Bahami}} | 310,426 || 10.010&nbsp;km² || |31,0/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Barbados}} | 285.653 || 430&nbsp;km² || 664,3/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Beliz}} | 314.522 || 22.806&nbsp;km²|| 13,9/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Bermudi}} (Ujedinjeno Kraljevstvo) | 68.268 || 54&nbsp;km² || 1.264,2/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Britanska Djevičanska ostrva}} (Ujedinjeno Kraljevstvo) | 24.939 || 151&nbsp;km² || 165,2/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Kanada}} (isklj. [[Québec]] i [[Inuit Nunangat]]) | 31.164,858 || 5.243.788&nbsp;km² || 5,9/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Kajmanska ostrva}} (Ujedinjeno Kraljevstvo) | 50.209 || 264&nbsp;km² || 198,2/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Dominika}} | 72.813 || 751&nbsp;km² || 97,0/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Grenada}} | 107.818 || 344&nbsp;km² || 313,4/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Gvajana}} | 748.486 || 196.849&nbsp;km² || 3,8/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Jamajka}} | 2.847.232 || 10.831&nbsp;km² || 262,9/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}} | 49.898 || 261&nbsp;km² || 191,2/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Sveta Lucija}} | 160.922 || 606&nbsp;km² || 265,5/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}} | 104.217 || 389&nbsp;km² || 267,9/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Trinidad i Tobago}} | 1.228.691 || 5.128&nbsp;km² || 239,6/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Turks i Caicos}} (Ujedinjeno Kraljevstvo) | 23.528 || 430&nbsp;km² || 104/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | 310.232.863 || 9.161.966&nbsp;km² || 33,9/km² |- | style="text-align:left;"| {{ZID|Američka Djevičanska ostrva}} (Sjedinjene Američke Države) | 109.775 || 346&nbsp;km² || 317,3/km² |} == Također pogledajte == * [[Amerika (terminologija)]] * [[Angloamerički odnosi]] * [[Anglo]] * [[Anglosaksonci]] * [[Anglo-Irci]] * [[Anglo-Normani]] * [[Engleski Amerikanci]] * [[Latinska Amerika]] == Reference == {{Refspisak}} {{Regija}} [[Kategorija:Sjeverna Amerika]] gaomkrn5ay1fo86tgk4db6vtnutld2e 0 79685 3933983 3632428 2026-10-04T12:42:05Z Alexman2026 185199 /* Pobjednici po godinama */ 3933983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija F1 utrka | naziv = Velika nagrada [[Bahrain|Bahreina]] | zastava = BHR | slika = Bahrain International Circuit--Grand Prix Layout.svg | naziv_staze = Bahrain International Circuit | broj_krugova = 57 | dužina_kruga_km = 5.412 | dužina_utrke_km = 308.238 | rekord_kruga = 1:31.447 ([[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]])<br />{{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]<br/>{{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | broj_utrka = 16 | prva_utrka = 2004 | posljednja_utrka = 2024 | najviše_pobjeda_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] (5) | najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] (7) | godina_posljednje_utrke = [[Formula 1 – sezona 2024.|2024]] | pp_vozač = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | pp_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | pp_vrijeme = 1:29.179 | pobjednik = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | pobjednička_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | vrijeme_pobjednika = 1h 34m 44.742s (201.582 Km/h) | drugoplasirani = {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | drugoplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | vrijeme_drugoplasiranog = +22.457s | trećeplasirani = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]] | trećeplasirana_ekipa = [[Scuderia Ferrari]] | vrijeme_trećeplasiranog = +25.110s | najbrži_krug_vozač = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | najbrži_krug_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | najbrži_krug = 1:32.608 <small>(39. krug)</small> }} '''Velika nagrada Bahreina''' prvi se put održala 4. aprila 2004. godine na stazi koja je jedinstvena staza u svijetu, da je izgrađena u pustinji u Shakiru. Organizacija prve utrke je dobila nagradu FIA-e kao najbolje organizirani Grand Prix. Obilježja staze su ogromne izletne zone koje su kritikovane jer ne kažnjavaju vozačke greške, ali imaju svoj cilj, jer je staza jedna od najsigurnijih. Uz to, spriječavaju nanošenje pijeska na stazu. Staza se sastoji od nekoliko dugačkih pravaca, nakon kojih su spori zavoji, pa je imperativ imati dobre kočnice i veliku brzinu na pravcu. U prvoj utrci je pobijedio Michael Schumacher. == Staze == <gallery> Datoteka:Bahrain International Circuit--Endurance Circuit.svg|Bahrain International Circuit - Endurance (2010) </gallery> == Pobjednici == === Višestruki pobjednici (vozači) === '''''Podebljani''' vozači su i dalje aktivni u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! rowspan="2" | 4 | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]''' | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]''' | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 3 | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] |- ! 2 | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] |} === Višestruki pobjednici (konstruktori) === '''''Podebljani''' konstruktori su i dalje aktivni u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 6 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- ! 5 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- !rowspan=2| 2 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] |- | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing]]''' | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |} === Višestruki pobjednici (motori) === '''''Podebljani''' motori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Motor ! Pobjednička godina |- ! rowspan="2" | 6 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 4 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |} === Pobjednici po godinama === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Godina ! Vozač ! Konstruktor ! Staza ! Lokacija ! Rezultati |- ! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Red Bull Ford]] | [[Međunarodna staza Sepang|Sepang]] | [[Sepang]] | [[Velika nagrada Bahreina 2026.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] | {{ZD|AUS}} [[Oscar Piastri]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | rowspan="14" | [[Međunarodna staza Bahrein|Bahrain International Circuit]] | rowspan="14" | [[Sakhir]] | [[Velika nagrada Bahreina 2025.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Bahreina 2024.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Bahreina 2022.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] | {{ZD|MON}} [[Charles Leclerc]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2022.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2021.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2020.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2019.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2018.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2017.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2016.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2015.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2014.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2013.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2012.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] | colspan="5" style="background:#ddd;"| ''otkazan'' |- ! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | rowspan="7" | [[Međunarodna staza Bahrein|Bahrain International Circuit]] | rowspan="7" | [[Sakhir]] | [[Velika nagrada Bahreina 2010.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2009.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2008.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2007.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Renault F1|Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2006.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Renault F1|Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2005.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2004.|Rezultati]] |} {{-}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20040329112501/http://www.bahraingp.com.bh/ Službena stranica Velike nagrade Bahreina] * [http://www.statsf1.com/en/circuit-sakhir.aspx statsf1.com - podataka Bahrain International Circuit] * [http://www.statsf1.com/en/grand-prix-bahrain.aspx statsf1.com - statistika velika nagrada Bahreina] {{Utrke Formule 1}} {{Commonscat|Bahrain Grand Prix}} [[Kategorija:Velike nagrade Formule 1|Bahrein]] [[Kategorija:Velike nagrade Bahreina|*]] [[Kategorija:Sport u Bahreinu]] giqkd3dk65fhox4e37vn55z2krwftpu 3933984 3933983 2026-10-04T12:43:24Z Alexman2026 185199 /* Staze */ 3933984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija F1 utrka | naziv = Velika nagrada [[Bahrain|Bahreina]] | zastava = BHR | slika = Bahrain International Circuit--Grand Prix Layout.svg | naziv_staze = Bahrain International Circuit | broj_krugova = 57 | dužina_kruga_km = 5.412 | dužina_utrke_km = 308.238 | rekord_kruga = 1:31.447 ([[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]])<br />{{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]<br/>{{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | broj_utrka = 16 | prva_utrka = 2004 | posljednja_utrka = 2024 | najviše_pobjeda_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] (5) | najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] (7) | godina_posljednje_utrke = [[Formula 1 – sezona 2024.|2024]] | pp_vozač = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | pp_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | pp_vrijeme = 1:29.179 | pobjednik = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | pobjednička_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | vrijeme_pobjednika = 1h 34m 44.742s (201.582 Km/h) | drugoplasirani = {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | drugoplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | vrijeme_drugoplasiranog = +22.457s | trećeplasirani = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]] | trećeplasirana_ekipa = [[Scuderia Ferrari]] | vrijeme_trećeplasiranog = +25.110s | najbrži_krug_vozač = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | najbrži_krug_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | najbrži_krug = 1:32.608 <small>(39. krug)</small> }} '''Velika nagrada Bahreina''' prvi se put održala 4. aprila 2004. godine na stazi koja je jedinstvena staza u svijetu, da je izgrađena u pustinji u Shakiru. Organizacija prve utrke je dobila nagradu FIA-e kao najbolje organizirani Grand Prix. Obilježja staze su ogromne izletne zone koje su kritikovane jer ne kažnjavaju vozačke greške, ali imaju svoj cilj, jer je staza jedna od najsigurnijih. Uz to, spriječavaju nanošenje pijeska na stazu. Staza se sastoji od nekoliko dugačkih pravaca, nakon kojih su spori zavoji, pa je imperativ imati dobre kočnice i veliku brzinu na pravcu. U prvoj utrci je pobijedio Michael Schumacher. == Staze == <gallery> Datoteka:Bahrain International Circuit--Endurance Circuit.svg|Bahrain International Circuit - Endurance (2010) Datoteka:Sepang.svg|Sepang International Circuit (2026) </gallery> == Pobjednici == === Višestruki pobjednici (vozači) === '''''Podebljani''' vozači su i dalje aktivni u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! rowspan="2" | 4 | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]''' | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]''' | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 3 | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] |- ! 2 | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] |} === Višestruki pobjednici (konstruktori) === '''''Podebljani''' konstruktori su i dalje aktivni u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 6 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- ! 5 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- !rowspan=2| 2 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] |- | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing]]''' | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |} === Višestruki pobjednici (motori) === '''''Podebljani''' motori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Motor ! Pobjednička godina |- ! rowspan="2" | 6 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 4 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |} === Pobjednici po godinama === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Godina ! Vozač ! Konstruktor ! Staza ! Lokacija ! Rezultati |- ! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Red Bull Ford]] | [[Međunarodna staza Sepang|Sepang]] | [[Sepang]] | [[Velika nagrada Bahreina 2026.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] | {{ZD|AUS}} [[Oscar Piastri]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | rowspan="14" | [[Međunarodna staza Bahrein|Bahrain International Circuit]] | rowspan="14" | [[Sakhir]] | [[Velika nagrada Bahreina 2025.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Bahreina 2024.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Bahreina 2022.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] | {{ZD|MON}} [[Charles Leclerc]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2022.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2021.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2020.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2019.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2018.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2017.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2016.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2015.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2014.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2013.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2012.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] | colspan="5" style="background:#ddd;"| ''otkazan'' |- ! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | rowspan="7" | [[Međunarodna staza Bahrein|Bahrain International Circuit]] | rowspan="7" | [[Sakhir]] | [[Velika nagrada Bahreina 2010.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]] | [[Velika nagrada Bahreina 2009.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2008.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2007.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Renault F1|Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2006.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Renault F1|Renault]] | [[Velika nagrada Bahreina 2005.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Bahreina 2004.|Rezultati]] |} {{-}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20040329112501/http://www.bahraingp.com.bh/ Službena stranica Velike nagrade Bahreina] * [http://www.statsf1.com/en/circuit-sakhir.aspx statsf1.com - podataka Bahrain International Circuit] * [http://www.statsf1.com/en/grand-prix-bahrain.aspx statsf1.com - statistika velika nagrada Bahreina] {{Utrke Formule 1}} {{Commonscat|Bahrain Grand Prix}} [[Kategorija:Velike nagrade Formule 1|Bahrein]] [[Kategorija:Velike nagrade Bahreina|*]] [[Kategorija:Sport u Bahreinu]] fb97xwrm8cvn63u08qun6jan62quasx 0 91916 3934051 3593781 2026-10-04T21:33:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934051 wikitext text/x-wiki {{hP Infokutija |slika= |bgcolor= green |fgcolor= black |ime= Andromeda Tonks |rod= žena |kosa= smeđa |oči= |dom= [[Domovi u Hogwartsu#Slytherini|Slytherin]] |krv= čista krv |vjernost= [[Ted Tonks|muž]] i [[Nymphadora Tonks|kćer]] |glumac= |pojavljivanje= [[Harry Potter i Red feniksa]], [[Harry Potter i Sveti smrtnici|Harry Potter i Darovi Smrti]] }} '''Andromeda Tonks (rođena Black)'''<ref>{{Cite web|url=https://harrypotter.neoseeker.com/wiki/Andromeda_Tonks|title=Andromeda Tonks|website=Harry Potter Wiki|language=en|access-date=11. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121025952/https://harrypotter.neoseeker.com/wiki/Andromeda_Tonks|archive-date=21. 1. 2025|url-status=dead}}</ref> ([[1953]]. – ) je čistokrvna [[vještica]] i [[žena]] [[Ted Tonks|Teda Tonksa]], čarobnjaka bezjačkog porijekla, majka [[Nymphadora Tonks|Nymphadore Tonks]], baka Teda Lupina, najdraža sestrična [[Sirius Black|Siriusa Blacka]], sestra [[Bellatrix Lestrange]] i [[Narcissa Malfoy|Narcisse Malfoy]]. Ona i njen muž su bili saveznici [[Red feniksa|Reda feniksa]], ali je Ted ubijen. == Život == Andromeda je kćer Cygnusa Blacka III i Druelle Rosier. [[Walburga Black|Walburga]] i Alphard Black su njeni teta i dajdža, [[Orion Black]] tetak, a Sirius i [[Regulus Black]] bratići. Evan Rosier je, možda, rođak njene majke. Andromeda je bila u [[Hogwarts]]u od [[1960]]. do [[1970]]. te je bila [[Slytherin]]ka. Nakon školovanja, upoznala je Teda Tonksa i udala se za njega. Njena teta Walburga je spalila njenu sliku na tapiseriji [[porodica Black|porodice Black]]. Andromeda i Ted imaju kćer Nymphadoru. Andromeda voli urednost, za razliku od svog muža. Nymphadora se udala za [[Remus Lupin|Remusa Lupina]] [[1997]]. Nakon bitke za Little Winging, [[Harry Potter (lik)|Harry]] i [[Hagrid]] su došli u Andromedinu kuću gdje je Andromeda izliječila Hagrida. Kad je Harry prvi put ugledao, zamijenio je sa njenom sestrom Bellatrix, što ju je uvrijedilo. Kad je [[Voldemort]] preuzeo Ministarstvo [[magija|magije]] 1997., [[smrtonoše]] su mučili Teda i Andromedu, kako bi saznali gdje je Harry, ali oni nisu izrekli tajnu. Nedugo nakon toga, Nymphadora je došla ka svojim roditeljima zbog trudnoće. Uskoro je Ted pobjegao jer nije došao na saslušanje u Ministarstvo. Hvatači su ga uhvatili i ubili, ali se prije toga skrivao u šumi sa [[goblin]]ima, [[Dean Thomas|Deanom Thomasom]] i Dirkom Cresswellom. Nymphadoru je ubila njena teta Bellatrix. == [[Etimologija]] == [[Andromeda (mitologija)|Andromeda]] je [[ime]] [[sazviježđe|sazviježđa]] u kojem se nalazi Andromedina [[galaksija]] te [[etiopija|etiopske]] princeze koju je spasio [[Perzej (mitologija)|Perzej]]. == Vanjski linkovi == {{Wikiknjige|en: Muggles' Guide to Harry Potter/Characters/Andromeda Tonks|Andromeda Tonks}} == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} 55pnyizbe691x4as5uwpv6k47vb7t51 1 102990 3934086 3230331 2026-10-05T06:28:46Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3934086 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} {{Stranica_za_razgovor}} 4jqo4dnqoxrjrhrjt9h0l2elwpswzu3 1 106064 3934097 1165504 2026-10-05T09:41:28Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3934097 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} {{Stranica_za_razgovor}} 4jqo4dnqoxrjrhrjt9h0l2elwpswzu3 1 109645 3934094 1170516 2026-10-05T08:43:00Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3934094 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} {{Stranica_za_razgovor}} 4jqo4dnqoxrjrhrjt9h0l2elwpswzu3 0 138414 3934099 3902758 2026-10-05T10:07:12Z محمد ٧٧٧٧٧٧٧٧٩٠ 186492 /* */ 3934099 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija bivša država | država_prije1 = Seleučko carstvo | država_poslije1 = | država_poslije_zastava1 = Derafsh Kaviani.png | država_poslije2 = | državno_uređenje = [[Feudalizam|Feudalna]] [[monarhija]] | glavni_grad = [[Ktesifon]], [[Ekbatana]], [[Susa]] | karta = Parthian Empire.gif | razdoblje = 247. p.n.e. - 224. | službeni_jezik = [[Starogrčki jezik|Starogrčki]], [[Partski jezik|Partski]], [[Perzijski jezik|Perzijski]], [[Aramejski jezik|Aramejski]], [[Akadski jezik|Akadski]] | vladar_prva_vlast = [[Arsak I]] (prvi) | vladar_druga_vlast = [[Artaban V]] (zadnji) | godina_prve_vlasti = 247. - 211. p.n.e. | godina_druge_vlasti = 208. - 224. | vrsta_vlasti = [[Šah]] | zvanično_ime = Partsko carstvo | izvorno_ime = İmparatoriya-Ashkâniân }} '''Partsko carstvo''' (247. p. n. e. - 224.), poznatije i kao '''Arsakidsko carstvo''', je bilo antičko [[Iranski narodi|iransko]] carstvo čiji su se vladari smatrali nasljednicima antičkog [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]]. Osnovao ga je [[Arsak I]], poglavica iranskog plemena [[Parni]], nakon osvajanja tadašnje [[Seleučko carstvo|seleučke]] satrapije (provincije) [[Partija|Partije]]. Partski kralj [[Mitridat I]] (165. - 132. p. n. e.) je znatno proširio carstvo nakon zauzimanja [[Medija|Medije]] i [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Na svom vrhuncu, Partsko carstvo se protezalo od sjevernog toka rijeke [[Eufrat]] do današnjeg istočnog [[Iran]]a. Pošto se nalazilo na trgovačkom [[Put svile|putu svile]] između [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i kineske [[Han (dinastija)|dinastije Han]], Partsko carstvo je postalo središte prometa i trgovine. Partsko carstvo je imalo različitu umjetnost, arhitekturu, religiju i kraljevska obilježja, jer je bilo kulturno heterogeno carstvo koje je obuhvatalo [[Perzijska kultura|perzijsku]], [[Helenizam|helenističku]] i regionalnu kulturu. U prvoj polovini svog postojanja, carstvo je usvojilo mnoge elemente [[Grčka kultura|grčke kulture]], ali je na kraju postepeno oživljavalo mnoge elemente perzijske tradicije. Partski vladari su imali titulu "[[Veliki kralj|Kralj kraljeva]]", jer su se smatrali nasljednicima Ahemenidskog carstva; oni su prihvatili mnoge lokalne kraljeve za svoje [[vazal]]e. Širenjem Partskog carstva, sjedište centralne vlade se prebacuje iz [[Nisa|Nise]] u [[Ktesifon]] (južno od današnjeg [[Bagdad]]a). Najraniji neprijatelji Partskog carstva su bili [[Seleučko-partski ratovi|Seleukidi]] na zapadu i [[Skiti]] na istoku. Međutim, nakon proširenja na zapad došli su u sukob sa [[Kraljevina Armenija|Kraljevinom Armenijom]] i [[Rimska republika|Rimskom republikom]]. Rimsko i Partsko carstvo se na kraju međusobno borilo kako bi uspostavili vlast na armenskim kraljevima. Nakon Partske pobjede nad [[Marko Licinije Kras|Markom Licinijem Krasom]] u [[Bitka kod Kare|bici kod Kare]] 53. godine p. n. e., Partske snage su zauzele cijeli [[Levant]]. Nakon toga su mnogi rimski carevi ili njihovi generali vršili invaziju na Mezopotamiju tokom nekoliko [[Rimsko-partski ratovi|Rimsko-partskih ratova]] koji su uslijedili u narednih nekoliko stoljeća. Tokom ovih sukoba, Rimljani su zauzimali gradove [[Seleukija|Seleukiju]] i Ktesifon u više navrata, ali nikada nisu bili u stanju da ih zadrže. Česti građanski ratovi između Partskih pretendenata na prijestolje su bili više opasniji za stabilnost carstva nego strana invazija. Partsko carstvo je uništeno 224. godine kada je [[Ardašir I]], vladar [[Istahr]]a u provinciji [[Fars (provincija)|Fars]], podigao pobunu i ubio posljednjeg vladara [[Artaban IV|Artabana IV]]. Nakon toga je Ardašir I osnovao [[Sasanidsko carstvo]] koje je uništeno [[Muslimanska osvajanja|muslimanskim osvajanjem]] u 7. stoljeću. == Historija == === Porijeklo i osnivanje === Prije osnivanja dinastije Arsakid, [[Arsak I]] je bio poglavica [[Parni]]ja, antičkog centralno-azijskog [[Iranski narodi|iranskog naroda]] i jednog od nekoliko nomadskih plemena unutar [[Dahajska konfederacija|Dahajske konfederacije]]. Oni su jedini govorili [[Istočnoiranski jezici|istočnoiranskim jezikom]] koji se znatno razlikovao od [[Zapadnoiranski jezici|zapadnoiranskog jezika]] koji se u to vrijeme govorio u [[Partija (pokrajina)|Partiji]]. Kako bi učvrstio svoju poziciju, Arsak I je iskoristio invaziju egipatskog faraona [[Ptolemej III Euergetes|Ptolemeja III]] na teritoriju Seleučkog carstva. Ovaj sukob sa Ptolemejem, [[Sirijski ratovi|Treći Sirijski rat]] (246. - 241. p. n. e.), je također pomogao [[Diodot I|Diodotu]] da formira [[Grčko-Baktrijsko kraljevstvo]] u centralnoj Aziji. Arsak I je kasnije formirao savez sa njegovim nasljednikom [[Diodot II|Diodotom II]] protiv Seleučkog carstva, ali je bio protjeran iz Partije od strane snaga [[Seleuk II Kalinik|Seleuka II]] (246. - 225. p. n. e.). Nakon što je neko vrijeme proveo u izgnanstvu među nomadskim plemenom [[Apasikeje|Apasikeja]], Arsak I je kontranapadom ponovo zauzeo Partiju. Seleukov nasljednik [[Antioh III]] (222. - 187. p. n. e.) nije mogao odmah da reaguje jer su njegove trupe bile angažovane na obustavi pobune [[Molon]]a u [[Medija (region)|Mediji]]. Nakon poraza u [[Bitka kod Magnezije|bici kod Magnezije]] 190. godine p. n. e. Seleučko carstvo se nije miješalo u unutrašnja pitanja Partskog carstva. === Proširenje i konsolidacija === {{Glavni|Seleučko-partski ratovi}}[[Fraat I]] (176. - 171. p. n. e.) je proširio Partsko carstvo do [[Aleksandrova kapija|Aleksandrove kapije]] okupiravši grad [[Choara|Choaru]] čija lokacija danas nije poznata. Ipak najveća ekspanzija Partskog carstva se dogodila tokom vladavine njegovog brata i nasljednika [[Mitridat I|Mitridata I]] (171. - 132. p. n. e.). Odnosi između Partskog i Grčko-Baktrijskog carstva su se pogoršali nakon smrti Diodota II, kada su partske snage zauzele dvije eparhije tokom vladavine [[Eukratid I|Eukratida I]] (171. - 145. p. n. e.). Nakon toga, Mithridat I je napao Mediju i zauzeo grad [[Ekbatan]] 148. p. n. e.; region je bio destabilizovan nedavnim Seleučkim suzbijanjem pobune koju je predvodio [[Timarh]]. Nakon ove pobjede uslijedilo je zauzimanje [[Babilonija|Babilonije]], [[Elimaida|Elimaide]], [[Haracena|Haracene]] i [[Susa|Suse]] čime se Partsko cartvo proširilo do rijeke [[Ind]]. Iako je [[Hekatompil]] služio kao Partska prijestolnica, Mitridat I je osnovao kraljevske rezidencije u Seleukiji, Ekbatanu, [[Ktesifon]]u i novoosnovanom gradu Mitridakertu ([[Nisa]], Turkmenistan) gdje su sagrađene i održavane grobnice Arsakidskih kraljeva. Ekbatan je kasnije postao glavna ljetna rezidencija i ceremonijalno mjesto kraljeva. [[Demetrije II Nikator]] je 140. godine p. n. e. uspio pokrenuti protivnapad protiv Parčana u Mezopotamiji. Uprkos ranim uspjesima, Seleučka vojska je poražena a Demetrije II zarobljen i odveden u Hirkaniju. Tamo je Mitridat sa velikim gostoprimstvom tretirao svog zarobljenika da ga je čak oženio svojom kćerkom [[Rodoguna Arsakid|Rodogunom]]. Demetrijev brat [[Antioh VII Sidet]] (138. - 129. p. n. e.) je pokrenuo veliku kampanju 130. godine p. n. e. kako bi zauzeo Mezopotamiju. Nakon poraza partskog generala Indatesa kod [[Veliki Zab|Velikog Zaba]] uslijedio je lokalni ustanak u kojem je ubijen partski [[guverner]] Babilonije. Antioh VII je osvojio Babiloniju i grad Susu gdje je počeo kovati novac. Napredovanjem njegove vojske prema Mediji, partski kralj [[Fraat II]] (132. - 127. p. n. e.) je dobio ultimatum da ustupi svu zemlju osim Partije, plati veliki danak i oslobodi Demetrija iz zatočeništva. Fraat II je oslobodio Demetrija i poslao ga u Siriju odbivši ostale zahtjeve. U proljeće 129. godine p. n. e. Medijci su podigli otvoreni ustanak protiv Antioha VII čija je vojska iscrpila sve resurse zemlje. Dok je pokušavao utišati pobunu, partska vojska je upala u region i ubila Antioha VII. Njegovo tijelo je vraćeno u Siriju u srebrnom lijesu; njegov sin Seleuk je postao partski taoc, a kćerka se pridružila Fraatovom haremu. Nakon vraćanja izgubljenih teritorija na zapadu, pojavila se nova prijetnja na istoku. Nomadska konfederacija [[Sjungnu]] je 176. godine p. n. e. istjerala nomadski narod [[Juezhi]] iz njihovih domova u provinciji [[Gansu]] na sjeverozapadu Kine, pa su [[Saka|Sake]] bili prinuđeni da se presele na zapad gdje su izvršili invaziju na sjeveroistočne granice Partskog carstva. Fraat II je pokušao da spriječi ovu invaziju ali je poginuo u bici. Rimski historičar [[Justin (historičar)|Justin]] izvještava da je njegov nasljednik [[Artaban I]] (127 - 124. p. n. e.) doživio istu sudbinu boreći se sa nomadima na istoku. Nakon Seleučkog povlačenja iz Mezopotamije, partski guverner Babilonije je pokušao zauzeti Haracenu kojom je vladao [[Hispasin]] (141. - 124.). Međutim, Hispasin je 127. godine p. n. e. napao Babiloniju i zauzeo Seleukiju. [[Mitridat II]] (124. - 92. p. n. e.) je istjerao Hispasina iz Babilonije učinivši haracenske kraljeve partskim vazalima. Zauzevši grad [[Dura-Europus]] 115. godine p. n. e. došao je u sukob sa [[Kraljevina Armenija|Kraljevinom Armenijom]]. Njegove snage su porazile i svrgnule armenskog kralja [[Artavazd I|Artavazda I]], a njegovog sina [[Tigran II|Tigrana]] uzeli za taoca. [[Indo-partsko kraljevstvo]], smješteno na teritoriji današnjeg Afganistana i Pakistana, je sklopilo savez sa Partskim carstvom tokom 1. stoljeća p. n. e. Bivar tvrdi da su se te dvije države međusobno smatrale političkim jednakim. Prilikom putovanja grčkog filozofa [[Apolonije iz Tijane|Apolonija iz Tijane]] kroz Partsko carstvo 42. godine, [[Vardan I]] (40. - 46.) mu je pružio zaštitu karavana dok je putovao u Indo-partsko kraljevstvo. Kad je Apolonije stigao do glavnog grada [[Taksila|Taksile]], vođa karavana je pročitao Vardanovo službeno pismo indo-partskom zvaničniku koji se prema njima odnosio sa velikom ljubaznošću. Tokom vladavine cara [[Wu Han]]a (141. - 87. p. n. e.), kineska [[dinastija Han]] je poslala delegaciju na dvorac Mitridata II 121. p. n. e. Oni su otvorili prve zvanične trgovinske odnose sa Partskim carstvo preko [[Put svile|Puta svile]], ali nisu postigli željeni vojni savez protiv konfederacije Sjungnu. Partsko carstvo se obogatilo oporezivanjem euroazijske karavanske trgovine svilom i luksuznim blagom koje su najviše uvozili Rimljani. Također su uvozili skupocjene bisere, dok su [[Kinezi]] kupovali partske začine, parfeme i voće. Kao znaci dobrih odnosa carevi su darovali egzotične životinje; [[Pakor II]] (78. - 110.) je 87. godine poslao lavove i perzijske gazele caru [[Zhang Han]]u (75. - 88.). Trgovci iz [[Sogdijana|Sogdijane]] su bili glavni posrednici ove vitalne trgovine donoseći u Kinu zapadnoazijsko i [[Rimsko staklo|rimsko luksuzno staklo]]. === Ratovi sa Rimskom republikom i Armenijom === {{Glavni|Rimsko-perzijski odnosi|Rimsko-partski ratovi}}Dobri odnosi sa [[Kušansko carstvo|Kušanskim carstvom]] su u velikoj mjeri jamčili sigurnost istočne granice. Tokom 1. stoljeća p. n. e., Partsko carstvo se fokusiralo na osiguranje zapadne granice koju je ugrožavala [[Rimska Republika|Rimska republika]]. Godinu dana nakon pokoravanja Armenije, rimski konzul [[Lucije Kornelije Sula]] se na rijeci  [[Eufrat]] sastao sa partskim diplomatom [[Orobaz]]om. Njih dvojica su se složili da ova rijeka bude granica između Partskog carstva i Rimske republike. Uprkos tom sporazumu, Partsko carstvo je 92. godine p. n. e. vodilo rat protiv plemenskog vođe [[Laodika|Laodike]] i njenog saveznika seleučkog kralja [[Antioh X Euseb|Antioha X Euseba]] (95. - 92. p. n. e.). Kada je seleučki kralj [[Demetrije III Eukarej]] (92. - 87. p. n. e.) pokušao opkoliti [[Alep|Beroju]] (današnji [[Alep]]), doživio je poraz od velike partske vojske. Mitridatov sin i nasljednik [[Gotarz I]] (91. - 80. p. n. e.) je vladao u razdoblju poznatom kao "[[Partsko mračno doba]]", zbog nedostatka jasnih podataka o događajima ovog razdoblja. Tek sa početkom vladavine [[Orod II|Oroda II]] (57. - 37. p. n. e.) se može pouzdano pratiti linija partskih vladara. Tokom ovog perioda došlo je do slabljenja moći Partskog carstva što je iskoristio armenski kralj [[Tigran II]] (95. - 55. p. n. e.) da anektira partske teritorije u zapadnoj Mezopotamiji. Ova teritorija je vraćena tokom vladavine [[Sinatruk]]a (75. - 69. p. n. e.). Tokom [[Treći Mitridatski rat|Trećeg Mitridatskog rata]], pontski kralj [[Mitridat VI, kralj Ponta|Mitridat VI]] (120. - 63. p. n. e.) je zatražio pomoć Partskog carstva u ratu protiv Rima, ali je Sinatruk odbio pomoći. Kada je rimski zapovjednik [[Lucije Licinije Lukul Mlađi]] marširao na armensku prijestolnicu [[Tigranakert]] 69. godine p. n. e., Mitridat VI i Tigran II su zatražili pomoć partskog kralja [[Fraat III|Fraata III]] (69. - 57. p. n. e.). On je odbio poslati pomoć jer je ranije utvrđena granica između Partskog carstva i Rimske republike. Pošto Tigran Mlađi, sin armenskog kralja Tigrana II, nije uspio da preuzme armensko prijestolje od svoga oca, uvjerio je Fraata III da maršira na novu armensku prijestolnicu [[Artašat]]. Nakon neuspješne opsade, Tigran Mlađi je pobjegao rimskom zapovjedniku [[Pompej]]u koji ga je odveo u Rim kao taoca. Fraat III je zatražio od Pompeja da vrati Tigrana Mlađeg, ali je to Pompej odbio. U znak odmazde, Fraat III je pokrenuo invaziju na [[Korduna|Kordunu]] gdje ga je rimski konzul [[Lucije Afranije]] prisilio na vojno primirje. Fraata III su ubili njegovi sinovi [[Orod II]] i [[Mitridat IV od Partije|Mitridat IV]], nakon čega je Orod II prisilio Mitridata IV da pobjegne u rimsku provinciju [[Sirija (rimska provincija)|Siriju]]. U znak podrške Mitridatu IV, rimski konzul [[Aul Gabinije]] je marširao do Eufrata, ali se morao vratiti kako bi pomogao [[Ptolemej XII Aulet|Ptolemeju XII Auletu]] (55. - 51. p. n. e.) u smirivanju pobune u Egiptu. Uprkos nedostatku podrške Rimske republike, Mitridat IV je uspio osvojiti Babiloniju i Seleukiju 54. godine p. n. e. Orodov general [[Surena]] je 53. godine p. n. e. zauzeo Seleukiju i zarobio Mitridata, pa je [[Marko Licinije Kras]] napao Partsko carstvo. Dok je njegova vojska [[Bitka kod Harana|marširala prema Haranu]], Orod II je napao Armeniju natjeravši rimskog saveznika i armenskog kralja [[Artavazd II|Artavazda II]] (55. - 34. p. n. e.) na bračni savez između partskog prijestolonasljednika [[Pakor I|Pakora I]] (51. - 38. p. n. e.) i Artavazdove sestre. Partska vojska od 1.000 [[katafrakt]]a naoružanim kopljima i 9.000 [[Konjski strijelac|konjskih streličara]] se sukobila sa rimskom vojskom koja je činila sedam [[legija]] i lako pješaštvo. Zahvaljujući velikoj količini strijela koje su nosile 1.000 deva, partska vojska je pružala konjskim streličarima stalnu zalihu strijela. Konjski streličari su upotrebljavali taktiku "[[Partski hitac|Partskog hitca]]" sumirajući povlačenje kako bi izvukli neprijatelja, a zatim se okrenuli i pucali na njih kad su bili izloženi. Ova taktika izvedena sa teškim kompozitnim lukovima je razorila Krasove snage. Krasov poraz kod Harana je bio jedan od najgorih vojnih poraza u rimskoj historiji. Oslabljeno nakon pobjede nad Krasom, Partsko carstvo je pokušalo zauzeti rimske teritorije u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]. Prijestolonasljednik Pakor I i njegov zapovjednik Osak su napali Siriju i Antiohiju 51. godine p. n. e., ali ih je odbio [[Gaj Kasije Longin]] koji je ubio Osaka. Kada je Pakor I napao Siriju tokom [[Drugi trijumvirat|Drugog trijumvirata]] 40. godine p. n. e., [[Marko Antonije]] nije bio u stanju predvoditi rimsku odbranu zbog odlaska u Italiju kako bi se suprotstavio svom suparniku [[Oktavijan August|Oktavijanu]]. Nakon što je Siriju okupirala partska vojska, Pakor I i njegov zapovjednik [[Barzafarn]] su napali rimski [[Levant]]. Oni su pokorili sva naselja na mediteranskoj obali osim [[Akra|Ptolemaisa]] (današnja [[Akra]], Izrael) i [[Tir]]a. Međutim, ubrzo nakon toga su istjerani iz Levanta zahvaljujući rimskoj kontraofanzivi koju je pokrenuo general [[Publije Ventidije Bas]]. On je pobjedio partsku vojsku kojom je komandovao general [[Farnapat]] u [[Bitka kod Amanskog prijevoja|bici kod Amanskog prijevoja]]. Slijedeće godine, Pakor I se suočio sa Ventidijem u [[Bitka kod Gindara|bici kod Gindara]]. Njegovim ubistvom uslijedila je kriza nasljedstva u kojoj je Orod II izabrao [[Fraat IV|Fraata IV]] (37. - 2. p. n. e.). Dolaskom na prijestolje, Fraat IV je eliminirao i protjerao vlastitu braću. Jedan od njih je pobjegao Marku Antoniju i uvjerio ga da napadne Partsko carstvo. Sljedeće godine su Marko Antonije i armenski kralj [[Artavazd II]] su izvršili invaziju iz [[Erzurum|Teodiosiopolisa]] na [[Atropatena|Atropatenu]] kojom je vladao partski saveznik [[Artavazd I, kralj Atropatene|Artavazd I]]. Međutim, Fraat IV je u zasjedi uništio divovskog [[Udarni ovan|udarnog ovna]] koji je bio namijenjen opsadi Praaspe nakon čega je Artavazd II napustio Antonijeve snage. Oslabljena Antonijeva vojska je pobjegla u Siriju gdje je Marko Antonije namamio Artavazda II u zamku sklapanjem bračnog saveza. Kao zarobljenik je paradirao tokom [[Rimski trijumf|rimskog trijumfa]] u Aleksandriji gdje ga je pogubila [[Kleopatra VII]]. === Odnosi sa Rimskim Carstvom i kontakt sa kineskim generalima === Nakon poraza Antonija i Kleopatre u [[Bitka kod Akcija|bici kod Akcija]] 31. godine p. n. e., Oktavijan je konsolidirao svoju političku moć postavši prvi rimski car. Otprilike u isto vrijeme, [[Tiridat II]] je nakratko svrgnuo Fraata IV koji je brzo uspostavio svoju vlast uz pomoć skіtskih nomada. Tiridat II je pobjegao u Rimsko Carstvo zajedno sa jednim Fraatovim sinom kojeg je uzeo za taoca. Nakon pregovora 20. godine p. n. e., Fraat IV je dobio svog otetog sina a Rimljani izgubljene [[Akvila|akvile]] i preživjele ratne zarobljenike. Oktavijan je pozdravio povratak akvila kao političku pobjedu nad Partskim carstvom; ova se propaganda proslavila kovanjem novih kovanica i izgradnjom novog hrama u kojem su se nalazile akvile. On je zajedno sa princem dao i rimsku robinju koja je kasnije postala partska kraljica [[Musa, partska kraljica|Musa]]. Kako bi osigurala nasljedstvo svom sinu, Musa je uvjerila Fraata IV da ostale sinove preda Oktavijanu kao taoce. Oktavijan je ovo iskoristio kao propagandu navodeći ga kao veliko ostvarenje svog božanskog djelovanja. Kada je Fraatov sin preuzeo prijestolje kao [[Fraat V]] (2. p. n. e. - 4.), došlo je do negodovanja partskog plemstva koje je prisililo kralja na egzil u Rimsko Carstvo. Njegov nasljednik [[Orod III]] je vladao samo dvije godine kada ga je naslijedio [[Vonon I]] koji je prihvatio mnoge rimske manire. Partsko plemstvo je, gnjevno Vononovim simpatijama prema Rimljanima, podržalo [[Artaban II|Artabana II]] (12. - 40.) koji ga je svrgnuo sa prijestolja. Tokom njegove vladavine, dva [[Anilaj i Asinaj|jevrejska brata]] iz [[Nehardeja|Nehardeje]] (u blizini današnje [[Faludža|Faludže]], Irak) su predvodili pobunu protiv partskog guvernera Babilonije. Nakon poraza, njih dvojica su dobila pravo da upravljaju regijom jer se Artaban II plašio širenja pobune. Anilajeva partska supruga je otrovala Asinaja iz straha da će ubiti Anilaja zbog braka sa pagankom. Nakon njihovog uklanjanja sa vlasti, mnogi Babilonci su počeli uznemiravati [[Historija jevreja u Iraku|jevrejsku zajednicu]] tjerajući ih da emigriraju u Seleukiju. Kada se taj grad pobunio protiv Partskog carstva 35. godine, mnogi jevreji su pobjegli u Ktesifon, Nehardeju i [[Nusajbin|Nisibis]]. Rimski car [[Tiberije]] (14. - 37.) se uključio u zavjeru iberijskog kralja [[Farsman I, kralj Iberije|Farsmana I]] da postavi svog brata [[Mitridat, kralj Armenije|Mitridata]] na prijestolje Armenije atentatom na partskog saveznika i armenskog kralja [[Arsak I|Arsaka I]]. Neuspjeh Artabana II da povrati partsku kontrolu nad Armenijom je izazvao aristokratski ustanak koji je prisilio Mitridata da pobjegne u [[Skitija|Skitiju]]. Nakon Artabanove smrti, započeo je građanski rat između zakonitog nasljednika [[Vardan I|Vardana I]] i njegovog brata [[Gotarz II|Gotarza II]]. Nakon ubistva Vardana I tokom lovačke ekspedicije, partsko plemstvo je apeliralo rimskom caru [[Klaudije|Klaudiju]] (41. - 54.) da pusti princa [[Meherdat]]a da izazove Gotarza II. Njega su izdali i zarobili guverner [[Edesa|Edese]] i adijabenski kralj [[Izat II, kralj Adijabene|Izat II]]; Gotarz II mu je dopustio da živi pošto mu je osakatio uši čime ga je spriječio da naslijedi prijestolje. Kineski general [[Ban Chao]], general protektorata zapadnih regiona, je 97. godine poslao svog izaslanika [[Gan Jing]]a na diplomatsku misiju u Rimsko Carstvo. On je tokom putovanja posjetio dvorac Pakora II u Hekatompilu i [[Perzijski zaliv]], gdje su ga partske vlasti uvjerile da je naporno putovanje morskim putem oko [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]] jedini siguran put do Rima. Gan Jing se razočaran vratio kući pruživši caru [[He Han]]u (88. - 106.) detaljni izvještaj o Rimskom Carstvu baziran na partskim pričama. Kineski zapisi govore da je grupa [[Rimska privreda|rimskih trgovaca]] stigla u glavni grad [[Luojang]] 166. godine tokom vladavine [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]] (161. - 180.) i [[Huan Han|Huana Hana]] (146. - 168.). === Pad Partskog carstva === Nakon što je iberijski kralj Farsman I postavio svog sina [[Radamist]]a (51. - 55.) za kralja Armenije, [[Vologaz I]] (51. - 78.) je planirao da napadne i smjesti svog brata Tiridata na armensko prijestolje. Dolaskom na vlast [[Tiridat I|Tiridata I]] (55. - 58.), Partsko carstvo će držati čvrstu kontrolu nad Armenijom - sa kratkim prekidima - preko [[Armenska dinastija Arsakida|armenske dinastije Arsakida]]. Nakon pada Partskog carstva, dinastija Arsakida je nastavila vladati [[Kraljevina Armenija|Armenijom]], [[Kraljevina Gruzija|Gruzijom]] i [[Kavkaska Albanija|Kavkaskom Albanijom]]. Kada se [[Vardan II]] pobunio protiv svog oca 55. godine, Vologaz II je povukao svoje snage iz Armenije. To je dovelo do [[Rimsko-partski rat (58-63)|Rimsko-partskog rata]] u kojem je vojskovođa [[Gnej Domicije Korbulon]] postigao vojni uspjeh postavivši [[Tigran VI|Tigrana VI]] (58. - 61.) za kralja Armenije. Međutim, Korbulonov nasljednik [[Lucije Kasenije Pet]] je poražen od partskih snaga čime je uslijedilo potpisivanje mirovnog sporazuma u Rimu 63. godine. Tada je rimski car [[Neron]] (54. - 68.) svečano okrunio [[Tiridat I|Tiridata I]] (62. - 88.) za kralja Armenije stavljajući mu kraljevsku [[Dijadema|dijademu]] na glavu. Uslijedio je dugi period mira kojeg su prekinuli kasniji rimski carevi koji su pokušali osvojiti istočne dijelove [[Plodni polumjesec|plodnog polumjeseca]]. Ova pojačana agresija se može objasniti reformom rimskih vojnih snaga. Kako bi uništili partsku vojsku koristili su [[Nabatejci|Nabatejce]], ali su kasnije uspostavili stalnu pomoćnu silu koja je nadopunila njihove teške legionarske trupe. Međutim, ove snage nisu bile dovoljno moćne jer su zauzele vrlo malo teritorija. Primarna motivacija za rat je bila lična slava i politički položaj cara. Neprijateljstvo između Rimskog i Partskog carstva je obnovljeno kada je [[Hozroje I]] (109. - 129.) svrgnuo armenskog kralja [[Sanatruk]]a (88. - 110.) i postavio [[Aksidar]]a (110. - 113.). Rimski car [[Trajan]] (98. - 117.) je bez savjetovanja sa Rimom svrgnuo Aksidara i zauzeo grad Nisibis; njegovo zauzimanje je bilo od presudnog značaja za osiguranje svih glavnih ruta preko sjeverne mezopotamske ravnice. Sljedeće godine je Trajan izvršio invaziju na Mezopotamiju naišavši na mali otpor pošto je Hozroje I vodio građanski rat sa [[Vologaz III|Vologazom III]] (129. - 147.). Prezimivši u Antiohiji, nastavio je marširati niz Eufrat zauzevši Dura-Europus, Ktesifon, Seleukiju i Haracenu gdje je gledao kako brodovi iz Perzijskog zaliva odlaze u Indiju. Kada je Trajan 116. godine osvojio perzijski grad Susu, okrunio je rimskog vazala [[Partamaspat]]a za novog kralja Partskog carstva. Nakon pobune Babilonskih gradova i neuspješne opsade Hatre, Trajan je bio prisiljen da se povuče iz Mezopotamije 117. godine. Njegovo povlačenje je bilo - po njegovim namerama - privremeno jer je želio obnoviti napad na Partsko carstvo, ali je iznenada umro u augustu 117. godine. Njegov nasljednik [[Hadrijan]] (117. - 138.) je odlučio da ne izvrši invaziju na Mezopotamiju zbog ograničenih vojnih resursa čime je potvrdio rimsko-partsku granicu na rijeci Eufrat. Partamaspat je pobjegao nakon partske pobune, pa su ga Rimljani postavili za kralja Osroene. Nakon smrti Vologaza III, novi partski kralj [[Vologaz IV]] (147. - 191.) je pokrenuo period mira i stabilnosti. Međutim, partskim napadom na Armeniju i Siriju 161. godine započeo je [[Rimsko-partski rat (161-166)|Rimsko-partski rat]]. Nakon prodiranja trupa rimskog cara [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]] (161. - 180.) u Mezopotamiju i spaljivanja Seleukije i Ktesifona, rimski vojnici su bili prisiljeni da se povuku jer su se zarazili [[Boginje|boginjama]] koje su opustošile Rimsko Carstvo. Nakon dolaska na vlast [[Vologaz VI|Vologaza VI]] (208. - 213.), došlo je do pobune njegovog brata [[Artaban IV|Artabana IV]] (213. - 224.) koji je stekao kontrolu nad većim dijelom carstva. U međuvremenu je rimski car [[Karakala]] (211. - 217.) došao u Mezopotamiju pod izgovorom da oženi jednu od Artabanovih kćerki čime je započeo rat osvojivši grad [[Erbil]] istočno od rijeke [[Tigris]]. Nakon ovog debakla, Partsko carstvo je sklopilo nagodbu sa rimskim carem [[Makrin]]om (217. - 218.) koji je platio ratnu odštetu u iznosu od 200 miliona [[denar]]a. Oslabljeno Partsko carstvo je napao [[Ardašir I]] iz [[Estakhr]]a koji je počeo pokoravati okolna područja. Nakon pobjede nad Artabanom IV u [[Bitka kod Hormizdegana|bici kod Hormizdegana]] 28. aprila 224. godine uspostavio je novo [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidsko carstvo]]. ==Reference== {{refspisak}} ==Literatura== * {{citation|last=Bickerman|first=Elias J.|chapter=The Seleucid Period|pages=3-20|title=Cambridge History of Iran|volume=3.1|year=1983|publisher=Cambridge UP|location=London|editor-last=Yarshater|editor-first=Ehsan}}. * {{citation|last=Bivar|first=A.D.H.|chapter=The Political History of Iran under the Arsacids|pages=21-99|title=Cambridge History of Iran|volume=3.1|year=1983|publisher=Cambridge UP|location=London|editor-last=Yarshater|editor-first=Ehsan}} * {{citation|editor-last=Curtis|editor-first=Vesta Sarkhosh|editor2-last=Stewart|editor2-first=Sarah|title=The Age of the Parthians|series=Ideas of Iran, vol. 2|year=2007|publisher=I. B. Tauris|location=London}}. * {{citation|last=Neusner|first=J.|title=Parthian Political Ideology|journal=Iranica Antiqua|volume=3|year=1963|pages=40-59}}. * {{citation|last=Posch|first=Walter|chapter=Chinesische Quellen zu den Parthern|pages=355-364|title=Das Partherreich und seine Zeugnisse|editor-last=Weisehöfer|editor-first=Josef|series=Historia: Zeitschrift für alte Geschichte, vol. 122|location=Stuttgart|publisher=Franz Steiner|year=1998}}. * {{citation|last=Schippmann|first=Klaus|chapter=Arsacid ii. The Arsacid dynasty|pages=526-535|title=Encyclopaedia Iranica|volume=2|year=1987|location=New York|publisher=Routledge & Kegan Paul}}. * {{citation|last=Waters|first=Kenneth H.|chapter=The Reign of Trajan, part VII: Trajanic Wars and Frontiers. The Danube and the East|pages=415-427<!--381-431-->|title=Aufstieg und Niedergang der römischen Welt. Principat. II.2|year=1974|editor-last=Temporini|editor-first=Hildegard|location=Berlin|publisher=Walter de Gruyter}}. == Također pogledajte == * [[Mitridat IV od Partije]] {{Commonscat|Parthia}} [[Kategorija:Antika]] 1dpbsnn6af1l2z2wotcuuvvhaur9alh 0 146968 3934100 3216044 2026-10-05T10:51:45Z Makenzis 98619 3934100 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} {{Infokutija fudbalski klub | Ime kluba = Hapoel Haifa | Puno ime = Hapoel Haifa Football Club | Grb = Hapoel Haifa.png | Nadimak = | Datum osnivanja = 1924. | Stadion = [[Kiryat Eliezer Stadium]], [[Haifa]] | Kapacitet = 14,002 | Predsjednik kluba = {{ZD|IZR}} Yoav Katz | Trener = {{ZD|IZR}} [[Nitzan Shirazi]] | Liga = [[Israeli Premier League]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 10. mjesto (2025/26) | | uzorak_lr1=|uzorak_t1=|uzorak_dr1=| | lijeva ruka1=FF0000|tijelo1=FF0000|desna ruka1=FF0000|šorc1=FF0000|čarape1=FF0000| | uzorak_lr2=|uzorak_t2=|uzorak_dr2=| | lijeva ruka2=FFFFFF|tijelo2=FFFFFF|desna ruka2=FFFFFF|šorc2=000000|čarape2=FFFFFF }} '''Hapoel Haifa FC''' je [[izrael]]ski nogometni klub sa sjedištem u gradu [[Haifa]]. Dio je Hapoel sportskog udruženja i trenutno igra u izraelskoj Premier ligi. == Historija == Klub je osnovan [[1924]]. Klub je bio u sredini pripada nekom udruženju Hapoel u [[Izrael]]. == Poznati treneri == * {{ZD|IZR}} [[Ran Ben Shimon]] (2005-06) * {{ZD|IZR}} [[Shlomi Dora]] (2006-10) * {{ZD|IZR}} [[Nitzan Shirazi]] (2010-11) * {{ZD|IZR}} [[Tal Banin]] (2011-12) * {{ZD|IZR}} [[Nir Klinger]] (2012-) == Uspjesi == * '''izraelski prvenstva''' ** Pobjednici 1998-99 * '''Izrael Državni kup''' ** Pobjednici 1963, 1966, 1974 * '''Toto kup''' ** Pobjednici 2000-01 * '''Desetljeće kup''' ** Pobjednici 1958 == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110512003341/http://www.hapoel-haifa.org.il/ Službene web stranice] {{Commonscat|Hapoel Haifa}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Izraelu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1924.]] aph9r6f3tybp827yxvdt9r7n47i3v7g 0 268700 3934066 3855226 2026-10-04T22:14:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934066 wikitext text/x-wiki {{Star nav}} '''Apsolutna magnituda''' je [[Magnituda (astronomija)|magnituda]] u [[astronomija|astronomiji]] pomoću koje se standardizuje jačina sjaja nekog nebeskog tijela. Ona je definisana kao onaj sjaj koji ima npr. [[zvijezda]] na odstojanju 10 [[parsek]]a (32,6 [[Svjetlosna godina|svjetlosne godine]]) od [[Zemlja|Zemlje]]. <ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL">Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005, S.24 {{ISBN|3-937606-26-2}} [[Njemački jezik|njem.]]</ref> Na ovaj način porede se međusobno objekti po magnitudi. ==Proračun== Apsolutna magnituda ustanovljava se proračunom, potrebna je [[udaljenost]] (parsek) od Zemlje i [[prividna magnituda]]. <ref name="COSMOS">[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/A/Absolute+Magnitude Apsolutna magnituda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320221603/http://www.astronomy.swin.edu.au/cosmos/A/Absolute+Magnitude |date=20. 3. 2012 }} iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u Swinburnu, [[Australija]] pristupljeno 23.12.2013 {{en simbol}}</ref> Uz korištenje [[Logaritam|logaritma]] za bazu 10 su: * d = udaljenost (parsek) * m = prividna magnituda * M = apsolutna magnituda :<math>m - M = 5 \cdot\log_{10} \left( \frac{d}{10\,\mathrm{pc}}\right)</math> ==Primjeri== {| class="wikitable sortable" |- ! Zvijezda<ref name="COSMOS"/> !! Prividna<ref name="COSMOS"/>!!Apsolutna<ref name="COSMOS"/>!!Odstojanje ([[Parsek|Pc]])<ref name="COSMOS"/> |- ||[[Sunce]]|| -26,8|| 4,83|| 0 |- ||[[Alpha Centauri]]|| -0,3|| 4,1|| 1,3 |- ||[[Canopus (zvijezda)|Canopus]]||-0,72|| -3,1|| 30,1 |- ||[[Rigel]]|| 0,14|| -7,1|| 276,1 |- ||[[Alpha Cygni|Deneb]]|| 1,26|| -7,1|| 490,8 |} == Također pogledajte == * [[Površinska svjetlost]] ==Reference== {{refspisak}} {{Zvijezda}} [[Kategorija:Posmatračka astronomija]] 0yvxdqp2ecxja0h0r3bgo3rr40jmo9k 0 354036 3934042 3933911 2026-10-04T19:02:23Z Cherkash 91701 Poništena izmjena [[Special:Diff/3933911|3933911]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) the map you reverted to is incorrect (finish line location, outline details, etc.) 3934042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija F1 VN |naziv_VN = {{ZD|MALE}} Velika nagrada [[Malezija|Malezije]] 2014. |slika = Sepang.svg |broj_utrka = 2. |broj_sezona = 19. |godina = 2014. |datum = 30. mart 2014. |službeni_naziv = 2014 Formula 1 [[Petronas]] [[Velika nagrada Malezije|Malaysia Grand Prix]] |naziv_staze = '''Sepang International Circuit''', [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]] | broj_krugova = 56 | dužina_km = 5.543 | dužina_t_km = 310.408 | rekord_kruga = 1:34.223 ([[Formula 1 - sezona 2004.|2004.]])<br />{{ZD|KOL}} [[Juan Pablo Montoya]] | pp_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pp_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_pp = 1:59.431 | pobjednik = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pobjednička_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_pobjednika = 1h 40m 25.974s (185.442 km/h) | drugoplasirani = {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | drugoplasirana_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_drugoplasiranog = +17.313s | trećeplasirani = {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | trećeplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | vrijeme_trećeplasiranog = +24.534s | nk_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | nk_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | najbrži_krug = 1:43.066 }} '''Velika nagrada Malezije 2014.''', (formalno poznata kao '''"2014 Formula 1 [[Petronas]] Malaysia Grand Prix"''') bila je utrka bolida [[Formula 1|Formule 1]] održana 30. marta 2014., na stazi [[Sepang International Circuit]] u [[Selangor]]u, [[Malezija]]. == Rezultati treninga (Petak) == === Prvi trening === {| class=wikitable style="font-size:95%" |- class="hintergrundfarbe5" ! Poz ! B ! Ime ! Konstruktor ! Vrijeme ! Gap ! B.Krugova |- align="center" valign="top" ! 1. | 44 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | 1:40.691 | align="left" | | align="left" | 19 |- align="center" valign="top" ! 2. | 7 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 1:40.843 | align="left" | +0.152 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 3. | 6 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | 1:41.028 | align="left" | +0.337 | align="left" | 19 |- align="center" valign="top" ! 4. | 22 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | 1:41.111 | align="left" | +0.420 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 5. | 20 | align="left" | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | 1:41.274 | align="left" | +0.583 | align="left" | 18 |- align="center" valign="top" ! 6. | 25 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | 1:41.402 | align="left" | +0.711 | align="left" | 15 |- align="center" valign="top" ! 7. | 1 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | 1:41.523 | align="left" | +0.832 | align="left" | 9 |- align="center" valign="top" ! 8. | 27 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | 1:41.642 | align="left" | +0.951 | align="left" | 19 |- align="center" valign="top" ! 9. | 19 | align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | 1:41.686 | align="left" | +0.995 | align="left" | 23 |- align="center" valign="top" ! 10. | 77 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | 1:41.830 | align="left" | +1.139 | align="left" | 22 |- align="center" valign="top" ! 11. | 14 | align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 1:41.923 | align="left" | +1.232 | align="left" | 14 |- align="center" valign="top" ! 12. | 3 | align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | 1:42.117 | align="left" | +1.426 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 13. | 99 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | 1:42.365 | align="left" | +1.674 | align="left" | 21 |- align="center" valign="top" ! 14. | 26 | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | 1:42.869 | align="left" | +2.178 | align="left" | 21 |- align="center" valign="top" ! 15. | 21 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | 1:42.904 | align="left" | +2.213 | align="left" | 23 |- align="center" valign="top" ! 16. | 17 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | 1:43.825 | align="left" | +3.134 | align="left" | 18 |- align="center" valign="top" ! 17. | 9 | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | 1:45.775 | align="left" | +5.084 | align="left" | 24 |- align="center" valign="top" ! 18. | 4 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Max Chilton]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | 1:46.911 | align="left" | +6.220 | align="left" | 10 |- align="center" valign="top" ! 19. | 10 | align="left" | {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | 1:51.180 | align="left" | +10.489 | align="left" | 5 |- align="center" valign="top" ! 20. | 11 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | Bez vremena | align="left" | | align="left" | 2 |- align="center" valign="top" ! 21. | 13 | align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | Bez vremena | align="left" | | align="left" | 2 |- align="center" valign="top" ! 22. | 8 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | Bez vremena | align="left" | | align="left" | 4 |- align="center" valign="top" |} === Drugi trening === {| class=wikitable style="font-size:95%" |- class="hintergrundfarbe5" ! Poz ! B ! Ime ! Konstruktor ! Vrijeme ! Gap ! B.Krugova |- align="center" valign="top" ! 1. | 6 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | 1:39.909 | align="left" | | align="left" | 30 |- align="center" valign="top" ! 2. | 7 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 1:39.944 | align="left" | +0.035 | align="left" | 30 |- align="center" valign="top" ! 3. | 1 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | 1:39.970 | align="left" | +0.061 | align="left" | 30 |- align="center" valign="top" ! 4. | 44 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | 1:40.051 | align="left" | +0.142 | align="left" | 32 |- align="center" valign="top" ! 5. | 14 | align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 1:40.103 | align="left" | +0.194 | align="left" | 29 |- align="center" valign="top" ! 6. | 19 | align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | 1:40.112 | align="left" | +0.203 | align="left" | 34 |- align="center" valign="top" ! 7. | 3 | align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | 1:40.276 | align="left" | +0.367 | align="left" | 29 |- align="center" valign="top" ! 8. | 22 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | 1:40.628 | align="left" | +0.719 | align="left" | 28 |- align="center" valign="top" ! 9. | 77 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | 1:40.638 | align="left" | +0.729 | align="left" | 35 |- align="center" valign="top" ! 10. | 27 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | 1:40.691 | align="left" | +0.782 | align="left" | 34 |- align="center" valign="top" ! 11. | 25 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | 1:40.777 | align="left" | +0.868 | align="left" | 33 |- align="center" valign="top" ! 12. | 20 | align="left" | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | 1:41.014 | align="left" | +1.105 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 13. | 99 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | 1:41.257 | align="left" | +1.348 | align="left" | 28 |- align="center" valign="top" ! 14. | 26 | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | 1:41.325 | align="left" | +1.416 | align="left" | 32 |- align="center" valign="top" ! 15. | 21 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | 1:41.407 | align="left" | +1.498 | align="left" | 34 |- align="center" valign="top" ! 16. | 11 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | 1:41.671 | align="left" | +1.762 | align="left" | 25 |- align="center" valign="top" ! 17. | 8 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | 1:42.531 | align="left" | +2.622 | align="left" | 14 |- align="center" valign="top" ! 18. | 4 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Max Chilton]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | 1:43.638 | align="left" | +3.729 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 19. | 17 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | 1:43.752 | align="left" | +3.843 | align="left" | 29 |- align="center" valign="top" ! 20. | 9 | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | 1:45.703 | align="left" | +5.794 | align="left" | 31 |- align="center" valign="top" ! 21. | 10 | align="left" | {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | Bez vremena | align="left" | | align="left" | 0 |- align="center" valign="top" ! 22. | 13 | align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | Bez vremena | align="left" | | align="left" | 0 |- align="center" valign="top" |} == Rezultati treninga (Subota) == === Treći trening === {| class=wikitable style="font-size:95%" |- class="hintergrundfarbe5" ! Poz ! B ! Ime ! Konstruktor ! Vrijeme ! Gap ! B.Krugova |- align="center" valign="top" ! 1. | 6 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | 1:39.008 | align="left" | | align="left" | 13 |- align="center" valign="top" ! 2. | 44 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | 1:39.240 | align="left" | +0.232 | align="left" | 13 |- align="center" valign="top" ! 3. | 7 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 1:40.156 | align="left" | +1.148 | align="left" | 13 |- align="center" valign="top" ! 4. | 1 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | 1:40.387 | align="left" | +1.379 | align="left" | 14 |- align="center" valign="top" ! 5. | 27 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | 1:40.523 | align="left" | +1.515 | align="left" | 15 |- align="center" valign="top" ! 6. | 3 | align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | 1:40.686 | align="left" | +1.678 | align="left" | 14 |- align="center" valign="top" ! 7. | 14 | align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 1:40.736 | align="left" | +1.728 | align="left" | 14 |- align="center" valign="top" ! 8. | 19 | align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | 1:40.781 | align="left" | +1.773 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 9. | 77 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | 1:40.891 | align="left" | +1.883 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 10. | 11 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | 1:41.029 | align="left" | +2.021 | align="left" | 15 |- align="center" valign="top" ! 11. | 26 | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | 1:41.182 | align="left" | +2.174 | align="left" | 18 |- align="center" valign="top" ! 12. | 25 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | 1:41.441 | align="left" | +2.433 | align="left" | 18 |- align="center" valign="top" ! 13. | 99 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | 1:41.552 | align="left" | +2.544 | align="left" | 15 |- align="center" valign="top" ! 14. | 21 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | 1:42.041 | align="left" | +3.033 | align="left" | 17 |- align="center" valign="top" ! 15. | 8 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | 1:42.749 | align="left" | +3.741 | align="left" | 16 |- align="center" valign="top" ! 16. | 13 | align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | 1:43.539 | align="left" | +4.531 | align="left" | 20 |- align="center" valign="top" ! 17. | 4 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Max Chilton]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | 1:43.977 | align="left" | +4.969 | align="left" | 16 |- align="center" valign="top" ! 18. | 17 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | 1:44.170 | align="left" | +5.162 | align="left" | 18 |- align="center" valign="top" ! 19. | 9 | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | 1:44.457 | align="left" | +5.449 | align="left" | 12 |- align="center" valign="top" ! 20. | 10 | align="left" | {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | 1:46.015 | align="left" | +7.007 | align="left" | 7 |- align="center" valign="top" ! 21. | 22 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | 2:05.555 | align="left" | +26.547 | align="left" | 4 |- align="center" valign="top" ! 22. | 20 | align="left" | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | Bez vremena | align="left" | | align="left" | 5 |- align="center" valign="top" |} === Kvalifikacije === {| class=wikitable style="font-size:95%" |- class="hintergrundfarbe5" ! Poz ! B ! Ime ! Konstruktor ! Q1 ! Q2 ! Q3 ! Grid |- align="center" valign="top" ! 1. | 44 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | align="left" | 1:57.202 | align="left" | '''1:59.041''' | align="left" | '''1:59.431''' | align="left" | 1. |- align="center" valign="top" ! 2. | 1 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | align="left" | 1:57.654 | align="left" | 1:59.399 | align="left" | 1:59.486 | align="left" | 2. |- align="center" valign="top" ! 3. | 6 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | align="left" | '''1:57.183''' | align="left" | 1:59.445 | align="left" | 2:00.050 | align="left" | 3. |- align="center" valign="top" ! 4. | 14 | align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="left" | 1:58.889 | align="left" | 2:01.356 | align="left" | 2:00.175 | align="left" | 4. |- align="center" valign="top" ! 5. | 3 | align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | align="left" | 1:58.913 | align="left" | 2:00.147 | align="left" | 2:00.541 | align="left" | 5. |- align="center" valign="top" ! 6. | 7 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="left" | 1:59.257 | align="left" | 2:01.532 | align="left" | 2:01.218 | align="left" | 6. |- align="center" valign="top" ! 7. | 27 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | align="left" | 1:58.883 | align="left" | 2:00.839 | align="left" | 2:01.712 | align="left" | 7. |- align="center" valign="top" ! 8. | 20 | align="left" | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | align="left" | 2:00.358 | align="left" | 2:02.094 | align="left" | 2:02.213 | align="left" | 8. |- align="center" valign="top" ! 9. | 25 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | align="left" | 2:01.689 | align="left" | 2:02.096 | align="left" | 2:03.078 | align="left" | 9. |- align="center" valign="top" ! 10. | 22 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | align="left" | 2:00.889 | align="left" | 2:01.810 | align="left" | 2:04.053 | align="left" | 10. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- align="center" valign="top" ! 11. | 26 | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | align="left" | 2:01.175 | align="left" | 2:02.351 | align="left" | | align="left" | 11. |- align="center" valign="top" ! 12. | 21 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | align="left" | 2:01.134 | align="left" | 2:02.369 | align="left" | | align="left" | 12. |- align="center" valign="top" ! 13. | 19 | align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | align="left" | 2:00.047 | align="left" | 2:02.460 | align="left" | | align="left" | 13. |- align="center" valign="top" ! 14. | 11 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | align="left" | 2:00.076 | align="left" | 2:02.511 | align="left" | | align="left" | 14. |- align="center" valign="top" ! 15. | 77 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | align="left" | 1:59.709 | align="left" | 2:02.756 | align="left" | | align="left" | 18.* |- align="center" valign="top" ! 16. | 8 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | align="left" | 2:00.202 | align="left" | 2:02.885 | align="left" | | align="left" | 15. |- bgcolor=white | colspan="8" | |- align="center" valign="top" ! 17. | 13 | align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | align="left" | 2:02.074 | align="left" | | align="left" | | align="left" | 16. |- align="center" valign="top" ! 18. | 99 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | align="left" | 2:02.131 | align="left" | | align="left" | | align="left" | 17. |- align="center" valign="top" ! 19. | 17 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | align="left" | 2:02.702 | align="left" | | align="left" | | align="left" | 19. |- align="center" valign="top" ! 20. | 10 | align="left" | {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | align="left" | 2:03.595 | align="left" | | align="left" | | align="left" | 20. |- align="center" valign="top" ! 21. | 4 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Max Chilton]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | align="left" | 2:04.388 | align="left" | | align="left" | | align="left" | 21. |- align="center" valign="top" ! 22. | 9 | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | align="left" | 2:04.407 | align="left" | | align="left" | | align="left" | 22. |- !colspan="8"| Q1 107% vrijeme: 2:05.385 |- |} :{{note|a|1}} [[Valtteri Bottas]] - 3 mjesta grid kazna - ometaju tokom kvalifikacija. == Utrka (Nedjelja) == {| class=wikitable style="font-size:95%" |- class="hintergrundfarbe5" ! Poz ! B ! Ime ! Konstruktor ! Krugovi ! Vrijeme/Odustati ! Grid ! Bodovi |- align="center" valign="top" ! 1. | 44 | align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]''' | align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | align="left" | 56 | align="left" | 1:40:25.974 | align="left" | 1. | align="left" | '''25''' |- align="center" valign="top" ! 2. | 6 | align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Nico Rosberg]]''' | align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | align="left" | 56 | align="left" | +17.313 | align="left" | 3. | align="left" | '''18''' |- align="center" valign="top" ! 3. | 1 | align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]''' | align="left" | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]''' | align="left" | 56 | align="left" | +24.534 | align="left" | 2. | align="left" | '''15''' |- align="center" valign="top" ! 4. | 14 | align="left" | {{ZD|ŠPA}} '''[[Fernando Alonso]]''' | align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | align="left" | 56 | align="left" | +35.992 | align="left" | 4. | align="left" | '''12''' |- align="center" valign="top" ! 5. | 27 | align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Nico Hülkenberg]]''' | align="left" | {{ZD|IND}} '''[[Force India|Force India-Mercedes]]''' | align="left" | 56 | align="left" | +47.199 | align="left" | 7. | align="left" | '''10''' |- align="center" valign="top" ! 6. | 22 | align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Jenson Button]]''' | align="left" | {{ZD|UK}} '''[[McLaren|McLaren-Mercedes]]''' | align="left" | 56 | align="left" | +1:23.691 | align="left" | 10. | align="left" | '''8''' |- align="center" valign="top" ! 7. | 19 | align="left" | {{ZD|BRA}} '''[[Felipe Massa]]''' | align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams-Mercedes]]''' | align="left" | 56 | align="left" | +1:25.076 | align="left" | 13. | align="left" | '''6''' |- align="center" valign="top" ! 8. | 77 | align="left" | {{ZD|FIN}} '''[[Valtteri Bottas]]''' | align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams-Mercedes]]''' | align="left" | 56 | align="left" | +1:25.537 | align="left" | 18. | align="left" | '''4''' |- align="center" valign="top" ! 9. | 20 | align="left" | {{ZD|DAN}} '''[[Kevin Magnussen]]''' | align="left" | {{ZD|UK}} '''[[McLaren|McLaren-Mercedes]]''' | align="left" | 55 | align="left" | +1 Krug | align="left" | 8. | align="left" | '''2''' |- align="center" valign="top" ! 10. | 26 | align="left" | {{ZD|RUS}} '''[[Daniil Kvyat]]''' | align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]''' | align="left" | 55 | align="left" | +1 Krug | align="left" | 11. | align="left" | '''1''' |- align="center" valign="top" ! 11. | 8 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | align="left" | 55 | align="left" | +1 Krug | align="left" | 15. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! 12. | 7 | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="left" | 55 | align="left" | +1 Krug | align="left" | 6. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! 13. | 10 | align="left" | {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | align="left" | 55 | align="left" | +1 Krug | align="left" | 20. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! 14. | 9 | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]] | align="left" | {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]] | align="left" | 54 | align="left" | +2 Kruga | align="left" | 22. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! 15. | 4 | align="left" | {{ZD|UK}} [[Max Chilton]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | align="left" | 54 | align="left" | +2 Kruga | align="left" | 21. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! Odu | 3 | align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | align="left" | 49 | align="left" | Odustati | align="left" | 5. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! Odu | 21 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | align="left" | 35 | align="left" | Mjenjač | align="left" | 12. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! Odu | 99 | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]] | align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | align="left" | 32 | align="left" | Power Unit | align="left" | 17. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! Odu | 25 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]] | align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]] | align="left" | 18 | align="left" | Turbo | align="left" | 9. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! Odu | 17 | align="left" | {{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]] | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Ferrari]] | align="left" | 8 | align="left" | Nesreća Šteta | align="left" | 19. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! Odu | 13 | align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]] | align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]] | align="left" | 7 | align="left" | Power Unit | align="left" | 16. | align="left" | |- align="center" valign="top" ! NP | 11 | align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | align="left" | 0 | align="left" | Mjenjač | align="left" | 14. | align="left" | |- align="center" valign="top" |} ==Rangiranje nakon utrke== {{col-start}} {{col-2}} ;Vozači {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- | ! Poz ! Vozači ! Bodovi |- | [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]] | align="center" | 1. | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="left" | 43 |- | [[Datoteka:1uparrow green.svg|12px]] | align="center" | 2. | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | align="left" | 25 |- | [[Datoteka:1uparrow green.svg|12px]] | align="center" | 3. | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="left" | 24 |- | [[Datoteka:1downarrow red.svg|12px]] | align="center" | 4. | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | align="left" | 23 |- | [[Datoteka:1downarrow red.svg|12px]] | align="center" | 5. | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]] | align="left" | 20 |- |} {{col-2}} ;Konstruktori {|class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- | ! Poz ! Konstruktor ! Bodovi |- | [[Datoteka:1uparrow green.svg|12px]] | align="center" | 1. | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | align="left" | 68 |- | [[Datoteka:1downarrow red.svg|12px]] | align="center" | 2. | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | align="left" | 43 |- | [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]] | align="center" | 3. | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align="left" | 30 |- | [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]] | align="center" | 4. | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]] | align="left" | 20 |- | [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]] | align="center" | 5. | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]] | align="left" | 19 |- |} {{col-end}} * <small>Samo je u prvih 5 pozicija uključen plasman za oba seta.</small> {{F1GP 10-19}} == Vanjski linkovi == * [http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7319/ formula1.com – Rezultati 1. treninga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328122940/http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7319/ |date=28. 3. 2014 }} * [http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7320/ formula1.com – Rezultati 2. treninga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328122947/http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7320/ |date=28. 3. 2014 }} * [http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7321/ formula1.com – Rezultati 3. treninga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330051637/http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7321/ |date=30. 3. 2014 }} * [http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7322/ formula1.com – Rezultati kvalifikacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140329214825/http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7322/ |date=29. 3. 2014 }} * [http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7323/ formula1.com – Rezultati utrka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330023033/http://www.formula1.com/results/season/2014/915/7323/ |date=30. 3. 2014 }} * [http://www.statsf1.com/en/2014/malaisie.aspx statsf1.com - detalji utrke] [[Kategorija:Velike nagrade Formule 1 2014.|Malezija]] [[Kategorija:2014. u Maleziji]] [[Kategorija:Velike nagrade Malezije|2014]] 2vam84h4tk1pww6lh6gkaiciqn1y41m 10 362794 3934078 3257698 2026-10-05T01:03:55Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Vietnam_location_map1.svg datotekom [[:File:Vietnam_location_map1_(pre-2025).svg|Vietnam_location_map1_(pre-2025).svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: pre-2025 map). 3934078 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{{1}}}| |name = Vijetnam |top = 24.0 |bottom = 8.0 |left = 101.8 |right = 110.3 |image = Vietnam location map1 (pre-2025).svg |image1 = Vietnam_relief_location_map.jpg }}<noinclude>{{Lokacijska karta/Info}} [[Kategorija:Lokacijske karte|Vijetnam]]</noinclude> q5ie0xhsfup7p77zns1yqo3zl5cjmwa 10 373611 3934044 3933832 2026-10-04T21:04:33Z Z1KA 87045 3934044 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Izborni dijagram/Partija/Doku/BS}} <onlyinclude><includeonly>{{#switch: {{{1|}}} <!--A--> |A-SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Stranka demokratske aktivnosti{{!}}A-SDA]]}} <!--B--> |BDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=4E6EA7|tamno=4E6EA7|link=BH Blok ([[Bosanska demokratska unija{{!}}BDU]])}} |BHČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Bosanskohercegovačka čista stranka{{!}}BHČSP]]}} |BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija "BH Blok"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "BH Blok" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHI-KF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=efe682|tamno=fcde00|link=[[Bosanskohercegovački demokrati{{!}}BHD]]}} |BDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b61a25|tamno=b61a25|link=[[Brčanski demokratski pokret{{!}}BDP]]}} |BNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=33a675|tamno=12412f|link=[[Bosanska narodna stranka{{!}}BNS]]}} |BPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=005826|tamno=002e50|link=[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]]}} |BSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bosanskohercegovačka stranka prava{{!}}BSP]]}} |BoSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bošnjačka stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}BoSP BiH]]}} |BOSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=BD0006|tamno=BD0006|link=[[Bosanska stranka{{!}}BOSS]]}} |BZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Bosanski zeleni{{!}}BZ]]}} |BHZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]]}} |BH zeleni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BH zeleni]]}} <!--C--> |CL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C52030|tamno=C52030|link=[[Crvene linije{{!}}CL]]}} <!--Č--> |ČNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Čapljinska neovisna stranka{{!}}ČNS]]}} <!--D--> |DSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CC4E5C|tamno=CC4E5C|link=[[Demokratski socijalistički savez{{!}}DSS]]}} |DSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CC4E5C|tamno=CC4E5C|link=[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine{{!}}DSS BiH]]}} |DSSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CC4E5C|tamno=CC4E5C|link=[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine{{!}}DSSBiH]]}} |DSZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=228B22|tamno=228B22|link=[[Demokratski savez zelenih{{!}}DSZ]]}} |DEMOS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0468b4|tamno=ed1c23|link=[[Demokratski savez{{!}}DEMOS]]}} |DF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=F16822|link=[[Demokratska fronta{{!}}DF]]}} |DjB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=Dosta je bilo}} |DNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=2B0E72|link=[[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]]}} |DNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=048AEB|tamno=048AEB|link=[[Demokratska narodna zajednica{{!}}DNZ]]}} |DP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Demokratska partija (Republika Srpska){{!}}DP RS]]}} |DPB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0066ff|tamno=6858B6|link=[[Demokratski patriotski blok Republike Srpske{{!}}DPB]]}} |DPB RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0066ff|tamno=6858B6|link=[[Demokratski patriotski blok Republike Srpske{{!}}DPB RS]]}} |DPBRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0066ff|tamno=6858B6|link=[[Demokratski patriotski blok Republike Srpske{{!}}DPBRS]]}} |DSI BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DB3438|tamno=5AADDD|link=[[Demokratska stranka federalista{{!}}DSF]]}} |DSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka penzionera{{!}}DSP]]}} |DS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=[[Demokratska stranka Republike Srpske{{!}}DS RS]]}} |DSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Demokratska socijalistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}DSS BiH]]}} <!--E--> |EES E-5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Evropska ekološka stranaka E-5{{!}}EES E-5]]}} |EPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EPRS]]}} |EP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EP RS]]}} <!--F--> <!--G--> |GM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Grade moj 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija Grade moj={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija "Grade moj"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija "Grade moj" ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |GDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffdf00|tamno=3f518d|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS BiH]]}} |GDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffdf00|tamno=3f518d|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS]]}} |GDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffdf00|tamno=3f518d|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDSBiH]]}} |GS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS BiH]]}} |GSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GSBiH]]}} |GS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS]]}} <!--H--> |HČSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSP BiH]]}} |HČSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSPBiH]]}} |HDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez{{!}}HDS]]}} |HDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDS BiH]]}} |HDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDSBiH]]}} |HDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDU BiH]]}} |HDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDUBiH]]}} |HDZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0077CB|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]}} |HDZ BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0077CB|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ BiH]]}} |HDZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0077CB|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZBiH]]}} |HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HDZ1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ1990]]}} |HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU BiH]]}} |HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}} |HKDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatski kršćanski demokratski preporod {{!}}HKDP]]}} |HKP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Hrvatska koalicija za Pougarje{{!}}HKP]]}} |HKzK - HDZ 1990/HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzK - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HKzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzT}} |HLZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Hrvatska lista za Livno{{!}}HLZL]]}} |HLZJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLZJ]]}} |HLzJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLzJ]]}} |HNL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009977|tamno=000077|link=[[Hrvatska nezavisna lista{{!}}HNL]]}} |HNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska narodna zajednica{{!}}HNZ]]}} |HKU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=65C4FF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska katolička udruga{{!}}HKU]]}} |HNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1361a9|tamno=FF7777|link=[[Hrvatski nacionalni pomak{{!}}HNP]]}} |HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AE9A64|tamno=AE9A64|link=[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska petorka{{!}}HP]]}} |H5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska petorka{{!}}H5]]}} |HRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e3202a|tamno=0471bb|link=[[Hrvatska republikanska stranka{{!}}HRS]]}} |HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=060606|tamno=060606|link=[[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina){{!}}HSP]]}} |HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP BiH]]}} |HSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP BiH]]}} |HSP BiH ĐdJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine Đapić - dr. Jurišić{{!}}HSP BiH ĐdJ]]}} |HSPdAS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSP AS BiH]]}} |HSP AS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSP AS BiH]]}} |HSP AS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSP AS]]}} |HSPAS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSPAS]]}} |HSP H-B={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=5599EE|link=[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne{{!}}HSP H-B]]}} |HSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}HSS]]}} |HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}HSS BiH]]}} |HSSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}HSSBiH]]}} |HSS BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]]}} |HSSBR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS-BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |HSS-SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS-SR]]}} |IZVOR BG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija "Izvor"{{!}}IZVOR BG]]}} <!--J--> |JMO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=014201|tamno=014201|link=[[Jugoslavenska muslimanska organizacija{{!}}JMO]]}} |JNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jedinstvena napredna stranka{{!}}JNS]]}} |JUL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jugoslavenska ljevica{{!}}JUL]]}} <!--K--> |Koalicija za Mostar 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |KzM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |Koalicija za Mostar 2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |KzM2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSP BiH/RDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Ramska demokratska stranka{{!}}RDS]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HSP BiH/HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990/HSP BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ 1990/HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HRS BiH/HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=Koalicija [[Hrvatska republikanska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HRS]]/[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}} |Koalicija HSP BiH/HPB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=Koalicija [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine{{!}}HPB]]}} |Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=[[Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS){{!}}Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)]]}} |Koalicija PDP-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NDP{{!}}Koalicija PDP-NDP]]}} |Koalicija PDP-NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NS RS{{!}}Koalicija PDP-NS RS]]}} |Koalicija SDA-SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]}} |Koalicija SDA-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDA-SBB-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDS-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-NDP{{!}}Koalicija SDS-NDP]]}} |Koalicija SDS-SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-SRS RS{{!}}Koalicija SDS-SRS RS]]}} |KoD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Domovina (koalicija){{!}}KoD]]}} |Koalicija SZBiH-BOSS-LDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=Koalicija [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]/[[Bosanska stranka‎{{!}}BOSS]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine‎{{!}}LDS]]}} |KSPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=[[Kladuška stranka privrednog prosperiteta{{!}}KSPP]]}} |KZ (HDZ 1990-PS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=Koalicija "Zajedno - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Posavska stranka{{!}}PS]]}} |KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Koalicija "Zajedno za bolje sutra Jajcu"{{!}}KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU]]}} |KCD BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu{{!}}KCD BiH]]}} |KCDBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu{{!}}KCDBiH]]}} |KzC BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu{{!}}KzC BiH]]}} |KzCBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu{{!}}KzCBiH]]}} |KzC={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu{{!}}KzC]]}} |KCD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu{{!}}KCD]]}} |KZJ - HNS, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Koalicija za Jajce{{!}}KZJ - HNS, HSP]]}} |KZP - HSS SR, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Za Pougarje"{{!}}KZP - HSS SR, HSP]]}} |KZzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Zajedno za promjene"{{!}}KZzP]]}} <!--L--> |LBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |L BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |LS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LS BiH]]}} |LSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}} |LBO BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=93b825|link=[[Liberalno bošnjačka organizacija Bosne i Hercegovine{{!}}LBO BiH]]}} |LBOBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=93b825|link=[[Liberalno bošnjačka organizacija Bosne i Hercegovine{{!}}LBOBiH]]}} |LDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=28166f|tamno=fcdb00|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS]]}} |LDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=28166f|tamno=fcdb00|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}} |LDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=28166f|tamno=fcdb00|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDSBiH]]}} |LS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fce444|tamno=71c7e8|link=[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}} |LSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LNKS 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=LNK - Srebrenik 2016.}} |LNK "PzP"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Lista nezavisnih kandidata "Pokret za preokret"{{!}}LNK "PzP"]]}} |LzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Lista za Prozor}} <!--M--> |MBO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Muslimanska bošnjačka organizacija{{!}}MBO]]}} |MNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=[[Muslimanska narodna organizacija{{!}}MNO]]}} |MH PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} <!--N--> |NB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisni blok{{!}}NB]]}} |NBL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]]}} |NGL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2ba6e8|tamno=0689cd|link=[[Nezavisna građanska lista{{!}}NGL]]}} |NF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF]]}} |NF RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF RS]]}} |NFRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NFRS]]}} |NDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b30000|tamno=b30000|link=[[Narodna demokratska stranka{{!}}NDS]]}} |NDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Napredna demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}NDS BiH]]}} |NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=0070FF|link=[[Narodni demokratski pokret{{!}}NDP]]}} |ND P={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=008080|link=[[Novi demokratski pokret{{!}}ND P]]}} |NES={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=87B030|tamno=87B030|link=[[Narodni evropski savez{{!}}NES]]}} |NHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccccff|tamno=0000ff|link=[[Nova hrvatska inicijativa{{!}}NHI]]}} |NiP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NiP]]}} |NIP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NIP]]}} |NLB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Nezavisna lista Bugojno}} |NLZK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Nezavisna lista za Kupres{{!}}NLZK]]}} |NL S.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=NL - Sead Džafić}} |NLZBB1={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffFF99|tamno=009933|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 1}} |NLZBB2={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=eeEE88|tamno=009922|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 2}} |NLZBB3={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccCC77|tamno=009911|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 3}} |NLZBB4={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=bbBB66|tamno=009900|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 4}} |NLZBB5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ddDD55|tamno=009999|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 5}} |NLzMG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Nezavisna lista "Za moj grad"{{!}}NLzMG]]}} |NLzOV={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Nezavisna lista za općinu Visoko{{!}}NLzOV]]}} |NM 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556677|tamno=554433|link=[[Nezavisni Milići 2016.{{!}}NM 2016]]}} |NoSr={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=ffcccc|link=[[Nova Srpska{{!}}NoSr]]}} |NPD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFFC2|tamno=FFFF00|link=[[Naprijed (Bosna i Hercegovina){{!}}NPD]]}} |NP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e9d275|tamno=05055d|link=[[Novi početak (Bosna i Hercegovina){{!}}NP]]}} |NP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=559977|tamno=550077|link=[[Novi pokret Bosne i Hercegovine{{!}}NP BiH]]}} |NPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ec1e20|tamno=0a5a8f|link=[[Narodna partija Srpske{{!}}NPS]]}} |NPI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=d7384c|tamno=454b7d|link=[[Nova politička inicijativa{{!}}NPI]]}} |NSSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AB0000|tamno=FF4D4D|link=[[Narodni savez za slobodan mir{{!}}NSSM]]}} |NSzSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AB0000|tamno=FF4D4D|link=[[Narodni savez za slobodan mir{{!}}NSzSM]]}} |NSZSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AB0000|tamno=FF4D4D|link=[[Narodni savez za slobodan mir{{!}}NSZSM]]}} |NS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFAF94|tamno=FA451F|link=[[Naša stranka{{!}}NS]]}} |NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0e0e0|tamno=dedede|link=[[Narodna stranka Republike Srpske{{!}}NS RS]]}} |NS dr. M.T.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Nezavisna stranka dr. Mihajlo Tovirac{{!}}NS dr. M.T.]]}} |NSRzB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=99FFFF|tamno=00CCCC|link=[[Narodna stranka Radom za boljitak{{!}}NSRzB]]}} |NSzSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC9B8|tamno=D77B4F|link=[[Narodni savez za slobodni mir{{!}}NSzSM]]}} <!--O--> |Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |OO-ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} <!--P--> |PDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=04b393|tamno=04b393|link=[[Pokret demokratske akcije{{!}}PDA]]}} |PDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=343399|link=[[Partija demokratskog progresa{{!}}PDP]]}} |PDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Posavska demokratska stranka{{!}}PDS]]}} |PK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Pokrenimo Kladušu{{!}}PK]]}} |PMP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=96C2E9|tamno=2F2683|link=[[Prva mostarska partija{{!}}PMP]]}} |PNL-SG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Prva nezavisna lista - Stari Grad{{!}}PNL-SG]]}} |PPP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DD9988|tamno=DD1188|link=[[Partija privrednog progresa Bosne i Hercegovine{{!}}PPP BiH]]}} |POMAK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=6BC3C3|tamno=00B2B2|link=[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu{{!}}POMAK]]}} |PS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=291672|tamno=291672|link=[[Posavska stranka{{!}}PS]]}} |PSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=a33736|tamno=5a6183|link=[[Pokret Sigurna Srpska{{!}}PSS]]}} |PSDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=8080FF|tamno=000080|link=[[Prva srpska demokratska stranka{{!}}PSDS]]}} |PST={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Prva stranka{{!}}PST]]}} |PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |PUS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Pokret "Uspješna Srpska"{{!}}PUS]]}} |PzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Pokret za naš grad{{!}}PzNG]]}} |PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PzP]]}} |PZP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} |PzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Pokret za Trebinje{{!}}PzT]]}} <!--R--> |RDS TZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Regionalni demokratski savez - Tuzla{{!}}RDS TZ]]}} |RNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=9db5ff|tamno=a1b0e5|link=[[Ramska narodna stranka{{!}}RNS]]}} |RS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Radikalna stranka Republike Srpske{{!}}RS RS]]}} |RSRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Radikalna stranka Republike Srpske{{!}}RSRS]]}} |RzN SRS RS-SRS-SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=RzN - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]/[[Srpska u sigurne ruke{{!}}SRS]]}} <!--S--> |SSO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6347|tamno=FF6347|link=[[Savez socijalističke omladine{{!}}SSO]]}} |SSO BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6347|tamno=FF6347|link=[[Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine{{!}}SSO BiH]]}} |SSOBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6347|tamno=FF6347|link=[[Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine{{!}}SSOBiH]]}} |SPU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU BiH]]}} |SPUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPUBiH]]}} |SPU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU]]}} |DNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}DNP]]}} |Seljačka stranka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Seljačka stranka]]}} |SZSG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Savez za Stari Grad{{!}}SZSG]]}} |SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]]}} |SBB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBB BiH]]}} |SBBBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBBBiH]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SC={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Snaga centra{{!}}SC]]}} |SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]}} |SD BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=667788|tamno=660088|link=[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine{{!}}SD BiH]]}} |SDBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DA7275|tamno=ED1B24|link=[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine{{!}}SDBiH]]}} |SDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP]]}} |SDP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]]}} |SDPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDPBiH]]}} |SDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]}} |SDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |SDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDUBiH]]}} |SDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=38659C|tamno=366299|link=[[Srpska demokratska stranka{{!}}SDS]]}} |SEP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Snaga ekonomskog pokreta u Bosni i Hercegovini{{!}}SEP BiH]]}} |SK BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine{{!}}SK BiH]]}} |SKBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine{{!}}SKBiH]]}} |SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=4A84AC|tamno=08588C|link=[[Snaga naroda (Bosna i Hercegovina){{!}}SN]]}} |SNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka (Republika Srpska){{!}}SNS]]}} |SNS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka Republike Srpske{{!}}SNS RS]]}} |SNS FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=780078|tamno=262970|link=[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNS FBiH]]}} |SNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SNP]]}} |SNP FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Srpska nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNP FBiH]]}} |SNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=[[Srpska narodna organizacija{{!}}SNO]]}} |SNSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]]}} |SNSD - SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SNSD-SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |Sloga={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=780078|link=[[Sloga (koalicija, 1998){{!}}Sloga]]}} |SPO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=4B9CD3|tamno=4B9CD3|link=[[Srpski pokret obnove (Bosna i Hercegovina){{!}}SPO]]}} |SPP BiH ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Stranka privrednog prosperitetea Bosne i Hercegovine{{!}}SPP BiH]]}} |SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e62225|tamno=e52029|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SPaS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11204d|tamno=C8BFE7|link=[[Srpska patriotska stranka{{!}}SPaS]]}} |SPAS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11204d|tamno=C8BFE7|link=[[Srpska patriotska stranka{{!}}SPAS]]}} |SPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=42BAEB|tamno=42BAEB|link=[[Stranka pravde i povjerenja{{!}}SPP]]}} |SP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]]}} |SPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SPRS]]}} |SP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP RS]]}} |SP - DNS - PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SP-DNS-PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SRS]]}} |RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS]]}} |RS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS BiH]]}} |RSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RSBiH]]}} |SRS-BS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-Budućnost Srpske{{!}}SRS-BS]]}} |SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]}} |SRSRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRSRS]]}} |SRS-VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS-9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS-9J]]}} |SRS 9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS 9J]]}} |SRSJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Jugoslavije{{!}}SRSJ]]}} |SRSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Jugoslavije{{!}}SRSBiH]]}} |SRS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Jugoslavije{{!}}SRS BiH]]}} |SRBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SRBiH]]}} |SR BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SR BiH]]}} |SS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Slobodna Srpska{{!}}SS]]}} |SSJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Stranka srpskog jedinstva (Republika Srpska){{!}}SSJ]]}} |SSRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=38659C|tamno=38659C|link=[[Srpska stranka Republike Srpske{{!}}SSRS]]}} |SS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=38659C|tamno=38659C|link=[[Srpska stranka Republike Srpske{{!}}SS RS]]}} |SSK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=38659C|tamno=38659C|link=[[Srpska stranka Krajine{{!}}SSK]]}} |SSKiP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=38659C|tamno=38659C|link=[[Srpska stranka Krajine i Posavine{{!}}SSKiP]]}} |SSKP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=38659C|tamno=38659C|link=[[Srpska stranka Krajine i Posavine{{!}}SSKP]]}} |SSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Srpska seljačka stranka{{!}}SSS]]}} |SUND BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Stranka udruženih nezavisnih demokrata Bosne i Hercegovine{{!}}SUND BiH]]}} |SzBG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00BB77|tamno=001177|link=[[Stranka za bolje Goražde{{!}}SzBG]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Savez za demokratsku Srpsku{{!}}SzDS]]}} |SzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=daa520|link=[[Stranka za naš grad{{!}}SzNG]]}} |SzNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SzNP]]}} |SzOOL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1D1D1|tamno=787878|link=[[Stranka za općinu Olovo{{!}}SzOOL]]}} |SzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina){{!}}SzP]]}} |SzŠB - HSP dr. Ante Starčević/HS (HKDU-HRAST)/HČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=Savez za Široki Brijeg [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSP dr. Ante Starčević]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]/[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegvoine{{!}}HČSP]]}} |Sz Pale={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Složno za Pale{{!}}Sz Pale]]}} |SzS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Stranka za Srednje{{!}}SzS]]}} |SŽ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b2ffff|tamno=00adf0|link=[[Stranka život{{!}}SŽ]]}} <!--T--> |Koalicija "Trojka"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "Trojka" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Četvorka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Četvorka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]] - [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]])}} |TZ ALT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Tuzlanska alternativa]]}} <!--U--> |USD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |US={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00008B|tamno=00008B|link=[[Ujedinjena Srpska{{!}}US]]}} |UzL SDU-LDS-DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Ujedinjeni za Lukavac [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS]]/[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI]]}} |UBHS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} |UBSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} <!--Z--> |ZNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2b336d|tamno=afcb1f|link=[[Za nove generacije{{!}}ZNG]]}} |Za Banje={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Za Banje - za opstojnost Domaljevca, Grebnika, Bazika i Brvnika{{!}}Za Banje]]}} |ZL BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL BiH]]}} |ZLBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZLBiH]]}} |ZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL]]}} |ZPR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=024EB0|tamno=1100FF|link=[[Za pravdu i red{{!}}ZPR]]}} |ZzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Zajedno za Bosnu i Hercegovinu{{!}}ZzBiH]]}} |ZZG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Zajedno za Grahovo{{!}}ZZG]]}} |ZSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati{{!}}ZSD]]}} |ZSD-MM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati - Mile Marčeta{{!}}ZSD-MM]]}} |ZZS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Zajedno za Srebrenicu{{!}}ZZS]]}} |ZZT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Zajedno za Tomislavgrad{{!}}ZZT]]}} <!--Ž--> |ŽBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=920092|link=[[Žena Bosne i Hercegovine{{!}}ŽBiH]]}} |ŽBH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=920092|link=[[Žena Bosne i Hercegovine{{!}}ŽBH]]}} |A.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Alen Aličić}} |A.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ahmet Hidić}} |Dž.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Džana Motika}} |E.S.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Emir Salihović}} |E.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Enver Šero}} |G.Đ.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Goran Đorđić}} |I.Č.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Idriz Čilić}} |I.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ismet Mulahasanović}} |J.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Jure Džida}} |M.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mile Golijan}} |M.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Marija Herceg}} |M.P.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mujo Puzić}} |M.V.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mladen Vlahović}} |N.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Nihad Širić}} |S.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Samir Abazović}} |Š.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Šefik Gusić}} |Upražnjeno mjesto={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno mjesto]]}} |Upražnjeno={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno]]}} |Upraž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upraž.]]}} |Nezavisni kandidat={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezavisni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezav.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezav.]]}} |#default={{{1|}}}<span style="display:none;">[[Vorlage:Wahldiagramm/Wartung/Kürzel]]</span>}}</includeonly></onlyinclude> <noinclude> [[Kategorija:Šablon:Metapodaci stranke|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izborni šabloni Bosne i Hercegovine]] </noinclude> 6wpz2uzb88fzlit8z7y52qf1yd3x8se 0 391907 3934032 3848784 2026-10-04T16:23:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934032 wikitext text/x-wiki {{Dodaj_infokutiju|}} [[File:Battle flag of the 16th Muslim Brigade.jpg|thumb|Zastava Šesnaesta muslimanske brigade]] '''Šesnaesta muslimanska udarna brigada''' je vojna jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] koja je osnovana 21. septembra 1943 u selu [[Bukvik]]u kod [[Brčko]]g po naredbi Štaba 1. Bosanskog korpusa. Po osnivanju ušla je u sastav [[Sedamnaesta istočnobosanska divizija NOVJ|Sedamnaeste istočnobosanske divizije NOVJ]]. <ref name="Šaković">{{Cite web |url=http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/07/Pages-from-gg35-2.pdf |title=Edin Šaković, prof -PODSJEĆANJE NA 16. MUSLIMANSKU UDARNU BRIGADU (U POVODU 70. OBLJETNICE FORMIRANJA) |work=12 • GRAČANIČKI GLASNIK 35/18 |access-date=2. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122518/http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/07/Pages-from-gg35-2.pdf |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead}}</ref> == Osnivanje brigade == Prilikom osnivanja brigada je imala dva bataljona sa ukupno 450 boraca. U [[Bukvik]]u kod [[Brčko]]g, na mjestu koje danas obilježava skromna spomen-česma, započeo je ratni put jedne od značajnijih jedinica [[NOV i POJ]] sa širih prostora [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. 16. muslimanska brigada je bila prva [[Partizani|partizanska]] jedinica koja je 1945. godine ušla u [[Sarajevo]], još u poslijepodnevnim satima 5. aprila 1945. godine, a ujedno je jedna od prvih jedinica koje su probile linije odbrane na području [[Odžak]]a, posljednjeg uporišta fašističke [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske (NDH)]] Nagli porast simpatija prema NOP-u među [[Bošnjaci]]ma 1943. godine osobito je bio izražen na tlu sjeveroistočne Bosne, gdje je NOP postigao značajne uspjehe. Tadašnje rukovodstvo NOP-a je jako dobro zapazilo ova kretanja među Bošnjacima, te je, u nastojanju da ih pridobije za masovnije uključenje u partizanske jedinice, donijelo odluku o formiranju posebnih bošnjačkih jedinica NOV i POJ. Tako je u sastavu proslavljene 6. bosanske NOU brigade oformljen Muslimanski bataljon, koji će kasnije postati jezgro za osnivanje Treće muslimanske, odnosno Šesnaeste muslimanske brigade, prve od krupnijih partizanskih jedinica koja je u svom sastavu nosila naziv muslimanska, u skladu sa onovremenom oznakom za etnonacionalnu skupinu Bošnjaka.<ref name="BosM">{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=TfQEAQAAQBAJ&pg=PA402&lpg=PA402&dq=%C5%A1esnaesta+muslimanska+nou+brigada&source=bl&ots=vKZO4vvsf0&sig=ZNQ2xkAehorYqLYlzd5EoqcpaMw&hl=sr&sa=X&ved=0ahUKEwij0MiNrMbZAhWRLlAKHSXQCtMQ6AEIWTAK#v=onepage&q=%C5%A1esnaesta%20muslimanska%20nou%20brigada&f=false |title= Marko Attila Hoare: Bosnian Muslims in the Second World War: A History |work=Oxford University pres, 2013 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Brigada je formirana pod imenom Treća muslimanska brigada i to ime nosila je do 17. oktobra 1943. kada je odlukom Vrhovnog štaba NOV i POJ preimenovana u Šesnaestu muslimansku udarnu brigadu. Za komandanta brigade imenovan je [[Salim Ćerić]], a za političkog sekretara [[Muhidin Begić]]. Za obavještajnog oficira postavljen je [[Hilmija Šahinpašić]], za intendanta Šerif Buljubašić, za referenta saniteta Ankica Pavlović – Albahari, kasnije Adem Akšamija i za brigadnog ljekara Ervin Ginzberg. Za komandante 1. i 2. bataljona postavljeni su Izo Jahić i Arslan Gotovušić. Poslije oslobođenja [[Tuzla|Tuzle]], kao rezultat masovnog priliva novih boraca, formiraju se 3. i 4. bataljon. Za komandante postavljeni su [[Sadik Kadrušić]] Dik i [[Ragib Džindo]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. U vrijeme formiranja blizu 90% boračkog i rukovodećeg sastava brigade bili su [[Muslimani]], 7% [[Srbi]], 1,8% [[Hrvati]], 1,2 % ostalih nacionalnosti. Po socijalnom sastavu brigada je imala: 292 radnika, 247 seljaka, 127 đaka, 5 studenata, 36 činovnika i 35 ostalih. U njoj bilo je 58 žena.<ref name="16MB">{{Cite web |url= http://znaci.net/00001/118.htm |title= Grupa autora: ŠESNAESTA MUSLIMANSKA NOU BRIGADA |work= |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 17. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180217112048/http://znaci.net/00001/118.htm |url-status= dead }}</ref> == Borbeni put brigade == [[File:Borci 16. muslimanske brigade prelaze Drinjaču.jpg|mini|desno|Borci 16. muslimanske brigade prelaze Drinjaču]] Prva akcija u kojoj je brigada učestvovala je borba za oslobođenje Tuzle od 29. septembra do prvih dana oktobra. U to vrijeme domobranski pukovnik [[Sulejman Filipović]] bio je u Tuzli, a sa partizanima sarađivao je od 1941 i mnogo doprinio uspjehu akcije. Sredinom oktobra brigada učestvuje u borbama kod [[Vareš]]a i u dolini rijeke Bosne. Nakon toga zauzima položaje na [[Romanija|Romaniji]]. Pored svakodnevnih teških borbi na planinskom zemljištu u brigadi je bogat kultutni, prosvjetni i zabavni život čiji nosioci su mladi borci, članovi [[SKOJ-a]]. U kasnu jesen i početkom zime brigada vodi svakodnevne borbe na prostoru [[Romanija|Romanije]], [[Kladanj|Kladnja]], [[Živinice|Živinica]] i doline rijeke [[Krivaja|Krivaje]]. No, njezinim borcima su tek predstojala prava iskušenja, u njemačkim ofanzivama ({{jez-de|Kugelblitz|}} i {{jez-de|Schneesturm}}), krajem 1943. i početkom 1944. godine, koje u jugoslavenskoj historiografiji socijalističkog razdoblja označavane su zajedničkim imenom ''Šesta neprijateljska ofanziva''. Sredinom januara 1944 brigada učestvuje, u ovaj put neuspješnom napadu na Tuzlu, i povlači se u dolinu [[Spreča|Spreče]]. Svoj borbeni put brigada nastavlja u [[Posavina|Posavini]] i na [[Majevica|Majevici]]. Od ranog proljeća, pa sve do kasnog ljeta 1944. godine, 16. muslimanska udarna brigada kreće se i bori na širokom prostoru istočne Bosne, Gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine. U jednom trenutku, u martu 1944, našla se u vrlo teškom položaju, kada su [[Sile Osovine|Nijemci]] protiv nje angažirali glavninu snaga 14. SS regimente, iz sastava [[7. SS dobrovoljačka brdska divizija "Prinz Eugen"|7. SS divizije "Prinz Eugen"]] – jedinice čiji su pripadnici (pretežno Volksdeutscheri s područja Banata) imali dosta iskustva u antipartizanskoj borbi, ali su bili upamćeni i po velikoj brutalnosti. No, 16. muslimanska brigada je, zahvaljujući sposobnosti manevriranja i odlično primijenjenoj partizanskoj taktici, uspješno prebrodila tu ofanzivu, a gubici su nadomješteni vrbovanjem i mobiliziranjem ljudstva u krajevima u kojima se kretala. U ljeto 1944. godine, 16. muslimanska NOU brigada se vraća na sjever, na područje istočne Bosne. U međuvremenu, u martu i aprilu 1944., na prostore sjeveroistočne Bosne iz Njemačke je stigla i [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)]] sastavljena od dobrovoljaca, od ljeta 1943. obučavana u Njemačkoj. Iako su tokom formiranja ove jedinice Nijemci Bošnjacima obećavali, da će buduća SS divizija štititi bošnjačka naselja, osigurati povratak muhadžira, kazniti četničke zločince, pa do uspostave autonomne Bosne – ona je u proljeće 1944. tek uspjela očistiti prostore Posavine i Majevice od partizana, ali u savezništvu s [[četnici]]ma i uz mjestimične teške ispade, represalije i ratne zločine, u kojima su stradali i sami Bošnjaci (npr. u masakru u selu [[Vražići]] kod Brčkog). Na dan 17. septembra 1944., 16. muslimanska NOU brigada među prvim partizanskim jedinicama ulazi u Tuzlu, koja je tada definitivno zauzeta od snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Dva dana prije ulaska u Tuzlu, 16. muslimanska brigada dobila je značajno pojačanje. Sam partizanski vrhovni komandant [[Tito]] je 30. VIII. pozvao pripadnike “okupatorskih i kolaboracionističkih jedinica” koji nisu vršili zločine da stupe u redove NOVJ, uz zagarantiranu amnestiju. Tada je znatan broj bošnjačkih SS-ovaca, koji prethodno nisu uprljali ruke i obraz ratnim zločinima, stupalo u partizanske redove, a mnogi od njih upravo su tražili 16. muslimansku brigadu. Krajem 1944. godine, 16. muslimanska brigada odigrala je ključnu ulogu u odbrani Tuzle od četničke grupacije, predvođene samim [[Draža Mihailović|Dražom Mihailovićem]].<ref name="Lazarević">{{Cite web |url=http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/11-1967-%C4%90or%C4%91e-Lazarevi%C4%87-NAPAD-%C4%8CETNIKA-NA-TUZLU-DECEMBRA-1944.pdf |title=Đorđe Lazarević -NAPAD ČETNIKA NA TUZLU DECEMBRA 1944 |work= |access-date=2. 9. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon toga je reorganizirana, snabdjevena novim oružjem i opremom, te popunjena novim borcima. Bili su to mahom Srbijanci, kako mobilizirani civili, tako i bivši pripadnici [[Kvisling|kvinslinške]] Srpske državne straže generala Milana Nedića, pa i prebjegli četnici. Kao što su ranije primljeni Bošnjaci – prebjezi iz 13. SS divizije, tako su bošnjački borci 16. muslimanske brigade bratski primili i ove nove ratne drugove. Zajedno sa Srbima, u brigadu je stupio i značajan broj etničkih Albanaca sa [[Kosovo|Kosova]]. Time je i procenat Bošnjaka u 16. muslimanskoj brigadi sa oko 90% spao na nekih 70-60 procenata, ali je zato u drugim partizanskim jedinicama postotak bošnjačkih boraca rastao iz dana u dan. U okviru širih operacija NOVJ, odnosno Jugoslavenske armije, koje su okončane u aprilu 1945. godine [[Oslobođenje Sarajeva|oslobođenjem Sarajeva]], učestvovala je i 16. muslimanska brigada, već uveliko prekaljena u teškim borbama, vođenim protiv Nijemaca, oružanih snaga NDH i četnika. Borci 16. muslimanske NOU brigade bili prvi partizani koji su zakoračili u [[Sarajevo]], spustivši se preko [[Vratnik]]a i Kovača na [[Baščaršija|Baščaršiju]]. Kroz Vratničku kapiju jedinice brigade su prošle oko 17.30 sati, 5. aprila 1945. godine. likvidiraju njemački otpor u Vijećnici, istaknuvši na njoj novu jugoslavensku zastavu, što je simbolično označilo oslobođenje Sarajeva od [[Fašizam|fašizma]]. Već 7. aprila, oni sa drugim jedinicama 27. divizije NOVJ kreću niz Bosnu, učestvujući u oslobođenju [[Žepča]], [[Zavidovići|Zavidovića]], [[Maglaj]]a, [[Doboj]]a. Svoj ratni put borci 16. muslimanske brigade su okončali u teškoj bitci, u posljednjem uporištu oružanih snaga NDH na [[Odžak]]u, kao prva jedinica koja je probila [[Ustaše|ustaške]] linije odbrane. Time je okončan i ratni put 16. muslimanske udarne brigade, koja je za svoja postignuća odlikovana i najvišim jugoslavenskim priznanjima: Ordenom Bratstva i jedinstva, Ordenom narodnog oslobođenja i Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom. == Literatura == * Ahmet Đonlagić, Ćamil Kazazaović – Borbeni put 16. Muslimanske brigade, Istorijski arhiv Sarajevo, Tuzla, 1981 * Muhidin Begić – Borbeni put 16. Muslimanske brigade -Istočna Bosna u NOB == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://bosnae.info/index.php/uloga-16-muslimanske-brigade-u-oslobadanju-sarajeva-1945-godine-prva-jedinica-koja-je-usla-u-oslobodeno-sarajevo Prva jedinica u oslobođenom Sarajevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240819080251/http://bosnae.info/index.php/uloga-16-muslimanske-brigade-u-oslobadanju-sarajeva-1945-godine-prva-jedinica-koja-je-usla-u-oslobodeno-sarajevo |date=19. 8. 2024 }}* [[Kategorija:Istočnobosanske brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Sedamnaesta istočnobosanska divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] lplk1qvvv9dtfhgosyijvsh23vr3u8u 0 400156 3934002 3861583 2026-10-04T13:53:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934002 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Zaborak | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Čajniče]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5783 | dužina_stepeni = 19.1892 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 141 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 228702<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20630 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Zaborak u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Zaborak''' je naseljeno mjesto u općini [[Čajniče]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zaborak | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 228702 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 33/34) |work=fzs.ba |access-date= 19. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 141 | g2013_srbi = 141 | g1991_ukupno = 288 | g1991_muslimani = 54 | g1991_srbi = 222 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 169 | g1981_muslimani = 3 | g1981_srbi = 149 | g1981_crnogorci = 17 | g1971_ukupno = 191 | g1971_muslimani = 13 | g1971_srbi = 161 | g1971_hrvati = 2 | g1971_crnogorci = 15 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20141218180931/http://opstinacajnice.rs.ba/ Zvanični sajt općine Čajniče] {{Općina Čajniče}} 8ne30lizponjkeuafz061qx5poyqw22 0 400548 3934081 3828530 2026-10-05T01:42:21Z ~2026-53464-52 186476 slika 3934081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime = Sančo | Titula = | Slika = Panteón Real de Sancho VII de Navarra 07.jpg | Opis slike = Sančo | Supružnik = [[Konstanca Tuluška]]<br/>[[Klemencija, kraljica Navare]] | Djeca = [[Ramiro, biskup Pamplone]] | Otac = [[Sančo VI, kralj Navare]] | Majka = [[Sanča od Kastilje (navarska kraljica)]] |Datum rođenja = ? }} '''Sančo VII''' ([[Baskijski jezik|bas.]] ''Antso VII.a Nafarroakoa''; {{La|Sanctius}}; {{Es|Sancho VII de Navarra}}; {{jez-en|Sancho VII of Navarre}}) bio je kralj [[Navara|Navare]].<ref>Javier Leralta (2008). ''A podos reales: historia y leyenda de los motes regios''. ''Silex Ediciones''. {{ISBN|978-84-7737-211-0}}.</ref><ref>Guggenberger, Anthony. ''A General History of the Christian Era: The Papacy and the Empire'' (B. Herder, 1913).</ref><ref>Elizari Huarte, Juan Francisco (1993). ''Tiempos de ruptura, tiempos de sosiego''. ''Historia Ilustrada de Navarra''. Pamplona: Diario de Navarra. {{ISBN|84-604-7413-5}}.</ref> Ovaj vladar je poznat i kao '''Sančo Snažni''' ({{Es|Sancho El Fuerte}}) ili '''Sančo Umni'''. == Porodica == Njegovi roditelji su bili [[Sančo VI, kralj Navare]]<ref>[http://www.britannica.com/biography/Sancho-VII Biografija Sanča VII]</ref> i njegova supruga, [[Sanča od Kastilje (navarska kraljica)]].<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/NAVARRE.htm#SanchoVIdied1194A |title=''Don Sančo VI'' |access-date=23. 11. 2015 |archive-date=24. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224125323/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/NAVARRE.htm#SanchoVIdied1194A |url-status=dead }}</ref> Njegove najpoznatije sestre su bile [[Berengarija od Navare]] (kraljica Engleske, žena [[Rikard I, kralj Engleske|Rikarda I]]) i [[Blanka od Navare (grofica)]],<ref>[http://www.guide2womenleaders.com/womeninpower/Womeninpower1200.htm ''Moćne žene'']. "''She was the youngest daughter of Sancho VI of Navarre (who died 1194) and Sancha of Castile''."</ref> čiji sin je bio [[Teobald I, kralj Navare]]. Sančo i Rikard od Engleske bili su veoma dobri prijatelji. Berengarija je bila poznata po ljepoti, a udala se za Rikarda na [[Kipar|Kipru]]. == Biografija == Sančo je kao [[infant]] najvjerovatnije rođen 17. aprila 1154. u [[Tudela|Tudeli]]. Vrlo vjerovatno je bio najstarije dijete svojih roditelja. 15. augusta 1194. Sančo je okrunjen za kralja ({{Es|rey}}) u [[Pamplona|Pamploni]], nakon očeve smrti. Danas je kralj Sančo najpoznatiji po tome šta je sudjelovao u bitci kod [[Las Navas de Tolosa|Las Navasa de Tolose]] (bitka kod Al-Uqaba) 16. jula 1212.<ref>Alvira Cabrer, Martín (2012). ''Las Navas de Tolosa, 1212: idea, liturgia y memoria de la batalla''. Sílex Ediciones. Madrid.</ref> Kršćani, koje su vodili [[nadbiskup]] [[Rodrigo Jiménez de Rada]], [[Alfonso VIII, kralj Kastilje]], [[Petar II, kralj Aragonije]] i sam Sančo, sukobili su se sa muslimanima, koje je predvodio almohadski [[halifa]] [[Maroko|Maroka]], [[Muhammed El-Nasir]].<ref>[[Charles-André Julien]]. ''Histoire de l'Afrique du Nord, des origines à 1830''. 1931.</ref> Snage kršćana su pobijedile. Sančo je nastavio izgradnju [[Katedrala|katedrale]] u Pamploni te je navodno dao sagraditi jedan [[Gotika|gotički]] most. Premda je u mladosti bio vitak, poslije je obolio te se udebljao, zbog čega se povukao u dvorac u Tudeli te je njegova sestra Blanka došla i ''de facto'' preuzela vlast u Navari. [[Jevreji]] su uživali sva prava kao i kršćani tokom Sančove vladavine. Sančo je imao veliku biblioteku.<ref>''Chronica Albrici Monachi Trium Fontium''</ref> == Privatni život == Sančo je imao barem dvije supruge. Njegova prva supruga bila je [[Konstanca Tuluška]], kćerka jednog grofa.<ref>''Chronique de Guillaume de Puylaurens''</ref> Vjenčali su se 1195, ali su se rastali 1200; nisu imali djece.<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/TOULOUSE%20NOBILITY.htm#PierreBermondVIAnduzedied1215 Family of Peter Bermond]</ref> Konstanca se preudala za jednog plemića. Druga Sančova žena možda je bila [[Klemencija, kraljica Navare|Klemencija]] (kći cara [[Fridrik I, car Svetog rimskog carstva|Fridrika I]]). Navodno je njihov sin bio infant Fernando.<ref>''Hronike [[Karlo IV, kralj Navare|Karla IV]]''</ref> On je umro u dobi od 15 godina. Neki izvori spominju da je Sančo oženio i jednu muslimanku, kćerku [[Ebu Jusuf Jakub Mensur|halife Ebu Jusufa Jakuba Mensura]], šta je malo vjerovatno. Prema teorijama, Sančo je bio [[Biseksualnost|biseksualac]] te ga neki historičari pokušavaju seksualno povezati sa njegovim šogorom Rikardom.<ref>Jamie Frater. ''Listverse.com's ultimate book of bizarre lists: fascinating facts and shocking trivia on movies, music, crime, celebrities, history and more''.</ref> Sančo je imao barem jednu konkubinu te trojicu sinova rođenih izvan braka;<ref>[http://walenikino.weebly.com/san269o-vii.html ''Biografija kralja Sanča VII'']</ref> jedan od njih je bio [[Ramiro, biskup Pamplone]]. == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:Kraljevi Navare]] [[Kategorija:Rođeni 1154.]] [[Kategorija:Umrli 1234.]] t64a0l4pjauwewagqvftutklbsi6nes 0 418107 3934033 3898429 2026-10-04T17:37:56Z Ori838 185647 /* */ Neutraliziran i ažuriran članak; uklonjene nepouzdane brojke i duplicirani navodi, dodani izvori MKSJ-a, MRMKS-a i Suda BiH. 3934033 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Bitka za Vozuću | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Map 62 - Bosnia - Ozren Mountains, September-October 1995.jpg | opis_slike = Mapa borbenih djelovanja na području Ozrena u septembru i oktobru 1995. | datum = [[10. septembar]] [[1995.]] | mjesto = [[Vozuća]] i [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]], [[Bosna i Hercegovina]] | ishod = pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | teritorija = ARBiH preuzela kontrolu nad Vozućom i dijelom vozućko-ozrenskog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a | strana1 = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | strana2 = [[Republika Srpska]] | jedinice1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<br>2. korpus ARBiH<br>3. korpus ARBiH<br>[[El Mudžahid|Odred El Mudžahid]] | jedinice2 = [[Vojska Republike Srpske]]<br>3. ozrenska brigada<br>4. ozrenska brigada<br>Srbačka brigada | jačina1 = nepoznato | jačina2 = nepoznato | gubici1 = nepoznato | gubici2 = nepoznat broj poginulih u borbama; oko 60 pripadnika VRS-a i civila zarobljeno nakon pada Vozuće; 52 zarobljena pripadnika VRS-a kasnije su ubili pripadnici odreda El Mudžahid }} '''Bitka za Vozuću''' bila je vojna operacija tokom završnog perioda [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vođena između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) na području [[Vozuća|Vozuće]] i planine [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]. Završna ofanziva počela je 10. septembra 1995. godine, kada su jedinice 2. i 3. korpusa ARBiH izvele zajedničku operaciju protiv položaja VRS-a. U operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Nakon proboja odbrambenih linija VRS-a, snage ARBiH zauzele su Vozuću i dio okolnog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a.<ref name="DelicCIS">{{Cite web |title=Rasim Delić – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Bitka == Dana 10. septembra 1995. snage 2. i 3. korpusa ARBiH izvele su združenu ofanzivu protiv položaja VRS-a na vozućko-ozrenskom području. Prema dokumentaciji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Odbrambene linije VRS-a bile su probijene, nakon čega su snage ARBiH preuzele kontrolu nad Vozućom i dijelom okolnog područja.<ref name="DelicCIS"/> U operacijama na ovom području učestvovao je i odred [[El Mudžahid]], jedinica u sastavu 3. korpusa ARBiH. MKSJ je utvrdio da je odred do sredine 1995. bio uključen u sistem rukovođenja i komandovanja ARBiH, iako je zadržavao određeni stepen samostalnosti u djelovanju.<ref name="DelicJudgment">{{Cite web |title=Rasim Delić Sentenced to Three Years for Cruel Treatment |url=https://www.icty.org/en/press/rasim-deli%C4%87-sentenced-three-years-cruel-treatment-0 |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. septembar 2008. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> Dana 11. septembra, nakon zauzimanja Vozuće, zarobljeno je približno 60 osoba, prvenstveno pripadnika VRS-a i nekoliko civila, među kojima su bile i tri žene. Zarobljena grupa najprije je odvedena u Kesten na području Zavidovića, a dio zarobljenika potom je prebačen u logor Kamenica u dolini Gostovića.<ref name="DelicCIS"/> == Zločini nad zarobljenicima == Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove navodi da su pripadnici odreda El Mudžahid 11. septembra 1995. zatočili i potom ubili 52 pripadnika VRS-a u logoru Kamenica. Zarobljenici su bili izloženi teškom zlostavljanju, a nekim žrtvama su odsječene glave.<ref name="Kamenica">{{Cite web |title=Zločini u Kamenici |url=https://www.irmct.org/bcs/mip/features/kamenica |publisher=Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> MKSJ je u predmetu protiv [[Rasim Delić|Rasima Delića]] utvrdio da su pripadnici odreda El Mudžahid u događajima iz septembra 1995. ubili jednog starijeg srpskog civila i 52 zarobljena pripadnika VRS-a, te zlostavljali još deset zarobljenika.<ref name="DelicJudgment"/> Delić nije proglašen krivim po osnovu komandne odgovornosti za ta konkretna ubistva i zlostavljanja, jer Pretresno vijeće nije moglo utvrditi van razumne sumnje da je imao razloga znati da će ti zločini biti počinjeni ili da su već bili počinjeni. Osuđen je na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda El Mudžahid prema zarobljenicima u drugim događajima tokom jula i augusta 1995.<ref name="DelicJudgment"/> Nakon Delićeve smrti 2010. godine Žalbeno vijeće MKSJ-a obustavilo je žalbeni postupak i prvostepenu presudu proglasilo pravosnažnom.<ref>{{Cite web |title=Appeals Chamber Terminates Proceedings Against Rasim Delić and Declares Trial Judgment Final |url=https://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-terminates-proceedings-against-rasim-delic-and-declares-trial-judgement-final |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=30. juni 2010. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Suđenje Sakibu Mahmuljinu == Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođen je postupak protiv [[Sakib Mahmuljin|Sakiba Mahmuljina]], bivšeg komandanta 3. korpusa ARBiH. Apelaciono vijeće Suda BiH 2022. godine pravosnažno ga je proglasilo krivim za ratne zločine protiv ranjenika i bolesnika, ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva, uključujući ubistvo i nečovječno postupanje, te mu izreklo jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina.<ref name="Mahmuljin">{{Cite web |title=Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora |url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Sakib%20Mahmuljin%20osu%C4%91en%20na%20osam%20godina%20zatvora |publisher=Sud Bosne i Hercegovine |date=28. april 2022. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Ishod == Ofanziva je završena zauzimanjem Vozuće i dijela vozućko-ozrenskog područja od strane ARBiH te povlačenjem snaga VRS-a sa izgubljenih položaja.<ref name="DelicCIS"/> == Reference == {{reflist}} == Napad == Napad su izvršili pripadnici odreda El Mudžahid iz 3. korpusa, a bili su popraćeni nekim pripadnicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]].<ref>Biblioteci Informacije i Istraživanja Službe, "Bliskom Istoku", Indeks Strana 31</ref><ref name="tran4">{{Cite web|url=http://www.un.org:80/icty/transe83/070924IT.htm|title=Transkript Tribunala|website=www.un.org|access-date=18. 12. 2025}}</ref> Napad je već planiran u maju 1995. i imao je tri faze koje su sprovedene. Prva faza je imala naziv "Crveni lav" i glavni cilj ove operacije bio je presjeći komunikaciju VRS-a u Vozući. Operacija je uspjela te su srpske snage istjerane. Drugi faza nazvana je "Bitka za ponos". Cilj je bio pripremiti izbjeglice iz [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Žepa (Rogatica)|Žepe]] za premještanje u područje nakon što je oslobođeno. Međutim nakon napada, samo mala grupa ljudi je doselila u uništenu zonu Vozuće.<ref name="ex-yupress.com"/><ref>[http://www.aina.org/reports/tabmnie.pdf Bitka za prema ranije - Afganistanske-Bosanska Mudžahedinima Mrežu u Evropi]</ref> == Završna faza == Konačni napad je imao kodno ime "Uragan". Napad je započeo 10. septembra i završio je istog dana s potpunom pobjedom snaga Armije RBiH. Vojska i Mudžahedini su dobili pomoć od specijalne jedinice [[Crni labudovi]].<ref name="ex-yupress.com"/> Kraj bitke se smatra zloglasnim zbog brutalnog ponašanja Mudžahedina protiv preživjelih vojnika Vojske Republike Srpske i civilnog srpskog stanovništva.<ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010927/temedana.htm|title=SLOBODNA DALMACIJA, ETVRTAK 27. rujna 2001. - teme dana|publisher=|access-date=14. 1. 2015}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * {{Cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, Volume 1|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|isbn=978-0160664724}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Vozuća]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sukobi u 1995.]] [[Kategorija:Bitke u 1995.]] nf49zya10zluu6m4v5mg3juhtm30hhc 3934034 3934033 2026-10-04T17:38:55Z Ori838 185647 Neutraliziran i ažuriran članak; uklonjene nepouzdane brojke i duplicirani navodi, dodani izvori MKSJ-a, MRMKS-a i Suda BiH. 3934034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Bitka za Vozuću | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Map 62 - Bosnia - Ozren Mountains, September-October 1995.jpg | opis_slike = Mapa borbenih djelovanja na području Ozrena u septembru i oktobru 1995. | datum = [[10. septembar]] [[1995.]] | mjesto = [[Vozuća]] i [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]], [[Bosna i Hercegovina]] | ishod = pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | teritorija = ARBiH preuzela kontrolu nad Vozućom i dijelom vozućko-ozrenskog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a | strana1 = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | strana2 = [[Republika Srpska]] | jedinice1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<br>2. korpus ARBiH<br>3. korpus ARBiH<br>[[El Mudžahid|Odred El Mudžahid]] | jedinice2 = [[Vojska Republike Srpske]]<br>3. ozrenska brigada<br>4. ozrenska brigada<br>Srbačka brigada | jačina1 = nepoznato | jačina2 = nepoznato | gubici1 = nepoznato | gubici2 = nepoznat broj poginulih u borbama; oko 60 pripadnika VRS-a i civila zarobljeno nakon pada Vozuće; 52 zarobljena pripadnika VRS-a kasnije su ubili pripadnici odreda El Mudžahid }} '''Bitka za Vozuću''' bila je vojna operacija tokom završnog perioda [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vođena između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) na području [[Vozuća|Vozuće]] i planine [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]. Završna ofanziva počela je 10. septembra 1995. godine, kada su jedinice 2. i 3. korpusa ARBiH izvele zajedničku operaciju protiv položaja VRS-a. U operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Nakon proboja odbrambenih linija VRS-a, snage ARBiH zauzele su Vozuću i dio okolnog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a.<ref name="DelicCIS">{{Cite web |title=Rasim Delić – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Bitka == Dana 10. septembra 1995. snage 2. i 3. korpusa ARBiH izvele su združenu ofanzivu protiv položaja VRS-a na vozućko-ozrenskom području. Prema dokumentaciji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Odbrambene linije VRS-a bile su probijene, nakon čega su snage ARBiH preuzele kontrolu nad Vozućom i dijelom okolnog područja.<ref name="DelicCIS"/> U operacijama na ovom području učestvovao je i odred [[El Mudžahid]], jedinica u sastavu 3. korpusa ARBiH. MKSJ je utvrdio da je odred do sredine 1995. bio uključen u sistem rukovođenja i komandovanja ARBiH, iako je zadržavao određeni stepen samostalnosti u djelovanju.<ref name="DelicJudgment">{{Cite web |title=Rasim Delić Sentenced to Three Years for Cruel Treatment |url=https://www.icty.org/en/press/rasim-deli%C4%87-sentenced-three-years-cruel-treatment-0 |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. septembar 2008. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> Dana 11. septembra, nakon zauzimanja Vozuće, zarobljeno je približno 60 osoba, prvenstveno pripadnika VRS-a i nekoliko civila, među kojima su bile i tri žene. Zarobljena grupa najprije je odvedena u Kesten na području Zavidovića, a dio zarobljenika potom je prebačen u logor Kamenica u dolini Gostovića.<ref name="DelicCIS"/> == Zločini nad zarobljenicima == Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove navodi da su pripadnici odreda El Mudžahid 11. septembra 1995. zatočili i potom ubili 52 pripadnika VRS-a u logoru Kamenica. Zarobljenici su bili izloženi teškom zlostavljanju, a nekim žrtvama su odsječene glave.<ref name="Kamenica">{{Cite web |title=Zločini u Kamenici |url=https://www.irmct.org/bcs/mip/features/kamenica |publisher=Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> MKSJ je u predmetu protiv [[Rasim Delić|Rasima Delića]] utvrdio da su pripadnici odreda El Mudžahid u događajima iz septembra 1995. ubili jednog starijeg srpskog civila i 52 zarobljena pripadnika VRS-a, te zlostavljali još deset zarobljenika.<ref name="DelicJudgment"/> Delić nije proglašen krivim po osnovu komandne odgovornosti za ta konkretna ubistva i zlostavljanja, jer Pretresno vijeće nije moglo utvrditi van razumne sumnje da je imao razloga znati da će ti zločini biti počinjeni ili da su već bili počinjeni. Osuđen je na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda El Mudžahid prema zarobljenicima u drugim događajima tokom jula i augusta 1995.<ref name="DelicJudgment"/> Nakon Delićeve smrti 2010. godine Žalbeno vijeće MKSJ-a obustavilo je žalbeni postupak i prvostepenu presudu proglasilo pravosnažnom.<ref>{{Cite web |title=Appeals Chamber Terminates Proceedings Against Rasim Delić and Declares Trial Judgment Final |url=https://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-terminates-proceedings-against-rasim-delic-and-declares-trial-judgement-final |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=30. juni 2010. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Suđenje Sakibu Mahmuljinu == Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođen je postupak protiv [[Sakib Mahmuljin|Sakiba Mahmuljina]], bivšeg komandanta 3. korpusa ARBiH. Apelaciono vijeće Suda BiH 2022. godine pravosnažno ga je proglasilo krivim za ratne zločine protiv ranjenika i bolesnika, ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva, uključujući ubistvo i nečovječno postupanje, te mu izreklo jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina.<ref name="Mahmuljin">{{Cite web |title=Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora |url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Sakib%20Mahmuljin%20osu%C4%91en%20na%20osam%20godina%20zatvora |publisher=Sud Bosne i Hercegovine |date=28. april 2022. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Ishod == Ofanziva je završena zauzimanjem Vozuće i dijela vozućko-ozrenskog područja od strane ARBiH te povlačenjem snaga VRS-a sa izgubljenih položaja.<ref name="DelicCIS"/> == Reference == {{reflist}} == Završna faza == Konačni napad je imao kodno ime "Uragan". Napad je započeo 10. septembra i završio je istog dana s potpunom pobjedom snaga Armije RBiH. Vojska i Mudžahedini su dobili pomoć od specijalne jedinice [[Crni labudovi]].<ref name="ex-yupress.com"/> Kraj bitke se smatra zloglasnim zbog brutalnog ponašanja Mudžahedina protiv preživjelih vojnika Vojske Republike Srpske i civilnog srpskog stanovništva.<ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010927/temedana.htm|title=SLOBODNA DALMACIJA, ETVRTAK 27. rujna 2001. - teme dana|publisher=|access-date=14. 1. 2015}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * {{Cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, Volume 1|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|isbn=978-0160664724}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Vozuća]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sukobi u 1995.]] [[Kategorija:Bitke u 1995.]] ggi45l3yzi8mhrol0xnsz72vr8nnccn 3934035 3934034 2026-10-04T17:39:36Z Ori838 185647 Neutraliziran i ažuriran članak; uklonjene nepouzdane brojke i duplicirani navodi, dodani izvori MKSJ-a, MRMKS-a i Suda BiH. 3934035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Bitka za Vozuću | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Map 62 - Bosnia - Ozren Mountains, September-October 1995.jpg | opis_slike = Mapa borbenih djelovanja na području Ozrena u septembru i oktobru 1995. | datum = [[10. septembar]] [[1995.]] | mjesto = [[Vozuća]] i [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]], [[Bosna i Hercegovina]] | ishod = pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | teritorija = ARBiH preuzela kontrolu nad Vozućom i dijelom vozućko-ozrenskog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a | strana1 = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | strana2 = [[Republika Srpska]] | jedinice1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<br>2. korpus ARBiH<br>3. korpus ARBiH<br>[[El Mudžahid|Odred El Mudžahid]] | jedinice2 = [[Vojska Republike Srpske]]<br>3. ozrenska brigada<br>4. ozrenska brigada<br>Srbačka brigada | jačina1 = nepoznato | jačina2 = nepoznato | gubici1 = nepoznato | gubici2 = nepoznat broj poginulih u borbama; oko 60 pripadnika VRS-a i civila zarobljeno nakon pada Vozuće; 52 zarobljena pripadnika VRS-a kasnije su ubili pripadnici odreda El Mudžahid }} '''Bitka za Vozuću''' bila je vojna operacija tokom završnog perioda [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vođena između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) na području [[Vozuća|Vozuće]] i planine [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]. Završna ofanziva počela je 10. septembra 1995. godine, kada su jedinice 2. i 3. korpusa ARBiH izvele zajedničku operaciju protiv položaja VRS-a. U operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Nakon proboja odbrambenih linija VRS-a, snage ARBiH zauzele su Vozuću i dio okolnog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a.<ref name="DelicCIS">{{Cite web |title=Rasim Delić – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Bitka == Dana 10. septembra 1995. snage 2. i 3. korpusa ARBiH izvele su združenu ofanzivu protiv položaja VRS-a na vozućko-ozrenskom području. Prema dokumentaciji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Odbrambene linije VRS-a bile su probijene, nakon čega su snage ARBiH preuzele kontrolu nad Vozućom i dijelom okolnog područja.<ref name="DelicCIS"/> U operacijama na ovom području učestvovao je i odred [[El Mudžahid]], jedinica u sastavu 3. korpusa ARBiH. MKSJ je utvrdio da je odred do sredine 1995. bio uključen u sistem rukovođenja i komandovanja ARBiH, iako je zadržavao određeni stepen samostalnosti u djelovanju.<ref name="DelicJudgment">{{Cite web |title=Rasim Delić Sentenced to Three Years for Cruel Treatment |url=https://www.icty.org/en/press/rasim-deli%C4%87-sentenced-three-years-cruel-treatment-0 |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. septembar 2008. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> Dana 11. septembra, nakon zauzimanja Vozuće, zarobljeno je približno 60 osoba, prvenstveno pripadnika VRS-a i nekoliko civila, među kojima su bile i tri žene. Zarobljena grupa najprije je odvedena u Kesten na području Zavidovića, a dio zarobljenika potom je prebačen u logor Kamenica u dolini Gostovića.<ref name="DelicCIS"/> == Zločini nad zarobljenicima == Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove navodi da su pripadnici odreda El Mudžahid 11. septembra 1995. zatočili i potom ubili 52 pripadnika VRS-a u logoru Kamenica. Zarobljenici su bili izloženi teškom zlostavljanju, a nekim žrtvama su odsječene glave.<ref name="Kamenica">{{Cite web |title=Zločini u Kamenici |url=https://www.irmct.org/bcs/mip/features/kamenica |publisher=Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> MKSJ je u predmetu protiv [[Rasim Delić|Rasima Delića]] utvrdio da su pripadnici odreda El Mudžahid u događajima iz septembra 1995. ubili jednog starijeg srpskog civila i 52 zarobljena pripadnika VRS-a, te zlostavljali još deset zarobljenika.<ref name="DelicJudgment"/> Delić nije proglašen krivim po osnovu komandne odgovornosti za ta konkretna ubistva i zlostavljanja, jer Pretresno vijeće nije moglo utvrditi van razumne sumnje da je imao razloga znati da će ti zločini biti počinjeni ili da su već bili počinjeni. Osuđen je na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda El Mudžahid prema zarobljenicima u drugim događajima tokom jula i augusta 1995.<ref name="DelicJudgment"/> Nakon Delićeve smrti 2010. godine Žalbeno vijeće MKSJ-a obustavilo je žalbeni postupak i prvostepenu presudu proglasilo pravosnažnom.<ref>{{Cite web |title=Appeals Chamber Terminates Proceedings Against Rasim Delić and Declares Trial Judgment Final |url=https://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-terminates-proceedings-against-rasim-delic-and-declares-trial-judgement-final |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=30. juni 2010. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Suđenje Sakibu Mahmuljinu == Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođen je postupak protiv [[Sakib Mahmuljin|Sakiba Mahmuljina]], bivšeg komandanta 3. korpusa ARBiH. Apelaciono vijeće Suda BiH 2022. godine pravosnažno ga je proglasilo krivim za ratne zločine protiv ranjenika i bolesnika, ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva, uključujući ubistvo i nečovječno postupanje, te mu izreklo jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina.<ref name="Mahmuljin">{{Cite web |title=Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora |url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Sakib%20Mahmuljin%20osu%C4%91en%20na%20osam%20godina%20zatvora |publisher=Sud Bosne i Hercegovine |date=28. april 2022. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Ishod == Ofanziva je završena zauzimanjem Vozuće i dijela vozućko-ozrenskog područja od strane ARBiH te povlačenjem snaga VRS-a sa izgubljenih položaja.<ref name="DelicCIS"/> == Reference == {{reflist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * {{Cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, Volume 1|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|isbn=978-0160664724}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Vozuća]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sukobi u 1995.]] [[Kategorija:Bitke u 1995.]] ej4jllf9j8o47g0vdznokmjhwl1cggp 3934036 3934035 2026-10-04T17:40:04Z Ori838 185647 Neutraliziran i ažuriran članak; uklonjene nepouzdane brojke i duplicirani navodi, dodani izvori MKSJ-a, MRMKS-a i Suda BiH. 3934036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Bitka za Vozuću | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Map 62 - Bosnia - Ozren Mountains, September-October 1995.jpg | opis_slike = Mapa borbenih djelovanja na području Ozrena u septembru i oktobru 1995. | datum = [[10. septembar]] [[1995.]] | mjesto = [[Vozuća]] i [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]], [[Bosna i Hercegovina]] | ishod = pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | teritorija = ARBiH preuzela kontrolu nad Vozućom i dijelom vozućko-ozrenskog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a | strana1 = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | strana2 = [[Republika Srpska]] | jedinice1 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<br>2. korpus ARBiH<br>3. korpus ARBiH<br>[[El Mudžahid|Odred El Mudžahid]] | jedinice2 = [[Vojska Republike Srpske]]<br>3. ozrenska brigada<br>4. ozrenska brigada<br>Srbačka brigada | jačina1 = nepoznato | jačina2 = nepoznato | gubici1 = nepoznato | gubici2 = nepoznat broj poginulih u borbama; oko 60 pripadnika VRS-a i civila zarobljeno nakon pada Vozuće; 52 zarobljena pripadnika VRS-a kasnije su ubili pripadnici odreda El Mudžahid }} '''Bitka za Vozuću''' bila je vojna operacija tokom završnog perioda [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vođena između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) na području [[Vozuća|Vozuće]] i planine [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]. Završna ofanziva počela je 10. septembra 1995. godine, kada su jedinice 2. i 3. korpusa ARBiH izvele zajedničku operaciju protiv položaja VRS-a. U operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Nakon proboja odbrambenih linija VRS-a, snage ARBiH zauzele su Vozuću i dio okolnog područja koje je prethodno bilo pod kontrolom VRS-a.<ref name="DelicCIS">{{Cite web |title=Rasim Delić – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Bitka == Dana 10. septembra 1995. snage 2. i 3. korpusa ARBiH izvele su združenu ofanzivu protiv položaja VRS-a na vozućko-ozrenskom području. Prema dokumentaciji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u operaciji su učestvovali dijelovi 21, 22. i 25. divizije 2. korpusa te 35. i 37. divizije 3. korpusa. Odbrambene linije VRS-a bile su probijene, nakon čega su snage ARBiH preuzele kontrolu nad Vozućom i dijelom okolnog područja.<ref name="DelicCIS"/> U operacijama na ovom području učestvovao je i odred [[El Mudžahid]], jedinica u sastavu 3. korpusa ARBiH. MKSJ je utvrdio da je odred do sredine 1995. bio uključen u sistem rukovođenja i komandovanja ARBiH, iako je zadržavao određeni stepen samostalnosti u djelovanju.<ref name="DelicJudgment">{{Cite web |title=Rasim Delić Sentenced to Three Years for Cruel Treatment |url=https://www.icty.org/en/press/rasim-deli%C4%87-sentenced-three-years-cruel-treatment-0 |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. septembar 2008. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> Dana 11. septembra, nakon zauzimanja Vozuće, zarobljeno je približno 60 osoba, prvenstveno pripadnika VRS-a i nekoliko civila, među kojima su bile i tri žene. Zarobljena grupa najprije je odvedena u Kesten na području Zavidovića, a dio zarobljenika potom je prebačen u logor Kamenica u dolini Gostovića.<ref name="DelicCIS"/> == Zločini nad zarobljenicima == Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove navodi da su pripadnici odreda El Mudžahid 11. septembra 1995. zatočili i potom ubili 52 pripadnika VRS-a u logoru Kamenica. Zarobljenici su bili izloženi teškom zlostavljanju, a nekim žrtvama su odsječene glave.<ref name="Kamenica">{{Cite web |title=Zločini u Kamenici |url=https://www.irmct.org/bcs/mip/features/kamenica |publisher=Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> MKSJ je u predmetu protiv [[Rasim Delić|Rasima Delića]] utvrdio da su pripadnici odreda El Mudžahid u događajima iz septembra 1995. ubili jednog starijeg srpskog civila i 52 zarobljena pripadnika VRS-a, te zlostavljali još deset zarobljenika.<ref name="DelicJudgment"/> Delić nije proglašen krivim po osnovu komandne odgovornosti za ta konkretna ubistva i zlostavljanja, jer Pretresno vijeće nije moglo utvrditi van razumne sumnje da je imao razloga znati da će ti zločini biti počinjeni ili da su već bili počinjeni. Osuđen je na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda El Mudžahid prema zarobljenicima u drugim događajima tokom jula i augusta 1995.<ref name="DelicJudgment"/> Nakon Delićeve smrti 2010. godine Žalbeno vijeće MKSJ-a obustavilo je žalbeni postupak i prvostepenu presudu proglasilo pravosnažnom.<ref>{{Cite web |title=Appeals Chamber Terminates Proceedings Against Rasim Delić and Declares Trial Judgment Final |url=https://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-terminates-proceedings-against-rasim-delic-and-declares-trial-judgement-final |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=30. juni 2010. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Suđenje Sakibu Mahmuljinu == Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođen je postupak protiv [[Sakib Mahmuljin|Sakiba Mahmuljina]], bivšeg komandanta 3. korpusa ARBiH. Apelaciono vijeće Suda BiH 2022. godine pravosnažno ga je proglasilo krivim za ratne zločine protiv ranjenika i bolesnika, ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva, uključujući ubistvo i nečovječno postupanje, te mu izreklo jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina.<ref name="Mahmuljin">{{Cite web |title=Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora |url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Sakib%20Mahmuljin%20osu%C4%91en%20na%20osam%20godina%20zatvora |publisher=Sud Bosne i Hercegovine |date=28. april 2022. |access-date=4. oktobar 2026. }}</ref> == Ishod == Ofanziva je završena zauzimanjem Vozuće i dijela vozućko-ozrenskog područja od strane ARBiH te povlačenjem snaga VRS-a sa izgubljenih položaja.<ref name="DelicCIS"/> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, Volume 1|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|isbn=978-0160664724}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Vozuća]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sukobi u 1995.]] [[Kategorija:Bitke u 1995.]] oyrwgvd64s24qx3fcs34zd9j8emuxvj 0 449899 3934018 3848742 2026-10-04T15:15:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934018 wikitext text/x-wiki '''Zvjezdana evolucija''' opisuje nastanak i životni vijek zvijezda u ovisnosti od njihovih fizičkih i hemijskih osobina.<ref>{{Cite web|url=https://www.aavso.org/stellar-evolution|title=Stellar Evolution {{!}} aavso|website=www.aavso.org|access-date=7. 7. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://astronomy.swin.edu.au/cosmos/s/Stellar+Evolution|title=Stellar Evolution {{!}} COSMOS|website=astronomy.swin.edu.au|access-date=7. 7. 2024}} {{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://chandra.si.edu/stellarev/|title=Stellar Evolution|website=chandra.si.edu|access-date=7. 7. 2024}}</ref> ==Protozvijezda== Zvijezde nastaju u poručjima s [[Nuklearna energija|kritičnom masom]] (Jeans masa, po [[James H. Jeans]]) gdje [[Gravitacija|gravitacijom]] dolazi do sabijanja materije. Ovakve osobine postoje kod molekularnih, [[Molekularni oblak|međuzvjezdanih oblaka]]. Spora kontrakcija (sabijanje) prelazi u kolaps molekularnog oblaka, prilikom čega temperatura raste. Ovaj proces se odigrava u centru oblaka gdje dolazi do kvazistabilnosti uz usporavanje kontrakcije. Masa kvazistabilnog područja iznosi 1% mase buduće [[Protozvijezda|protozvijezde]]. Materiju privlači kvazistabilno područje i kada temperatura dostigne nekoliko miliona [[Kelvin]]<nowiki/>a (K) počinje [[gorenje vodika]]. Tim se postiže energetska i hidrostatična ravnosteža, koja karakteriše zvijezdu. Proces formiranja ovisi od uslova i kreće se od 100.000 do 1.000.000 godina. Iz većeg oblaka može se razviti više zvijezda (zvjezdano jato). Nestabilnost molekulanih oblaka u blizini supernova dovodi do sudara čestica u oblaku. Iz ovog nastaju karakteristično [[Spiralna galaksija|spiralni krakovi]] [[galaksija]].<ref>{{cite book|title=Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien|date=2006.|publisher=Der Brockhaus|location=Mannheim|isbn=3-7653-1231-2|page=460}}</ref> [[Datoteka:Stellar Evolution (0.8-8 M☉).jpg|mini|220px|Evolucija zvijezda s 0.08-8 masa Sunca]] ==Glavni niz== Nove zvijezde su hemijski homogene, gdje se energija zračenja dobija putem fuzije vodika u helij. Kod zvijezda s manjom masom dolazi preteže do proton-proton lanca a kod onih s većom do CNO-(ili Bethe-Weizsäcker)-ciklusa. Uglavnom se sastoje od vodika i helija ostali elementi imaju učestalost od 2-4 %. Postoji ovisnost mase i jačine sjaja (pogledaj i [[Cefeida]]) gdje sjaja raste s 3. potencijom mase. Zvijezde veće mase potroše brže materiju. Primjera radi zvijezde mase Sunca imaju životni vijek oko 10 milijardi (10.000.000.000) dok one se 10-puta većom oko 10 miliona (10.000.000) godina. Evolucija zvijezda [[Glavni niz|glavnog niza]] je oko 100 puta duža nego kod [[Divovska zvijezda|divovskih]]. Nakon što se potroši gorivo u jezgru, koje se i dalje sabija, gorenje se odvija u ljuski ([[gorenje vodika]]) uz porast prečnika i sjaja. Ukoliko temperatura jezgre naraste na 100 miliona (100.000.000) K počinje gorenjem [[helij]]<nowiki/>a ([[trostruki alfa proces]]).<ref>{{cite book|title=Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien|date=2006.|publisher=Der Brockhaus|location=Mannheim|isbn=3-7653-1231-2|page=461}}</ref> ==Kraj evolucije== Masa zvijezde koje doživljava kolaps određuje njen krajnji stadijum. Ako je njen masa manja od 0,08 sunčevih onda zvijezda evoluira u [[Smeđi patuljak|smeđeg patuljka]]. Zvijezde do 0,9 masa Sunca prelaze u stadijum bijelog patuljka. Kod veće mase (preko 8 masa Sunca) dolazi do pojave [[Planetarna maglina|planetarnih maglina]] gdje je jezgro [[bijeli patuljak]]. Daleko masivnije zvijezde evoluiraju u [[Supernova|supernove]] gdje u centru ostaje tzv. [[neutronska zvijezda]].<ref>{{cite book|title=Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien|date=2006.| publisher=Der Brockhaus|location=Mannheim|isbn=3-7653-1231-2|page=461}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Stellar evolution}} * [http://spiff.rit.edu/classes/phys230/lectures/star_age/evol_hr.swf Stellar evolution simulator] * [http://astro.df.unipi.it/stellar-models/ Pisa Stellar Models] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160224175359/http://astro.df.unipi.it/stellar-models/ |date=24. 2. 2016 }} * [http://mesa.sourceforge.net/ MESA stellar evolution codes (Modules for Experiments in Stellar Astrophysics)] * [http://www.bbc.co.uk/programmes/p00548w8 "The Life of Stars"], BBC Radio 4 discussion with Paul Murdin, Janna Levin and Phil Charles (''In Our Time'', Mar. 27, 2003) * Life cycle of a star [https://starinabox.lco.global/#] [https://rainman.astro.illinois.edu/ddr/stellar/intermediate.html] {{Zvijezda}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zvjezdana evolucija| ]] [[Kategorija:Zvjezdana astronomija]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] 5hpgerxtieuclxzkj2erkke2hkpnj5x 0 450230 3934039 3870917 2026-10-04T18:00:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = 221. brdska brigada | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | aktivan = | osnovana = 1. septembra 1992. kao 111. brdska brigada | država = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | grana = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | vrsta = pješadija | dio = [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Drugog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Gračanica]] | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | bitke = | web_stranica = | komandir1_oznaka = | komandir1 = Tarik Nuhanović (1.9.1992. - 7.3.1993)<ref name="gg">{{cite web |title=Formiranje 111. gračaničke brigade - istinski spoj vojske i naroda |url=http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2014/04/Pages-from-gg13-8.pdf |website=www.gracanickiglasnik.ba/ |access-date=19. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200720224533/https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2014/04/Pages-from-gg13-8.pdf |archive-date=20. 7. 2020 |url-status=dead}}</ref> | komandir2_oznaka = | komandir2 = Smajl Mešić (7.3.1993. - 31.1.1994) | komandir3_oznaka = | komandir3 = Džemal Jukan (31.1.1994. - do rasformiranja brigade) | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''221. brdska brigada''' je vojna formacija koja je tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] djelovala u sastavu [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Drugog korpusa Armije RBiH]]. Ulazila je u sastav [[Operativna grupa 2|Operativne grupe 2]] i [[22. divizija Kopnene vojske|22. divizije]]. == Historija == 15. aprila 1992. na području [[Gračanica|Gračanice]] formirana su četiri rejonska štaba i prištapske jedinice: Odred [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO]], Protivdiverzantski vod, Pozadinska baza i Komanda stana. Nastankom Taktičke grupe 2 26. augusta 1992. jedinice OpŠTO ulaze u njen sastav. Naredbom komandanta Glavnog štaba ARBIH 1. septembra 1992. formirana je 111. brdska brigada. Na osnovu prijedloga OpŠTO-e ratno predsjedništvo općine Gračanice na mjesto komandanta imenovalo je Tarika Nuhanovića koji će na tom položaju ostati do 7. 3. 1993. Od Odreda TO nastao je 1. manevarski bataljon, od Rejonskog štaba [[Gračanica]] 2. bataljon, od Rejonskog štaba [[Orahovica Donja|Orahovica]] 3. bataljon, od Rejonskog štaba [[Malešići (Gračanica)|Malešići]] 4. bataljon, a od Rejonskog štaba [[Trebava]] 5. bataljon. Paralelno sa formiranjem brigade osnovan je i Nastavni centar Doborovci, ''B'' sastavi, ratna bolnica, pozadinska baza i dr. Do januara 1993. rejonski štabovi ostali su u rezervnom sastavu, kada njihovim objedinjavanjem nastaje 6. bataljon. Formiranjem [[222. bosanska oslobodilačka brigada|212. bosanske brigade]], tri manevarske čete 111. prešle su u njen sastav. Ulaskom u 22. diviziju brigada dobija ime 221. brdska brigada. Tokom rata, u jedinice Armije RBiH angažovano je 9.569 (70.9%) vojnih obveznika sa područja Gračanice. Poginulo je 279, a ranjeno 1.313 boraca. [[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]], ratnim priznanjem, nagrađeno je 17 boraca. == Značajniji angažmani == Pripadnici brigade su, i prije zvaničnog ustrojstva iste, imali ''vatreno krštenje'' na gradačačkom i posavskom dijelu ratišta. Od mnogih datuma vezani za ovu brigadu značajniji su sljedeći:<ref name="gg"/> * 6. 7. 1992. razoružavanje 157 pripadnika Vojske Republike Srpske u Donjoj Lohinji, * 23. 8. 1992. bitka na Lendićima i pobjeda gračaničkih branitelja, * učešće u odbrani Gradačca (od 2. 7. 1992. do kraja 1994) * u sadejstvu sa pripadnicima 109. brigade ovladavanje objektom Oblić marta 1993. * 7. 8. 1994. u sadejstvu sa jedinicama 212. oslobodilačke brigade ovladano je zemljišnim objektima Vis i objektima Javor i Kik * u julu 1995. godine pripadnici brigade su učestvovali u napadnim dejstvima na položaje Vojske Republike Srpske na Ozrenu == Literatura == *{{cite book|author=Hasib Mušinbegović|author2=Osman Kavazović|title=Drugi korpus slobodi pjeva|publisher=Udruženje građana za zaštitu tekovina borbe za BiH|location=Tuzla|year=2002}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]] igorg97s98bzvfh6qom6o7fy7576v0q 0 450269 3934040 3846548 2026-10-04T18:02:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = 224. brska brigada | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | aktivan = | osnovana = 4. jula 1992. kao 109. brdska brigada<ref name=vet>{{citeweb|url=https://veterani.ba/naslovna/2018/07/04-07-1992-formirana-109-224-bbr-doboj-istok/|title=04.07.1992. – Formirana 109./224. bbr. Doboj-Istok|publisher=veterani.ba|access-date=24. 11. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{citeweb|url=http://www.opcinadobojistok.ba/?s=brigada&x=0&y=0|title=NIZOM AKTIVNOSTI OBILJEŽEN DAN BRIGADE|publisher=Općina Doboj Istok|date=4. 7. 2018|access-date=24. 11. 2018}}</ref> | država = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | grana = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | vrsta = pješadija | dio = [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Drugog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | bitke = | web_stranica = | komandir1_oznaka = | komandir1 = Sead Arnautović | komandir2_oznaka = | komandir2 = Džemal Jukan | komandir3_oznaka = | komandir3 = Mirsad Sinanović | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''224. brdska brigada''' je vojna formacija koja je tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] djelovala u sastavu [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Drugog korpusa Armije RBiH]]. Ulazila je u sastav [[Operativna grupa 2|Operativne grupe 2]] i [[22. divizija Kopnene vojske|22. divizije]]. Zona odgovornosti obuhvatala je područje današnje općine [[Doboj Istok]]. Rejonski štab [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO]] formiran je u [[Klokotnica|Klokotnici]] 7. maja 1992. 4. jula 1992, od jedinica RjŠTO, formirana je 109. brdska brigada. Formiranjem [[222. bosanska oslobodilačka brigada|212. bosanske brigade]], u njen sastav ušla je jedna četa iz 109. brigade. Prelaskom u 22. diviziju, u aprilu 1995. preimenovana je u 224. brdsku brigadu. U jedinice Armije RBiH mobilizirano je 3.445 (83.33%) vojnih obveznika sa područja Doboj Istoka. Poginulo je 286,<ref name=gg/> a ranjeno 665 boraca. [[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]], ratnim priznanjem, odlikovano je 13 pripadnika brigade.<ref name=vet/> == Doboj u ratnim planovima JNA == Jedan od ključnih gradova u svim ratnim planovima [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je [[Doboj]]. Planom Drina predviđeno je da prostor doline [[Spreča|Spreče]] i planine [[Trebava|Trebave]] uđe u okvir srpske države, pravcem Doboj-[[Gračanica]]-[[Lukavica (Gračanica)|Lukavica]]-[[Skipovac Gornji (Doboj)|Gornji Skipovac]]-[[Skipovac Donji (Doboj)|Donji Skipovac]]-[[Džakule]]-[[Srnice Donje|Srnice]]. JNA intenzivno u periodu od 1989. do 1991. vrši pripreme i obradu terena. Koriste se propagandno-psihološka djejstva, kao i demonstracija sile upotrebom motorizovanih kolona koje su pravcem Doboj-[[Tuzla]] odlazile ili se vraćale sa [[Rat u Hrvatskoj|hrvatskog ratišta]]. Zauzeti su repetitor [[Radiotelevizija Sarajevo|TV Sarajevo]] na brdu Becanj i prostor Dugih njiva. JNA je ponudila općinskim organima Gračanice izgradnju alternativnog puta pravcem Ćetoviljska rijeka-[[Biberovo Polje]]-Srnice-Ormanica, koji bi služio u interesu ostvarenja ratnih ciljeva JNA.<ref name=gg/> [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] i trebavski [[Srbi]] bili su dobro naoružani i organizovani. Formirali su sedam dobrovoljačkih odreda uz logističku podršku JNA. Istovremeno je na ovim prostorima djelovala [[hrvatska]] Sigurnosno-informativna služba (SIS), nastojeći preko [[Hrvatske odbrambene snage|HOS-a]] što prije izazvati rat na ovom području.<ref name=gg>{{cite journal|author=Osman Puškar|date=maj 2003|title=109.brigada, Doboj-Istok|url=http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/02/Pages-from-br15-8.pdf|journal=Gračanički glasnik|issue=15}} {{Mrtav link}}</ref> == Ratni put == === Organizovanje otpora i formiranje brigade === Padom Doboja 1. maja 1992, situacija se znantno pogoršala. Sistem dotadašnje vlasti potpuno se raspao. Opća organizacija naroda postojala je preko mjesnih zajednica. 5. maja mjesne zajednice Doboj Istoka donose odluku da se pridruže općinskim vlastima Gračanice, gdje je već funkcionisalo Ratno predsjedništvo kao glavni organ rukovođenja otporom. 7. maja formiran je Rejonski štab TO Klokotnica koji ulazi u sastav Općinskog štaba Gračanica, s obzirom da su se [[Bošnjaci|bošnjački]] predstavnici ranije općinske vlasti Doboja našli na području [[Tešanj|Tešnja]]. Time je započelo formiranje prvih vojnih jedinica i elemenata civilne vlasti. Prve jedinice Rejonskog štaba bile su neobučene, slabo organizovane i međusobno nepovezane. Ubrzo se javlja potreba za kvalitetnijom organizacijom. U drugoj polovini maja, komandant OpŠTO Gračanica donosi naredbu da se pristupi pripremama za formiranje brigade. Pripreme su se odvijale u dvije faze. U prvoj fazi izvršeno je formiranje jedinica RjŠTO i odvajanje Sekretarijata za narodnu odbranu od vojničkih sastava, a u drugoj je uspostavljen stabilan sistem rukovođenja i komandovanja (RiK). Civilna vlast preuzela je odgovornost za organizaciju odbrane. SNO Klokotnica funkcionisao je kao dio SNO-a u Gračanici sve do 1. oktobra 1992, kada se osamostalio čime je postao prva općinska institucija na prostoru Doboj Istoka.<ref name=gg/> === Vojno-politička situacija i pregovori sa HV i HVO === Intenzivnije organizovanje čitavog tuzlanskog područja uslijedit će nakon razgovora predstavnika Okružnog štaba TO Tuzla, predvođenih [[Željko Knez|Željkom Knezom]], i predstavnika [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]]. Cilj tih razgovora bio je da se uspostavi sistem veza i usklade borbena djejstva. Predstavnici HVO-a zahtijevali su da TO pređe sa teritorijalnog na brigadni sistem organizovanja jedinica, postavljajući pitanje reorganizacije uslovom svake daljnje saradnje i logističke podrške. U pozadini toga krila se namjera da jedinice TO postanu ovisne o HVO-u i [[Hrvatska vojska|Hrvatskoj vojsci]]. Prvi sastanak na tu temu održan je 6. juna 1992. u [[Gradačac|Gradačcu]], tokom intenzivnih borbenih djejstava HV i HVO na pravcu [[Derventa]]-Doboj. Dogovorena su moguća zajednička djejstva i koordinacija između komandi HVO-a i Armije RBiH. Kako se vojno-politička situacija komplikovala, 17. juna održan je novi sastanak na istom mjestu. Izvršena je analiza stanja na ratištu u [[Bosanska Posavina|Posavini]]. Posebno teško stanje bilo je na području od Doboja ka [[Johovac (Doboj)|Johovcu]] i [[Kotorsko]]m. Zapovjedništvo 108. brigade HV iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] pozvalo je komandante OpŠTO Gračanica i RjŠTO Klokotnica na hitne dogovore oko koordinacije borbenih djejstava u rejonu Doboja i [[Modriča|Modriče]]. Dogovori su obavljeni 19. juna. Predstavnici [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a]] iz Bosanske Posavine forsirali su politička pitanja oko budućeg uređenja RBiH, tako da su vojna pitanja pala u drugi plan. Predstavnici HV zatražili su da se brigada koja se trebala formirati od jedinica RjŠTO nazove jedinicom Muslimansko-hrvatskog vijeća odbrane, a da se za njenog komandanta imenuje oficir [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti. Starješine Armije RBiH uspjele su izbjeći takvu odluku, a dogovoreno je da komandant brigade bude Bošnjak.<ref name=gg/> Razvoj vojno-političke situacije oko Doboja ubrzao je proces reorganizacije RjŠTO u brigadu. Uspostavljene su čete, bataljoni, artiljerijska grupa, Vojna policija, logistički elementi i Komanda brigade, a usput su se rješavala pitanja uspostave Odjeljenja narodne obrane i policijskih snaga u funkciji civilnih vlasti. Naredbom Glavnog štaba TO RBiH od 21. juna, za komandanta 109. brigade imenovan je Sead Arnautović, bivši aktivni oficir JNA i komandant RjŠTO. Formiranje brigade obilježio je niz poteškoća. Aktivnosti je kočio izraziti lokalizam mjesnih vođa s obzirom da su jedinice praktično bile pod kontrolom kriznih štabova mjesnih zajednica. U vojničku strukturu teško su se uklapale manje jedinice sastavljene od izbjeglih lica sa područja Doboja, [[Grapska Gornja|Grapske]], [[Sjenina Rijeka (Doboj)|Sjenine Rijeke]] i [[Suho Polje (Doboj)|Suhog Polja]]. Bilo je i pokušaja da se preko vojnih jedinica realizuju politički interesi. Puna podrška tokom formiranje brigade dolazila je od vojnih i civilnih organa Gračanice. Vršen je pritisak na vlasti Doboja da se formira nova općina Doboj Istok, što je uspješno izvršeno uspostavljanjem funkcije općine 1. decembra 1992.<ref name=gg/> === Borbena djejstva i organizacija === Prva smotra brigade i njeno prvo postrojavanje izvršeno je 4. jula 1992. u Klokotnici. Pored Komande sa prištapskim jedinicama, u njen sastav ulazila su tri pješadijska bataljona, jedna artiljerijska baterija, Samostalna četa Grapska (oko 500 boraca), jedinica veze, Vojne policije, interventne i logističke jedinice, sa ukupno 2.200 boraca. Zona odgovornosti brigade protezala se od [[Stjepan Polje|Stjepan Polja]], dolinom Spreče, do Becnja i Oblića. Sead Arnautović, komandant brigade, posjetio je 8. jula komandanta OkŠTO Kneza i izvjestio ga o formiranju brigade i stanju na terenu. Od jula 1992. jedna četa, a kasnije i bataljon, iz sastava 109. brigade imala je zonu odgovornosti na gradačačkom ratištu. Brigada je brojala od 2.200 do 2.500 ljudi. S obzirom na mali broj boraca, brigada je popunjavana borcima iz drugih općina, uglavnom Gračanice, što je nailazilo na otpor gračaničkih boraca koji je kasnije prevaziđen dolaskom Džemala Jukana na položaj komandanta. Stalne borbe brigada je vodila na Becnju, Bjeljevinama, Mujanovom mezaru. Učestvovala je u borbama za [[Svjetliča|Svjetliču]], Stanić Rijeku, Vis i Oblić. Sudjelovala je u odbrani Posavine (Gradačac, u rejonu [[Vitanovići Donji|Vitanovića]] na [[Brčko|brčanskom]] ratištu), na [[Sarajevo|sarajevskom]] ratištu i dr.<ref name=gg/> Dužnost komandanta obavljali su Sead Arnautović, Džemal Jukan i Mirsad Sinanović. Dužnost načelnika Štaba obavljali su Ismet Karić, Huso Mujkić, Smail Mešić i Kemal Salihbašić.<ref name=gg/> Najznačajnija bitka koju su vodile jedinice brigade je ona za Stanić Rijeku, koja se dogodila 2. juna 1993. Spriječena je namjera agresora da spoji Ozren i Trebavu i napravi širi pojas oko Doboja. U isto vrijeme, neprijatelj je u Posavini vršio ofanzivu sa ciljem proširenja koridora, a porazom u Stanić Rijeci razvučene su njegove snage. Oslobođen je prostor od 12&nbsp;km². Raspolovljena je Krnjinska brigada, a na ovaj prostor kasnije su dovođene jedinice iz [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Prijedor]]a. Zarobljeni su tenk, oklopni transporter, baterija minobacača 120&nbsp;mm, četa minobacača 82&nbsp;mm, top MT-12 100&nbsp;mm, top 76&nbsp;mm ZIS, više specijalnih i transportnih motornih vozila, sredstava veze, ličnog naoružanja, municije i lijekova. Veliki dio plijena predat je [[107. viteška motorizovana brigada|107. motorizovanoj]], [[225. muslimanska brdska brigada|119. muslimanskoj brdskoj]] i [[254. slavna brdska brigada|208. brdskoj brigadi]]. Od zarobljenih sredstava formiran je Mješoviti artiljerijski divizion, koji je odigrao ulogu u oslobođenju i odbrani Oblića, Visa i Vijenca.<ref name=gg/> == Literatura == *{{cite book|author=Hasib Mušinbegović|author2=Osman Kavazović|title=Drugi korpus slobodi pjeva|publisher=Udruženje građana za zaštitu tekovina borbe za BiH|location=Tuzla|year=2002}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]] 86iujqwf4sviba1uznkxie17la65l1x 0 465083 3934103 3835067 2026-10-05T11:12:14Z Bosancica by MK 173186 Dodana infokutija 3934103 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Begovina | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Residential house in Begovina complex in Stolac - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = Stambena kuća u kompleksu Begovina | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = 43.080556 | longitude = 17.965833 | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = | alternativna_imena = Stambeni kompleks Begovina | etimologija = | status = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | prekinuto = | vrsta_građevine = Graditeljska stambena cjelina / kompleks | stil = [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Osmansko-stambena arhitektura]] | klasifikacija = | lokacija = [[Stolac]] | adresa = | lokacija_grad = Stolac | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | iso_region = | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = Porodica Rizvanbegović | datum_kamen_temeljac= | početak = 1840. | završetak_datum = 1860. | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = djelimično obnovljena | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = juli 1993.<ref name="BosnianExperience_Begovina">{{cite web |last=Abadžić-Hodžić |first=Aida |title=Stambeno-graditeljski kompleks Begovina: Vrhunski izraz islamske kulture stanovanja u Bosni i Hercegovini |url=https://www.bosnianexperience.com/16-video-br03 |website=Bosnian Experience |publisher=Bosnian Experience |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = | vlasnik = Porodica Rizvanbegović | upravitelj = | udruženje = | visina = | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = Kamen, drvo | veličina = | broj_spratova = Jednospratni objekti (konaci) | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = Četvorica braće Rizvanbegović | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | izvođač_radova = | nagrade = | poznato_po = Podjela na mušku (selamluk) i žensku avliju (haremluk), konaci sa hamamdžicima i mihrabima | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Begovina''' je graditeljska stambena cjelina, [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmansko–stambene arhitekture]],<ref>[https://de.scribd.com/doc/52673223/osmanska-arhitektura Osmanska arhitektura]</ref> sagrađena od 1840. do 1860. u današnjem [[Stolac|Stocu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je na na istočnoj strani Bregave, uz put koji vodi iz centra Stoca ka sjeveroistočnoj periferiji grada, ispod [[Vidovski|Starog grada Stoca]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3038 |title=Begovina |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=4. 5. 2019 |archive-date=5. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200605130912/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3038 |url-status=dead }}</ref> Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj 27. moja do 2. juna 2008. godine, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. == Historija i opis == {{Glavni|Ali-paša Rizvanbegović}} Šezdesetih godina 18. vijeka vodila se velika borba za [[kapetansku]] vlast između porodica Šarić i Rizvanbegović. Članovi porodice Šarić su bili kapetani sve do 1761, kada u potpunosti nestaju sa političke scene. Prvi poznati kapetan iz porodice Rizvanbegovića jeste Mustafa, koji se kao kapetan pominje u više navrata u periodu od 1729. do 1731. godine. [[Ali-paša Rizvanbegović]] je rođen u Stocu, 1783. godine, gdje je proveo djetinjstvo i mladost. Nakon borbi s braćom, postao je kapetan Stoca i upravljao ovom kapetanijom od 1813. do 1851. godine. Podizanje objekata u Begovini je počelo poslije ukidanja kapetanija u Bosni i Hercegovini, 1835. godine, mada ne postoji niti jedan pisani izvor koji bi posvjedočio datum nastanka Begovine. Na zaključak da Begovina nastaje baš u ta doba, navode natpisi na musanderama. Izgradili su je četvorica braće Rizvanbegovića. Kao gospodarski kompleks, sa konacima i velikim baščama, cjelina je potpuno izdvojena iz strukture grada u zasebnu cjelinu koja nema nikakve uobičajene funkcionalne i morfološke odnose sa ostalim dijelovima grada. Sastoji od četiri dijela: pristupni put kao javni dio kompleksa, ulazno odnosno prednje ili pristupno dvorište sa četiri objekta, poluprivatna avlija i na kraju privatne avlije kuća za porodični život. Kompleks počinje sa [[Mostovi u Stocu|Ćuprijom u Begovini]], koja predstavlja najmlađi od tri veća kamena mosta u Stocu, sagrađenu krajem 18. ili početkom 19. vijeka. Ćuprija je omogućavala povezanost kuća porodice Rizvanbegović na obje strane [[Bregava|Bregave]]. U Begovini je postojala podjela na mušku i žensku avliju: aharsku (ekonomsko dvorište ili selamluk), i kućni vrt ili haremluk. U avliji su kameni obluci po kojima se hoda, drvena kapija je ukrašena zvekirima, čija [[Arabeska|arabesknost]] upada u oči.<ref name="BejtićA">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |access-date= 13. 9. 2016}}</ref> Paralelno uz podizanje stambenih zgrada, Rizvanbegovići su podigli i pet konaka, izvedenih kao jednospratni objekti od kamena. Ovi konaci su permanentno radili do [[Austro-Ugarska|austrougarske]] okupacije, 1878. godine, a nakon toga povremeno sve do agrarne reforme u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], 1919. godine. U svakom konaku se, između ostalog, nalazio hamamdžik (banjica). Svaki konak u Begovini imao je posebnu prostoriju s [[mihrab]]om udubljenim u zidu, u kojoj su gosti sa vlasnikom konaka i članovima njegove porodice ponekad zajednički obavljali propisane molitve. == Sadašnje stanje == Na objektima graditeljsko stambene cjeline kompleksa Begovine u Stocu su u periodu nakon [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]] pa sve do devedesetih godina 20. vijeka vršeni konstantni restauratorsko-konzervatorski zahvati i radovi redovnog održavanja pod nadzorom službe zaštite naslijeđa. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995.]] godine kompleks je granatiran i zapaljen. Sva pokretna imovina koja se nalazila u objektima je ili uništena ili odnesena u nepoznatom pravcu. Usljed devastacije prouzrokovane ratnim dejstvima ali i prepuštenosti vremenu dugi niz godina, došlo je do oštećenja kamenih konstrukcija objekata, kao i zarastanja u rastinje. Također, dijelovi kamenih konstrukcija su se obrušili. Na pojedinim objektima kompleksa, preostale dvije stambene kuće i dva objekta konaka, vlasnici objekta su sami, bez nadzora službe zaštite, počeli sanacione radove uz čestu upotrebu neprimjerenih materijala. == Literatura == * [[Hamdija Kreševljaković]], Sarajevo: Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, „Naše starine“, 1954. godina, 71. -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI * [[Dušan Grabrijan]] i [[Juraj Neidhardt]] - Arhitektura Bosne i Hercegovine i put u suvremeno, Ljubljana, 1957. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.radimlja.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=29:stambeni-kompleks-begovina&catid=25&Itemid=174 Stambeni kompleks Begovina] {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Stocu]] [[Kategorija:Gradska bosanska kuća osmanskog doba]] t5mlpmx64z0kzdtfjtvg12v9xv638e9 0 490811 3934047 3928609 2026-10-04T21:19:38Z Z1KA 87045 /* Rezultati */ 3934047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. | prethodna_godina = 2018. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. | sljedeća_godina = 2026. | datum_izbora = 2. oktobar 2022. | izlaznost = 1.733.206 (51.45%)<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] iz reda bošnjačkog naroda | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Denis Bećirović]]''' | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''330.238''' | postotak1 = '''57,37%''' | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 214.412 | postotak2 = 37,25% | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda | slika1 = [[Datoteka:Željko Komšić 2021.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željko Komšić]]''' | stranka1 = [[Demokratska fronta|DF]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''227.540''' | postotak1 = '''55,80%''' | slika2 = [[Datoteka:Borjana Krišto (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Borjana Krišto]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 180.255 | postotak2 = 44,20% | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željka Cvijanović]]''' | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''327.720''' | postotak1 = '''51,65%''' | slika2 = [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Mirko Šarović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 224.912 | postotak2 = 35,45% | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Šefik Džaferović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Milorad Dodik]] (Srbin) | nakon_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 9 | postotak1 = 17,23 | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = 16,34 | stranka3 = {{nowrap|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}}}} | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati3 = 4 | postotak3 = 8,75 | stranka4 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = 8,15 | stranka5 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Mirko Šarović]]}} | mandati5 = 2 | postotak5 = 7,07 | stranka6 = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez BiH]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = 6,41 | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 3 | postotak7 = 5,01 | stranka8 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branislav Borenović]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = 4,63 | stranka9 = [[Naša stranka]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Edin Forto]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = 3,12 | stranka10 = [[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}} | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = 2,97 | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = 2,08 | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = 1,93 | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = 1,55 | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović (političar)|Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = 1,28 | karta = 2022 HoR of Bosnia and Herzegovina municipalities election.svg | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Zoran Tegeltija]] | stranka_prije = ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_nakon = ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.''' su izbori koji su se održali 2. oktobra 2022.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cik-bih-izbori-oktobar/31833705.html|title=Opći izbori u BiH raspisani za 2. oktobar|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=4. 5. 2022}}</ref> [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK) je 4. maja 2022. raspisala održavanje Općih izbora 2022. Izbori se održavaju u nedjelju 2. oktobra 2022. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], poslanici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Izbori su raspisani prema zakonu, tj. najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora. Dana 22. oktobra 2022. CIK je na 69. sjednici donio Odluku o utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. Utvrđeni su rezultati za sve nivoe vlasti, osim za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Rezultati izbora za Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske će biti utvrđeni kad se steknu uvjeti. Glavni centar za brojanje nije okončao aktivnosti po Naredbi Centralne izborne komisije BiH od 10. oktobra 2022, gdje se naredilo ponovno brojanje glasova zbog raznih nepravilnosti.<ref name=":8">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4340|title=Centralna izborna komisija BiH utvrdila rezultate Općih izbora 2022. godine|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. kojom su utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.<ref name=":9">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4372|title=Potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=CIKBiH|access-date=27. 10. 2022}}</ref> [[Christian Schmidt]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]], nametnuo je promjene izbornog zakona zemlje nekoliko sati nakon završetka glasanja na izborima. Promjene su uključivale proširenje [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] sa 56 na 80 članova, promjene u izbornom procesu za taj dom, kao i promjene u izbornom procesu za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika]] i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|title=Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH: Evo o čemu se radi|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/schmidt-nametnuo-izmjene-izbornog-zakona-bih-evo-o-cemu-se-radi-797444|access-date=5. 10. 2022|work=Oslobođenje|date=2. 10. 2022|language=bs-ba}}</ref><ref>{{cite news|title=Objavljujemo detalje: Pročitajte koje je izmjene Izbornog zakona večeras donio Schmidt|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/objavljujemo-detalje-procitajte-koje-je-izmjene-izbornog-zakona-veceras-donio-schmidt/470719|access-date=5. 10. 2022|work=Radio Sarajevo|date=2. 10. 2022|language=hr}}</ref> također donio je odluku kojom je privremeno stavio van snage dio odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kako bi omogućio imenovanje [[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nermin Nikšić II)|Vlade FBiH]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/schmidtove-izmjene-ustava-fbih-ubrzo-stupaju-na-snagu-sta-znaci-uvodjenje-veta-kod-imenovanja-vlade/240315067|title=Schmidtove izmjene Ustava FBiH ubrzo stupaju na snagu: Šta znači uvođenje veta kod imenovanja vlade?|website=Klix.ba|access-date=21. 4. 2026}}</ref> Ova intervencija odnosila se na proceduru imenovanja vlade, koja je bila blokirana zbog izostanka saglasnosti [[Refik Lende|Refika Lende]], potpredsjednika Federacije.<ref>{{Cite web|url=https://nap.ba/post/853992/christian-schmidt-nije-suspendirao-nego-prekrsio-ustav-federacije-bih|title=Christian Schmidt nije suspendirao, nego prekršio Ustav Federacije BiH|website=nap.ba|access-date=21. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/299620/potpredsjednik_fbih_refik_lendo_schmidtova_suspenzija_ustava_fbih_na_jedan_dan_je_jos_jedna_prevara_bosnjaka_i_opasan_presedan.html|title=POTPREDSJEDNIK FBiH REFIK LENDO: 'Schmidtova suspenzija Ustava FBiH na jedan dan je još jedna prevara Bošnjaka i opasan presedan'|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=21. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/propao-jos-jedan-pokusaj-za-formiranje-vlade-fbih-ovo-je-kupovina-vremena/|title=Propao još jedan pokušaj za formiranje Vlade FBiH: "Ovo je kupovina vremena"|date=12. 4. 2023|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=21. 4. 2026}}</ref> Schmidt je iskoristio svoje tzv. [[Bonske ovlasti]], koje mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka radi očuvanja funkcionalnosti institucija. Mjera je bila privremena i primijenjena isključivo na konkretan slučaj, zbog čega se u javnosti često opisuje kao “suspenzija ustava na jedan dan”. U političkom smislu, odluka je najčešće tumačena kao zaobilaženje volje dijela bošnjačkih predstavnika, budući da je potpredsjednik iz reda Bošnjaka odbio dati saglasnost na imenovanje vlade. Formalno, međutim, nije suspendovana volja jednog naroda kao takvog, već je izmijenjen institucionalni mehanizam odlučivanja, što je izazvalo rasprave o legitimnosti i ravnoteži među konstitutivnim narodima u Federaciji BiH. Dana 2. novembra CIK, na 80. sjednici, donio je Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. Sastavni dio odluke je detaljan tabelarni prikaz rezultata za svaki izborni nivo, po osnovnim izbornim jedinicama, biračkim mjestima, političkim subjektima i kandidatima.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4384|title=Potvrđeni rezultati Općih izbora 2022. godine za sve nivoe vlasti za koje su izbori provedeni|date=2. 11. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 11. 2022}}</ref> ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 5 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (3 za bošnjačkog i 2 za hrvatskog člana) i 5 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana). ====Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|frameless|90px]] | [[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | [[Stranka demokratske akcije]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) <br> Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izetbegovic-najavio-kandidaturu-za-predsjednistvo-sumnjam-da-konakovic-ima-hrabrost-uci-u-utrku-sa-radoncicem-i-zvizdicem-ne-bi-bilo-dosadno-670818|title=Oslobođenje - Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Sumnjam da Konaković ima hrabrost ući u utrku, sa Radončićem i Zvizdićem ne bi bilo dosadno|date=5. 7. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Mirsad Hadzikadic Speech - May 2021 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Mirsad Hadžikadić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PZP|tamno|BS}};" | | [[Platforma za progres]] | Direktor Instituta kompleksnih sistema na [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Charlotti|Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti]] Osnivač i predsjednik Platforme za progres (2018–) |<ref>{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1243919/predstavljeni-koalicija-drzava-njen-manifest-i-zajednicki-kandidat|title=Predstavljeni koalicija 'Država', njen manifest i zajednički kandidat|last=fena.ba|website=fena.ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|90px]] | [[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | <br> Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (2009–) |<ref>{{cite web|url=https://fena.ba/article/1269434/sedam-stranaka-opozicije-zajednicki-kandidiralo-denisa-becirovica-za-clana-predsjednistva-bih|title=Sedam stranaka opozicije zajednički kandidiralo Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH|date=21. 5. 2022|website=fena.ba|access-date=13. 7. 2022|author1=Vernera Jakupović}}</ref> |} ====Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željko Komšić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | [[Demokratska fronta]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2006–2014; 2018-) Osnivač i predsjednik Demokratske fronte (2018–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljko-komsic-ce-se-ponovo-kandidovati-za-predsjednistvo-bih-moram-ne-mogu-stati/220508010|title=Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|frameless|90px]] | [[Borjana Krišto]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] | [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine]] (2007–2011) |<ref>{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/covic-odustao-borjana-kristo-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Čović odustao, Borjana Krišto kandidat za člana Predsjedništva BiH?|date=29. 6. 2022|publisher=n1info.ba|access-date=29. 6. 2022}}</ref> |} ====Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|frameless|90px]] | [[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) <br> [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |<ref name=":1">{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/754863/snsd-salje-cvijanovic-u-utrku-za-clana-predsjednistva-bih-dodik-kandidat-za-predsjednika-rs|title=SNSD šalje Cvijanović u utrku za člana Predsjedništva BiH, Dodik kandidat za predsjednika RS|date=1. 7. 2022|publisher=avaz.ba|access-date=1. 7. 2022|author=E.Ć.}}</ref> |- |[[Datoteka:Nenad Nešić (cropped).jpg|bez okvira|90px]] | [[Nenad Nešić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | | [[Demokratski narodni savez]] | Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–2022) <br> Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (2020–) |<ref name=":2">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Nesic-u-trci-za-Predsjednistvo-Jovicic-za-predsjednika-Srpske/707188|title=Nešić u trci za Predsjedništvo, Jovičić za predsjednika Srpske|last1=Sladojević|first1=Dragan|date=2. 3. 2022|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Vojin Mijatović (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Vojin Mijatović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | Potpredsjednik Socijaldemokratske partije |<ref name=":3">{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/vojin-mijatovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Vojin Mijatović kandidat za člana Predsjedništva BiH|date=9. 6. 2022|website=N1|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Mirko Šarović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | [[Srpska demokratska stranka]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2002–2003) <br> Predsjednik Srpske demokratske stranke (2019–2022) |<ref name=":4">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Mirko-Sarovic-kandidat-za-srpskog-clana-Predsjednistva-BiH/724192|title=SDS odlučio: Mirko Šarović kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH|last1=Vukić|first1=Uroš|date=23. 6. 2022|website=Nezavisne novine|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Borislav Bijelić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] | Bivši predsjednik Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borislav_bijelic/1968499.html|title=Multifunkcioner sa astronomskom zaradom|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=23. 10. 2022}}</ref> |<ref name=":6">{{cite web|url=https://vecernjenovosti.ba/81119/vijesti/republika-srpska/pripreme-za-izbore-objavljene-kompletne-kandidatske-liste-evo-ko-je-sve-u-izbornoj-trci/|title=PRIPREME ZA IZBORE: Objavljene kompletne kandidatske liste, evo ko je sve u „izbornoj trci“|date=5. 8. 2022|publisher=Novosti|language=sr|access-date=9. 9. 2022}}</ref> |} === Predsjednik Republike Srpske === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 31 prijavu kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a njih 17 su [[nezavisni kandidat]]<nowiki/>i.<ref name=":7">{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Politika/a1159796/Kandidati-za-predsjednika-RS-na-izborima-2022.html|title=Ko se sve kandidovao za predsjednika RS: Na listi 31 kandidat|website=Mondo Bosna|language=en-US|access-date=23. 10. 2022}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Milorad Dodik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2018–2022) [[Predsjednik Republike Srpske]] (2010–2018) <br> [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednik Vlade Republike Srpske]] (2006–2010; 1998–2001) | rowspan="7" |<ref name=":7" /> |- |[[Datoteka:Jelena Trivić.png|bez okvira|90px]] | [[Jelena Trivić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] |Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Radislav Jovičić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar MUP-a Republike Srpske]] (2013–2014) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Neđo Đurić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Srpske]] |Univerzitetski profesor i naučni savjetnik Tehničkog instituta u [[Bijeljina|Bijeljini]] |- | [[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez okvira|122x122piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Davor Pranjić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} |Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a [[Banja Luka]] |- | colspan="5" |I ostali kandidati (25) |} == Rezultati == === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}Prema potvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" | Stranka ! Broj glasova ! % |- | [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|90px]] | [[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | 330.238 | 57,37 |- | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|frameless|90px]] | [[Željka Cvijanović]] |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 | 51,65 |- | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željko Komšić]] |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | [[Demokratska fronta]] |227.540 | 55,80 |} === Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} ==== Federacija Bosne i Hercegovine ==== {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |243.413 | style="text-align:center;" |25,17 | style="text-align:center;" |8 | style="text-align:center;" |7 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |137.340 | style="text-align:center;" |14,20 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |129.499 | style="text-align:center;" |13,39 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] | style="text-align:center;" |101.713 | style="text-align:center;" |10,52 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] | style="text-align:center;" |79.555 | style="text-align:center;" |8,23 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |49.481 | style="text-align:center;" |5,12 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | |[[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |47.157 | style="text-align:center;" |4,88 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] | style="text-align:center;" |18.697 | style="text-align:center;" |1,93 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |806.855 !28 !20 !8 |} ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |255.515 | style="text-align:center;" |41,15 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |112.250 | style="text-align:center;" |18,08 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |73.023 | style="text-align:center;" |11,76 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] | style="text-align:center;" |32.982 | style="text-align:center;" |5,31 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski savez]] | style="text-align:center;" |30.591 | style="text-align:center;" |4,93 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |30.132 | style="text-align:center;" |4,85 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |24.313 | style="text-align:center;" |3,92 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |558.806 !14 !9 !5 |} === Predsjednik Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske}}Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine kojom su potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.<ref name=":9" /> Prema potvrđenim rezultatima za predsjednika Republike Srpske je izabran [[Milorad Dodik]], a potpredsjednici su [[Ćamil Duraković]] i [[Davor Pranjić]]. {| class="wikitable" ! colspan="2" |Kandidat !Pozicija ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% |- |[[Datoteka:Milorad Dodik (2022-11-28).jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Milorad Dodik]] | style="text-align:center;" |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |300.180 | style="text-align:center;" |47,06 |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez okvira|122x122piksel|bez okvira]] | style="text-align:center;" |[[Ćamil Duraković]] | style="text-align:center;" rowspan="2" |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednici]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Nezavisni kandidat]] | style="text-align:center;" |13.760 | style="text-align:center;" |2,16 |- |[[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Davor Pranjić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] | style="text-align:center;" |1.966 | style="text-align:center;" |0,31 |} === Parlament Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |238.111 | style="text-align:center;" |24,40 | style="text-align:center;" |26 | style="text-align:center;" |21 | style="text-align:center;" |5 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |131.323 | style="text-align:center;" |13,46 | style="text-align:center;" |15 | style="text-align:center;" |11 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |130.567 | style="text-align:center;" |13,38 | style="text-align:center;" |15 | style="text-align:center;" |12 | style="text-align:center;" |3 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] | style="text-align:center;" |107.735 | style="text-align:center;" |11,04 | style="text-align:center;" |12 | style="text-align:center;" |10 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]]{{Efn|[[Narod i pravda|NiP]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] pod nazivom "Povjerenje!".|naziv=NiP-SPU BiH|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |67.200 | style="text-align:center;" |6,89 | style="text-align:center;" |7 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |50.815 | style="text-align:center;" |5,21 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | |[[Narodni evropski savez]] | style="text-align:center;" |42.322 | style="text-align:center;" |4,34 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | style="text-align:center;" |36.465 | style="text-align:center;" |3,74 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] | style="text-align:center;" |26.518 | style="text-align:center;" |2,72 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | |[[Pokret demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |18.312 | style="text-align:center;" |1,88 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};" | |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | style="text-align:center;" |18.150 | style="text-align:center;" |1,86 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska republikanska stranka]] | style="text-align:center;" |13.050 | style="text-align:center;" |1,34 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};" | |[[Hrvatski nacionalni pomak]] | style="text-align:center;" |5.351 | style="text-align:center;" |0,55 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};" | |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]] | style="text-align:center;" |4.465 | style="text-align:center;" |0,46 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |890.384 !98 !73 !25 |} === Narodna skupština Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske}} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |221.554 | style="text-align:center;" |34,63 | style="text-align:center;" |29 | style="text-align:center;" |27 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |95.648 | style="text-align:center;" |14,95 | style="text-align:center;" |13 | style="text-align:center;" |13 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |65.872 | style="text-align:center;" |10,30 | style="text-align:center;" |8 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]{{Efn|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Narodni demokratski pokret|NDP]] i [[Srpska narodna partija|SNP]].|naziv=SP-NSRS|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |37.919 | style="text-align:center;" |5,93 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Pokret za državu]] | style="text-align:center;" |36.651 | style="text-align:center;" |5,73 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski savez]] | style="text-align:center;" |34.898 | style="text-align:center;" |5,46 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |32.700 | style="text-align:center;" |5,11 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] | style="text-align:center;" |31.558 | style="text-align:center;" |4,93 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] | style="text-align:center;" |28.502 | style="text-align:center;" |4,46 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};" | |[[Narodna partija Srpske]]{{Efn|[[Narodna partija Srpske|NPS]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Pokret "Uspješna Srpska"|PUS]] i [[Prva Srpska demokratska stranka|Prva SDS]].|naziv=NPS-NSRS|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |20.905 | style="text-align:center;" |3,27 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Srpske]] | style="text-align:center;" |19.894 | style="text-align:center;" |3,11 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |3 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |626.101 !83 !63 !20 |} === Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka ![[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|28x28piksel]] [[Unsko-sanski kanton|USK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Posavski kanton|PK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|29x29piksel]] [[Tuzlanski kanton|TK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj.svg|31x31piksel]] [[Zeničko-dobojski kanton|ZDK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnian_Podrinje.svg|33x33piksel]] [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|BPK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Central_Bosnia.svg|35x35piksel]] [[Srednjobosanski kanton|SBK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|HNK]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Zapadnohercegovački kanton|ZHK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|32x32piksel]] [[Kanton Sarajevo|KS]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Kanton 10|K10]] !'''Ukupno''' |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |8 |3 |13 |11 |5 |11 |7 |– |7 |2 |67 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |– |12 |– |3{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]], [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}} |– |9{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}} |11{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 3|grupa=koalicija}} |14{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]].|naziv=Napomena 4|grupa=koalicija}} |– |5 |54 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |3 |1 |8 |5 |2 |4 |3 |– |6 |2 |34 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |2 |– |2 |3 |3 |2 |1 |– |7 |– |20 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] |3 |– |4 |3 |1 |2 |2 |– |4 |– |19 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |– |2 |– |– |– |2{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 5|grupa=koalicija}} |3 |4 |– |4 |15 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |8 |– |– |2 |2 |– |1 |– |– |– |13 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |1{{Efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]].|naziv=Napomena 6|grupa=koalicija}} |– |2 |– |2 |– |– |– |5 |– |10 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |1 |– |1 |1 |– |– |– |– |5 |– |8 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |– |1 |– |– |– |– |2 |2 |– |1 |6 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] |– |– |– |5 |– |– |– |– |– |– |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatski nacionalni pomak]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |5 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |– |1 |3 |– |– |– |– |– |– |– |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez za bolju budućnost|Savez za bolju budućnost BiH]] |– |– |– |2 |1 |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]] |3 |– |– |– |– |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Novi početak]] |– |– |– |– |3 |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]] |– |– |2{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}} |– |– |– |– |– |– |– |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |2 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska nezavisna lista]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |2 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPI|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nova politička inicijativa]] |– |– |– |– |2 |– |– |– |– |– |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]] |1 |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | | align="left" |Nezavisni-neovisni |– |1 |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BNS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanska narodna stranka]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovački demokrati]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LSBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|Liberalna stranka BiH]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NGL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nezavisna građanska lista]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP H-B|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS FBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpska sloga ([[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]] – [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] – [[Demokratski narodni savez|DNS]] – [[Partija demokratskog progresa|PDP]] – [[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP FBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpsko jedinstvo ([[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]] – [[Socijalistička partija Srpske|SPS]]) |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZNG|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Za nove generacije]] |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: !30 !21 !35 !35 !25 !30 !30 !23 !35 !25 !289 |} == Napomene == {{spisaknapomena|grupa="kanton"}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] * [[Predsjednik Republike Srpske]] * [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2022]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2022]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2022.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2022.|Bosna i Hercegovina]] 98uy6qt8ax16li58u3ixm3auxe99u6s 828 491812 3934105 3843306 2026-10-05T11:43:58Z Sophivorus 117879 Update from [[d:Special:GoToLinkedPage/enwiki/Q52428273|master]] using [[mw:Synchronizer| #Synchronizer]] 3934105 Scribunto text/plain -- Module:Excerpt implements the Excerpt template -- Documentation and master version: https://en.wikipedia.org/wiki/Module:Excerpt -- Authors: User:Sophivorus, User:Certes, User:Aidan9382 & others -- License: CC-BY-SA-3.0 local parser = require( 'Module:WikitextParser' ) local yesno = require( 'Module:Yesno' ) local ok, config = pcall( require, 'Module:Excerpt/config' ) if not ok then config = {} end local Excerpt = {} -- Main entry point for templates function Excerpt.main( frame ) -- Make sure the requested page exists and get the wikitext local page = Excerpt.getArg( 1 ) if not page or page == '{{{1}}}' then return Excerpt.getError( 'no-page' ) end local title = mw.title.new( page ) if not title then return Excerpt.getError( 'invalid-title', page ) end local fragment = title.fragment -- save for later if title.isRedirect then title = title.redirectTarget if fragment == "" then fragment = title.fragment -- page merge potential end end if not title.exists then return Excerpt.getError( 'page-not-found', page ) end page = title.prefixedText local wikitext = title:getContent() -- Get the template params and process them local params = { hat = yesno( Excerpt.getArg( 'hat', true ) ), this = Excerpt.getArg( 'this' ), only = Excerpt.getArg( 'only' ), files = Excerpt.getArg( 'files', Excerpt.getArg( 'file' ) ), lists = Excerpt.getArg( 'lists', Excerpt.getArg( 'list' ) ), tables = Excerpt.getArg( 'tables', Excerpt.getArg( 'table' ) ), templates = Excerpt.getArg( 'templates', Excerpt.getArg( 'template' ) ), galleries = Excerpt.getArg( 'galleries', Excerpt.getArg( 'gallery' ) ), paragraphs = Excerpt.getArg( 'paragraphs', Excerpt.getArg( 'paragraph' ) ), references = yesno( Excerpt.getArg( 'references', true ) ), subsections = yesno( Excerpt.getArg( 'subsections', false ) ), links = yesno( Excerpt.getArg( 'links', true ) ), bold = yesno( Excerpt.getArg( 'bold', false ) ), briefDates = yesno( Excerpt.getArg( 'briefdates', false ) ), inline = yesno( Excerpt.getArg( 'inline' ) ), quote = yesno( Excerpt.getArg( 'quote' ) ), more = yesno( Excerpt.getArg( 'more' ) ), class = Excerpt.getArg( 'class' ), track = yesno( Excerpt.getArg( 'track', true ) ), displayTitle = Excerpt.getArg( 'displaytitle', page ), } -- Make sure the requested section exists and get the excerpt local excerpt local section = Excerpt.getArg( 2, fragment ) section = mw.text.trim( section ) if section == '' then section = nil end if section then excerpt = parser.getSectionTag( wikitext, section ) if not excerpt then if params.subsections then excerpt = parser.getSection( wikitext, section ) else local sections = parser.getSections( wikitext ) excerpt = sections[ section ] end end if not excerpt then return Excerpt.getError( 'section-not-found', section ) end if excerpt == '' then return Excerpt.getError( 'section-empty', section ) end else excerpt = parser.getLead( wikitext ) if excerpt == '' then return Excerpt.getError( 'lead-empty' ) end end -- Remove noinclude bits excerpt = excerpt:gsub( '<[Nn][Oo][Ii][Nn][Cc][Ll][Uu][Dd][Ee]>.-</[Nn][Oo][Ii][Nn][Cc][Ll][Uu][Dd][Ee]>', '' ) -- Filter various elements from the excerpt excerpt = Excerpt.filterFiles( excerpt, params.files ) excerpt = Excerpt.filterLists( excerpt, params.lists ) excerpt = Excerpt.filterTables( excerpt, params.tables ) excerpt = Excerpt.filterGalleries( excerpt, params.galleries ) excerpt = Excerpt.filterParagraphs( excerpt, params.paragraphs ) -- If no file is found, try to get one from the infobox if ( params.only == 'file' or params.only == 'files' or params.only == 'filename' or not params.only and ( not params.files or params.files ~= '0' ) ) -- caller asked for files and not section -- and we're in the lead section and config.captions -- and we have the config option required to try finding files in infoboxes and #parser.getFiles( excerpt ) == 0 -- and there're no files in the excerpt then excerpt = Excerpt.addInfoboxFile( excerpt ) end -- Filter the templates by appending the templates blacklist to the templates filter if config.blacklist then local blacklist = table.concat( config.blacklist, ',' ) if params.templates then if string.sub( params.templates, 1, 1 ) == '-' then params.templates = params.templates .. ',' .. blacklist end else params.templates = '-' .. blacklist end end excerpt = Excerpt.filterTemplates( excerpt, params.templates ) -- Leave only the requested elements if params.only == 'file' or params.only == 'files' then local files = parser.getFiles( excerpt ) excerpt = params.only == 'file' and files[1] or table.concat( files, '\n\n' ) end if params.only == 'list' or params.only == 'lists' then local lists = parser.getLists( excerpt ) excerpt = params.only == 'list' and lists[1] or table.concat( lists, '\n\n' ) end if params.only == 'table' or params.only == 'tables' then local tables = parser.getTables( excerpt ) excerpt = params.only == 'table' and tables[1] or table.concat( tables, '\n\n' ) end if params.only == 'gallery' or params.only == 'galleries' then local galleries = parser.getGalleries( excerpt ) excerpt = params.only == 'gallery' and galleries[1] or table.concat( galleries, '\n\n' ) end if params.only == 'paragraph' or params.only == 'paragraphs' then local paragraphs = parser.getParagraphs( excerpt ) excerpt = params.only == 'paragraph' and paragraphs[1] or table.concat( paragraphs, '\n\n' ) end if params.only == 'template' or params.only == 'templates' then local templates = parser.getTemplates( excerpt ) excerpt = params.only == 'template' and templates[1] or table.concat( templates, '\n\n' ) end if params.only == 'filename' then local files = parser.getFiles( excerpt ) local file = files[1] excerpt = file and parser.getFileName( file ) or 'Noimage.png' params.inline = true end -- @todo Make more robust and move downwards if params.briefDates then excerpt = Excerpt.fixDates( excerpt ) end -- Remove unwanted elements excerpt = Excerpt.removeComments( excerpt ) excerpt = Excerpt.removeSelfLinks( excerpt ) excerpt = Excerpt.removeNonFreeFiles( excerpt ) excerpt = Excerpt.removeBehaviorSwitches( excerpt ) -- Fix or remove the references if params.references then excerpt = Excerpt.fixReferences( excerpt, page, wikitext ) else excerpt = Excerpt.removeReferences( excerpt ) end -- Remove wikilinks if not params.links then excerpt = Excerpt.removeLinks( excerpt ) end -- Link the bold text near the start of most leads and then remove it if not section then excerpt = Excerpt.linkBold( excerpt, page ) end if not params.bold then excerpt = Excerpt.removeBold( excerpt ) end -- Remove extra line breaks but leave one before and after so the parser interprets lists, tables, etc. correctly excerpt = excerpt:gsub( '\n\n\n+', '\n\n' ) excerpt = mw.text.trim( excerpt ) excerpt = '\n' .. excerpt .. '\n' -- Remove nested categories excerpt = frame:preprocess( excerpt ) excerpt = Excerpt.removeCategories( excerpt ) -- Add tracking categories if params.track and config.categories then excerpt = Excerpt.addTrackingCategories( excerpt ) end -- Build the final output if params.inline then return mw.text.trim( excerpt ) end local tag = params.quote and 'blockquote' or 'div' local block = mw.html.create( tag ):addClass( 'excerpt-block' ):addClass( params.class ) if config.styles then local styles = frame:extensionTag( 'templatestyles', '', { src = config.styles } ) block:node( styles ) end if params.hat then local hat = Excerpt.getHat( page, section, params ) block:node( hat ) end excerpt = mw.html.create( 'div' ):addClass( 'excerpt' ):wikitext( excerpt ) block:node( excerpt ) if params.more then local more = Excerpt.getReadMore( page, section ) block:node( more ) end return block end -- Filter the files in the given wikitext against the given filter function Excerpt.filterFiles( wikitext, filter ) if not filter then return wikitext end local filters, isBlacklist = Excerpt.parseFilter( filter ) local files = parser.getFiles( wikitext ) for index, file in pairs( files ) do local name = parser.getFileName( file ) if isBlacklist and ( Excerpt.matchFilter( index, filters ) or Excerpt.matchFilter( name, filters ) ) or not isBlacklist and ( not Excerpt.matchFilter( index, filters ) and not Excerpt.matchFilter( name, filters ) ) then wikitext = Excerpt.removeString( wikitext, file ) end end return wikitext end -- Filter the lists in the given wikitext against the given filter function Excerpt.filterLists( wikitext, filter ) if not filter then return wikitext end local filters, isBlacklist = Excerpt.parseFilter( filter ) local lists = parser.getLists( wikitext ) for index, list in pairs( lists ) do if isBlacklist and Excerpt.matchFilter( index, filters ) or not isBlacklist and not Excerpt.matchFilter( index, filters ) then wikitext = Excerpt.removeString( wikitext, list ) end end return wikitext end -- Filter the tables in the given wikitext against the given filter function Excerpt.filterTables( wikitext, filter ) if not filter then return wikitext end local filters, isBlacklist = Excerpt.parseFilter( filter ) local tables = parser.getTables( wikitext ) for index, tableWikitext in pairs( tables ) do local id = parser.getTableAttribute( tableWikitext, 'id' ) if isBlacklist and ( Excerpt.matchFilter( index, filters ) or Excerpt.matchFilter( id, filters ) ) or not isBlacklist and ( not Excerpt.matchFilter( index, filters ) and not Excerpt.matchFilter( id, filters ) ) then wikitext = Excerpt.removeString( wikitext, tableWikitext ) end end return wikitext end -- Filter the galleries in the given wikitext against the given filter function Excerpt.filterGalleries( wikitext, filter ) if not filter then return wikitext end local filters, isBlacklist = Excerpt.parseFilter( filter ) local galleries = parser.getGalleries( wikitext ) for index, gallery in pairs( galleries ) do if isBlacklist and Excerpt.matchFilter( index, filters ) or not isBlacklist and not Excerpt.matchFilter( index, filters ) then wikitext = Excerpt.removeString( wikitext, gallery ) end end return wikitext end -- Filter the paragraphs in the given wikitext against the given filter function Excerpt.filterParagraphs( wikitext, filter ) if not filter then return wikitext end local filters, isBlacklist = Excerpt.parseFilter( filter ) local paragraphs = parser.getParagraphs( wikitext ) for index, paragraph in pairs( paragraphs ) do if isBlacklist and Excerpt.matchFilter( index, filters ) or not isBlacklist and not Excerpt.matchFilter( index, filters ) then wikitext = Excerpt.removeString( wikitext, paragraph ) end end return wikitext end -- Filter the templates in the given wikitext against the given filter function Excerpt.filterTemplates( wikitext, filter ) if not filter then return wikitext end local filters, isBlacklist = Excerpt.parseFilter( filter ) local templates = parser.getTemplates( wikitext ) for index, template in pairs( templates ) do local name = parser.getTemplateName( template ) if isBlacklist and ( Excerpt.matchFilter( index, filters ) or Excerpt.matchFilter( name, filters ) ) or not isBlacklist and ( not Excerpt.matchFilter( index, filters ) and not Excerpt.matchFilter( name, filters ) ) then wikitext = Excerpt.removeString( wikitext, template ) end end return wikitext end function Excerpt.addInfoboxFile( excerpt ) -- We cannot distinguish the infobox from the other templates, so we search them all local templates = parser.getTemplates( excerpt ) for _, template in pairs( templates ) do local parameters = parser.getTemplateParameters( template ) local file, captions, caption, cssClasses, cssClass for _, pair in pairs( config.captions ) do file = pair[1] file = parameters[file] if file and Excerpt.matchAny( file, '^.*%.', { '[Jj][Pp][Ee]?[Gg]', '[Pp][Nn][Gg]', '[Gg][Ii][Ff]', '[Ss][Vv][Gg]' }, '.*' ) then file = string.match( file, '%[?%[?.-:([^{|]+)%]?%]?' ) or file -- [[File:Example.jpg{{!}}upright=1.5]] to Example.jpg captions = pair[2] for _, p in pairs( captions ) do if parameters[ p ] then caption = parameters[ p ] break end end -- Check for CSS classes -- We opt to use skin-invert-image instead of skin-invert -- in all other cases, the CSS provided in the infobox is used if pair[3] then cssClasses = pair[3] for _, p in pairs( cssClasses ) do if parameters[ p ] then cssClass = ( parameters[ p ] == 'skin-invert' ) and 'skin-invert-image' or parameters[ p ] break end end end local class = cssClass and ( '|class=' .. cssClass ) or '' return '[[File:' .. file .. class .. '|thumb|' .. ( caption or '' ) .. ']]\n' .. excerpt end end end return excerpt end function Excerpt.removeNonFreeFiles( wikitext ) local files = parser.getFiles( wikitext ) for _, file in pairs( files ) do local fileName = 'File:' .. parser.getFileName( file ) local fileTitle = mw.title.new( fileName ) if fileTitle then local fileDescription = fileTitle:getContent() if not fileDescription or fileDescription == '' then local frame = mw.getCurrentFrame() fileDescription = frame:preprocess( '{{' .. fileName .. '}}' ) -- try Commons end if fileDescription and string.match( fileDescription, '[Nn]on%-free' ) then wikitext = Excerpt.removeString( wikitext, file ) end end end return wikitext end function Excerpt.getHat( page, section, params ) local hat -- Build the text if params.this then hat = params.this elseif params.quote then hat = Excerpt.getMessage( 'this' ) elseif params.only then hat = Excerpt.getMessage( params.only ) else hat = Excerpt.getMessage( 'section' ) end hat = hat .. ' ' .. Excerpt.getMessage( 'excerpt' ) -- Build the link if section then hat = hat .. ' [[:' .. page .. '#' .. mw.uri.anchorEncode( section ) .. '|' .. params.displayTitle .. ' § ' .. section:gsub( '%[%[([^]|]+)|?[^]]*%]%]', '%1' ) .. ']].' -- remove nested links else hat = hat .. ' [[:' .. page .. '|' .. params.displayTitle .. ']].' end -- Build the edit link local title = mw.title.new( page ) local editUrl = title:fullUrl( 'action=edit' ) hat = hat .. '<span class="mw-editsection-like plainlinks"><span class="mw-editsection-bracket">[</span>[' hat = hat .. editUrl .. ' ' .. mw.message.new( 'editsection' ):plain() hat = hat .. ']<span class="mw-editsection-bracket">]</span></span>' if config.hat then local frame = mw.getCurrentFrame() hat = config.hat .. hat .. '}}' hat = frame:preprocess( hat ) else hat = mw.html.create( 'div' ):addClass( 'dablink excerpt-hat' ):wikitext( hat ) end return hat end function Excerpt.getReadMore( page, section ) local link = "'''[[" .. page if section then link = link .. '#' .. section end local text = Excerpt.getMessage( 'more' ) link = link .. '|' .. text .. "]]'''" link = mw.html.create( 'div' ):addClass( 'noprint excerpt-more' ):wikitext( link ) return link end -- Fix birth and death dates, but only in the first paragraph -- @todo Use parser.getParagraphs() to get the first paragraph function Excerpt.fixDates( excerpt ) local start local s local e = 0 repeat start = e + 1 s, e = mw.ustring.find( excerpt, '%s*%b{}%s*', start ) until not s or s > start s, e = mw.ustring.find( excerpt, '%b()', start ) -- get (...), which may be (year–year) if s and s < start + 100 then -- look only near the start local excerptStart = mw.ustring.sub( excerpt, s, e ) local year1, conjunction, year2 = string.match( excerptStart, '(%d%d%d+)(.-)(%d%d%d+)' ) if year1 and year2 and ( string.match( conjunction, '[%-–—]' ) or string.match( conjunction, '{{%s*[sS]nd%s*}}' ) ) then local y1 = tonumber( year1 ) local y2 = tonumber( year2 ) if y2 > y1 and y2 < y1 + 125 and y1 <= tonumber( os.date( '%Y' ) ) then excerpt = mw.ustring.sub( excerpt, 1, s ) .. year1 .. '–' .. year2 .. mw.ustring.sub( excerpt, e ) end end end return excerpt end -- Replace the first call to each reference defined outside of the excerpt for the full reference, to prevent undefined references -- Then prefix the page title to the reference names to prevent conflicts -- that is, replace <ref name="Foo"> for <ref name="Title of the article Foo"> -- and also <ref name="Foo" /> for <ref name="Title of the article Foo" /> -- also remove reference groups: <ref name="Foo" group="Bar"> for <ref name="Title of the article Foo"> -- and <ref group="Bar"> for <ref> -- @todo The current regex may fail in cases with both kinds of quotes, like <ref name="Darwin's book"> function Excerpt.fixReferences( excerpt, page, wikitext ) local references = parser.getReferences( excerpt ) local fixed = {} for _, reference in pairs( references ) do local name = parser.getTagAttribute( reference, 'name' ) if not fixed[ name ] then -- fix each reference only once local content = parser.getTagContent( reference ) if not content then -- reference is self-closing local full = parser.getReference( excerpt, name ) if not full then -- the reference is not defined in the excerpt full = parser.getReference( wikitext, name ) if full then excerpt = excerpt:gsub( Excerpt.escapeString( reference ), Excerpt.escapeString( full ), 1 ) end table.insert( fixed, name ) end end end end -- Prepend the page title to the reference names to prevent conflicts with other references in the transcluding page excerpt = excerpt:gsub( '< *[Rr][Ee][Ff][^>]*name *= *["\']?([^"\'>/]+)["\']?[^>/]*(/?) *>', '<ref name="' .. page:gsub( '"', '' ) .. ' %1"%2>' ) -- Remove reference groups because they don't apply to the transcluding page excerpt = excerpt:gsub( '< *[Rr][Ee][Ff] *group *= *["\']?[^"\'>/]+["\'] *>', '<ref>' ) return excerpt end function Excerpt.removeReferences( excerpt ) local references = parser.getReferences( excerpt ) for _, reference in pairs( references ) do excerpt = Excerpt.removeString( excerpt, reference ) end return excerpt end function Excerpt.removeCategories( excerpt ) local categories = parser.getCategories( excerpt ) for _, category in pairs( categories ) do excerpt = Excerpt.removeString( excerpt, category ) end return excerpt end function Excerpt.removeBehaviorSwitches( excerpt ) return excerpt:gsub( '__[A-Z]+__', '' ) end function Excerpt.removeComments( excerpt ) return excerpt:gsub( '<!%-%-.-%-%->', '' ) end function Excerpt.removeBold( excerpt ) return excerpt:gsub( "'''", '' ) end function Excerpt.removeLinks( excerpt ) local links = parser.getLinks( excerpt ) for _, link in pairs( links ) do excerpt = Excerpt.removeString( excerpt, link ) end return excerpt end -- @todo Use parser.getLinks function Excerpt.removeSelfLinks( excerpt ) local lang = mw.language.getContentLanguage() local page = Excerpt.escapeString( mw.title.getCurrentTitle().prefixedText ) local ucpage = lang:ucfirst( page ) local lcpage = lang:lcfirst( page ) excerpt = excerpt :gsub( '%[%[(' .. ucpage .. ')%]%]', '%1' ) :gsub( '%[%[(' .. lcpage .. ')%]%]', '%1' ) :gsub( '%[%[' .. ucpage .. '|([^]]+)%]%]', '%1' ) :gsub( '%[%[' .. lcpage .. '|([^]]+)%]%]', '%1' ) return excerpt end -- Replace the bold title or synonym near the start of the page by a link to the page function Excerpt.linkBold( excerpt, page ) local lang = mw.language.getContentLanguage() local position = mw.ustring.find( excerpt, "'''" .. lang:ucfirst( page ) .. "'''", 1, true ) -- look for "'''Foo''' is..." (uc) or "A '''foo''' is..." (lc) or mw.ustring.find( excerpt, "'''" .. lang:lcfirst( page ) .. "'''", 1, true ) -- plain search: special characters in page represent themselves if position then local length = mw.ustring.len( page ) excerpt = mw.ustring.sub( excerpt, 1, position + 2 ) .. '[[' .. mw.ustring.sub( excerpt, position + 3, position + length + 2 ) .. ']]' .. mw.ustring.sub( excerpt, position + length + 3, -1 ) -- link it else -- look for anything unlinked in bold, assumed to be a synonym of the title (e.g. a person's birth name) excerpt = mw.ustring.gsub( excerpt, "'''(.-'*)'''", function ( text ) if not string.find( text, '%[' ) and not string.find( text, '%{' ) then -- if not wikilinked or some weird template return "'''[[" .. page .. '|' .. text .. "]]'''" -- replace '''Foo''' by '''[[page|Foo]]''' else return nil -- instruct gsub to make no change end end, 1 ) -- terminates the anonymous replacement function passed to gsub end return excerpt end function Excerpt.addTrackingCategories( excerpt ) local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() local addedCategories = false local contentCategory = config.categories.content if contentCategory and currentTitle.isContentPage then addedCategories = true excerpt = excerpt .. '[[Category:' .. contentCategory .. ']]' end local namespaceCategory = config.categories[ currentTitle.namespace ] if namespaceCategory then addedCategories = true excerpt = excerpt .. '[[Category:' .. namespaceCategory .. ']]' end if addedCategories then excerpt = excerpt .. '\n' end return excerpt end -- Helper method to match from a list of regular expressions -- Like so: match pre..list[1]..post or pre..list[2]..post or ... function Excerpt.matchAny( text, pre, list, post, init ) for i = 1, #list do local match = { mw.ustring.match( text, pre .. list[ i ] .. post, init ) } if match[1] then return unpack( match ) end end return nil end -- Helper function to get arguments -- args from Lua calls have priority over parent args from template function Excerpt.getArg( key, default ) local frame = mw.getCurrentFrame() for k, value in pairs( frame:getParent().args ) do if k == key and mw.text.trim( value ) ~= '' then return value end end for k, value in pairs( frame.args ) do if k == key and mw.text.trim( value ) ~= '' then return value end end return default end -- Helper method to get an error message -- This method also categorizes the current page in one of the configured error categories function Excerpt.getError( key, value ) local message = Excerpt.getMessage( 'error-' .. key, value ) local markup = mw.html.create( 'div' ):addClass( 'error' ):wikitext( message ) if config.categories and config.categories.errors and mw.title.getCurrentTitle().isContentPage then markup:node( '[[Category:' .. config.categories.errors .. ']]' ) end return markup end -- Helper method to get a localized message -- This method uses Module:TNT to get localized messages from https://commons.wikimedia.org/wiki/Data:I18n/Module:Excerpt.tab -- If Module:TNT is not available or the localized message does not exist, the key is returned instead function Excerpt.getMessage( key, value ) local ok2, TNT = pcall( require, 'Module:TNT' ) if not ok2 then return key end local ok3, message = pcall( TNT.format, 'I18n/Module:Excerpt.tab', key, value ) if not ok3 then return key end return message end -- Helper method to escape a string for use in regexes function Excerpt.escapeString( str ) return str:gsub( '[%^%$%(%)%.%[%]%*%+%-%?%%]', '%%%0' ) end -- Helper method to remove a string from a text -- @param text Text from where to remove the string -- @param str String to remove -- @return The given text with the string removed function Excerpt.removeString( text, str ) local pattern = Excerpt.escapeString( str ) if #pattern > 9999 then -- strings longer than 10000 bytes can't be put into regexes pattern = Excerpt.escapeString( mw.ustring.sub( str, 1, 999 ) ) .. '.-' .. Excerpt.escapeString( mw.ustring.sub( str, -999 ) ) end return text:gsub( pattern, '' ) end -- Helper method to convert a comma-separated list of numbers or min-max ranges into a list of booleans -- @param filter Required. Comma-separated list of numbers or min-max ranges, for example '1,3-5' -- @return Map from integers to booleans, for example {1=true,2=false,3=true,4=true,5=true} -- @return Boolean indicating whether the filters should be treated as a blacklist or not -- @note Merging this into matchFilter is possible, but way too inefficient function Excerpt.parseFilter( filter ) local filters = {} local isBlacklist = false if string.sub( filter, 1, 1 ) == '-' then isBlacklist = true filter = string.sub( filter, 2 ) end local values = mw.text.split( filter, ',' ) -- split values: '1,3-5' to {'1','3-5'} for _, value in pairs( values ) do value = mw.text.trim( value ) local min, max = mw.ustring.match( value, '^(%d+)%s*[-–—]%s*(%d+)$' ) -- '3-5' to min=3 max=5 if not max then min, max = string.match( value, '^((%d+))$' ) end -- '1' to min=1 max=1 if max then for i = min, max do filters[ i ] = true end else filters[ value ] = true -- if we reach this point, the string had the form 'a,b,c' rather than '1,2,3' end end filter = { cache = {}, terms = filters } return filter, isBlacklist end -- Helper function to see if a value matches any of the given filters function Excerpt.matchFilter( value, filter ) if value == nil then return false elseif type(value) == "number" then return filter.terms[value] else local cached = filter.cache[value] if cached ~= nil then return cached end local lang = mw.language.getContentLanguage() local lcvalue = lang:lcfirst(value) local ucvalue = lang:ucfirst(value) for term in pairs( filter.terms ) do if value == tostring(term) or type(term) == "string" and ( lcvalue == term or ucvalue == term or mw.ustring.match( value, term ) ) then filter.cache[value] = true return true end end filter.cache[value] = false end end return Excerpt ti7siuqx917e9fizdf8nk9scneu1psk 0 497353 3934046 3893677 2026-10-04T21:12:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Amy Goodman | slika = Amygoodmanphoto.tif | veličina = | opis = Amy Goodman 2019. godine | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|04|13}} | smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | etnicitet = | državljantvo = | poznat_po = | obrazovanje = College of the Atlantic<br>Radcliffe College | poslodavac = | zanimanje = | godine_rada = | plaća = | bogatstvo = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | visina = | supruga = | suprug = | partner = | djeca = | roditelji = | rođaci = | web = | potpis = | nagrade = | napomena = }} '''Amy Goodman''' (rođena 13. aprila 1957)<ref name=Britannica>{{cite encyclopedia |title=Amy Goodman Biography |encyclopedia=Encyclopædia Britannica Online |date=6. 4. 2018 |publisher=Encyclopædia Britannica |url=https://www.britannica.com/biography/Amy-Goodman |access-date=24. 1. 2019|language=en}}</ref> jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Novinarstvo|novinarka]], [[Sindikat|sindikalna]] kolumnistkinja, istraživačka izvjestiteljica i autorica. Neke od tema koje je opsežnije pokrivala uključuju pokret za nezavisnost [[Istočni Timor|Istočnog Timora]], [[Maroko|marokansku]] okupaciju [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]] kao i ulogu korporacije [[Chevron]] u [[Nigerija|Nigeriji]]. Od 1996. glavna je voditeljica programa ''[[Democracy Now!]]'', dnevnog globalnog progresivnog radijskog, internetskog i televizijskog informativnog programa. Dobitnica je više nagrada koje uključuju nagradu "Thomas Merton" (2004), nagradu "Right Livelihood" (2008) i nagradu "Izzy" (2009) za "poseban doprinos nezavisnim medijima". Godine 2012. Goodman je primila Gandhijevu nagradu za mir za "značajan doprinos promociji trajnog međunarodnog mira". Autorica je šest knjiga koje uključuju naslove kao što su ''Utišana većina: Priče o ustanku, okupaciji, otporu i nadi'' ({{jez-en|The Silenced Majority: Stories of Uprisings, Occupations, Resistance, and Hope}}) 2012 i ''Democracy Now!: Dvadeset godina izvještavanja o pokretima koji su promijenili Ameriku'' ({{jez-en|Democracy Now!: Twenty Years Covering the Movements Changing America}}) iz 2016.<ref>{{cite book|last1=Goodman|first1=Amy|last2=Goodman|first2=David|last3=Denis|first3=Moynihan|title=Democracy Now!: Twenty Years Covering the Movements Changing America|url=https://archive.org/details/democracynowtwen0000good|date=12. 4. 2016|publisher=Simon & Schuster|isbn=978-1501123580|pages=384|edition=1.|language=en}}</ref> Godine 2016. protiv nje je podignuta optužnica za nemire u vezi s njenim izvještavanjem sa protesta protiv izgradnje naftovoda ''Dakota Access''.<ref name="bismarckdefenseattorneyquestions">{{cite news|last1=Grueskin|first1=Caroline|title=Defense attorney questions prosecutor in Amy Goodman case|url=http://bismarcktribune.com/news/state-and-regional/defense-attorney-questions-prosecutor-in-amy-goodman-case/article_dc5fb820-4ed4-5a77-b8fb-6a210875e8dc.html|access-date=14. 10. 2016|work=Bismarck Tribune|date=13. 10. 2016|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200212210758/https://bismarcktribune.com/news/state-and-regional/defense-attorney-questions-prosecutor-in-amy-goodman-case/article_dc5fb820-4ed4-5a77-b8fb-6a210875e8dc.html|archive-date=12. 2. 2020|url-status=dead}}</ref> Optužnicu je osudio [[Komitet za zaštitu novinara]] (CPJ). Okružni sudija u [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]] odbacio je optužbe 17. oktobra 2016.<ref>{{Cite news|url=http://jezebel.com/judge-rejects-proposed-riot-charges-against-democracy-n-1787890425|title=Judge Rejects Proposed Riot Charges Against Democracy Now! Host Amy Goodman|last=Merlan|first=Anna|newspaper=Jezebel|language=en-US|access-date=21. 10. 2016|archive-date=26. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190826092436/https://jezebel.com/judge-rejects-proposed-riot-charges-against-democracy-n-1787890425|url-status=dead}}</ref> Godine 2014. Fondacija Nieman na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] dodijelila joj je medalju za novinarsku nezavisnost "I.F. Stone". == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Goodman, Amy}} [[Kategorija:Američki novinari]] [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] joip02qn2saopppxs4hwaa31d0514hj 0 523571 3934007 3890449 2026-10-04T13:58:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934007 wikitext text/x-wiki '''Zamjena za krv''' (također zvana '''vještačka krv''' ili '''krvni surogat''') je supstanca koja se koristi za oponašanje i ispunjavanje nekih funkcija biološke krvi. Cilj joj je pružiti alternativu [[transfuzija krvi|transfuziji krvi]], što je prenos krvi ili proizvoda na bazi krvi iz jedne osobe u drugu. Do sada ne postoje dobro prihvaćene zamjene za krv koje "nose kisik", što je tipski cilj transfuzije [[crveno krvno zrnce|crvenih krvnih zrnaca]]; međutim, postoje široko dostupni ekspanderi volumena koji nisu od krvi za slučajeve kada je potrebno samo obnavljanje volumena. Oni pomažu pružateljima zdravstvene zaštite da izbjegnu rizike od prenošenja bolesti i imunosupresije, rješavaju hronični nedostatak davatelja krvi i rješavaju zabrinutost [[Jehovini svjedoci|Jehovinih svjedoka]] i drugih koji imaju vjerske prigovore na primanje transfuzirane krvi. Glavne kategorije zamjena za krv koje "nose kisik" i koje se traže kao nosači kisika na bazi [[hemoglobin]]a (HBOC)<ref name="HBOC"/> i [[perfluorougljična emulzija|perfluorougljične emulzije]].<ref>{{Cite journal | last1 = Henkel-Honke | first1 = T. | last2 = Oleck | first2 = M. | title = Artificial oxygen carriers: A current review | journal = AANA Journal | volume = 75 | issue = 3 | pages = 205–11 | year = 2007 | pmid = 17591302 | url = http://www.aana.com/newsandjournal/Documents/henkelhanke205-211.pdf | access-date = 9. 2. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304185434/http://www.aana.com/newsandjournal/Documents/henkelhanke205-211.pdf | archive-date = 4. 3. 2016 | url-status = dead }}</ref> Terapija kisikom je u kliničkim ispitivanjima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], a [[Biopur|Hemopur]] je dostupan u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. ==Historija== Nakon što je [[William Harvey]] otkrio krvne puteve 1616. godine, mnogi ljudi su pokušali koristiti tekućine poput piva, urina, mlijeka i krvi neljudskih životinja kao zamjenu za krv.<ref>{{Cite journal | last1 = Sarkar | first1 = S. | title = Artificial Blood | doi = 10.4103/0972-5229.43685 | journal = Indian Journal of Critical Care Medicine | volume = 12 | issue = 3 | pages = 140–44 | year = 2008 | pmid = 19742251| pmc =2738310 | doi-access = free }}</ref> [[Ser Christopher Wren]] je predložio [[vino]] i [[opijum]] kao zamjenu za krv.<ref name="pmid12559026">{{cite journal |author=Reid TJ |title=Hb-based oxygen carriers: are we there yet? |journal=|Transfusion |volume=43 |issue=2 |pages=280–87 |year=2003 |pmid=12559026 |doi= 10.1046/j.1537-2995.2003.00314.x|s2cid=21410359 |url=https://zenodo.org/record/1236512 }}</ref> Početkom 20. stoljeća, razvoj moderne transfuzijske medicine, započet radom [[Karl Landsteiner|Landsteinera]] i koautora, otvorio je mogućnost razumijevanja općeg principa serologije [[krvna grupa|krvnih grupa]].<ref>{{cite journal|last1=Boulton|first1=FE|title=Blood transfusion; additional historical aspects. Part 1. The birth of transfusion immunologyjournal=Transfusion Medicine (Oxford, England)|date=decembar 2013|volume=23|issue=6|pages=375–81|doi=10.1111/tme.12075|pmid=24003949|s2cid=9038280}}</ref> Istovremeno, postignut je značajan napredak u oblastima fiziologije srca i cirkulacije, kao i u razumijevanju mehanizma transporta kisika i oksigenacije tkiva.<ref name="pmid6296890">{{cite journal|last1=Feigl|first1=EO|title=Coronary physiology.|url=https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_1983-01_63_1/page/n1|journal=Physiological Reviews|date=januar 1983|volume=63|issue=1|pages=1–205|doi=10.1152/physrev.1983.63.1.1|pmid=6296890}}</ref><ref name="pmid10749843">{{cite journal|last1=Lahiri|first1=S|title=Historical perspectives of cellular oxygen sensing and responses to hypoxia.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-physiology_2000-04_88_4/page/1466|journal=Journal of Applied Physiology|date=april 2000|volume=88|issue=4|pages=1467–73|doi=10.1152/jappl.2000.88.4.1467|pmid=10749843|s2cid=18810282}}</ref> Ograničenja u primijenjenoj transfuzijskoj medicini, posebno u katastrofalnim situacijama poput [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], postavila su temelje za ubrzano istraživanje u oblasti zamjena za krv.<ref name="pmid12559026"/> Rani pokušaji i optimizam u razvoju nadomjestaka za krv vrlo brzo su se suočili sa značajnim nuspojavama, koje se nisu mogle brzo eliminirati zbog nivoa znanja i tehnologije dostupne u to vrijeme. Otkriće [[HIV|Pojava HIV-a]] 1980-ih godina obnovila je podsticaj za razvoj nadomjestaka za krv sigurnih od [[infekcija]].<ref name="pmid11834811"/> Javna zabrinutost zbog sigurnosti zaliha krvi dodatno je izražena zbog [[bolest ludih krava|bolesti ludih krava]].<ref name="pmid12559026"/><ref name="pmid11834811"/> Kontinuirani pad darivanja krvi u kombinaciji s povećanom potražnjom za transfuzijom krvi (povećano starenje stanovništva, povećana učestalost invazivne dijagnostike, [[hemoterapija]] i opsežnih hirurških intervencija, terorističkih napada, međunarodnih vojnih sukoba) i pozitivne procjene investitora u granu [[biotehnologija|biotehnologije]] stvorile su pozitivno okruženje za daljnji razvoj nadomjestaka za krv. Napori za razvoj nadomjestaka za krv potaknuti su željom da se zamijeni transfuzija krvi u hitnim situacijama, na mjestima gdje su zarazne bolesti endemske i rizik od kontaminiranih krvnih proizvoda od [[hemofilija|hemofilije]] visok, gdje možda nedostaje hlađenje za očuvanje krvi i gdje možda nije moguće ili praktično pronaći podudaranja krvne grupe.<ref name=Alayash2017>{{cite journal|last1=Alayash|first1=AI|title=Hemoglobin-Based Blood Substitutes and the Treatment of Sickle Cell Disease: More Harm than Help?|journal=Biomolecules|date=4. 1. 2017|volume=7|issue=1|page=2|doi=10.3390/biom7010002|pmid=28054978|pmc=5372714|doi-access=free}}</ref> Godine 2023., [[DARPA]] je najavila finansiranje dvanaest univerziteta i laboratorija za istraživanje sintetičke krvi. Očekuje se da će se ispitivanja na ljudima održati između 2028. i 2030.<ref>{{Cite web |last=Webster |first=Hanna |date=4. 2. 2023|title=DARPA puts $46.4M toward synthetic blood development |url=https://www.ems1.com/research/articles/darpa-puts-464m-toward-synthetic-blood-development-9Lh6u4pBF3sV3tud/ |access-date=17. 2. 2023 |website=EMS1 |language=en}}</ref> ==Pristupi== Napori su usmjereni na molekule koje mogu prenositi [[kisik]], a većina radova usmjerena je na rekombinantni [[hemoglobin]], koji normalno prenosi kisik, i [[perfluorougljik]] e (PFC), hemijske spojeve koji mogu prenositi i oslobađati kisik.<ref name=Alayash2017/><ref name="pmid10695091">{{cite journal |vauthors=Remy B, Deby-Dupont G, Lamy M |title=Red blood cell substitutes: fluorocarbon emulsions and haemoglobin solutions |url=https://archive.org/details/sim_british-medical-bulletin_1999_55_1/page/276 |journal=Br. Med. Bull. |volume=55 |issue=1 |pages=277–98 |year=1999 |pmid=10695091 |doi= 10.1258/0007142991902259|doi-access=free }}</ref> Prva odobrena zamjena za krv koja prenosi kisik bio je proizvod na bazi perfluorougljika pod nazivom [[Fluosol]]-DA-20, proizvođača [[Green Cross (Japan)|Green Crossa]] iz [[Japan]]a. Odobrila ga je [[Administracij za hranu i lijekove]] (FDA) 1989. godine. Zbog ograničenog uspjeha, složenosti upotrebe i [[nuspojava]], povučena je 1994. godine. Međutim, Fluosol-DA ostaje jedini lijek za kisik koji je FDA ikada u potpunosti odobrila. Od 2017. godine nije odobren nijedan proizvod na bazi hemoglobina.<ref name=Alayash2017/> ===Na bazi perfluorougljika=== Perfluorohemikalije nisu [[rastvorljive u vodi]] i neće se miješati s krvlju, stoga se [[emulzije]] moraju napraviti disperzijom malih kapi PFC-a u [[voda|vodi]]. Ova tekućina se zatim miješa s [[antibioticima]], [[vitaminima]], [[nutrijentima]] i [[solima (hemija)|solima]], stvarajući smjesu koja sadrži oko 80 različitih komponenti i obavlja mnoge vitalne funkcije prirodne krvi. Čestice PFC-a su otprilike {{sfrac|1|40}} veličine promjera [[crveno krvno zrnce|crvenih krvnih zrnaca]] (RBC). Ova mala veličina može omogućiti česticama PFC-a da prolaze kroz [[kapilar]]e, kroz koje ne teku [[eritrocit]]i. U teoriji, ovo može koristiti oštećenom, krvlju izgladnjelom [[tkivo|tkivu]], do kojeg konvencionalna [[crvena krvna zrnca]] ne mogu doći. PFC rastvori mogu tako dobro prenositi kisik da [[sisari]], uključujući i ljude, mogu preživjeti disanje tekućeg PFC rastvora, nazvanog tečno i [[disanje]]. Zamjene za krv na bazi perfluorougljika su u potpunosti umjetno napravljene; to pruža prednosti u odnosu na zamjene za krv koje se oslanjaju na modificirani [[hemoglobin]], kao što su neograničene proizvodne mogućnosti, mogućnost sterilizacije toplotom i efikasna isporuka kisika i uklanjanje [[ugljik-dioksid]]a od strane PFC-a. PFC u rastvoru djeluju kao intravaskularni nosač kisika, kako bi privremeno povećali isporuku kisika tkivima. PFC se uklanjaju iz krvotoka u roku od 48 sati, normalnim postupkom tijela za uklanjanje čestica u krvi - izdisajem. PFC čestice u rastvoru mogu nositi nekoliko puta više kisika po kubnom centimetru (cc) od krvi, dok su 40 do 50 puta manje od hemoglobina. Fluosol se uglavnom pravio od [[perfluorodekalin]]a ili [[perfluorotributilamin]]a suspendiranog u emulziji [[albumin]]a. Razvijen je u [[Japan]]u i prvi put testiran u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] u novembru 1979. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1979/11/21/archives/artificial-blood-given-to-jehovahs-witness-in-first-american-use.html|title = Artificial Blood Given to Jehovah's Witness in First American Use|newspaper = The New York Times|date = 21. 11. 1979}}</ref> Da bi se u njega "napunile" dovoljne količine kisika, ljudi kojima je dat morali su disati čisti kisik pomoću maske ili u [[hiperbarična komora|hiperbaričnoj komori]].<ref>Marieb, Elaine Nicpon. ''Human Anatomy & Physiology''. 4th ed. Menlo Park, California: Addison Wesley Longman, Inc. 1998. 650.</ref> It was approved by the FDA in 1989,<ref>{{Cite book | last1 = Bruno | first1 = S. | last2 = Ronda | first2 = L. | last3 = Faggiano | first3 = S. | last4 = Bettati | first4 = S. | last5 = Mozzarelli | first5 = A. | doi = 10.1002/0471266949.bmc048.pub2 | chapter = Oxygen Delivery via Allosteric Effectors of Hemoglobin and Blood Substitutes | title = Burger's Medicinal Chemistry and Drug Discovery | year = 2010 | isbn = 978-0471266945 }}</ref> i odobren je u osam drugih zemalja. Njegova upotreba je povezana sa smanjenjem ishemijskih komplikacija i povećanjem plućnog edema i kongestivnog zatajenja srca.<ref>{{cite journal | year = 1994 | title = Intravenous Fluosol in the treatment of acute myocardial infarction. Results of the Thrombolysis and Angioplasty in Myocardial Infarction 9 Trial. TAMI 9 Research Group | journal = Circulation | volume = 90 | issue = 1 | pages = 114–20 | doi=10.1161/01.CIR.90.1.114 | url = http://circ.ahajournals.org/content/90/1/114.abstract | first10 = J.D. | pmid = 8025985 | last1 = Wall | first1 = T.C. | last2 = Califf | first2 = R.M. | last10 = Leimberger | last3 = Blankenship | first3 = J. | last4 = Talley | first4 = J.D. | last5 = Tannenbaum | first5 = M. | last6 = Schwaiger | first6 = M. | last7 = Gacioch | first7 = G. | last8 = Cohen | first8 = M.D. | last9 = Sanz | first9 = M. | doi-access = free }}</ref> Zbog poteškoća sa skladištenjem emulzije Fluosola (skladištenje u zamrzivaču i ponovno zagrijavanje), njegova popularnost je opala i proizvodnja je završena 1994. godine.<ref name=Alayash2017/> {| class="sortable wikitable" |- ! Ime ! Sponzor ! Opis |- | [[Oksicit]] | Kisička bioterapeutika |Testirano u fazi II-b ispitivanjima u Sjedinjenim Američkim Državama. Ciljano kao [[kisučka terapija]], a ne kao zamjena za krv, s uspješnim malim otvorenim ispitivanjima na ljudima koja liječe [[traumatska povreda mozga|traumatsku povredu mozga]] na Univerzitetu Virginia Commonwealth.<ref name="Yoffee08">{{Cite journal|title=Oxycyte is on track as oxygen carrier, not as 'faux' blood. |author= Yoffee, Lynn |journal=Cardiovascular Device & Drugs |date=1. 5. 2008 |url=https://www.bioworld.com/articles/446955 | access-date=28. 11. 2021 }}</ref> The trial was later terminated.<ref>{{cite web | url = https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT00908063 | title = Safety and Tolerability of Oxycyte in Patients With Traumatic Brain Injury (TBI) (STOP-TBI)| date = 11. 11. 2014}}</ref> |- | PHER-{{chem|O|2}} | Sanguine Corp | U istraživanju |- | Perftoran | [[Rusija]] | Sadrži [[perfluorodekalin]] i [[perfluoro-N-(4-metilcikloheksil)-piperidin]] zajedno sa [[surfaktant]]om, Proxanol-268. Razvijen je u Rusiji i od 2005. godine se tamo prodaje.<ref>{{cite journal|last1=Maevsky|first1=E|last2=Ivanitsky|first2=G|last3=Bogdanova|first3=L|last4=Axenova|first4=O|last5=Karmen|first5=N|last6=Zhiburt|first6=E|last7=Senina|first7=R|last8=Pushkin|first8=S|last9=Maslennikov|first9=I|last10=Orlov|first10=A|last11=Marinicheva|first11=I|title=Clinical results of Perftoran application: present and future.|journal= Artificial Cells, Blood Substitutes, and Biotechnology|date=2005|volume=33|issue=1|pages=37–46|pmid=15768564|doi=10.1081/BIO-200046654|s2cid=39902507}}</ref> |- | NVX-108 | NuvOx Pharma | U kliničkom ispitivanju faze Ib/II gdje povećava nivo kisika u tumoru prije radioterapije kako bi ih radiosenzibilizirao.<ref>{{cite web | url = https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT02189109 | title = The Effects of NVX-108 as a Radiation Sensitizer in Glioblastoma (GBM)| date = 26. 2. 2019}}</ref> |} Oxygent je bila [[emulzija]] PFC-a druge generacije, stabilizirana [[lecitin]]om, koju je razvijala kompanija Alliance Pharmaceuticals.<ref name="HBOC">{{Cite journal|last1=Cohn|first1=Claudia S.|last2=Cushing|first2=Melissa M.|date=1. 4. 2009|title=Oxygen Therapeutics: Perfluorocarbons and Blood Substitute Safety|url=https://archive.org/details/sim_critical-care-clinics_2009-04_25_2/page/398|journal=Critical Care Clinics|series=Hemoglobin-based Oxygen Carriers (HBOCs): The Future in Resuscitation?|volume=25|issue=2|pages=399–414|doi=10.1016/j.ccc.2008.12.007|pmid=19341916}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Vorob'ev|first=S. I.|date=19. 8. 2009|title=First- and second-generation perfluorocarbon emulsions|journal=Pharmaceutical Chemistry Journal|language=en|volume=43|issue=4|pages=209–18|doi=10.1007/s11094-009-0268-1|s2cid=4890416|issn=0091-150X}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Cohn|first1=Claudia S.|last2=Cushing|first2=Melissa M.|title=Oxygen Therapeutics: Perfluorocarbons and Blood Substitute Safety|url=https://archive.org/details/sim_critical-care-clinics_2009-04_25_2/page/398|journal=Critical Care Clinics|volume=25|issue=2|pages=399–414|doi=10.1016/j.ccc.2008.12.007|pmid=19341916|year=2009}}</ref> Studija faze III je 2002. godine prerano prekinuta zbog povećanja incidencije [[moždani udar|moždanih udara]] u ispitivanoj grupi.<ref>{{Cite journal|last=Niiler|first=Eric|date=1. 10. 2002|title=Setbacks for blood substitute companies|url=https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2002-10_20_10/page/962|journal=Nature Biotechnology|language=en|volume=20|issue=10|pages=962–63|doi=10.1038/nbt1002-962|pmid=12355103|s2cid=9147818|issn=1087-0156}}</ref> ===Na bazi hemoglobina=== [[Hemoglobin]] je glavna komponenta [[crveno krvno zrnce|crvenih krvnih zrnaca]], koja čini oko 33% ćelijske mase. Proizvodi na bazi hemoglobina nazivaju se nosači kisika na bazi hemoglobina (HBOC).<ref name="HBOC"/> Nemodificirani slobodni hemoglobin nije koristan kao zamjena za krv jer je njegov afinitet prema kisiku previsok za efikasnu oksigenaciju tkiva, poluživot unutar intravaskularnog prostora je prekratak da bi bio klinički koristan, a ima tendenciju disocijacije u dimere sa rezultirajućim oštećenjem [[bubreg]]a i toksičnošću, te zato što slobodni hemoglobin ima tendenciju da veže [[dušik-oksid]], uzrokujući vazokonstrikciju..<ref name="pmid11834811"/><ref>{{cite journal|last=Amberson|first=William|author2=Jennings J.|author3=Rhode C.|title=Clinical Experience with Hemoglobin-Saline Solutions|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-physiology_1949-01_1_7/page/468|journal=Journal of Applied Physiology|year=1949|volume=1|issue=7|pages=469–89|pmid=18104040|doi=10.1152/jappl.1949.1.7.469}}</ref><ref>{{cite journal |journal=Clinics (Sao Paulo) |date=august 2009 |volume=64 |issue=8 |pages=803–13 |title=A Review of Blood Substitutes: Examining The History, Clinical Trial Results, and Ethics of Hemoglobin-Based Oxygen Carriers |author1=Jiin-Yu Chen |author2=Michelle Scerbo |author3=George Kramer |doi=10.1590/S1807-59322009000800016|pmc=2728196 |pmid=19690667}}</ref><ref name=NatansonJAMA2008>{{cite journal |vauthors=Natanson C, Kern SJ, Lurie P, Banks SM, Wolfe SM |title=Cell-free hemoglobin-based blood substitutes and risk of myocardial infarction and death: a meta-analysis |url=https://archive.org/details/sim_jama_2008-05-21_299_19/page/2304 |journal=JAMA |volume=299 |issue=19 |pages=2304–12 |date=maj 2008 |pmid=18443023 |doi=10.1001/jama.299.19.jrv80007 |pmc=10802128 }}</ref> Napori za prevazilaženje ove toksičnosti uključivali su pravljenje genetički modificiranih verzija, umrežavanje, [[polierizacija|polimerizaciju]] i enkapsulaciju.<ref name=Alayash2017/> HemAssist, dijaspirinom umreženi hemoglobin (DCLHb), razvio je [[Baxter Healthcare]]; bio je to najšire proučavani nadomjestak za krv na bazi hemoglobina, korišten u više od desetak studija na životinjama i kliničkih studija.<ref name="pmid12559026"/> Došao je do kliničkih ispitivanja faze III, u kojima nije uspio zbog povećane smrtnosti u ispitivanoj grupi, uglavnom zbog teških komplikacija vazokonstrikcije.<ref name="pmid12559026"/><ref name=Alayash2017/> Rezultati su objavljeni u 1999.<ref>{{cite journal|last1=Sloan|first1=EP|last2=Koenigsberg|first2=M|last3=Weir|first3=WB|last4=Clark|first4=JM|last5=O'Connor|first5=R|last6=Olinger|first6=M|last7=Cydulka|first7=R|title=Emergency Resuscitation of Patients Enrolled in the US Diaspirin Cross-linked Hemoglobin (DCLHb) Clinical Efficacy Trial.|journal=Prehospital and Disaster Medicine|date=februar 2015|volume=30|issue=1|pages=54–61|doi=10.1017/S1049023X14001174|pmid=25499006|s2cid=206310955}}</ref> Hemolink (Hemosol Inc., Mississauga, Kanada) je bio [[rastvor]] [[hemoglobin]]a koji je sadržavao umreženi o-rafinozom polimerizirani ljudski hemoglobin.<ref name=Alayash2017/> Hemosol struggled after Phase II trials were halted in 2003 on safety concerns<ref>{{cite news|last1=Zehr|first1=Leonard|title=Tests leave Hemosol in critical condition|url=https://www.theglobeandmail.com/report-on-business/tests-leave-hemosol-in-critical-condition/article1162984/|work=Globe and Mail|date=21. 6. 2003}}</ref> and declared bankruptcy in 2005.<ref>{{cite news|title=Hemosol declares insolvency; shares under review by TSX|url=http://www.cbc.ca/news/business/hemosol-declares-insolvency-shares-under-review-by-tsx-1.550185|work=CBC News|date=25. 11. 2005|language=en}}</ref> Hemopure je razvila kompanija Biopure Corp., a bio je to hemijski stabilizirani, umreženi goveđi (kravlji) hemoglobin u rastvoru soli namijenjen za ljudsku upotrebu; kompanija je razvila isti proizvod pod trgovačkim nazivom Oxyglobin za veterinarsku upotrebu kod pasa. Oxyglobin je odobren u SAD-u i Evropi, a uveden je u veterinarske klinike i bolnice u martu 1998. godine. Hemopure je odobren u Južnoj Africi i Rusiji. Biopure je podnio zahtjev za zaštitu od bankrota 2009. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20000511202648/http://prnewswire.com/gh/cnoc/comp/131224.html Biopure files for relief] PR Newswire, July 16, 2009.</ref> Njegovu imovinu je potom kupila kompanija HbO2 Therapeutics 2014. godine. PoliHem je razvijan tokom 20 godina od strane [[Northfield Laboratories]] i započeo je kao vojni projekat nakon [[Vijetnam]]skog rata. To je ljudski hemoglobin, ekstrahovan iz crvenih krvnih zrnaca, zatim polimerizovan, a potom ugrađen u rastvor [[elektrolit]]a. U aprilu 2009. godine, FDA je odbila Northfieldov [[Zahtjev za biološku licencu]]<ref>{{cite news|title=FDA rejects Northfield's blood substitute|url=https://www.fiercebiotech.com/biotech/fda-rejects-northfield-s-blood-substitute|work=FierceBiotech|date=1. 5. 2009|language=en}}</ref> and in June 2009, Northfield filed for bankruptcy.<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/northfieldlaboratories/northfield-laboratories-to-liquidate-under-chapter-11-idUSBNG20947820090602|title=Northfield Laboratories to liquidate under Chapter 11|date=2. 6. 2009|work=Reuters|access-date=31. 12. 2017}}</ref> Dekstran-Hemoglobin je razvila kompanija Dextro-Sang Corp kao veterinarski proizvod, a bio je konjugat polimernog dekstrana s ljudskim hemoglobinom. Hemotech je razvio HemoBiotech i bio je hemijski modificirani hemoglobin. Somatogen je razvio genetički modificirani i umreženi tetramer koji je nazvao Optro. Nije uspio u fazi II ispitivanja i razvoj je zaustavljen.<ref name=Alayash2017/> Piridoksilirani Hb konjugiran sa [[polioksietilen]]om stvorili su naučnici u Ajinomotu, a na kraju ga je razvio Apex Biosciences, podružnica Curacyte AG; nazvan je "PHP" i nije uspio u fazi III ispitivanja objavljenoj 2014. godine, zbog povećane smrtnosti u kontrolnoj grupi,<ref name=Alayash2017/><ref>{{cite journal|last1=Vincent|first1=JL|last2=Privalle|first2=CT|last3=Singer|first3=M|last4=Lorente|first4=JA|last5=Boehm|first5=E|last6=Meier-Hellmann|first6=A|last7=Darius|first7=H|last8=Ferrer|first8=R|last9=Sirvent|first9=JM|last10=Marx|first10=G|last11=DeAngelo|first11=J|title=Multicenter, randomized, placebo-controlled phase III study of pyridoxalated hemoglobin polyoxyethylene in distributive shock (PHOENIX).|journal=Critical Care Medicine|date=januar 2015|volume=43|issue=1|pages=57–64|doi=10.1097/CCM.0000000000000554|pmid=25083980|s2cid=11133338}}</ref> što je dovelo do zatvaranja Curacytea.<ref>{{cite web|title=Curacyte|url=http://www.curacyte.eu/|publisher=Curacyte|access-date=30. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171226145748/http://www.curacyte.eu/|archive-date=26. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> Slično tome, Hemospan je razvio Sangart, a bio je to [[PEGilacija|pegilirani]] hemoglobin koji se isporučivao u obliku praha. Dok su rana ispitivanja bila obećavajuća, Sangart je ostao bez sredstava i zatvorio se.<ref name=Alayash2017/> ===Matične ćelije=== [[Matične ćelije]] nude moguće sredstvo za proizvodnju krvi za transfuziju. Studija koju su proveli Giarratana i saradnici<ref>{{cite journal |vauthors=Rousseau GF, Giarratana MC, Douay L | date = Jan 2014 | title = Large-scale production of red blood cells from stem cells: what are the technical challenges ahead? | journal = Biotechnol. J. | volume = 9 | issue = 1| pages = 28–38 | doi = 10.1002/biot.201200368 | pmid = 24408610 | s2cid = 28721848 }}</ref> opisuje masovnu ''[[ex-vivo]]'' proizvodnju zrelih ljudskih krvnih ćelija korištenjem [[hematopoetske matične ćelije|hematopoetskih matičnih ćelija]]. Kultivirane ćelije posjedovale su isti sadržaj hemoglobina i morfologiju kao i nativne crvene krvne ćelije. Autori tvrde da su ćelije imale gotovo normalan životni vijek u poređenju s prirodnim crvenim krvnim zrncima. Naučnici iz eksperimentalnog dijela [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] počeli su stvarati vještačku krv za upotrebu u udaljenim područjima i brže transfuzirati krv ranjenim vojnicima 2010.<ref name="Edwards">Edwards, L. (July 13, 2010). [http://www.physorg.com/news198221258.html Artificial blood developed for the battlefield]. Retrieved November 30, 2010</ref> Krv se pravi od [[hematopoetskih]] matičnih ćelija uzetih iz [[pupčane vrpce]] između majke i novorođenčeta korištenjem metode koja se naziva [[Pharming (genetika)|pharming] krvi]. Pharming se u prošlosti koristio na životinjama i biljkama za stvaranje velikih količina medicinskih supstanci. Svaka vrpca može proizvesti približno 20 jedinica krvi. Krv se proizvodi za [[Agenciju za napredne istraživačke projekte odbrane]] od strane Arteriocyte. [[Administracija za hranu i lijekove]] je ispitala i odobrila sigurnost ove krvi iz prethodno dostavljene O-negativne krvi. Korištenje ove posebne vještačke krvi smanjit će troškove po jedinici krvi sa 5.000 dolara na jednako ili manje od 1.000 dolara.<ref name="Edwards"/> Ova krv će također poslužiti kao donor krvi za sve uobičajene [[krvna grupa|krvne grupe]].<ref>{{Cite web |title=Blood Pharming |url=http://science.dodlive.mil/2013/11/29/blood-pharming/ |url-status=deviated |archive-url=https://web.archive.org/web/20190430165830/https://science.dodlive.mil/2013/11/29/blood-pharming/ |archive-date=30. 4. 2019 |website=Armed with Science}}</ref> ==Također pogledajte== * ''[[Vještačke ćelije, zamjene za krv i biotehnologija]]'' * [[Zamjena za krvnu plazmu (višeznačnica)]] * [[Transfuzija krvi]] * [[Beskrvna hirurgija]] * [[Eritromer]] * [[Respirocit]] * [[Teatralna krv]] * [[Vaskin kompleks]]: prenosi kisik i vodik ==Reference== {{refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * [https://science.howstuffworks.com/innovation/everyday-innovations/artificial-blood3.htm How Artificial Blood Works] at [[HowStuffWorks]] {{Transfuzijska medicina}} {{Intravenska terapija}} {{DEFAULTSORT:Blood Substitutes}} [[Kategorija:Krv| ]] [[Kategorija:Zamjene za krv| ]] [[Kategorija:Sintetička biologija]] [[Kategorija:Transfuzijska medicina]] luegwg4pw020idr4sxohbmsn2qp7fw2 0 526380 3934012 3924533 2026-10-04T14:04:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6 3934012 wikitext text/x-wiki [[Slika:Заповедник "Брянский Лес". Река Теребушка.jpg|thumb|350px| Pogled na [[Prirodni rezervat]], zapovednik Rusije]] '''Zapovednik'''{{efn|{{IPAc-en|ˌ|z|æ|p|oʊ|ˈ|v|ɛ|d|n|ɪ|k}} {{respell|ZAP|oh|VED|nik}}; {{IPA|ru|zəpɐˈvʲedʲnʲɪk|}}}} je ustaljeni termin na [[Sovjetski savez|teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza]] za zaštićeno područje koje se "zauvijek čuva u divljini". To je najviši stepen [[ekologija|zaštite okoliša]] za dodijeljena područja, koja su strogo zaštićena. Pristup javnosti je ograničen. ==Pregled== Doslovni engleski prijevod riječi ''zapovednik'' je "utočište prirode" (poput [[utočište za životinje]]); međutim, u praksi, zapovednici se ponekad bave zaštitom stvari koje nisu priroda i mogu uključivati historijsko-kulturnu, historijsko-arheološku i druge vrste kulturne ili prirodne baštine. Oni također funkcioniraju kao važna mjesta za historijska istraživanja i obrazovanje te su stoga usporedivi s [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] kakva se nalaze u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] u [[Hong Kong]]u. Termin ''zapovednik'', koji se odnosi na rezervat, osoblje i infrastrukturu, korišten je u bivšem Sovjetskom Savezu i još uvijek se koristi u Ruskoj Federaciji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama. Mnogi rezervati imaju područja s različitim stupnjevima zaštite; ponekad je [[pašnjak|ispaša]] dozvoljena do određene mjere. Druge vrste zaštićenih područja uključuju [[nacionalni park]], zakaznike (što se odnosi na "državni rezervat divljači" jer je tamo dozvoljen ograničen [[lov]], prirodne spomenike (često pojedinačna stabla, geološke eksponate ili druga mala područja) itd. Neki zapovednici su prepoznati kao rezervati [[biosfera|biosfere]] (ili utočišta). U Rusiji postoji 101 zapovednik koji pokrivaju oko 330.000&nbsp;km² ili oko 1,4% ukupne površine zemlje. Obuhvataju sve, od izolovanih delova stepe do velikih prostranstava [[Sibir]]a i [[Arktik]]a, a veličina im varira od Galičke Gore na 2,31&nbsp;km² (570 hektara) do [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata]] na 41692 km2. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa nadgleda 99 rezervata. Izuzeci su Ilmenskij, kojim upravlja [[Ruska akademija nauka]], i Galička Gora, kojom upravlja [[Voronješki državni univerzitet]].<ref>Tsentr dickoy prirody</ref> ==Teorija zapovednosti== Teorijsko opravdanje zapovednika poznato je kao ''zapovednost''' (заповедность) - što znači "stanje zaštićenosti u ''zapovedniku''". Razvijena je 1890-ih i početkom 20. stoljeća, uglavnom od strane biologa tla [[Vasilij Dokučajev|Vasilija Dokučajeva]]. Osnovna ideja ''zapovednosti''' je isključenje ljudi i zabrana ekonomske aktivnosti, s jedinim izuzecima koji su dozvoljeni naučnicima i čuvarima prirode.<ref>Shtilmark (2003) p.2.</ref> Zapovednici su zamišljeni kao dijelovi netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se mogu proučavati kao standardi s kojima se uspoređuju upravljani ekosistemi, kakvi se stvaraju u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[šumarstvo|šumarstvu]].<ref>Weiner (2000), p.91.</ref> U tu svrhu, zapovednici moraju biti dovoljno veliki da budu samodostatni, sa kompletnim rasponom trofičkih nivoa sve do najviših [[predator]]a.<ref>Shtilmark (2003), pp.12-13.</ref> Godine 1910. teoriju „zapovednosti“ razvio je I. P. Borodin, koji je tvrdio da zapovednike ne treba osnivati postupno, već kao planirani sistem [[rezervat]]a koji uključuje uzorke svih glavnih prirodnih regija u zemlji.<ref>Shtilmark (2003), pp.17-18.</ref> U 1940-im [[Aldo Leopold]] razumio je potrebu za rezervatima tipa zapovednika: "Dok čak i najveća područja divljine postaju djelimično poremećena, bilo je potrebno samo nekoliko divljih hektara da [[John Ernst Weaver|J.&nbsp;E. Weaver]] otkrije zašto je [[flora]] prerije otpornija na sušu od agronomske flore koja ju je zamijenila." Odgovor je bio da divlja [[prerija]] ima mnogo složeniji i efikasniji korijenov sistem, a to se moglo otkriti samo proučavanjem netaknutog prirodnog ekosistema.<ref>Leopold (1968), pp.196-7.</ref> Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, uspostaviti danas „savršen“ zapovednik, potpuno prirodan i samodovoljan, posebno imajući u vidu naknadne efekte koji uključuju zagađenje i stakleničke plinove. Ipak, mnogi ruski zapovednici su dobra aproksimacija ideala i djeluju kao naučne institucije već mnogo decenija. {{Citation needed|date=januar 2025}} ==Historija== Prvi zapovednici osnovani su u stepskoj regiji Ruskog Carstva 1890-ih. Neki su bili opremljeni istraživačkim stanicama. [[Vasilij Dokučajev]] bio je vodeći duh iza ovih ranih zapovednika. Područja stepe odabrana su za prve zapovednike zbog brzog nestanka djevičanske stepe dok je preoravana, i zato što se smatralo da oranje može pogoršati posljedice [[suša]]. Istraživanje je bilo potrebno kako bi se razumjela stepa i kako se ona može najbolje iskoristiti.<ref>Shtilmark (2003), pp.10-13;Weiner (2000), p.12.</ref> Motivacija primijenjene nauke za osnivanje zapovednika nastavljena je u prvom državno organiziranom zapovedniku. [[Rezervat prirode Barguzin]] osnovala je carska vlada 1916. na istočnoj obali [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Njegova svrha bila je zaštita i proučavanje populacije [[samur]]a – vrijedne vrste krzna koja je opadala zbog prekomjernog lova.<ref>Shtilmark (2003), p.25.</ref> Čini se da su i ostali zapovednici osnovani otprilike u isto vrijeme, ali su ili propali (npr. Sajan) ili nisu dobili formalno priznanje sve do kasnije.<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion13/13_KEDROVAYA-PAD/2_kedro.htm|title=Kedrovaya Pad'}}</ref><ref>Shtilmark (2003), pp.24-25.</ref> [[Lenjin]]ova nacionalizacija zemljišta 1917. i 1918. stvorila je pravno povoljno okruženje za sovjetski sistem zapovednika, budući da obezbjeđivanje zemljišta za tu svrhu od privatnih vlasnika više nije bio problem.<ref>Shtilmark (2003), p.29.</ref> Lenjin je možda bio zainteresiran za zaštitu prirode jer je dozvola za stvaranje 1919. odmah data <ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion3/astrakhan/3_astrakhan.htm|title=Astrakhan Zapovednik}}</ref> u [[Delta Volge|Delti Vollge]] na sjeverozapadnoj obali [[Kaspiisko more|Kaspijskog mora]].<ref>Shtilmark (2003), p.30; Weiner (2000), p.27.</ref> Priznavanje zapovednika dobilo je čvrstu pravnu osnovu Zakonom "O zaštiti prirodnih spomenika, vrtova i parkova", koji je Lenjin potpisao 1921.<ref>Shtilmark (2003), p.34; Weiner (2000), p.28.</ref> Stvaranje zapovednika se nastavilo, ali je mjera također omogućila osnivanje nacionalnih parkova, iako nijedan nije osnovan u Sovjetskom Savezu narednih pola stoljeća. Do 1933. u [[Rusija|Rusiji]] je bilo 15 državnih zapovednika,<ref>Weiner (2000), p. 251.</ref>, a do 1995. ih je bilo 115. Prosječna površina novih zapovednika smanjila se sa 780&nbsp;km² u periodu 1916–25. na 110&nbsp;km² u periodu 1936–45, a zatim porasla na 5.060&nbsp;km² u periodu 1986–95.<ref>Shtilmark (2003), p.206.</ref> U 2007. godini postojao je 101 operativni zapovednik, što odražava mali broj novih otvorenih od 1995, ali i dva perioda zatvaranja i smanjenja sistema. Prvi od njih planirao je [[Aleksandr Malinovskii]]; proveden je 1951. s ciljem pretvaranja zapovednika u "komercijalne i istraživačke" institucije, kao i oslobađanja značajnih površina zaštićenih [[šuma]] za komercijalnu eksploataciju.<ref>Shtilmark (2003), p.118; Weiner (1999), p.102.</ref> Tokom sljedećih 10 godina, sistem zapovednika se donekle oporavio, ali ga je 1961. [[Nikita Hruščov]] kritikovao, poznato referirajući se na film o njima<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion9/9-altai.htm|title=Altay Zapovednik}}</ref> u kojem je prikazan naučnik kako posmatra vjevericu koja glođe [[orah]].<ref>Shtilmark (2003), p.135; Weiner (1999), p.296.</ref> Šest zapovednika je zatvoreno, a drugi su spojeni ili im je površina smanjena. >Shtilmark (2003), p.&nbsp;137.</ref> Iako je zapovednik u teoriji prostrano područje netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se koristi za naučna istraživanja sa stalnim osobljem naučnika i čuvara prirode, historija mnogih zapovednika je zapravo bila prilično drugačija, ponekad uključujući zatvaranje, eksploataciju (uključujući sječu šuma) i konačno ponovno otvaranje. Uprkos tome, neki zapovednici su imali gotovo besprijekornu historiju i većina je zadržala prvobitnu viziju naučnoistraživačkih institucija koje nisu otvorene za javnu rekreaciju. ==Zaštićena okolina== [[Slika:Zapsmap.jpg|thumb|right|450px|Mapa zapovednika u Rusiji]] Nije lako sažeti pokrivenost ekosistema koje štite zapovednici, ali gruba ideja se može dobiti brojanjem broja rezervata u glavnim zonama prirodne vegetacije. Na karti su to, od sjevera prema jugu: * '''[[Arktička pustinja]]''' (bez drveća; bez kontinuiranog vegetacijskog pokrivača) i '''tundra''' (bez drveća; mali [[grm]]ovi, [[šaš]], [[mahovine]]) * '''[[tajga]]''' (četinarska borealna šuma s primjesom breze i drugog listopadnog drveća) * '''[[listopadna šuma']]'' (diskontinuirana zona kojom dominiraju hrast i druge listopadne vrste) * '''[[stepa]]''' (bez drveća, dominiraju [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]] na sjeveru i [[trave]] na jugu). Ovo je vrlo pojednostavljena klasifikacija. Svaka glavna zona je podijeljena na podzone, a postoje i prelazni tipovi vegetacije. Štaviše, mnogi zapovednici, posebno ako se nalaze u prelaznoj zoni ili pokrivaju niz nadmorskih visina, sadržavat će primjere nekoliko tipova vegetacije. S tim kvalifikacijama, broj lokacija zapovednika (neki zapovednici zauzimaju široko raspršena mjesta, od kojih su neka ovdje zasebno obračunata) u različitim zonama je sljedeći: Arktička pustinja i tundra – oko 15; tajga – oko 40; listopadna šuma – oko 13; stepa – oko 30. Oko pola tuceta su pretežno [[Planina|planinski]], posebno na [[Kavkaz]]u. [[Komandorski zapovednik|Komandorski]] i [[Ostrvo Wrangel]] su udaljena ostrva. Nekoliko njih su uglavnom [[močvara|močvarna područja]]. ==Upravljanje i korištenje== Iako princip ''zapovednosti''' ne propisuje nikakvu ekonomsku upotrebu, u praksi se od zapovednika često tražilo da doprinesu nacionalnoj ekonomiji. Voronješki zapovednik, naprimjer, uzgajao je evropske dabrove za ponovno uvođenje u druga područja u svrhu podrške industriji krzna.<ref>Shtilmark (2003), p.71.</ref> Nekoliko zapovednika se također smatra leglom za druge komercijalno vrijedne krznaše, poput [[samur]]a i desmana, što im omogućava da se šire u susjedna nezaštićena područja radi podrške komercijalnom lovu.<ref>Shtilmark (2003), p.67.</ref> Neintervencijsko upravljanje je teško primjenjivati u stepskim zapovednicima, koji su često premaleni da bi podržali samoodrživi ekosistem, uključujući divlje biljojede (poput sajge) koji su možda bili migratori. Ponekad se pribjegava različitim režimima košnje, koji međutim ne mogu zadovoljavajuće zamijeniti prirodne procese u mjeri u kojoj ne recikliraju hranjive tvari i organsku tvar kroz lanac ishrane [[biljojed]]a i [[mesojed]]a, niti mogu replicirati efekte gaženja. Važna aktivnost u svim zapovednicima je redovno praćenje sezonskih događaja ([[fenologija]]). Ovo je sada standardizirano u programu posmatranja poznatom kao Hronika prirode (Летопись природы). Naziv je predložio [[Aleksandr Formozov]] 1937, iako su program praćenja razvijali V.N. Sukačev 1914. i [[Grigorii Kozhevnikov]] 1928.<ref>Shtilmark (2003), pp.67, 84, 96; Volkov (1996), p.9.</ref> Upute za vođenje Hronike prirode se periodično ažuriraju.<ref>Filonov & Nukhimovskaya (1990).</ref> Pod pritiskom da postanu samofinansirajući, neki zapovednici su u raznim periodima pokušavali razviti ekološki turizam - obično u tampon zoni rezervata, izbjegavajući tako kršenje principa „zapovednosti“. Međutim, u nekim slučajevima turizam postaje ozbiljan problem zbog blizine rekreacijskih centara, npr. u Teberdinskom zapovedniku na Kavkazu. Rekreacijski centar Dombaj, dugo omiljena ruska destinacija za alpsko skijanje, nalazi se blizu centra zapovednika, a utjecaj turizma u tom području, budući da ga posjećuje sve više Rusa i stranaca, stvorio je pritisak na očuvane ekosisteme oko njega. ==Međunarodni značaj sistema zapovednika== [[Ljudi|Antropogeni utjecaj na okoliš]] - zbog zagađenja, klimatskih promjena i konačno rasta ljudske populacije - stvara sve ozbiljnije probleme, čije će rješenje ovisiti o boljem razumijevanju [[biosfera|biosfere]] nego što ga već imamo. Da bi se obezbijedili uslovi u kojima se takvo razumijevanje može razviti, neophodno je sačuvati koliko god je to moguće netaknute primjerke prirodnih [[ekosistem]]a, a zapovednici su jedini veliki sistem zaštićenih područja stvoren prvenstveno u tu svrhu. U slučaju erozije tla, naprimjer, samo poređenjem stope formiranja tla i gubitka iz netaknute stepe ili prerije i sa iste tipove zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom možemo shvatiti koliko je potonji često destruktivan za [[prirodni kapital]].<ref>Montgomery (2007), pp.150-8, 172-4.</ref> Redovno dugoročno praćenje prirodnih pojava u zapovednicima također je pružilo osnovni skup podataka koji je sada vrijedan za procjenu kako antropogeni pritisak, prvenstveno kroz klimatske promjene, utiče na prirodne ekosisteme. Budući da ovi potonji obavljaju esencijalne funkcije kao što su vezivanje ugljika i kruženje hranjivih tvari, očito je važno znati kako su ove [[ekosistemska usluga|ekosistemske usluge]] pogođene antropogenim pritiskom.<ref>Kokorin et al.</ref> ==Lista prirodnih rezervata u Rusiji== {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="width:98%" !scope="col" |Ime !scope="col" class="unsortable"|Slika !scope="col" |Lokacija !scope="col" |Website !scope="col" |Područje !scope="col" |Godina !scope="col" |Opis |- !scope='row' | [[Altajski prirodni rezervat|Altaj]] | [[Slika:Chulyshman reka 01.jpg|150px|alt=Altajski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|52|52|0|N|88|57|0 |E|name=Altai|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.altzapovednik.ru/ Алтайский] | 881238 ha | 1932 | [[Altajske planine]] južno-centralne Rusije. Dio [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] "[[Zlatne planine Altaja]]".<ref name="parksite-Altai">{{cite web|title=Altai (Official Reserve Website)|url=http://www.altzapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Altai">{{cite web|title=Altai (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/1/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Astrahanski prirodni rezervat|Astrahan]] | [[Slika:Astrachan Volgadelta.jpg|150px| Astrahan, delta Volge]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|45|34|52|N|47|54|59 |E|name=Astrakhan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://astrakhanzapoved.ru/ Астраханский] | 66816 ha | 1919. | Ostrvo i močvarno područje na jugozapadnom uglu [[Volga|delte Volge]]. [[Trska]], [[rogoz]], [[vrba|vrbe]]. 50 [[vrsta]] [[riba]], uključujući [[jesetra|belugu jesetru]].<ref name="parksite-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Official Reserve Website)|url=http://astrakhanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Protected Russia)|url=http://russia.rin.ru/guides/6321.html|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Azas|Azas]] | [[Slika:Вид с берега на озеро (зима).JPG|150px|alt=Azaški zapovednik]] | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|52|28|12|N|96|8|11 |E|name=Azas|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-azas.ru/ Азас] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015044859/http://zapovednik-azas.ru/ |date=15. 10. 2014 }} | 300390 ha | 1985. | Smješten u središnjem dijelu Todžanskog bazena (ogromna međuplaninska dolina unutar [[Altajsko-sajanska regija|Altajsko-sajanske planinske zemlje]]) u sjeveroistočnoj Tuvi i proteže se duž rijeke Azas.<ref name="parksite-Azas">{{cite web|title=Azas (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-azas.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=15. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141015044859/http://zapovednik-azas.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Azas">{{cite web|title=Azas (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/25/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkalski prirodni rezervat|Bajkal]] | [[Slika:Baikal reservate -2.jpg|150px|alt=Bajkalski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|51|20|36|N|105|9|27 |E|name=Baikalsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-zapovednik.ru/ Байкальский] | 165724 ha | 1968. | Na jugoistočnoj obali Bajkalskog jezera. Štiti tajgu i planinska staništa duž jezera i susjednog središnjeg dijela [[Kamar-Dabanski planinski lanac|Kamar-Dabanskog planinskog lanca]].<ref name="parksite-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/3/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkal-Lenski rezervat prirode|Bajkal-Lena]] | [[Slika:Baykal-Lena nature reserve.jpg|150px|alt=Bajkal-Lenski zapovednik]] | [[Irkutska oblast]] <br /><small>{{coord|55|13|0|N|107|45|0 |E|name=Baykal-Lena|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-1.ru/ Байкало-Ленский] | 660000 ha | 1986. | Smješten na sjeverozapadnoj obali Bajkalskog jezera, proteže se duž zapadne obale Bajkalskog jezera oko 120&nbsp;km, sa prosječnom širinom od 65&nbsp;km.<ref name="parksite-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-1.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/26/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Barguzin|Barguzin]] | [[Slika:Davsha.jpg|150px|alt=Barguzinski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|54|30|0|N|109|50|0 |E|name=Barguzin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednoe-podlemorye.ru/ Баргузинский] | 366868 ha | 1916. | Na zapadnoj padini [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]], uključujući sjeveroistočne obale Bajkalskog jezera, dio jezera i [[rijeka Barguzin|rijeku Barguzin]].<ref name="parksite-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Official Reserve Website)|url=http://zapovednoe-podlemorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/4/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Basegi] |Basegi]] | [[Slika:Басеги 04.JPG|150px|alt=Basegi zapovednik]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|58|3|0|N|58|2|0 |E|name=Basegi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.basegi.ru/ Басеги] | 37935 ha | 1982. | Glavne rijeke su: [[Rijeka Usva]] (sjeverna granica prirodnog rezervata) i [[Rijeka Vilva]] (južna granica). Postoje i neke manje rijeke, poput tipičnih planinskih brzaka i kanala.<ref name="parksite-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Official Reserve Website)|url=http://www.basegi.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/5/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Baškirija|Baškirija]] | [[Slika:Pink mountain Masim.jpg|150px|alt=Baškirijski zapovednik]] | [[Baškortostan]] <br /><small>{{coord|53|20|44|N|57|46|40 |E|name=Bashkirski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/7/ Башкирский] | 49609 ha | 1930. | Centralni dio Baškirije (Južni) [[Ural]]. Šumovita planinska obronka do rijeke Kaga; prelaz u stepsko-šumsku regiju.<ref name="parksite-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bastak|Bastak]] | [[Slika:Тигр Заветный.jpg|150px|alt= Amurski [[tigar]] u rezervatu Bastak]] | [[Jevrejska autonomna oblast]] <br /><small>{{coord|48|56|37|N|133|7|13 |E|name=Bastak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bastak-eao.ru/ Бастак] | 91375 ha | 1997. | Smješten u slivu [[rijeka Amur|rijeke Amur]], teritorija rezervata obuhvata jugoistočne ogranke grebena Bureja i sjevernu periferiju Srednjeamurske nizije. Rezervat je bio mjesto uspješnog ponovnog naseljavanja ugrožene vrste amurskog tigra.<ref name="parksite-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Official Reserve Website)|url=http://www.bastak-eao.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/6/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Belogorje|Belogorje]] | [[Slika:Лес на Ворскле 02.jpg|150px|alt=Belogorje zapovednik]] | [[Belgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|50|37|12|N|35|58|12 |E|name=Belogorye|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-belogorye.ru/ Белогорье] | 2131 ha | 1935. | Jugozapadna padina Centralnih brda na zapadnom rubu Rusije. [[kreda (period)|Kredno- krečnjački]] reljefni oblici.<ref name="parksite-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-belogorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/8/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bogdo-Baskunchak Nature Reserve|Bogdo-Baskunchak]] | [[Slika:Богдо.jpg|150px|alt= Bogdo-Baskunčaski zapovednik]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|48|12|42|N|46|52|50 |E|name=Bogdo-Baskunchak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bogdozap.ru/ Богдинско-Баскунчакский] | 18780 ha | 1997. | Polusušno područje oko [[jezero Baskunčak|jezera Baskunčak]] (slanog jezera) i planine Big Bogdo, sjeverno od [[delta Volge|delte Volge]].<re]].<ref name="parksite-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Official Reserve Website)|url=http://www.bogdozap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/9/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bolon|Bolon]] | [[Slika:Водно-болотные угодья Болоньского заповедника. лето.jpg|150px|alt=Bolonski zapovednik]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=Bolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedamur.ru/zapovednik_bolonskij Болоньский] | 103000 ha | 1997. | Smješten na nizinama Srednjeg Amura, uz jugozapadno od jezera Bolon, rezervat obuhvata močvare od međunarodnog značaja. Veliki broj ptica selica koje vode [[ptice|plovke]] koriste ovo područje za gniježđenje i zaustavljanje na dugim letovima.<ref name="parksite-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedamur.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/10/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bolšoehehcirskij prirodni rezervat|Bolšohcirski]] | [[Slika:Хребет Большой Хехцир.JPG|150px|alt= Veliki greben Hehtsir]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=KhekhtsirskyBolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/12/ Большехехцирский] | 45439 ha | 1963. | Rezervat obuhvata i dobio je ime po Velikom Hehtsirskom grebenu, oko 20&nbsp;km južno od grada [[Habarovsk]]a, na Dalekom istoku Rusije. Rezervat je značajan zbog svog položaja blizu grada i kao ostrvo planinsko-šumske biološke raznolikosti okruženo nižim poplavnim ravnicama rijeka.<ref name="zap-Kekhtsirsky">{{cite web|title=Khekhtsirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/12/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=23. 2. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Boča|Boča]] | [[Slika:Ikha River, Khabarovsk Krai.jpg|150px|alt=Rijeka Ikha]] | [[Khabarovsk Krai]] <br /><small>{{coord|48|8|11|N|139|13|16 |E|name=Botcha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/ Ботчинский] | 267380 ha | 1994. | Najsjeverniji rezervat u kojem obitava [[ugrožena vrsta]] [[Amurski tigar|amurskog tigra]]. Rezervat se nalazi u sjeveroistočnom dijelu planinskog lanca Sihote-Alin, obuhvata sliv rijeke Botchi na njegovim istočnim padinama, u Sovjetskoj Gavani, Habarovska oblast.<ref name="parksite-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Official Reserve Website)|url=http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/14/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Brjanska šuma|Brjanska šuma]] | [[File:Nerussa river.jpg|150px|alt=Zapovednik Brjanska šuma]] | [[Brjanska oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|0|N|34|0|0 |E|name=Bryansk Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bryansky-les.ru/ Брянский Лес] | 12186 ha | 1987. | Jedna od posljednjih preostalih netaknutih [[šuma]] na južnom kraju evropske širokolisne šume, koja podržava obilje divljih životinja u šumama i [[močvara]]ma.<ref name="parksite-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.bryansky-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/15/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bureja|Bureja]] | [[Slika:Озеро Медвежье.jpg|150px|alt= Zapovednik Bureja]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|51|55|46|N|134|35|44 |E|name=Bureya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapbureya.ru/ Буреинский] | 358444 ha | 1987. | Planinska tundra, jezera, rijeke i jezera, [[ariš]]ove šume, [[smrčevo-jelova šuma|smrčevo-jelove šume]], šikare [[sibirski bor|sibirskog bora]], poplavne intrazonalne šume. Smješteno na zapadnom rubu Habarovskog kraja na ruskom [[Daleki istok|Dalekom istoku]].<ref name="parksite-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Official Reserve Website)|url=http://zapbureya.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/16/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kavkaski prirodni rezervat|Kavkaz]] | [[Slika:Kaukasian nature reserve.jpg|150px|alt=Kavkaski zapovednik]] | [[Krasnodarski kraj]] <br /><small>{{coord|43|50|10|N|40|24|3 |E|name=Caucasus|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kavkazzapoved.ru Кавказский им. Х.Г. Шапошникова] | 280335 ha | 1924. | Najveći i najstariji na teritoriji posebno zaštićenog prirodnog područja na Sjevernom [[Kavkaz]]u.<ref name="parksite-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Official Reserve Website)|url=http://kgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/40/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralna Crna Zemlja|Centralna Crna Zemlja]] | [[File:20140613 204426 Richtone(HDR).jpg|150px|alt=Central Black Earth Zapovednik]] | [[Kursk Oblast]] <br /><small>{{coord|51|8|49|N|36|25|48 |E|name=Central Black Earth|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapoved-kursk.ru/ Centralno-Černozëmnyj] | 5287 ha | 1935 | Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Visoravanjskog područja unutar srednjeg pojasa šumsko-stepske zone, na teritoriji [[Medvenski okrug|Medvenskog]], [[Manturovski okrug, Kurska oblast|Manturovskog]] i [[Goršečenski okrug|Goršečenskog okruga]].<ref name="parksite-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Official Reserve Website)|url=http://zapoved-kursk.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/98/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralne šume|Centralna šuma]] | [[Slika:Boloto02.JPG|150px|alt=Zapovednik Centralne šume]] | [[Tverska oblast]] <br /><small>{{coord|56|27|18|N|32|58|36 |E|name=Central Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.clgz.ru/ Centralno-Lesnoj] | 24447 ha | 1931. | Smješten u jugozapadnom dijelu [[Valdajska brda|Valdajskih brda]], blizu razvodnice između slivova Atlantika ([[Zapadna Dvina]] i [[rijeka Lovat|Lovata]]) i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[rijeka Volga|Volga]]). Pejzaž unutar prirodnog rezervata je uglavnom brdovit, s velikom površinom koju zauzimaju močvare.<ref name="parksite-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.clgz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/97/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralnog Sibira|Centralni Sibir]] | [[Slika:Bakhta. Вечер у поселка - panoramio.jpg|150px|alt= Zapovednik Centralnog Sibira]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|62|21|25|N|90|39|51 |E|name=Central Siberia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://centralsib.com/ Centralno-Sibirski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/ |date=16. 10. 2016 }} | 1021469 ha | 1985. | Rezervat "Centralnosibirski" je jedan od najvećih šumskih rezervata na svijetu. [[Rijeka Jenisej|Jenisej]], [[Rijeka Bakhta]] i [[Rijeka Podkamena Tunguska]].<ref name="parksite-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Official Reserve Website)|url=http://centralsib.com/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=16. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/99/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> Podređeno mu je [[Rijeka Jeloguj|Prirodni rezervat rijeke Jeloguj]].<ref>{{Cite web|url=http://oopt.info/index.php?oopt=389|title=ООПТ России - Елогуйский федеральный заказник|website=oopt.info}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Černje Zemli|Černje Zemli]] | [[Slika:Saiga tatarica in Chyornye zemli nature reserve.jpg|150px|alt= Sajge u Černim Zemljama]] | [[Republika Kalmikija]] <br /><small>{{coord|46|2|0|N|46|8|0 |E|name= Čornje Zemlje |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-chernyezemli.ru/ Čornje Zemlje] | 121901 ha | 1990. | (Na ruskom, "Crne zemlje"). Prvobitno je osnovan 1990. radi zaštite sajge (''Saiga tatarica''). Glavni dio rezervata nalazi se u Kaspijskoj depresiji, sjeverozapadno od Kaspijskog mora. Rezervat također ima kolonije [[čaplja|čaplji]], [[kormoran]]a i rijetkih [[pelikan]]a.<ref name="parksite-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-chernyezemli.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/100/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dagestanski prirodni rezervat|Dagestan]] | [[File:Бархан.jpg|150px|alt=Dagestanski zapovednik]] | [[Dagestan]] <br /><small>{{coord|44|42|3|N|47|0|22 |E|name=Dagestan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.dagzapoved.ru/ Дагестанский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/ |date=12. 10. 2019 }} | 19061 ha | 1987. | Zimovalište za [[ptice selice]], sa pješčanim dinama i grebenima na sjeverozapadnoj obali Kaspijskog mora. Pješčana dina Sarah Kum je najviša pješčana dina u Evropi, sa 262 metra.<ref name="parksite-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Official Reserve Website)|url=http://www.dagzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=12. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.net/index.php/News/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D1%8B/%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%BE-%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B3/%D0%A0%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD/%D0%9A%D1%83%D0%BC%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%80%D0%B0%D0%B9%D0%BE%D0%BD/%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dalekoistočni morski prirodni rezervat|Dalekoistočni]] | [[Slika:Спасения бухта, ДВГМЗ 1.jpg|150px|alt= Dalekoistočni morski rezervat]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|42|33|59|N|131|12|0 |E|name= Dalekoistočna marina|vrsta: znamenitost}}</small> | Park:<br />[http://dvmarine.ru/ Dalekoistočna morski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/ |date=17. 6. 2017 }} | 64316 ha | 1978. | Morski rezervat u [[Zaliv Petra Velikog|zalivu Petra Velikog]], [[Japansko more]]. Za rezervat su utvrđena četiri područja s različitim režimima zaštite ukupne površine 64.311,6 hektara, uključujući 63.000 hektara morskog područja, te odobrena zaštitna zona oko pomorske granice širine 3 milje, a oko kopnene - 500 metara.<ref name="parksite-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Official Reserve Website)|url=http://dvmarine.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Protected ussia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/29/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Darwin|Darwin]] | [[Slika:Darwin nature reserve.jpg|150px|alt=Darwinski zapovednik]] | [[Vologdska oblast]] <br /><small>{{coord|58|35|0|N|37|59|0 |E|name=Darwin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/ Darwinski] | 11267 ha | 1945. | Prirodni rezervat Darwin nalazi se na ravnici Šeksna-Mologa i ravničarski je. Veliki dio rezervata prekriven je crnogoričnom šumom (tajgom) i močvarama. Zimi, močvare, rijeke i akumulacijsko jezero Rybinsk ostaju zaleđeni nekoliko mjeseci.<ref name="parksite-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/30/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Daurski prirodni rezervat|Daurija]] | [[Slika:Сопки на севере озера Зун-Торей.jpg|150px|alt=Daurijski zapovednik]] | [[Čitanska oblast]] <br /><small>{{coord|50|4|0|N|115|39|0 |E|name=Daurija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ Даурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ |date=27. 1. 2016 }} | 44752 ha | 1987. | Suhe stepe i močvare Centralne Azije, u regiji Čita.<ref name="parksite-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Official Reserve Website)|url=http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/31/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Denezkinski kamen|Denezkinski kamen]] | [[File:Гора Денежкин Камень.jpg|150px|alt= Zapovednik Denezkinski kamen]] | [[Sverdlovska oblast]] <br /><small>{{coord|60|30|29|N|59|29|39 |E|name=Denez kinski kamen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.denkamen.ru/ Denezkinski kamen] | 78192 ha | 1991. | Smješteno na planini Denezkinski kamen, u Centralnom [[Ural]]u, te okolnim rijekama i šumama. 38% tajge smrekovo-borovo-jelove šume, 12% borove šume, 35% mješovite šume.<ref name="parksite-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Official Reserve Website)|url=http://www.denkamen.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/32/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Džerginski prirodni rezervat|Džerginski]] | [[Slika:Bargujin1.jpg|150px|alt=Zapovednik Džerginski]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|55|6|51|N|111|27|32 |E|name= Džerginski |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.barguzin-istok.ru/ Džerginski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/ |date=25. 2. 2020 }} | 238088 ha | 1992 | East of the north end of Lake Baikal, covers, the upper reaches of the Barguzin River at the junction of three major mountain ranges - the Barguzin, Ikat and South Muya ridges. Mountainous territory dominated by larch forests.<ref name="parksite-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Official Reserve Website)|url=http://www.barguzin-istok.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/33/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Dzhugdzur|Dzhugdzur]] | [[Slika:Dzhugzhursky Nature Reserve Boundaries.png|150px|alt=Sekcija Dzugdzug (mapa)]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|57|6|15|N|138|15|26 |E|name=Dzhugdzur|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.djugdjur.ru/ Džugdžurski] | 859956 ha | 1990. | Rezervat na obali [[Ohotsko more|Ohotskog mora]], na teritoriji Ajano-Majskog rejona Habarovskog kraja. Obuhvata južni dio obalnog lanca i središnji dio Džugdžurskog grebena, plus primorske dijelove.<ref>"Dzhugdzursky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Dzhugdzursky">{{cite web|title=Dzhugdzursky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/34/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Istočnog Urala|Istočni Ural]] | [[Slika:Ecodefense Mayak Exhibition 26 Reserve.jpg|150px|alt=East Ural Zapovednik]] | [[Čeljabinska oblast]] <br /><small>{{coord|55|48|52|N|60|53|58 |E|name=East Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[Istočno-Uralski] | 16600 ha | 1968. | Državni "radijacijski rezervat", smješten u šumsko-stepskoj zoni na istočnoj padini južnog [[Ural]]skog gorja. U blizini mjesta katastrofe u Kištimu 1957, drugog najgoreg ispuštanja radijacije nakon [[Černobil]]a.<ref name="parksite-East Ural">"East Ural (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-East Ural">"East Ural (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Erzi|Erzi]] | [[Slika:Typical Ingush Castle.jpg|150px|alt= Zapovednik Erzi]] | [[Ingušetija]] <br /><small>{{coord|42|45|0|N|45|0|0 |E|name=Erzi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.erziri.ru/ Erzi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/ |date=18. 7. 2020 }} | 5970 ha | 2000. | Smješten na sjevernoj padini Velikog [[Kavkaz]]a u Džejrahskom Asinskom bazenu, uz Stjenovit greben. Rijeke u rezervatu uključuju Assu i Armhi koje se ulijevaju u rijeku Terek. Sjeverna trećina teritorije je pošumljena, područje grebena su alpske livade i planinske stepe.<ref name="parksite-Erzi">{{cite web|title=Erzi (Official Reserve Website)|url=http://www.erziri.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Erzi">"Erzi (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Galicijska Gora|Galicijska Gora]] | [[Slika:Vorgol.jpg|150px|alt= Zapovednik Galicijska gora]] | [[Lipecka oblast]] <br /><small>{{coord|52|36|5|N|38|55|42 |E|name=Galcijska gora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru Галичья Гора] | 231 ha | 1925. | Na desnoj obali Dona nalazi se poznata planina [[Galicija]], jedinstvena prirodna znamenitost centralne Rusije. Ovom kraju je odavno poznato bogatstvo i raznolikost flore i faune.<ref name="parksite-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/24/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Veliki Arktik]] | [[Slika:Ursus maritimus in Alaska.jpg|150px|alt= Zapovednik Veliki Arktik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|75|30|0|N|92|36|0 |E|name=Veliki Arktik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Большой Арктический] | 4169222 ha | 1993. | Najveći rezervat Rusije i Evroazije, kao i jedan od najvećih na svijetu. Opsežni dijelovi morskih ostrva, poluostrva i riječnih slivova.<ref name="parksite-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/13/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gydan|Gydan]] | | [[Yamalo-Nenets Autonomous Okrug]] <br /><small>{{coord|71|50|35|N|78|12|23 |E|name=Gydan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://gdanskiyzp.ru/ Гыданский] | 878174 ha | 1996. | Najsjeverniji rezervat u zapadnom [[Sibir]]u. Prostire se na Gydanskom poluotoku u autonomnom okrugu Jamalo-Nenets.<ref name="parksite-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Official Reserve Website)|url=http://gdanskiyzp.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/194/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Ilmen|Ilmen]] | [[File:Ilmenzapoved.JPG|150px|alt=Ilmen Zapovednik]] | [[Chelyabinsk Oblast]] <br /><small>{{coord|55|0|55|N|60|9|32 |E|name=Ilmen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://igz.ilmeny.ac.ru/ Ильменский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126184324/http://igz.ilmeny.ac.ru/ |date=26. 1. 2016 }} | 34380 ha | 1920. | Osnovan 1920. kao mineraloški prirodni rezervat, mjesto nalazišta mnogih rijetkih zemalja. Ovdje je prvi put otkriveno 16 minerala. Borove i [[ariš]]ove šume na niskim planinama; podnožja na istočnoj strani južnog Urala. U prošlosti se u tom području nalazilo 400 rudnika.<ref name="parksite-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Official Reserve Website)|url=http://igz.ilmeny.ac.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126184324/http://igz.ilmeny.ac.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/38/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkarija]] | [[Slika:Summit shot (west) from Semenovskogo.jpg|150px|alt= Zapovednik Kabardino-Balkarija]] | [[Kabardino-Balkarska Republika]] <br /><small>{{coord|43|2|56|N|43|14|33 |E|name=Kabardino-Balkaria|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-kbr.ru/ Kabardino-balkarski] | 82507 ha | 1976. | Glavni kavkaski greben ovdje formira poznati "Bezengijski zid" koji se sastoji od vrhova Gestola (4859 m), Katyntau (4858,8 m), Džangi-Tau (5058 m), Istočni Džangi-Tau (5033 m) i Šhara (5068 m). U rezervatu se nalazi 256 [[glečer]]a.<ref name="parksite-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-kbr.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/39/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kaluški rezervati Rezervat prirode|Kaluški rezervati]] | [[Slika:Kaluzhskiye Zaseki.jpg|150px|alt= Rezervat prirode Kaluga zapovednik]] | [[Kaluška oblast]] <br /><small>{{coord|53|35|26|N|35|47|17 |E|name=Kaluški zapovednik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zaseki.ru/ Kaluški zapovednik] | 18533 ha | 1992. | Zaseki je ruska riječ koja sugerira 'barikadu od oborenog drveća'. U srednjem vijeku, oblast Kaluga bila je odbrambena linija između ruskih šuma na sjeveru i potencijalnih osvajača s juga. Rezervat je u nekim dijelovima zaštićen već hiljadu godina i ostaje netaknuta šuma.<ref name="parksite-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Official Reserve Website)|url=http://zaseki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/41/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kandalaksha|Kandalaksha]] | [[Slika:Kandalaksha nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Kandalakša]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|4|34|N|32|31|30 |E|name=Kandalaksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kandalaksha-reserve.ru/ Kandalakša] | 70530 ha | 1932. Prirodni rezervat u Murmanskoj oblasti i Kareliji. Jedan od najstarijih u Rusiji. Smješten na obali i otocima Barencovog mora i Kandalakškog zaljeva [[Bijelo more|Bijelog mora]].<ref name="parksite-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Official Reserve Website)|url=http://www.kandalaksha-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/42/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Katunski prirodni rezervat|Katun]] | [[Slika:Katun nature reserve.jpg|150px|alt=Katunski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|49|38|0|N|86|6|0 |E|name=Katun|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.katunskiy.ru/ Katunski] | 150079 ha | 1991. | Visoravan centralnog Altaja u južnoj centralnoj Rusiji. Dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine "Zlatne planine Altaja".<ref name="parksite-Katun">{{cite web|title=Katun (Official Reserve Website)|url=http://www.katunskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Katun">{{cite web|title=Katun (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/43/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kedrovaya Pad|Kedrovaya Pad']] | [[Slika:Кедровая падь.jpg|150px|alt= Zapovednik Kedrovaja Pad]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|6|18|N|131|30|45 |E|name=Kedrovaja Pad|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.leopard-land.ru/ Kedrovaja Pad] | 17900 ha | 1925. | Kedrovaja Pad se nalazi na obalnim ograncima Mandžurskih planina. Granice rezervata se približavaju rijeci Barabaševka (do 1973. Mongugaj ili Bolšoj Mongugaj) na sjeveroistoku i rijeci Narva (do 1973. Sidimi) na jugozapadu. Na jugoistoku ga Dalekoistočna željeznica odvaja od Amurskog zaliva, koji je udaljen manje od 5&nbsp;km.<ref name="parksite-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Official Reserve Website)|url=http://www.leopard-land.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/44/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kerzenetski prirodni rezervat|Kerzeneti]] | [[Slika:Одно небольшое из большого множества болот заповедника.jpg|150px|alt=Kerzenetski zapovednik]] | [[Nižnjenovgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|56|37|0|N|44|16|0 |E|name=Kerzhinski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kerzhenskiy.ru/ Kerzenetski] | 46940 ha | 1993. | Rezervat se nalazi u srednjem slivu rijeke Kerženec (pritoka Volge). Teren je otprilike pola [[šuma]], a pola [[močvara]].<ref name="parksite-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Official Reserve Website)|url=http://www.kerzhenskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/45/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hanka prirodni rezervat|Hanka]] | [[Slika:Закат над Ханкой.jpg|150px|alt= Zalazak sunca nad jezerom Hanka]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|45|0|0|N|132|9|0 |E|name=Khanka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khanka-lake.ru/ Hankanski] | 43679 ha | 1990. | Uključuje vode jezera Hanka i njegovu obalu. Teritorija je podijeljena na pet izoliranih područja.<ref name="parksite-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Official Reserve Website)|url=http://www.khanka-lake.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/94/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Hankazija|Hankazija]] | [[File:Khakasski nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Hakasija]] | [[Khakassia]] <br /><small>{{coord|52|6|0|N|89|17|0 |E|name=Khakassia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-khakassky.ru/en/Hankasija]{{Mrtav link}} | 267483 ha | 1999. | Dva velika planinska područja (alpsko i planinsko-stepsko), te stepska grupa uključuju sedam klaster lokacija smještenih unutar lijeve obale Minusinske depresije.<ref name="parksite-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-khakassky.ru/en|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/93/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hinganski prirodni rezervat|Hinganski]] | [[Slika:Khingan Nature Reserve.jpg|150px|alt=Hinganski zapovednik]] | [[Amur Oblast]] <br /><small>{{coord|49|1|1|N|130|26|49 |E|name=Khingan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khingan.ru/ Hinganski] | 93995 ha | 1963. | Krajnji jugoistok Amurske regije unutar Arharinske nizije (70%) i ogranaka Malog Hingana (30%). Stepski i šumsko-stepski pejzaži. Gniježđenje usurskih [[ždral]]ova.<ref name="parksite-Khingan">"Khingan (Official Reserve Website)" (in Russian),Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Khingan">{{cite web|title=Khingan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/95/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Khopyor Nature Reserve|Khopyor]] | [[Slika:Novokhopyorsk of Voronezh region. Khopyorsky State Reserve. Khopyor river.JPG|150px|alt=Hopiorski zapovednik]] | [[Voronješka oblast]] <br /><small>{{coord|51|11|41|N|41|43|58 |E|name=Khopyor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.hoperzap.ru/index.php Хопёрский] | 16178 ha | 1935. | Teritorija se proteže 50&nbsp;km duž rijeke Hopper u Voronješkoj oblasti. Oko 80% površine prekriveno je šumama, među kojima dominiraju poplavne i brdske hrastove šume, mala područja [[stepa]] i [[livada]]. Postoji oko 400 jezera i mrtvaja.<ref name="parksite-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Official Reserve Website)|url=http://www.hoperzap.ru/index.php|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/96/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kivač|Kivač]]] | [[Slika:Kivach 2008.JPG|150px|alt=Kivački zapovednik]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|62|20|0|N|33|55|0 |E|name=Kivach|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapkivach.ru/ Кивач] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 10880 ha | 1931 | Uključuje poznati [[vodopad]] Kivač na rijeci Suna, visok 10,7 m. Rezervat je osnovan 1931. radi proučavanja i zaštite karelijskog tigra.<ref name="parksite-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Official Reserve Website)|url=http://www.zapkivach.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/46/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kologrivski|Kologrivski les]] | [[File:Кологривский лес 2.jpg|150px|alt=Kologrivsky Zapovednik]] | [[Kostroma Oblast]] <br /><small>{{coord|58|56|0|N|43|51|0 |E|name=Kologrivsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kologrivskiy-les.ru/ Кологривский лес] | 58940 ha | 2006. | Tamna crnogorična šuma u prelaznoj zoni između sjeverne i južne tajge, na sjeveroistoku Ruske ravnice, 350&nbsp;km sjeveroistočno od Moskve. Sadrži šumarke stare smrče i služi za očuvanje i naučno proučavanje regeneracije šuma.<ref name="parksite-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Official Reserve Website)|url=http://kologrivskiy-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref><ref name="zap-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/47/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Zapovednik Komandorski|Komandor]] | [[Slika:О. Медный 45624.jpg|150px|alt=Komandorski zapovednik]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|54|0|0|N|165|0|0 |E|name=Komandor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[https://web.archive.org/web/20200510225857/https://komandorsky.ru/ Командорский] | 3648679 ha | 1993 | Komandorski otoci, najzapadniji od Aleutskih otoka (od kojih se većina nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci), su ostrva bez drveća i rijetko naseljena, 110 milja istočno od ruskog poluostrva [[Kamčatka]].<ref name="parksite-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Official Reserve Website)|url=http://www.komandorsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20200510225857/https://komandorsky.ru/|archive-date=10. 5. 2020|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/48/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Komsomolsk|Komsomolsk]] | [[Slika:Hemerocallis middendorffii (Hemerocallidaceae) (36162213775).jpg|150px|alt=Komsomolski zapovednik]] | [[Habarovsk kraj]] <br /><small>{{coord|50|48|36|N|137|43|9 |E|name=Komsomolsk|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Комсомольский] | 64278 ha | 1963 | Pokriva izvorište rijeke Gorin, lijeve pritoke Amura, u dolini rijeke Amur u Habarovskom kraju na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Komsomolsk">"Komsomolsk (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Komsomolsk">{{cite web|title=Komsomolsk (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/49/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Koryak|Koryak]] | [[Slika:Korjaksky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Koryak]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|59|48|28|N|166|11|45 |E|name=Koryak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.koryakskigpz.ru/ Корякский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250830080728/https://koryakskigpz.ru/ |date=30. 8. 2025 }} | 327106 ha | 1995. Smješten na sjeveru poluotoka Kamčatka, u dolini rijeke Kujul, rezervat obuhvata okolne planine poluotoka Gauvin i susjedne vode u Lavrovovom zalivu.<ref name="parksite-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Official Reserve Website)|url=http://www.koryakskigpz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224193443/http://www.koryakskigpz.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/54/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kostomukša|Kostomukša]] | [[Slika:Река Каменная.jpg|150px|alt=Rijeka Kamenaja]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|64|28|23|N|30|16|27 |E|name=Kostmuksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kost-zap.ru/ Костомукшский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/ |date=26. 6. 2006 }} | 47569 ha | 1983 | Šume, jezera i tekuće vodene površine i druga močvarna područja. Dio prekograničnog rezervata s Finskom na zapadu.<ref name="parksite-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Official Reserve Website)|url=http://kost-zap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/55/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kronotsky|Kronotsky]] | [[Slika:Uzon caldera.jpg|150px|alt= Zapovednik Kronotsky]] | [[Kamčatka|Kamčatski kraj]] <br /><small>{{coord|54|40|0|N|161|0|0 |E|name=Kronotsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kronoki.ru/ Кроноцкий] | 1142134 ha | 1967 | Opisan kao "Zemlja vatre i leda", rezervat obuhvata nekoliko planinskih lanaca s mnogim vulkanima - aktivnim i ugašenim - i jedinim otvorenim gejzirskim bazenom u Rusiji ("Dolina gejzira"<ref name="parksite-Kronotski">{{cite web|title=Kronotsky (Official Reserve Website)|url=http://www.kronoki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name=".<zap-Kronotski">{{cite web|title=Kronotski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/56/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kurilski otoci|Kurili]] | [[Slika:Kurils nature reserve.jpg|150px|alt=Kurilski zapovednik]] | [[Sakhalin Oblast]] <br /><small>{{coord|45|5|0|N|145|59|0 |E|name=Kurils|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kurilskiy.ru/ Курильский] | 65364 ha | 1984. | Ostrvo Kunašir i ostrva Malog Kurilskog grebena.<ref name="parksite-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Official Reserve Website)|url=http://www.kurilskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/59/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kuznetski Alatau|Kuznjecki Alatau]] | [[Slika:Kuznetsk Alatau 1.jpg|150px|alt= Zapovednik Kuznetski Alatau]] | [[Oblast Kemerovo]] <br /><small>{{coord|53|45|0|N|89|15|0 |E|name=Kuznetski Alatau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kuz-alatau.ru/ Кузнецкий Алатау] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201014314/http://www.kuz-alatau.ru/ |date=1. 2. 2016 }} | 401811.7447 ha | 1989. | | Niska, srednje visoka visoravan u planinskoj regiji Altai-Sayan na jugu Zapadnog Sibira. Kuznjecki Alatau nije jedinstven planinski lanac, već se sastoji od nekoliko lanaca srednje visine, između kojih se nalaze riječne doline. To je sliv rijeka Tom i Čuli.<ref name="parksite-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Official Reserve Website)|url=http://www.kuz-alatau.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=1. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201014314/http://www.kuz-alatau.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/58/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Laponije|Laponija]] | [[Slika:Lapland reservate-2.jpg|150px|alt=Laponijski zapovednik]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|49|0|N|32|28|0 |E|name=Lapland|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.laplandzap.ru/ Laponijski] | 278436 ha | 1957. | Rezervat biosfere [[Laponija]] nalazi se na sjeverozapadu Rusije, u središtu zapadnog dijela poluotoka Kola. Reljef rezervata karakteriziraju Laponske planine ([[tundra]]), koje se protežu jugoistočno od granice s Finskom.<ref name="parksite-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Official Reserve Website)|url=http://www.laplandzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/61/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Lazovski prirodni rezervat|Lazovski]] | [[File:Petrov-002.jpg|150px|alt=Lazovsky Zapovednik]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|43|14|0|N|133|24|0 |E|name=Lazovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.lazovzap.ru/ Лазовский] | 120989 ha | 1957. | Lazovski prirodni rezervat nalazi se u istom okrugu u jugoistočnom dijelu Primorskog kraja, na obroncima planinskog lanca Sihote-Alin, okrenut prema [Japansko more|[Japanskom moru]]. 95% je pošumljeno, s najvećim porastom tise na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Official Reserve Website)|url=http://www.lazovzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/60/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat divljih životinja Delta Lene|Delta Lene]] | [[Slika:На Большой Туматской.tif|150px|alt= Zapovednik Delta Lene]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|73|0|0|N|127|0|0 |E|name=Lena Delta|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ustlensky.ru/ Усть-Ленский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 1433000 ha | 1985. | Smješten u delti rijeke Lene u Republici Saha, na krajnjem sjeveru istočnog Sibira u Rusiji.<ref name="parksite-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Official Reserve Website)|url=http://www.ustlensky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/92/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Mala Sosva|Mala Sosva]] | [[Slika:Malaya Sosva Reserve (Borders).png|150px|alt= Zapovednik Mala Sosva]] | [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|62|4|59|N|62|5|47 |E|name=Little Sosva|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.m-sosva.ru/ Малая Сосьва] | 225562 ha | 1976 | The reserve "Malaya Sosva" is located in the Northern Urals in the territory of the West Siberian Plain. Sosvinsky Ob River; broken relief, a significant incision of river valleys, and a developed river system.<ref name="parksite-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Official Reserve Website)|url=http://www.m-sosva.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/64/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Magadanski rezervat prirode|Magadan]] | [[Slika:Побережье Охотского моря. Ольский участок.JPG|150px|alt=Magadanski zapovednik]] | [[Magadan Oblast]] <br /><small>{{coord|59|38|31|N|147|26|55 |E|name=Magadan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.magterra.ru/ Магаданский] | 883817 ha | 1982. | Nalazi se na jugu Magadanske oblasti, blizu sjeverne obale [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Sva nalazišta su udaljena jedno od drugog, nemaju naselja i saobraćajnih ruta.<ref name="parksite-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Official Reserve Website)|url=http://www.magterra.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/63/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Mordovski rezervat prirode|Mordovski]] | [[Slika:Lake in Mordovsky Zapovednik.png|150px|alt= ZapovednikMordovski]] | [[Mordovija]] <br /><small>{{coord|54|49|15|N|43|20|26 |E|name=Mordovski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/ Мордовский им. П. Г. Смидовича] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/ |date=24. 5. 2016 }} | 32148 ha | 1935. | Na sjeveru Republike Mordovije, na desnoj obali rijeke Mokše, na rubu crnogorično-listopadnih [[šuma]] i [[stepa]].<ref name="parksite-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 5. 2016|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/65/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Nenetski prirodni rezervat|Neneti]] | [[Slika:Русский Заворот.jpg|150px|alt=Nenetski zapovednik]] | [[Nenetski Autonomni Okrug]] <br /><small>{{coord|68|35|35|N|53|45|27 |E|name=Nenets|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.nenetz.ru/ Ненецкий] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111074519/http://nenetz.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 313400 ha | 1997. | Sjeverni Arktik na obali Barencovog mora i delti rijeke Pečore, u Nenečkom autonomnom okrugu. Obilne močvare, rijeke i morski otoci pružaju stanište hiljadama [[ptica selica]] i drugih [[životinja]].<ref name="parksite-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Official Reserve Website)|url=http://www.nenetz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111074519/http://nenetz.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/66/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nižnesvirski|Nižnesvirski]] | [[Slika:Север России (111).JPG|150px|alt= Zapovednik Nižnesvirski]] | [[Lenjingradska oblast]] <br /><small>{{coord|60|36|0|N|33|0|0 |E|name=Nizhnesvirsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.n-svirsky.ru/ Нижнесвирский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/ |date=26. 1. 2016 }} | 42390 ha | 1980 | Štiti pejzaže istočne obale jezera Ladoga. Teritorija zauzima nizine na desnoj obali donjeg toka rijeke Svir.<ref name="parksite-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Official Reserve Website)|url=http://www.n-svirsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/67/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervatz Nora|Nora]] | [[Slika:Norsky Nature Reserve (borders).png|150px|alt= Zapovednik Nora]] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|4|N|130|17|33 |E|name=Nora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://norzap.ru/ Норский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/ |date=26. 1. 2016 }} | 211168 ha | 1998. | Sjeveroistočni dio Amursko-zejske ravnice između rijeka Nore i Selemdže. Rasprostranjene šume ''[[Chenopodiaceae]]'' i termokrš tipičnih područja sjeverno od Amurske regije.<ref name="parksite-Nora">{{cite web|title=Nora (Official Reserve Website)|url=http://norzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Nora">{{cite web|title=Nora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/68/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sjeverne Osetije|Sjeverna Osetija]] | [[Slika:Высокогорные цветы.jpg|150px|alt= Zapovednik Sjeverna Osetija]] | [[Sjeverna Osetija-Alanija]] <br /><small>{{coord|42|47|0|N|44|5|0 |E|name=Sjeverna Osetija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik15-osetia.ru/ Северо-Осетинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/ |date=22. 1. 2016 }} | 29000 ha | 1967. | Visokoplaninski rezervat smješten na sjevernoj padini Kavkaskih planina, na visini od 650 do 4.249 metara. U rezervatu se nalazi 76 glečera.<ref name="parksite-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik15-osetia.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/83/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nurguš|Nurguš]] | [[Slika:Nurgush.jpg|150px|alt= Nurguški greben, Južni Ural]] | [[Kirovska Oblast]] <br /><small>{{coord|58|0|43|N|48|27|24 |E|name=Nurgush|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://nurgush.org/ Нургуш] | 23449.7 ha | 1994. | Jedan od rijetkih netaknutih šumskih pejzaža sjeverne evropske Rusije, praktično netaknut ljudskim aktivnostima.<ref name="parksite-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Official Reserve Website)|url=http://nurgush.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/69/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oka|Oka]] | [[Slika:Oka nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oka]] | [[Rjazanska oblast]] <br /><small>{{coord|54|45|0|N|40|45|0 |E|name=Oka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://oksky-reserve.ru/ Окский] | 55722 ha | 1935. | Glavni dio rezervata nalazi se na lijevoj obali rijeke Pra. Rezervat također uključuje rijeke Lamšu i Crnu. Najšira parcela poplavne ravnice Oke i jezera poplavne ravnice.<ref name="parksite-Oka">{{cite web|title=Oka (Official Reserve Website)|url=http://oksky-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Oka">{{cite web|title=Oka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/71/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oljokma|Oljokma]] | [[Slika:Krestjah river in Olekminsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oljokma]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|58|39|22|N|122|15|28 |E|name=Olyokma|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://olekminskiy.ru/ Олёкминский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/ |date=22. 5. 2013 }} | 847102 ha | 1984. | Smješten južno od srednjeg toka rijeke Lene na desnoj obali njene druge najveće pritoke - Olekme, na spoju Aldanskog gorja i Prilenskog platoa u Oljokminskom okrugu Republike Saha (Jakutija).<ref name="parksite-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Official Reserve Website)|url=http://olekminskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/70/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Orenburg|Orenburg]] | [[Slika:Burtunskaya step.jpg|150px|alt=Orenburški zapovednik]] | [[Orenburška oblast]] <br/><small>{{coord|51|5|8|N|57|41|13 |E|name=Orenburg|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Оренбургский] | 21653 ha | 1988. | Svrha rezervata - očuvanje i obnova jedinstvenih stepskih pejzaža nekoliko sličnih područja - istočno od Volge, Urala, Južnog Urala i Transurala.<ref name="parksite-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/72/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pasvik|Pasvik]] | [[Slika:Pasvik Zapovednik, River Paz.jpg|150px|alt= Zapovednik Pasvik]] | [[Murmanska Oblast]] <br /><small>{{coord|69|8|31|N|29|13|59 |E|name=Pasvik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pasvik51.ru/ Пасвик] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 14727 ha | 1992. | Bilateralni prirodni rezervat smješten u dolini rijeke Pasvikdalen u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Na ruskoj strani, rezervat je veliko područje borove šume koje nije direktno povezano s rezervoarom Fjærvann na norveškoj strani.<ref name="parksite-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Official Reserve Website)|url=http://www.pasvik51.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/74/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Pečora-Ilič]] | [[Slika:Плато Маньпупунер.jpg|150px|alt= Zapovednik Pečoro-Ilič]] | [[Komi Republic]] <br /><small>{{coord|52|35|0|N|58|15|0 |E|name=Pechoro-Ilych|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pechora-reserve.ru/ru Печоро-Илычский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru |date=13. 3. 2016 }} | 721322 ha | 1930. | U jugoistočnom uglu Republike Komi (Troitsko-Pečorski okrug), na zapadnim obroncima Uralskih planina i susjednim podnožjima i nizinama. Područje se drenira gornjim tokom rijeke Pečore i njene pritoke Ilič.<ref name="parksite-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Official Reserve Website)|url=http://www.pechora-reserve.ru/ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/107/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pinezhsky|Pinezhsky]] | [[Slika:Golubino cave 8.JPG|150px|alt= Zapovednik Pinezhsky]] | [[Arhangelska Oblast]] <br /><small>{{coord|64|40|36|N|43|11|57 |E|name=Pinezhsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-pinega.ru/ Пинежский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/ |date=17. 1. 2016 }} | 51522 ha | 1974. | Tajga kompleksi jugoistočnog dijela Bijelog mora i visoravni Kuloi.<ref name="parksite-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-pinega.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/75/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[prirodni rezervat Polistovski|Polistovski]] | [[Slika:Клюквенное болото вблизи.JPG|150px|alt= Zapovednik Politovsky]] | [[Pskovska oblast]]]] <br /><small>{{coord|57|10|15|N|30|33|25 |E|name=Polistovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://polistovsky.ru/ Полистовский] | 36026 ha | 1994. | Štiti močvarne [[ekosistem]]e na sjeverozapadu Rusije, u močvarnom sistemu Polist-Lovat.<ref name="parksite-Polistovsky">"Polistovsky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Polistovsky">{{cite web|title=Polistovsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/76/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Poronajski|Poronajski]] | [[Slika:Sakhalin Poronaisk.jpg|150px|alt= Zapovednik Poronaysky]] | [[Sahalinska Oblast]] <br /><small>{{coord|49|03|30|N|144|21|00|E|name=Poronaysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-65.ru/ Поронайский] | 56695 ha | 1988. | Prirodni rezervat u istočnom dijelu ostrva Sahalin. Obuhvata Rt Strpljenja, južni dio Istočnosahalinskih planina, najširi dio doline Tim-Poronaisk.<ref name="parksite-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-65.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/78/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Privolshky Les|Privolsky Les]]]] | [[Slika:Privolzhskaya lesostep 102.jpg|150px|alt= Zapovednik Pribolsky Les]] | [[Penza Oblast]] <br /><small>{{coord|53|20|20|N|46|51|55 |E|name=Pribolshky Les|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zpls.ru/ Приволжская лесостепь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/ |date=5. 6. 2016 }} | 8373 ha | 1989. | Stepsko područje smješteno u slivu između rijeka Volge i Dona, rezervat sadrži pet klastera (sekcija) smještenih u zapadnom dijelu Volške visoravni na teritoriji Penzenske oblasti.<ref name="parksite-Pribolshky Les">{{cite web|title=Pribolshky Les (Official Reserve Website)|url=http://zpls.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=5. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pribolshky Les">"Pribolshky Les (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Prioksko-Terrasny|Prioksko-Terrasny]] | [[Slika:Zubr v zapovednike.JPG|150px|alt= Zapovednik Prioksko-Terasni]] | [[Moskovska Oblast]] <br /><small>{{coord|54|54|13|N|37|32|48 |E|name=Prioksko-Terasni|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://pt-zapovednik.ru/ Приокско-Террасный] | 4945 ha | 1945. Jedan od najmanjih ruskih zapovednika (rezervata prirode), koji se prostire na površini od 5.000 hektara duž lijeve obale rijeke Oke u Serpuhovskom okrugu Moskovske oblasti.<ref name="parksite-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Official Reserve Website)|url=http://pt-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/104/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Prisurski|Prisurski]] | | [[Čuvaška Republika]] <br /><small>{{coord|55|2|0|N|46|45|0 |E|name=Prisursky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/105/ Присурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/ |date=18. 2. 2013 }} | 9150.4 ha | 1995. | Tri dijela: Alatirski prirodni rezervat, smješten u dolini rijeke Sure (mješovite crnogorične i listopadne šume), i dva mala stepska dijela na jugoistoku (Batirevski Jaltjikski.)<ref name="parksite-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Putorana|Putorana]] | [[Slika:Plato Putorana 01.jpg|150px|alt=ZapovednikPutorana]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|68|52|34|N|94|48|36 |E|name=Putorana|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Путоранский] | 1887251 ha | 1988. | Smješten u središtu visoravni Putorana, u sjevernom dijelu centralnog Sibira, oko 100&nbsp;km sjeverno od Arktičkog kruga. Sadrži kompletne subarktičke i arktičke ekosisteme u izoliranom planinskom lancu.<ref name="parksite-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/79/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Rdeysky]] | [[File:Tupichenka.JPG|150px|alt= Zapovednik Rdeysky]] | [[Novgorod Oblast]] <br /><small>{{coord|57|16|0|N|30|48|0 |E|name=Rdeysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://rdeysky.org/ Рдейский] | 36922 ha | 1994. | Prirodni rezervat je stvoren radi zaštite ekosistema uzdignutih močvara sjeverozapadne Rusije. Jezero Rdejskoje, veliko jezero na sjeverozapadu rezervata, čiji dio obale pripada rezervatu, izvor je rijeke Redja, glavne lijeve pritoke rijeke Lovat.<ref name="parksite-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Official Reserve Website)|url=http://rdeysky.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/80/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Rostov|Rostov]] | [[Slika:Wild horses in Rostovsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Rostov]] | [[Rostovska Oblast]] <br /><small>{{coord|46|27|53|N|43|3|2 |E|name=Rostov|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.rgpbz.ru/ Ростовский] | 9465 ha | 1995. | Sjeverozapadni dio jezera Manič - ostrva Gudilo, Spaljena ostrva i susjedne vode jezera. Umjereno suha [[stepa]] doline Manič.<ref name="parksite-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Official Reserve Website)|url=http://www.rgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/81/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sajano-Šušenski|Sajano-Šušenski]] | [[Slika:Sayano-Shushensky reservate, Enisey river.jpg|150px|alt=Sajano-Šušenski Zapovednik]] | [[Krasnoajarski kral]] <br /><small>{{coord|52|7|44|N|91|47|34 |E|name=Sayano-Shushenski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sayanzapoved.ru/ Саяно-Шушенский] | 390368 ha | 1976. | Rezervat u udaljenom području Zapadnog Sajana na jugu Krasnojarskog kraja na lijevoj obali rijeke [[Jenisej]] u području utjecaja akumulacijskog jezera Sajano-Šušensko.<ref name="parksite-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Official Reserve Website)|url=http://www.sayanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/82/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224103813/http://www.zapoved.ru/catalog/82|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šajtan-Tau|Šajtan-Tau]] | [[Slika:Р.Сакмар.jpg|150px|alt= Zapovednik Shatan-Tau]] | [[Orenburška Oblast]] <br /><small>{{coord|51|47|17|N|57|25|3 |E|name=Shaytan-Tau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Шайтан-Тау] | 6726 ha | 2014. | Smješten unutar planinskog lanca Shaytantau na Južnom Uralu. Glavna svrha rezervata je očuvanje Dubravne stepe, kao i važnih staništa rijetkih vrsta biljaka i životinja.<ref name="parksite-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šulgan-Taš|Šulgan-Taš]] | [[Slika:Капова пещера.jpg|150px|alt=Kapovapećina u Šulgan-Tašu]] | [[Bashkortostan]] <br /><small>{{coord|53|2||N|57|3| |E|name=Shulgan-Tash|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.shulgan-tash.ru/Шульган-Таш]{{Dead link|date=juli 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} | 22531 ha | 2014. | Šulgan-Taš sadrži neke od najstarijih pećina ljudskih nastambi ([[Kapova pećina]]), koje datiraju iz 14-17 stoljeća prije nove ere. Rezervat je također poznat kao jedini rezervat na svijetu za drevnu praksu [[pčelarstvo|pčelarstva]]) uzgoja divljih [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] u šupljinama drveća.<ref name="parksite-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Sikhote-Alin|Sikhote-Alin]] | [[File:Sopka in south Sikhote-Alin.JPG|150px|alt= Zapovednik Sikhote-Alin]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|45|20|0|N|136|10|0 |E|name=Sikhote-Alin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ Сихотэ-Алинский им. К.Г. Абрамова] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ |date=26. 1. 2016 }} | 401428 ha | 1935. | Planinski lanac u Primorskom i Habarovskom kraju, Rusija, koji se proteže oko 900 kilometara sjeveroistočno od ruske pacifičke luke Vladivostok. [Umjerena šuma i visoka [[biološka raznolikost]].<ref name="parksite-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/84/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sokhondo|Sokhondo]] | [[Slika:Sokhondo Nature Reserve.jpg|150px|alt=Sokhondo Zapovednik]] | [[Chita Oblast]] <br /><small>{{coord|49|41|37|N|111|5|27 |E|name=Sokhondo|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://sokhondo.ru/ Сохондинский] | 210985 ha | 1973. | Jedan od najviših dijelova visočja Khentei-Chikoy s planinskim lancem [[Sokhondo]]. Golet Sokhondo je drevni vulkan. Rezervat uključuje niz jezera glacijalnog porijekla.<ref name="parksite-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Official Reserve Website)|url=http://sokhondo.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/85/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Južnog Urala|Južni Ural]] | [[Slika:Лес вокруг г.Ямантау.jpg|150px|alt= Zapovednik Južni Ural]] | [[Baškortostan]]] <br /><small>{{coord|54|20|48|N|57|53|9 |E|name=Južni Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.south-ural-reserve.ru/ Южно-Уральский] | 252800 ha | 1979. | [[Ekosistem]]i planinske tajge u najvišem dijelu Južnog Urala u Republici Baškortostan i Čeljabinskoj oblasti. Nekoliko planinskih lanaca - Mašak, Zigalga, Nara, Kumardak i Jamantau. Velika planina Jamantau, visoka 1640 metara, najviša je planina Južnog Urala.<ref name="parksite-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Official Reserve Website)|url=http://www.south-ural-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/108/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tajmir|Tajmir]] | [[Slika:Вовсю цветет мощный мытник лисохвостовидный.jpg|150px|alt=Tajmirski zapovednik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|73|57|0|N|99|1|0 |E|name=Taymyr|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Таймырский] | 1781928 ha | 1979. | Smješteno na poluotoku Tajmir u Krasnojarskom kraju. Područje je osnovano zbog mjesta za [[razmnožavanje]] crvenogrle guske (''Branta ruficollis''), kao i ljetnih prebivališta divljih sobova (''Rangifer tarandus'') i očuvanja biodiverziteta jezera Tajmir.<ref name="parksite-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/87/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428070235/http://zapoved.ru/catalog/87|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Teberda|Teberda]] | [[Slika:Гора Белалакая.JPG|150px|alt= Zapovednik Teberda]] | [[Karachay-Cherkess Republic]] <br /><small>{{coord|43|21|0|N|41|42|0 |E|name=Teberda|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://teberda.org.ru/ Тебердинский] | 84996 ha | 1936. | Smješten na sjevernim obroncima Velikog Kavkaskog planinskog lanca. Teren pokazuje ekstremne varijacije: 31,7% šume, 20% livade, 8,5% glečeri, 38,4% stijene i sipar, 0,7% - voda (postoji 157 jezera i 109 glečera)).<ref name="parksite-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Official Reserve Website)|url=http://teberda.org.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/88/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204184740/http://www.zapoved.ru/catalog/88/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tigireksky|Tigireksky]] | [[Slika:Shlyapnaya mountain.jpg|150px|alt= Zapovednik Tigireksky]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|51|0|0|N|82|55|0 |E|name=Tigireksky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://tigirek.ru// Тигирекский] | 40693 ha | 1999. | Jugozapadni dio Altajskog kraja, uključujući granicu. Černevska tajga i stepa; krški pejzaž i pećine.<ref name="parksite-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Official Reserve Website)|url=http://tigirek.ru//|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/37/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Tunguski prirodni rezervat|Tunguski]] | [[Slika:Росомаха подошла к следу снегохода и вернулась.jpg|150px|alt=Tunguska]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|60|43|53|N|101|58|3 |E|name=Tunguska|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.tunzap.ru/ Тунгусский] | 296562 ha | 1995. | Smješteno u središnjem dijelu Centralne Sibirske visoravni. Kao posljedica pada meteorita 1908, više od 2.000&nbsp;km² borealnih šuma je posječeno i spaljeno. [[Tajga]] pogođena u području katastrofe obnovljena je u posljednjih 100 godina.<ref name="parksite-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Official Reserve Website)|url=http://www.tunzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/89/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat biosfere Ubsunur Hollow|Ubsunur Hollow]] | | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|50|41|0|N|94|2|0 |E|name=Ubsunur Hollow|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ubsunur.3dn.ru/ Убсунурская котловина] | 323198.4 ha | 1993. | Krhka planinska udubina ili depresija smještena na teritorijalnoj granici Mongolije i Republike Tuvain Ruske Federacije među planinama - planinama Tannu-Ola i regijom Altajskih planina - dio je kombinacije uzvišenja i depresija. Ovdje se najsjevernija pustinja na svijetu susreće s najjužnijom zonom tundre na svijetu.<ref name="parksite-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Official Reserve Website)|url=http://ubsunur.3dn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/90/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gornji Taz|Gornji Taz]] | [[Slika:Прекрасный Верхне-Тазовский заповедник)).jpg|150px|alt= Zapovednik Gornji Taz]] | [[Jamalo-Nenecki autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|63|30|14|N|84|3|28 |E|name=Upper Taz|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/ Верхне-Тазовский] | 631308 ha | 1986. | Smještena na istočno-centralnom rubu Zapadnosibirske ravnice, teritorija je podijeljena na dvije šume - Pokolskoe i Taz, koje štite lijevu obalu rijeke Rata.<ref name="parksite-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Official Reserve Website)|url=http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/17/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125144212/http://www.zapoved.ru/catalog/17/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Usurski prirodni rezervat|Usurski]] | [[Slika:Уссурийский заповедник.jpg|150px|alt=Usuriski Zapovednik]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|40|49|N|132|32|44 |E|name=Ussurisky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ussuriysky.ru/ Уссурийский] | 40432 ha | 1932. | Smješten na južnom obronku Prževalskih planina, u gornjem toku rijeke Komarovke. Na istoku rezervata nalaze se izvorišta desnih pritoka rijeke Artemivke.<ref name="parksite-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Official Reserve Website)|url=http://www.ussuriysky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/91/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Višera|Višera]] | [[Slika:Ишерим.JPG|150px|alt= Zapovednik Višera]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|61|29|0|N|59|13|0 |E|name=Vishera|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vishersky.ru/ Вишерский] | 241200 ha | 1991. | Više od 75% teritorije prekriveno je šumom, a glavna rijeka je rijeka Višera, koja teče kroz prirodni rezervat u dužini od oko 130&nbsp;km. Krajnja sjeverna tačka prirodnog rezervata (koja je ujedno i najsjevernija u Permskom kraju) podijeljena je slivovima rijeka Kame, Pečore i Oba. Malobrojno stanovništvo ovog mjesta čine Mansi, što ga čini zanimljivom etnografskom regijom.<ref name="parksite-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Official Reserve Website)|url=http://www.vishersky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/20/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Visim|Visim]] | [[Slika:Гора "Старик-камень".jpg|150px|alt= Stara Kamena Planina, u tampon zoni Visim Zapovednika| [[Sverdlovska Oblast]] <br /><small>{{coord|57|24|25|N|59|33|55 |E|name=Visim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://visimskiy.ru/ Висимский] | 33487 ha | 1971. | Južna [[tajga]] niskog Srednjeg Urala. Većina rezervata nalazi se na njegovoj zapadnoj padini u izvorištu rijeke Suljom, desne pritoke rijeke Čusovoj, dijela prostranog Volgo-Kamskog bazena.<ref name="parksite-Visim">{{cite web|title=Visim (Official Reserve Website)|url=http://visimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Visim">{{cite web|title=Visim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/192/%D0%92%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Vitim|Vitim]] | [[Slika:Озеро Угловое.jpg|150px|alt= Prema istoku, redoslijed Vitim Zapovednika]] | [[Irkutsk Oblast]] <br /><small>{{coord|57|12|10|N|116|48|28 |E|name=Vitim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vitimskiy.ru/ Витимский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/ |date=27. 1. 2016 }} | 585021 ha | Dio planinskog i jezerskog područja Sajano-Bajkal, sjeveroistočno od Bajkalskog jezera. Od posebne naučne i kulturne vrijednosti je [[Oronsko jezero]] <ref name="parksite-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Official Reserve Website)|url=http://www.vitimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/19/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Volga-Kama|Volga-Kama]] | [[Slika:Раифское озеро.jpg|150px|alt= Zapovednik Volga-Kama]] | [[Tatarstan]] <br /><small>{{coord|55|18|10|N|49|17|10 |E|name=Volga-Kama|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm Волжско-Камский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm |date=21. 12. 2016 }} | 10091 ha | 1960. | Rezervat Volga-Kama. Smješten na lijevoj obali terasa rijeke Volge.<ref name="parksite-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Official Reserve Website)|url=http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/21/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Voronješki rezervat prirode|Voronjež]] | [[Slika:Река Усманка.JPG|150px|alt=Voronješki zapovednik]] | [[Voronezh Oblast]] <br /><small>{{coord|51|44|8|N|39|34|9 |E|name=Voronezh|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-vrn.ru/ Воронежский] | 31053 ha | 1927. | Jedan od najstarijih prirodnih rezervata u Rusiji nalazi se 40&nbsp;km sjeverno od centra Voronježa. Ovo je prvi svjetski eksperimentalni uzgoj dabrova i njihovo proučavanje.<ref name="parksite-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-vrn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/22/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Voronina|Voronina]] | [[Slika:Воронинский заповедник.jpg|150px|alt=ZapovednikVoronina]] | [[Tambovska Oblast]] <br /><small>{{coord|51|31|29|N|42|36|52 |E|name=Voronina|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.voroninsky.ru/ Воронинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/ |date=21. 10. 2017 }} | 10819 ha | 1994. | Smješten u dolini rijeke Krou (desne pritoke rijeke Hoper), šumsko-stepska zona, regija.<ref name="parksite-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Official Reserve Website)|url=http://www.voroninsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/23/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Ostrvo Wrangel]] | [[Slika:Wrangel sunrise.jpg|150px|alt= Zapovednik Wrangelškog ostrva]] | [[Autonomni okrug Čukotka]] <br /><small>{{coord|71|14|0|N|179|25|0 |E|name=Wrangel Island|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ostrovwrangelya.org/ Остров Врангеля] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/ |date=21. 1. 2016 }} | 2225650 ha | 1976 | Ostrvo u Arktičkom okeanu, između Čukotskog mora i Istočnosibirskog mora. Ostrvo Wrangel leži na meridijanu od 180°. Sastoji se od južne obalne ravnice široke i do 15&nbsp;km (9,3 milje); centralnog pojasa planina niskog reljefa; i sjeverne obalne ravnice široke i do 25&nbsp;km (16 milja).<ref name="parksite-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Official Reserve Website)|url=http://www.ostrovwrangelya.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/73/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Juganski|Juganski]] | [[Slika:Юганский заповедник. р. Негусьях.JPG|150px|alt= Zapovednik Jerginski]] | [[Republika Mari El]] <br /><small>{{coord|59|32|21|N|74|37|48 |E|name=Jerginsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ugansky.ru/ Юганский] | 648636 ha | 1982. | U slivu Velikog Jugana (lijeva pritoka Oba).<ref name="parksite-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Official Reserve Website)|url=http://ugansky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/102|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Zeya|Zeya]] | [[Slika:Зейский заповедник.jpg|150px|alt Zapovednik]=Zeja] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|53|57|46|N|127|22|21 |E|name=Zeya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Зейский] | 99390 ha | 1963. | Planinsko područje na istočnom kraju grebena Tukuringra. Tajga, ariš, mongolski hrast.<ref name="parksite-Zeya">"Zeya (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Zeya">{{cite web|title=Zeya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/36/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Zhiguli|Zhiguli]] | [[Slika:Самарская Лука, гора Стрельная.jpg|150px|alt= Zapovednik Zhiguli]] | [[Samarska oblast]] <br /><small>{{coord|53|24|54|N|49|49|17 |E|name=Zhiguli|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zhreserve.ru/ Жигулёвский им. И. И. Спрыгина] | 23157 ha | 1966. | Smješten na Samarskom zavoju u Samarskoj oblasti, gdje rijeka Volga obavija Žiguli planine.<ref name="parksite-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Official Reserve Website)|url=http://zhreserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/35/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |} == Zaštita [[UNESCO]]-a u Rusiji == === Rezervati biosfere === Od 1978, više od trideset ruskih prirodnih rezervata je od strane [[UNESCO]]-a proglašeno [[rezervat biosfere|rezervatima biosfere]].<ref>{{Cite web|title=Europe & North America &#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml|archive-date=22. 2. 2008|website=www.unesco.org}}</ref> ===Mjesta svjetske baštine=== Neki od prirodnih rezervata u Rusiji su također zaštićeni od strane [[UNESCO]] kao prirodna [[Mjesta svjetske baštine]]: * [[Bajkalsko jezero]] (uključuje Barguzin, Baikal-Lena, Bajkalski zapovednici, tri nacionalna parka i druga zaštićena područja); * [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]] (uključuje Kavkaski rezervat biosfere, druga zaštićena područja; u perspektivi i dijelove Teberda rezervata biosfere i Nacionalnog parka Soči); * [[Sikhote-Alin]] (uključuje Sikote-Alin zapovednik i druge teritorije); * [[Altaj|Zlatne planine Altaja]] (uključuje Altajske i Katunske zapovednike i druga zaštićena područja); * [[Vulkan]]i na [[Kamčatka|KaKamčatki]] (uključuje Kronotski zapovednik i četiri regionalna parka prirode); * [[Kuroska kosa]] (uključuje Nacionalni park Kurroska kosa); * [[Koma|Djevičanske šume Komi]] (uključuje [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Rezervat biosfere Pečora-Ilič]] i Nacionalni park «[[Yugyd va]]»); * [[Bazen Uvs Nuura]] (uključuje Prirodni rezervat Uvs Nuura); * [[Ostrvo Wrangel]] (uključuje Zapovednik ostrva Wrangel). Obično prirodni rezervat zauzima samo dio mnogo većeg lokaliteta svjetske baštine. ==Također pogledajte== * [[Spisak nacionalnih parkova Rusije]] {{Portal|Ekologija|Rusija}} ==Reference== {{refspisak|30em}} ===Napomene=== {{Notelist}} ===Izvori=== * Filonov, K.P. & Nukhimovskaya, Yu. D. (1990) ''Letopis' prirody v zapovednikakh SSSR: metodicheskoye posobiye''. Moscow: Nauka. {{ISBN|5-02-005470-4}}. * Kokorin, A.O, Kozharinov, A.V. & Minin A.A. (2001) ''Climate Change Impact on Ecosystems''. Moscow: WWF. {{ISBN|5-89932-024-9}}. * Leopold, Aldo (1968) ''Sand County Almanac''. London (&c): Oxford University Press. {{ISBN|0-19-500777-8}}. * Montgomery, D.R. ''Dirt: the Erosion of Civilizations''. Berkeley (&c): University of California Press. {{ISBN|0-520-24870-8}}. * Shtil'mark, F.R. (2003) ''History of the Russian Zapovedniks 1895-1995''. Edinburgh: Russian Nature Press. {{ISBN|0-9532990-2-3}}. * Volkov, A.E. (ed.) (1996) ''Strict Nature Reserves (Zapovedniki) of Russia: Collection of Chronicle of Nature data for 1991-1992''. Moscow: Sabashnikov Publishers. {{ISBN|5-8242-0051-3}}. * Weiner, D.R. (1999) ''A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23213-5}}. * Weiner, D.R. (2000) ''Models of Nature: Ecology, Conservation & Cultural Revolution in Soviet Russia'' (2nd edition). Pittsburgh Pa: University of Pittsburgh Press. {{ISBN|0-8229-5733-7}}. * [http://www.russianconservation.org/opttypes.html#zaps Zapovedniks], under "Russian Protected Areas," at russianconservation.org, retrieved December 19, 2005. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Nature reserves in Russia}} * [http://www.wild-russia.org/html/tour.htm Wild-russia.org: Descriptions of 47 Zapovedniks and National Parks] — ''text and images, arranged by bio-region.'' * {{in lang|en}}—[http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm Rusnatpress.org: List of Russian Zapovedniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623173036/http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm |date=23. 6. 2007 }} — ''with brief descriptions, contact details, and map coordinates''. * {{in lang|ru}}—[http://oopt.info/zp.html Oopt.info/zp: Tsentr dikoy prirody] — ''lists all Zapovedniks, with maps and images.'' * [http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html Isar.org: "Russia's Zapovednik System Reaches Out."]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095051/http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html |date=6. 10. 2014 }} * [http://www.russianconservation.org/articles/vladivostok.html Russianconservation.org: "Taking the Future of Russia's Protected Areas in Their Own Hands: Zapovednik Directors Meet in Vladivostok."] * {{in lang|en}}—[http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai Altai-republic.ru: The Altai Reserve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230026/http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai |date=27. 9. 2007 }} {{Ruski zapovednici}} {{Authority control}} [[Kategorija:Zapovednik| ]] [[Kategorija:Rezervati prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja Rusije|.]] [[Kategorija:Liste zaštićenih područja po državama|Rusija]] [[Kategorija:Liste vezane za geografiju Rusije]] [[Kategorija:Okoliš Sovjetskog Saveza|.]] [[Kategorija:Rezervati prirode]] [[ru:Заповедник]] sy203wgeg0shcvmyhb3gaxkhxhthqwf 0 530443 3934010 3933969 2026-10-04T14:03:15Z Z1KA 87045 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/Fastbyte9988|Fastbyte9988]] i vraćeno na izmjenu 3933906 korisnika Bakir123 3934010 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Zdenko Lucic Closeup 2.png|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = <!-- | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = --> | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila ukupno 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 7 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (4 za bošnjačkog i 3 za hrvatskog člana) i 3 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana).<ref name=":0" /> ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Zdenko Lucic Closeup 2.png|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila 12 prijava kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] 7jtux6snoo23ht4obdtla7pej0e5cvd 3934048 3934010 2026-10-04T21:21:32Z Palapa 383 3934048 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Zdenko Lucic Closeup 2.png|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = <!-- | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = --> | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji su se održali 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila ukupno 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 7 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (4 za bošnjačkog i 3 za hrvatskog člana) i 3 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana).<ref name=":0" /> ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Zdenko Lucic Closeup 2.png|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila 12 prijava kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] lkskogccoj5tt4ozyhmwjyz97ywqjol 3934053 3934048 2026-10-04T21:45:38Z Z1KA 87045 3934053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Denis Bećirović]]''' | stranka1 = '''[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]''' | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''209.920''' | postotak1 = '''26,78''' | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 187.115 | postotak2 = 23,87 | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Darijana Filipović]]''' | stranka1 = '''[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]''' | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''108.952''' | postotak1 = '''13,89''' | slika2 = [[Datoteka:Unknown person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Slaven Kovačević]] | stranka2 = [[Demokratska fronta|DF]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 71.429 | postotak2 = 9,11 | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željka Cvijanović]]''' | stranka1 = '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]''' | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''285.062''' | postotak1 = '''55,29''' | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 136.914 | postotak2 = 26,55 | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Darijana Filipović]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu RS]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-koalicija|grupa=lower-alpha}} | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = | postotak4 = | stranka5 = [[Pokret Sigurna Srpska|PSS]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|PSS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati5 = | postotak5 = | stranka6 = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Semir Efendić]]}} | mandati6 = | postotak6 = | stranka7 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati7 = | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = | postotak8 = | stranka9 = [[Narod i pravda|NiP]]-[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati9 = | postotak9 = | stranka10 = [[Demokratska fronta|DF]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati10 = | postotak10 = | stranka11 = [[Hrvatska petorka|HP]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|HP|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Ilija Cvitanović]]}} | mandati11 = | postotak11 = | stranka12 = [[Narodni evropski savez|NES]]{{efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Pokret demokratske akcije|PDA]] i [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]].|naziv=NES-koalicija|grupa=lower-alpha}} | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati12 = | postotak12 = | stranka13 = [[Naša stranka]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati13 = | postotak13 = | stranka14 = [[Za pravdu i red|ZPR]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati14 = | postotak14 = | stranka15 = [[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Narodna partija Srpske|NPS]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}} | mandati15 = | postotak15 = | stranka16 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] | boja16 = #{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}} | lider16 = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}} | mandati16 = | postotak16 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' bili su [[opći izbori]] koji su održani 4. oktobra 2026. Na izborima birali su se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo su bili prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima su se službeno koristile nove ''Specifične izborne tehnologije'', nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije osigurale su što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila ukupno 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 7 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (4 za bošnjačkog i 3 za hrvatskog člana) i 3 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana).<ref name=":0" /> ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Zdenko Lucic Closeup 2.png|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila 12 prijava kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-koalicija}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}Prema preliminarnim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Darijana Filipović]] i [[Željka Cvijanović]].<ref>{{Cite web|url=https://rezultati.izbori.ba/#/|title=ENR - Rezultati općih izbora u BiH 2026.|date=4. 10. 2026|website=rezultati.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=4. 10. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% |- |[[Datoteka:Denis_Bećirović_(cropped).jpg|129x129piksel]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |209.920 |26,78 |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|135x135piksel]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |285.062 |55,29 |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |108.952 |13,89 |} === Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} {{Izborni rezultati | slika = BiH HoR 2026.svg | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}} | glasovi1 = 235797 | mandati1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}} | glasovi2 = 201170 | mandati2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}} | glasovi3 = 116503 | mandati3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-koalicija}} | boja4 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}} | glasovi4 = 97163 | mandati4 = | stranka5 = [[Pokret Sigurna Srpska]] | boja5 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PSS|tamno|BS}} | glasovi5 = 74190 | mandati5 = | stranka6 = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | boja6 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}} | glasovi6 = 65606 | mandati6 = | stranka7 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja7 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}} | glasovi7 = 64575 | mandati7 = | stranka8 = [[Narod i pravda]] - [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|Socijaldemokrate BiH]] | boja8 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}} | glasovi8 = 51584 | mandati8 = | stranka9 = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] | boja9 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}} | glasovi9 = 47517 | mandati9 = | stranka10 = [[Hrvatska petorka]] | boja10 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HP|tamno|BS}} | glasovi10 = 33101 | mandati10 = | stranka11 = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=NES-koalicija}} | boja11 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}} | glasovi11 = 31554 | mandati11 = | stranka12 = [[Naša stranka]] | boja12 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}} | glasovi12 = 30232 | mandati12 = | stranka13 = [[Za pravdu i red]] | boja13 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}} | glasovi13 = 28838 | mandati13 = | stranka14 = [[Demokratski narodni savez]]-[[Narodna partija Srpske]] | boja14 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DNS|tamno|BS}} | glasovi14 = 26091 | mandati14 = | stranka15 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] | boja15 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SPRS|tamno|BS}} | glasovi15 = 23270 | mandati15 = | stranka16 = Ostale stranke | boja16 = | glasovi16 = | mandati1& = 0 | nevažeći = 117687 | elektorat = 3338785 | izvor = }} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici}}Prema preliminarnim rezultatima za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] je izabran [[Savo Minić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]), a [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] su [[Ramiz Salkić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) i [[Ivan Begić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]). {| class="wikitable" ! colspan="2" |Kandidat !Pozicija ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] | style="text-align:center;" |[[Savo Minić]] | style="text-align:center;" |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |269.403 | style="text-align:center;" |52,04 |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez_okvira|100x100piksel]] | style="text-align:center;" |[[Ramiz Salkić]] | rowspan="2" style="text-align:center;" |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednici]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |9.309 | style="text-align:center;" |1,79 |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez_okvira|100x100piksel]] | style="text-align:center;" |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |2.581 | style="text-align:center;" |0,49 |} === Parlament Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom}} === Narodna skupština Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština}} === Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona}} == Također pogledajte == *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] nn7qpnlmfdb45oss6j7drq0n9yt7lry 3934054 3934053 2026-10-04T21:46:38Z Z1KA 87045 /* Predsjedništvo Bosne i Hercegovine */ 3934054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Denis Bećirović]]''' | stranka1 = '''[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]''' | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''209.920''' | postotak1 = '''26,78''' | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 187.115 | postotak2 = 23,87 | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Darijana Filipović]]''' | stranka1 = '''[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]''' | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''108.952''' | postotak1 = '''13,89''' | slika2 = [[Datoteka:Unknown person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Slaven Kovačević]] | stranka2 = [[Demokratska fronta|DF]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 71.429 | postotak2 = 9,11 | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željka Cvijanović]]''' | stranka1 = '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]''' | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''285.062''' | postotak1 = '''55,29''' | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 136.914 | postotak2 = 26,55 | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Darijana Filipović]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu RS]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-koalicija|grupa=lower-alpha}} | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = | postotak4 = | stranka5 = [[Pokret Sigurna Srpska|PSS]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|PSS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati5 = | postotak5 = | stranka6 = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Semir Efendić]]}} | mandati6 = | postotak6 = | stranka7 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati7 = | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = | postotak8 = | stranka9 = [[Narod i pravda|NiP]]-[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati9 = | postotak9 = | stranka10 = [[Demokratska fronta|DF]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati10 = | postotak10 = | stranka11 = [[Hrvatska petorka|HP]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|HP|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Ilija Cvitanović]]}} | mandati11 = | postotak11 = | stranka12 = [[Narodni evropski savez|NES]]{{efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Pokret demokratske akcije|PDA]] i [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]].|naziv=NES-koalicija|grupa=lower-alpha}} | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati12 = | postotak12 = | stranka13 = [[Naša stranka]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati13 = | postotak13 = | stranka14 = [[Za pravdu i red|ZPR]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati14 = | postotak14 = | stranka15 = [[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Narodna partija Srpske|NPS]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}} | mandati15 = | postotak15 = | stranka16 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] | boja16 = #{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}} | lider16 = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}} | mandati16 = | postotak16 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' bili su [[opći izbori]] koji su održani 4. oktobra 2026. Na izborima birali su se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo su bili prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima su se službeno koristile nove ''Specifične izborne tehnologije'', nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije osigurale su što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila ukupno 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 7 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (4 za bošnjačkog i 3 za hrvatskog člana) i 3 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana).<ref name=":0" /> ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Zdenko Lucic Closeup 2.png|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 4. oktobra ovjerila 12 prijava kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-koalicija}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}Prema preliminarnim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Darijana Filipović]] i [[Željka Cvijanović]].<ref>{{Cite web|url=https://rezultati.izbori.ba/#/|title=ENR - Rezultati općih izbora u BiH 2026.|date=4. 10. 2026|website=rezultati.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=4. 10. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|135x135piksel]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |285.062 |55,29 |- |[[Datoteka:Denis_Bećirović_(cropped).jpg|129x129piksel]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |209.920 |26,78 |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |108.952 |13,89 |} === Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} {{Izborni rezultati | slika = BiH HoR 2026.svg | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}} | glasovi1 = 235797 | mandati1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}} | glasovi2 = 201170 | mandati2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}} | glasovi3 = 116503 | mandati3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-koalicija}} | boja4 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}} | glasovi4 = 97163 | mandati4 = | stranka5 = [[Pokret Sigurna Srpska]] | boja5 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PSS|tamno|BS}} | glasovi5 = 74190 | mandati5 = | stranka6 = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | boja6 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}} | glasovi6 = 65606 | mandati6 = | stranka7 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja7 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}} | glasovi7 = 64575 | mandati7 = | stranka8 = [[Narod i pravda]] - [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|Socijaldemokrate BiH]] | boja8 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}} | glasovi8 = 51584 | mandati8 = | stranka9 = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] | boja9 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}} | glasovi9 = 47517 | mandati9 = | stranka10 = [[Hrvatska petorka]] | boja10 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HP|tamno|BS}} | glasovi10 = 33101 | mandati10 = | stranka11 = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=NES-koalicija}} | boja11 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}} | glasovi11 = 31554 | mandati11 = | stranka12 = [[Naša stranka]] | boja12 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}} | glasovi12 = 30232 | mandati12 = | stranka13 = [[Za pravdu i red]] | boja13 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}} | glasovi13 = 28838 | mandati13 = | stranka14 = [[Demokratski narodni savez]]-[[Narodna partija Srpske]] | boja14 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DNS|tamno|BS}} | glasovi14 = 26091 | mandati14 = | stranka15 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] | boja15 = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SPRS|tamno|BS}} | glasovi15 = 23270 | mandati15 = | stranka16 = Ostale stranke | boja16 = | glasovi16 = | mandati1& = 0 | nevažeći = 117687 | elektorat = 3338785 | izvor = }} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici}}Prema preliminarnim rezultatima za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] je izabran [[Savo Minić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]), a [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] su [[Ramiz Salkić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) i [[Ivan Begić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]). {| class="wikitable" ! colspan="2" |Kandidat !Pozicija ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] | style="text-align:center;" |[[Savo Minić]] | style="text-align:center;" |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |269.403 | style="text-align:center;" |52,04 |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez_okvira|100x100piksel]] | style="text-align:center;" |[[Ramiz Salkić]] | rowspan="2" style="text-align:center;" |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednici]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |9.309 | style="text-align:center;" |1,79 |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez_okvira|100x100piksel]] | style="text-align:center;" |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |2.581 | style="text-align:center;" |0,49 |} === Parlament Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom}} === Narodna skupština Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština}} === Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona}} == Također pogledajte == *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] fq7rco2r90dscpy22za7svrkfi36lue 828 530815 3934104 3808832 2026-10-05T11:37:20Z Sophivorus 117879 Update from [[d:Special:GoToLinkedPage/enwiki/Q137784397|master]] using [[mw:Synchronizer| #Synchronizer]] 3934104 Scribunto text/plain -- Module:WikitextParser is a general-purpose wikitext parser -- Documentation and master version: https://en.wikipedia.org/wiki/Module:WikitextParser -- License: GPL-3.0 (https://www.gnu.org/licenses/gpl-3.0.html) -- Authors: User:Sophivorus, User:Certes, User:Aidan9382, et al. local str_find, str_sub, str_match = string.find, string.sub, string.match local str_gsub, str_gmatch, str_rep = string.gsub, string.gmatch, string.rep local str_lower = string.lower local table_insert, table_concat = table.insert, table.concat -- Private helper method to escape a string for use in regexes local function escapeString( str ) return str_gsub( str, '[%^%$%(%)%.%[%]%*%+%-%?%%]', '%%%0' ) end -- Fast gsplit (a la mw.text.gsplit) for fixed ASCII separators local function str_gsplit( str, sep ) if sep == '' or str_find( sep, '[\128-\255]' ) then error( 'Separator must be ASCII and cannot be empty' ) end local i, str1 = 1, str .. sep return function() local s, e = str_find( str1, sep, i, true ) if not s then return s end local t = i i = e + 1 return str_sub( str1, t, s - 1 ) end end -- Fast dedicated two-way split (a la mw.text.split) for fixed ASCII separators local function str_split2( str, sep ) if sep == '' or str_find( sep, '[\128-\255]' ) then error( 'Separator must be ASCII and cannot be empty' ) end local s, e = str_find( str, sep, 1, true ) if not s then return str end return str_sub( str, 1, s - 1 ), str_sub( str, e + 1 ) end -- Fast whitespace trim (a la mw.text.trim) local function str_trim( str ) return str_match( str, '^%s*(.-)%s*$' ) end local parser = {} -- Get the lead section from the given wikitext -- The lead section is any content before the first section title. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Wikitext of the lead section. May be empty if the lead section is empty. function parser.getLead( wikitext ) wikitext = '\n' .. wikitext wikitext = str_gsub( wikitext, '\n==.*', '' ) wikitext = str_trim( wikitext ) return wikitext end -- Get the sections from the given wikitext -- This method doesn't get the lead section, use getLead for that -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Map from section title to section content function parser.getSections( wikitext ) local sections = {} wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n==' for title in str_gmatch( wikitext, '\n==+ *([^=]-) *==+' ) do local section = str_match( wikitext, '\n==+ *' .. escapeString( title ) .. ' *==+(.-)\n==' ) section = str_trim( section ) sections[ title ] = section end return sections end -- Get a section from the given wikitext (including any subsections) -- If the given section title appears more than once, only the section of the first instance will be returned -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @param title Required. Title of the section -- @return Wikitext of the section, or nil if it isn't found. May be empty if the section is empty or contains only subsections. function parser.getSection( wikitext, title ) title = str_trim( title ) title = escapeString( title ) wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n' local level level, wikitext = str_match( wikitext, '\n(==+) *' .. title .. ' *==.-\n(.*)' ) if wikitext then local nextSection = '\n==' .. str_rep( '=?', #level - 2 ) .. '[^=].*' wikitext = str_gsub( wikitext, nextSection, '' ) -- remove later sections at this level or higher wikitext = str_trim( wikitext ) return wikitext end end -- Get the content of a <section> tag from the given wikitext. -- We can't use getTags because unlike all other tags, both opening and closing <section> tags are self-closing. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @param name Required. Name of the <section> tag -- @return Content of the <section> tag, or nil if it isn't found. May be empty if the section tag is empty. function parser.getSectionTag( wikitext, name ) name = str_trim( name ) name = escapeString( name ) local sections = {} for section in str_gmatch( wikitext, '< *section +begin *= *["\']? *' .. name .. ' *["\']? */>(.-)< *section +end= *["\']? *'.. name ..' *["\']? */>' ) do table_insert( sections, section ) end if #sections > 0 then return table_concat( sections ) end end -- Get the lists from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of lists. function parser.getLists( wikitext ) local lists = {} wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n\n' for list in str_gmatch( wikitext, '\n([*#].-)\n[^*#]' ) do table_insert( lists, list ) end return lists end -- Get the paragraphs from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of paragraphs. function parser.getParagraphs( wikitext ) local paragraphs = {} -- Remove non-paragraphs wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n' -- add newlines to simplfy patterns wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]<!%-%-.-%-%-> *%f[\n]', '' ) -- remove comments wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%[%b[]%] *%f[\n]', '' ) -- remove files and categories wikitext = str_gsub( wikitext, '<gallery.-</gallery>', '\n\n' ) -- remove galleries wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%b{} *%f[\n]', '' ) -- remove tables and block templates wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%b{} *%b{} *%f[\n]', '' ) -- remove neighboring tables and block templates wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%b{} *<!%-%-.-%-%-> *%b{} *%f[\n]', '' ) -- remove neighboring tables and block templates with a comment among them wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n][*#].-%f[\n]', '' ) -- remove lists wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]==+[^=]+==+ *%f[\n]', '' ) -- remove section titles wikitext = str_trim( wikitext ) for paragraph in str_gsplit( wikitext, "\n\n" ) do paragraph = str_trim( paragraph ) if paragraph ~= "" then -- Filter out 3+ consecutive newlines table_insert( paragraphs, paragraph ) end end return paragraphs end -- Get the templates from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of templates. function parser.getTemplates( wikitext ) local templates = {} for template in str_gmatch( wikitext, '{%b{}}' ) do if str_sub( template, 1, 3 ) ~= '{{#' then -- skip parser functions like #if table_insert( templates, template ) end end return templates end -- Get the requested template from the given wikitext. -- If the template appears more than once, only the first instance will be returned -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @param name Name of the template to get -- @return Wikitext of the template, or nil if it wasn't found function parser.getTemplate( wikitext, name ) local templates = parser.getTemplates( wikitext ) local lang = mw.language.getContentLanguage() for _, template in ipairs( templates ) do local templateName = parser.getTemplateName( template ) if lang:ucfirst( templateName ) == lang:ucfirst( name ) then return template end end end -- Get name of the template from the given template wikitext. -- @param templateWikitext Required. Wikitext of the template to parse. -- @return Name of the template -- @todo Strip "Template:" namespace? function parser.getTemplateName( templateWikitext ) return str_match( templateWikitext, '^{{ *([^}|\n]+)' ) end -- Get the parameters from the given template wikitext. -- @param templateWikitext Required. Wikitext of the template to parse. -- @return Map from parameter names to parameter values, NOT IN THE ORIGINAL ORDER. -- @return Order in which the parameters were parsed. function parser.getTemplateParameters( templateWikitext ) local parameters = {} local paramOrder = {} local params = str_match( templateWikitext, '{{[^|}]-|(.*)}}' ) if params then -- Temporarily replace pipes in subtemplates and links to avoid chaos for subtemplate in str_gmatch( params, '{%b{}}' ) do params = str_gsub( params, escapeString( subtemplate ), str_gsub( subtemplate, '.', { ['%']='%%', ['|']="@@:@@", ['=']='@@_@@' } ), 1 ) end for link in str_gmatch( params, '%[%b[]%]' ) do params = str_gsub( params, escapeString( link ), str_gsub( link, '.', { ['%']='%%', ['|']='@@:@@', ['=']='@@_@@' } ), 1 ) end local count = 0 local name, value for param in str_gsplit( params, '|' ) do name, value = str_split2( param, '=' ) if value then local number = tonumber( name ) if number then --XXX: What about keys like: 01, .1, 2e0, etc. name = number end value = str_trim( value ) else value = name count = count + 1 name = count end value = str_gsub( value, '@@_@@', '=' ) value = str_gsub( value, '@@:@@', '|' ) parameters[ name ] = value table_insert( paramOrder, name ) end end return parameters, paramOrder end -- Get the tags from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of tags. function parser.getTags( wikitext ) local tags = {} local tag, tagName, tagEnd -- Don't match closing tags like </div>, comments like <!--foo-->, comparisons like 1<2 or things like <3 for tagStart, tagOpen in str_gmatch( wikitext, '()(<[^/!%d].->)' ) do tagName = parser.getTagName( tagOpen ) -- If we're in a self-closing tag, like <ref name="foo" />, <references/>, <br/>, <br>, <hr>, etc. if str_match( tagOpen, '<.-/>' ) or tagName == 'br' or tagName == 'hr' then tag = tagOpen -- If we're in a tag that may contain others like it, like <div> or <span> elseif tagName == 'div' or tagName == 'span' then local position = tagStart + #tagOpen - 1 local depth = 1 while depth > 0 do tagEnd = str_match( wikitext, '</ ?' .. tagName .. ' ?>()', position ) if tagEnd then tagEnd = tagEnd - 1 else break -- unclosed tag end position = str_match( wikitext, '()< ?' .. tagName .. '[ >]', position + 1 ) if not position then position = tagEnd + 1 end if position > tagEnd then depth = depth - 1 else depth = depth + 1 end end tag = str_sub( wikitext, tagStart, tagEnd ) -- Else we're probably in tag that shouldn't contain others like it, like <math> or <strong> else tagEnd = str_match( wikitext, '</ ?' .. tagName .. ' ?>()', tagStart ) if tagEnd then tag = str_sub( wikitext, tagStart, tagEnd - 1 ) -- If no end tag is found, assume we matched something that wasn't a tag, like <no. 1> else tag = nil end end table_insert( tags, tag ) end return tags end -- Get the name of the tag in the given wikitext -- @param tag Required. Tag to parse. -- @return Name of the tag or nil if not found function parser.getTagName( tagWikitext ) local tagName = str_match( tagWikitext, '^< *(.-)[ />]' ) if tagName then tagName = str_lower( tagName ) end return tagName end -- Get the value of an attribute in the given tag. -- @param tagWikitext Required. Wikitext of the tag to parse. -- @param attribute Required. Name of the attribute. -- @return Value of the attribute or nil if not found function parser.getTagAttribute( tagWikitext, attribute ) local _, value = str_match( tagWikitext, '^<[^/>]*' .. attribute .. ' *= *(["\']?)([^/>]-)%1[ />]' ) return value end -- Get the content of the given tag. -- @param tagWikitext Required. Wikitext of the tag to parse. -- @return Content of the tag. May be empty if the tag is empty. Will be nil if the tag is self-closing. -- @todo May fail with nested tags function parser.getTagContent( tagWikitext ) return str_match( tagWikitext, '^<.->.-</.->' ) end -- Get the <gallery> tags from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of gallery tags. function parser.getGalleries( wikitext ) local galleries = {} local tags = parser.getTags( wikitext ) for _, tag in ipairs( tags ) do local tagName = parser.getTagName( tag ) if tagName == 'gallery' then table_insert( galleries, tag ) end end return galleries end -- Get the <ref> tags from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of ref tags. function parser.getReferences( wikitext ) local references = {} local tags = parser.getTags( wikitext ) for _, tag in ipairs( tags ) do local tagName = parser.getTagName( tag ) if tagName == 'ref' then table_insert( references, tag ) end end return references end -- Get the reference with the given name from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @param referenceName Required. Name of the reference. -- @return Wikitext of the reference function parser.getReference( wikitext, referenceName ) local references = parser.getReferences( wikitext ) for _, reference in ipairs( references ) do local content = parser.getTagContent( reference ) local name = parser.getTagAttribute( reference, 'name' ) if content and name == referenceName then return reference end end end -- Get the tables from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of tables. function parser.getTables( wikitext ) local tables = {} wikitext = '\n' .. wikitext for t in str_gmatch( wikitext, '\n%b{}' ) do if str_sub( t, 1, 3 ) == '\n{|' then t = str_trim( t ) -- exclude the leading newline table_insert( tables, t ) end end return tables end -- Get the id from the given table wikitext -- @param tableWikitext Required. Wikitext of the table to parse. -- @param attribute Required. Name of the attribute. -- @return Value of the attribute or nil if not found function parser.getTableAttribute( tableWikitext, attribute ) local _, value = str_match( tableWikitext, '^{|[^\n]*' .. attribute .. ' *= *(["\']?)([^\n]-)%1[^\n]*\n' ) if not value or value == '' then value = str_match( tableWikitext, '^{|[^\n]*' .. attribute .. ' *= *([^\n ]+)[^\n]*\n' ) end return value end -- Get a table by id from the given wikitext -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @param id Required. Id of the table -- @return Wikitext of the table or nil if not found function parser.getTable( wikitext, id ) local tables = parser.getTables( wikitext ) for _, t in ipairs( tables ) do if id == parser.getTableAttribute( t, 'id' ) then return t end end end -- Get the data from the given table wikitext -- @param tableWikitext Required. Wikitext of the table to parse. -- @return Table data -- @todo Test and make more robust function parser.getTableData( tableWikitext ) local tableData = {} tableWikitext = str_trim( tableWikitext ); tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '^{|.-\n', '' ) -- remove the header tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '\n|}$', '' ) -- remove the footer tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '^|%+.-\n', '' ) -- remove any caption tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '|%-.-\n', '|-\n' ) -- remove any row attributes tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '^|%-\n', '' ) -- remove any leading empty row tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '\n|%-$', '' ) -- remove any trailing empty row for rowWikitext in str_gsplit( tableWikitext, '|-' ) do local rowData = {} rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '||', '\n|' ) rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '!!', '\n|' ) rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '\n!', '\n|' ) rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '^!', '\n|' ) rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '^\n|', '' ) for cellWikitext in str_gsplit( rowWikitext, '\n|' ) do cellWikitext = str_trim( cellWikitext ) table_insert( rowData, cellWikitext ) end table_insert( tableData, rowData ) end return tableData end -- Get the internal links from the given wikitext (includes category and file links). -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of internal links. function parser.getLinks( wikitext ) local links = {} for link in str_gmatch( wikitext, '%[%b[]%]' ) do table_insert( links, link ) end return links end -- Get the file links from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of file links. function parser.getFiles( wikitext ) local files = {} local links = parser.getLinks( wikitext ) for _, link in ipairs( links ) do local namespace = str_match( link, '^%[%[ *(.-) *:' ) if namespace and mw.site.namespaces[ namespace ] and mw.site.namespaces[ namespace ].canonicalName == 'File' then table_insert( files, link ) end end return files end -- Get name of the file from the given file wikitext. -- @param fileWikitext Required. Wikitext of the file to parse. -- @return Name of the file function parser.getFileName( fileWikitext ) return str_match( fileWikitext, '^%[%[ *.- *: *(.-) *[]|]' ) end -- Get the category links from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of category links. function parser.getCategories( wikitext ) local categories = {} local links = parser.getLinks( wikitext ) for _, link in ipairs( links ) do local namespace = str_match( link, '^%[%[ -(.-) -:' ) if namespace and mw.site.namespaces[ namespace ] and mw.site.namespaces[ namespace ].canonicalName == 'Category' then table_insert( categories, link ) end end return categories end -- Get the external links from the given wikitext. -- @param wikitext Required. Wikitext to parse. -- @return Sequence of external links. function parser.getExternalLinks( wikitext ) local links = {} for link in str_gmatch( wikitext, '%b[]' ) do if str_match( link, '^%[//' ) or str_match( link, '^%[https?://' ) then table_insert( links, link ) end end return links end return parser 3r3fpf7d7jt2ttpx3ny4bt85muaz5lj 0 531133 3934072 3933574 2026-10-04T22:30:04Z ~2026-53435-80 186473 /* */ 3934072 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | naziv_izbora = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.<br>Izbori u Republici Srpskoj | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Predsjednik Republike Srpske]] | slika1 = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Branko Blanuša]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Debil najveci]] | stranka2 = [[Savez nezavisnih debila|SNSD]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = [[Predsjednik Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = <!-- | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati1 = 29 | postotak1 = | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati2 = 11 | postotak2 = | stranka3 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati3 = 8 | postotak3 = | stranka4 = [[Demokratski savez]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = | stranka5 = [[Narodna partija Srpske]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}} | mandati5 = 5 | postotak5 = | stranka6 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}} | mandati6 = 5 | postotak6 = | stranka7 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati7 = 4 | postotak7 = | stranka8 = [[Za pravdu i red]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati8 = 4 | postotak8 = | stranka9 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati9 = 3 | postotak9 = | stranka10 = [[Demokratski narodni savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}} | mandati10 = 3 | postotak10 = | stranka11 = [[Socijalistička partija Srpske]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Goran Selak]]}} | mandati11 = 3 | postotak11 = | stranka12 = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}} | mandati12 = 2 | postotak12 = | stranka13 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = --> | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer <br>Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Savo Minić]] | stranka_prije = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH. [[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.<ref name=":32">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> [[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.<ref name=":32" /> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> == Kandidati == === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Ankete – Narodna skupština Republike Srpske == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Agencija ! Period istraživanja ! Uzorak ! SNSD ! PSS ! SDS ! ZPR ! SP-Demos ! SPS ! US ! DNS-NPS ! Ostalo |- | [https://geostrategy.com/snsd-maintain-lead-as-pss-opposition-reshapes-republic-srpska-election/ Geostrategy] | 31. august–4. septembar 2026. | 850 | '''28,3''' | 23,7 | 18,5 | 9,5 | 5,0 | 4,0 | 4,0 | 2,0 | 5,0 |} == Rezultati == === Predsjednik i potpredsjednici === {{Proširiti sekciju}} === Narodna skupština === {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]] ln44k5cjkyh638cm97gvbh3cbu3u62r 3934079 3934072 2026-10-05T01:32:29Z Bosancica by MK 173186 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-53435-80|~2026-53435-80]] i vraćeno na izmjenu 3933574 korisnika Z1KA: Neadekvatna izmjena 3934079 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | naziv_izbora = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.<br>Izbori u Republici Srpskoj | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Predsjednik Republike Srpske]] | slika1 = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Branko Blanuša]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Savo Minić]] | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = [[Predsjednik Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = <!-- | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati1 = 29 | postotak1 = | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati2 = 11 | postotak2 = | stranka3 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati3 = 8 | postotak3 = | stranka4 = [[Demokratski savez]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = | stranka5 = [[Narodna partija Srpske]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}} | mandati5 = 5 | postotak5 = | stranka6 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}} | mandati6 = 5 | postotak6 = | stranka7 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati7 = 4 | postotak7 = | stranka8 = [[Za pravdu i red]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati8 = 4 | postotak8 = | stranka9 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati9 = 3 | postotak9 = | stranka10 = [[Demokratski narodni savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}} | mandati10 = 3 | postotak10 = | stranka11 = [[Socijalistička partija Srpske]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Goran Selak]]}} | mandati11 = 3 | postotak11 = | stranka12 = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}} | mandati12 = 2 | postotak12 = | stranka13 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = --> | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer <br>Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Savo Minić]] | stranka_prije = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH. [[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.<ref name=":32">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> [[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.<ref name=":32" /> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> == Kandidati == === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Ankete – Narodna skupština Republike Srpske == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Agencija ! Period istraživanja ! Uzorak ! SNSD ! PSS ! SDS ! ZPR ! SP-Demos ! SPS ! US ! DNS-NPS ! Ostalo |- | [https://geostrategy.com/snsd-maintain-lead-as-pss-opposition-reshapes-republic-srpska-election/ Geostrategy] | 31. august–4. septembar 2026. | 850 | '''28,3''' | 23,7 | 18,5 | 9,5 | 5,0 | 4,0 | 4,0 | 2,0 | 5,0 |} == Rezultati == === Predsjednik i potpredsjednici === {{Proširiti sekciju}} === Narodna skupština === {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Skupštine kantona|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]] tuguw93xo7t8m85y36z6x9trpwvr58n 0 534637 3934043 3929526 2026-10-04T21:00:07Z ~2026-53470-04 186464 /* Biografija i obrazovanje */ 3934043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati]]ca | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=16. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260416053322/https://parlament.ba/representative/detail/517 |url-status=dead }}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="euronews-karijera"/><ref name="psbih-2018"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=15. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251215114501/https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |url-status=dead }}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Filipović je u maju 2026. na tribini u [[Zagreb]]u govorila o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta. Izjavila je da bi, ako se nastavi ono što je opisala kao nepravdu prema Hrvatima, treći entitet mogao biti jedan od mogućih političkih odgovora.<ref name="klix-filipovic-treci-entitet">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-ako-se-nastavi-nepravda-prema-hrvatima-treci-entitet-je-jedan-od-mogucih-odgovora/260514170|title=Darijana Filipović: Ako se nastavi nepravda prema Hrvatima, treći entitet je jedan od mogućih odgovora|date=14. 5. 2026|website=Klix.ba|access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] 8vg9u9thhom206wtrq654nhcoy7iaay 3934080 3934043 2026-10-05T01:34:28Z Bosancica by MK 173186 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-53470-04|~2026-53470-04]] i vraćeno na izmjenu 3929526 korisnika ~2026-51466-56: Neadekvatna izmjena (bosanski jezik) 3934080 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati]]ca | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=16. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260416053322/https://parlament.ba/representative/detail/517 |url-status=dead }}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="euronews-karijera"/><ref name="psbih-2018"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=15. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251215114501/https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |url-status=dead }}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Filipović je u maju 2026. na tribini u [[Zagreb]]u govorila o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta. Izjavila je da bi, ako se nastavi ono što je opisala kao nepravdu prema Hrvatima, treći entitet mogao biti jedan od mogućih političkih odgovora.<ref name="klix-filipovic-treci-entitet">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-ako-se-nastavi-nepravda-prema-hrvatima-treci-entitet-je-jedan-od-mogucih-odgovora/260514170|title=Darijana Filipović: Ako se nastavi nepravda prema Hrvatima, treći entitet je jedan od mogućih odgovora|date=14. 5. 2026|website=Klix.ba|access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] 6ngty8ez7tnvxu0t0qa7c8yznikve1a 3934095 3934080 2026-10-05T09:35:21Z ~2026-53706-25 186489 new data 3934095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati]]ca | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Na općim izborima 4. 10. 2026. izabrana je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=16. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260416053322/https://parlament.ba/representative/detail/517 |url-status=dead }}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="euronews-karijera"/><ref name="psbih-2018"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=15. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251215114501/https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |url-status=dead }}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Filipović je u maju 2026. na tribini u [[Zagreb]]u govorila o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta. Izjavila je da bi, ako se nastavi ono što je opisala kao nepravdu prema Hrvatima, treći entitet mogao biti jedan od mogućih političkih odgovora.<ref name="klix-filipovic-treci-entitet">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-ako-se-nastavi-nepravda-prema-hrvatima-treci-entitet-je-jedan-od-mogucih-odgovora/260514170|title=Darijana Filipović: Ako se nastavi nepravda prema Hrvatima, treći entitet je jedan od mogućih odgovora|date=14. 5. 2026|website=Klix.ba|access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] pkk86qfoccbkd3mq2a6a0otedd6a6ut 1 534752 3934045 3847854 2026-10-04T21:09:11Z ~2026-53518-79 186468 /* Njegov etnički identitet */ novi odlomak 3934045 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = politika | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} == Njegov etnički identitet == Zašto se pitanje njegove osobne etničke pripadnosti analizira prije otkrića hrvatskog identiteta? Kako se takav sumnjiv čovjek može kandidirati za dužnost u ime Hrvata? [[Posebno:Doprinosi/~2026-53518-79|~2026-53518-79]] ([[Razgovor s korisnikom:~2026-53518-79|talk]]) 23:09, 4 oktobar 2026 (CEST) 46halrd7ipbq5nr258yvkhp1v7fdsow 4 536157 3934008 3914569 2026-10-04T14:01:18Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Wikipedia:Igralište/Genetička heterogenost]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3914569 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|thumb|Razlika između [[alelna heterogenost|alelne]] i [[lokusna heterogenost|lokusne heterogenosti]]|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pritisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak. Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovsko sekvenciranje|Sangerovskog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekt ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]]. Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref> Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] h5413xp4079103s9p1xwj3h9sr61uxg 0 536366 3934101 3916196 2026-10-05T10:58:34Z Bigdaddy881213 186496 3934101 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Sanel Kajan | slika = Sanel Kajan naslovna.jpg | tekst = | redoslijed = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]] | vrijeme_na_vlasti = 1. decembar 2022 – | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supruga = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]]. Prema preliminarnim rezultatima Općih izbora 2026, nije osvojio novi zastupnički mandat.<ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan – broj glasova, izbori 2026. |url=https://izbori.klix.ba/opci-izbori-2026/kandidat/sanel-kajan |website=Klix.ba}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan prema preliminarnim rezultatima ostaje bez mandata u Parlamentu FBiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/sanel-kajan-prema-preliminarnim-rezultatima-ostaje-bez-mandata-u-parlamentu-fbih/263578/ |website=Hercegovina.info}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u<ref name="PFBiH_Kajan">{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref>, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.<ref name="PFBiH_Kajan" /> Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.<ref name="Istinomjer_Kajan">{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],<ref name="Javnarasprava_Kajan">{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> najstarijoj školi novinarstva na svijetu.<ref name="Missouri_J_School">{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Novinarska karijera == === Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar === [[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993).jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993)]] [[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]] [[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]] Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].<ref name="Kovacevic_2022">{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="RadioSarajevo_Kajan_2017">{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="BoracicMrso_2018">{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.<ref name="RSE_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.<ref name="RSE_Kajan_profil" /> Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.<ref name="Behram_ProGlas">{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> === TV IN === [[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]] Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja. === Radio Slobodna Evropa === Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.<ref name="RSE_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.<ref name="Kajan_2008">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2008_Poetika">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans. === Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 === Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe. Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije. === Deutsche Welle === [[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]] [[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]] Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].<ref name="DW_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}</ref> Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.<ref name="Kajan_2009_HercegBosna">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2010_Kladionice">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2020_Izbjeglice">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020. === TV1 === [[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]] Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> === Al Jazeera Balkans === U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.<ref name="AJB_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> === Federalna televizija === Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.<ref name="FTV_Kajan_EkoNovinar_2021">{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2021_SigurnostMostar">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Politički angažman i parlamentarni rad == Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).<ref name="Istinomjer_Kajan" /><ref name="Vijesti_Kajan_DF_2022">{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.<ref name="Istinomjer_Kajan" /><ref name="Javnarasprava_Kajan" /> U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.<ref name="PDPFBiH_KomisijaInformisanje">{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.<ref name="KomisijaZaInformisanje_2024">{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024">{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].<ref name="Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025">{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH">{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Oslobodjenje_2024">{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - "Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe" |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].<ref name="MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026">{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026">{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],<ref name="Kajan_PartizanskoGroblje_2024">{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te predložio izgradnju spomen-obilježja "Ljiljan" na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.<ref name="N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026">{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika "Ljiljan" na brdu Fortica iznad Mostara: "To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti" |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026">{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]<ref name="RadioSarajevo_MuralMostar_2026">{{cite web |title=Sanel Kajan: "U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu" |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Patria_CapljinaPraljak">{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.<ref name="SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026">{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: "Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja" |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025">{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.<ref name="Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025">{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.<ref name="DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025">{{cite web |last=Fena |title=Kajan: "Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju" |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025">{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.<ref name="MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,<ref name="Klix_PrijetnjeSmrcu_2026">{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026">{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.<ref name="Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026">{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.<ref name="Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026">{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Prema preliminarnim rezultatima Općih izbora 2026, Kajan je osvojio 2.106 preferencijalnih glasova u Izbornoj jedinici 9, dok je lista Demokratske fronte i Građanskog saveza osvojila 3.749 glasova (4,86%). Prema izvještajima o preliminarnim rezultatima, nije osvojio novi mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan – broj glasova, izbori 2026. |url=https://izbori.klix.ba/opci-izbori-2026/kandidat/sanel-kajan |website=Klix.ba |access-date=5. 10. 2026}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan prema preliminarnim rezultatima ostaje bez mandata u Parlamentu FBiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/sanel-kajan-prema-preliminarnim-rezultatima-ostaje-bez-mandata-u-parlamentu-fbih/263578/ |website=Hercegovina.info |access-date=5. 10. 2026}}</ref> Njegov sadašnji mandat, prema zakonskom četverogodišnjem trajanju računatom od objave rezultata izbora 2022, očekivano prestaje u novembru 2026.<ref>{{Cite web |title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf |website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine}}</ref> U augustu 2023. Kajan je na Facebooku jednu delegatkinju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, koju nije imenovao, nazvao „nacionalističkom budaletinom“ i „zmijurinom kamenjarkom“.<ref>{{Cite web |title=Kajan izaslanicu nazvao nacionalističkom budaletinom i zmijurinom |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/kajan-izaslanicu-nazvao-nacionalistickom-budaletinom-i-zmijurinom/428331 |website=Bljesak.info |date=3. 8. 2023}}</ref> U augustu 2024. mediji su, pozivajući se na odgovor Tužilaštva BiH, izvijestili da je Tužilaštvo zaprimilo anonimnu prijavu u vezi s njegovim objavama o zgradi IV. osnovne škole u Mostaru i dodijelilo je postupajućem tužiocu. U tim objavama Kajan je osporavao da se u zgradi nalazio logor i zatočeništvo opisivao kao zatvor za „agresore“.<ref>{{Cite web |title=Mrzitelju iz Mostara prijeti pet godina zatvora zbog negiranja ratnih zločina nad Hrvatima |url=https://obican.info/mrzitelju-iz-mostara-prijeti-pet-godina-zatvora-zbog-negiranja-ratnih-zlocina-nad-hrvatima/ |website=Običan radio |date=7. 8. 2024}}</ref> Poslovnik Predstavničkog doma propisuje da zastupnik uživa imunitet od verifikacije do prestanka mandata, dok Zakon o imunitetu Federacije BiH navodi da imunitet za postupke učinjene u okviru zastupničke dužnosti nije opća prepreka krivičnom gonjenju. Nakon prestanka mandata tužilaštvo može nastaviti razmatrati prijavu, ali sam prestanak mandata ne znači da je krivični postupak pokrenut niti unaprijed određuje njegov ishod.<ref>{{Cite web |title=Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.predstavnickidom-pfbih.gov.ba/public/poslovnik-doma |website=Predstavnički dom Parlamenta FBiH}}</ref><ref>{{Cite web |title=Zakon o imunitetu Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2002/odluke%20VP/zakon_47_bos.htm |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> == Privatni život == Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece.<ref name="Raport_2026">{{cite web |last=Raport |title=Kajan zahtijeva reakciju MUP-a: Pozivaju na ubistvo moje porodice, morao sam ženu i troje djece izmjestiti iz Mostara |url=https://raport.ba/kajan-objavio-kroz-sta-prolazi-pozivaju-na-ubistvo-moje-porodice-morao-sam-zenu-i-troje-djece-izmjestiti-iz-mostara |publisher=Raport.ba |date=9. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine. == Publicistički rad == Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara. === Bibliografija === * ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)<ref name="Kajan_2021_RadioMostar">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}</ref><ref name="Historiografija_RadioMostar_2022">{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)<ref name="Kajan_2024_StariMost">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}</ref><ref name="SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024">{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Moja medijska priča'' (2025)<ref name="Kajan_2025_MojaMedijskaPrica">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}</ref><ref name="Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025">{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Glas iz rovova tišine'' (2026)<ref name="Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}</ref> === Dokumentarni filmovi === * ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)<ref name="BoracicMrso_2018" /><ref name="Begovic_2017">{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Tako je govorio radio'' (2018)<ref name="Akos_Kajan_Dokumentarac_2018">{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Nagrade i priznanja == Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju [[Ljudska prava|ljudskih prava]], zaštitu okoliša i društveno odgovorno [[novinarstvo]]. Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za profesionalno novinarstvo,<ref name="AJB_Kajan_profil" /> kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja [[Diskriminacija|diskriminacije]], dodijeljeno za prilog ''BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju''.<ref name="UNICEF_UNtim_PriznanjaNovinarima_2018">{{cite web |title=UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima |url=https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/un-tim-po-prvi-put-dodijelio-zajedni%C4%8Dka-priznanja-novinarima |publisher=UNICEF Bosna i Hercegovina |year=2018 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece,<ref name="RSE_Dugum_UNICEFKatavic_2012">{{cite web |last=Đugum |first=Aida |title=Priznanje UNICEF-a novinaru RSE Ivanu Kataviću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/priznanje-unicefa-novinaru-rse-ivanu-katavicu/24794458.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2012 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.<ref name="Tuzlainfo_USAID_NovinarskeNagrade_2015">{{cite web |title=USAID: Dodijeljene novinarske nagrade na temu socijalne zaštite porodica s djecom |url=https://tuzlainfo.ba/index.php/clanci/sa-svih-strana/item/4784-usaid-dodijeljene-novinarske-nagrade-na-temu-socijalne-zastite-porodica-s-djecom/ |publisher=Tuzlainfo.ba |date=2015 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem "Eko novinar 2020/21.", koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta ''Misli o prirodi!''. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima [[Federalna televizija|Federalne televizije]], kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.<ref name="Federalna_Kajan_EkoNovinar_2021">{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje "Mimar mira" za doprinos izgradnji i afirmaciji [[mir]]a, [[Tolerancija|tolerancije]] i međusobnog razumijevanja.<ref name="Klix_RD_CentarZaMir_Nagrade_2019">{{cite web |last=R. D. |title=Na Starom mostu uručene nagrade i povelje Centra za mir, posthumnu dobio i Alija Izetbegović |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-starom-mostu-urucene-nagrade-i-povelje-centra-za-mir-posthumnu-dobio-i-alija-izetbegovic/190723120 |publisher=Klix.ba |date=2019 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Dobitnik je i Specijalne plakete "Srđan Aleksić", koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.<ref name="LDAMostar_Kajan_SrdanAleksic">{{cite web |title=U Sarajevu svečano uručene novinarske nagrade “Srđan Aleksić” – Specijalna plaketa pripala novinaru Sanelu Kajanu |url=https://www.ldamostar.org/urucene-novinarske-nagrade-srdan-aleksic/ |publisher=Agencija lokalne demokratije Mostar |date=2017 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Commonscat-inline|Sanel Kajan}} * [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu * [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu {{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari iz Mostara]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] kssmpcq0kwsbq3deb7sagdzljrnix7m 3934102 3934101 2026-10-05T11:02:27Z Bigdaddy881213 186496 3934102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Sanel Kajan | slika = Sanel Kajan naslovna.jpg | tekst = | redoslijed = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]] | vrijeme_na_vlasti = 1. decembar 2022 – | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supruga = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]]. Prema preliminarnim rezultatima Općih izbora 2026, nije osvojio novi zastupnički mandat.<ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan – broj glasova, izbori 2026. |url=https://izbori.klix.ba/opci-izbori-2026/kandidat/sanel-kajan |website=Klix.ba}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan prema preliminarnim rezultatima ostaje bez mandata u Parlamentu FBiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/sanel-kajan-prema-preliminarnim-rezultatima-ostaje-bez-mandata-u-parlamentu-fbih/263578/ |website=Hercegovina.info}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u<ref name="PFBiH_Kajan">{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref>, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.<ref name="PFBiH_Kajan" /> Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.<ref name="Istinomjer_Kajan">{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],<ref name="Javnarasprava_Kajan">{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> najstarijoj školi novinarstva na svijetu.<ref name="Missouri_J_School">{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Novinarska karijera == === Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar === [[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993).jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993)]] [[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]] [[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]] Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].<ref name="Kovacevic_2022">{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="RadioSarajevo_Kajan_2017">{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="BoracicMrso_2018">{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.<ref name="RSE_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.<ref name="RSE_Kajan_profil" /> Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.<ref name="Behram_ProGlas">{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> === TV IN === [[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]] Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja. === Radio Slobodna Evropa === Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.<ref name="RSE_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.<ref name="Kajan_2008">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2008_Poetika">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans. === Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 === Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe. Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije. === Deutsche Welle === [[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]] [[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]] Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].<ref name="DW_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}</ref> Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.<ref name="Kajan_2009_HercegBosna">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2010_Kladionice">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2020_Izbjeglice">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020. === TV1 === [[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]] Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> === Al Jazeera Balkans === U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.<ref name="AJB_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> === Federalna televizija === Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.<ref name="FTV_Kajan_EkoNovinar_2021">{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2021_SigurnostMostar">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Politički angažman i parlamentarni rad == Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).<ref name="Istinomjer_Kajan" /><ref name="Vijesti_Kajan_DF_2022">{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.<ref name="Istinomjer_Kajan" /><ref name="Javnarasprava_Kajan" /> U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.<ref name="PDPFBiH_KomisijaInformisanje">{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.<ref name="KomisijaZaInformisanje_2024">{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024">{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].<ref name="Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025">{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH">{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Oslobodjenje_2024">{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - "Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe" |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].<ref name="MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026">{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026">{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],<ref name="Kajan_PartizanskoGroblje_2024">{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te predložio izgradnju spomen-obilježja "Ljiljan" na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.<ref name="N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026">{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika "Ljiljan" na brdu Fortica iznad Mostara: "To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti" |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026">{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]<ref name="RadioSarajevo_MuralMostar_2026">{{cite web |title=Sanel Kajan: "U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu" |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Patria_CapljinaPraljak">{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.<ref name="SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026">{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: "Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja" |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025">{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.<ref name="Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025">{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.<ref name="DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025">{{cite web |last=Fena |title=Kajan: "Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju" |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025">{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.<ref name="MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,<ref name="Klix_PrijetnjeSmrcu_2026">{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026">{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> i pošiljku koja je, prema njegovim navodima, sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.<ref name="Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026">{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U junu 2026. MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona saopćio je da nije zaprimio prijavu koja se odnosi na navod da je Kajanu poslana fotografija njegove djece s metkom u koverti. Iz MUP-a su istovremeno naveli da su od iste osobe zaprimili prijavu o uvredljivim grafitima te ranije više prijava u vezi s objavama na društvenim mrežama i porukama na službenoj e-mail adresi.<ref>{{cite web |title=Policiji Kajan nije prijavio omotnicu s metkom |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/policiji-kajan-nije-prijavio-omotnicu-s-metkom/566504 |publisher=Bljesak.info |date=19. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinilaca.<ref name="Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026">{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Prema preliminarnim rezultatima Općih izbora 2026, Kajan je osvojio 2.106 preferencijalnih glasova u Izbornoj jedinici 9, dok je lista Demokratske fronte i Građanskog saveza osvojila 3.749 glasova (4,86%). Prema izvještajima o preliminarnim rezultatima, nije osvojio novi mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan – broj glasova, izbori 2026. |url=https://izbori.klix.ba/opci-izbori-2026/kandidat/sanel-kajan |website=Klix.ba |access-date=5. 10. 2026}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sanel Kajan prema preliminarnim rezultatima ostaje bez mandata u Parlamentu FBiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/sanel-kajan-prema-preliminarnim-rezultatima-ostaje-bez-mandata-u-parlamentu-fbih/263578/ |website=Hercegovina.info |access-date=5. 10. 2026}}</ref> Njegov sadašnji mandat, prema zakonskom četverogodišnjem trajanju računatom od objave rezultata izbora 2022, očekivano prestaje u novembru 2026.<ref>{{Cite web |title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf |website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine}}</ref> U augustu 2023. Kajan je na Facebooku jednu delegatkinju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, koju nije imenovao, nazvao „nacionalističkom budaletinom“ i „zmijurinom kamenjarkom“.<ref>{{Cite web |title=Kajan izaslanicu nazvao nacionalističkom budaletinom i zmijurinom |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/kajan-izaslanicu-nazvao-nacionalistickom-budaletinom-i-zmijurinom/428331 |website=Bljesak.info |date=3. 8. 2023}}</ref> U augustu 2024. mediji su, pozivajući se na odgovor Tužilaštva BiH, izvijestili da je Tužilaštvo zaprimilo anonimnu prijavu u vezi s njegovim objavama o zgradi IV. osnovne škole u Mostaru i dodijelilo je postupajućem tužiocu. U tim objavama Kajan je osporavao da se u zgradi nalazio logor i zatočeništvo opisivao kao zatvor za „agresore“.<ref>{{Cite web |title=Mrzitelju iz Mostara prijeti pet godina zatvora zbog negiranja ratnih zločina nad Hrvatima |url=https://obican.info/mrzitelju-iz-mostara-prijeti-pet-godina-zatvora-zbog-negiranja-ratnih-zlocina-nad-hrvatima/ |website=Običan radio |date=7. 8. 2024}}</ref> Poslovnik Predstavničkog doma propisuje da zastupnik uživa imunitet od verifikacije do prestanka mandata, dok Zakon o imunitetu Federacije BiH navodi da imunitet za postupke učinjene u okviru zastupničke dužnosti nije opća prepreka krivičnom gonjenju. Nakon prestanka mandata tužilaštvo može nastaviti razmatrati prijavu, ali sam prestanak mandata ne znači da je krivični postupak pokrenut niti unaprijed određuje njegov ishod.<ref>{{Cite web |title=Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.predstavnickidom-pfbih.gov.ba/public/poslovnik-doma |website=Predstavnički dom Parlamenta FBiH}}</ref><ref>{{Cite web |title=Zakon o imunitetu Federacije Bosne i Hercegovine |url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2002/odluke%20VP/zakon_47_bos.htm |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> == Privatni život == Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece.<ref name="Raport_2026">{{cite web |last=Raport |title=Kajan zahtijeva reakciju MUP-a: Pozivaju na ubistvo moje porodice, morao sam ženu i troje djece izmjestiti iz Mostara |url=https://raport.ba/kajan-objavio-kroz-sta-prolazi-pozivaju-na-ubistvo-moje-porodice-morao-sam-zenu-i-troje-djece-izmjestiti-iz-mostara |publisher=Raport.ba |date=9. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine. == Publicistički rad == Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara. === Bibliografija === * ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)<ref name="Kajan_2021_RadioMostar">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}</ref><ref name="Historiografija_RadioMostar_2022">{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)<ref name="Kajan_2024_StariMost">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}</ref><ref name="SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024">{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Moja medijska priča'' (2025)<ref name="Kajan_2025_MojaMedijskaPrica">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}</ref><ref name="Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025">{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Glas iz rovova tišine'' (2026)<ref name="Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}</ref> === Dokumentarni filmovi === * ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)<ref name="BoracicMrso_2018" /><ref name="Begovic_2017">{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Tako je govorio radio'' (2018)<ref name="Akos_Kajan_Dokumentarac_2018">{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Nagrade i priznanja == Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju [[Ljudska prava|ljudskih prava]], zaštitu okoliša i društveno odgovorno [[novinarstvo]]. Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za profesionalno novinarstvo,<ref name="AJB_Kajan_profil" /> kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja [[Diskriminacija|diskriminacije]], dodijeljeno za prilog ''BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju''.<ref name="UNICEF_UNtim_PriznanjaNovinarima_2018">{{cite web |title=UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima |url=https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/un-tim-po-prvi-put-dodijelio-zajedni%C4%8Dka-priznanja-novinarima |publisher=UNICEF Bosna i Hercegovina |year=2018 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece,<ref name="RSE_Dugum_UNICEFKatavic_2012">{{cite web |last=Đugum |first=Aida |title=Priznanje UNICEF-a novinaru RSE Ivanu Kataviću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/priznanje-unicefa-novinaru-rse-ivanu-katavicu/24794458.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2012 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.<ref name="Tuzlainfo_USAID_NovinarskeNagrade_2015">{{cite web |title=USAID: Dodijeljene novinarske nagrade na temu socijalne zaštite porodica s djecom |url=https://tuzlainfo.ba/index.php/clanci/sa-svih-strana/item/4784-usaid-dodijeljene-novinarske-nagrade-na-temu-socijalne-zastite-porodica-s-djecom/ |publisher=Tuzlainfo.ba |date=2015 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem "Eko novinar 2020/21.", koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta ''Misli o prirodi!''. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima [[Federalna televizija|Federalne televizije]], kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.<ref name="Federalna_Kajan_EkoNovinar_2021">{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje "Mimar mira" za doprinos izgradnji i afirmaciji [[mir]]a, [[Tolerancija|tolerancije]] i međusobnog razumijevanja.<ref name="Klix_RD_CentarZaMir_Nagrade_2019">{{cite web |last=R. D. |title=Na Starom mostu uručene nagrade i povelje Centra za mir, posthumnu dobio i Alija Izetbegović |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-starom-mostu-urucene-nagrade-i-povelje-centra-za-mir-posthumnu-dobio-i-alija-izetbegovic/190723120 |publisher=Klix.ba |date=2019 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Dobitnik je i Specijalne plakete "Srđan Aleksić", koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.<ref name="LDAMostar_Kajan_SrdanAleksic">{{cite web |title=U Sarajevu svečano uručene novinarske nagrade “Srđan Aleksić” – Specijalna plaketa pripala novinaru Sanelu Kajanu |url=https://www.ldamostar.org/urucene-novinarske-nagrade-srdan-aleksic/ |publisher=Agencija lokalne demokratije Mostar |date=2017 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Commonscat-inline|Sanel Kajan}} * [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu * [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu {{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari iz Mostara]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] 8tsox6evk97e5l014ger9cgos1l0kgr 4 536689 3934017 3933948 2026-10-04T15:11:51Z AnToni 2325 /* Članci */ 3934017 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Američki mjesec 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]]. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada do oktobra. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> [[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]] <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Nagrade == Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona. * 1. nagrada 40 € * 2. nagrada 30 € * 3. nagrada 20 € * 4. nagrada 10 € Za sudjelovanje u dodjeli nagrada potrebno je napisati najmanje 20 novih članaka, koje treba potvrditi žiri. == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Američki mjesec 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=7 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=0 }} [[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]] 7hhxou57jkt5ld8uj6g3roof01vkcqs 3934027 3934017 2026-10-04T15:54:31Z AnToni 2325 /* Članci */ 3934027 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Američki mjesec 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]]. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada do oktobra. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> [[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]] <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Nagrade == Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona. * 1. nagrada 40 € * 2. nagrada 30 € * 3. nagrada 20 € * 4. nagrada 10 € Za sudjelovanje u dodjeli nagrada potrebno je napisati najmanje 20 novih članaka, koje treba potvrditi žiri. == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Američki mjesec 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=0 }} [[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]] rj1m4j28on304bxj7mk9nmnna1zo5va 0 538453 3934063 3933967 2026-10-04T22:08:34Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3934063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija Derviš-paše Bajezidagića | slika = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque in Podhum, Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | opis_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 240px | reljef_karte = 1 | opis_karte = Položaj Džamije Derviš-paše Bajezidagića u Bosni i Hercegovini | lokacija = {{ZD|BIH}} [[Mostar]] | geografska_širina = 43.345833 | geografska_dužina = 17.789722 | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = [[Mostar]] | administracija = [[Medžlis Islamske zajednice Mostar]] | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = Aktivna džamija | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Klasični osmanlijski]] | osnivač = [[Derviš-paša Bajezidagić]] | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1592. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Džamija Derviš-paše Bajezidagića''' je [[džamija]] u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] u [[Mostar]]u, izgrađena 1592. kao dio vakufa mostarskog državnika i [[pjesnik]]a [[Derviš-paša Bajezidagić|Derviš-paše Bajezidagića]]. Uz džamiju su u okviru njegovog [[vakuf]]a osnovani [[mekteb]], koji je kasnije prerastao u [[Medresa|medresu]], te [[biblioteka]].<ref name="Hasandedić">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |publisher=Orijentalni institut u Sarajevu |location=Sarajevo |date=1961 |pages=149–177 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/759 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Hasandedić_vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekcerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamija je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] srušena 1993. od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]],<ref name="Mehmedovic_2017">{{cite book |last=Mehmedović |first=Ahmed |title=Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017. |url=https://vakuf.ba/assets/files/monografija-vakufska-direkcija.pdf |publisher=Vakufska direkcija Sarajevo / El-Kalem |location=Sarajevo |date=2017 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Stav_Dzamije_HVO">{{cite web |title=HVO je u Mostaru, Stocu i Čapljini srušio 40 džamija |url=https://arhiv.stav.ba/hvo-je-u-mostaru-stocu-i-capljini-srusio-40-dzamija/ |date=9. 5. 2018 |publisher=Stav |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> a nakon rata je obnovljena i ponovo otvorena u maju 2004.<ref name="Muftijstvo2026">{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |website=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je 2005. ''mjesto i ostatke graditeljske cjeline – Džamiju u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamiju) u Mostaru'' [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS">{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |date=11. 1. 2022 |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – Tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == === Gradnja i vakuf === [[Datoteka:Waqfnamah of Dervish Pasha Bajezidagic (1593), Gazi Husrev-beg Library No. 182. (Bosnia and Herzegovina)-bs.png|mini|desno|300px|Vakufnama Derviš-paše Bajezidagića Mostarca iz 1593, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu (R-182)]] Džamija Derviš-paše Bajezidagića nalazi se u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]], na području nekadašnjeg predosmanskog naselja Podhum. Mahala je od čaršije udaljena oko 600 metara.<ref name="Puljic_2011">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |publisher=Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |location=Zagreb |date=2011 |pages=158–171 |url=https://hrcak.srce.hr/file/104783 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamiju je u mostarskoj mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] podigao [[Derviš-paša Bajezidagić]], mostarski pjesnik, učenjak, državnik, mecena i vakif. Prema Hivziji Hasandediću, Derviš-paša Bajezidagić je 1592. sagradio mesdžid bez [[Munara|munare]] i [[Minber|minbera]]. Početkom 1593, odnosno u drugoj dekadi mjeseca rebiu-l-ahira 1001. po Hidžri (15–24. januara 1593), sastavljena je njegova prva [[vakufnama]], kojom je uredio način upravljanja i izdržavanja svoje zadužbine.<ref name="Hasandedic-vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekscerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Sačuvani prijepisi vakufname danas se nalaze u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Hasandedic-vakufnama" /><ref name="MuftijstvoMostarsko_DervisPasa_2026">{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Prvom vakufnamom Derviš-paša je za izdržavanje svoje zadužbine uvakufio devet dućana u mostarskoj čaršiji, pet mlinica na [[Buna (rijeka)|Buni]] i 130.000 srebrnih dirhema u gotovini. Prihodi od vakufa bili su namijenjeni održavanju mesdžida, odnosno džamije, te finansiranju službi i drugih potreba vakufskih ustanova.<ref name="Hasandedic-vakufnama"/><ref name="Stav_BosanskeVakufname">{{cite web |author=Redakcija |title=Bosanske vakufname |url=https://arhiv.stav.ba/bosanske-vakufname/ |website=Stav |publisher=Stav |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Derviš-pašin vakuf pored prostora za obavljanje vjerskih obreda obuhvatao je i obrazovne ustanove. Uz džamiju je osnovan mekteb, koji je kasnije prerastao u medresu. Stručna literatura navodi da su [[mekteb]] i [[medresa]] uz džamiju postojali najkasnije početkom 17. stoljeća.<ref name="Puljic_2011" /> Derviš-paša je u svojoj vakufnami predvidio sredstva za rad medrese i naknadu njenom [[muderris]]u, uključujući i njegov rad na tumačenju [[Mesnevija|Mesnevije]] u Mostaru. Prema podacima iz vakufname, tumačenje Mesnevije bilo je organizirano na više mjesta u gradu, među kojima su bili Derviš-pašina džamija, [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Atik-pašina]], odnosno [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Sinan-pašina džamija]], [[Vučjakovića džamija]] i Sultan-Selimov mesdžid uz [[Stari most (Mostar)|Stari most]].<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024">{{cite web |title=Derviš-paša Bajezidagić i njegova katedra Mesnevije u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1700-dervis-pasa-bajezidagic-i-njegova-katedra-mesnevije-u-mostaru |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=26. 2. 2024 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Prvobitni mesdžid nije imao munaru ni minber. Oko 1597/98. uz njega je dograđena kamena munara, a u džamiji je napravljen minber. Nakon tih zahvata Derviš-paša je dopunio svoj vakuf novom vakufnamom, sastavljenom u Mostaru oko 9. maja 1602.<ref name="Hasandedic-vakufnama" /> Druga vakufnama dodatno je uredila rad Derviš-pašinih zadužbina i povećala sredstva namijenjena njihovom održavanju. Ukupna vrijednost njegova vakufa iznosila je 221.200 [[dirhem]]a, dok je za potrebe medrese dodatno izdvojio 36.000 dirhema iz kojih su se trebale isplaćivati naknade muderrisu i podmirivati druge potrebe vezane za nastavu i tumačenje Mesnevije.<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024" /> === Medresa i biblioteka === Derviš-pašina medresa razvila se iz mekteba osnovanog uz džamiju i bila je dio šireg obrazovnog sistema koji je vakif namijenio Mostaru. U njenom radu posebno mjesto imalo je izučavanje klasične islamske i orijentalne književnosti, uključujući tumačenje Mesnevije. Derviš-paša je za potrebe medrese osnovao i [[Biblioteka|biblioteku]], čiji je fond bio određen drugom vakufnamom.<ref name="Lavic_2021">{{cite web |last=Lavić |first=Osman |date=17. 5. 2021 |title=Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1157-rukopisi-karadoz-begove-biblioteke-u-mostaru |publisher=Muftijstvo mostarsko |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U biblioteci je bilo 46 svezaka, među kojima su se nalazila djela iz islamske dogmatike, [[šerijat|šerijatskog prava]] i [[Tesavuf|tesavvufa]], kao i djela klasične [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]]. Među posebno vrijednim djelima bio je komentar [[Mesnevija|Mesnevije]] [[Dželaludin Rumi|Dželaludina Rumija]] u šest svezaka autora Mevlane Sururija, uz ''Beharistan'' Džamija, ''Đulistan'' [[Saadi Širazi|Sadija]] i ''Divan'' Hafiza Širazija.<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Muslimanske biblioteke u Mostaru |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |volume=1 |issue=1 |publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka |location=Sarajevo |date=1972 |pages=111–118 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/download/11/31/32 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Vakufnama je sadržavala stroga pravila o postupanju s [[knjiga]]ma. Knjige se nisu smjele poklanjati, prodavati, prisvajati niti iznositi iz Mostara, a za pojedina djela bile su određene dodatne odredbe o načinu korištenja. Biblioteka je bila smještena u dershani Derviš-pašine medrese.<ref name="Hasandedic_1972" /> Derviš-pašina biblioteka prestala je djelovati zajedno s medresom, prije 1890. Knjige su potom prenesene u [[Karađoz-begova biblioteka|Karađoz-begovu biblioteku]], a dio fonda kasnije je dospio u druge zbirke. Stručna literatura navodi da se danas pojedini rukopisi iz Derviš-pašine biblioteke čuvaju u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Džamije u Mostaru]] [[Kategorija:Medrese u Mostaru]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] tuskt0kpeyvgqm11ltry0j67dk8jd3a 3934076 3934063 2026-10-05T00:00:34Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3934076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija Derviš-paše Bajezidagića | slika = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque in Podhum, Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | opis_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 240px | reljef_karte = 1 | opis_karte = Položaj Džamije Derviš-paše Bajezidagića u Bosni i Hercegovini | lokacija = {{ZD|BIH}} [[Mostar]] | geografska_širina = 43.345833 | geografska_dužina = 17.789722 | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = [[Mostar]] | administracija = [[Medžlis Islamske zajednice Mostar]] | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = Aktivna džamija | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Klasični osmanlijski]] | osnivač = [[Derviš-paša Bajezidagić]] | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1592. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Džamija Derviš-paše Bajezidagića''' je [[džamija]] u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] u [[Mostar]]u, izgrađena 1592. kao dio vakufa mostarskog državnika i [[pjesnik]]a [[Derviš-paša Bajezidagić|Derviš-paše Bajezidagića]]. Uz džamiju su u okviru njegovog [[vakuf]]a osnovani [[mekteb]], koji je kasnije prerastao u [[Medresa|medresu]], te [[biblioteka]].<ref name="Hasandedić">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |publisher=Orijentalni institut u Sarajevu |location=Sarajevo |date=1961 |pages=149–177 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/759 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Hasandedić_vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekcerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamija je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] srušena 1993. od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]],<ref name="Mehmedovic_2017">{{cite book |last=Mehmedović |first=Ahmed |title=Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017. |url=https://vakuf.ba/assets/files/monografija-vakufska-direkcija.pdf |publisher=Vakufska direkcija Sarajevo / El-Kalem |location=Sarajevo |date=2017 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Stav_Dzamije_HVO">{{cite web |title=HVO je u Mostaru, Stocu i Čapljini srušio 40 džamija |url=https://arhiv.stav.ba/hvo-je-u-mostaru-stocu-i-capljini-srusio-40-dzamija/ |date=9. 5. 2018 |publisher=Stav |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> a nakon rata je obnovljena i ponovo otvorena u maju 2004.<ref name="Muftijstvo2026">{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |website=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je 2005. ''mjesto i ostatke graditeljske cjeline – Džamiju u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamiju) u Mostaru'' [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS">{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |date=11. 1. 2022 |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – Tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == === Gradnja i vakuf === [[Datoteka:Waqfnamah of Dervish Pasha Bajezidagic (1593), Gazi Husrev-beg Library No. 182. (Bosnia and Herzegovina)-bs.png|mini|desno|300px|Vakufnama Derviš-paše Bajezidagića Mostarca iz 1593, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu (R-182)]] [[Datoteka:Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - minaret and courtyard in Podhum, Mostar - Bosnia and herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Derviš-paše Bajezidagića džamiju, kamenu munaru i harem]] [[Datoteka:Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - entrance portal in Podhum, Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Ulazni portal i drveni trijem džamije Derviš-paše Bajezidagića]] Džamija Derviš-paše Bajezidagića nalazi se u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]], na području nekadašnjeg predosmanskog naselja Podhum. Mahala je od čaršije udaljena oko 600 metara.<ref name="Puljic_2011">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |publisher=Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |location=Zagreb |date=2011 |pages=158–171 |url=https://hrcak.srce.hr/file/104783 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamiju je u mostarskoj mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] podigao [[Derviš-paša Bajezidagić]], mostarski pjesnik, učenjak, državnik, mecena i vakif. Prema Hivziji Hasandediću, Derviš-paša Bajezidagić je 1592. sagradio mesdžid bez [[Munara|munare]] i [[Minber|minbera]]. Početkom 1593, odnosno u drugoj dekadi mjeseca rebiu-l-ahira 1001. po Hidžri (15–24. januara 1593), sastavljena je njegova prva [[vakufnama]], kojom je uredio način upravljanja i izdržavanja svoje zadužbine.<ref name="Hasandedic-vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekscerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Sačuvani prijepisi vakufname danas se nalaze u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Hasandedic-vakufnama" /><ref name="MuftijstvoMostarsko_DervisPasa_2026">{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Prvom vakufnamom Derviš-paša je za izdržavanje svoje zadužbine uvakufio devet dućana u mostarskoj čaršiji, pet mlinica na [[Buna (rijeka)|Buni]] i 130.000 srebrnih dirhema u gotovini. Prihodi od vakufa bili su namijenjeni održavanju mesdžida, odnosno džamije, te finansiranju službi i drugih potreba vakufskih ustanova.<ref name="Hasandedic-vakufnama"/><ref name="Stav_BosanskeVakufname">{{cite web |author=Redakcija |title=Bosanske vakufname |url=https://arhiv.stav.ba/bosanske-vakufname/ |website=Stav |publisher=Stav |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Derviš-pašin vakuf pored prostora za obavljanje vjerskih obreda obuhvatao je i obrazovne ustanove. Uz džamiju je osnovan mekteb, koji je kasnije prerastao u medresu. Stručna literatura navodi da su [[mekteb]] i [[medresa]] uz džamiju postojali najkasnije početkom 17. stoljeća.<ref name="Puljic_2011" /> Derviš-paša je u svojoj vakufnami predvidio sredstva za rad medrese i naknadu njenom [[muderris]]u, uključujući i njegov rad na tumačenju [[Mesnevija|Mesnevije]] u Mostaru. Prema podacima iz vakufname, tumačenje Mesnevije bilo je organizirano na više mjesta u gradu, među kojima su bili Derviš-pašina džamija, [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Atik-pašina]], odnosno [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Sinan-pašina džamija]], [[Vučjakovića džamija]] i Sultan-Selimov mesdžid uz [[Stari most (Mostar)|Stari most]].<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024">{{cite web |title=Derviš-paša Bajezidagić i njegova katedra Mesnevije u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1700-dervis-pasa-bajezidagic-i-njegova-katedra-mesnevije-u-mostaru |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=26. 2. 2024 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Prvobitni mesdžid nije imao munaru ni minber. Oko 1597/98. uz njega je dograđena kamena munara, a u džamiji je napravljen minber. Nakon tih zahvata Derviš-paša je dopunio svoj vakuf novom vakufnamom, sastavljenom u Mostaru oko 9. maja 1602.<ref name="Hasandedic-vakufnama" /> Druga vakufnama dodatno je uredila rad Derviš-pašinih zadužbina i povećala sredstva namijenjena njihovom održavanju. Ukupna vrijednost njegova vakufa iznosila je 221.200 [[dirhem]]a, dok je za potrebe medrese dodatno izdvojio 36.000 dirhema iz kojih su se trebale isplaćivati naknade muderrisu i podmirivati druge potrebe vezane za nastavu i tumačenje Mesnevije.<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024" /> === Medresa i biblioteka === Derviš-pašina medresa razvila se iz mekteba osnovanog uz džamiju i bila je dio šireg obrazovnog sistema koji je vakif namijenio Mostaru. U njenom radu posebno mjesto imalo je izučavanje klasične islamske i orijentalne književnosti, uključujući tumačenje Mesnevije. Derviš-paša je za potrebe medrese osnovao i [[Biblioteka|biblioteku]], čiji je fond bio određen drugom vakufnamom.<ref name="Lavic_2021">{{cite web |last=Lavić |first=Osman |date=17. 5. 2021 |title=Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1157-rukopisi-karadoz-begove-biblioteke-u-mostaru |publisher=Muftijstvo mostarsko |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U biblioteci je bilo 46 svezaka, među kojima su se nalazila djela iz islamske dogmatike, [[šerijat|šerijatskog prava]] i [[Tesavuf|tesavvufa]], kao i djela klasične [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]]. Među posebno vrijednim djelima bio je komentar [[Mesnevija|Mesnevije]] [[Dželaludin Rumi|Dželaludina Rumija]] u šest svezaka autora Mevlane Sururija, uz ''Beharistan'' Džamija, ''Đulistan'' [[Saadi Širazi|Sadija]] i ''Divan'' Hafiza Širazija.<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Muslimanske biblioteke u Mostaru |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |volume=1 |issue=1 |publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka |location=Sarajevo |date=1972 |pages=111–118 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/download/11/31/32 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Vakufnama je sadržavala stroga pravila o postupanju s [[knjiga]]ma. Knjige se nisu smjele poklanjati, prodavati, prisvajati niti iznositi iz Mostara, a za pojedina djela bile su određene dodatne odredbe o načinu korištenja. Biblioteka je bila smještena u dershani Derviš-pašine medrese.<ref name="Hasandedic_1972" /> Derviš-pašina biblioteka prestala je djelovati zajedno s medresom, prije 1890. Knjige su potom prenesene u [[Karađoz-begova biblioteka|Karađoz-begovu biblioteku]], a dio fonda kasnije je dospio u druge zbirke. Stručna literatura navodi da se danas pojedini rukopisi iz Derviš-pašine biblioteke čuvaju u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972" /> == Arhitektura == [[Datoteka:Medreska Street and Dervish Pasha Mosque complex in Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Medreska ulica (nekadašnji Medresanski sokak) – prolaz između nekadašnje madrase i Derviš-pašine džamije]] Džamija ima kvadratnu osnovu dimenzija 10,75 × 10,75 metara i kamenu munaru. Pokrivena je kamenim pločama, a munara je izvedena od klesanog kamena.<ref name="Hasandedic_1972" /> Uz džamiju se nalazi manji harem, dok je veći harem bio smješten preko puta sokaka.<ref name="Puljic_2011" /> Medresa je bila smještena preko puta džamije, a između džamije i medrese nalazio se uski prolaz nazvan Medresanski sokak. Medresa je imala pet prostorija, od kojih je najveća služila kao dershana, dok su ostale bile namijenjene za stanovanje učenika.<ref name="Hasandedic-vakufnama" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Džamije u Mostaru]] [[Kategorija:Medrese u Mostaru]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] 83wzuheccyac0xqr180r72ddq5x7515 3934077 3934076 2026-10-05T00:51:49Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3934077 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija Derviš-paše Bajezidagića | slika = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque in Podhum, Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | opis_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 240px | reljef_karte = 1 | opis_karte = Položaj Džamije Derviš-paše Bajezidagića u Bosni i Hercegovini | lokacija = {{ZD|BIH}} [[Mostar]] | geografska_širina = 43.345833 | geografska_dužina = 17.789722 | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = [[Mostar]] | administracija = [[Medžlis Islamske zajednice Mostar]] | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = Aktivna džamija | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Klasični osmanlijski]] | osnivač = [[Derviš-paša Bajezidagić]] | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1592. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Džamija Derviš-paše Bajezidagića''' je [[džamija]] u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] u [[Mostar]]u, izgrađena 1592. kao dio vakufa mostarskog državnika i [[pjesnik]]a [[Derviš-paša Bajezidagić|Derviš-paše Bajezidagića]]. Uz džamiju su u okviru njegovog [[vakuf]]a osnovani [[mekteb]], koji je kasnije prerastao u [[Medresa|medresu]], te [[biblioteka]].<ref name="Hasandedić">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |publisher=Orijentalni institut u Sarajevu |location=Sarajevo |date=1961 |pages=149–177 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/759 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Hasandedić_vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekcerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamija je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] srušena 1993. od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]],<ref name="Mehmedovic_2017">{{cite book |last=Mehmedović |first=Ahmed |title=Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017. |url=https://vakuf.ba/assets/files/monografija-vakufska-direkcija.pdf |publisher=Vakufska direkcija Sarajevo / El-Kalem |location=Sarajevo |date=2017 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Stav_Dzamije_HVO">{{cite web |title=HVO je u Mostaru, Stocu i Čapljini srušio 40 džamija |url=https://arhiv.stav.ba/hvo-je-u-mostaru-stocu-i-capljini-srusio-40-dzamija/ |date=9. 5. 2018 |publisher=Stav |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> a nakon rata je obnovljena i ponovo otvorena u maju 2004.<ref name="Muftijstvo2026">{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |website=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je 2005. ''mjesto i ostatke graditeljske cjeline – Džamiju u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamiju) u Mostaru'' [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS">{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |date=11. 1. 2022 |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – Tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == === Gradnja i vakuf === [[Datoteka:Waqfnamah of Dervish Pasha Bajezidagic (1593), Gazi Husrev-beg Library No. 182. (Bosnia and Herzegovina)-bs.png|mini|desno|300px|Vakufnama Derviš-paše Bajezidagića Mostarca iz 1593, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu (R-182)]] [[Datoteka:Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - minaret and courtyard in Podhum, Mostar - Bosnia and herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Pogled na džamiju Derviš-paše Bajezidagića, kamenu munaru i harem]] [[Datoteka:Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - entrance portal in Podhum, Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Ulazni portal i drveni trijem džamije Derviš-paše Bajezidagića]] Džamija Derviš-paše Bajezidagića nalazi se u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]], na području nekadašnjeg predosmanskog naselja Podhum. Mahala je od čaršije udaljena oko 600 metara.<ref name="Puljic_2011">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |publisher=Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |location=Zagreb |date=2011 |pages=158–171 |url=https://hrcak.srce.hr/file/104783 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamiju je u mostarskoj mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] podigao [[Derviš-paša Bajezidagić]], mostarski pjesnik, učenjak, državnik, mecena i vakif. Prema Hivziji Hasandediću, Derviš-paša Bajezidagić je 1592. sagradio mesdžid bez [[Munara|munare]] i [[Minber|minbera]]. Početkom 1593, odnosno u drugoj dekadi mjeseca rebiu-l-ahira 1001. po Hidžri (15–24. januara 1593), sastavljena je njegova prva [[vakufnama]], kojom je uredio način upravljanja i izdržavanja svoje zadužbine.<ref name="Hasandedic-vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekscerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Sačuvani prijepisi vakufname danas se nalaze u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Hasandedic-vakufnama" /><ref name="Muftijstvo2026" /> Prvom vakufnamom Derviš-paša je za izdržavanje svoje zadužbine uvakufio devet dućana u mostarskoj čaršiji, pet mlinica na [[Buna (rijeka)|Buni]] i 130.000 srebrnih dirhema u gotovini. Prihodi od vakufa bili su namijenjeni održavanju mesdžida, odnosno džamije, te finansiranju službi i drugih potreba vakufskih ustanova.<ref name="Hasandedic-vakufnama"/><ref name="Stav_BosanskeVakufname">{{cite web |author=Redakcija |title=Bosanske vakufname |url=https://arhiv.stav.ba/bosanske-vakufname/ |website=Stav |publisher=Stav |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Derviš-pašin vakuf pored prostora za obavljanje vjerskih obreda obuhvatao je i obrazovne ustanove. Uz džamiju je osnovan mekteb, koji je kasnije prerastao u medresu. Stručna literatura navodi da su [[mekteb]] i [[medresa]] uz džamiju postojali najkasnije početkom 17. stoljeća.<ref name="Puljic_2011" /> Derviš-paša je u svojoj vakufnami predvidio sredstva za rad medrese i naknadu njenom [[muderris]]u, uključujući i njegov rad na tumačenju [[Mesnevija|Mesnevije]] u Mostaru. Prema podacima iz vakufname, tumačenje Mesnevije bilo je organizirano na više mjesta u gradu, među kojima su bili Derviš-pašina džamija, [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Atik-pašina]], odnosno [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Sinan-pašina džamija]], [[Vučjakovića džamija]] i Sultan-Selimov mesdžid uz [[Stari most (Mostar)|Stari most]].<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024">{{cite web |title=Derviš-paša Bajezidagić i njegova katedra Mesnevije u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1700-dervis-pasa-bajezidagic-i-njegova-katedra-mesnevije-u-mostaru |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=26. 2. 2024 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Prvobitni mesdžid nije imao munaru ni minber. Oko 1597/98. uz njega je dograđena kamena munara, a u džamiji je napravljen minber. Nakon tih zahvata Derviš-paša je dopunio svoj vakuf novom vakufnamom, sastavljenom u Mostaru oko 9. maja 1602.<ref name="Hasandedic-vakufnama" /> Druga vakufnama dodatno je uredila rad Derviš-pašinih zadužbina i povećala sredstva namijenjena njihovom održavanju. Ukupna vrijednost njegova vakufa iznosila je 221.200 [[dirhem]]a, dok je za potrebe medrese dodatno izdvojio 36.000 dirhema iz kojih su se trebale isplaćivati naknade muderrisu i podmirivati druge potrebe vezane za nastavu i tumačenje Mesnevije.<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024" /> === Medresa i biblioteka === Derviš-pašina medresa razvila se iz mekteba osnovanog uz džamiju i bila je dio šireg obrazovnog sistema koji je vakif namijenio Mostaru. U njenom radu posebno mjesto imalo je izučavanje klasične islamske i orijentalne književnosti, uključujući tumačenje Mesnevije. Derviš-paša je za potrebe medrese osnovao i [[Biblioteka|biblioteku]], čiji je fond bio određen drugom vakufnamom.<ref name="Lavic_2021">{{cite web |last=Lavić |first=Osman |date=17. 5. 2021 |title=Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1157-rukopisi-karadoz-begove-biblioteke-u-mostaru |publisher=Muftijstvo mostarsko |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U biblioteci je bilo 46 svezaka, među kojima su se nalazila djela iz islamske dogmatike, [[šerijat|šerijatskog prava]] i [[Tesavuf|tesavvufa]], kao i djela klasične [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]]. Među posebno vrijednim djelima bio je komentar [[Mesnevija|Mesnevije]] [[Dželaludin Rumi|Dželaludina Rumija]] u šest svezaka autora Mevlane Sururija, uz ''Beharistan'' Džamija, ''Đulistan'' [[Saadi Širazi|Sadija]] i ''Divan'' Hafiza Širazija.<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Muslimanske biblioteke u Mostaru |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |volume=1 |issue=1 |publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka |location=Sarajevo |date=1972 |pages=111–118 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/download/11/31/32 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Vakufnama je sadržavala stroga pravila o postupanju s [[knjiga]]ma. Knjige se nisu smjele poklanjati, prodavati, prisvajati niti iznositi iz Mostara, a za pojedina djela bile su određene dodatne odredbe o načinu korištenja. Biblioteka je bila smještena u dershani Derviš-pašine medrese.<ref name="Hasandedic_1972" /> Derviš-pašina biblioteka prestala je djelovati zajedno s medresom, prije 1890. Knjige su potom prenesene u [[Karađoz-begova biblioteka|Karađoz-begovu biblioteku]], a dio fonda kasnije je dospio u druge zbirke. Stručna literatura navodi da se danas pojedini rukopisi iz Derviš-pašine biblioteke čuvaju u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972" /> == Arhitektura == [[Datoteka:Medreska Street and Dervish Pasha Mosque complex in Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Medreska ulica (nekadašnji Medresanski sokak) – prolaz između nekadašnje madrase i džamije Derviš-paše Bajezidagića]] Džamija ima kvadratnu osnovu dimenzija 10,75 × 10,75 metara i kamenu munaru. Pokrivena je kamenim pločama, a munara je izvedena od klesanog kamena.<ref name="Hasandedic_1972" /> Uz džamiju se nalazi manji harem, dok je veći harem bio smješten preko puta sokaka.<ref name="Puljic_2011" /> Medresa je bila smještena preko puta džamije, a između džamije i medrese nalazio se uski prolaz nazvan Medresanski sokak. Medresa je imala pet prostorija, od kojih je najveća služila kao dershana, dok su ostale bile namijenjene za stanovanje učenika.<ref name="Hasandedic-vakufnama" /> == Ratna razaranja i obnova == Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], džamija Derviš-paše Bajezidagića pretrpjela teška oštećenja. Za vrijeme [[Opsada Mostara#Prva opsada (april – juni 1992)|prve opsade Mostara]] 1992. munara, krov i unutrašnjost džamije teško su oštećeni višestrukim udarima projektila s položaja pod kontrolom srpskih snaga.<ref name="Riedlmayer_UnistavanjeKulturneBastine">{{cite web |last=Riedlmayer |first=András |title=Uništavanje kulturne baštine u Bosni i Hercegovini, 1992–1996 |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/08%2005%2021%20Pages%20from%20Andrasa%20Riedlmayera-%20part2.pdf |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon oštećenja iz 1992, za vrijeme [[Opsada Mostara#Druga opsada (juni 1993 – april 1994)|druge opsade Mostara]] džamija je 1993. potpuno srušena. Derviš-pašina džamija nalazila se na području Mostara pod kontrolom hrvatskih snaga, te je, za razliku od džamija koje su bile izložene granatiranju s udaljenih položaja, srušena do temelja od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO).<ref name="Mehmedovic_2017" /><ref name="Stav_Dzamije_HVO_2018">{{cite web |title=HVO je u Mostaru, Stocu i Čapljini srušio 40 džamija |url=https://arhiv.stav.ba/hvo-je-u-mostaru-stocu-i-capljini-srusio-40-dzamija/ |website=Stav |publisher=Stav |date=9. 5. 2018 |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon završetka rata pristupilo se obnovi Derviš-pašine džamije. Prema dokumentaciji [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], građevinski i zanatski radovi na obnovi završeni su prije njenog ponovnog otvaranja u maju 2004. Obnovljena džamija danas ponovo služi džematu Podhum i koristi se za namaz, mektepsku nastavu i druge vjerske programe.<ref name="Muftijstvo2026" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Džamije u Mostaru]] [[Kategorija:Medrese u Mostaru]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] og3muidt2alpe6yesryo0yamrccizt1 3934083 3934077 2026-10-05T06:10:02Z Bosancica by MK 173186 Završen članak 3934083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija Derviš-paše Bajezidagića | slika = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque in Podhum, Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | opis_slike = Džamija Derviš-paše Bajezidagića u Mostaru | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 240px | reljef_karte = 1 | opis_karte = Položaj Džamije Derviš-paše Bajezidagića u Bosni i Hercegovini | lokacija = {{ZD|BIH}} [[Mostar]] | geografska_širina = 43.345833 | geografska_dužina = 17.789722 | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = [[Mostar]] | administracija = [[Medžlis Islamske zajednice Mostar]] | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = Aktivna džamija | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Klasični osmanlijski]] | osnivač = [[Derviš-paša Bajezidagić]] | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1592. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Džamija Derviš-paše Bajezidagića''' je [[džamija]] u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] u [[Mostar]]u, izgrađena 1592. kao dio vakufa mostarskog državnika i [[pjesnik]]a [[Derviš-paša Bajezidagić|Derviš-paše Bajezidagića]]. Uz džamiju su u okviru njegovog [[vakuf]]a osnovani [[mekteb]], koji je kasnije prerastao u [[Medresa|medresu]], te [[biblioteka]].<ref name="Hasandedić">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |publisher=Orijentalni institut u Sarajevu |location=Sarajevo |date=1961 |pages=149–177 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/759 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Hasandedić_vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekcerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamija je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] srušena 1993. od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]],<ref name="Mehmedovic_2017">{{cite book |last=Mehmedović |first=Ahmed |title=Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017. |url=https://vakuf.ba/assets/files/monografija-vakufska-direkcija.pdf |publisher=Vakufska direkcija Sarajevo / El-Kalem |location=Sarajevo |date=2017 |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Stav_Dzamije_HVO">{{cite web |title=HVO je u Mostaru, Stocu i Čapljini srušio 40 džamija |url=https://arhiv.stav.ba/hvo-je-u-mostaru-stocu-i-capljini-srusio-40-dzamija/ |date=9. 5. 2018 |publisher=Stav |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> a nakon rata je obnovljena i ponovo otvorena u maju 2004.<ref name="Muftijstvo2026">{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |website=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je 2005. "mjesto i ostatke graditeljske cjeline – Džamiju u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamiju) u Mostaru" [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS">{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |date=11. 1. 2022 |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – Tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=2. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == === Gradnja i vakuf === [[Datoteka:Waqfnamah of Dervish Pasha Bajezidagic (1593), Gazi Husrev-beg Library No. 182. (Bosnia and Herzegovina)-bs.png|mini|desno|300px|Vakufnama Derviš-paše Bajezidagića Mostarca iz 1593, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu (R-182)]] [[Datoteka:Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - minaret and courtyard in Podhum, Mostar - Bosnia and herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Pogled na džamiju Derviš-paše Bajezidagića, kamenu munaru i harem]] [[Datoteka:Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - entrance portal in Podhum, Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Ulazni portal i drveni trijem džamije Derviš-paše Bajezidagića]] Džamija Derviš-paše Bajezidagića nalazi se u mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]], na području nekadašnjeg predosmanskog naselja Podhum. Mahala je od čaršije udaljena oko 600 metara.<ref name="Puljic_2011">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |publisher=Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |location=Zagreb |date=2011 |pages=158–171 |url=https://hrcak.srce.hr/file/104783 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Džamiju je u mostarskoj mahali [[Podhum (Mostar)|Podhum]] podigao [[Derviš-paša Bajezidagić]], mostarski pjesnik, učenjak, državnik, mecena i vakif. Prema Hivziji Hasandediću, Derviš-paša Bajezidagić je 1592. sagradio mesdžid bez [[Munara|munare]] i [[Minber|minbera]]. Početkom 1593, odnosno u drugoj dekadi mjeseca rebiu-l-ahira 1001. po Hidžri (15–24. januara 1593), sastavljena je njegova prva [[vakufnama]], kojom je uredio način upravljanja i izdržavanja svoje zadužbine.<ref name="Hasandedic-vakufnama">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kratak prevod (ekscerpt) druge vakufname Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara |journal=Hercegovina |volume=10 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |location=Mostar |date=1998 |pages=17–22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-4.-Hivzija-Hasandedic-Kratak-prevod-druge-vakufname-dervis-pase-Bajezidagica-iz-Mostara.pdf |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Sačuvani prijepisi vakufname danas se nalaze u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Hasandedic-vakufnama" /><ref name="Muftijstvo2026" /> Prvom vakufnamom Derviš-paša je za izdržavanje svoje zadužbine uvakufio devet dućana u mostarskoj čaršiji, pet mlinica na [[Buna (rijeka)|Buni]] i 130.000 srebrnih dirhema u gotovini. Prihodi od vakufa bili su namijenjeni održavanju mesdžida, odnosno džamije, te finansiranju službi i drugih potreba vakufskih ustanova.<ref name="Hasandedic-vakufnama"/><ref name="Stav_BosanskeVakufname">{{cite web |author=Redakcija |title=Bosanske vakufname |url=https://arhiv.stav.ba/bosanske-vakufname/ |website=Stav |publisher=Stav |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Derviš-pašin vakuf pored prostora za obavljanje vjerskih obreda obuhvatao je i obrazovne ustanove. Uz džamiju je osnovan mekteb, koji je kasnije prerastao u medresu. Stručna literatura navodi da su [[mekteb]] i [[medresa]] uz džamiju postojali najkasnije početkom 17. stoljeća.<ref name="Puljic_2011" /> Derviš-paša je u svojoj vakufnami predvidio sredstva za rad medrese i naknadu njenom [[muderris]]u, uključujući i njegov rad na tumačenju [[Mesnevija|Mesnevije]] u Mostaru. Prema podacima iz vakufname, tumačenje Mesnevije bilo je organizirano na više mjesta u gradu, među kojima su bili Derviš-pašina džamija, [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Atik-pašina]], odnosno [[Sinan-pašina džamija u Mostaru|Sinan-pašina džamija]], [[Vučjakovića džamija]] i Sultan-Selimov mesdžid uz [[Stari most (Mostar)|Stari most]].<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024">{{cite web |title=Derviš-paša Bajezidagić i njegova katedra Mesnevije u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1700-dervis-pasa-bajezidagic-i-njegova-katedra-mesnevije-u-mostaru |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=26. 2. 2024 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Prvobitni mesdžid nije imao munaru ni minber. Oko 1597/98. uz njega je dograđena kamena munara, a u džamiji je napravljen minber. Nakon tih zahvata Derviš-paša je dopunio svoj vakuf novom vakufnamom, sastavljenom u Mostaru oko 9. maja 1602.<ref name="Hasandedic-vakufnama" /> Druga vakufnama dodatno je uredila rad Derviš-pašinih zadužbina i povećala sredstva namijenjena njihovom održavanju. Ukupna vrijednost njegova vakufa iznosila je 221.200 [[dirhem]]a, dok je za potrebe medrese dodatno izdvojio 36.000 dirhema iz kojih su se trebale isplaćivati naknade muderrisu i podmirivati druge potrebe vezane za nastavu i tumačenje Mesnevije.<ref name="MuftijstvoMostarsko_2024" /> === Medresa i biblioteka === Derviš-pašina medresa razvila se iz mekteba osnovanog uz džamiju i bila je dio šireg obrazovnog sistema koji je vakif namijenio Mostaru. U njenom radu posebno mjesto imalo je izučavanje klasične islamske i orijentalne književnosti, uključujući tumačenje Mesnevije. Derviš-paša je za potrebe medrese osnovao i [[Biblioteka|biblioteku]], čiji je fond bio određen drugom vakufnamom.<ref name="Lavic_2021">{{cite web |last=Lavić |first=Osman |date=17. 5. 2021 |title=Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/1157-rukopisi-karadoz-begove-biblioteke-u-mostaru |publisher=Muftijstvo mostarsko |access-date=3. 10. 2026 |language=bs}}</ref> U biblioteci je bilo 46 svezaka, među kojima su se nalazila djela iz islamske dogmatike, [[šerijat|šerijatskog prava]] i [[Tesavuf|tesavvufa]], kao i djela klasične [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]]. Među posebno vrijednim djelima bio je komentar [[Mesnevija|Mesnevije]] [[Dželaludin Rumi|Dželaludina Rumija]] u šest svezaka autora Mevlane Sururija, uz ''Beharistan'' Džamija, ''Đulistan'' [[Saadi Širazi|Sadija]] i ''Divan'' Hafiza Širazija.<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972">{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Muslimanske biblioteke u Mostaru |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |volume=1 |issue=1 |publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka |location=Sarajevo |date=1972 |pages=111–118 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/download/11/31/32 |access-date=4. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Vakufnama je sadržavala stroga pravila o postupanju s [[knjiga]]ma. Knjige se nisu smjele poklanjati, prodavati, prisvajati niti iznositi iz Mostara, a za pojedina djela bile su određene dodatne odredbe o načinu korištenja. Biblioteka je bila smještena u dershani Derviš-pašine medrese.<ref name="Hasandedic_1972" /> Derviš-pašina biblioteka prestala je djelovati zajedno s medresom, prije 1890. Knjige su potom prenesene u [[Karađoz-begova biblioteka|Karađoz-begovu biblioteku]], a dio fonda kasnije je dospio u druge zbirke. Stručna literatura navodi da se danas pojedini rukopisi iz Derviš-pašine biblioteke čuvaju u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u Sarajevu i [[Arhiv Hercegovine|Arhivu Hercegovine]].<ref name="Lavic_2021" /><ref name="Hasandedic_1972" /> == Arhitektura == [[Datoteka:Medreska Street and Dervish Pasha Mosque complex in Mostar - Bosnia and Herzegovina (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Medreska ulica (nekadašnji Medresanski sokak) – prolaz između nekadašnje madrase i džamije Derviš-paše Bajezidagića]] Džamija ima kvadratnu osnovu dimenzija 10,75 × 10,75 metara i kamenu munaru. Pokrivena je kamenim pločama, a munara je izvedena od klesanog kamena.<ref name="Hasandedic_1972" /> Uz džamiju se nalazi manji harem, dok je veći harem bio smješten preko puta sokaka.<ref name="Puljic_2011" /> Medresa je bila smještena preko puta džamije, a između džamije i medrese nalazio se uski prolaz nazvan Medresanski sokak. Medresa je imala pet prostorija, od kojih je najveća služila kao dershana, dok su ostale bile namijenjene za stanovanje učenika.<ref name="Hasandedic-vakufnama" /> == Ratna razaranja i obnova == Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], džamija Derviš-paše Bajezidagića pretrpjela teška oštećenja. Za vrijeme [[Opsada Mostara#Prva opsada (april – juni 1992)|prve opsade Mostara]] 1992. munara, krov i unutrašnjost džamije teško su oštećeni višestrukim udarima projektila s položaja pod kontrolom srpskih snaga.<ref name="Riedlmayer_UnistavanjeKulturneBastine">{{cite web |last=Riedlmayer |first=András |title=Uništavanje kulturne baštine u Bosni i Hercegovini, 1992–1996 |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/08%2005%2021%20Pages%20from%20Andrasa%20Riedlmayera-%20part2.pdf |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon oštećenja iz 1992, za vrijeme [[Opsada Mostara#Druga opsada (juni 1993 – april 1994)|druge opsade Mostara]] džamija je 1993. potpuno srušena. Derviš-pašina džamija nalazila se na području Mostara pod kontrolom hrvatskih snaga, te je, za razliku od džamija koje su bile izložene granatiranju s udaljenih položaja, srušena do temelja od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO).<ref name="Mehmedovic_2017" /><ref name="Stav_Dzamije_HVO_2018">{{cite web |title=HVO je u Mostaru, Stocu i Čapljini srušio 40 džamija |url=https://arhiv.stav.ba/hvo-je-u-mostaru-stocu-i-capljini-srusio-40-dzamija/ |website=Stav |publisher=Stav |date=9. 5. 2018 |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon završetka rata pristupilo se obnovi Derviš-pašine džamije. Prema dokumentaciji [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], građevinski i zanatski radovi na obnovi završeni su prije njenog ponovnog otvaranja u maju 2004. Obnovljena džamija danas ponovo služi džematu Podhum i koristi se za namaz, mektepsku nastavu i druge vjerske programe.<ref name="Muftijstvo2026" /> Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], donesenom na 18. sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005, za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] proglašeno je "Mjesto i ostatci graditeljske cjeline – džamija u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamija) u Mostaru". Odluka je evidentirana pod brojem 06.2-2-28/04-9 i objavljena u [[Službeni glasnik Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]], broj 85/05, a izmijenjena je 2013. i 2021.<ref name="KONS" /><ref name="KONS_2005">{{cite web |author=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |title=Odluka o proglašenju mjesta i ostataka graditeljske cjeline – Džamija u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamija) u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHdzamija%20U%20Podhumu.pdf |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |date=25. 1. 2005 |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}</ref> == Također pogledajte == * [[Derviš-paša Bajezidagić]] * [[Karađoz-begova džamija]] * [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] * [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] * [[Vučjakovića džamija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Džamija Derviš-paše Bajezidagića}} * [https://www.kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista Službena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] na stranici [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH]] * [https://medzlismostar.ba/medzlis-islamske-zajednice-mostar/ Službena stranica] Medžlisa Islamske zajednice Mostar {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Džamije u Mostaru]] [[Kategorija:Medrese u Mostaru]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] 79n9f9d0wyg2tjv4x36lpd3ldr0imxu 0 538454 3934019 3933935 2026-10-04T15:22:42Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3934019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jay Hakkinen | slika = Jay_Hakkinen_USA.jpg | opis_slike = | puno_ime = Jay William Hakkinen | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|07|09}} | mjesto_rođenja = [[Kasilof]], [[Aljaska]] | država_rođenja = [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 183 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = WSV Oberhof 05 | trener = [[Mikael Löfgren]], [[Per Nilsson]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''14''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = {{plainlist| '''33.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 2. 10. 2026. }} '''Jay Hakkinen''' rođen 19. jula 1977. u [[Kasilof]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Aljaska]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.<ref name="USAtoday">{{cite news |title=Improved U.S. team targets increased exposure |author=Dure, Beau |date=9. 2. 2010 |newspaper=[[USA Today]] |url=https://www.usatoday.com/sports/olympics/vancouver/biathlon/2010-01-25-tim-burke_N.htm |accessdate=14. 7. 2010|language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|42]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|60]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|17]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|13]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|78]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|76]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|57]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]] |} Hakkinen je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deseto mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 1:47.9&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] je osvojio deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]], što mu je ostao najbolji rezultat. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|37]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|20]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|30]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|41]] | | | |- |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|51]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|23]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|9]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|89]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|80]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|35]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|91]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]] | |} Hakkinen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] nastupio 14 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|masovnog starta]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 52.9&nbsp;s bio sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] |- | || || ||74||39||36||61||57|| ||53||33||37||41||47||45||97||75||36|| |} {{clear}} Prvi nastup Hakkinena u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]], 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio peto mjesto. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2013. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|78}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Hakkinen, Jay}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Kasilof]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 199wjry6gyrmi2ywdkoape42wl4z7bv 0 538467 3934006 3933964 2026-10-04T13:57:12Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Alelna heterogenost]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3933964 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|280px|thumb| Objašnjenje osnovne razlike između alelne i lokusne heterogenosti]] '''Alelna heterogenost''' jeste [[fenomen]] u kojem različite [[mutacije]] na istom [[lokus (genetika)|lokusu]] dovode do istih ili vrlo sličnih [[fenotip]]ova. Ove alelne varijacije mogu nastati kao rezultat procesa [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], kao rezultat [[egzogen]]ih [[mutagen]]a, [[genetički drift|genetičkog drifta]] ili [[genetička migracija|genetičke migracije]]. Mnoge od ovih mutacija imaju oblik [[SNP|jednonukleotidnog polimorfizama]] u kojima je baza jednog [[nukleotid]]a promijenjena u poređenju sa [[konsenzusna sekvenca|konsenzusnom sekvencom]]. One također mogu postojati kao [[varijacija broja kopija|varijante broja kopija]] (CNV) u kojima se kopije gena ili DNK sekvence razlikuju od populacije.<ref>{{cite book|last1=Singh|first1=Abinash|title=Encyclopedia of Behavioral Medicine: Allelic Heterogeneity|date=2013|publisher=Springer|location=New York|pages=66–67}}</ref> Mutirani [[alel]]i koji izražavaju alelnu heterogenost mogu se klasificirati kao adaptivni ili disadaptivni. Ove mutacije mogu se javiti u ćelijama [[klicin list|germinativne linije]], [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]] ili u [[mitohondrijski genom|mitohondrijskom genomu]]. [[Mutacije]] u ćelijama germinativne linije mogu se naslijeđivati kao i mitohondrijske alelne mutacije. Mitohondrijske alelne mutacije nasljeđuju se majčinski. Tipično u [[ljudski genom|ljudskom genomu]], mala količina alelnih varijanti čini ~75% mutacija pronađenih na određenom lokusu unutar populacije. Druge pronađene varijante smatraju se rijetkim ili ekskluzivnim za jedan [[Genealoški metod|pedigre]]. [[OMIM|Online Mendelovo nasljeđivanje čovjeka]] ima evidenciju o preko 1000 gena i njihovim povezanim alelnim varijantama. Ovi geni pokazuju alelnu heterogenost na svojim lokusima i odgovorni su za različite [[fenotip]]ove bolesti. Neke od ovih bolesti su: [[alkaptonurija]], [[albinizam]], [[ahondroplazija]] i [[fenilketonurija]].<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles R|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=2005|publisher=John Wiley & Sons Ltd.|location=Etobicoke, Canada}}</ref><ref>"Genetics Home Reference", 25 September 2009, [https://web.archive.org/web/20081208231714/http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=allelicheterogeneity Allelic heterogeneity], 29 September 2009</ref> Naprimjer, [[beta-talasemija|β-talasemija]] može biti uzrokovana nekoliko različitih mutacija u [[beta-globin|β-globinskom]] genu. Alelnu heterogenost ne treba miješati sa [[lokusna heterogenost|lokusnom heterogenošću]] u kojoj mutacija na drugom genu uzrokuje sličan fenotip. Niti je treba miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]] u kojoj mutacija unutar istog gena uzrokuje drugačiji [[fenotip]]. Druge glavne bolesti koje pokazuju alelnu heterogenost su alelne mutacije u genu za [[distrofin]] koje uzrokuju [[Duchenneova distrofija|Duchenneovu distrofiju]] i mutacije u genu CFTR za koje se zna da uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]].<ref>{{cite book|last1=Singh|first1=Abinash|title=Encyclopedia of Behavioral Medicine: Allelic Heterogeneity|date=2013|publisher=Springer|location=New York|pages=66–67}}</ref> ==Alkaptonurija== Ljudski gen za [[nukleotid]]nu sekvencu [[HGD]] pokazuje niz alelnih mutacija koje uzrokuju [[alkaptonurija|AKU]]. Dokumentovano je približno 40 različitih alelnih varijanti. Većina ovih varijanti nema uticaja na funkciju katalize enzima. Nekoliko poznatih alela ima indirektan uticaj na funkciju proteina, uzrokujući pogrešno [[savijanje proteina|savijanje]] i remete pravilno sastavljanje [[enzim]]skog kompleksa. Alkaptunorija se smatra klasičnim primjerom alelne heterogenosti koja pokazuje jednu varijantu u ljudskom fenotipu.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles R|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=2005|publisher=John Wiley & Sons Ltd.|location=Etobicoke, Canada}}</ref> == Također pogledajte == * [[Lokusna heterogenost]] *[[Genetička heterogenost]] ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] qz5eems0wi8cpgudil8uyf64c726iti 0 538468 3934005 3933968 2026-10-04T13:56:21Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Genetička heterogenost]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3933968 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetićke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alelna heterogenost|alna]], [[lokusna heterogenost|lokusna]] i [[fenotipska heterogenost]]. '''Alelna heterogenost''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, mutiple mutacije u genu [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze|CFTR]] uzrokuju [[cistasta fibroza| cistastu fibrozu]]. '''Lolosna heterogenost ''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod ''[[retinitis pigmentosa]]'', mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetičkom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težine. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetčkih bolesti i utječu na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolestima == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke [[mutacije]], iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, mutacije u različitim genima unutar istog [[biološki put| biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Pored akumulacije mutacija i genomske nestabilnosti, [[selekcijski pritisak]] također ima ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti kod bolesti. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, ([[alel]] ''HbS'' [[anemija srpastih eritrocita|srpaste anemije]]) ostaje rasprostranjen u regijama endemskim za malariju jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski utjecaj == Genetska heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], igrajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetskih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetska varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim osobinama koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i reprodukciju. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na selektivne pritiske, kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak.<ref name="ReferenceA"/> Bez genetske raznolikosti, populacija bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetska heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i evoluciju vrsta. == Heterogenost tumora == === Intratumorska vs. intertumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[File:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke mutacije. To je rezultat kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornošću na lijekove]] i metastatskim potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, intertumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina| personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1|doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i fenotipska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Intratumorska heterogenost dovodi do rezistencije na lijekove, jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminisane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno efikasne tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje, kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora je ključno za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u ekspresiji gena, mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova imunskih ćelija koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna imunohistohemija''', '''[[FISH| fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar [[tumorsko mikrookruženje|mikrookruženja tumora]] i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput '''i'''maging masene citometrije i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje biomarkera, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u krv ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, [[osjetljivost i specifičnost]] takvih [[biomarker]] aovisi o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena| ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje mikroba i primjenu u biotehnologiji. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, epigenetičkih modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj tumora. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do fenotipske plastičnosti kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u transkripciji i translaciji uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije RNK mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetičkim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, fenomen relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne ekologije.<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava populaciji da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivnu inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres se koristio za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija genetIčke heterogenosti == Koncept '''genetičke heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u molekularnoj genetici, genomici i biologiji bolesti. Genetička heterogenost odnosi se na [[fenomen]] gdje jedan fenotip ili bolest mogu biti uzrokovani varijacijama u različitim genima ([lokusna heterogenost]]) ili različitim mutacijama unutar istog gena ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u Mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o Mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični fenotipovi mogu nasljeđivati u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada Archibalda Garroda o urođenim greškama metabolizma, početkom 1900-ih. On je postavio hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetske raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće potem rijetke bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u medicinskoj genetici. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima..<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju genetičke poremećaje. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] uzrokovana je mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti (alelna heterogenost).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovsko sekvenciranje| Sangerovskog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekat ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[genu povezani s bolestima| gena povezanih s bolestima]] i njihovih varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije dovele su do dubljeg razumijevanja genetske arhitekture složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra| poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenij|hizofrenije]]''' i raznih [[kancer]]a, koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa s različitim stupnjevima penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Okolinska heterogenost == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih vrsta.<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna''' '''heterogenost''' odnosi se na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, generacijske promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod utjecajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će utjecati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |chapter=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |title=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veću biodiverzitet.<ref name=":1"/> Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref>{{AI-retrieved source|date=March 2026|checked=no}} Heterogenost okoline povezana je s opstankom [[vrsta]] u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini potiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja vrsta.<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |doi-access=free|pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal [[ekološka niša|izgradnje niša]]. Na taj način smanjuje se stepen selekcijskih pritisaka i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline podstiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnoću preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] nasljedni je autosomno recesivni [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove [[mutacije]] također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] složeni je neurodegenerativni poremećaj s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i predkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Dosadašnja istraživanja o [[hipoteza amiloidne kaskade|hipotezi amiloidne kaskade]] identifikovala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|prouzrokuju presenilin-2| [[sutosomno nasljeđivanje|autosomno dominantne]], rani oblik porodične Alchajmerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog alela, [[Apolipoprotein E|apolipoprotein E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka| sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Mutacije u ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc" /> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkaz koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] ijxp2sw6cr7txm2oan0pk9h93qa4hf4 4 538469 3934004 3933970 2026-10-04T13:55:50Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Lokusna heterogenost]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3933970 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|280px|thumb| Objašnjenje osnovne razlike između [[alelna heterogenost|alelne]] i lokusne heterogenosti]] '''Lokusna heterogenost ''' javlja se kada su [[mutacije]] na više [[genom]]skih lokusa sposobne proizvesti isti [[fenotip]] (tj. jednu [[osobina|osobinu]], obrazac osobina ili poremećaj), a svaka pojedinačna mutacija je dovoljna da nezavisno izazove specifični fenotip..<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Keith BP, Robertson DL, Hentges KE | title = Locus heterogeneity disease genes encode proteins with high interconnectivity in the human protein interaction network | journal = Frontiers in Genetics | volume = 5 | pages = 434 | date = 9. 12. 2014 | pmid = 25538735 | pmc = 4260505 | doi = 10.3389/fgene.2014.00434 | doi-access = free }}</ref> Lokusnu heterogenost ne treba miješati sa [[alelna heterogenost|alelnom heterogenošću]], u kojoj jedan fenotip može biti proizveden višestrukim mutacijama, od kojih se sve nalaze na istom lokusu na [[hromosom]]u.<ref name=":0"/> Isto tako, ne treba je miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]], u kojoj se različiti fenotipovi javljaju među organizmima sa identičnim [[genotip]]ovima i uslovima okoline.<ref>{{cite journal | vauthors = Ackermann M | title = A functional perspective on phenotypic heterogeneity in microorganisms | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 13 | issue = 8 | pages = 497–508 | date = august 2015 | pmid = 26145732 | doi = 10.1038/nrmicro3491 | s2cid = 29846214 }}</ref> Lokusna i alelna heterogenost su dvije komponente [[genetička heterogenost|genetičke heterogenosti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/genetics-dictionary|title=NCI Dictionary of Genetics Terms|date=20. 7. 2012|website=National Cancer Institute|language=en|access-date=27. 11. 2019}}</ref> Lokusna heterogenenost može imati značajne implikacije za niz ljudskih bolesti. Naprimjer, povezana je sa ''[[retinitis pigmentosa]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Daiger SP, Sullivan LS, Bowne SJ | title = Genes and mutations causing retinitis pigmentosa | journal = Clinical Genetics | volume = 84 | issue = 2 | pages = 132–41 | date = august 2013 | pmid = 23701314 | pmc = 3856531 | doi = 10.1111/cge.12203 }}</ref>[[Hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijskom kardiomiopatijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Solomon SD, Jarcho JA, McKenna W, Geisterfer-Lowrance A, Germain R, Salerni R, Seidman JG, Seidman CE | display-authors = 6 | title = Familial hypertrophic cardiomyopathy is a genetically heterogeneous disease | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 86 | issue = 3 | pages = 993–9 | date = septembar 1990 | pmid = 1975599 | pmc = 296820 | doi = 10.1172/JCI114802 }}</ref> ''[[osteogenesis imperfecta]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Van Dijk FS, Sillence DO | title = Osteogenesis imperfecta: clinical diagnosis, nomenclature and severity assessment | journal = American Journal of Medical Genetics. Part A | volume = 164A | issue = 6 | pages = 1470–81 | date = juni 2014 | pmid = 24715559 | pmc = 4314691 | doi = 10.1002/ajmg.a.36545 }}</ref> [[porodična hiperholesterolemija|porodičnom hiperholesterolemijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Goldstein JL, Dana SE, Brunschede GY, Brown MS | title = Genetic heterogeneity in familial hypercholesterolemia: evidence for two different mutations affecting functions of low-density lipoprotein receptor | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 72 | issue = 3 | pages = 1092–6 | date = mart 1975 | pmid = 236556 | pmc = 432472 | doi = 10.1073/pnas.72.3.1092 | bibcode = 1975PNAS...72.1092G | doi-access = free }}</ref> i [[gubitak sluha|gubitkom sluha]].<ref>{{Cite journal |last1=Keats |first1=Bronya J. B. |last2=Berlin |first2=Charles I. |date=1. 1. 1999 |title=Genomics and Hearing Impairment |url=https://genome.cshlp.org/content/9/1/7 |journal=Genome Research |language=en |volume=9 |issue=1 |pages=7–16 |doi=10.1101/gr.9.1.7 |issn=1088-9051 |pmid=9927480|doi-access=free }}</ref> Heterogeni lokusi uključeni u formiranje istog fenotipa često doprinose sličnim biološkim putevima.<ref name=":0"/> Uloga i stepen heterogenosti lokusa je važno razmatranje u razumijevanju fenotipova bolesti i u razvoju terapijskog tretmana za ove bolesti.<ref name=":0"/> Otkrivanje uzročnih gena za bolesti na koje utiče lokusna heterogenost teško je postići metodama genetske analize kao što su [[vezani geni|genetička vezanost]] i [[Sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje genoma]].<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Rehman AU, Santos-Cortez RL, Drummond MC, Shahzad M, Lee K, Morell RJ, Ansar M, Jan A, Wang X, Aziz A, Riazuddin S, Smith JD, Wang GT, Ahmed ZM, Gul K, Shearer AE, Smith RJ, Shendure J, Bamshad MJ, Nickerson DA, Hinnant J, Khan SN, Fisher RA, Ahmad W, Friderici KH, Riazuddin S, Friedman TB, Wilch ES, Leal SM | display-authors = 6 | title = Challenges and solutions for gene identification in the presence of familial locus heterogeneity | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 23 | issue = 9 | pages = 1207–15 | date = septembar 2015 | pmid = 25491636 | pmc = 4538203 | doi = 10.1038/ejhg.2014.266 }}</ref> Ove metode se oslanjaju na poređenje oboljelih članova porodice, ali kada različiti članovi porodice imaju različite gene koji uzrokuju bolest, takvi geni možda neće biti precizno identificirani.<ref name=":1"/> Postojeće tehnike su modificirane, a razvijene su i nove tehnike kako bi se prevazišli ovi izazovi.<ref name=":1" /><ref>{{cite journal | vauthors = Wang D, Huang J | title = Detecting linkage disequilibrium in the presence of locus heterogeneity | journal = Annals of Human Genetics | volume = 70 | issue = Pt 3 | pages = 397–409 | date = maj 2006 | pmid = 16674561 | doi = 10.1111/j.1529-8817.2005.00229.x | s2cid = 25856694 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pal DK, Greenberg DA | title = Evaluating genetic heterogeneity in complex disorders | language = english | journal = Human Heredity | volume = 53 | issue = 4 | pages = 216–26 | date = 2002 | pmid = 12435885 | doi = 10.1159/000066195 | s2cid = 46285173 }}</ref> == ''Retinitis pigmentosa'' == ''[[Retinitis pigmentosa]]'' stanje je koje uzrokuje oštećenje ćelija [[mrežnjača|mrežnječe]] osjetljivih na svjetlost.<ref>{{cite journal | vauthors = Hartong DT, Berson EL, Dryja TP | title = Retinitis pigmentosa | language = English | journal = Lancet | volume = 368 | issue = 9549 | pages = 1795–809 | date = novembar 2006 | pmid = 17113430 | doi = 10.1016/S0140-6736(06)69740-7 | s2cid = 24950783 | url = https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(06)69740-7/abstract | url-access = subscription }}</ref> Identificirano je preko 60 gena čije mutacije nezavisno uzrokuju ''retinitis pigmentosa'', a one se mogu [[nasljeđivanje|nasljeđivati]] ​​kao [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] ili po [[spolno vezano nasljeđivanje|X-vezanom]] obrascu.<ref>{{Cite web|url=https://sph.uth.edu/retnet/sum-dis.htm|title=RetNet: Summaries|website=sph.uth.edu|access-date=27. 11. 2019}}</ref> Primjeri takvih gena uključuju gen za [[rodopsin]] (RHO), gen koji kodira za regulator [[GTPaza|GTPaze]] ''[[retinitis pigmentosa]]'' (RGPR) i gen koji kodira protein ''retinitis pigmentosa'' 2 (RP2).<ref>{{cite journal | vauthors = Ferrari S, Di Iorio E, Barbaro V, Ponzin D, Sorrentino FS, Parmeggiani F | title = Retinitis pigmentosa: genes and disease mechanisms | journal = Current Genomics | volume = 12 | issue = 4 | pages = 238–49 | date = juni 2011 | pmid = 22131869 | pmc = 3131731 | doi = 10.2174/138920211795860107 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Alelna heterogenost]] * [[Spisak kožnih stanja uzrokovanih mutacijama u keratinima]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] 6sq675hxjmfmaen7xusuxlnnf2wmg02 3934009 3934004 2026-10-04T14:02:19Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Lokusna heterogenost]] na [[Wikipedia:Igralište/Lokusna heterogenost]] bez ostavljanja preusmjerenja 3933970 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|280px|thumb| Objašnjenje osnovne razlike između [[alelna heterogenost|alelne]] i lokusne heterogenosti]] '''Lokusna heterogenost ''' javlja se kada su [[mutacije]] na više [[genom]]skih lokusa sposobne proizvesti isti [[fenotip]] (tj. jednu [[osobina|osobinu]], obrazac osobina ili poremećaj), a svaka pojedinačna mutacija je dovoljna da nezavisno izazove specifični fenotip..<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Keith BP, Robertson DL, Hentges KE | title = Locus heterogeneity disease genes encode proteins with high interconnectivity in the human protein interaction network | journal = Frontiers in Genetics | volume = 5 | pages = 434 | date = 9. 12. 2014 | pmid = 25538735 | pmc = 4260505 | doi = 10.3389/fgene.2014.00434 | doi-access = free }}</ref> Lokusnu heterogenost ne treba miješati sa [[alelna heterogenost|alelnom heterogenošću]], u kojoj jedan fenotip može biti proizveden višestrukim mutacijama, od kojih se sve nalaze na istom lokusu na [[hromosom]]u.<ref name=":0"/> Isto tako, ne treba je miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]], u kojoj se različiti fenotipovi javljaju među organizmima sa identičnim [[genotip]]ovima i uslovima okoline.<ref>{{cite journal | vauthors = Ackermann M | title = A functional perspective on phenotypic heterogeneity in microorganisms | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 13 | issue = 8 | pages = 497–508 | date = august 2015 | pmid = 26145732 | doi = 10.1038/nrmicro3491 | s2cid = 29846214 }}</ref> Lokusna i alelna heterogenost su dvije komponente [[genetička heterogenost|genetičke heterogenosti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/genetics-dictionary|title=NCI Dictionary of Genetics Terms|date=20. 7. 2012|website=National Cancer Institute|language=en|access-date=27. 11. 2019}}</ref> Lokusna heterogenenost može imati značajne implikacije za niz ljudskih bolesti. Naprimjer, povezana je sa ''[[retinitis pigmentosa]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Daiger SP, Sullivan LS, Bowne SJ | title = Genes and mutations causing retinitis pigmentosa | journal = Clinical Genetics | volume = 84 | issue = 2 | pages = 132–41 | date = august 2013 | pmid = 23701314 | pmc = 3856531 | doi = 10.1111/cge.12203 }}</ref>[[Hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijskom kardiomiopatijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Solomon SD, Jarcho JA, McKenna W, Geisterfer-Lowrance A, Germain R, Salerni R, Seidman JG, Seidman CE | display-authors = 6 | title = Familial hypertrophic cardiomyopathy is a genetically heterogeneous disease | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 86 | issue = 3 | pages = 993–9 | date = septembar 1990 | pmid = 1975599 | pmc = 296820 | doi = 10.1172/JCI114802 }}</ref> ''[[osteogenesis imperfecta]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Van Dijk FS, Sillence DO | title = Osteogenesis imperfecta: clinical diagnosis, nomenclature and severity assessment | journal = American Journal of Medical Genetics. Part A | volume = 164A | issue = 6 | pages = 1470–81 | date = juni 2014 | pmid = 24715559 | pmc = 4314691 | doi = 10.1002/ajmg.a.36545 }}</ref> [[porodična hiperholesterolemija|porodičnom hiperholesterolemijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Goldstein JL, Dana SE, Brunschede GY, Brown MS | title = Genetic heterogeneity in familial hypercholesterolemia: evidence for two different mutations affecting functions of low-density lipoprotein receptor | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 72 | issue = 3 | pages = 1092–6 | date = mart 1975 | pmid = 236556 | pmc = 432472 | doi = 10.1073/pnas.72.3.1092 | bibcode = 1975PNAS...72.1092G | doi-access = free }}</ref> i [[gubitak sluha|gubitkom sluha]].<ref>{{Cite journal |last1=Keats |first1=Bronya J. B. |last2=Berlin |first2=Charles I. |date=1. 1. 1999 |title=Genomics and Hearing Impairment |url=https://genome.cshlp.org/content/9/1/7 |journal=Genome Research |language=en |volume=9 |issue=1 |pages=7–16 |doi=10.1101/gr.9.1.7 |issn=1088-9051 |pmid=9927480|doi-access=free }}</ref> Heterogeni lokusi uključeni u formiranje istog fenotipa često doprinose sličnim biološkim putevima.<ref name=":0"/> Uloga i stepen heterogenosti lokusa je važno razmatranje u razumijevanju fenotipova bolesti i u razvoju terapijskog tretmana za ove bolesti.<ref name=":0"/> Otkrivanje uzročnih gena za bolesti na koje utiče lokusna heterogenost teško je postići metodama genetske analize kao što su [[vezani geni|genetička vezanost]] i [[Sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje genoma]].<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Rehman AU, Santos-Cortez RL, Drummond MC, Shahzad M, Lee K, Morell RJ, Ansar M, Jan A, Wang X, Aziz A, Riazuddin S, Smith JD, Wang GT, Ahmed ZM, Gul K, Shearer AE, Smith RJ, Shendure J, Bamshad MJ, Nickerson DA, Hinnant J, Khan SN, Fisher RA, Ahmad W, Friderici KH, Riazuddin S, Friedman TB, Wilch ES, Leal SM | display-authors = 6 | title = Challenges and solutions for gene identification in the presence of familial locus heterogeneity | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 23 | issue = 9 | pages = 1207–15 | date = septembar 2015 | pmid = 25491636 | pmc = 4538203 | doi = 10.1038/ejhg.2014.266 }}</ref> Ove metode se oslanjaju na poređenje oboljelih članova porodice, ali kada različiti članovi porodice imaju različite gene koji uzrokuju bolest, takvi geni možda neće biti precizno identificirani.<ref name=":1"/> Postojeće tehnike su modificirane, a razvijene su i nove tehnike kako bi se prevazišli ovi izazovi.<ref name=":1" /><ref>{{cite journal | vauthors = Wang D, Huang J | title = Detecting linkage disequilibrium in the presence of locus heterogeneity | journal = Annals of Human Genetics | volume = 70 | issue = Pt 3 | pages = 397–409 | date = maj 2006 | pmid = 16674561 | doi = 10.1111/j.1529-8817.2005.00229.x | s2cid = 25856694 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pal DK, Greenberg DA | title = Evaluating genetic heterogeneity in complex disorders | language = english | journal = Human Heredity | volume = 53 | issue = 4 | pages = 216–26 | date = 2002 | pmid = 12435885 | doi = 10.1159/000066195 | s2cid = 46285173 }}</ref> == ''Retinitis pigmentosa'' == ''[[Retinitis pigmentosa]]'' stanje je koje uzrokuje oštećenje ćelija [[mrežnjača|mrežnječe]] osjetljivih na svjetlost.<ref>{{cite journal | vauthors = Hartong DT, Berson EL, Dryja TP | title = Retinitis pigmentosa | language = English | journal = Lancet | volume = 368 | issue = 9549 | pages = 1795–809 | date = novembar 2006 | pmid = 17113430 | doi = 10.1016/S0140-6736(06)69740-7 | s2cid = 24950783 | url = https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(06)69740-7/abstract | url-access = subscription }}</ref> Identificirano je preko 60 gena čije mutacije nezavisno uzrokuju ''retinitis pigmentosa'', a one se mogu [[nasljeđivanje|nasljeđivati]] ​​kao [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] ili po [[spolno vezano nasljeđivanje|X-vezanom]] obrascu.<ref>{{Cite web|url=https://sph.uth.edu/retnet/sum-dis.htm|title=RetNet: Summaries|website=sph.uth.edu|access-date=27. 11. 2019}}</ref> Primjeri takvih gena uključuju gen za [[rodopsin]] (RHO), gen koji kodira za regulator [[GTPaza|GTPaze]] ''[[retinitis pigmentosa]]'' (RGPR) i gen koji kodira protein ''retinitis pigmentosa'' 2 (RP2).<ref>{{cite journal | vauthors = Ferrari S, Di Iorio E, Barbaro V, Ponzin D, Sorrentino FS, Parmeggiani F | title = Retinitis pigmentosa: genes and disease mechanisms | journal = Current Genomics | volume = 12 | issue = 4 | pages = 238–49 | date = juni 2011 | pmid = 22131869 | pmc = 3131731 | doi = 10.2174/138920211795860107 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Alelna heterogenost]] * [[Spisak kožnih stanja uzrokovanih mutacijama u keratinima]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] 6sq675hxjmfmaen7xusuxlnnf2wmg02 4 538470 3933973 3933972 2026-10-04T12:00:52Z Brocker-AB 186433 3933973 wikitext text/x-wiki [[File:Stat domain structure.png|thumb|350px|right| Domeni i mjesta kovalentne modifikacije STAT- proteina.]] {{Infokutija protein | Symbol = STAT-alpha | Name = STAT protein, sve-alfa domen | image = Jakstat pathway.svg | width = | caption =JAK-stat put | Pfam= PF01017 | InterPro= IPR013800 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB= }} {{Infoktija protein | Symbol = STAT-bind | Name = STAT-protein, domen vezivanja DNK | image = PDB_1uus_EBI.jpg | width = | caption = | Pfam= PF02864 | InterPro= IPR013801 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB= }} {{Infokutija protein | Symbol = STAT-int | Name = STAT protein, domen proteinske interakcije | image = PDB 1bgf EBI.jpg | width = | caption = Struktura [[N-kraj|amino-terminalnog]] domena interakcije proteina STAT-4.<ref name="pmid9461439">{{cite journal |vauthors=Vinkemeier U, Moarefi I, Darnell JE, Kuriyan J |title=Structure of the amino-terminal protein interaction domain of STAT-4 |journal=Science |volume=279 |issue=5353 |pages=1048–52 |date=February 1998 |pmid=9461439 |doi= 10.1126/science.279.5353.1048|bibcode=1998Sci...279.1048V }}</ref> | Pfam= PF02865 | InterPro= IPR013799 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB={{PDB3|1yvl}}A:2-122, {{PDB3|1bgf}}A:2-122 }} {{Infokutija protein | Symbol = Dict-STAT-coil | Name = Diktiostelijski STAT, spiralna zavojnica | image = PDB 1uur EBI.jpg | width = | caption = Struktura aktiviranog diktiostelijumskog STAT-a u njegovom obliku nevezanom za DNK | Pfam = PF09267 | Pfam_clan = | InterPro = IPR015347 | SMART = | PROSITE = | MEROPS = | SCOP = 1uur | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = }} Članovi '''[[proteinska porodica|proteinske porodice]]''' '''signalnih transduktora i aktivatora transkripcije''' ('''STAT''') unutarćelijski su [[transkripcijski faktor]]i koji posreduju u mnogim aspektima ćelijskr [[imunost]]i, [[ćelijska proliferacija| ćelijske proliferacije]], [[apoptoza| apoptoze]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijske diferencijacije]]. Primarno ih aktiviraju Janus kinaze (JAK), povezane s membranskim receptorima. Disregulacija ovog puta često se primjećuje u primarnim tumorima i dovodi do povećane [[angiogeneza| angiogeneze]], što poboljšava preživljavanje tumora i imunosupresiju. Studije o [[genski nokaut| genskom nokautu]] pružile su dokaze da su STAT-proteini uključeni u razvoj i funkciju [[imunski sistem| imunskog sistema]] i imaju ulogu u održavanju imunske tolerancije i nadzora tumora. ==STAT-porodica== Prva dva STAT-proteina su identifikovana u [[interferon]]skom sistemu. Identificirano je sedam članova STAT-porodice kod sisara: [[STAT1]], [[STAT2]], [[STAT3]], [[STAT4]], [[STAT5]] ([[STAT5A]] i [[STAT5B]]) i [[STAT6]]. STAT1 homodimeri uključeni su u signalizaciju interferona tipa II i vežu se za promotor '''GAS''' (sekvenca aktivirana interferonom G'''amma '''A'''), kako bi indukovali ekspresiju [[Interferonom stimulirani gen|gena stimulisanih interferonom]] (ISG). U signalizaciji interferona tipa I, heterodimer STAT1-STAT2 se kombinuje sa '''IRF'''9 ('''I'''nterferon '''R'''odgovor '''F'''aktor) i formira '''ISGF'''3 ('''I'''interferon '''S'''stimulisan '''G'''en '''F'''aktor), koji se veže za '''ISRE''' ('''I'''interferon-'''S'''stimulisan '''R'''odgovor '''E'''lement) promotor kako bi indukovao ekspresiju ISG. ==Struktura== Svih sedam STAT-proteina dijele zajednički strukturni motiv koji se sastoji od [[N-terminal]]nog domena nakon kojeg slijedi [[spiralna zavojnica]], [[DNK-vezujući domen]], linker, [[SH2 domen|Src homologija 2 (SH2)]] i [[C-terminal]]ni [[transaktivacija|transaktivacijski domen]]. Mnoga istraživanja fokusirala su se na razjašnjavanje uloga koje svaki od ovih domena ima u regulaciji različitih STAT-izoformi. I N-terminalni i SH2 domen posreduju u formiranju homo– ili heterodimera, dok domen spiralne zavojnice djelimično funkcioniše kao [[signal jedarne lokalizacije]] (NLS). [[transkripcija (genetika)|Transkripcijska aktivnost]] i povezanost [[DNK]] određeni su domenima transaktivacije, odnosno vezivanja DNK. ==Aktivacija== Vanćelijsko vezivanje [[citokin]]a ili [[faktor rasta| faktora rasta]] indukuje aktivaciju receptor-povezanih [[Janus kinaza]], koje [[fosforilacija| fosforiliraju]] specifični tirozinski ostatak unutar STAT-proteina, promovirajući [[dimerizacija proteina|dimerizaciju]] putem svojih [[SH2-domen]]a. Fosforilirani dimer zatim se aktivno transportira u jedro, putem ternarnog kompleksa [[importin|importin α/β]]. Izvorno, STAT-proteini opisani su kao ''latentni'' [[citoplazma]]tski [[transkripcijski faktor]]i jer se smatralo da je za zadržavanje u jedru potrebna fosforilacija. Međutim, nefosforilirani STAT-proteini također se kreću između [[citosol]]a i jedra i imaju ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]]. Nakon što STAT stigne do [[ćelijsko jedro|jedra]], veže se za konsenzusni motiv za prepoznavanje DNK koji se naziva gama-aktivirana mjesta (GAS) u [[promotor (genetika)|promotorskoj]] regiji [[citokin]]-[[inducibilni gen| inducibilnih gena]] i aktivira transkripciju. STAT-protein može biti defosforilisan jedarnim [[fosfataza]]ma, što dovodi do inaktivacije STAT-a i naknadnog transporta iz jedra pomoću [[eksportin]]-[[Ran (gen)|RanGTP]] kompleksa. ==Također pogledajte== *[[JAK-STAT put]] *[[DNK-vezujući protein ]] *[[STAT-inhibitor]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|STAT+Transcription+Factors}} * [https://www.sdbonline.org/fly/gene/marelle.htm ''Drosophila'' ''Signal-transducer and activator of transcription protein at 92E'' - The Interactive Fly] {{Transkripcijski faktori|g4}} {{JAK-STAT signalni put}} {{Modulatori citokinskih receptora}} {{Portal|Biologija}} {{DEFAULTSORT:Stat Protein}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Imunološki sistem]] [[Kategorija: Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:Transdukcija signala]] rka1v5mp8eckmf1qf8c50iswlfjjqqf 3933998 3933973 2026-10-04T13:49:20Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[STAT-protein]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3933973 wikitext text/x-wiki [[File:Stat domain structure.png|thumb|350px|right| Domeni i mjesta kovalentne modifikacije STAT- proteina.]] {{Infokutija protein | Symbol = STAT-alpha | Name = STAT protein, sve-alfa domen | image = Jakstat pathway.svg | width = | caption =JAK-stat put | Pfam= PF01017 | InterPro= IPR013800 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB= }} {{Infoktija protein | Symbol = STAT-bind | Name = STAT-protein, domen vezivanja DNK | image = PDB_1uus_EBI.jpg | width = | caption = | Pfam= PF02864 | InterPro= IPR013801 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB= }} {{Infokutija protein | Symbol = STAT-int | Name = STAT protein, domen proteinske interakcije | image = PDB 1bgf EBI.jpg | width = | caption = Struktura [[N-kraj|amino-terminalnog]] domena interakcije proteina STAT-4.<ref name="pmid9461439">{{cite journal |vauthors=Vinkemeier U, Moarefi I, Darnell JE, Kuriyan J |title=Structure of the amino-terminal protein interaction domain of STAT-4 |journal=Science |volume=279 |issue=5353 |pages=1048–52 |date=February 1998 |pmid=9461439 |doi= 10.1126/science.279.5353.1048|bibcode=1998Sci...279.1048V }}</ref> | Pfam= PF02865 | InterPro= IPR013799 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB={{PDB3|1yvl}}A:2-122, {{PDB3|1bgf}}A:2-122 }} {{Infokutija protein | Symbol = Dict-STAT-coil | Name = Diktiostelijski STAT, spiralna zavojnica | image = PDB 1uur EBI.jpg | width = | caption = Struktura aktiviranog diktiostelijumskog STAT-a u njegovom obliku nevezanom za DNK | Pfam = PF09267 | Pfam_clan = | InterPro = IPR015347 | SMART = | PROSITE = | MEROPS = | SCOP = 1uur | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = }} Članovi '''[[proteinska porodica|proteinske porodice]]''' '''signalnih transduktora i aktivatora transkripcije''' ('''STAT''') unutarćelijski su [[transkripcijski faktor]]i koji posreduju u mnogim aspektima ćelijskr [[imunost]]i, [[ćelijska proliferacija| ćelijske proliferacije]], [[apoptoza| apoptoze]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijske diferencijacije]]. Primarno ih aktiviraju Janus kinaze (JAK), povezane s membranskim receptorima. Disregulacija ovog puta često se primjećuje u primarnim tumorima i dovodi do povećane [[angiogeneza| angiogeneze]], što poboljšava preživljavanje tumora i imunosupresiju. Studije o [[genski nokaut| genskom nokautu]] pružile su dokaze da su STAT-proteini uključeni u razvoj i funkciju [[imunski sistem| imunskog sistema]] i imaju ulogu u održavanju imunske tolerancije i nadzora tumora. ==STAT-porodica== Prva dva STAT-proteina su identifikovana u [[interferon]]skom sistemu. Identificirano je sedam članova STAT-porodice kod sisara: [[STAT1]], [[STAT2]], [[STAT3]], [[STAT4]], [[STAT5]] ([[STAT5A]] i [[STAT5B]]) i [[STAT6]]. STAT1 homodimeri uključeni su u signalizaciju interferona tipa II i vežu se za promotor '''GAS''' (sekvenca aktivirana interferonom G'''amma '''A'''), kako bi indukovali ekspresiju [[Interferonom stimulirani gen|gena stimulisanih interferonom]] (ISG). U signalizaciji interferona tipa I, heterodimer STAT1-STAT2 se kombinuje sa '''IRF'''9 ('''I'''nterferon '''R'''odgovor '''F'''aktor) i formira '''ISGF'''3 ('''I'''interferon '''S'''stimulisan '''G'''en '''F'''aktor), koji se veže za '''ISRE''' ('''I'''interferon-'''S'''stimulisan '''R'''odgovor '''E'''lement) promotor kako bi indukovao ekspresiju ISG. ==Struktura== Svih sedam STAT-proteina dijele zajednički strukturni motiv koji se sastoji od [[N-terminal]]nog domena nakon kojeg slijedi [[spiralna zavojnica]], [[DNK-vezujući domen]], linker, [[SH2 domen|Src homologija 2 (SH2)]] i [[C-terminal]]ni [[transaktivacija|transaktivacijski domen]]. Mnoga istraživanja fokusirala su se na razjašnjavanje uloga koje svaki od ovih domena ima u regulaciji različitih STAT-izoformi. I N-terminalni i SH2 domen posreduju u formiranju homo– ili heterodimera, dok domen spiralne zavojnice djelimično funkcioniše kao [[signal jedarne lokalizacije]] (NLS). [[transkripcija (genetika)|Transkripcijska aktivnost]] i povezanost [[DNK]] određeni su domenima transaktivacije, odnosno vezivanja DNK. ==Aktivacija== Vanćelijsko vezivanje [[citokin]]a ili [[faktor rasta| faktora rasta]] indukuje aktivaciju receptor-povezanih [[Janus kinaza]], koje [[fosforilacija| fosforiliraju]] specifični tirozinski ostatak unutar STAT-proteina, promovirajući [[dimerizacija proteina|dimerizaciju]] putem svojih [[SH2-domen]]a. Fosforilirani dimer zatim se aktivno transportira u jedro, putem ternarnog kompleksa [[importin|importin α/β]]. Izvorno, STAT-proteini opisani su kao ''latentni'' [[citoplazma]]tski [[transkripcijski faktor]]i jer se smatralo da je za zadržavanje u jedru potrebna fosforilacija. Međutim, nefosforilirani STAT-proteini također se kreću između [[citosol]]a i jedra i imaju ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]]. Nakon što STAT stigne do [[ćelijsko jedro|jedra]], veže se za konsenzusni motiv za prepoznavanje DNK koji se naziva gama-aktivirana mjesta (GAS) u [[promotor (genetika)|promotorskoj]] regiji [[citokin]]-[[inducibilni gen| inducibilnih gena]] i aktivira transkripciju. STAT-protein može biti defosforilisan jedarnim [[fosfataza]]ma, što dovodi do inaktivacije STAT-a i naknadnog transporta iz jedra pomoću [[eksportin]]-[[Ran (gen)|RanGTP]] kompleksa. ==Također pogledajte== *[[JAK-STAT put]] *[[DNK-vezujući protein ]] *[[STAT-inhibitor]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|STAT+Transcription+Factors}} * [https://www.sdbonline.org/fly/gene/marelle.htm ''Drosophila'' ''Signal-transducer and activator of transcription protein at 92E'' - The Interactive Fly] {{Transkripcijski faktori|g4}} {{JAK-STAT signalni put}} {{Modulatori citokinskih receptora}} {{Portal|Biologija}} {{DEFAULTSORT:Stat Protein}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Imunološki sistem]] [[Kategorija: Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:Transdukcija signala]] rka1v5mp8eckmf1qf8c50iswlfjjqqf 3933999 3933998 2026-10-04T13:49:41Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[STAT-protein]] na [[Wikipedia:Igralište/STAT-protein]] bez ostavljanja preusmjerenja 3933973 wikitext text/x-wiki [[File:Stat domain structure.png|thumb|350px|right| Domeni i mjesta kovalentne modifikacije STAT- proteina.]] {{Infokutija protein | Symbol = STAT-alpha | Name = STAT protein, sve-alfa domen | image = Jakstat pathway.svg | width = | caption =JAK-stat put | Pfam= PF01017 | InterPro= IPR013800 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB= }} {{Infoktija protein | Symbol = STAT-bind | Name = STAT-protein, domen vezivanja DNK | image = PDB_1uus_EBI.jpg | width = | caption = | Pfam= PF02864 | InterPro= IPR013801 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB= }} {{Infokutija protein | Symbol = STAT-int | Name = STAT protein, domen proteinske interakcije | image = PDB 1bgf EBI.jpg | width = | caption = Struktura [[N-kraj|amino-terminalnog]] domena interakcije proteina STAT-4.<ref name="pmid9461439">{{cite journal |vauthors=Vinkemeier U, Moarefi I, Darnell JE, Kuriyan J |title=Structure of the amino-terminal protein interaction domain of STAT-4 |journal=Science |volume=279 |issue=5353 |pages=1048–52 |date=February 1998 |pmid=9461439 |doi= 10.1126/science.279.5353.1048|bibcode=1998Sci...279.1048V }}</ref> | Pfam= PF02865 | InterPro= IPR013799 | SMART= | Prosite = | SCOP = 1bgf | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | PDB={{PDB3|1yvl}}A:2-122, {{PDB3|1bgf}}A:2-122 }} {{Infokutija protein | Symbol = Dict-STAT-coil | Name = Diktiostelijski STAT, spiralna zavojnica | image = PDB 1uur EBI.jpg | width = | caption = Struktura aktiviranog diktiostelijumskog STAT-a u njegovom obliku nevezanom za DNK | Pfam = PF09267 | Pfam_clan = | InterPro = IPR015347 | SMART = | PROSITE = | MEROPS = | SCOP = 1uur | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CAZy = | CDD = }} Članovi '''[[proteinska porodica|proteinske porodice]]''' '''signalnih transduktora i aktivatora transkripcije''' ('''STAT''') unutarćelijski su [[transkripcijski faktor]]i koji posreduju u mnogim aspektima ćelijskr [[imunost]]i, [[ćelijska proliferacija| ćelijske proliferacije]], [[apoptoza| apoptoze]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijske diferencijacije]]. Primarno ih aktiviraju Janus kinaze (JAK), povezane s membranskim receptorima. Disregulacija ovog puta često se primjećuje u primarnim tumorima i dovodi do povećane [[angiogeneza| angiogeneze]], što poboljšava preživljavanje tumora i imunosupresiju. Studije o [[genski nokaut| genskom nokautu]] pružile su dokaze da su STAT-proteini uključeni u razvoj i funkciju [[imunski sistem| imunskog sistema]] i imaju ulogu u održavanju imunske tolerancije i nadzora tumora. ==STAT-porodica== Prva dva STAT-proteina su identifikovana u [[interferon]]skom sistemu. Identificirano je sedam članova STAT-porodice kod sisara: [[STAT1]], [[STAT2]], [[STAT3]], [[STAT4]], [[STAT5]] ([[STAT5A]] i [[STAT5B]]) i [[STAT6]]. STAT1 homodimeri uključeni su u signalizaciju interferona tipa II i vežu se za promotor '''GAS''' (sekvenca aktivirana interferonom G'''amma '''A'''), kako bi indukovali ekspresiju [[Interferonom stimulirani gen|gena stimulisanih interferonom]] (ISG). U signalizaciji interferona tipa I, heterodimer STAT1-STAT2 se kombinuje sa '''IRF'''9 ('''I'''nterferon '''R'''odgovor '''F'''aktor) i formira '''ISGF'''3 ('''I'''interferon '''S'''stimulisan '''G'''en '''F'''aktor), koji se veže za '''ISRE''' ('''I'''interferon-'''S'''stimulisan '''R'''odgovor '''E'''lement) promotor kako bi indukovao ekspresiju ISG. ==Struktura== Svih sedam STAT-proteina dijele zajednički strukturni motiv koji se sastoji od [[N-terminal]]nog domena nakon kojeg slijedi [[spiralna zavojnica]], [[DNK-vezujući domen]], linker, [[SH2 domen|Src homologija 2 (SH2)]] i [[C-terminal]]ni [[transaktivacija|transaktivacijski domen]]. Mnoga istraživanja fokusirala su se na razjašnjavanje uloga koje svaki od ovih domena ima u regulaciji različitih STAT-izoformi. I N-terminalni i SH2 domen posreduju u formiranju homo– ili heterodimera, dok domen spiralne zavojnice djelimično funkcioniše kao [[signal jedarne lokalizacije]] (NLS). [[transkripcija (genetika)|Transkripcijska aktivnost]] i povezanost [[DNK]] određeni su domenima transaktivacije, odnosno vezivanja DNK. ==Aktivacija== Vanćelijsko vezivanje [[citokin]]a ili [[faktor rasta| faktora rasta]] indukuje aktivaciju receptor-povezanih [[Janus kinaza]], koje [[fosforilacija| fosforiliraju]] specifični tirozinski ostatak unutar STAT-proteina, promovirajući [[dimerizacija proteina|dimerizaciju]] putem svojih [[SH2-domen]]a. Fosforilirani dimer zatim se aktivno transportira u jedro, putem ternarnog kompleksa [[importin|importin α/β]]. Izvorno, STAT-proteini opisani su kao ''latentni'' [[citoplazma]]tski [[transkripcijski faktor]]i jer se smatralo da je za zadržavanje u jedru potrebna fosforilacija. Međutim, nefosforilirani STAT-proteini također se kreću između [[citosol]]a i jedra i imaju ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]]. Nakon što STAT stigne do [[ćelijsko jedro|jedra]], veže se za konsenzusni motiv za prepoznavanje DNK koji se naziva gama-aktivirana mjesta (GAS) u [[promotor (genetika)|promotorskoj]] regiji [[citokin]]-[[inducibilni gen| inducibilnih gena]] i aktivira transkripciju. STAT-protein može biti defosforilisan jedarnim [[fosfataza]]ma, što dovodi do inaktivacije STAT-a i naknadnog transporta iz jedra pomoću [[eksportin]]-[[Ran (gen)|RanGTP]] kompleksa. ==Također pogledajte== *[[JAK-STAT put]] *[[DNK-vezujući protein ]] *[[STAT-inhibitor]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|STAT+Transcription+Factors}} * [https://www.sdbonline.org/fly/gene/marelle.htm ''Drosophila'' ''Signal-transducer and activator of transcription protein at 92E'' - The Interactive Fly] {{Transkripcijski faktori|g4}} {{JAK-STAT signalni put}} {{Modulatori citokinskih receptora}} {{Portal|Biologija}} {{DEFAULTSORT:Stat Protein}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Imunološki sistem]] [[Kategorija: Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:Transdukcija signala]] rka1v5mp8eckmf1qf8c50iswlfjjqqf 4 538471 3933974 2026-10-04T12:13:22Z Brocker-AB 186433 Nova stranica: {{Razlikovati|Probiotik}} '''Prebiotici''' jesu spojevi u hrani koji podstiču rast ili aktivnost korisnih [[mikroorganizam]]a, kao što su [[bakterije]] i [[gljive]].<ref name="2015defRev">{{cite journal|author1=Hutkins RW |author2=Krumbeck JA |author3=Bindels LB |author4=Cani PD |author5=Fahey G Jr. |author6=Goh YJ |author7=Hamaker B |author8=Martens EC |author9=Mills DA |author10=Rastal RA |author11=Vaughan E |author12=Sanders ME |title=Prebiotics: why definitions matter|... 3933974 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Probiotik}} '''Prebiotici''' jesu spojevi u hrani koji podstiču rast ili aktivnost korisnih [[mikroorganizam]]a, kao što su [[bakterije]] i [[gljive]].<ref name="2015defRev">{{cite journal|author1=Hutkins RW |author2=Krumbeck JA |author3=Bindels LB |author4=Cani PD |author5=Fahey G Jr. |author6=Goh YJ |author7=Hamaker B |author8=Martens EC |author9=Mills DA |author10=Rastal RA |author11=Vaughan E |author12=Sanders ME |title=Prebiotics: why definitions matter|journal=Curr Opin Biotechnol|year=2016|volume=37|pages=1–7|doi=10.1016/j.copbio.2015.09.001|pmid=26431716|pmc=4744122}}</ref> Najčešće okruženje u kojem ispoljavaju svoje djelovanje na ljudsko zdravlje jeste [[gastrointestinalni trakt]], gdje prebiotici mogu izmijeniti sastav organizama u [[crijevni mikrobiom crijevnom mikrobiomu]]. Prebiotici iz ishrane obično su nesvarljiva [[vlakno|vlakna]] koja prolaze nesvarena kroz gornji dio gastrointestinalnog trakta i podstiču rast ili aktivnost korisnih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]], služeći im kao supstrati.<ref name=2015defRev/> Prvi ih je identifikovao i imenovao Marcel Roberfroid 1995. godine.<ref name=2015defRev/><ref>{{Cite journal |vauthors=Gibson GR, Roberfroid MB |title=Dietary modulation of the human colonic microbiota: introducing the concept of prebiotics |journal=J. Nutr. |date=Jun 1995 |volume=125 |issue=6 |pages=1401–12 |pmid=7782892|doi=10.1093/jn/125.6.1401 }}</ref> U zavisnosti od jurisdikcije, mogu biti pod regulatornom kontrolom kao [[aditivi u hrani]] za [[zdravstvene tvrdnje na etiketama hrane|zdravstvene tvrdnje]] koje se koriste u marketinške svrhe. Uobičajeni prebiotici koji se koriste u proizvodnji hrane uključuju [[beta-glukan]] iz [[zob]]o, [[rezistentni škrob]] iz [[žitarica]] i [[grah]]a, te [[inulin]] iz [[cikorija|korijena cikorije]]. ==Definicija== Definicija prebiotika i sastojaka hrane koji mogu spadati pod ovu klasifikaciju evoluirala je od svoje prve definicije u 1995.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, Prescott SL, Reimer RA, Salminen SJ, Scott K, Stanton C, Swanson KS, Cani PD, Verbeke K, Reid G | display-authors = 6 | title = Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics | journal = Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology | volume = 14 | issue = 8 | pages = 491–502 | date = August 2017 | pmid = 28611480 | doi = 10.1038/nrgastro.2017.75 | hdl = 10468/4142 | s2cid = 11827223 | url = http://centaur.reading.ac.uk/75077/1/NRGH%20Prebiotics.pdf }}</ref> U svojoj najranijoj definiciji, termin prebiotici koristio se za označavanje nesvarljivih sastojaka hrane koji su djelovali blagotvorno na domaćina, putem selektivne stimulacije određenih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Slavin J | title = Fiber and prebiotics: mechanisms and health benefits | journal = Nutrients | volume = 5 | issue = 4 | pages = 1417–35 | date = April 2013 | pmid = 23609775 | pmc = 3705355 | doi = 10.3390/nu5041417 | doi-access = free }}</ref> Further research has suggested that selective stimulation has not been scientifically demonstrated.<ref>{{cite journal |last1=Bindels |first1=Laure B. |last2=Delzenne |first2=Nathalie M. |last3=Cani |first3=Patrice D. |last4=Walter |first4=Jens |title=Towards a more comprehensive concept for prebiotics |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |date=2015 |volume=12 |issue=5 |pages=303–310 |doi=10.1038/nrgastro.2015.47 |pmid=25824997 |s2cid=637779 }}</ref> Kao rezultat istraživanja koja su ukazivala na to da prebiotici mogu uticati na mikroorganizme izvan debelog crijeva, [[Međunarodno naučno udruženje za probiotike i prebiotike]] (ISAPP) 2016. godine formulisalo je sljedeću definiciju prebiotika: [[supstrat (biohemija)|supstrat]] koji selektivno koriste mikroorganizmi domaćina radi ostvarivanja zdravstvene koristi.<ref name=":0" /> Globalno udruženje za prebiotike (GPA) je 2021. godine definisalo prebiotik kao proizvod ili sastojak koji mikrobiota koristi za ostvarivanje koristi po zdravlje ili fizičke performanse.<ref name="Learn more about prebiotics">{{cite web |url=https://prebioticassociation.org/prebiotic-resources/ |title=Learn more about prebiotics |website=Global Prebiotic Association}}</ref> Spojevi koji se mogu klasifikovati kao prebiotici moraju takođe ispunjavati sljedeće kriterije:<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name="Learn more about prebiotics"/> * nesvarljivi i otporni na razgradnju pod uticajem želučane kiseline i [[enzim]]a u ljudskom [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]] * fermentišu ih mikroorganizmi na površini ili unutar tijela * podstiču rast i aktivnost korisnih bakterija Stoga, konzumacija prebiotika može doprinijeti zdravlju domaćina.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Lamsal BP | title = Production, health aspects and potential food uses of dairy prebiotic galactooligosaccharides | journal = Journal of the Science of Food and Agriculture | volume = 92 | issue = 10 | pages = 2020–28 | date = August 2012 | pmid = 22538800 | doi = 10.1002/jsfa.5712 | bibcode = 2012JSFA...92.2020L }}</ref> Na osnovu prethodnih klasifikacija, identifikovano je da su glavni izvor prebiotika [[ugljikohidrat]]ni spojevi biljnog porijekla, poznata kao [[oligosaharid]]i, kao i rezistentni [[škrob]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zaman SA, Sarbini SR | title = The potential of resistant starch as a prebiotic | journal = Critical Reviews in Biotechnology | volume = 36 | issue = 3 | pages = 578–84 | date = 2015-07-07 | pmid = 25582732 | doi = 10.3109/07388551.2014.993590 | s2cid = 25974073 | url = http://psasir.upm.edu.my/id/eprint/46665/1/The%20potential%20of%20resistant%20starch%20as%20a%20prebiotic.pdf }}</ref><ref name=":1" /><ref name=":4">{{Cite journal| vauthors = CK Rajendran SR, Okolie CL, Udenigwe CC, Mason B |date=2017-10-01|title=Structural features underlying prebiotic activity of conventional and potential prebiotic oligosaccharides in food and health|journal=Journal of Food Biochemistry |language=en |volume=41 |issue=5 |doi=10.1111/jfbc.12389 |issn=1745-4514|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=A. |last2=Conlon |first2=M. |last3=Christophersen |first3=C. |last4=Topping |first4=D. |title=Resistant starch, large bowel fermentation and a broader perspective of prebiotics and probiotics |journal=Beneficial Microbes |date=2010 |volume=1 |issue=4 |pages=423–431 |doi=10.3920/BM2010.0041 |pmid=21831780 }}</ref> Konkretno, [[fruktan]]i i [[galaktan]]i dva su izvora oligosaharida za koje je utvrđeno da podstiču aktivnost i rast kolonija korisnih bakterija u crijevima.<ref name=":2"/><ref name=":0"/> Fruktani predstavljaju kategoriju ugljikohidrata koju čine fruktooligosaharidi (FOS) i [[inulin]]i, dok se galaktani sastoje od galaktooligosaharida (GOS).<ref name=":0" /> Pokazalo se da rezistentni škrob mijenja sastav crijevne mikrobiote, kao i da poboljšava biomarkere povezane s brojnim zdravstvenim stanjima.<ref>{{cite journal |last1=Portincasa |first1=Piero |last2=Bonfrate |first2=Leonilde |last3=Vacca |first3=Mirco |last4=de Angelis |first4=Maria |last5=Farella |first5=Ilaria |last6=Lanza |first6=Elisa |last7=Khalil |first7=Mohamad |last8=Wang |first8=David Q-H |last9=[[Markus Sperandio|Sperandio]] |first9=Markus |last10=Di Ciaula |first10=Agostino |title=Gut Microbiota and short chain fatty acids: implications in glucose homeostasis |journal=Int J Mol Sci |date=2022 |volume=23 |issue=3 |page=1105 |doi=10.3390/ijms23031105 |pmid=35163038 |pmc=8835596 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Warman |first1=Dwina Juliana |last2=Jia |first2=Huijuan |last3=Kato |first3=Hisanori |title=The potential roles of probiotics, resistant starch and resistant proteins in ameliorating inflammation during aging (Inflammaging) |journal=Nutrients |date=2022 |volume=14 |issue=4 |page=747 |doi=10.3390/nu14040747 |pmid=35215397 |pmc=8879781 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Cheng |last2=Hu |first2=Yiming |title=New definition of resistant starch types from the Gut Microbiota perspectives – a review |journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition |date=2022 |volume=63 |issue=23 |pages=6412–6422 |doi=10.1080/10408398.2022.2031101 |pmid=35075962 |s2cid=246277434 }}</ref> Ostala dijetalna vlakna također odgovaraju definiciji prebiotika, kao što su [[pektin]],<ref>{{cite journal | vauthors = Gómez B, Gullón B, Remoroza C, Schols HA, Parajó JC, Alonso JL | title = Purification, characterization, and prebiotic properties of pectic oligosaccharides from orange peel wastes | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 62 | issue = 40 | pages = 9769–82 | date = October 2014 | pmid = 25207862 | doi = 10.1021/jf503475b | bibcode = 2014JAFC...62.9769G }}</ref> [[beta-glukan]]i<ref>{{cite journal | vauthors = Arena MP, Caggianiello G, Fiocco D, Russo P, Torelli M, Spano G, Capozzi V | title = Barley β-glucans-containing food enhances probiotic performances of beneficial bacteria | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 15 | issue = 2 | pages = 3025–39 | date = February 2014 | pmid = 24562330 | pmc = 3958897 | doi = 10.3390/ijms15023025 | doi-access = free }}</ref> i [[ksilooligosaharid]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Linares-Pasten JA, Aronsson A, Karlsson EN | title = Structural Considerations on the Use of Endo-Xylanases for the Production of prebiotic Xylooligosaccharides from Biomass | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 19 | issue = 1 | pages = 48–67 | date = 2017 | pmid = 27670134 | pmc = 5738707 | doi = 10.2174/1389203717666160923155209 }}</ref> [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA), regulatorno tijelo nadležno za označavanje proizvoda, pravi razliku između „prebiotika” i „dijetalnih vlakana”, navodeći da „nije utvrđen uzročno-posljedični odnos između konzumacije sastojaka hrane na koje se odnose zdravstvene tvrdnje i korisnog fiziološkog efekta povezanog s povećanjem broja mikroorganizama gastrointestinalne mikrobiote”.<ref name="delcour">{{cite journal | vauthors = Delcour JA, Aman P, Courtin CM, Hamaker BR, Verbeke K | title = Prebiotics, Fermentable Dietary Fiber, and Health Claims | journal = Advances in Nutrition | volume = 7 | issue = 1 | pages = 1–4 | date = January 2016 | pmid = 26773010 | pmc = 4717894 | doi = 10.3945/an.115.010546 }}</ref> Shodno tome, prema pravilima EFSA-e, pojedinačni sastojci ne mogu se deklarisati kao prebiotici, već samo kao dijetalna vlakna, bez ikakvog ukazivanja na zdravstvene koristi.<ref name=delcour/> == Funkcija == Kada je koncept prebiotika prvi put predstavljen 1995. godine, primarni fokus bio je na efektima koje prebiotici imaju na [[bakterije]] iz [[rod (biolpgija)|rodova]] ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]''.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Pandey KR, Naik SR, Vakil BV | title = Probiotics, prebiotics and synbiotics – a review | journal = Journal of Food Science and Technology | volume = 52 | issue = 12 | pages = 7577–87 | date = December 2015 | pmid = 26604335 | pmc = 4648921 | doi = 10.1007/s13197-015-1921-1 }}</ref> Zahvaljujući unaprijeđenim mehanističkim metodama posljednjih godina, trenutne mete prebiotika proširile su se na širi spektar [[mikrob]]a, uključujući vrste rodova ''[[Roseburia]]'', ''[[Eubacterium]]'', ''[[Akkermansia]]'', ''[[Christensenella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Faecalibacterium]]'' ssp.<ref>{{cite journal |last1=Cunningham |first1=Marla |last2=Azcarate-Peril |first2=M. Andrea |last3=Barnard |first3=Alan |last4=Benoit |first4=Valerie |last5=Grimaldi |first5=Roberta |last6=Guyonnet |first6=Denis |last7=Holscher |first7=Hannah D. |last8=Hunter |first8=Kirsty |last9=Manarung |first9=Sarmauli |last10=Obis |first10=David |last11=Petrova |first11=Mariya I. |last12=Steinert |first12=Robert E. |last13=Swanson |first13=Kelly S. |last14=van Sinderen |first14=Douwe |last15=Vulevic |first15=Jelena |last16=Gibson |first16=Glenn R. |title=Shaping the future of probiotics and prebiotics |journal=Trends in Microbiology |date=2021 |volume=29 |issue=8 |pages=667–685 |doi=10.1016/j.tim.2021.01.003 |pmid=33551269 |s2cid=231864275 |doi-access=free }}</ref> Ove bakterije su istaknute kao ključni [[probiotik|probiotici]]i i korisne crijevne bakterije jer mogu imati nekoliko korisnih učinaka na domaćina, u smislu poboljšanja probave (uključujući, ali ne ograničavajući se na poboljšanje apsorpcije minerala)<ref>{{cite journal | vauthors = Coxam V | title = Current data with inulin-type fructans and calcium, targeting bone health in adults | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2527S–33S | date = November 2007 | pmid = 17951497 | doi = 10.1093/jn/137.11.2527S | doi-access = free }}</ref> i djelotvornost te urođenu snagu [[imunski sistem|imunskog sistema]].<ref>{{cite journal | vauthors = Seifert S, Watzl B | title = Inulin and oligofructose: review of experimental data on immune modulation | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2563S–67S | date = November 2007 | pmid = 17951503 | doi = 10.1093/jn/137.11.2563S | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da i ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]'' imaju različitu prebiotsku specifičnost te da selektivno fermentišu prebiotska vlakna, na osnovu [[enzim]]a karakterističnih za datu bakterijsku populaciju.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Wilson B, Whelan K | title = Prebiotic inulin-type fructans and galacto-oligosaccharides: definition, specificity, function, and application in gastrointestinal disorders | journal = Journal of Gastroenterology and Hepatology | volume = 32 | pages = 64–68 | date = March 2017 | issue = Suppl 1 | pmid = 28244671 | doi = 10.1111/jgh.13700 | doi-access = free }}</ref> Tako ''Lactobacilli'' preferiraju inulin i fruktooligosaharide, dok ''Bifidobacteria'' pokazuju specifičnost prema inulinu, fruktooligosaharidima, ksilooligosaharidima i galaktooligosaharidima.<ref name=":3"/> Studije su također pokazale da prebiotici, osim što podstiču rast korisnih crijevnih bakterija, mogu inhibirati i štetne te potencijalno patogene [[mikrob]]e u crijevima,<ref name=":4"/><ref name=":1"/> kao što su klostridije.<ref name=":1"/> === Mehanizam djelovanja === [[Fermentacija]] jeste glavni mehanizam djelovanja putem kojeg korisne bakterije u debelom crijevu koriste prebiotike.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> I ''Bifidobacteria'' i ''Lactobacillus'' su bakterijske populacije koje koriste saharolitski [[metabolizam]] za razgradnju supstrata.<ref name=":1"/> [[Genom]] bifidobakterija sadrži mnoge gene koji kodiraju [[enzim]]e za modifikaciju ugljikohidrata, kao i gene koji kodiraju proteine za preuzimanje [[ugljikohidrat]]a. Prisustvo ovih gena ukazuje na to da ''Bifidobacteria'' posjeduju specifične metaboličke puteve specijalizirane za fermentaciju i metabolizam oligosaharida biljnog porijekla, odnosno prebiotika. Ovi putevi kod ''Bifidobacteria'' na kraju rezultiraju proizvodnjom masnih kiselina kratkog lanca,<ref name=":1" /><ref name=":2"/> koje imaju raznolike fiziološke uloge u tjelesnim funkcijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Byrne CS, Chambers ES, Morrison DJ, Frost G | title = The role of short chain fatty acids in appetite regulation and energy homeostasis | journal = International Journal of Obesity | volume = 39 | issue = 9 | pages = 1331–38 | date = September 2015 | pmid = 25971927 | pmc = 4564526 | doi = 10.1038/ijo.2015.84 }}</ref><ref name=":0" /> ==Izvori== Da bi se neki izvor klasifikovao kao prebiotik, mora se dokazati da donosi korist domaćinu.<ref name=":0"/> Fermentabilni [[ugljikohidrati]] dobijeni iz [[fruktan]]a i [[ksilan]]a predstavljaju jedan dobro dokumentovan primjer prebiotika.<ref name=":0"/> Otporni [[škrob]] iz namirnica bogatih škrobom također spada u dobro dokumentovane prebiotike i historijski je predstavljao najznačajniji izvor prebiotika u ishrani, s obzirom na to da, kako je utvrđeno, 4–10% škroba iz mješovite ishrane dospijeva u [[debelo crijevo]].<ref>{{cite journal |last1=Cassidy |first1=A. |last2=Bingham |first2=S.A. |last3=Cummings |first3=J.H. |title=Starch intake and colorectal cancer risk: an international comparison |journal=Br J Cancer |date=1994 |volume=69 |issue=5 |pages=937–942 |doi=10.1038/bjc.1994.181 |pmid=8180027 |pmc=1968884 }}</ref> Jedna studija pokazala je da su osobe koje se hrane prema tradicionalnoj ishrani u Africi unosile 38 grama rezistentnog škroba dnevno.<ref>{{cite journal |last1=O'Keefe |first1=Stephen J.D. |display-authors=etal |title=Fat, fibre and cancer risk in African Americans and rural Africans |journal=Nat Commun |date=2015 |volume=6 |doi=10.1038/ncomms7342 |doi-access=free|pmid=25919227 |pmc=4415091 |bibcode=2015NatCo...6.6342O }}</ref> === Endogeni === [[Endogen]]i izvor prebiotika kod ljudi je majčino [[mlijeko]], koje sadrži [[oligosaharid]]e, strukturno slične [[galaktooligosaharid]]ima, a koji se nazivaju oligosaharidi [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]].<ref>{{cite journal | vauthors = Enam F, Mansell TJ | title = Prebiotics: tools to manipulate the gut microbiome and metabolome | journal = Journal of Industrial Microbiology & Biotechnology | volume = 46 | issue = 9–10 | pages = 1445–59 | date = October 2019 | pmid = 31201649 | doi = 10.1007/s10295-019-02203-4 | s2cid = 189819499 | doi-access = free }}</ref><ref name=":4"/><ref name=":3"/><ref name=":0"/> Utvrđeno je da oligosaharidi iz majčinog mlijeka povećavaju populaciju bakterija roda ''Bifidobacterium'' kod [[dojenčad]]i i jačaju njihov [[imunski sistem]].<ref name=":0"/><ref name=":4"/> Pored toga, oligosaharidi iz majčinog mlijeka pomažu u uspostavljanju zdravog sastava crijevne mikrobiote kod novorođenčadi.<ref name=":0"/> === Egzogeni === Nesvarljivi ugljikohidrati klasifikovani kao prebiotici predstavljaju vrstu fermentabilnih vlakana, te se stoga mogu svrstati u prehrambena vlakna.<ref name=":1" /> Međutim, ne mogu se sva prehrambena vlakna klasifikovati kao izvor prebiotika.<ref name=":1"/> Pored izvora hrane navedenih u sljedećoj tabeli, sirova zob,<ref name=":6" /> nerafinisani ječam,<ref name=":6" /> jakon (yacón),<ref name=":6" /> te cjelovite žitarice za doručak<ref name=":1" /> također se klasifikuju kao izvori prebiotskih vlakana. Dominantna vrsta prebiotskih vlakana može varirati ovisno o vrsti hrane. Naprimjer, [[zob]] i [[ječam]] sadrže velike količine beta-glukana, [[voće]] i bobičasto voće sadrže [[pektin]]e, sjemenke sadrže biljne gume, [[luk]] i [[čičoka]] bogati su inulinom i oligofruktozom, dok banane i mahunarke sadrže [[rezistentni škrob]].<ref name=lpifiber>{{cite web|url=https://lpi.oregonstate.edu/mic/other-nutrients/fiber#definitions|publisher=Micronutrient Information Center, Linus Pauling Institute, Oregon State University, Corvallis, OR|title= Definitions of fiber|date=1 April 2012|access-date=27 February 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+ Namirnice bogate prebioticima <ref name="ReferenceB">{{Cite journal |vauthors=Moshfegh AJ, Friday JE, Goldman JP, Ahuja JK |title= Presence of inulin and oligofructose in the diets of Americans |journal=Journal of Nutrition |date=July 1999 |volume=129 |issue=7 Suppl |pages=1407S–11S |pmid=10395608|doi=10.1093/jn/129.7.1407S |doi-access=free }}</ref> |- ! scope="col" | Hrana ! scope="col" | Prebiotička vlakna po težini |- | [[Gumi arabika]] (akacija)<ref>{{cite web | last=David Carr | first=Liz Lalor |title=Acacia's Role as a Functional Fibre| publisher=Kerry Health And Nutrition Institute | date=8 March 2022 | url=https://khni.kerry.com/news/functional-nutrition/acacias-role-as-a-functional-fibre/}}</ref><ref>{{cite web | title=FDA Grants Citizen Petition on Acacia (Gum Arabic) as a Dietary Fiber | publisher=U.S. Food and Drug Administration | date=17 December 2021 | url=https://www.fda.gov/food/hfp-constituent-updates/fda-grants-citizen-petition-acacia-gum-arabic-dietary-fiber}}</ref> |85% |- | Sirovi, suhi [[korijen cikorije]] | 64,6 % |- | Sirova, suha [[čičoka]] | 31,5 % |- | Sirovi, suhi [[list maslačka]] | 24,3 % |- | Sirovi, suhi [[bijeli luk]] | 17,5 % |- | Sirovi, suhi [[poriluk]] | 11,7 % |- | Sirovi, suhi [[crveni luk]] | 8,6 % |- | Sirova [[šparoga]] | 5 % |- | Sirove [[pšenične mekinje]] | 5 % |- | Kuhano [[integralno pšenično brašno]] | 4,8 % |- | Sirova [[banana]] | 1 % |- |} Iako ne postoji opći konsenzus o idealnoj dnevnoj količini prebiotika, preporuke se obično kreću od 4 do 8 g za opću podršku zdravlju probavnog sistema, pa do 15 g ili više za osobe s aktivnim probavnim poremećajima. Uzimajući u obzir prosječnu porciju od 6 g, u nastavku su navedene količine namirnica bogatih prebioticima potrebne za postizanje dnevnog unosa prebiotskih vlakana: {| class="wikitable" |+ Količina hrane potrebna za 6 g [[fruktan]]a<ref name="ReferenceB"/> |- ! scope="col" | Namirnica ! scope="col" | Količina |- | Sirovi korijen cikorije | {{convert|9,3|g|abbr=on}} |- | Sirova čičoka | {{convert|19|g|abbr=on}} |- | Sirovi listovi maslačka | {{convert|24,7|g|abbr=on}} |- | Sirovi bijeli luk | {{convert|34,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi poriluk | {{convert|51,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi crveni luk | {{convert|69,8|g|abbr=on}} |- | Kuhani crveni luk | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove šparoge | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove pšenične mekinje | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Kuhano integralno pšenično brašno | {{convert|125|g|abbr=on}} |- | Sirova banana | {{convert|600|g|lb|abbr=on}} |} ==Istraživanje== Preliminarna istraživanja ukazala su na potencijalne učinke na apsorpciju [[kalcij]]a i drugih [[mineral]]a,<ref>{{Cite journal |vauthors=Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J |title=Inulin and oligofructose and mineral metabolism: the evidence from animal trials |journal=J. Nutr. |date=Nov 2007 |volume=137 |issue=11 Suppl |pages=2513S–23S |pmid=17951495|doi=10.1093/jn/137.11.2513S |doi-access=free }}</ref> efikasnost [[imunski sistem|imunskog sistema]],<ref>{{Cite journal |vauthors=Lomax AR, Calder PC |title=Prebiotics, immune function, infection and inflammation: a review of the evidence |journal=Br J Nutr |date=Mar 2009 |volume=101 |issue=5 |pages=633–58 |pmid=18814803 |doi=10.1017/S0007114508055608|doi-access=free }}</ref><ref name=":7">{{cite journal|vauthors=Lohner S, Küllenberg D, Antes G, Decsi T, Meerpohl JJ|title=Prebiotics in healthy infants and children for prevention of acute infectious diseases: a systematic review and meta-analysis|journal=Nutr Rev|year=2014|volume=72|issue=8|pages=523–31|doi=10.1111/nure.12117|pmid=24903007|doi-access=free}}</ref> kiselost crijeva, smanjenje rizika od [[kolorektumski karcinom|kolorektumskog karcinoma]] <ref>{{Cite journal |vauthors=Geier MS, Butler RN, Howarth GS |title=Probiotics, prebiotics and synbiotics: a role in chemoprevention for colorectal cancer? |journal=Cancer Biol. Ther. |date=Oct 2006 |volume=5 |issue=10 |pages=1265–69 |pmid=16969130 |doi=10.4161/cbt.5.10.3296|doi-access= }}</ref> [[upalna bolest crijeva]] ([[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]]),<ref>{{Cite journal |vauthors=Hedin C, Whelan K, Lindsay JO |title=Evidence for the use of probiotics and prebiotics in inflammatory bowel disease: a review of clinical trials |journal= Proceedings of the Nutrition Society|date=Aug 2007 |volume=66 |issue=3 |pages=307–15 |pmid=17637082 |doi=10.1017/S0029665107005563|doi-access=free }}</ref> [[hipertenzija]]<ref>{{cite journal|journal=Int J Mol Sci|year=2009|volume=10|issue=8|pages=3517–30|doi=10.3390/ijms10083517|title=Antihypertensive properties of plant-based prebiotics|vauthors=Yeo SK, Ooi LG, Lim TJ, Liong MT|pmid=20111692|pmc=2812835|doi-access=free}}</ref> i učestalost [[defekacija]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2010|volume=104|issue=Suppl 2|pages=S1–63|doi=10.1017/S0007114510003363|title=Prebiotic effects: metabolic and health benefits |vauthors=Roberfroid M, etal |pmid=20920376|doi-access=free}}</ref> Prebiotici mogu biti djelotvorni u smanjenju broja epizoda [[infekcija]] koje zahtijevaju primjenu [[antibiotik]]a, kao i ukupnog broja infekcija kod djece uzrasta od 0–24 mjeseca.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book |title=Probiotics and prebiotics: current research and future trends |date=2015 |editor=Koen Venema, Ana Paula do Carmo |isbn=978-1-910190-10-4 |publisher= Caister Academic Press|location=Norfolk, UK |oclc=916950998}}</ref> Ne postoje pouzdani dokazi da su prebiotici djelotvorni u prevenciji ili liječenju [[alergija]].<ref name=eczema>{{cite journal |vauthors=Cuello-Garcia C, Fiocchi A, Pawankar R, Yepes-Nuñez JJ, Morgano GP, Zhang Y, Agarwal A, Gandhi S, Terracciano L, Schünemann HJ, Brozek JL |title=Prebiotics for the prevention of allergies: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Clin. Exp. Allergy |volume=47 |issue=11 |pages=1468–77 |date=November 2017 |pmid=29035013 |doi=10.1111/cea.13042 |s2cid=7314418 |type=Systematic review}}</ref> Iako istraživanja pokazuju da prebiotici dovode do povećane proizvodnje [[masna kiselina kratkog lanca|masnih kiselina kratkog lanca]] (SCFA),<ref>{{Cite journal |vauthors=Macfarlane S, Macfarlane GT, Cummings JH |title=Review article: prebiotics in the gastrointestinal tract |journal=Aliment Pharmacol Ther|date=Sep 2006 |volume=24 |issue=5 |pages=701–14 |pmid=16918875 |doi=10.1111/j.1365-2036.2006.03042.x|s2cid=21956124 |doi-access=free }}</ref> potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila direktna uzročno-posljedična veza. Prebiotici mogu biti korisni kod [[upalna bolest crijeva| upalnih bolesti crijeva]] ili [[Crohnova bolest| Crohnove bolesti]], putem proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) kao hrane za zidove debelog crijeva i ublažavanja simptoma [[ulcerozni kolitis|ulceroznog kolitisa]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2005|volume=93|issue=Suppl 1|pages=S61–65|title=Inulin and oligofructose: impact on intestinal diseases and disorders|author=Guarner F|pmid=15877897|doi=10.1079/BJN20041345|doi-access=free}}</ref> Naglo uvođenje značajnih količina prebiotika u ishranu može dovesti do pojačane [[fermentacija|fermentacije]], što uzrokuje povećano stvaranje plinova, [[nadutost]] ili promjene u radu crijeva.<ref name="marteau">{{cite journal|journal=J Clin Gastroenterol|year=2004|volume=38|issue=Suppl 6|pages=S67–69|title=Tolerance of probiotics and prebiotics|vauthors=Marteau P, Seksik P|pmid=15220662|doi=10.1097/01.mcg.0000128929.37156.a7}}</ref> Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i kvalitet fermentacije smanjeni su tokom dugotrajne ishrane sa niskim unosom vlakana.<ref>{{Cite journal |vauthors=El Oufir L, Flourié B, Bruley des Varannes S, Barry JL, Cloarec D, Bornet F, Galmiche JP |title=Relations between transit time, fermentation products, and hydrogen consuming flora in healthy humans |journal=Gut |date=Jun 1996 |volume=38 |issue=6 |pages=870–77 |pmid=8984026 |pmc=1383195 |doi=10.1136/gut.38.6.870}}</ref> Dok se bakterijska mikrobiota postepeno ne uspostavlja kako bi se rehabilitirale ili obnovile crijevne [[bakterije]], apsorpcija nutritivnih tvari može biti otežana, a vrijeme prolaska kroz [[debelo crijevo]] privremeno povećano brzim dodavanjem većeg unosa prebiotika.<ref name="marteau"/><ref>{{cite journal |vauthors=Givson GR, Willems A, Reading S, Collins MD | year = 1996 | title = Fermentation of non-digestible oligosaccharides by human colonic bacteria | journal = Proceedings of the Nutrition Society| volume = 55 | issue = 3| pages = 899–912 | doi = 10.1079/PNS19960087 | pmid = 9004332 | doi-access = free }}</ref> ===Genetička modifikacija=== [[Genetički modificirani usjevi|Genetički modifikovane biljke]] sa pojačanom proizvodnjom inulina stvorene su u istraživačkim laboratorijama.<ref>{{Cite journal |vauthors=Ritsema T, Smeekens SC |title=Engineering fructan metabolism in plants |journal=J Plant Physiol |year=2003 |volume=160 |pages=811–20 |doi=10.1078/0176-1617-01029 |pmid=12940548 |issue=7|bibcode=2003JPPhy.160..811R }}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Weyens G, Ritsema T, Van Dun K, Meyer D, Lommel M, Lathouwers J, Rosquin I, Denys P, Tossens A, Nijs M, Turk S, Gerrits N, Bink S, Walraven B, Lefèbvre M, Smeekens S |title=Production of tailor-made fructans in sugar beet by expression of onion fructosyltransferase genes |journal=Plant Biotechnol J |year=2004 |volume=2 |pages=321–27 |doi=10.1111/j.1467-7652.2004.00074.x |pmid=17134393 |issue=4|bibcode=2004PBioJ...2..321W |hdl=1874/11465 |s2cid=42177275 |hdl-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Antibiotik]] * [[Dodaci ishrani na bazi manan-oligosaharida (MOS)]] * [[Vrijednosti prebiotika]] * [[Probiotik]] * [[Psihobiotik]] * [[Rezistentni skrob]] * [[Sinbiotici]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== * Frank W. Jackson, ''PREbiotics, Not Probiotics''. 2013, Jacksong GI Medical. {{ISBN|978-0991102709]]. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Prebiotics]] * [http://www.isapp.net/ International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics] {{Dodatak prehrani}} {{Authority control]] {{DEFAULTSORT:Prebiotic (Nutrition)]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Probavni sistem]] [[Kategorija:Ishrana]] j929um45eirfne1jbafcanyi3rhi52g 3933975 3933974 2026-10-04T12:16:46Z Brocker-AB 186433 /* Funkcija */ 3933975 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Probiotik}} '''Prebiotici''' jesu spojevi u hrani koji podstiču rast ili aktivnost korisnih [[mikroorganizam]]a, kao što su [[bakterije]] i [[gljive]].<ref name="2015defRev">{{cite journal|author1=Hutkins RW |author2=Krumbeck JA |author3=Bindels LB |author4=Cani PD |author5=Fahey G Jr. |author6=Goh YJ |author7=Hamaker B |author8=Martens EC |author9=Mills DA |author10=Rastal RA |author11=Vaughan E |author12=Sanders ME |title=Prebiotics: why definitions matter|journal=Curr Opin Biotechnol|year=2016|volume=37|pages=1–7|doi=10.1016/j.copbio.2015.09.001|pmid=26431716|pmc=4744122}}</ref> Najčešće okruženje u kojem ispoljavaju svoje djelovanje na ljudsko zdravlje jeste [[gastrointestinalni trakt]], gdje prebiotici mogu izmijeniti sastav organizama u [[crijevni mikrobiom crijevnom mikrobiomu]]. Prebiotici iz ishrane obično su nesvarljiva [[vlakno|vlakna]] koja prolaze nesvarena kroz gornji dio gastrointestinalnog trakta i podstiču rast ili aktivnost korisnih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]], služeći im kao supstrati.<ref name=2015defRev/> Prvi ih je identifikovao i imenovao Marcel Roberfroid 1995. godine.<ref name=2015defRev/><ref>{{Cite journal |vauthors=Gibson GR, Roberfroid MB |title=Dietary modulation of the human colonic microbiota: introducing the concept of prebiotics |journal=J. Nutr. |date=Jun 1995 |volume=125 |issue=6 |pages=1401–12 |pmid=7782892|doi=10.1093/jn/125.6.1401 }}</ref> U zavisnosti od jurisdikcije, mogu biti pod regulatornom kontrolom kao [[aditivi u hrani]] za [[zdravstvene tvrdnje na etiketama hrane|zdravstvene tvrdnje]] koje se koriste u marketinške svrhe. Uobičajeni prebiotici koji se koriste u proizvodnji hrane uključuju [[beta-glukan]] iz [[zob]]o, [[rezistentni škrob]] iz [[žitarica]] i [[grah]]a, te [[inulin]] iz [[cikorija|korijena cikorije]]. ==Definicija== Definicija prebiotika i sastojaka hrane koji mogu spadati pod ovu klasifikaciju evoluirala je od svoje prve definicije u 1995.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, Prescott SL, Reimer RA, Salminen SJ, Scott K, Stanton C, Swanson KS, Cani PD, Verbeke K, Reid G | display-authors = 6 | title = Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics | journal = Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology | volume = 14 | issue = 8 | pages = 491–502 | date = August 2017 | pmid = 28611480 | doi = 10.1038/nrgastro.2017.75 | hdl = 10468/4142 | s2cid = 11827223 | url = http://centaur.reading.ac.uk/75077/1/NRGH%20Prebiotics.pdf }}</ref> U svojoj najranijoj definiciji, termin prebiotici koristio se za označavanje nesvarljivih sastojaka hrane koji su djelovali blagotvorno na domaćina, putem selektivne stimulacije određenih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Slavin J | title = Fiber and prebiotics: mechanisms and health benefits | journal = Nutrients | volume = 5 | issue = 4 | pages = 1417–35 | date = April 2013 | pmid = 23609775 | pmc = 3705355 | doi = 10.3390/nu5041417 | doi-access = free }}</ref> Further research has suggested that selective stimulation has not been scientifically demonstrated.<ref>{{cite journal |last1=Bindels |first1=Laure B. |last2=Delzenne |first2=Nathalie M. |last3=Cani |first3=Patrice D. |last4=Walter |first4=Jens |title=Towards a more comprehensive concept for prebiotics |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |date=2015 |volume=12 |issue=5 |pages=303–310 |doi=10.1038/nrgastro.2015.47 |pmid=25824997 |s2cid=637779 }}</ref> Kao rezultat istraživanja koja su ukazivala na to da prebiotici mogu uticati na mikroorganizme izvan debelog crijeva, [[Međunarodno naučno udruženje za probiotike i prebiotike]] (ISAPP) 2016. godine formulisalo je sljedeću definiciju prebiotika: [[supstrat (biohemija)|supstrat]] koji selektivno koriste mikroorganizmi domaćina radi ostvarivanja zdravstvene koristi.<ref name=":0" /> Globalno udruženje za prebiotike (GPA) je 2021. godine definisalo prebiotik kao proizvod ili sastojak koji mikrobiota koristi za ostvarivanje koristi po zdravlje ili fizičke performanse.<ref name="Learn more about prebiotics">{{cite web |url=https://prebioticassociation.org/prebiotic-resources/ |title=Learn more about prebiotics |website=Global Prebiotic Association}}</ref> Spojevi koji se mogu klasifikovati kao prebiotici moraju takođe ispunjavati sljedeće kriterije:<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name="Learn more about prebiotics"/> * nesvarljivi i otporni na razgradnju pod uticajem želučane kiseline i [[enzim]]a u ljudskom [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]] * fermentišu ih mikroorganizmi na površini ili unutar tijela * podstiču rast i aktivnost korisnih bakterija Stoga, konzumacija prebiotika može doprinijeti zdravlju domaćina.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Lamsal BP | title = Production, health aspects and potential food uses of dairy prebiotic galactooligosaccharides | journal = Journal of the Science of Food and Agriculture | volume = 92 | issue = 10 | pages = 2020–28 | date = August 2012 | pmid = 22538800 | doi = 10.1002/jsfa.5712 | bibcode = 2012JSFA...92.2020L }}</ref> Na osnovu prethodnih klasifikacija, identifikovano je da su glavni izvor prebiotika [[ugljikohidrat]]ni spojevi biljnog porijekla, poznata kao [[oligosaharid]]i, kao i rezistentni [[škrob]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zaman SA, Sarbini SR | title = The potential of resistant starch as a prebiotic | journal = Critical Reviews in Biotechnology | volume = 36 | issue = 3 | pages = 578–84 | date = 2015-07-07 | pmid = 25582732 | doi = 10.3109/07388551.2014.993590 | s2cid = 25974073 | url = http://psasir.upm.edu.my/id/eprint/46665/1/The%20potential%20of%20resistant%20starch%20as%20a%20prebiotic.pdf }}</ref><ref name=":1" /><ref name=":4">{{Cite journal| vauthors = CK Rajendran SR, Okolie CL, Udenigwe CC, Mason B |date=2017-10-01|title=Structural features underlying prebiotic activity of conventional and potential prebiotic oligosaccharides in food and health|journal=Journal of Food Biochemistry |language=en |volume=41 |issue=5 |doi=10.1111/jfbc.12389 |issn=1745-4514|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=A. |last2=Conlon |first2=M. |last3=Christophersen |first3=C. |last4=Topping |first4=D. |title=Resistant starch, large bowel fermentation and a broader perspective of prebiotics and probiotics |journal=Beneficial Microbes |date=2010 |volume=1 |issue=4 |pages=423–431 |doi=10.3920/BM2010.0041 |pmid=21831780 }}</ref> Konkretno, [[fruktan]]i i [[galaktan]]i dva su izvora oligosaharida za koje je utvrđeno da podstiču aktivnost i rast kolonija korisnih bakterija u crijevima.<ref name=":2"/><ref name=":0"/> Fruktani predstavljaju kategoriju ugljikohidrata koju čine fruktooligosaharidi (FOS) i [[inulin]]i, dok se galaktani sastoje od galaktooligosaharida (GOS).<ref name=":0" /> Pokazalo se da rezistentni škrob mijenja sastav crijevne mikrobiote, kao i da poboljšava biomarkere povezane s brojnim zdravstvenim stanjima.<ref>{{cite journal |last1=Portincasa |first1=Piero |last2=Bonfrate |first2=Leonilde |last3=Vacca |first3=Mirco |last4=de Angelis |first4=Maria |last5=Farella |first5=Ilaria |last6=Lanza |first6=Elisa |last7=Khalil |first7=Mohamad |last8=Wang |first8=David Q-H |last9=[[Markus Sperandio|Sperandio]] |first9=Markus |last10=Di Ciaula |first10=Agostino |title=Gut Microbiota and short chain fatty acids: implications in glucose homeostasis |journal=Int J Mol Sci |date=2022 |volume=23 |issue=3 |page=1105 |doi=10.3390/ijms23031105 |pmid=35163038 |pmc=8835596 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Warman |first1=Dwina Juliana |last2=Jia |first2=Huijuan |last3=Kato |first3=Hisanori |title=The potential roles of probiotics, resistant starch and resistant proteins in ameliorating inflammation during aging (Inflammaging) |journal=Nutrients |date=2022 |volume=14 |issue=4 |page=747 |doi=10.3390/nu14040747 |pmid=35215397 |pmc=8879781 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Cheng |last2=Hu |first2=Yiming |title=New definition of resistant starch types from the Gut Microbiota perspectives – a review |journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition |date=2022 |volume=63 |issue=23 |pages=6412–6422 |doi=10.1080/10408398.2022.2031101 |pmid=35075962 |s2cid=246277434 }}</ref> Ostala dijetalna vlakna također odgovaraju definiciji prebiotika, kao što su [[pektin]],<ref>{{cite journal | vauthors = Gómez B, Gullón B, Remoroza C, Schols HA, Parajó JC, Alonso JL | title = Purification, characterization, and prebiotic properties of pectic oligosaccharides from orange peel wastes | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 62 | issue = 40 | pages = 9769–82 | date = October 2014 | pmid = 25207862 | doi = 10.1021/jf503475b | bibcode = 2014JAFC...62.9769G }}</ref> [[beta-glukan]]i<ref>{{cite journal | vauthors = Arena MP, Caggianiello G, Fiocco D, Russo P, Torelli M, Spano G, Capozzi V | title = Barley β-glucans-containing food enhances probiotic performances of beneficial bacteria | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 15 | issue = 2 | pages = 3025–39 | date = February 2014 | pmid = 24562330 | pmc = 3958897 | doi = 10.3390/ijms15023025 | doi-access = free }}</ref> i [[ksilooligosaharid]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Linares-Pasten JA, Aronsson A, Karlsson EN | title = Structural Considerations on the Use of Endo-Xylanases for the Production of prebiotic Xylooligosaccharides from Biomass | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 19 | issue = 1 | pages = 48–67 | date = 2017 | pmid = 27670134 | pmc = 5738707 | doi = 10.2174/1389203717666160923155209 }}</ref> [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA), regulatorno tijelo nadležno za označavanje proizvoda, pravi razliku između „prebiotika” i „dijetalnih vlakana”, navodeći da „nije utvrđen uzročno-posljedični odnos između konzumacije sastojaka hrane na koje se odnose zdravstvene tvrdnje i korisnog fiziološkog efekta povezanog s povećanjem broja mikroorganizama gastrointestinalne mikrobiote”.<ref name="delcour">{{cite journal | vauthors = Delcour JA, Aman P, Courtin CM, Hamaker BR, Verbeke K | title = Prebiotics, Fermentable Dietary Fiber, and Health Claims | journal = Advances in Nutrition | volume = 7 | issue = 1 | pages = 1–4 | date = January 2016 | pmid = 26773010 | pmc = 4717894 | doi = 10.3945/an.115.010546 }}</ref> Shodno tome, prema pravilima EFSA-e, pojedinačni sastojci ne mogu se deklarisati kao prebiotici, već samo kao dijetalna vlakna, bez ikakvog ukazivanja na zdravstvene koristi.<ref name=delcour/> == Funkcija == Kada je koncept prebiotika prvi put predstavljen 1995. godine, primarni fokus bio je na efektima koje prebiotici imaju na [[bakterije]] iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]''.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Pandey KR, Naik SR, Vakil BV | title = Probiotics, prebiotics and synbiotics – a review | journal = Journal of Food Science and Technology | volume = 52 | issue = 12 | pages = 7577–87 | date = December 2015 | pmid = 26604335 | pmc = 4648921 | doi = 10.1007/s13197-015-1921-1 }}</ref> Zahvaljujući unaprijeđenim mehanističkim metodama posljednjih godina, trenutne mete prebiotika proširile su se na širi spektar [[mikrob]]a, uključujući vrste rodova ''[[Roseburia]]'', ''[[Eubacterium]]'', ''[[Akkermansia]]'', ''[[Christensenella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Faecalibacterium]]'' ssp.<ref>{{cite journal |last1=Cunningham |first1=Marla |last2=Azcarate-Peril |first2=M. Andrea |last3=Barnard |first3=Alan |last4=Benoit |first4=Valerie |last5=Grimaldi |first5=Roberta |last6=Guyonnet |first6=Denis |last7=Holscher |first7=Hannah D. |last8=Hunter |first8=Kirsty |last9=Manarung |first9=Sarmauli |last10=Obis |first10=David |last11=Petrova |first11=Mariya I. |last12=Steinert |first12=Robert E. |last13=Swanson |first13=Kelly S. |last14=van Sinderen |first14=Douwe |last15=Vulevic |first15=Jelena |last16=Gibson |first16=Glenn R. |title=Shaping the future of probiotics and prebiotics |journal=Trends in Microbiology |date=2021 |volume=29 |issue=8 |pages=667–685 |doi=10.1016/j.tim.2021.01.003 |pmid=33551269 |s2cid=231864275 |doi-access=free }}</ref> Ove bakterije su istaknute kao ključni [[probiotik|probiotici]]i i korisne crijevne bakterije jer mogu imati nekoliko korisnih učinaka na domaćina, u smislu poboljšanja probave (uključujući, ali ne ograničavajući se na poboljšanje apsorpcije minerala)<ref>{{cite journal | vauthors = Coxam V | title = Current data with inulin-type fructans and calcium, targeting bone health in adults | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2527S–33S | date = November 2007 | pmid = 17951497 | doi = 10.1093/jn/137.11.2527S | doi-access = free }}</ref> i djelotvornost te urođenu snagu [[imunski sistem|imunskog sistema]].<ref>{{cite journal | vauthors = Seifert S, Watzl B | title = Inulin and oligofructose: review of experimental data on immune modulation | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2563S–67S | date = November 2007 | pmid = 17951503 | doi = 10.1093/jn/137.11.2563S | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da i ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]'' imaju različitu prebiotsku specifičnost te da selektivno fermentišu prebiotska vlakna, na osnovu [[enzim]]a karakterističnih za datu bakterijsku populaciju.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Wilson B, Whelan K | title = Prebiotic inulin-type fructans and galacto-oligosaccharides: definition, specificity, function, and application in gastrointestinal disorders | journal = Journal of Gastroenterology and Hepatology | volume = 32 | pages = 64–68 | date = March 2017 | issue = Suppl 1 | pmid = 28244671 | doi = 10.1111/jgh.13700 | doi-access = free }}</ref> Tako ''Lactobacilli'' preferiraju inulin i fruktooligosaharide, dok ''Bifidobacteria'' pokazuju specifičnost prema inulinu, fruktooligosaharidima, ksilooligosaharidima i galaktooligosaharidima.<ref name=":3"/> Studije su također pokazale da prebiotici, osim što podstiču rast korisnih crijevnih bakterija, mogu inhibirati i štetne te potencijalno patogene [[mikrob]]e u crijevima,<ref name=":4"/><ref name=":1"/> kao što su klostridije.<ref name=":1"/> === Mehanizam djelovanja === [[Fermentacija]] jeste glavni mehanizam djelovanja putem kojeg korisne bakterije u debelom crijevu koriste prebiotike.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> I ''Bifidobacteria'' i ''Lactobacillus'' su bakterijske populacije koje koriste saharolitski [[metabolizam]] za razgradnju supstrata.<ref name=":1"/> [[Genom]] bifidobakterija sadrži mnoge gene koji kodiraju [[enzim]]e za modifikaciju ugljikohidrata, kao i gene koji kodiraju proteine za preuzimanje [[ugljikohidrat]]a. Prisustvo ovih gena ukazuje na to da ''Bifidobacteria'' posjeduju specifične metaboličke puteve specijalizirane za fermentaciju i metabolizam oligosaharida biljnog porijekla, odnosno prebiotika. Ovi putevi kod ''Bifidobacteria'' na kraju rezultiraju proizvodnjom masnih kiselina kratkog lanca,<ref name=":1" /><ref name=":2"/> koje imaju raznolike fiziološke uloge u tjelesnim funkcijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Byrne CS, Chambers ES, Morrison DJ, Frost G | title = The role of short chain fatty acids in appetite regulation and energy homeostasis | journal = International Journal of Obesity | volume = 39 | issue = 9 | pages = 1331–38 | date = September 2015 | pmid = 25971927 | pmc = 4564526 | doi = 10.1038/ijo.2015.84 }}</ref><ref name=":0" /> ==Izvori== Da bi se neki izvor klasifikovao kao prebiotik, mora se dokazati da donosi korist domaćinu.<ref name=":0"/> Fermentabilni [[ugljikohidrati]] dobijeni iz [[fruktan]]a i [[ksilan]]a predstavljaju jedan dobro dokumentovan primjer prebiotika.<ref name=":0"/> Otporni [[škrob]] iz namirnica bogatih škrobom također spada u dobro dokumentovane prebiotike i historijski je predstavljao najznačajniji izvor prebiotika u ishrani, s obzirom na to da, kako je utvrđeno, 4–10% škroba iz mješovite ishrane dospijeva u [[debelo crijevo]].<ref>{{cite journal |last1=Cassidy |first1=A. |last2=Bingham |first2=S.A. |last3=Cummings |first3=J.H. |title=Starch intake and colorectal cancer risk: an international comparison |journal=Br J Cancer |date=1994 |volume=69 |issue=5 |pages=937–942 |doi=10.1038/bjc.1994.181 |pmid=8180027 |pmc=1968884 }}</ref> Jedna studija pokazala je da su osobe koje se hrane prema tradicionalnoj ishrani u Africi unosile 38 grama rezistentnog škroba dnevno.<ref>{{cite journal |last1=O'Keefe |first1=Stephen J.D. |display-authors=etal |title=Fat, fibre and cancer risk in African Americans and rural Africans |journal=Nat Commun |date=2015 |volume=6 |doi=10.1038/ncomms7342 |doi-access=free|pmid=25919227 |pmc=4415091 |bibcode=2015NatCo...6.6342O }}</ref> === Endogeni === [[Endogen]]i izvor prebiotika kod ljudi je majčino [[mlijeko]], koje sadrži [[oligosaharid]]e, strukturno slične [[galaktooligosaharid]]ima, a koji se nazivaju oligosaharidi [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]].<ref>{{cite journal | vauthors = Enam F, Mansell TJ | title = Prebiotics: tools to manipulate the gut microbiome and metabolome | journal = Journal of Industrial Microbiology & Biotechnology | volume = 46 | issue = 9–10 | pages = 1445–59 | date = October 2019 | pmid = 31201649 | doi = 10.1007/s10295-019-02203-4 | s2cid = 189819499 | doi-access = free }}</ref><ref name=":4"/><ref name=":3"/><ref name=":0"/> Utvrđeno je da oligosaharidi iz majčinog mlijeka povećavaju populaciju bakterija roda ''Bifidobacterium'' kod [[dojenčad]]i i jačaju njihov [[imunski sistem]].<ref name=":0"/><ref name=":4"/> Pored toga, oligosaharidi iz majčinog mlijeka pomažu u uspostavljanju zdravog sastava crijevne mikrobiote kod novorođenčadi.<ref name=":0"/> === Egzogeni === Nesvarljivi ugljikohidrati klasifikovani kao prebiotici predstavljaju vrstu fermentabilnih vlakana, te se stoga mogu svrstati u prehrambena vlakna.<ref name=":1" /> Međutim, ne mogu se sva prehrambena vlakna klasifikovati kao izvor prebiotika.<ref name=":1"/> Pored izvora hrane navedenih u sljedećoj tabeli, sirova zob,<ref name=":6" /> nerafinisani ječam,<ref name=":6" /> jakon (yacón),<ref name=":6" /> te cjelovite žitarice za doručak<ref name=":1" /> također se klasifikuju kao izvori prebiotskih vlakana. Dominantna vrsta prebiotskih vlakana može varirati ovisno o vrsti hrane. Naprimjer, [[zob]] i [[ječam]] sadrže velike količine beta-glukana, [[voće]] i bobičasto voće sadrže [[pektin]]e, sjemenke sadrže biljne gume, [[luk]] i [[čičoka]] bogati su inulinom i oligofruktozom, dok banane i mahunarke sadrže [[rezistentni škrob]].<ref name=lpifiber>{{cite web|url=https://lpi.oregonstate.edu/mic/other-nutrients/fiber#definitions|publisher=Micronutrient Information Center, Linus Pauling Institute, Oregon State University, Corvallis, OR|title= Definitions of fiber|date=1 April 2012|access-date=27 February 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+ Namirnice bogate prebioticima <ref name="ReferenceB">{{Cite journal |vauthors=Moshfegh AJ, Friday JE, Goldman JP, Ahuja JK |title= Presence of inulin and oligofructose in the diets of Americans |journal=Journal of Nutrition |date=July 1999 |volume=129 |issue=7 Suppl |pages=1407S–11S |pmid=10395608|doi=10.1093/jn/129.7.1407S |doi-access=free }}</ref> |- ! scope="col" | Hrana ! scope="col" | Prebiotička vlakna po težini |- | [[Gumi arabika]] (akacija)<ref>{{cite web | last=David Carr | first=Liz Lalor |title=Acacia's Role as a Functional Fibre| publisher=Kerry Health And Nutrition Institute | date=8 March 2022 | url=https://khni.kerry.com/news/functional-nutrition/acacias-role-as-a-functional-fibre/}}</ref><ref>{{cite web | title=FDA Grants Citizen Petition on Acacia (Gum Arabic) as a Dietary Fiber | publisher=U.S. Food and Drug Administration | date=17 December 2021 | url=https://www.fda.gov/food/hfp-constituent-updates/fda-grants-citizen-petition-acacia-gum-arabic-dietary-fiber}}</ref> |85% |- | Sirovi, suhi [[korijen cikorije]] | 64,6 % |- | Sirova, suha [[čičoka]] | 31,5 % |- | Sirovi, suhi [[list maslačka]] | 24,3 % |- | Sirovi, suhi [[bijeli luk]] | 17,5 % |- | Sirovi, suhi [[poriluk]] | 11,7 % |- | Sirovi, suhi [[crveni luk]] | 8,6 % |- | Sirova [[šparoga]] | 5 % |- | Sirove [[pšenične mekinje]] | 5 % |- | Kuhano [[integralno pšenično brašno]] | 4,8 % |- | Sirova [[banana]] | 1 % |- |} Iako ne postoji opći konsenzus o idealnoj dnevnoj količini prebiotika, preporuke se obično kreću od 4 do 8 g za opću podršku zdravlju probavnog sistema, pa do 15 g ili više za osobe s aktivnim probavnim poremećajima. Uzimajući u obzir prosječnu porciju od 6 g, u nastavku su navedene količine namirnica bogatih prebioticima potrebne za postizanje dnevnog unosa prebiotskih vlakana: {| class="wikitable" |+ Količina hrane potrebna za 6 g [[fruktan]]a<ref name="ReferenceB"/> |- ! scope="col" | Namirnica ! scope="col" | Količina |- | Sirovi korijen cikorije | {{convert|9,3|g|abbr=on}} |- | Sirova čičoka | {{convert|19|g|abbr=on}} |- | Sirovi listovi maslačka | {{convert|24,7|g|abbr=on}} |- | Sirovi bijeli luk | {{convert|34,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi poriluk | {{convert|51,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi crveni luk | {{convert|69,8|g|abbr=on}} |- | Kuhani crveni luk | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove šparoge | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove pšenične mekinje | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Kuhano integralno pšenično brašno | {{convert|125|g|abbr=on}} |- | Sirova banana | {{convert|600|g|lb|abbr=on}} |} ==Istraživanje== Preliminarna istraživanja ukazala su na potencijalne učinke na apsorpciju [[kalcij]]a i drugih [[mineral]]a,<ref>{{Cite journal |vauthors=Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J |title=Inulin and oligofructose and mineral metabolism: the evidence from animal trials |journal=J. Nutr. |date=Nov 2007 |volume=137 |issue=11 Suppl |pages=2513S–23S |pmid=17951495|doi=10.1093/jn/137.11.2513S |doi-access=free }}</ref> efikasnost [[imunski sistem|imunskog sistema]],<ref>{{Cite journal |vauthors=Lomax AR, Calder PC |title=Prebiotics, immune function, infection and inflammation: a review of the evidence |journal=Br J Nutr |date=Mar 2009 |volume=101 |issue=5 |pages=633–58 |pmid=18814803 |doi=10.1017/S0007114508055608|doi-access=free }}</ref><ref name=":7">{{cite journal|vauthors=Lohner S, Küllenberg D, Antes G, Decsi T, Meerpohl JJ|title=Prebiotics in healthy infants and children for prevention of acute infectious diseases: a systematic review and meta-analysis|journal=Nutr Rev|year=2014|volume=72|issue=8|pages=523–31|doi=10.1111/nure.12117|pmid=24903007|doi-access=free}}</ref> kiselost crijeva, smanjenje rizika od [[kolorektumski karcinom|kolorektumskog karcinoma]] <ref>{{Cite journal |vauthors=Geier MS, Butler RN, Howarth GS |title=Probiotics, prebiotics and synbiotics: a role in chemoprevention for colorectal cancer? |journal=Cancer Biol. Ther. |date=Oct 2006 |volume=5 |issue=10 |pages=1265–69 |pmid=16969130 |doi=10.4161/cbt.5.10.3296|doi-access= }}</ref> [[upalna bolest crijeva]] ([[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]]),<ref>{{Cite journal |vauthors=Hedin C, Whelan K, Lindsay JO |title=Evidence for the use of probiotics and prebiotics in inflammatory bowel disease: a review of clinical trials |journal= Proceedings of the Nutrition Society|date=Aug 2007 |volume=66 |issue=3 |pages=307–15 |pmid=17637082 |doi=10.1017/S0029665107005563|doi-access=free }}</ref> [[hipertenzija]]<ref>{{cite journal|journal=Int J Mol Sci|year=2009|volume=10|issue=8|pages=3517–30|doi=10.3390/ijms10083517|title=Antihypertensive properties of plant-based prebiotics|vauthors=Yeo SK, Ooi LG, Lim TJ, Liong MT|pmid=20111692|pmc=2812835|doi-access=free}}</ref> i učestalost [[defekacija]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2010|volume=104|issue=Suppl 2|pages=S1–63|doi=10.1017/S0007114510003363|title=Prebiotic effects: metabolic and health benefits |vauthors=Roberfroid M, etal |pmid=20920376|doi-access=free}}</ref> Prebiotici mogu biti djelotvorni u smanjenju broja epizoda [[infekcija]] koje zahtijevaju primjenu [[antibiotik]]a, kao i ukupnog broja infekcija kod djece uzrasta od 0–24 mjeseca.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book |title=Probiotics and prebiotics: current research and future trends |date=2015 |editor=Koen Venema, Ana Paula do Carmo |isbn=978-1-910190-10-4 |publisher= Caister Academic Press|location=Norfolk, UK |oclc=916950998}}</ref> Ne postoje pouzdani dokazi da su prebiotici djelotvorni u prevenciji ili liječenju [[alergija]].<ref name=eczema>{{cite journal |vauthors=Cuello-Garcia C, Fiocchi A, Pawankar R, Yepes-Nuñez JJ, Morgano GP, Zhang Y, Agarwal A, Gandhi S, Terracciano L, Schünemann HJ, Brozek JL |title=Prebiotics for the prevention of allergies: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Clin. Exp. Allergy |volume=47 |issue=11 |pages=1468–77 |date=November 2017 |pmid=29035013 |doi=10.1111/cea.13042 |s2cid=7314418 |type=Systematic review}}</ref> Iako istraživanja pokazuju da prebiotici dovode do povećane proizvodnje [[masna kiselina kratkog lanca|masnih kiselina kratkog lanca]] (SCFA),<ref>{{Cite journal |vauthors=Macfarlane S, Macfarlane GT, Cummings JH |title=Review article: prebiotics in the gastrointestinal tract |journal=Aliment Pharmacol Ther|date=Sep 2006 |volume=24 |issue=5 |pages=701–14 |pmid=16918875 |doi=10.1111/j.1365-2036.2006.03042.x|s2cid=21956124 |doi-access=free }}</ref> potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila direktna uzročno-posljedična veza. Prebiotici mogu biti korisni kod [[upalna bolest crijeva| upalnih bolesti crijeva]] ili [[Crohnova bolest| Crohnove bolesti]], putem proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) kao hrane za zidove debelog crijeva i ublažavanja simptoma [[ulcerozni kolitis|ulceroznog kolitisa]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2005|volume=93|issue=Suppl 1|pages=S61–65|title=Inulin and oligofructose: impact on intestinal diseases and disorders|author=Guarner F|pmid=15877897|doi=10.1079/BJN20041345|doi-access=free}}</ref> Naglo uvođenje značajnih količina prebiotika u ishranu može dovesti do pojačane [[fermentacija|fermentacije]], što uzrokuje povećano stvaranje plinova, [[nadutost]] ili promjene u radu crijeva.<ref name="marteau">{{cite journal|journal=J Clin Gastroenterol|year=2004|volume=38|issue=Suppl 6|pages=S67–69|title=Tolerance of probiotics and prebiotics|vauthors=Marteau P, Seksik P|pmid=15220662|doi=10.1097/01.mcg.0000128929.37156.a7}}</ref> Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i kvalitet fermentacije smanjeni su tokom dugotrajne ishrane sa niskim unosom vlakana.<ref>{{Cite journal |vauthors=El Oufir L, Flourié B, Bruley des Varannes S, Barry JL, Cloarec D, Bornet F, Galmiche JP |title=Relations between transit time, fermentation products, and hydrogen consuming flora in healthy humans |journal=Gut |date=Jun 1996 |volume=38 |issue=6 |pages=870–77 |pmid=8984026 |pmc=1383195 |doi=10.1136/gut.38.6.870}}</ref> Dok se bakterijska mikrobiota postepeno ne uspostavlja kako bi se rehabilitirale ili obnovile crijevne [[bakterije]], apsorpcija nutritivnih tvari može biti otežana, a vrijeme prolaska kroz [[debelo crijevo]] privremeno povećano brzim dodavanjem većeg unosa prebiotika.<ref name="marteau"/><ref>{{cite journal |vauthors=Givson GR, Willems A, Reading S, Collins MD | year = 1996 | title = Fermentation of non-digestible oligosaccharides by human colonic bacteria | journal = Proceedings of the Nutrition Society| volume = 55 | issue = 3| pages = 899–912 | doi = 10.1079/PNS19960087 | pmid = 9004332 | doi-access = free }}</ref> ===Genetička modifikacija=== [[Genetički modificirani usjevi|Genetički modifikovane biljke]] sa pojačanom proizvodnjom inulina stvorene su u istraživačkim laboratorijama.<ref>{{Cite journal |vauthors=Ritsema T, Smeekens SC |title=Engineering fructan metabolism in plants |journal=J Plant Physiol |year=2003 |volume=160 |pages=811–20 |doi=10.1078/0176-1617-01029 |pmid=12940548 |issue=7|bibcode=2003JPPhy.160..811R }}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Weyens G, Ritsema T, Van Dun K, Meyer D, Lommel M, Lathouwers J, Rosquin I, Denys P, Tossens A, Nijs M, Turk S, Gerrits N, Bink S, Walraven B, Lefèbvre M, Smeekens S |title=Production of tailor-made fructans in sugar beet by expression of onion fructosyltransferase genes |journal=Plant Biotechnol J |year=2004 |volume=2 |pages=321–27 |doi=10.1111/j.1467-7652.2004.00074.x |pmid=17134393 |issue=4|bibcode=2004PBioJ...2..321W |hdl=1874/11465 |s2cid=42177275 |hdl-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Antibiotik]] * [[Dodaci ishrani na bazi manan-oligosaharida (MOS)]] * [[Vrijednosti prebiotika]] * [[Probiotik]] * [[Psihobiotik]] * [[Rezistentni skrob]] * [[Sinbiotici]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== * Frank W. Jackson, ''PREbiotics, Not Probiotics''. 2013, Jacksong GI Medical. {{ISBN|978-0991102709]]. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Prebiotics]] * [http://www.isapp.net/ International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics] {{Dodatak prehrani}} {{Authority control]] {{DEFAULTSORT:Prebiotic (Nutrition)]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Probavni sistem]] [[Kategorija:Ishrana]] 6pvo0zjz7zzd42fl0kiwc6scfhb0828 3933976 3933975 2026-10-04T12:19:08Z Brocker-AB 186433 /* Vanjski linkovi */ 3933976 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Probiotik}} '''Prebiotici''' jesu spojevi u hrani koji podstiču rast ili aktivnost korisnih [[mikroorganizam]]a, kao što su [[bakterije]] i [[gljive]].<ref name="2015defRev">{{cite journal|author1=Hutkins RW |author2=Krumbeck JA |author3=Bindels LB |author4=Cani PD |author5=Fahey G Jr. |author6=Goh YJ |author7=Hamaker B |author8=Martens EC |author9=Mills DA |author10=Rastal RA |author11=Vaughan E |author12=Sanders ME |title=Prebiotics: why definitions matter|journal=Curr Opin Biotechnol|year=2016|volume=37|pages=1–7|doi=10.1016/j.copbio.2015.09.001|pmid=26431716|pmc=4744122}}</ref> Najčešće okruženje u kojem ispoljavaju svoje djelovanje na ljudsko zdravlje jeste [[gastrointestinalni trakt]], gdje prebiotici mogu izmijeniti sastav organizama u [[crijevni mikrobiom crijevnom mikrobiomu]]. Prebiotici iz ishrane obično su nesvarljiva [[vlakno|vlakna]] koja prolaze nesvarena kroz gornji dio gastrointestinalnog trakta i podstiču rast ili aktivnost korisnih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]], služeći im kao supstrati.<ref name=2015defRev/> Prvi ih je identifikovao i imenovao Marcel Roberfroid 1995. godine.<ref name=2015defRev/><ref>{{Cite journal |vauthors=Gibson GR, Roberfroid MB |title=Dietary modulation of the human colonic microbiota: introducing the concept of prebiotics |journal=J. Nutr. |date=Jun 1995 |volume=125 |issue=6 |pages=1401–12 |pmid=7782892|doi=10.1093/jn/125.6.1401 }}</ref> U zavisnosti od jurisdikcije, mogu biti pod regulatornom kontrolom kao [[aditivi u hrani]] za [[zdravstvene tvrdnje na etiketama hrane|zdravstvene tvrdnje]] koje se koriste u marketinške svrhe. Uobičajeni prebiotici koji se koriste u proizvodnji hrane uključuju [[beta-glukan]] iz [[zob]]o, [[rezistentni škrob]] iz [[žitarica]] i [[grah]]a, te [[inulin]] iz [[cikorija|korijena cikorije]]. ==Definicija== Definicija prebiotika i sastojaka hrane koji mogu spadati pod ovu klasifikaciju evoluirala je od svoje prve definicije u 1995.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, Prescott SL, Reimer RA, Salminen SJ, Scott K, Stanton C, Swanson KS, Cani PD, Verbeke K, Reid G | display-authors = 6 | title = Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics | journal = Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology | volume = 14 | issue = 8 | pages = 491–502 | date = August 2017 | pmid = 28611480 | doi = 10.1038/nrgastro.2017.75 | hdl = 10468/4142 | s2cid = 11827223 | url = http://centaur.reading.ac.uk/75077/1/NRGH%20Prebiotics.pdf }}</ref> U svojoj najranijoj definiciji, termin prebiotici koristio se za označavanje nesvarljivih sastojaka hrane koji su djelovali blagotvorno na domaćina, putem selektivne stimulacije određenih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Slavin J | title = Fiber and prebiotics: mechanisms and health benefits | journal = Nutrients | volume = 5 | issue = 4 | pages = 1417–35 | date = April 2013 | pmid = 23609775 | pmc = 3705355 | doi = 10.3390/nu5041417 | doi-access = free }}</ref> Further research has suggested that selective stimulation has not been scientifically demonstrated.<ref>{{cite journal |last1=Bindels |first1=Laure B. |last2=Delzenne |first2=Nathalie M. |last3=Cani |first3=Patrice D. |last4=Walter |first4=Jens |title=Towards a more comprehensive concept for prebiotics |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |date=2015 |volume=12 |issue=5 |pages=303–310 |doi=10.1038/nrgastro.2015.47 |pmid=25824997 |s2cid=637779 }}</ref> Kao rezultat istraživanja koja su ukazivala na to da prebiotici mogu uticati na mikroorganizme izvan debelog crijeva, [[Međunarodno naučno udruženje za probiotike i prebiotike]] (ISAPP) 2016. godine formulisalo je sljedeću definiciju prebiotika: [[supstrat (biohemija)|supstrat]] koji selektivno koriste mikroorganizmi domaćina radi ostvarivanja zdravstvene koristi.<ref name=":0" /> Globalno udruženje za prebiotike (GPA) je 2021. godine definisalo prebiotik kao proizvod ili sastojak koji mikrobiota koristi za ostvarivanje koristi po zdravlje ili fizičke performanse.<ref name="Learn more about prebiotics">{{cite web |url=https://prebioticassociation.org/prebiotic-resources/ |title=Learn more about prebiotics |website=Global Prebiotic Association}}</ref> Spojevi koji se mogu klasifikovati kao prebiotici moraju takođe ispunjavati sljedeće kriterije:<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name="Learn more about prebiotics"/> * nesvarljivi i otporni na razgradnju pod uticajem želučane kiseline i [[enzim]]a u ljudskom [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]] * fermentišu ih mikroorganizmi na površini ili unutar tijela * podstiču rast i aktivnost korisnih bakterija Stoga, konzumacija prebiotika može doprinijeti zdravlju domaćina.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Lamsal BP | title = Production, health aspects and potential food uses of dairy prebiotic galactooligosaccharides | journal = Journal of the Science of Food and Agriculture | volume = 92 | issue = 10 | pages = 2020–28 | date = August 2012 | pmid = 22538800 | doi = 10.1002/jsfa.5712 | bibcode = 2012JSFA...92.2020L }}</ref> Na osnovu prethodnih klasifikacija, identifikovano je da su glavni izvor prebiotika [[ugljikohidrat]]ni spojevi biljnog porijekla, poznata kao [[oligosaharid]]i, kao i rezistentni [[škrob]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zaman SA, Sarbini SR | title = The potential of resistant starch as a prebiotic | journal = Critical Reviews in Biotechnology | volume = 36 | issue = 3 | pages = 578–84 | date = 2015-07-07 | pmid = 25582732 | doi = 10.3109/07388551.2014.993590 | s2cid = 25974073 | url = http://psasir.upm.edu.my/id/eprint/46665/1/The%20potential%20of%20resistant%20starch%20as%20a%20prebiotic.pdf }}</ref><ref name=":1" /><ref name=":4">{{Cite journal| vauthors = CK Rajendran SR, Okolie CL, Udenigwe CC, Mason B |date=2017-10-01|title=Structural features underlying prebiotic activity of conventional and potential prebiotic oligosaccharides in food and health|journal=Journal of Food Biochemistry |language=en |volume=41 |issue=5 |doi=10.1111/jfbc.12389 |issn=1745-4514|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=A. |last2=Conlon |first2=M. |last3=Christophersen |first3=C. |last4=Topping |first4=D. |title=Resistant starch, large bowel fermentation and a broader perspective of prebiotics and probiotics |journal=Beneficial Microbes |date=2010 |volume=1 |issue=4 |pages=423–431 |doi=10.3920/BM2010.0041 |pmid=21831780 }}</ref> Konkretno, [[fruktan]]i i [[galaktan]]i dva su izvora oligosaharida za koje je utvrđeno da podstiču aktivnost i rast kolonija korisnih bakterija u crijevima.<ref name=":2"/><ref name=":0"/> Fruktani predstavljaju kategoriju ugljikohidrata koju čine fruktooligosaharidi (FOS) i [[inulin]]i, dok se galaktani sastoje od galaktooligosaharida (GOS).<ref name=":0" /> Pokazalo se da rezistentni škrob mijenja sastav crijevne mikrobiote, kao i da poboljšava biomarkere povezane s brojnim zdravstvenim stanjima.<ref>{{cite journal |last1=Portincasa |first1=Piero |last2=Bonfrate |first2=Leonilde |last3=Vacca |first3=Mirco |last4=de Angelis |first4=Maria |last5=Farella |first5=Ilaria |last6=Lanza |first6=Elisa |last7=Khalil |first7=Mohamad |last8=Wang |first8=David Q-H |last9=[[Markus Sperandio|Sperandio]] |first9=Markus |last10=Di Ciaula |first10=Agostino |title=Gut Microbiota and short chain fatty acids: implications in glucose homeostasis |journal=Int J Mol Sci |date=2022 |volume=23 |issue=3 |page=1105 |doi=10.3390/ijms23031105 |pmid=35163038 |pmc=8835596 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Warman |first1=Dwina Juliana |last2=Jia |first2=Huijuan |last3=Kato |first3=Hisanori |title=The potential roles of probiotics, resistant starch and resistant proteins in ameliorating inflammation during aging (Inflammaging) |journal=Nutrients |date=2022 |volume=14 |issue=4 |page=747 |doi=10.3390/nu14040747 |pmid=35215397 |pmc=8879781 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Cheng |last2=Hu |first2=Yiming |title=New definition of resistant starch types from the Gut Microbiota perspectives – a review |journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition |date=2022 |volume=63 |issue=23 |pages=6412–6422 |doi=10.1080/10408398.2022.2031101 |pmid=35075962 |s2cid=246277434 }}</ref> Ostala dijetalna vlakna također odgovaraju definiciji prebiotika, kao što su [[pektin]],<ref>{{cite journal | vauthors = Gómez B, Gullón B, Remoroza C, Schols HA, Parajó JC, Alonso JL | title = Purification, characterization, and prebiotic properties of pectic oligosaccharides from orange peel wastes | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 62 | issue = 40 | pages = 9769–82 | date = October 2014 | pmid = 25207862 | doi = 10.1021/jf503475b | bibcode = 2014JAFC...62.9769G }}</ref> [[beta-glukan]]i<ref>{{cite journal | vauthors = Arena MP, Caggianiello G, Fiocco D, Russo P, Torelli M, Spano G, Capozzi V | title = Barley β-glucans-containing food enhances probiotic performances of beneficial bacteria | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 15 | issue = 2 | pages = 3025–39 | date = February 2014 | pmid = 24562330 | pmc = 3958897 | doi = 10.3390/ijms15023025 | doi-access = free }}</ref> i [[ksilooligosaharid]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Linares-Pasten JA, Aronsson A, Karlsson EN | title = Structural Considerations on the Use of Endo-Xylanases for the Production of prebiotic Xylooligosaccharides from Biomass | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 19 | issue = 1 | pages = 48–67 | date = 2017 | pmid = 27670134 | pmc = 5738707 | doi = 10.2174/1389203717666160923155209 }}</ref> [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA), regulatorno tijelo nadležno za označavanje proizvoda, pravi razliku između „prebiotika” i „dijetalnih vlakana”, navodeći da „nije utvrđen uzročno-posljedični odnos između konzumacije sastojaka hrane na koje se odnose zdravstvene tvrdnje i korisnog fiziološkog efekta povezanog s povećanjem broja mikroorganizama gastrointestinalne mikrobiote”.<ref name="delcour">{{cite journal | vauthors = Delcour JA, Aman P, Courtin CM, Hamaker BR, Verbeke K | title = Prebiotics, Fermentable Dietary Fiber, and Health Claims | journal = Advances in Nutrition | volume = 7 | issue = 1 | pages = 1–4 | date = January 2016 | pmid = 26773010 | pmc = 4717894 | doi = 10.3945/an.115.010546 }}</ref> Shodno tome, prema pravilima EFSA-e, pojedinačni sastojci ne mogu se deklarisati kao prebiotici, već samo kao dijetalna vlakna, bez ikakvog ukazivanja na zdravstvene koristi.<ref name=delcour/> == Funkcija == Kada je koncept prebiotika prvi put predstavljen 1995. godine, primarni fokus bio je na efektima koje prebiotici imaju na [[bakterije]] iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]''.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Pandey KR, Naik SR, Vakil BV | title = Probiotics, prebiotics and synbiotics – a review | journal = Journal of Food Science and Technology | volume = 52 | issue = 12 | pages = 7577–87 | date = December 2015 | pmid = 26604335 | pmc = 4648921 | doi = 10.1007/s13197-015-1921-1 }}</ref> Zahvaljujući unaprijeđenim mehanističkim metodama posljednjih godina, trenutne mete prebiotika proširile su se na širi spektar [[mikrob]]a, uključujući vrste rodova ''[[Roseburia]]'', ''[[Eubacterium]]'', ''[[Akkermansia]]'', ''[[Christensenella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Faecalibacterium]]'' ssp.<ref>{{cite journal |last1=Cunningham |first1=Marla |last2=Azcarate-Peril |first2=M. Andrea |last3=Barnard |first3=Alan |last4=Benoit |first4=Valerie |last5=Grimaldi |first5=Roberta |last6=Guyonnet |first6=Denis |last7=Holscher |first7=Hannah D. |last8=Hunter |first8=Kirsty |last9=Manarung |first9=Sarmauli |last10=Obis |first10=David |last11=Petrova |first11=Mariya I. |last12=Steinert |first12=Robert E. |last13=Swanson |first13=Kelly S. |last14=van Sinderen |first14=Douwe |last15=Vulevic |first15=Jelena |last16=Gibson |first16=Glenn R. |title=Shaping the future of probiotics and prebiotics |journal=Trends in Microbiology |date=2021 |volume=29 |issue=8 |pages=667–685 |doi=10.1016/j.tim.2021.01.003 |pmid=33551269 |s2cid=231864275 |doi-access=free }}</ref> Ove bakterije su istaknute kao ključni [[probiotik|probiotici]]i i korisne crijevne bakterije jer mogu imati nekoliko korisnih učinaka na domaćina, u smislu poboljšanja probave (uključujući, ali ne ograničavajući se na poboljšanje apsorpcije minerala)<ref>{{cite journal | vauthors = Coxam V | title = Current data with inulin-type fructans and calcium, targeting bone health in adults | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2527S–33S | date = November 2007 | pmid = 17951497 | doi = 10.1093/jn/137.11.2527S | doi-access = free }}</ref> i djelotvornost te urođenu snagu [[imunski sistem|imunskog sistema]].<ref>{{cite journal | vauthors = Seifert S, Watzl B | title = Inulin and oligofructose: review of experimental data on immune modulation | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2563S–67S | date = November 2007 | pmid = 17951503 | doi = 10.1093/jn/137.11.2563S | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da i ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]'' imaju različitu prebiotsku specifičnost te da selektivno fermentišu prebiotska vlakna, na osnovu [[enzim]]a karakterističnih za datu bakterijsku populaciju.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Wilson B, Whelan K | title = Prebiotic inulin-type fructans and galacto-oligosaccharides: definition, specificity, function, and application in gastrointestinal disorders | journal = Journal of Gastroenterology and Hepatology | volume = 32 | pages = 64–68 | date = March 2017 | issue = Suppl 1 | pmid = 28244671 | doi = 10.1111/jgh.13700 | doi-access = free }}</ref> Tako ''Lactobacilli'' preferiraju inulin i fruktooligosaharide, dok ''Bifidobacteria'' pokazuju specifičnost prema inulinu, fruktooligosaharidima, ksilooligosaharidima i galaktooligosaharidima.<ref name=":3"/> Studije su također pokazale da prebiotici, osim što podstiču rast korisnih crijevnih bakterija, mogu inhibirati i štetne te potencijalno patogene [[mikrob]]e u crijevima,<ref name=":4"/><ref name=":1"/> kao što su klostridije.<ref name=":1"/> === Mehanizam djelovanja === [[Fermentacija]] jeste glavni mehanizam djelovanja putem kojeg korisne bakterije u debelom crijevu koriste prebiotike.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> I ''Bifidobacteria'' i ''Lactobacillus'' su bakterijske populacije koje koriste saharolitski [[metabolizam]] za razgradnju supstrata.<ref name=":1"/> [[Genom]] bifidobakterija sadrži mnoge gene koji kodiraju [[enzim]]e za modifikaciju ugljikohidrata, kao i gene koji kodiraju proteine za preuzimanje [[ugljikohidrat]]a. Prisustvo ovih gena ukazuje na to da ''Bifidobacteria'' posjeduju specifične metaboličke puteve specijalizirane za fermentaciju i metabolizam oligosaharida biljnog porijekla, odnosno prebiotika. Ovi putevi kod ''Bifidobacteria'' na kraju rezultiraju proizvodnjom masnih kiselina kratkog lanca,<ref name=":1" /><ref name=":2"/> koje imaju raznolike fiziološke uloge u tjelesnim funkcijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Byrne CS, Chambers ES, Morrison DJ, Frost G | title = The role of short chain fatty acids in appetite regulation and energy homeostasis | journal = International Journal of Obesity | volume = 39 | issue = 9 | pages = 1331–38 | date = September 2015 | pmid = 25971927 | pmc = 4564526 | doi = 10.1038/ijo.2015.84 }}</ref><ref name=":0" /> ==Izvori== Da bi se neki izvor klasifikovao kao prebiotik, mora se dokazati da donosi korist domaćinu.<ref name=":0"/> Fermentabilni [[ugljikohidrati]] dobijeni iz [[fruktan]]a i [[ksilan]]a predstavljaju jedan dobro dokumentovan primjer prebiotika.<ref name=":0"/> Otporni [[škrob]] iz namirnica bogatih škrobom također spada u dobro dokumentovane prebiotike i historijski je predstavljao najznačajniji izvor prebiotika u ishrani, s obzirom na to da, kako je utvrđeno, 4–10% škroba iz mješovite ishrane dospijeva u [[debelo crijevo]].<ref>{{cite journal |last1=Cassidy |first1=A. |last2=Bingham |first2=S.A. |last3=Cummings |first3=J.H. |title=Starch intake and colorectal cancer risk: an international comparison |journal=Br J Cancer |date=1994 |volume=69 |issue=5 |pages=937–942 |doi=10.1038/bjc.1994.181 |pmid=8180027 |pmc=1968884 }}</ref> Jedna studija pokazala je da su osobe koje se hrane prema tradicionalnoj ishrani u Africi unosile 38 grama rezistentnog škroba dnevno.<ref>{{cite journal |last1=O'Keefe |first1=Stephen J.D. |display-authors=etal |title=Fat, fibre and cancer risk in African Americans and rural Africans |journal=Nat Commun |date=2015 |volume=6 |doi=10.1038/ncomms7342 |doi-access=free|pmid=25919227 |pmc=4415091 |bibcode=2015NatCo...6.6342O }}</ref> === Endogeni === [[Endogen]]i izvor prebiotika kod ljudi je majčino [[mlijeko]], koje sadrži [[oligosaharid]]e, strukturno slične [[galaktooligosaharid]]ima, a koji se nazivaju oligosaharidi [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]].<ref>{{cite journal | vauthors = Enam F, Mansell TJ | title = Prebiotics: tools to manipulate the gut microbiome and metabolome | journal = Journal of Industrial Microbiology & Biotechnology | volume = 46 | issue = 9–10 | pages = 1445–59 | date = October 2019 | pmid = 31201649 | doi = 10.1007/s10295-019-02203-4 | s2cid = 189819499 | doi-access = free }}</ref><ref name=":4"/><ref name=":3"/><ref name=":0"/> Utvrđeno je da oligosaharidi iz majčinog mlijeka povećavaju populaciju bakterija roda ''Bifidobacterium'' kod [[dojenčad]]i i jačaju njihov [[imunski sistem]].<ref name=":0"/><ref name=":4"/> Pored toga, oligosaharidi iz majčinog mlijeka pomažu u uspostavljanju zdravog sastava crijevne mikrobiote kod novorođenčadi.<ref name=":0"/> === Egzogeni === Nesvarljivi ugljikohidrati klasifikovani kao prebiotici predstavljaju vrstu fermentabilnih vlakana, te se stoga mogu svrstati u prehrambena vlakna.<ref name=":1" /> Međutim, ne mogu se sva prehrambena vlakna klasifikovati kao izvor prebiotika.<ref name=":1"/> Pored izvora hrane navedenih u sljedećoj tabeli, sirova zob,<ref name=":6" /> nerafinisani ječam,<ref name=":6" /> jakon (yacón),<ref name=":6" /> te cjelovite žitarice za doručak<ref name=":1" /> također se klasifikuju kao izvori prebiotskih vlakana. Dominantna vrsta prebiotskih vlakana može varirati ovisno o vrsti hrane. Naprimjer, [[zob]] i [[ječam]] sadrže velike količine beta-glukana, [[voće]] i bobičasto voće sadrže [[pektin]]e, sjemenke sadrže biljne gume, [[luk]] i [[čičoka]] bogati su inulinom i oligofruktozom, dok banane i mahunarke sadrže [[rezistentni škrob]].<ref name=lpifiber>{{cite web|url=https://lpi.oregonstate.edu/mic/other-nutrients/fiber#definitions|publisher=Micronutrient Information Center, Linus Pauling Institute, Oregon State University, Corvallis, OR|title= Definitions of fiber|date=1 April 2012|access-date=27 February 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+ Namirnice bogate prebioticima <ref name="ReferenceB">{{Cite journal |vauthors=Moshfegh AJ, Friday JE, Goldman JP, Ahuja JK |title= Presence of inulin and oligofructose in the diets of Americans |journal=Journal of Nutrition |date=July 1999 |volume=129 |issue=7 Suppl |pages=1407S–11S |pmid=10395608|doi=10.1093/jn/129.7.1407S |doi-access=free }}</ref> |- ! scope="col" | Hrana ! scope="col" | Prebiotička vlakna po težini |- | [[Gumi arabika]] (akacija)<ref>{{cite web | last=David Carr | first=Liz Lalor |title=Acacia's Role as a Functional Fibre| publisher=Kerry Health And Nutrition Institute | date=8 March 2022 | url=https://khni.kerry.com/news/functional-nutrition/acacias-role-as-a-functional-fibre/}}</ref><ref>{{cite web | title=FDA Grants Citizen Petition on Acacia (Gum Arabic) as a Dietary Fiber | publisher=U.S. Food and Drug Administration | date=17 December 2021 | url=https://www.fda.gov/food/hfp-constituent-updates/fda-grants-citizen-petition-acacia-gum-arabic-dietary-fiber}}</ref> |85% |- | Sirovi, suhi [[korijen cikorije]] | 64,6 % |- | Sirova, suha [[čičoka]] | 31,5 % |- | Sirovi, suhi [[list maslačka]] | 24,3 % |- | Sirovi, suhi [[bijeli luk]] | 17,5 % |- | Sirovi, suhi [[poriluk]] | 11,7 % |- | Sirovi, suhi [[crveni luk]] | 8,6 % |- | Sirova [[šparoga]] | 5 % |- | Sirove [[pšenične mekinje]] | 5 % |- | Kuhano [[integralno pšenično brašno]] | 4,8 % |- | Sirova [[banana]] | 1 % |- |} Iako ne postoji opći konsenzus o idealnoj dnevnoj količini prebiotika, preporuke se obično kreću od 4 do 8 g za opću podršku zdravlju probavnog sistema, pa do 15 g ili više za osobe s aktivnim probavnim poremećajima. Uzimajući u obzir prosječnu porciju od 6 g, u nastavku su navedene količine namirnica bogatih prebioticima potrebne za postizanje dnevnog unosa prebiotskih vlakana: {| class="wikitable" |+ Količina hrane potrebna za 6 g [[fruktan]]a<ref name="ReferenceB"/> |- ! scope="col" | Namirnica ! scope="col" | Količina |- | Sirovi korijen cikorije | {{convert|9,3|g|abbr=on}} |- | Sirova čičoka | {{convert|19|g|abbr=on}} |- | Sirovi listovi maslačka | {{convert|24,7|g|abbr=on}} |- | Sirovi bijeli luk | {{convert|34,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi poriluk | {{convert|51,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi crveni luk | {{convert|69,8|g|abbr=on}} |- | Kuhani crveni luk | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove šparoge | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove pšenične mekinje | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Kuhano integralno pšenično brašno | {{convert|125|g|abbr=on}} |- | Sirova banana | {{convert|600|g|lb|abbr=on}} |} ==Istraživanje== Preliminarna istraživanja ukazala su na potencijalne učinke na apsorpciju [[kalcij]]a i drugih [[mineral]]a,<ref>{{Cite journal |vauthors=Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J |title=Inulin and oligofructose and mineral metabolism: the evidence from animal trials |journal=J. Nutr. |date=Nov 2007 |volume=137 |issue=11 Suppl |pages=2513S–23S |pmid=17951495|doi=10.1093/jn/137.11.2513S |doi-access=free }}</ref> efikasnost [[imunski sistem|imunskog sistema]],<ref>{{Cite journal |vauthors=Lomax AR, Calder PC |title=Prebiotics, immune function, infection and inflammation: a review of the evidence |journal=Br J Nutr |date=Mar 2009 |volume=101 |issue=5 |pages=633–58 |pmid=18814803 |doi=10.1017/S0007114508055608|doi-access=free }}</ref><ref name=":7">{{cite journal|vauthors=Lohner S, Küllenberg D, Antes G, Decsi T, Meerpohl JJ|title=Prebiotics in healthy infants and children for prevention of acute infectious diseases: a systematic review and meta-analysis|journal=Nutr Rev|year=2014|volume=72|issue=8|pages=523–31|doi=10.1111/nure.12117|pmid=24903007|doi-access=free}}</ref> kiselost crijeva, smanjenje rizika od [[kolorektumski karcinom|kolorektumskog karcinoma]] <ref>{{Cite journal |vauthors=Geier MS, Butler RN, Howarth GS |title=Probiotics, prebiotics and synbiotics: a role in chemoprevention for colorectal cancer? |journal=Cancer Biol. Ther. |date=Oct 2006 |volume=5 |issue=10 |pages=1265–69 |pmid=16969130 |doi=10.4161/cbt.5.10.3296|doi-access= }}</ref> [[upalna bolest crijeva]] ([[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]]),<ref>{{Cite journal |vauthors=Hedin C, Whelan K, Lindsay JO |title=Evidence for the use of probiotics and prebiotics in inflammatory bowel disease: a review of clinical trials |journal= Proceedings of the Nutrition Society|date=Aug 2007 |volume=66 |issue=3 |pages=307–15 |pmid=17637082 |doi=10.1017/S0029665107005563|doi-access=free }}</ref> [[hipertenzija]]<ref>{{cite journal|journal=Int J Mol Sci|year=2009|volume=10|issue=8|pages=3517–30|doi=10.3390/ijms10083517|title=Antihypertensive properties of plant-based prebiotics|vauthors=Yeo SK, Ooi LG, Lim TJ, Liong MT|pmid=20111692|pmc=2812835|doi-access=free}}</ref> i učestalost [[defekacija]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2010|volume=104|issue=Suppl 2|pages=S1–63|doi=10.1017/S0007114510003363|title=Prebiotic effects: metabolic and health benefits |vauthors=Roberfroid M, etal |pmid=20920376|doi-access=free}}</ref> Prebiotici mogu biti djelotvorni u smanjenju broja epizoda [[infekcija]] koje zahtijevaju primjenu [[antibiotik]]a, kao i ukupnog broja infekcija kod djece uzrasta od 0–24 mjeseca.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book |title=Probiotics and prebiotics: current research and future trends |date=2015 |editor=Koen Venema, Ana Paula do Carmo |isbn=978-1-910190-10-4 |publisher= Caister Academic Press|location=Norfolk, UK |oclc=916950998}}</ref> Ne postoje pouzdani dokazi da su prebiotici djelotvorni u prevenciji ili liječenju [[alergija]].<ref name=eczema>{{cite journal |vauthors=Cuello-Garcia C, Fiocchi A, Pawankar R, Yepes-Nuñez JJ, Morgano GP, Zhang Y, Agarwal A, Gandhi S, Terracciano L, Schünemann HJ, Brozek JL |title=Prebiotics for the prevention of allergies: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Clin. Exp. Allergy |volume=47 |issue=11 |pages=1468–77 |date=November 2017 |pmid=29035013 |doi=10.1111/cea.13042 |s2cid=7314418 |type=Systematic review}}</ref> Iako istraživanja pokazuju da prebiotici dovode do povećane proizvodnje [[masna kiselina kratkog lanca|masnih kiselina kratkog lanca]] (SCFA),<ref>{{Cite journal |vauthors=Macfarlane S, Macfarlane GT, Cummings JH |title=Review article: prebiotics in the gastrointestinal tract |journal=Aliment Pharmacol Ther|date=Sep 2006 |volume=24 |issue=5 |pages=701–14 |pmid=16918875 |doi=10.1111/j.1365-2036.2006.03042.x|s2cid=21956124 |doi-access=free }}</ref> potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila direktna uzročno-posljedična veza. Prebiotici mogu biti korisni kod [[upalna bolest crijeva| upalnih bolesti crijeva]] ili [[Crohnova bolest| Crohnove bolesti]], putem proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) kao hrane za zidove debelog crijeva i ublažavanja simptoma [[ulcerozni kolitis|ulceroznog kolitisa]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2005|volume=93|issue=Suppl 1|pages=S61–65|title=Inulin and oligofructose: impact on intestinal diseases and disorders|author=Guarner F|pmid=15877897|doi=10.1079/BJN20041345|doi-access=free}}</ref> Naglo uvođenje značajnih količina prebiotika u ishranu može dovesti do pojačane [[fermentacija|fermentacije]], što uzrokuje povećano stvaranje plinova, [[nadutost]] ili promjene u radu crijeva.<ref name="marteau">{{cite journal|journal=J Clin Gastroenterol|year=2004|volume=38|issue=Suppl 6|pages=S67–69|title=Tolerance of probiotics and prebiotics|vauthors=Marteau P, Seksik P|pmid=15220662|doi=10.1097/01.mcg.0000128929.37156.a7}}</ref> Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i kvalitet fermentacije smanjeni su tokom dugotrajne ishrane sa niskim unosom vlakana.<ref>{{Cite journal |vauthors=El Oufir L, Flourié B, Bruley des Varannes S, Barry JL, Cloarec D, Bornet F, Galmiche JP |title=Relations between transit time, fermentation products, and hydrogen consuming flora in healthy humans |journal=Gut |date=Jun 1996 |volume=38 |issue=6 |pages=870–77 |pmid=8984026 |pmc=1383195 |doi=10.1136/gut.38.6.870}}</ref> Dok se bakterijska mikrobiota postepeno ne uspostavlja kako bi se rehabilitirale ili obnovile crijevne [[bakterije]], apsorpcija nutritivnih tvari može biti otežana, a vrijeme prolaska kroz [[debelo crijevo]] privremeno povećano brzim dodavanjem većeg unosa prebiotika.<ref name="marteau"/><ref>{{cite journal |vauthors=Givson GR, Willems A, Reading S, Collins MD | year = 1996 | title = Fermentation of non-digestible oligosaccharides by human colonic bacteria | journal = Proceedings of the Nutrition Society| volume = 55 | issue = 3| pages = 899–912 | doi = 10.1079/PNS19960087 | pmid = 9004332 | doi-access = free }}</ref> ===Genetička modifikacija=== [[Genetički modificirani usjevi|Genetički modifikovane biljke]] sa pojačanom proizvodnjom inulina stvorene su u istraživačkim laboratorijama.<ref>{{Cite journal |vauthors=Ritsema T, Smeekens SC |title=Engineering fructan metabolism in plants |journal=J Plant Physiol |year=2003 |volume=160 |pages=811–20 |doi=10.1078/0176-1617-01029 |pmid=12940548 |issue=7|bibcode=2003JPPhy.160..811R }}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Weyens G, Ritsema T, Van Dun K, Meyer D, Lommel M, Lathouwers J, Rosquin I, Denys P, Tossens A, Nijs M, Turk S, Gerrits N, Bink S, Walraven B, Lefèbvre M, Smeekens S |title=Production of tailor-made fructans in sugar beet by expression of onion fructosyltransferase genes |journal=Plant Biotechnol J |year=2004 |volume=2 |pages=321–27 |doi=10.1111/j.1467-7652.2004.00074.x |pmid=17134393 |issue=4|bibcode=2004PBioJ...2..321W |hdl=1874/11465 |s2cid=42177275 |hdl-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Antibiotik]] * [[Dodaci ishrani na bazi manan-oligosaharida (MOS)]] * [[Vrijednosti prebiotika]] * [[Probiotik]] * [[Psihobiotik]] * [[Rezistentni skrob]] * [[Sinbiotici]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== * Frank W. Jackson, ''PREbiotics, Not Probiotics''. 2013, Jacksong GI Medical. {{ISBN|978-0991102709]]. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Prebiotics}} * [http://www.isapp.net/ International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics] {{Dodaci prehrani}} {{Authority control]] {{DEFAULTSORT:Prebiotic (Nutrition)]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Probavni sistem]] [[Kategorija:Ishrana]] 8zzqoz9ojs1gd8kzvfgjej20iq39pdi 3933977 3933976 2026-10-04T12:20:20Z Brocker-AB 186433 /* Vanjski linkovi */ 3933977 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Probiotik}} '''Prebiotici''' jesu spojevi u hrani koji podstiču rast ili aktivnost korisnih [[mikroorganizam]]a, kao što su [[bakterije]] i [[gljive]].<ref name="2015defRev">{{cite journal|author1=Hutkins RW |author2=Krumbeck JA |author3=Bindels LB |author4=Cani PD |author5=Fahey G Jr. |author6=Goh YJ |author7=Hamaker B |author8=Martens EC |author9=Mills DA |author10=Rastal RA |author11=Vaughan E |author12=Sanders ME |title=Prebiotics: why definitions matter|journal=Curr Opin Biotechnol|year=2016|volume=37|pages=1–7|doi=10.1016/j.copbio.2015.09.001|pmid=26431716|pmc=4744122}}</ref> Najčešće okruženje u kojem ispoljavaju svoje djelovanje na ljudsko zdravlje jeste [[gastrointestinalni trakt]], gdje prebiotici mogu izmijeniti sastav organizama u [[crijevni mikrobiom crijevnom mikrobiomu]]. Prebiotici iz ishrane obično su nesvarljiva [[vlakno|vlakna]] koja prolaze nesvarena kroz gornji dio gastrointestinalnog trakta i podstiču rast ili aktivnost korisnih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]], služeći im kao supstrati.<ref name=2015defRev/> Prvi ih je identifikovao i imenovao Marcel Roberfroid 1995. godine.<ref name=2015defRev/><ref>{{Cite journal |vauthors=Gibson GR, Roberfroid MB |title=Dietary modulation of the human colonic microbiota: introducing the concept of prebiotics |journal=J. Nutr. |date=Jun 1995 |volume=125 |issue=6 |pages=1401–12 |pmid=7782892|doi=10.1093/jn/125.6.1401 }}</ref> U zavisnosti od jurisdikcije, mogu biti pod regulatornom kontrolom kao [[aditivi u hrani]] za [[zdravstvene tvrdnje na etiketama hrane|zdravstvene tvrdnje]] koje se koriste u marketinške svrhe. Uobičajeni prebiotici koji se koriste u proizvodnji hrane uključuju [[beta-glukan]] iz [[zob]]o, [[rezistentni škrob]] iz [[žitarica]] i [[grah]]a, te [[inulin]] iz [[cikorija|korijena cikorije]]. ==Definicija== Definicija prebiotika i sastojaka hrane koji mogu spadati pod ovu klasifikaciju evoluirala je od svoje prve definicije u 1995.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, Prescott SL, Reimer RA, Salminen SJ, Scott K, Stanton C, Swanson KS, Cani PD, Verbeke K, Reid G | display-authors = 6 | title = Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics | journal = Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology | volume = 14 | issue = 8 | pages = 491–502 | date = August 2017 | pmid = 28611480 | doi = 10.1038/nrgastro.2017.75 | hdl = 10468/4142 | s2cid = 11827223 | url = http://centaur.reading.ac.uk/75077/1/NRGH%20Prebiotics.pdf }}</ref> U svojoj najranijoj definiciji, termin prebiotici koristio se za označavanje nesvarljivih sastojaka hrane koji su djelovali blagotvorno na domaćina, putem selektivne stimulacije određenih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Slavin J | title = Fiber and prebiotics: mechanisms and health benefits | journal = Nutrients | volume = 5 | issue = 4 | pages = 1417–35 | date = April 2013 | pmid = 23609775 | pmc = 3705355 | doi = 10.3390/nu5041417 | doi-access = free }}</ref> Further research has suggested that selective stimulation has not been scientifically demonstrated.<ref>{{cite journal |last1=Bindels |first1=Laure B. |last2=Delzenne |first2=Nathalie M. |last3=Cani |first3=Patrice D. |last4=Walter |first4=Jens |title=Towards a more comprehensive concept for prebiotics |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |date=2015 |volume=12 |issue=5 |pages=303–310 |doi=10.1038/nrgastro.2015.47 |pmid=25824997 |s2cid=637779 }}</ref> Kao rezultat istraživanja koja su ukazivala na to da prebiotici mogu uticati na mikroorganizme izvan debelog crijeva, [[Međunarodno naučno udruženje za probiotike i prebiotike]] (ISAPP) 2016. godine formulisalo je sljedeću definiciju prebiotika: [[supstrat (biohemija)|supstrat]] koji selektivno koriste mikroorganizmi domaćina radi ostvarivanja zdravstvene koristi.<ref name=":0" /> Globalno udruženje za prebiotike (GPA) je 2021. godine definisalo prebiotik kao proizvod ili sastojak koji mikrobiota koristi za ostvarivanje koristi po zdravlje ili fizičke performanse.<ref name="Learn more about prebiotics">{{cite web |url=https://prebioticassociation.org/prebiotic-resources/ |title=Learn more about prebiotics |website=Global Prebiotic Association}}</ref> Spojevi koji se mogu klasifikovati kao prebiotici moraju takođe ispunjavati sljedeće kriterije:<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name="Learn more about prebiotics"/> * nesvarljivi i otporni na razgradnju pod uticajem želučane kiseline i [[enzim]]a u ljudskom [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]] * fermentišu ih mikroorganizmi na površini ili unutar tijela * podstiču rast i aktivnost korisnih bakterija Stoga, konzumacija prebiotika može doprinijeti zdravlju domaćina.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Lamsal BP | title = Production, health aspects and potential food uses of dairy prebiotic galactooligosaccharides | journal = Journal of the Science of Food and Agriculture | volume = 92 | issue = 10 | pages = 2020–28 | date = August 2012 | pmid = 22538800 | doi = 10.1002/jsfa.5712 | bibcode = 2012JSFA...92.2020L }}</ref> Na osnovu prethodnih klasifikacija, identifikovano je da su glavni izvor prebiotika [[ugljikohidrat]]ni spojevi biljnog porijekla, poznata kao [[oligosaharid]]i, kao i rezistentni [[škrob]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zaman SA, Sarbini SR | title = The potential of resistant starch as a prebiotic | journal = Critical Reviews in Biotechnology | volume = 36 | issue = 3 | pages = 578–84 | date = 2015-07-07 | pmid = 25582732 | doi = 10.3109/07388551.2014.993590 | s2cid = 25974073 | url = http://psasir.upm.edu.my/id/eprint/46665/1/The%20potential%20of%20resistant%20starch%20as%20a%20prebiotic.pdf }}</ref><ref name=":1" /><ref name=":4">{{Cite journal| vauthors = CK Rajendran SR, Okolie CL, Udenigwe CC, Mason B |date=2017-10-01|title=Structural features underlying prebiotic activity of conventional and potential prebiotic oligosaccharides in food and health|journal=Journal of Food Biochemistry |language=en |volume=41 |issue=5 |doi=10.1111/jfbc.12389 |issn=1745-4514|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=A. |last2=Conlon |first2=M. |last3=Christophersen |first3=C. |last4=Topping |first4=D. |title=Resistant starch, large bowel fermentation and a broader perspective of prebiotics and probiotics |journal=Beneficial Microbes |date=2010 |volume=1 |issue=4 |pages=423–431 |doi=10.3920/BM2010.0041 |pmid=21831780 }}</ref> Konkretno, [[fruktan]]i i [[galaktan]]i dva su izvora oligosaharida za koje je utvrđeno da podstiču aktivnost i rast kolonija korisnih bakterija u crijevima.<ref name=":2"/><ref name=":0"/> Fruktani predstavljaju kategoriju ugljikohidrata koju čine fruktooligosaharidi (FOS) i [[inulin]]i, dok se galaktani sastoje od galaktooligosaharida (GOS).<ref name=":0" /> Pokazalo se da rezistentni škrob mijenja sastav crijevne mikrobiote, kao i da poboljšava biomarkere povezane s brojnim zdravstvenim stanjima.<ref>{{cite journal |last1=Portincasa |first1=Piero |last2=Bonfrate |first2=Leonilde |last3=Vacca |first3=Mirco |last4=de Angelis |first4=Maria |last5=Farella |first5=Ilaria |last6=Lanza |first6=Elisa |last7=Khalil |first7=Mohamad |last8=Wang |first8=David Q-H |last9=[[Markus Sperandio|Sperandio]] |first9=Markus |last10=Di Ciaula |first10=Agostino |title=Gut Microbiota and short chain fatty acids: implications in glucose homeostasis |journal=Int J Mol Sci |date=2022 |volume=23 |issue=3 |page=1105 |doi=10.3390/ijms23031105 |pmid=35163038 |pmc=8835596 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Warman |first1=Dwina Juliana |last2=Jia |first2=Huijuan |last3=Kato |first3=Hisanori |title=The potential roles of probiotics, resistant starch and resistant proteins in ameliorating inflammation during aging (Inflammaging) |journal=Nutrients |date=2022 |volume=14 |issue=4 |page=747 |doi=10.3390/nu14040747 |pmid=35215397 |pmc=8879781 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Cheng |last2=Hu |first2=Yiming |title=New definition of resistant starch types from the Gut Microbiota perspectives – a review |journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition |date=2022 |volume=63 |issue=23 |pages=6412–6422 |doi=10.1080/10408398.2022.2031101 |pmid=35075962 |s2cid=246277434 }}</ref> Ostala dijetalna vlakna također odgovaraju definiciji prebiotika, kao što su [[pektin]],<ref>{{cite journal | vauthors = Gómez B, Gullón B, Remoroza C, Schols HA, Parajó JC, Alonso JL | title = Purification, characterization, and prebiotic properties of pectic oligosaccharides from orange peel wastes | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 62 | issue = 40 | pages = 9769–82 | date = October 2014 | pmid = 25207862 | doi = 10.1021/jf503475b | bibcode = 2014JAFC...62.9769G }}</ref> [[beta-glukan]]i<ref>{{cite journal | vauthors = Arena MP, Caggianiello G, Fiocco D, Russo P, Torelli M, Spano G, Capozzi V | title = Barley β-glucans-containing food enhances probiotic performances of beneficial bacteria | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 15 | issue = 2 | pages = 3025–39 | date = February 2014 | pmid = 24562330 | pmc = 3958897 | doi = 10.3390/ijms15023025 | doi-access = free }}</ref> i [[ksilooligosaharid]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Linares-Pasten JA, Aronsson A, Karlsson EN | title = Structural Considerations on the Use of Endo-Xylanases for the Production of prebiotic Xylooligosaccharides from Biomass | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 19 | issue = 1 | pages = 48–67 | date = 2017 | pmid = 27670134 | pmc = 5738707 | doi = 10.2174/1389203717666160923155209 }}</ref> [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA), regulatorno tijelo nadležno za označavanje proizvoda, pravi razliku između „prebiotika” i „dijetalnih vlakana”, navodeći da „nije utvrđen uzročno-posljedični odnos između konzumacije sastojaka hrane na koje se odnose zdravstvene tvrdnje i korisnog fiziološkog efekta povezanog s povećanjem broja mikroorganizama gastrointestinalne mikrobiote”.<ref name="delcour">{{cite journal | vauthors = Delcour JA, Aman P, Courtin CM, Hamaker BR, Verbeke K | title = Prebiotics, Fermentable Dietary Fiber, and Health Claims | journal = Advances in Nutrition | volume = 7 | issue = 1 | pages = 1–4 | date = January 2016 | pmid = 26773010 | pmc = 4717894 | doi = 10.3945/an.115.010546 }}</ref> Shodno tome, prema pravilima EFSA-e, pojedinačni sastojci ne mogu se deklarisati kao prebiotici, već samo kao dijetalna vlakna, bez ikakvog ukazivanja na zdravstvene koristi.<ref name=delcour/> == Funkcija == Kada je koncept prebiotika prvi put predstavljen 1995. godine, primarni fokus bio je na efektima koje prebiotici imaju na [[bakterije]] iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]''.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Pandey KR, Naik SR, Vakil BV | title = Probiotics, prebiotics and synbiotics – a review | journal = Journal of Food Science and Technology | volume = 52 | issue = 12 | pages = 7577–87 | date = December 2015 | pmid = 26604335 | pmc = 4648921 | doi = 10.1007/s13197-015-1921-1 }}</ref> Zahvaljujući unaprijeđenim mehanističkim metodama posljednjih godina, trenutne mete prebiotika proširile su se na širi spektar [[mikrob]]a, uključujući vrste rodova ''[[Roseburia]]'', ''[[Eubacterium]]'', ''[[Akkermansia]]'', ''[[Christensenella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Faecalibacterium]]'' ssp.<ref>{{cite journal |last1=Cunningham |first1=Marla |last2=Azcarate-Peril |first2=M. Andrea |last3=Barnard |first3=Alan |last4=Benoit |first4=Valerie |last5=Grimaldi |first5=Roberta |last6=Guyonnet |first6=Denis |last7=Holscher |first7=Hannah D. |last8=Hunter |first8=Kirsty |last9=Manarung |first9=Sarmauli |last10=Obis |first10=David |last11=Petrova |first11=Mariya I. |last12=Steinert |first12=Robert E. |last13=Swanson |first13=Kelly S. |last14=van Sinderen |first14=Douwe |last15=Vulevic |first15=Jelena |last16=Gibson |first16=Glenn R. |title=Shaping the future of probiotics and prebiotics |journal=Trends in Microbiology |date=2021 |volume=29 |issue=8 |pages=667–685 |doi=10.1016/j.tim.2021.01.003 |pmid=33551269 |s2cid=231864275 |doi-access=free }}</ref> Ove bakterije su istaknute kao ključni [[probiotik|probiotici]]i i korisne crijevne bakterije jer mogu imati nekoliko korisnih učinaka na domaćina, u smislu poboljšanja probave (uključujući, ali ne ograničavajući se na poboljšanje apsorpcije minerala)<ref>{{cite journal | vauthors = Coxam V | title = Current data with inulin-type fructans and calcium, targeting bone health in adults | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2527S–33S | date = November 2007 | pmid = 17951497 | doi = 10.1093/jn/137.11.2527S | doi-access = free }}</ref> i djelotvornost te urođenu snagu [[imunski sistem|imunskog sistema]].<ref>{{cite journal | vauthors = Seifert S, Watzl B | title = Inulin and oligofructose: review of experimental data on immune modulation | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2563S–67S | date = November 2007 | pmid = 17951503 | doi = 10.1093/jn/137.11.2563S | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da i ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]'' imaju različitu prebiotsku specifičnost te da selektivno fermentišu prebiotska vlakna, na osnovu [[enzim]]a karakterističnih za datu bakterijsku populaciju.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Wilson B, Whelan K | title = Prebiotic inulin-type fructans and galacto-oligosaccharides: definition, specificity, function, and application in gastrointestinal disorders | journal = Journal of Gastroenterology and Hepatology | volume = 32 | pages = 64–68 | date = March 2017 | issue = Suppl 1 | pmid = 28244671 | doi = 10.1111/jgh.13700 | doi-access = free }}</ref> Tako ''Lactobacilli'' preferiraju inulin i fruktooligosaharide, dok ''Bifidobacteria'' pokazuju specifičnost prema inulinu, fruktooligosaharidima, ksilooligosaharidima i galaktooligosaharidima.<ref name=":3"/> Studije su također pokazale da prebiotici, osim što podstiču rast korisnih crijevnih bakterija, mogu inhibirati i štetne te potencijalno patogene [[mikrob]]e u crijevima,<ref name=":4"/><ref name=":1"/> kao što su klostridije.<ref name=":1"/> === Mehanizam djelovanja === [[Fermentacija]] jeste glavni mehanizam djelovanja putem kojeg korisne bakterije u debelom crijevu koriste prebiotike.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> I ''Bifidobacteria'' i ''Lactobacillus'' su bakterijske populacije koje koriste saharolitski [[metabolizam]] za razgradnju supstrata.<ref name=":1"/> [[Genom]] bifidobakterija sadrži mnoge gene koji kodiraju [[enzim]]e za modifikaciju ugljikohidrata, kao i gene koji kodiraju proteine za preuzimanje [[ugljikohidrat]]a. Prisustvo ovih gena ukazuje na to da ''Bifidobacteria'' posjeduju specifične metaboličke puteve specijalizirane za fermentaciju i metabolizam oligosaharida biljnog porijekla, odnosno prebiotika. Ovi putevi kod ''Bifidobacteria'' na kraju rezultiraju proizvodnjom masnih kiselina kratkog lanca,<ref name=":1" /><ref name=":2"/> koje imaju raznolike fiziološke uloge u tjelesnim funkcijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Byrne CS, Chambers ES, Morrison DJ, Frost G | title = The role of short chain fatty acids in appetite regulation and energy homeostasis | journal = International Journal of Obesity | volume = 39 | issue = 9 | pages = 1331–38 | date = September 2015 | pmid = 25971927 | pmc = 4564526 | doi = 10.1038/ijo.2015.84 }}</ref><ref name=":0" /> ==Izvori== Da bi se neki izvor klasifikovao kao prebiotik, mora se dokazati da donosi korist domaćinu.<ref name=":0"/> Fermentabilni [[ugljikohidrati]] dobijeni iz [[fruktan]]a i [[ksilan]]a predstavljaju jedan dobro dokumentovan primjer prebiotika.<ref name=":0"/> Otporni [[škrob]] iz namirnica bogatih škrobom također spada u dobro dokumentovane prebiotike i historijski je predstavljao najznačajniji izvor prebiotika u ishrani, s obzirom na to da, kako je utvrđeno, 4–10% škroba iz mješovite ishrane dospijeva u [[debelo crijevo]].<ref>{{cite journal |last1=Cassidy |first1=A. |last2=Bingham |first2=S.A. |last3=Cummings |first3=J.H. |title=Starch intake and colorectal cancer risk: an international comparison |journal=Br J Cancer |date=1994 |volume=69 |issue=5 |pages=937–942 |doi=10.1038/bjc.1994.181 |pmid=8180027 |pmc=1968884 }}</ref> Jedna studija pokazala je da su osobe koje se hrane prema tradicionalnoj ishrani u Africi unosile 38 grama rezistentnog škroba dnevno.<ref>{{cite journal |last1=O'Keefe |first1=Stephen J.D. |display-authors=etal |title=Fat, fibre and cancer risk in African Americans and rural Africans |journal=Nat Commun |date=2015 |volume=6 |doi=10.1038/ncomms7342 |doi-access=free|pmid=25919227 |pmc=4415091 |bibcode=2015NatCo...6.6342O }}</ref> === Endogeni === [[Endogen]]i izvor prebiotika kod ljudi je majčino [[mlijeko]], koje sadrži [[oligosaharid]]e, strukturno slične [[galaktooligosaharid]]ima, a koji se nazivaju oligosaharidi [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]].<ref>{{cite journal | vauthors = Enam F, Mansell TJ | title = Prebiotics: tools to manipulate the gut microbiome and metabolome | journal = Journal of Industrial Microbiology & Biotechnology | volume = 46 | issue = 9–10 | pages = 1445–59 | date = October 2019 | pmid = 31201649 | doi = 10.1007/s10295-019-02203-4 | s2cid = 189819499 | doi-access = free }}</ref><ref name=":4"/><ref name=":3"/><ref name=":0"/> Utvrđeno je da oligosaharidi iz majčinog mlijeka povećavaju populaciju bakterija roda ''Bifidobacterium'' kod [[dojenčad]]i i jačaju njihov [[imunski sistem]].<ref name=":0"/><ref name=":4"/> Pored toga, oligosaharidi iz majčinog mlijeka pomažu u uspostavljanju zdravog sastava crijevne mikrobiote kod novorođenčadi.<ref name=":0"/> === Egzogeni === Nesvarljivi ugljikohidrati klasifikovani kao prebiotici predstavljaju vrstu fermentabilnih vlakana, te se stoga mogu svrstati u prehrambena vlakna.<ref name=":1" /> Međutim, ne mogu se sva prehrambena vlakna klasifikovati kao izvor prebiotika.<ref name=":1"/> Pored izvora hrane navedenih u sljedećoj tabeli, sirova zob,<ref name=":6" /> nerafinisani ječam,<ref name=":6" /> jakon (yacón),<ref name=":6" /> te cjelovite žitarice za doručak<ref name=":1" /> također se klasifikuju kao izvori prebiotskih vlakana. Dominantna vrsta prebiotskih vlakana može varirati ovisno o vrsti hrane. Naprimjer, [[zob]] i [[ječam]] sadrže velike količine beta-glukana, [[voće]] i bobičasto voće sadrže [[pektin]]e, sjemenke sadrže biljne gume, [[luk]] i [[čičoka]] bogati su inulinom i oligofruktozom, dok banane i mahunarke sadrže [[rezistentni škrob]].<ref name=lpifiber>{{cite web|url=https://lpi.oregonstate.edu/mic/other-nutrients/fiber#definitions|publisher=Micronutrient Information Center, Linus Pauling Institute, Oregon State University, Corvallis, OR|title= Definitions of fiber|date=1 April 2012|access-date=27 February 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+ Namirnice bogate prebioticima <ref name="ReferenceB">{{Cite journal |vauthors=Moshfegh AJ, Friday JE, Goldman JP, Ahuja JK |title= Presence of inulin and oligofructose in the diets of Americans |journal=Journal of Nutrition |date=July 1999 |volume=129 |issue=7 Suppl |pages=1407S–11S |pmid=10395608|doi=10.1093/jn/129.7.1407S |doi-access=free }}</ref> |- ! scope="col" | Hrana ! scope="col" | Prebiotička vlakna po težini |- | [[Gumi arabika]] (akacija)<ref>{{cite web | last=David Carr | first=Liz Lalor |title=Acacia's Role as a Functional Fibre| publisher=Kerry Health And Nutrition Institute | date=8 March 2022 | url=https://khni.kerry.com/news/functional-nutrition/acacias-role-as-a-functional-fibre/}}</ref><ref>{{cite web | title=FDA Grants Citizen Petition on Acacia (Gum Arabic) as a Dietary Fiber | publisher=U.S. Food and Drug Administration | date=17 December 2021 | url=https://www.fda.gov/food/hfp-constituent-updates/fda-grants-citizen-petition-acacia-gum-arabic-dietary-fiber}}</ref> |85% |- | Sirovi, suhi [[korijen cikorije]] | 64,6 % |- | Sirova, suha [[čičoka]] | 31,5 % |- | Sirovi, suhi [[list maslačka]] | 24,3 % |- | Sirovi, suhi [[bijeli luk]] | 17,5 % |- | Sirovi, suhi [[poriluk]] | 11,7 % |- | Sirovi, suhi [[crveni luk]] | 8,6 % |- | Sirova [[šparoga]] | 5 % |- | Sirove [[pšenične mekinje]] | 5 % |- | Kuhano [[integralno pšenično brašno]] | 4,8 % |- | Sirova [[banana]] | 1 % |- |} Iako ne postoji opći konsenzus o idealnoj dnevnoj količini prebiotika, preporuke se obično kreću od 4 do 8 g za opću podršku zdravlju probavnog sistema, pa do 15 g ili više za osobe s aktivnim probavnim poremećajima. Uzimajući u obzir prosječnu porciju od 6 g, u nastavku su navedene količine namirnica bogatih prebioticima potrebne za postizanje dnevnog unosa prebiotskih vlakana: {| class="wikitable" |+ Količina hrane potrebna za 6 g [[fruktan]]a<ref name="ReferenceB"/> |- ! scope="col" | Namirnica ! scope="col" | Količina |- | Sirovi korijen cikorije | {{convert|9,3|g|abbr=on}} |- | Sirova čičoka | {{convert|19|g|abbr=on}} |- | Sirovi listovi maslačka | {{convert|24,7|g|abbr=on}} |- | Sirovi bijeli luk | {{convert|34,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi poriluk | {{convert|51,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi crveni luk | {{convert|69,8|g|abbr=on}} |- | Kuhani crveni luk | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove šparoge | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove pšenične mekinje | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Kuhano integralno pšenično brašno | {{convert|125|g|abbr=on}} |- | Sirova banana | {{convert|600|g|lb|abbr=on}} |} ==Istraživanje== Preliminarna istraživanja ukazala su na potencijalne učinke na apsorpciju [[kalcij]]a i drugih [[mineral]]a,<ref>{{Cite journal |vauthors=Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J |title=Inulin and oligofructose and mineral metabolism: the evidence from animal trials |journal=J. Nutr. |date=Nov 2007 |volume=137 |issue=11 Suppl |pages=2513S–23S |pmid=17951495|doi=10.1093/jn/137.11.2513S |doi-access=free }}</ref> efikasnost [[imunski sistem|imunskog sistema]],<ref>{{Cite journal |vauthors=Lomax AR, Calder PC |title=Prebiotics, immune function, infection and inflammation: a review of the evidence |journal=Br J Nutr |date=Mar 2009 |volume=101 |issue=5 |pages=633–58 |pmid=18814803 |doi=10.1017/S0007114508055608|doi-access=free }}</ref><ref name=":7">{{cite journal|vauthors=Lohner S, Küllenberg D, Antes G, Decsi T, Meerpohl JJ|title=Prebiotics in healthy infants and children for prevention of acute infectious diseases: a systematic review and meta-analysis|journal=Nutr Rev|year=2014|volume=72|issue=8|pages=523–31|doi=10.1111/nure.12117|pmid=24903007|doi-access=free}}</ref> kiselost crijeva, smanjenje rizika od [[kolorektumski karcinom|kolorektumskog karcinoma]] <ref>{{Cite journal |vauthors=Geier MS, Butler RN, Howarth GS |title=Probiotics, prebiotics and synbiotics: a role in chemoprevention for colorectal cancer? |journal=Cancer Biol. Ther. |date=Oct 2006 |volume=5 |issue=10 |pages=1265–69 |pmid=16969130 |doi=10.4161/cbt.5.10.3296|doi-access= }}</ref> [[upalna bolest crijeva]] ([[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]]),<ref>{{Cite journal |vauthors=Hedin C, Whelan K, Lindsay JO |title=Evidence for the use of probiotics and prebiotics in inflammatory bowel disease: a review of clinical trials |journal= Proceedings of the Nutrition Society|date=Aug 2007 |volume=66 |issue=3 |pages=307–15 |pmid=17637082 |doi=10.1017/S0029665107005563|doi-access=free }}</ref> [[hipertenzija]]<ref>{{cite journal|journal=Int J Mol Sci|year=2009|volume=10|issue=8|pages=3517–30|doi=10.3390/ijms10083517|title=Antihypertensive properties of plant-based prebiotics|vauthors=Yeo SK, Ooi LG, Lim TJ, Liong MT|pmid=20111692|pmc=2812835|doi-access=free}}</ref> i učestalost [[defekacija]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2010|volume=104|issue=Suppl 2|pages=S1–63|doi=10.1017/S0007114510003363|title=Prebiotic effects: metabolic and health benefits |vauthors=Roberfroid M, etal |pmid=20920376|doi-access=free}}</ref> Prebiotici mogu biti djelotvorni u smanjenju broja epizoda [[infekcija]] koje zahtijevaju primjenu [[antibiotik]]a, kao i ukupnog broja infekcija kod djece uzrasta od 0–24 mjeseca.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book |title=Probiotics and prebiotics: current research and future trends |date=2015 |editor=Koen Venema, Ana Paula do Carmo |isbn=978-1-910190-10-4 |publisher= Caister Academic Press|location=Norfolk, UK |oclc=916950998}}</ref> Ne postoje pouzdani dokazi da su prebiotici djelotvorni u prevenciji ili liječenju [[alergija]].<ref name=eczema>{{cite journal |vauthors=Cuello-Garcia C, Fiocchi A, Pawankar R, Yepes-Nuñez JJ, Morgano GP, Zhang Y, Agarwal A, Gandhi S, Terracciano L, Schünemann HJ, Brozek JL |title=Prebiotics for the prevention of allergies: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Clin. Exp. Allergy |volume=47 |issue=11 |pages=1468–77 |date=November 2017 |pmid=29035013 |doi=10.1111/cea.13042 |s2cid=7314418 |type=Systematic review}}</ref> Iako istraživanja pokazuju da prebiotici dovode do povećane proizvodnje [[masna kiselina kratkog lanca|masnih kiselina kratkog lanca]] (SCFA),<ref>{{Cite journal |vauthors=Macfarlane S, Macfarlane GT, Cummings JH |title=Review article: prebiotics in the gastrointestinal tract |journal=Aliment Pharmacol Ther|date=Sep 2006 |volume=24 |issue=5 |pages=701–14 |pmid=16918875 |doi=10.1111/j.1365-2036.2006.03042.x|s2cid=21956124 |doi-access=free }}</ref> potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila direktna uzročno-posljedična veza. Prebiotici mogu biti korisni kod [[upalna bolest crijeva| upalnih bolesti crijeva]] ili [[Crohnova bolest| Crohnove bolesti]], putem proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) kao hrane za zidove debelog crijeva i ublažavanja simptoma [[ulcerozni kolitis|ulceroznog kolitisa]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2005|volume=93|issue=Suppl 1|pages=S61–65|title=Inulin and oligofructose: impact on intestinal diseases and disorders|author=Guarner F|pmid=15877897|doi=10.1079/BJN20041345|doi-access=free}}</ref> Naglo uvođenje značajnih količina prebiotika u ishranu može dovesti do pojačane [[fermentacija|fermentacije]], što uzrokuje povećano stvaranje plinova, [[nadutost]] ili promjene u radu crijeva.<ref name="marteau">{{cite journal|journal=J Clin Gastroenterol|year=2004|volume=38|issue=Suppl 6|pages=S67–69|title=Tolerance of probiotics and prebiotics|vauthors=Marteau P, Seksik P|pmid=15220662|doi=10.1097/01.mcg.0000128929.37156.a7}}</ref> Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i kvalitet fermentacije smanjeni su tokom dugotrajne ishrane sa niskim unosom vlakana.<ref>{{Cite journal |vauthors=El Oufir L, Flourié B, Bruley des Varannes S, Barry JL, Cloarec D, Bornet F, Galmiche JP |title=Relations between transit time, fermentation products, and hydrogen consuming flora in healthy humans |journal=Gut |date=Jun 1996 |volume=38 |issue=6 |pages=870–77 |pmid=8984026 |pmc=1383195 |doi=10.1136/gut.38.6.870}}</ref> Dok se bakterijska mikrobiota postepeno ne uspostavlja kako bi se rehabilitirale ili obnovile crijevne [[bakterije]], apsorpcija nutritivnih tvari može biti otežana, a vrijeme prolaska kroz [[debelo crijevo]] privremeno povećano brzim dodavanjem većeg unosa prebiotika.<ref name="marteau"/><ref>{{cite journal |vauthors=Givson GR, Willems A, Reading S, Collins MD | year = 1996 | title = Fermentation of non-digestible oligosaccharides by human colonic bacteria | journal = Proceedings of the Nutrition Society| volume = 55 | issue = 3| pages = 899–912 | doi = 10.1079/PNS19960087 | pmid = 9004332 | doi-access = free }}</ref> ===Genetička modifikacija=== [[Genetički modificirani usjevi|Genetički modifikovane biljke]] sa pojačanom proizvodnjom inulina stvorene su u istraživačkim laboratorijama.<ref>{{Cite journal |vauthors=Ritsema T, Smeekens SC |title=Engineering fructan metabolism in plants |journal=J Plant Physiol |year=2003 |volume=160 |pages=811–20 |doi=10.1078/0176-1617-01029 |pmid=12940548 |issue=7|bibcode=2003JPPhy.160..811R }}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Weyens G, Ritsema T, Van Dun K, Meyer D, Lommel M, Lathouwers J, Rosquin I, Denys P, Tossens A, Nijs M, Turk S, Gerrits N, Bink S, Walraven B, Lefèbvre M, Smeekens S |title=Production of tailor-made fructans in sugar beet by expression of onion fructosyltransferase genes |journal=Plant Biotechnol J |year=2004 |volume=2 |pages=321–27 |doi=10.1111/j.1467-7652.2004.00074.x |pmid=17134393 |issue=4|bibcode=2004PBioJ...2..321W |hdl=1874/11465 |s2cid=42177275 |hdl-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Antibiotik]] * [[Dodaci ishrani na bazi manan-oligosaharida (MOS)]] * [[Vrijednosti prebiotika]] * [[Probiotik]] * [[Psihobiotik]] * [[Rezistentni skrob]] * [[Sinbiotici]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== * Frank W. Jackson, ''PREbiotics, Not Probiotics''. 2013, Jacksong GI Medical. {{ISBN|978-0991102709]]. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Prebiotics}} * [http://www.isapp.net/ International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics] {{Dodaci prehrani}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Prebiotic (Nutrition)]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Probavni sistem]] [[Kategorija:Ishrana]] hdip2vekg6kfulp7rw98v1ziuq3qfpp 3934000 3933977 2026-10-04T13:52:23Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Prebiotik]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3933977 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Probiotik}} '''Prebiotici''' jesu spojevi u hrani koji podstiču rast ili aktivnost korisnih [[mikroorganizam]]a, kao što su [[bakterije]] i [[gljive]].<ref name="2015defRev">{{cite journal|author1=Hutkins RW |author2=Krumbeck JA |author3=Bindels LB |author4=Cani PD |author5=Fahey G Jr. |author6=Goh YJ |author7=Hamaker B |author8=Martens EC |author9=Mills DA |author10=Rastal RA |author11=Vaughan E |author12=Sanders ME |title=Prebiotics: why definitions matter|journal=Curr Opin Biotechnol|year=2016|volume=37|pages=1–7|doi=10.1016/j.copbio.2015.09.001|pmid=26431716|pmc=4744122}}</ref> Najčešće okruženje u kojem ispoljavaju svoje djelovanje na ljudsko zdravlje jeste [[gastrointestinalni trakt]], gdje prebiotici mogu izmijeniti sastav organizama u [[crijevni mikrobiom crijevnom mikrobiomu]]. Prebiotici iz ishrane obično su nesvarljiva [[vlakno|vlakna]] koja prolaze nesvarena kroz gornji dio gastrointestinalnog trakta i podstiču rast ili aktivnost korisnih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]], služeći im kao supstrati.<ref name=2015defRev/> Prvi ih je identifikovao i imenovao Marcel Roberfroid 1995. godine.<ref name=2015defRev/><ref>{{Cite journal |vauthors=Gibson GR, Roberfroid MB |title=Dietary modulation of the human colonic microbiota: introducing the concept of prebiotics |journal=J. Nutr. |date=Jun 1995 |volume=125 |issue=6 |pages=1401–12 |pmid=7782892|doi=10.1093/jn/125.6.1401 }}</ref> U zavisnosti od jurisdikcije, mogu biti pod regulatornom kontrolom kao [[aditivi u hrani]] za [[zdravstvene tvrdnje na etiketama hrane|zdravstvene tvrdnje]] koje se koriste u marketinške svrhe. Uobičajeni prebiotici koji se koriste u proizvodnji hrane uključuju [[beta-glukan]] iz [[zob]]o, [[rezistentni škrob]] iz [[žitarica]] i [[grah]]a, te [[inulin]] iz [[cikorija|korijena cikorije]]. ==Definicija== Definicija prebiotika i sastojaka hrane koji mogu spadati pod ovu klasifikaciju evoluirala je od svoje prve definicije u 1995.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, Prescott SL, Reimer RA, Salminen SJ, Scott K, Stanton C, Swanson KS, Cani PD, Verbeke K, Reid G | display-authors = 6 | title = Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics | journal = Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology | volume = 14 | issue = 8 | pages = 491–502 | date = August 2017 | pmid = 28611480 | doi = 10.1038/nrgastro.2017.75 | hdl = 10468/4142 | s2cid = 11827223 | url = http://centaur.reading.ac.uk/75077/1/NRGH%20Prebiotics.pdf }}</ref> U svojoj najranijoj definiciji, termin prebiotici koristio se za označavanje nesvarljivih sastojaka hrane koji su djelovali blagotvorno na domaćina, putem selektivne stimulacije određenih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Slavin J | title = Fiber and prebiotics: mechanisms and health benefits | journal = Nutrients | volume = 5 | issue = 4 | pages = 1417–35 | date = April 2013 | pmid = 23609775 | pmc = 3705355 | doi = 10.3390/nu5041417 | doi-access = free }}</ref> Further research has suggested that selective stimulation has not been scientifically demonstrated.<ref>{{cite journal |last1=Bindels |first1=Laure B. |last2=Delzenne |first2=Nathalie M. |last3=Cani |first3=Patrice D. |last4=Walter |first4=Jens |title=Towards a more comprehensive concept for prebiotics |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |date=2015 |volume=12 |issue=5 |pages=303–310 |doi=10.1038/nrgastro.2015.47 |pmid=25824997 |s2cid=637779 }}</ref> Kao rezultat istraživanja koja su ukazivala na to da prebiotici mogu uticati na mikroorganizme izvan debelog crijeva, [[Međunarodno naučno udruženje za probiotike i prebiotike]] (ISAPP) 2016. godine formulisalo je sljedeću definiciju prebiotika: [[supstrat (biohemija)|supstrat]] koji selektivno koriste mikroorganizmi domaćina radi ostvarivanja zdravstvene koristi.<ref name=":0" /> Globalno udruženje za prebiotike (GPA) je 2021. godine definisalo prebiotik kao proizvod ili sastojak koji mikrobiota koristi za ostvarivanje koristi po zdravlje ili fizičke performanse.<ref name="Learn more about prebiotics">{{cite web |url=https://prebioticassociation.org/prebiotic-resources/ |title=Learn more about prebiotics |website=Global Prebiotic Association}}</ref> Spojevi koji se mogu klasifikovati kao prebiotici moraju takođe ispunjavati sljedeće kriterije:<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name="Learn more about prebiotics"/> * nesvarljivi i otporni na razgradnju pod uticajem želučane kiseline i [[enzim]]a u ljudskom [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]] * fermentišu ih mikroorganizmi na površini ili unutar tijela * podstiču rast i aktivnost korisnih bakterija Stoga, konzumacija prebiotika može doprinijeti zdravlju domaćina.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Lamsal BP | title = Production, health aspects and potential food uses of dairy prebiotic galactooligosaccharides | journal = Journal of the Science of Food and Agriculture | volume = 92 | issue = 10 | pages = 2020–28 | date = August 2012 | pmid = 22538800 | doi = 10.1002/jsfa.5712 | bibcode = 2012JSFA...92.2020L }}</ref> Na osnovu prethodnih klasifikacija, identifikovano je da su glavni izvor prebiotika [[ugljikohidrat]]ni spojevi biljnog porijekla, poznata kao [[oligosaharid]]i, kao i rezistentni [[škrob]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zaman SA, Sarbini SR | title = The potential of resistant starch as a prebiotic | journal = Critical Reviews in Biotechnology | volume = 36 | issue = 3 | pages = 578–84 | date = 2015-07-07 | pmid = 25582732 | doi = 10.3109/07388551.2014.993590 | s2cid = 25974073 | url = http://psasir.upm.edu.my/id/eprint/46665/1/The%20potential%20of%20resistant%20starch%20as%20a%20prebiotic.pdf }}</ref><ref name=":1" /><ref name=":4">{{Cite journal| vauthors = CK Rajendran SR, Okolie CL, Udenigwe CC, Mason B |date=2017-10-01|title=Structural features underlying prebiotic activity of conventional and potential prebiotic oligosaccharides in food and health|journal=Journal of Food Biochemistry |language=en |volume=41 |issue=5 |doi=10.1111/jfbc.12389 |issn=1745-4514|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=A. |last2=Conlon |first2=M. |last3=Christophersen |first3=C. |last4=Topping |first4=D. |title=Resistant starch, large bowel fermentation and a broader perspective of prebiotics and probiotics |journal=Beneficial Microbes |date=2010 |volume=1 |issue=4 |pages=423–431 |doi=10.3920/BM2010.0041 |pmid=21831780 }}</ref> Konkretno, [[fruktan]]i i [[galaktan]]i dva su izvora oligosaharida za koje je utvrđeno da podstiču aktivnost i rast kolonija korisnih bakterija u crijevima.<ref name=":2"/><ref name=":0"/> Fruktani predstavljaju kategoriju ugljikohidrata koju čine fruktooligosaharidi (FOS) i [[inulin]]i, dok se galaktani sastoje od galaktooligosaharida (GOS).<ref name=":0" /> Pokazalo se da rezistentni škrob mijenja sastav crijevne mikrobiote, kao i da poboljšava biomarkere povezane s brojnim zdravstvenim stanjima.<ref>{{cite journal |last1=Portincasa |first1=Piero |last2=Bonfrate |first2=Leonilde |last3=Vacca |first3=Mirco |last4=de Angelis |first4=Maria |last5=Farella |first5=Ilaria |last6=Lanza |first6=Elisa |last7=Khalil |first7=Mohamad |last8=Wang |first8=David Q-H |last9=[[Markus Sperandio|Sperandio]] |first9=Markus |last10=Di Ciaula |first10=Agostino |title=Gut Microbiota and short chain fatty acids: implications in glucose homeostasis |journal=Int J Mol Sci |date=2022 |volume=23 |issue=3 |page=1105 |doi=10.3390/ijms23031105 |pmid=35163038 |pmc=8835596 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Warman |first1=Dwina Juliana |last2=Jia |first2=Huijuan |last3=Kato |first3=Hisanori |title=The potential roles of probiotics, resistant starch and resistant proteins in ameliorating inflammation during aging (Inflammaging) |journal=Nutrients |date=2022 |volume=14 |issue=4 |page=747 |doi=10.3390/nu14040747 |pmid=35215397 |pmc=8879781 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Cheng |last2=Hu |first2=Yiming |title=New definition of resistant starch types from the Gut Microbiota perspectives – a review |journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition |date=2022 |volume=63 |issue=23 |pages=6412–6422 |doi=10.1080/10408398.2022.2031101 |pmid=35075962 |s2cid=246277434 }}</ref> Ostala dijetalna vlakna također odgovaraju definiciji prebiotika, kao što su [[pektin]],<ref>{{cite journal | vauthors = Gómez B, Gullón B, Remoroza C, Schols HA, Parajó JC, Alonso JL | title = Purification, characterization, and prebiotic properties of pectic oligosaccharides from orange peel wastes | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 62 | issue = 40 | pages = 9769–82 | date = October 2014 | pmid = 25207862 | doi = 10.1021/jf503475b | bibcode = 2014JAFC...62.9769G }}</ref> [[beta-glukan]]i<ref>{{cite journal | vauthors = Arena MP, Caggianiello G, Fiocco D, Russo P, Torelli M, Spano G, Capozzi V | title = Barley β-glucans-containing food enhances probiotic performances of beneficial bacteria | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 15 | issue = 2 | pages = 3025–39 | date = February 2014 | pmid = 24562330 | pmc = 3958897 | doi = 10.3390/ijms15023025 | doi-access = free }}</ref> i [[ksilooligosaharid]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Linares-Pasten JA, Aronsson A, Karlsson EN | title = Structural Considerations on the Use of Endo-Xylanases for the Production of prebiotic Xylooligosaccharides from Biomass | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 19 | issue = 1 | pages = 48–67 | date = 2017 | pmid = 27670134 | pmc = 5738707 | doi = 10.2174/1389203717666160923155209 }}</ref> [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA), regulatorno tijelo nadležno za označavanje proizvoda, pravi razliku između „prebiotika” i „dijetalnih vlakana”, navodeći da „nije utvrđen uzročno-posljedični odnos između konzumacije sastojaka hrane na koje se odnose zdravstvene tvrdnje i korisnog fiziološkog efekta povezanog s povećanjem broja mikroorganizama gastrointestinalne mikrobiote”.<ref name="delcour">{{cite journal | vauthors = Delcour JA, Aman P, Courtin CM, Hamaker BR, Verbeke K | title = Prebiotics, Fermentable Dietary Fiber, and Health Claims | journal = Advances in Nutrition | volume = 7 | issue = 1 | pages = 1–4 | date = January 2016 | pmid = 26773010 | pmc = 4717894 | doi = 10.3945/an.115.010546 }}</ref> Shodno tome, prema pravilima EFSA-e, pojedinačni sastojci ne mogu se deklarisati kao prebiotici, već samo kao dijetalna vlakna, bez ikakvog ukazivanja na zdravstvene koristi.<ref name=delcour/> == Funkcija == Kada je koncept prebiotika prvi put predstavljen 1995. godine, primarni fokus bio je na efektima koje prebiotici imaju na [[bakterije]] iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]''.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Pandey KR, Naik SR, Vakil BV | title = Probiotics, prebiotics and synbiotics – a review | journal = Journal of Food Science and Technology | volume = 52 | issue = 12 | pages = 7577–87 | date = December 2015 | pmid = 26604335 | pmc = 4648921 | doi = 10.1007/s13197-015-1921-1 }}</ref> Zahvaljujući unaprijeđenim mehanističkim metodama posljednjih godina, trenutne mete prebiotika proširile su se na širi spektar [[mikrob]]a, uključujući vrste rodova ''[[Roseburia]]'', ''[[Eubacterium]]'', ''[[Akkermansia]]'', ''[[Christensenella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Faecalibacterium]]'' ssp.<ref>{{cite journal |last1=Cunningham |first1=Marla |last2=Azcarate-Peril |first2=M. Andrea |last3=Barnard |first3=Alan |last4=Benoit |first4=Valerie |last5=Grimaldi |first5=Roberta |last6=Guyonnet |first6=Denis |last7=Holscher |first7=Hannah D. |last8=Hunter |first8=Kirsty |last9=Manarung |first9=Sarmauli |last10=Obis |first10=David |last11=Petrova |first11=Mariya I. |last12=Steinert |first12=Robert E. |last13=Swanson |first13=Kelly S. |last14=van Sinderen |first14=Douwe |last15=Vulevic |first15=Jelena |last16=Gibson |first16=Glenn R. |title=Shaping the future of probiotics and prebiotics |journal=Trends in Microbiology |date=2021 |volume=29 |issue=8 |pages=667–685 |doi=10.1016/j.tim.2021.01.003 |pmid=33551269 |s2cid=231864275 |doi-access=free }}</ref> Ove bakterije su istaknute kao ključni [[probiotik|probiotici]]i i korisne crijevne bakterije jer mogu imati nekoliko korisnih učinaka na domaćina, u smislu poboljšanja probave (uključujući, ali ne ograničavajući se na poboljšanje apsorpcije minerala)<ref>{{cite journal | vauthors = Coxam V | title = Current data with inulin-type fructans and calcium, targeting bone health in adults | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2527S–33S | date = November 2007 | pmid = 17951497 | doi = 10.1093/jn/137.11.2527S | doi-access = free }}</ref> i djelotvornost te urođenu snagu [[imunski sistem|imunskog sistema]].<ref>{{cite journal | vauthors = Seifert S, Watzl B | title = Inulin and oligofructose: review of experimental data on immune modulation | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2563S–67S | date = November 2007 | pmid = 17951503 | doi = 10.1093/jn/137.11.2563S | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da i ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]'' imaju različitu prebiotsku specifičnost te da selektivno fermentišu prebiotska vlakna, na osnovu [[enzim]]a karakterističnih za datu bakterijsku populaciju.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Wilson B, Whelan K | title = Prebiotic inulin-type fructans and galacto-oligosaccharides: definition, specificity, function, and application in gastrointestinal disorders | journal = Journal of Gastroenterology and Hepatology | volume = 32 | pages = 64–68 | date = March 2017 | issue = Suppl 1 | pmid = 28244671 | doi = 10.1111/jgh.13700 | doi-access = free }}</ref> Tako ''Lactobacilli'' preferiraju inulin i fruktooligosaharide, dok ''Bifidobacteria'' pokazuju specifičnost prema inulinu, fruktooligosaharidima, ksilooligosaharidima i galaktooligosaharidima.<ref name=":3"/> Studije su također pokazale da prebiotici, osim što podstiču rast korisnih crijevnih bakterija, mogu inhibirati i štetne te potencijalno patogene [[mikrob]]e u crijevima,<ref name=":4"/><ref name=":1"/> kao što su klostridije.<ref name=":1"/> === Mehanizam djelovanja === [[Fermentacija]] jeste glavni mehanizam djelovanja putem kojeg korisne bakterije u debelom crijevu koriste prebiotike.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> I ''Bifidobacteria'' i ''Lactobacillus'' su bakterijske populacije koje koriste saharolitski [[metabolizam]] za razgradnju supstrata.<ref name=":1"/> [[Genom]] bifidobakterija sadrži mnoge gene koji kodiraju [[enzim]]e za modifikaciju ugljikohidrata, kao i gene koji kodiraju proteine za preuzimanje [[ugljikohidrat]]a. Prisustvo ovih gena ukazuje na to da ''Bifidobacteria'' posjeduju specifične metaboličke puteve specijalizirane za fermentaciju i metabolizam oligosaharida biljnog porijekla, odnosno prebiotika. Ovi putevi kod ''Bifidobacteria'' na kraju rezultiraju proizvodnjom masnih kiselina kratkog lanca,<ref name=":1" /><ref name=":2"/> koje imaju raznolike fiziološke uloge u tjelesnim funkcijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Byrne CS, Chambers ES, Morrison DJ, Frost G | title = The role of short chain fatty acids in appetite regulation and energy homeostasis | journal = International Journal of Obesity | volume = 39 | issue = 9 | pages = 1331–38 | date = September 2015 | pmid = 25971927 | pmc = 4564526 | doi = 10.1038/ijo.2015.84 }}</ref><ref name=":0" /> ==Izvori== Da bi se neki izvor klasifikovao kao prebiotik, mora se dokazati da donosi korist domaćinu.<ref name=":0"/> Fermentabilni [[ugljikohidrati]] dobijeni iz [[fruktan]]a i [[ksilan]]a predstavljaju jedan dobro dokumentovan primjer prebiotika.<ref name=":0"/> Otporni [[škrob]] iz namirnica bogatih škrobom također spada u dobro dokumentovane prebiotike i historijski je predstavljao najznačajniji izvor prebiotika u ishrani, s obzirom na to da, kako je utvrđeno, 4–10% škroba iz mješovite ishrane dospijeva u [[debelo crijevo]].<ref>{{cite journal |last1=Cassidy |first1=A. |last2=Bingham |first2=S.A. |last3=Cummings |first3=J.H. |title=Starch intake and colorectal cancer risk: an international comparison |journal=Br J Cancer |date=1994 |volume=69 |issue=5 |pages=937–942 |doi=10.1038/bjc.1994.181 |pmid=8180027 |pmc=1968884 }}</ref> Jedna studija pokazala je da su osobe koje se hrane prema tradicionalnoj ishrani u Africi unosile 38 grama rezistentnog škroba dnevno.<ref>{{cite journal |last1=O'Keefe |first1=Stephen J.D. |display-authors=etal |title=Fat, fibre and cancer risk in African Americans and rural Africans |journal=Nat Commun |date=2015 |volume=6 |doi=10.1038/ncomms7342 |doi-access=free|pmid=25919227 |pmc=4415091 |bibcode=2015NatCo...6.6342O }}</ref> === Endogeni === [[Endogen]]i izvor prebiotika kod ljudi je majčino [[mlijeko]], koje sadrži [[oligosaharid]]e, strukturno slične [[galaktooligosaharid]]ima, a koji se nazivaju oligosaharidi [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]].<ref>{{cite journal | vauthors = Enam F, Mansell TJ | title = Prebiotics: tools to manipulate the gut microbiome and metabolome | journal = Journal of Industrial Microbiology & Biotechnology | volume = 46 | issue = 9–10 | pages = 1445–59 | date = October 2019 | pmid = 31201649 | doi = 10.1007/s10295-019-02203-4 | s2cid = 189819499 | doi-access = free }}</ref><ref name=":4"/><ref name=":3"/><ref name=":0"/> Utvrđeno je da oligosaharidi iz majčinog mlijeka povećavaju populaciju bakterija roda ''Bifidobacterium'' kod [[dojenčad]]i i jačaju njihov [[imunski sistem]].<ref name=":0"/><ref name=":4"/> Pored toga, oligosaharidi iz majčinog mlijeka pomažu u uspostavljanju zdravog sastava crijevne mikrobiote kod novorođenčadi.<ref name=":0"/> === Egzogeni === Nesvarljivi ugljikohidrati klasifikovani kao prebiotici predstavljaju vrstu fermentabilnih vlakana, te se stoga mogu svrstati u prehrambena vlakna.<ref name=":1" /> Međutim, ne mogu se sva prehrambena vlakna klasifikovati kao izvor prebiotika.<ref name=":1"/> Pored izvora hrane navedenih u sljedećoj tabeli, sirova zob,<ref name=":6" /> nerafinisani ječam,<ref name=":6" /> jakon (yacón),<ref name=":6" /> te cjelovite žitarice za doručak<ref name=":1" /> također se klasifikuju kao izvori prebiotskih vlakana. Dominantna vrsta prebiotskih vlakana može varirati ovisno o vrsti hrane. Naprimjer, [[zob]] i [[ječam]] sadrže velike količine beta-glukana, [[voće]] i bobičasto voće sadrže [[pektin]]e, sjemenke sadrže biljne gume, [[luk]] i [[čičoka]] bogati su inulinom i oligofruktozom, dok banane i mahunarke sadrže [[rezistentni škrob]].<ref name=lpifiber>{{cite web|url=https://lpi.oregonstate.edu/mic/other-nutrients/fiber#definitions|publisher=Micronutrient Information Center, Linus Pauling Institute, Oregon State University, Corvallis, OR|title= Definitions of fiber|date=1 April 2012|access-date=27 February 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+ Namirnice bogate prebioticima <ref name="ReferenceB">{{Cite journal |vauthors=Moshfegh AJ, Friday JE, Goldman JP, Ahuja JK |title= Presence of inulin and oligofructose in the diets of Americans |journal=Journal of Nutrition |date=July 1999 |volume=129 |issue=7 Suppl |pages=1407S–11S |pmid=10395608|doi=10.1093/jn/129.7.1407S |doi-access=free }}</ref> |- ! scope="col" | Hrana ! scope="col" | Prebiotička vlakna po težini |- | [[Gumi arabika]] (akacija)<ref>{{cite web | last=David Carr | first=Liz Lalor |title=Acacia's Role as a Functional Fibre| publisher=Kerry Health And Nutrition Institute | date=8 March 2022 | url=https://khni.kerry.com/news/functional-nutrition/acacias-role-as-a-functional-fibre/}}</ref><ref>{{cite web | title=FDA Grants Citizen Petition on Acacia (Gum Arabic) as a Dietary Fiber | publisher=U.S. Food and Drug Administration | date=17 December 2021 | url=https://www.fda.gov/food/hfp-constituent-updates/fda-grants-citizen-petition-acacia-gum-arabic-dietary-fiber}}</ref> |85% |- | Sirovi, suhi [[korijen cikorije]] | 64,6 % |- | Sirova, suha [[čičoka]] | 31,5 % |- | Sirovi, suhi [[list maslačka]] | 24,3 % |- | Sirovi, suhi [[bijeli luk]] | 17,5 % |- | Sirovi, suhi [[poriluk]] | 11,7 % |- | Sirovi, suhi [[crveni luk]] | 8,6 % |- | Sirova [[šparoga]] | 5 % |- | Sirove [[pšenične mekinje]] | 5 % |- | Kuhano [[integralno pšenično brašno]] | 4,8 % |- | Sirova [[banana]] | 1 % |- |} Iako ne postoji opći konsenzus o idealnoj dnevnoj količini prebiotika, preporuke se obično kreću od 4 do 8 g za opću podršku zdravlju probavnog sistema, pa do 15 g ili više za osobe s aktivnim probavnim poremećajima. Uzimajući u obzir prosječnu porciju od 6 g, u nastavku su navedene količine namirnica bogatih prebioticima potrebne za postizanje dnevnog unosa prebiotskih vlakana: {| class="wikitable" |+ Količina hrane potrebna za 6 g [[fruktan]]a<ref name="ReferenceB"/> |- ! scope="col" | Namirnica ! scope="col" | Količina |- | Sirovi korijen cikorije | {{convert|9,3|g|abbr=on}} |- | Sirova čičoka | {{convert|19|g|abbr=on}} |- | Sirovi listovi maslačka | {{convert|24,7|g|abbr=on}} |- | Sirovi bijeli luk | {{convert|34,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi poriluk | {{convert|51,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi crveni luk | {{convert|69,8|g|abbr=on}} |- | Kuhani crveni luk | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove šparoge | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove pšenične mekinje | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Kuhano integralno pšenično brašno | {{convert|125|g|abbr=on}} |- | Sirova banana | {{convert|600|g|lb|abbr=on}} |} ==Istraživanje== Preliminarna istraživanja ukazala su na potencijalne učinke na apsorpciju [[kalcij]]a i drugih [[mineral]]a,<ref>{{Cite journal |vauthors=Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J |title=Inulin and oligofructose and mineral metabolism: the evidence from animal trials |journal=J. Nutr. |date=Nov 2007 |volume=137 |issue=11 Suppl |pages=2513S–23S |pmid=17951495|doi=10.1093/jn/137.11.2513S |doi-access=free }}</ref> efikasnost [[imunski sistem|imunskog sistema]],<ref>{{Cite journal |vauthors=Lomax AR, Calder PC |title=Prebiotics, immune function, infection and inflammation: a review of the evidence |journal=Br J Nutr |date=Mar 2009 |volume=101 |issue=5 |pages=633–58 |pmid=18814803 |doi=10.1017/S0007114508055608|doi-access=free }}</ref><ref name=":7">{{cite journal|vauthors=Lohner S, Küllenberg D, Antes G, Decsi T, Meerpohl JJ|title=Prebiotics in healthy infants and children for prevention of acute infectious diseases: a systematic review and meta-analysis|journal=Nutr Rev|year=2014|volume=72|issue=8|pages=523–31|doi=10.1111/nure.12117|pmid=24903007|doi-access=free}}</ref> kiselost crijeva, smanjenje rizika od [[kolorektumski karcinom|kolorektumskog karcinoma]] <ref>{{Cite journal |vauthors=Geier MS, Butler RN, Howarth GS |title=Probiotics, prebiotics and synbiotics: a role in chemoprevention for colorectal cancer? |journal=Cancer Biol. Ther. |date=Oct 2006 |volume=5 |issue=10 |pages=1265–69 |pmid=16969130 |doi=10.4161/cbt.5.10.3296|doi-access= }}</ref> [[upalna bolest crijeva]] ([[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]]),<ref>{{Cite journal |vauthors=Hedin C, Whelan K, Lindsay JO |title=Evidence for the use of probiotics and prebiotics in inflammatory bowel disease: a review of clinical trials |journal= Proceedings of the Nutrition Society|date=Aug 2007 |volume=66 |issue=3 |pages=307–15 |pmid=17637082 |doi=10.1017/S0029665107005563|doi-access=free }}</ref> [[hipertenzija]]<ref>{{cite journal|journal=Int J Mol Sci|year=2009|volume=10|issue=8|pages=3517–30|doi=10.3390/ijms10083517|title=Antihypertensive properties of plant-based prebiotics|vauthors=Yeo SK, Ooi LG, Lim TJ, Liong MT|pmid=20111692|pmc=2812835|doi-access=free}}</ref> i učestalost [[defekacija]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2010|volume=104|issue=Suppl 2|pages=S1–63|doi=10.1017/S0007114510003363|title=Prebiotic effects: metabolic and health benefits |vauthors=Roberfroid M, etal |pmid=20920376|doi-access=free}}</ref> Prebiotici mogu biti djelotvorni u smanjenju broja epizoda [[infekcija]] koje zahtijevaju primjenu [[antibiotik]]a, kao i ukupnog broja infekcija kod djece uzrasta od 0–24 mjeseca.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book |title=Probiotics and prebiotics: current research and future trends |date=2015 |editor=Koen Venema, Ana Paula do Carmo |isbn=978-1-910190-10-4 |publisher= Caister Academic Press|location=Norfolk, UK |oclc=916950998}}</ref> Ne postoje pouzdani dokazi da su prebiotici djelotvorni u prevenciji ili liječenju [[alergija]].<ref name=eczema>{{cite journal |vauthors=Cuello-Garcia C, Fiocchi A, Pawankar R, Yepes-Nuñez JJ, Morgano GP, Zhang Y, Agarwal A, Gandhi S, Terracciano L, Schünemann HJ, Brozek JL |title=Prebiotics for the prevention of allergies: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Clin. Exp. Allergy |volume=47 |issue=11 |pages=1468–77 |date=November 2017 |pmid=29035013 |doi=10.1111/cea.13042 |s2cid=7314418 |type=Systematic review}}</ref> Iako istraživanja pokazuju da prebiotici dovode do povećane proizvodnje [[masna kiselina kratkog lanca|masnih kiselina kratkog lanca]] (SCFA),<ref>{{Cite journal |vauthors=Macfarlane S, Macfarlane GT, Cummings JH |title=Review article: prebiotics in the gastrointestinal tract |journal=Aliment Pharmacol Ther|date=Sep 2006 |volume=24 |issue=5 |pages=701–14 |pmid=16918875 |doi=10.1111/j.1365-2036.2006.03042.x|s2cid=21956124 |doi-access=free }}</ref> potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila direktna uzročno-posljedična veza. Prebiotici mogu biti korisni kod [[upalna bolest crijeva| upalnih bolesti crijeva]] ili [[Crohnova bolest| Crohnove bolesti]], putem proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) kao hrane za zidove debelog crijeva i ublažavanja simptoma [[ulcerozni kolitis|ulceroznog kolitisa]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2005|volume=93|issue=Suppl 1|pages=S61–65|title=Inulin and oligofructose: impact on intestinal diseases and disorders|author=Guarner F|pmid=15877897|doi=10.1079/BJN20041345|doi-access=free}}</ref> Naglo uvođenje značajnih količina prebiotika u ishranu može dovesti do pojačane [[fermentacija|fermentacije]], što uzrokuje povećano stvaranje plinova, [[nadutost]] ili promjene u radu crijeva.<ref name="marteau">{{cite journal|journal=J Clin Gastroenterol|year=2004|volume=38|issue=Suppl 6|pages=S67–69|title=Tolerance of probiotics and prebiotics|vauthors=Marteau P, Seksik P|pmid=15220662|doi=10.1097/01.mcg.0000128929.37156.a7}}</ref> Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i kvalitet fermentacije smanjeni su tokom dugotrajne ishrane sa niskim unosom vlakana.<ref>{{Cite journal |vauthors=El Oufir L, Flourié B, Bruley des Varannes S, Barry JL, Cloarec D, Bornet F, Galmiche JP |title=Relations between transit time, fermentation products, and hydrogen consuming flora in healthy humans |journal=Gut |date=Jun 1996 |volume=38 |issue=6 |pages=870–77 |pmid=8984026 |pmc=1383195 |doi=10.1136/gut.38.6.870}}</ref> Dok se bakterijska mikrobiota postepeno ne uspostavlja kako bi se rehabilitirale ili obnovile crijevne [[bakterije]], apsorpcija nutritivnih tvari može biti otežana, a vrijeme prolaska kroz [[debelo crijevo]] privremeno povećano brzim dodavanjem većeg unosa prebiotika.<ref name="marteau"/><ref>{{cite journal |vauthors=Givson GR, Willems A, Reading S, Collins MD | year = 1996 | title = Fermentation of non-digestible oligosaccharides by human colonic bacteria | journal = Proceedings of the Nutrition Society| volume = 55 | issue = 3| pages = 899–912 | doi = 10.1079/PNS19960087 | pmid = 9004332 | doi-access = free }}</ref> ===Genetička modifikacija=== [[Genetički modificirani usjevi|Genetički modifikovane biljke]] sa pojačanom proizvodnjom inulina stvorene su u istraživačkim laboratorijama.<ref>{{Cite journal |vauthors=Ritsema T, Smeekens SC |title=Engineering fructan metabolism in plants |journal=J Plant Physiol |year=2003 |volume=160 |pages=811–20 |doi=10.1078/0176-1617-01029 |pmid=12940548 |issue=7|bibcode=2003JPPhy.160..811R }}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Weyens G, Ritsema T, Van Dun K, Meyer D, Lommel M, Lathouwers J, Rosquin I, Denys P, Tossens A, Nijs M, Turk S, Gerrits N, Bink S, Walraven B, Lefèbvre M, Smeekens S |title=Production of tailor-made fructans in sugar beet by expression of onion fructosyltransferase genes |journal=Plant Biotechnol J |year=2004 |volume=2 |pages=321–27 |doi=10.1111/j.1467-7652.2004.00074.x |pmid=17134393 |issue=4|bibcode=2004PBioJ...2..321W |hdl=1874/11465 |s2cid=42177275 |hdl-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Antibiotik]] * [[Dodaci ishrani na bazi manan-oligosaharida (MOS)]] * [[Vrijednosti prebiotika]] * [[Probiotik]] * [[Psihobiotik]] * [[Rezistentni skrob]] * [[Sinbiotici]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== * Frank W. Jackson, ''PREbiotics, Not Probiotics''. 2013, Jacksong GI Medical. {{ISBN|978-0991102709]]. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Prebiotics}} * [http://www.isapp.net/ International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics] {{Dodaci prehrani}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Prebiotic (Nutrition)]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Probavni sistem]] [[Kategorija:Ishrana]] hdip2vekg6kfulp7rw98v1ziuq3qfpp 3934001 3934000 2026-10-04T13:53:12Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Prebiotik]] na [[Wikipedia:Igralište/Prebiotik]] bez ostavljanja preusmjerenja 3933977 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Probiotik}} '''Prebiotici''' jesu spojevi u hrani koji podstiču rast ili aktivnost korisnih [[mikroorganizam]]a, kao što su [[bakterije]] i [[gljive]].<ref name="2015defRev">{{cite journal|author1=Hutkins RW |author2=Krumbeck JA |author3=Bindels LB |author4=Cani PD |author5=Fahey G Jr. |author6=Goh YJ |author7=Hamaker B |author8=Martens EC |author9=Mills DA |author10=Rastal RA |author11=Vaughan E |author12=Sanders ME |title=Prebiotics: why definitions matter|journal=Curr Opin Biotechnol|year=2016|volume=37|pages=1–7|doi=10.1016/j.copbio.2015.09.001|pmid=26431716|pmc=4744122}}</ref> Najčešće okruženje u kojem ispoljavaju svoje djelovanje na ljudsko zdravlje jeste [[gastrointestinalni trakt]], gdje prebiotici mogu izmijeniti sastav organizama u [[crijevni mikrobiom crijevnom mikrobiomu]]. Prebiotici iz ishrane obično su nesvarljiva [[vlakno|vlakna]] koja prolaze nesvarena kroz gornji dio gastrointestinalnog trakta i podstiču rast ili aktivnost korisnih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]], služeći im kao supstrati.<ref name=2015defRev/> Prvi ih je identifikovao i imenovao Marcel Roberfroid 1995. godine.<ref name=2015defRev/><ref>{{Cite journal |vauthors=Gibson GR, Roberfroid MB |title=Dietary modulation of the human colonic microbiota: introducing the concept of prebiotics |journal=J. Nutr. |date=Jun 1995 |volume=125 |issue=6 |pages=1401–12 |pmid=7782892|doi=10.1093/jn/125.6.1401 }}</ref> U zavisnosti od jurisdikcije, mogu biti pod regulatornom kontrolom kao [[aditivi u hrani]] za [[zdravstvene tvrdnje na etiketama hrane|zdravstvene tvrdnje]] koje se koriste u marketinške svrhe. Uobičajeni prebiotici koji se koriste u proizvodnji hrane uključuju [[beta-glukan]] iz [[zob]]o, [[rezistentni škrob]] iz [[žitarica]] i [[grah]]a, te [[inulin]] iz [[cikorija|korijena cikorije]]. ==Definicija== Definicija prebiotika i sastojaka hrane koji mogu spadati pod ovu klasifikaciju evoluirala je od svoje prve definicije u 1995.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, Prescott SL, Reimer RA, Salminen SJ, Scott K, Stanton C, Swanson KS, Cani PD, Verbeke K, Reid G | display-authors = 6 | title = Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics | journal = Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology | volume = 14 | issue = 8 | pages = 491–502 | date = August 2017 | pmid = 28611480 | doi = 10.1038/nrgastro.2017.75 | hdl = 10468/4142 | s2cid = 11827223 | url = http://centaur.reading.ac.uk/75077/1/NRGH%20Prebiotics.pdf }}</ref> U svojoj najranijoj definiciji, termin prebiotici koristio se za označavanje nesvarljivih sastojaka hrane koji su djelovali blagotvorno na domaćina, putem selektivne stimulacije određenih bakterija u [[debelo crijevo|debelom crijevu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Slavin J | title = Fiber and prebiotics: mechanisms and health benefits | journal = Nutrients | volume = 5 | issue = 4 | pages = 1417–35 | date = April 2013 | pmid = 23609775 | pmc = 3705355 | doi = 10.3390/nu5041417 | doi-access = free }}</ref> Further research has suggested that selective stimulation has not been scientifically demonstrated.<ref>{{cite journal |last1=Bindels |first1=Laure B. |last2=Delzenne |first2=Nathalie M. |last3=Cani |first3=Patrice D. |last4=Walter |first4=Jens |title=Towards a more comprehensive concept for prebiotics |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |date=2015 |volume=12 |issue=5 |pages=303–310 |doi=10.1038/nrgastro.2015.47 |pmid=25824997 |s2cid=637779 }}</ref> Kao rezultat istraživanja koja su ukazivala na to da prebiotici mogu uticati na mikroorganizme izvan debelog crijeva, [[Međunarodno naučno udruženje za probiotike i prebiotike]] (ISAPP) 2016. godine formulisalo je sljedeću definiciju prebiotika: [[supstrat (biohemija)|supstrat]] koji selektivno koriste mikroorganizmi domaćina radi ostvarivanja zdravstvene koristi.<ref name=":0" /> Globalno udruženje za prebiotike (GPA) je 2021. godine definisalo prebiotik kao proizvod ili sastojak koji mikrobiota koristi za ostvarivanje koristi po zdravlje ili fizičke performanse.<ref name="Learn more about prebiotics">{{cite web |url=https://prebioticassociation.org/prebiotic-resources/ |title=Learn more about prebiotics |website=Global Prebiotic Association}}</ref> Spojevi koji se mogu klasifikovati kao prebiotici moraju takođe ispunjavati sljedeće kriterije:<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name="Learn more about prebiotics"/> * nesvarljivi i otporni na razgradnju pod uticajem želučane kiseline i [[enzim]]a u ljudskom [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]] * fermentišu ih mikroorganizmi na površini ili unutar tijela * podstiču rast i aktivnost korisnih bakterija Stoga, konzumacija prebiotika može doprinijeti zdravlju domaćina.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Lamsal BP | title = Production, health aspects and potential food uses of dairy prebiotic galactooligosaccharides | journal = Journal of the Science of Food and Agriculture | volume = 92 | issue = 10 | pages = 2020–28 | date = August 2012 | pmid = 22538800 | doi = 10.1002/jsfa.5712 | bibcode = 2012JSFA...92.2020L }}</ref> Na osnovu prethodnih klasifikacija, identifikovano je da su glavni izvor prebiotika [[ugljikohidrat]]ni spojevi biljnog porijekla, poznata kao [[oligosaharid]]i, kao i rezistentni [[škrob]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zaman SA, Sarbini SR | title = The potential of resistant starch as a prebiotic | journal = Critical Reviews in Biotechnology | volume = 36 | issue = 3 | pages = 578–84 | date = 2015-07-07 | pmid = 25582732 | doi = 10.3109/07388551.2014.993590 | s2cid = 25974073 | url = http://psasir.upm.edu.my/id/eprint/46665/1/The%20potential%20of%20resistant%20starch%20as%20a%20prebiotic.pdf }}</ref><ref name=":1" /><ref name=":4">{{Cite journal| vauthors = CK Rajendran SR, Okolie CL, Udenigwe CC, Mason B |date=2017-10-01|title=Structural features underlying prebiotic activity of conventional and potential prebiotic oligosaccharides in food and health|journal=Journal of Food Biochemistry |language=en |volume=41 |issue=5 |doi=10.1111/jfbc.12389 |issn=1745-4514|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=A. |last2=Conlon |first2=M. |last3=Christophersen |first3=C. |last4=Topping |first4=D. |title=Resistant starch, large bowel fermentation and a broader perspective of prebiotics and probiotics |journal=Beneficial Microbes |date=2010 |volume=1 |issue=4 |pages=423–431 |doi=10.3920/BM2010.0041 |pmid=21831780 }}</ref> Konkretno, [[fruktan]]i i [[galaktan]]i dva su izvora oligosaharida za koje je utvrđeno da podstiču aktivnost i rast kolonija korisnih bakterija u crijevima.<ref name=":2"/><ref name=":0"/> Fruktani predstavljaju kategoriju ugljikohidrata koju čine fruktooligosaharidi (FOS) i [[inulin]]i, dok se galaktani sastoje od galaktooligosaharida (GOS).<ref name=":0" /> Pokazalo se da rezistentni škrob mijenja sastav crijevne mikrobiote, kao i da poboljšava biomarkere povezane s brojnim zdravstvenim stanjima.<ref>{{cite journal |last1=Portincasa |first1=Piero |last2=Bonfrate |first2=Leonilde |last3=Vacca |first3=Mirco |last4=de Angelis |first4=Maria |last5=Farella |first5=Ilaria |last6=Lanza |first6=Elisa |last7=Khalil |first7=Mohamad |last8=Wang |first8=David Q-H |last9=[[Markus Sperandio|Sperandio]] |first9=Markus |last10=Di Ciaula |first10=Agostino |title=Gut Microbiota and short chain fatty acids: implications in glucose homeostasis |journal=Int J Mol Sci |date=2022 |volume=23 |issue=3 |page=1105 |doi=10.3390/ijms23031105 |pmid=35163038 |pmc=8835596 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Warman |first1=Dwina Juliana |last2=Jia |first2=Huijuan |last3=Kato |first3=Hisanori |title=The potential roles of probiotics, resistant starch and resistant proteins in ameliorating inflammation during aging (Inflammaging) |journal=Nutrients |date=2022 |volume=14 |issue=4 |page=747 |doi=10.3390/nu14040747 |pmid=35215397 |pmc=8879781 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Li |first1=Cheng |last2=Hu |first2=Yiming |title=New definition of resistant starch types from the Gut Microbiota perspectives – a review |journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition |date=2022 |volume=63 |issue=23 |pages=6412–6422 |doi=10.1080/10408398.2022.2031101 |pmid=35075962 |s2cid=246277434 }}</ref> Ostala dijetalna vlakna također odgovaraju definiciji prebiotika, kao što su [[pektin]],<ref>{{cite journal | vauthors = Gómez B, Gullón B, Remoroza C, Schols HA, Parajó JC, Alonso JL | title = Purification, characterization, and prebiotic properties of pectic oligosaccharides from orange peel wastes | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 62 | issue = 40 | pages = 9769–82 | date = October 2014 | pmid = 25207862 | doi = 10.1021/jf503475b | bibcode = 2014JAFC...62.9769G }}</ref> [[beta-glukan]]i<ref>{{cite journal | vauthors = Arena MP, Caggianiello G, Fiocco D, Russo P, Torelli M, Spano G, Capozzi V | title = Barley β-glucans-containing food enhances probiotic performances of beneficial bacteria | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 15 | issue = 2 | pages = 3025–39 | date = February 2014 | pmid = 24562330 | pmc = 3958897 | doi = 10.3390/ijms15023025 | doi-access = free }}</ref> i [[ksilooligosaharid]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Linares-Pasten JA, Aronsson A, Karlsson EN | title = Structural Considerations on the Use of Endo-Xylanases for the Production of prebiotic Xylooligosaccharides from Biomass | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 19 | issue = 1 | pages = 48–67 | date = 2017 | pmid = 27670134 | pmc = 5738707 | doi = 10.2174/1389203717666160923155209 }}</ref> [[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA), regulatorno tijelo nadležno za označavanje proizvoda, pravi razliku između „prebiotika” i „dijetalnih vlakana”, navodeći da „nije utvrđen uzročno-posljedični odnos između konzumacije sastojaka hrane na koje se odnose zdravstvene tvrdnje i korisnog fiziološkog efekta povezanog s povećanjem broja mikroorganizama gastrointestinalne mikrobiote”.<ref name="delcour">{{cite journal | vauthors = Delcour JA, Aman P, Courtin CM, Hamaker BR, Verbeke K | title = Prebiotics, Fermentable Dietary Fiber, and Health Claims | journal = Advances in Nutrition | volume = 7 | issue = 1 | pages = 1–4 | date = January 2016 | pmid = 26773010 | pmc = 4717894 | doi = 10.3945/an.115.010546 }}</ref> Shodno tome, prema pravilima EFSA-e, pojedinačni sastojci ne mogu se deklarisati kao prebiotici, već samo kao dijetalna vlakna, bez ikakvog ukazivanja na zdravstvene koristi.<ref name=delcour/> == Funkcija == Kada je koncept prebiotika prvi put predstavljen 1995. godine, primarni fokus bio je na efektima koje prebiotici imaju na [[bakterije]] iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]''.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Pandey KR, Naik SR, Vakil BV | title = Probiotics, prebiotics and synbiotics – a review | journal = Journal of Food Science and Technology | volume = 52 | issue = 12 | pages = 7577–87 | date = December 2015 | pmid = 26604335 | pmc = 4648921 | doi = 10.1007/s13197-015-1921-1 }}</ref> Zahvaljujući unaprijeđenim mehanističkim metodama posljednjih godina, trenutne mete prebiotika proširile su se na širi spektar [[mikrob]]a, uključujući vrste rodova ''[[Roseburia]]'', ''[[Eubacterium]]'', ''[[Akkermansia]]'', ''[[Christensenella]]'', ''[[Propionibacterium]]'' i ''[[Faecalibacterium]]'' ssp.<ref>{{cite journal |last1=Cunningham |first1=Marla |last2=Azcarate-Peril |first2=M. Andrea |last3=Barnard |first3=Alan |last4=Benoit |first4=Valerie |last5=Grimaldi |first5=Roberta |last6=Guyonnet |first6=Denis |last7=Holscher |first7=Hannah D. |last8=Hunter |first8=Kirsty |last9=Manarung |first9=Sarmauli |last10=Obis |first10=David |last11=Petrova |first11=Mariya I. |last12=Steinert |first12=Robert E. |last13=Swanson |first13=Kelly S. |last14=van Sinderen |first14=Douwe |last15=Vulevic |first15=Jelena |last16=Gibson |first16=Glenn R. |title=Shaping the future of probiotics and prebiotics |journal=Trends in Microbiology |date=2021 |volume=29 |issue=8 |pages=667–685 |doi=10.1016/j.tim.2021.01.003 |pmid=33551269 |s2cid=231864275 |doi-access=free }}</ref> Ove bakterije su istaknute kao ključni [[probiotik|probiotici]]i i korisne crijevne bakterije jer mogu imati nekoliko korisnih učinaka na domaćina, u smislu poboljšanja probave (uključujući, ali ne ograničavajući se na poboljšanje apsorpcije minerala)<ref>{{cite journal | vauthors = Coxam V | title = Current data with inulin-type fructans and calcium, targeting bone health in adults | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2527S–33S | date = November 2007 | pmid = 17951497 | doi = 10.1093/jn/137.11.2527S | doi-access = free }}</ref> i djelotvornost te urođenu snagu [[imunski sistem|imunskog sistema]].<ref>{{cite journal | vauthors = Seifert S, Watzl B | title = Inulin and oligofructose: review of experimental data on immune modulation | journal = The Journal of Nutrition | volume = 137 | issue = 11 Suppl | pages = 2563S–67S | date = November 2007 | pmid = 17951503 | doi = 10.1093/jn/137.11.2563S | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da i ''[[Bifidobacteria]]'' i ''[[Lactobacillus]]'' imaju različitu prebiotsku specifičnost te da selektivno fermentišu prebiotska vlakna, na osnovu [[enzim]]a karakterističnih za datu bakterijsku populaciju.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Wilson B, Whelan K | title = Prebiotic inulin-type fructans and galacto-oligosaccharides: definition, specificity, function, and application in gastrointestinal disorders | journal = Journal of Gastroenterology and Hepatology | volume = 32 | pages = 64–68 | date = March 2017 | issue = Suppl 1 | pmid = 28244671 | doi = 10.1111/jgh.13700 | doi-access = free }}</ref> Tako ''Lactobacilli'' preferiraju inulin i fruktooligosaharide, dok ''Bifidobacteria'' pokazuju specifičnost prema inulinu, fruktooligosaharidima, ksilooligosaharidima i galaktooligosaharidima.<ref name=":3"/> Studije su također pokazale da prebiotici, osim što podstiču rast korisnih crijevnih bakterija, mogu inhibirati i štetne te potencijalno patogene [[mikrob]]e u crijevima,<ref name=":4"/><ref name=":1"/> kao što su klostridije.<ref name=":1"/> === Mehanizam djelovanja === [[Fermentacija]] jeste glavni mehanizam djelovanja putem kojeg korisne bakterije u debelom crijevu koriste prebiotike.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> I ''Bifidobacteria'' i ''Lactobacillus'' su bakterijske populacije koje koriste saharolitski [[metabolizam]] za razgradnju supstrata.<ref name=":1"/> [[Genom]] bifidobakterija sadrži mnoge gene koji kodiraju [[enzim]]e za modifikaciju ugljikohidrata, kao i gene koji kodiraju proteine za preuzimanje [[ugljikohidrat]]a. Prisustvo ovih gena ukazuje na to da ''Bifidobacteria'' posjeduju specifične metaboličke puteve specijalizirane za fermentaciju i metabolizam oligosaharida biljnog porijekla, odnosno prebiotika. Ovi putevi kod ''Bifidobacteria'' na kraju rezultiraju proizvodnjom masnih kiselina kratkog lanca,<ref name=":1" /><ref name=":2"/> koje imaju raznolike fiziološke uloge u tjelesnim funkcijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Byrne CS, Chambers ES, Morrison DJ, Frost G | title = The role of short chain fatty acids in appetite regulation and energy homeostasis | journal = International Journal of Obesity | volume = 39 | issue = 9 | pages = 1331–38 | date = September 2015 | pmid = 25971927 | pmc = 4564526 | doi = 10.1038/ijo.2015.84 }}</ref><ref name=":0" /> ==Izvori== Da bi se neki izvor klasifikovao kao prebiotik, mora se dokazati da donosi korist domaćinu.<ref name=":0"/> Fermentabilni [[ugljikohidrati]] dobijeni iz [[fruktan]]a i [[ksilan]]a predstavljaju jedan dobro dokumentovan primjer prebiotika.<ref name=":0"/> Otporni [[škrob]] iz namirnica bogatih škrobom također spada u dobro dokumentovane prebiotike i historijski je predstavljao najznačajniji izvor prebiotika u ishrani, s obzirom na to da, kako je utvrđeno, 4–10% škroba iz mješovite ishrane dospijeva u [[debelo crijevo]].<ref>{{cite journal |last1=Cassidy |first1=A. |last2=Bingham |first2=S.A. |last3=Cummings |first3=J.H. |title=Starch intake and colorectal cancer risk: an international comparison |journal=Br J Cancer |date=1994 |volume=69 |issue=5 |pages=937–942 |doi=10.1038/bjc.1994.181 |pmid=8180027 |pmc=1968884 }}</ref> Jedna studija pokazala je da su osobe koje se hrane prema tradicionalnoj ishrani u Africi unosile 38 grama rezistentnog škroba dnevno.<ref>{{cite journal |last1=O'Keefe |first1=Stephen J.D. |display-authors=etal |title=Fat, fibre and cancer risk in African Americans and rural Africans |journal=Nat Commun |date=2015 |volume=6 |doi=10.1038/ncomms7342 |doi-access=free|pmid=25919227 |pmc=4415091 |bibcode=2015NatCo...6.6342O }}</ref> === Endogeni === [[Endogen]]i izvor prebiotika kod ljudi je majčino [[mlijeko]], koje sadrži [[oligosaharid]]e, strukturno slične [[galaktooligosaharid]]ima, a koji se nazivaju oligosaharidi [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]].<ref>{{cite journal | vauthors = Enam F, Mansell TJ | title = Prebiotics: tools to manipulate the gut microbiome and metabolome | journal = Journal of Industrial Microbiology & Biotechnology | volume = 46 | issue = 9–10 | pages = 1445–59 | date = October 2019 | pmid = 31201649 | doi = 10.1007/s10295-019-02203-4 | s2cid = 189819499 | doi-access = free }}</ref><ref name=":4"/><ref name=":3"/><ref name=":0"/> Utvrđeno je da oligosaharidi iz majčinog mlijeka povećavaju populaciju bakterija roda ''Bifidobacterium'' kod [[dojenčad]]i i jačaju njihov [[imunski sistem]].<ref name=":0"/><ref name=":4"/> Pored toga, oligosaharidi iz majčinog mlijeka pomažu u uspostavljanju zdravog sastava crijevne mikrobiote kod novorođenčadi.<ref name=":0"/> === Egzogeni === Nesvarljivi ugljikohidrati klasifikovani kao prebiotici predstavljaju vrstu fermentabilnih vlakana, te se stoga mogu svrstati u prehrambena vlakna.<ref name=":1" /> Međutim, ne mogu se sva prehrambena vlakna klasifikovati kao izvor prebiotika.<ref name=":1"/> Pored izvora hrane navedenih u sljedećoj tabeli, sirova zob,<ref name=":6" /> nerafinisani ječam,<ref name=":6" /> jakon (yacón),<ref name=":6" /> te cjelovite žitarice za doručak<ref name=":1" /> također se klasifikuju kao izvori prebiotskih vlakana. Dominantna vrsta prebiotskih vlakana može varirati ovisno o vrsti hrane. Naprimjer, [[zob]] i [[ječam]] sadrže velike količine beta-glukana, [[voće]] i bobičasto voće sadrže [[pektin]]e, sjemenke sadrže biljne gume, [[luk]] i [[čičoka]] bogati su inulinom i oligofruktozom, dok banane i mahunarke sadrže [[rezistentni škrob]].<ref name=lpifiber>{{cite web|url=https://lpi.oregonstate.edu/mic/other-nutrients/fiber#definitions|publisher=Micronutrient Information Center, Linus Pauling Institute, Oregon State University, Corvallis, OR|title= Definitions of fiber|date=1 April 2012|access-date=27 February 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+ Namirnice bogate prebioticima <ref name="ReferenceB">{{Cite journal |vauthors=Moshfegh AJ, Friday JE, Goldman JP, Ahuja JK |title= Presence of inulin and oligofructose in the diets of Americans |journal=Journal of Nutrition |date=July 1999 |volume=129 |issue=7 Suppl |pages=1407S–11S |pmid=10395608|doi=10.1093/jn/129.7.1407S |doi-access=free }}</ref> |- ! scope="col" | Hrana ! scope="col" | Prebiotička vlakna po težini |- | [[Gumi arabika]] (akacija)<ref>{{cite web | last=David Carr | first=Liz Lalor |title=Acacia's Role as a Functional Fibre| publisher=Kerry Health And Nutrition Institute | date=8 March 2022 | url=https://khni.kerry.com/news/functional-nutrition/acacias-role-as-a-functional-fibre/}}</ref><ref>{{cite web | title=FDA Grants Citizen Petition on Acacia (Gum Arabic) as a Dietary Fiber | publisher=U.S. Food and Drug Administration | date=17 December 2021 | url=https://www.fda.gov/food/hfp-constituent-updates/fda-grants-citizen-petition-acacia-gum-arabic-dietary-fiber}}</ref> |85% |- | Sirovi, suhi [[korijen cikorije]] | 64,6 % |- | Sirova, suha [[čičoka]] | 31,5 % |- | Sirovi, suhi [[list maslačka]] | 24,3 % |- | Sirovi, suhi [[bijeli luk]] | 17,5 % |- | Sirovi, suhi [[poriluk]] | 11,7 % |- | Sirovi, suhi [[crveni luk]] | 8,6 % |- | Sirova [[šparoga]] | 5 % |- | Sirove [[pšenične mekinje]] | 5 % |- | Kuhano [[integralno pšenično brašno]] | 4,8 % |- | Sirova [[banana]] | 1 % |- |} Iako ne postoji opći konsenzus o idealnoj dnevnoj količini prebiotika, preporuke se obično kreću od 4 do 8 g za opću podršku zdravlju probavnog sistema, pa do 15 g ili više za osobe s aktivnim probavnim poremećajima. Uzimajući u obzir prosječnu porciju od 6 g, u nastavku su navedene količine namirnica bogatih prebioticima potrebne za postizanje dnevnog unosa prebiotskih vlakana: {| class="wikitable" |+ Količina hrane potrebna za 6 g [[fruktan]]a<ref name="ReferenceB"/> |- ! scope="col" | Namirnica ! scope="col" | Količina |- | Sirovi korijen cikorije | {{convert|9,3|g|abbr=on}} |- | Sirova čičoka | {{convert|19|g|abbr=on}} |- | Sirovi listovi maslačka | {{convert|24,7|g|abbr=on}} |- | Sirovi bijeli luk | {{convert|34,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi poriluk | {{convert|51,3|g|abbr=on}} |- | Sirovi crveni luk | {{convert|69,8|g|abbr=on}} |- | Kuhani crveni luk | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove šparoge | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Sirove pšenične mekinje | {{convert|120|g|abbr=on}} |- | Kuhano integralno pšenično brašno | {{convert|125|g|abbr=on}} |- | Sirova banana | {{convert|600|g|lb|abbr=on}} |} ==Istraživanje== Preliminarna istraživanja ukazala su na potencijalne učinke na apsorpciju [[kalcij]]a i drugih [[mineral]]a,<ref>{{Cite journal |vauthors=Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J |title=Inulin and oligofructose and mineral metabolism: the evidence from animal trials |journal=J. Nutr. |date=Nov 2007 |volume=137 |issue=11 Suppl |pages=2513S–23S |pmid=17951495|doi=10.1093/jn/137.11.2513S |doi-access=free }}</ref> efikasnost [[imunski sistem|imunskog sistema]],<ref>{{Cite journal |vauthors=Lomax AR, Calder PC |title=Prebiotics, immune function, infection and inflammation: a review of the evidence |journal=Br J Nutr |date=Mar 2009 |volume=101 |issue=5 |pages=633–58 |pmid=18814803 |doi=10.1017/S0007114508055608|doi-access=free }}</ref><ref name=":7">{{cite journal|vauthors=Lohner S, Küllenberg D, Antes G, Decsi T, Meerpohl JJ|title=Prebiotics in healthy infants and children for prevention of acute infectious diseases: a systematic review and meta-analysis|journal=Nutr Rev|year=2014|volume=72|issue=8|pages=523–31|doi=10.1111/nure.12117|pmid=24903007|doi-access=free}}</ref> kiselost crijeva, smanjenje rizika od [[kolorektumski karcinom|kolorektumskog karcinoma]] <ref>{{Cite journal |vauthors=Geier MS, Butler RN, Howarth GS |title=Probiotics, prebiotics and synbiotics: a role in chemoprevention for colorectal cancer? |journal=Cancer Biol. Ther. |date=Oct 2006 |volume=5 |issue=10 |pages=1265–69 |pmid=16969130 |doi=10.4161/cbt.5.10.3296|doi-access= }}</ref> [[upalna bolest crijeva]] ([[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]]),<ref>{{Cite journal |vauthors=Hedin C, Whelan K, Lindsay JO |title=Evidence for the use of probiotics and prebiotics in inflammatory bowel disease: a review of clinical trials |journal= Proceedings of the Nutrition Society|date=Aug 2007 |volume=66 |issue=3 |pages=307–15 |pmid=17637082 |doi=10.1017/S0029665107005563|doi-access=free }}</ref> [[hipertenzija]]<ref>{{cite journal|journal=Int J Mol Sci|year=2009|volume=10|issue=8|pages=3517–30|doi=10.3390/ijms10083517|title=Antihypertensive properties of plant-based prebiotics|vauthors=Yeo SK, Ooi LG, Lim TJ, Liong MT|pmid=20111692|pmc=2812835|doi-access=free}}</ref> i učestalost [[defekacija]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2010|volume=104|issue=Suppl 2|pages=S1–63|doi=10.1017/S0007114510003363|title=Prebiotic effects: metabolic and health benefits |vauthors=Roberfroid M, etal |pmid=20920376|doi-access=free}}</ref> Prebiotici mogu biti djelotvorni u smanjenju broja epizoda [[infekcija]] koje zahtijevaju primjenu [[antibiotik]]a, kao i ukupnog broja infekcija kod djece uzrasta od 0–24 mjeseca.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book |title=Probiotics and prebiotics: current research and future trends |date=2015 |editor=Koen Venema, Ana Paula do Carmo |isbn=978-1-910190-10-4 |publisher= Caister Academic Press|location=Norfolk, UK |oclc=916950998}}</ref> Ne postoje pouzdani dokazi da su prebiotici djelotvorni u prevenciji ili liječenju [[alergija]].<ref name=eczema>{{cite journal |vauthors=Cuello-Garcia C, Fiocchi A, Pawankar R, Yepes-Nuñez JJ, Morgano GP, Zhang Y, Agarwal A, Gandhi S, Terracciano L, Schünemann HJ, Brozek JL |title=Prebiotics for the prevention of allergies: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Clin. Exp. Allergy |volume=47 |issue=11 |pages=1468–77 |date=November 2017 |pmid=29035013 |doi=10.1111/cea.13042 |s2cid=7314418 |type=Systematic review}}</ref> Iako istraživanja pokazuju da prebiotici dovode do povećane proizvodnje [[masna kiselina kratkog lanca|masnih kiselina kratkog lanca]] (SCFA),<ref>{{Cite journal |vauthors=Macfarlane S, Macfarlane GT, Cummings JH |title=Review article: prebiotics in the gastrointestinal tract |journal=Aliment Pharmacol Ther|date=Sep 2006 |volume=24 |issue=5 |pages=701–14 |pmid=16918875 |doi=10.1111/j.1365-2036.2006.03042.x|s2cid=21956124 |doi-access=free }}</ref> potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila direktna uzročno-posljedična veza. Prebiotici mogu biti korisni kod [[upalna bolest crijeva| upalnih bolesti crijeva]] ili [[Crohnova bolest| Crohnove bolesti]], putem proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) kao hrane za zidove debelog crijeva i ublažavanja simptoma [[ulcerozni kolitis|ulceroznog kolitisa]].<ref>{{cite journal|journal=Br J Nutr|year=2005|volume=93|issue=Suppl 1|pages=S61–65|title=Inulin and oligofructose: impact on intestinal diseases and disorders|author=Guarner F|pmid=15877897|doi=10.1079/BJN20041345|doi-access=free}}</ref> Naglo uvođenje značajnih količina prebiotika u ishranu može dovesti do pojačane [[fermentacija|fermentacije]], što uzrokuje povećano stvaranje plinova, [[nadutost]] ili promjene u radu crijeva.<ref name="marteau">{{cite journal|journal=J Clin Gastroenterol|year=2004|volume=38|issue=Suppl 6|pages=S67–69|title=Tolerance of probiotics and prebiotics|vauthors=Marteau P, Seksik P|pmid=15220662|doi=10.1097/01.mcg.0000128929.37156.a7}}</ref> Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i kvalitet fermentacije smanjeni su tokom dugotrajne ishrane sa niskim unosom vlakana.<ref>{{Cite journal |vauthors=El Oufir L, Flourié B, Bruley des Varannes S, Barry JL, Cloarec D, Bornet F, Galmiche JP |title=Relations between transit time, fermentation products, and hydrogen consuming flora in healthy humans |journal=Gut |date=Jun 1996 |volume=38 |issue=6 |pages=870–77 |pmid=8984026 |pmc=1383195 |doi=10.1136/gut.38.6.870}}</ref> Dok se bakterijska mikrobiota postepeno ne uspostavlja kako bi se rehabilitirale ili obnovile crijevne [[bakterije]], apsorpcija nutritivnih tvari može biti otežana, a vrijeme prolaska kroz [[debelo crijevo]] privremeno povećano brzim dodavanjem većeg unosa prebiotika.<ref name="marteau"/><ref>{{cite journal |vauthors=Givson GR, Willems A, Reading S, Collins MD | year = 1996 | title = Fermentation of non-digestible oligosaccharides by human colonic bacteria | journal = Proceedings of the Nutrition Society| volume = 55 | issue = 3| pages = 899–912 | doi = 10.1079/PNS19960087 | pmid = 9004332 | doi-access = free }}</ref> ===Genetička modifikacija=== [[Genetički modificirani usjevi|Genetički modifikovane biljke]] sa pojačanom proizvodnjom inulina stvorene su u istraživačkim laboratorijama.<ref>{{Cite journal |vauthors=Ritsema T, Smeekens SC |title=Engineering fructan metabolism in plants |journal=J Plant Physiol |year=2003 |volume=160 |pages=811–20 |doi=10.1078/0176-1617-01029 |pmid=12940548 |issue=7|bibcode=2003JPPhy.160..811R }}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Weyens G, Ritsema T, Van Dun K, Meyer D, Lommel M, Lathouwers J, Rosquin I, Denys P, Tossens A, Nijs M, Turk S, Gerrits N, Bink S, Walraven B, Lefèbvre M, Smeekens S |title=Production of tailor-made fructans in sugar beet by expression of onion fructosyltransferase genes |journal=Plant Biotechnol J |year=2004 |volume=2 |pages=321–27 |doi=10.1111/j.1467-7652.2004.00074.x |pmid=17134393 |issue=4|bibcode=2004PBioJ...2..321W |hdl=1874/11465 |s2cid=42177275 |hdl-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Antibiotik]] * [[Dodaci ishrani na bazi manan-oligosaharida (MOS)]] * [[Vrijednosti prebiotika]] * [[Probiotik]] * [[Psihobiotik]] * [[Rezistentni skrob]] * [[Sinbiotici]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dodatni izvori== * Frank W. Jackson, ''PREbiotics, Not Probiotics''. 2013, Jacksong GI Medical. {{ISBN|978-0991102709]]. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Prebiotics}} * [http://www.isapp.net/ International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics] {{Dodaci prehrani}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Prebiotic (Nutrition)]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija:Probavni sistem]] [[Kategorija:Ishrana]] hdip2vekg6kfulp7rw98v1ziuq3qfpp 0 538472 3933978 2026-10-04T12:24:21Z Brocker-AB 186433 Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''Serumski faktor odgovora ''', poznat i kao '''SRF''', jeste protein koji djeluje kao [[faktor transkripcije]].<ref name="pmid3203386">{{cite journal | vauthors = Norman C, Runswick M, Pollock R, Treisman R | title = Isolation and properties of cDNA clones encoding SRF, a transcription factor that binds to the c-fos serum response element | journal = Cell | volume = 55 | issue = 6 | pages = 989–1003 | date = December 1988 | pmid = 3203386 | doi = 10.1... 3933978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Serumski faktor odgovora ''', poznat i kao '''SRF''', jeste protein koji djeluje kao [[faktor transkripcije]].<ref name="pmid3203386">{{cite journal | vauthors = Norman C, Runswick M, Pollock R, Treisman R | title = Isolation and properties of cDNA clones encoding SRF, a transcription factor that binds to the c-fos serum response element | journal = Cell | volume = 55 | issue = 6 | pages = 989–1003 | date = December 1988 | pmid = 3203386 | doi = 10.1016/0092-8674(88)90244-9 | s2cid = 20004673 }}</ref> ==Aminokiselinski sastav== {{Legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MLPTQAGAAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALGRGSALGG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLNRTPTGRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGGGGTRGAN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGRVPGNGAG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LGPGRLEREA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AAAAATTPAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAGALYSGSE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GDSESGEEEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGAERRGLKR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SLSEMEIGMV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VGGPEASAAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TGGYGPVSGA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSGAKPGKKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RGRVKIKMEF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IDNKLRRYTT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FSKRKTGIMK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KAYELSTLTG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TQVLLLVASE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TGHVYTFATR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KLQPMITSET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKALIQTCLN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPDSPPRSDP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TTDQRMSATG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FEETDLTYQV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SESDSSGETK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DTLKPAFTVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NLPGTTSTIQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAPSTSTTMQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSSGPSFPIT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NYLAPVSASV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPSAVSSANG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVLKSTGSGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSSGGLMQLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TSFTLMPGGA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VAQQVPVQAI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QVHQAPQQAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PSRDSSTDLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QTSSSGTVTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PATIMTSSVP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TTVGGHMMYP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPHAVMYAPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SGLGDGSLTV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNAFSQAPST</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MQVSHSQVQE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PGGVPQVFLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASSGTVQIPV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SAVQLHQMAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IGQQAGSSSN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTELQVVNLD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TAHSTKSE</td></tr> </table> == Funkcija == Serumski faktor odgovora je član natporodice transkripcijskih faktora [[MADS-box|MADS]] ('''M'''CM1, '''A'''gamous, '''D'''eficiens i '''S'''RF) box.<ref name="pmid7744019">{{cite journal | vauthors = Shore P, Sharrocks AD | title = The MADS-box family of transcription factors | journal = Eur. J. Biochem. | volume = 229 | issue = 1 | pages = 1–13 | date = April 1995 | pmid = 7744019 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1995.0001l.x }}</ref> Ovaj protein se vezuje za element odgovora na serum (SRE) u promotorskom regionu ciljnih gena. Protein reguliše aktivnost mnogih gena ranog odgovora (npr. c-fos) i time učestvuje u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]], [[apoptoza|apoptozi]], rastu i [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]]. Ovaj gen je nizvodna meta mnogih signalnih puteva; naprimjer, puta mitogen-aktivirane proteinske kinaze (MAPK), koji djeluje posredstvom faktora ternarnog kompleksa (TCF-i).<ref name="pmid8103935">{{cite journal | vauthors = Dalton S, Marais R, Wynne J, Treisman R | title = Isolation and characterization of SRF accessory proteins | journal = Philos. Trans. R. Soc. Lond. B Biol. Sci. | volume = 340 | issue = 1293 | pages = 325–32 | date = June 1993 | pmid = 8103935 | doi = 10.1098/rstb.1993.0074 | bibcode = 1993RSPTB.340..325D }}</ref><ref name="urlGene Result">{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=6722 | title = SRF serum response factor | work = Entrez Gene | publisher = National Center for Biotechnology Information, National Institutes of Health}}</ref> SRF je važan tokom razvoja embriona, jer je povezan sa formiranjem [[mezoderm]]a.<ref name="pmid11983708">{{cite journal | vauthors = Sepulveda JL, Vlahopoulos S, Iyer D, Belaguli N, Schwartz RJ | title = Combinatorial expression of GATA4, Nkx2-5, and serum response factor directs early cardiac gene activity | journal = J. Biol. Chem. | volume = 277 | issue = 28 | pages = 25775–82 | date = July 2002 | pmid = 11983708 | doi = 10.1074/jbc.M203122200 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid15591049">{{cite journal | vauthors = Barron MR, Belaguli NS, Zhang SX, Trinh M, Iyer D, Merlo X, Lough JW, Parmacek MS, Bruneau BG, Schwartz RJ | title = Serum response factor, an enriched cardiac mesoderm obligatory factor, is a downstream gene target for Tbx genes | journal = J. Biol. Chem. | volume = 280 | issue = 12 | pages = 11816–28 | date = March 2005 | pmid = 15591049 | doi = 10.1074/jbc.M412408200 | doi-access = free }}</ref> Kod potpuno razvijenog sisara, SRF je ključan za rast [[skeletni mišić|skeletnih mišića]].<ref name="pmid15647354">{{cite journal | vauthors = Li S, Czubryt MP, McAnally J, Bassel-Duby R, Richardson JA, Wiebel FF, Nordheim A, Olson EN | title = Requirement for serum response factor for skeletal muscle growth and maturation revealed by tissue-specific gene deletion in mice | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 102 | issue = 4 | pages = 1082–7 | date = January 2005 | pmid = 15647354 | pmc = 545866 | doi = 10.1073/pnas.0409103102 | bibcode = 2005PNAS..102.1082L | doi-access = free }}</ref> Interakcija SRF-a s drugim proteinima, kao što su receptori steroidnih [[hormon]]a, može doprinijeti regulaciji rasta mišića posredstvom [[steroid]]a.<ref name="pmid15623502">{{cite journal | vauthors = Vlahopoulos S, Zimmer WE, Jenster G, Belaguli NS, Balk SP, Brinkmann AO, Lanz RB, Zoumpourlis VC, Schwartz RJ | title = Recruitment of the androgen receptor via serum response factor facilitates expression of a myogenic gene | journal = J. Biol. Chem. | volume = 280 | issue = 9 | pages = 7786–92 | date = March 2005 | pmid = 15623502 | doi = 10.1074/jbc.M413992200 | doi-access = free }}</ref> Interakcija SRF-a s drugim proteinima, kao što su [[miokardin]] ili [[Elk-1]], može pojačati ili potisnuti [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] važnih za rast vaskularnih glatkih mišića. == Klinički značaj == Nedostatak SRF-a u koži povezan je sa [[psorijaza|psorijazom]] i drugim kožnim oboljenjima.<ref name="pmid19307725">{{cite journal | vauthors = Koegel H, von Tobel L, Schäfer M, Alberti S, Kremmer E, Mauch C, Hohl D, Wang XJ, Beer HD, Bloch W, Nordheim A, Werner S | title = Loss of serum response factor in keratinocytes results in hyperproliferative skin disease in mice | journal = J. Clin. Invest. | volume = 119 | issue = 4 | pages = 899–910 | date = April 2009 | pmid = 19307725 | pmc = 2662566 | doi = 10.1172/JCI37771 }}</ref> == Interakcije == Pokazano je da faktor odgovora seruma [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa: {{div col|colwidth=20em}} * [[ASCC3]],<ref name = pmid12077347>{{cite journal | vauthors = Jung DJ, Sung HS, Goo YW, Lee HM, Park OK, Jung SY, Lim J, Kim HJ, Lee SK, Kim TS, Lee JW, Lee YC | title = Novel transcription coactivator complex containing activating signal cointegrator 1 | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5203–11 | date = July 2002 | pmid = 12077347 | pmc = 139772 | doi = 10.1128/mcb.22.14.5203-5211.2002}}</ref> * [[ATF6]],<ref name = pmid9271374>{{cite journal | vauthors = Zhu C, Johansen FE, Prywes R | title = Interaction of ATF6 and serum response factor | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 17 | issue = 9 | pages = 4957–66 | date = September 1997 | pmid = 9271374 | pmc = 232347 | doi = 10.1128/MCB.17.9.4957}}</ref> * [[CEBPB]],<ref name = pmid10318842>{{cite journal | vauthors = Hanlon M, Sealy L | title = Ras regulates the association of serum response factor and CCAAT/enhancer-binding protein beta | journal = J. Biol. Chem. | volume = 274 | issue = 20 | pages = 14224–8 | date = May 1999 | pmid = 10318842 | doi = 10.1074/jbc.274.20.14224| doi-access = free }}</ref><ref name = pmid9032301>{{cite journal | vauthors = Sealy L, Malone D, Pawlak M | title = Regulation of the cfos serum response element by C/EBPbeta | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 17 | issue = 3 | pages = 1744–55 | date = March 1997 | pmid = 9032301 | pmc = 231899 | doi = 10.1128/mcb.17.3.1744}}</ref> * [[CREB-vezujući protein]],<ref name = pmid12622724>{{cite journal | vauthors = Matsuzaki K, Minami T, Tojo M, Honda Y, Saitoh N, Nagahiro S, Saya H, Nakao M | title = PML-nuclear bodies are involved in cellular serum response | journal = Genes Cells | volume = 8 | issue = 3 | pages = 275–86 | date = March 2003 | pmid = 12622724 | doi = 10.1046/j.1365-2443.2003.00632.x| s2cid = 9697837 | doi-access = free }}</ref> * [[ELK4]],<ref name = pmid9271374/><ref name = pmid11406578>{{cite journal | vauthors = Hassler M, Richmond TJ | title = The B-box dominates SAP-1-SRF interactions in the structure of the ternary complex | journal = EMBO J. | volume = 20 | issue = 12 | pages = 3018–28 | date = June 2001 | pmid = 11406578 | pmc = 150215 | doi = 10.1093/emboj/20.12.3018 }}</ref> * [[GATA4]],<ref name = pmid11003651>{{cite journal | vauthors = Belaguli NS, Sepulveda JL, Nigam V, Charron F, Nemer M, Schwartz RJ | title = Cardiac tissue enriched factors serum response factor and GATA-4 are mutual coregulators | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 20 | issue = 20 | pages = 7550–8 | date = October 2000 | pmid = 11003651 | pmc = 86307 | doi = 10.1128/mcb.20.20.7550-7558.2000}}</ref><ref name = pmid11158291>{{cite journal | vauthors = Morin S, Paradis P, Aries A, Nemer M | title = Serum response factor-GATA ternary complex required for nuclear signaling by a G-protein-coupled receptor | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 21 | issue = 4 | pages = 1036–44 | date = February 2001 | pmid = 11158291 | pmc = 99558 | doi = 10.1128/MCB.21.4.1036-1044.2001 }}</ref> * [[GTF2F1]],<ref name = pmid7854423>{{cite journal | vauthors = Joliot V, Demma M, Prywes R | title = Interaction with RAP74 subunit of TFIIF is required for transcriptional activation by serum response factor | journal = Nature | volume = 373 | issue = 6515 | pages = 632–5 | date = February 1995 | pmid = 7854423 | doi = 10.1038/373632a0 | bibcode = 1995Natur.373..632J | s2cid = 47196160 }}</ref><ref name = pmid8106390>{{cite journal | vauthors = Zhu H, Joliot V, Prywes R | title = Role of transcription factor TFIIF in serum response factor-activated transcription | journal = J. Biol. Chem. | volume = 269 | issue = 5 | pages = 3489–97 | date = February 1994 | doi = 10.1016/S0021-9258(17)41889-8 | pmid = 8106390 | doi-access = free }}</ref> * [[GTF2I]],<ref name = pmid9334314>{{cite journal | vauthors = Grueneberg DA, Henry RW, Brauer A, Novina CD, Cheriyath V, Roy AL, Gilman M | title = A multifunctional DNA-binding protein that promotes the formation of serum response factor/homeodomain complexes: identity to TFII-I | journal = Genes Dev. | volume = 11 | issue = 19 | pages = 2482–93 | date = October 1997 | pmid = 9334314 | pmc = 316568 | doi = 10.1101/gad.11.19.2482}}</ref><ref name = pmid9584171>{{cite journal | vauthors = Kim DW, Cheriyath V, Roy AL, Cochran BH | title = TFII-I enhances activation of the c-fos promoter through interactions with upstream elements | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 18 | issue = 6 | pages = 3310–20 | date = June 1998 | pmid = 9584171 | pmc = 108912 | doi = 10.1128/mcb.18.6.3310}}</ref> * [[Miogenin]],<ref name = pmid8617811>{{cite journal | vauthors = Groisman R, Masutani H, Leibovitch MP, Robin P, Soudant I, Trouche D, Harel-Bellan A | title = Physical interaction between the mitogen-responsive serum response factor and myogenic basic-helix-loop-helix proteins | journal = J. Biol. Chem. | volume = 271 | issue = 9 | pages = 5258–64 | date = March 1996 | pmid = 8617811 | doi = 10.1074/jbc.271.9.5258| doi-access = free }}</ref><ref name = pmid10082523>{{cite journal | vauthors = Biesiada E, Hamamori Y, Kedes L, Sartorelli V | title = Myogenic basic helix-loop-helix proteins and Sp1 interact as components of a multiprotein transcriptional complex required for activity of the human cardiac alpha-actin promoter | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 19 | issue = 4 | pages = 2577–84 | date = April 1999 | pmid = 10082523 | pmc = 84050 | doi = 10.1128/MCB.19.4.2577}}</ref> * [[NFYA]],<ref name = pmid10571058>{{cite journal | vauthors = Yamada K, Osawa H, Granner DK | title = Identification of proteins that interact with NF-YA | journal = FEBS Lett. | volume = 460 | issue = 1 | pages = 41–5 | date = October 1999 | pmid = 10571058 | doi = 10.1016/s0014-5793(99)01311-3| s2cid = 28576187 | doi-access = free | bibcode = 1999FEBSL.460...41Y }}</ref> * [[Jedarni korepresor receptora 2]],<ref name = pmid10777532>{{cite journal | vauthors = Lee SK, Kim JH, Lee YC, Cheong J, Lee JW | title = Silencing mediator of retinoic acid and thyroid hormone receptors, as a novel transcriptional corepressor molecule of activating protein-1, nuclear factor-kappaB, and serum response factor | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 17 | pages = 12470–4 | date = April 2000 | pmid = 10777532 | doi = 10.1074/jbc.275.17.12470| doi-access = free }}</ref> * [[Protein promijelocitne leukemije]]<ref name = pmid12622724/> i * [[Src (gen)|Src]],<ref name = pmid9786846>{{cite journal | vauthors = Kim HJ, Kim JH, Lee JW | title = Steroid receptor coactivator-1 interacts with serum response factor and coactivates serum response element-mediated transactivations | journal = J. Biol. Chem. | volume = 273 | issue = 44 | pages = 28564–7 | date = October 1998 | pmid = 9786846 | doi = 10.1074/jbc.273.44.28564| doi-access = free }}</ref> i * [[TEAD1]].<ref name = pmid11136726>{{cite journal | vauthors = Gupta M, Kogut P, Davis FJ, Belaguli NS, Schwartz RJ, Gupta MP | title = Physical interaction between the MADS box of serum response factor and the TEA/ATTS DNA-binding domain of transcription enhancer factor-1 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 276 | issue = 13 | pages = 10413–22 | date = March 2001 | pmid = 11136726 | doi = 10.1074/jbc.M008625200 | doi-access = free }}</ref> {{Div col end}} == Također pogledajte == * [[MKL1]] * [[Aktin| Funkcije jedarnog aktina]] {{clear}} == Reference == {{Refspisak|30em}} == Dodatni izvori == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Esnault C, Stewart A, Gualdrini F, East P, Horswell S, Matthews N, Treisman R | title = Rho-actin signaling to the MRTF coactivators dominates the immediate transcriptional response to serum in fibroblasts | journal = Genes & Development | volume = 28 | issue = 9 | pages = 943–58 | date = May 2014 | pmid = 24732378 | pmc = 4018493 | doi = 10.1101/gad.239327.114 }} * {{cite journal | vauthors = Huh S, Song HR, Jeong GR, Jang H, Seo NH, Lee JH, Lee TH | title = Suppression of the ERK–SRF axis facilitates somatic cell reprogramming | journal = Experimental & Molecular Medicine | volume = 50 | issue = 2 | pages = e448 | date = Feb 2018 | pmid = 29472703 | pmc = 5903827 | doi = 10.1038/emm.2017.279 }} * {{cite journal | vauthors = Pellegrino R, Thavamani A, Calvisi DF, Budczies J, Neumann A, Geffers R, Kroemer J, Greule D, Schirmacher P, Nordheim A, Longerich T | display-authors = 6 | title = Serum Response Factor (SRF) Drives the Transcriptional Upregulation of the MDM4 Oncogene in HCC | journal = Cancers | volume = 13 | issue = 2 | date = January 2021 | page = 199 | pmid = 33429878 | pmc = 7829828 | doi = 10.3390/cancers13020199 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Hu X, Wu Q, Zhang J, Kim J, Chen X, Hartman AA, Eastman AE, Park IH, Guo S | display-authors = 6 | title = Reprogramming progressive cells display low CAG promoter activity | journal = Stem Cells | volume = 39 | issue = 1 | pages = 43–54 | date = January 2021 | pmid = 33075202 | pmc = 7821215 | doi = 10.1002/stem.3295 }} * {{cite journal | vauthors = Kepser LJ, Khudayberdiev S, Hinojosa LS, Macchi C, Ruscica M, Marcello E, Culmsee C, Grosse R, Rust MB | display-authors = 6 | title = Cyclase-associated protein 2 (CAP2) controls MRTF-A localization and SRF activity in mouse embryonic fibroblasts | journal = Scientific Reports | volume = 11 | issue = 1 | article-number = 4789 | date = February 2021 | pmid = 33637797 | pmc = 7910472 | doi = 10.1038/s41598-021-84213-w | doi-access = free| bibcode = 2021NatSR..11.4789K }} {{refend}} == Vanjski linkovi== * {{MeshName|Serum+Response+Factor}} * {{FactorBook|SRF}} {{NLM content|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=6722}} {{PDB_Gallery|geneid=6722}} {{Transkripcijski faktori |g4}} {{DEFAULTSORT:Serum Response Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] n9g69s33gdaekwso9reav3d1eh37vbi 3933979 3933978 2026-10-04T12:28:09Z Brocker-AB 186433 /* Dodatni izvori */ 3933979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Serumski faktor odgovora ''', poznat i kao '''SRF''', jeste protein koji djeluje kao [[faktor transkripcije]].<ref name="pmid3203386">{{cite journal | vauthors = Norman C, Runswick M, Pollock R, Treisman R | title = Isolation and properties of cDNA clones encoding SRF, a transcription factor that binds to the c-fos serum response element | journal = Cell | volume = 55 | issue = 6 | pages = 989–1003 | date = December 1988 | pmid = 3203386 | doi = 10.1016/0092-8674(88)90244-9 | s2cid = 20004673 }}</ref> ==Aminokiselinski sastav== {{Legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MLPTQAGAAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALGRGSALGG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLNRTPTGRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGGGGTRGAN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGRVPGNGAG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LGPGRLEREA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AAAAATTPAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAGALYSGSE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GDSESGEEEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGAERRGLKR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SLSEMEIGMV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VGGPEASAAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TGGYGPVSGA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSGAKPGKKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RGRVKIKMEF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IDNKLRRYTT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FSKRKTGIMK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KAYELSTLTG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TQVLLLVASE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TGHVYTFATR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KLQPMITSET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKALIQTCLN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPDSPPRSDP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TTDQRMSATG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FEETDLTYQV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SESDSSGETK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DTLKPAFTVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NLPGTTSTIQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAPSTSTTMQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSSGPSFPIT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NYLAPVSASV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPSAVSSANG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVLKSTGSGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSSGGLMQLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TSFTLMPGGA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VAQQVPVQAI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QVHQAPQQAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PSRDSSTDLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QTSSSGTVTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PATIMTSSVP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TTVGGHMMYP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPHAVMYAPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SGLGDGSLTV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNAFSQAPST</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MQVSHSQVQE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PGGVPQVFLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASSGTVQIPV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SAVQLHQMAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IGQQAGSSSN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTELQVVNLD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TAHSTKSE</td></tr> </table> == Funkcija == Serumski faktor odgovora je član natporodice transkripcijskih faktora [[MADS-box|MADS]] ('''M'''CM1, '''A'''gamous, '''D'''eficiens i '''S'''RF) box.<ref name="pmid7744019">{{cite journal | vauthors = Shore P, Sharrocks AD | title = The MADS-box family of transcription factors | journal = Eur. J. Biochem. | volume = 229 | issue = 1 | pages = 1–13 | date = April 1995 | pmid = 7744019 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1995.0001l.x }}</ref> Ovaj protein se vezuje za element odgovora na serum (SRE) u promotorskom regionu ciljnih gena. Protein reguliše aktivnost mnogih gena ranog odgovora (npr. c-fos) i time učestvuje u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]], [[apoptoza|apoptozi]], rastu i [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]]. Ovaj gen je nizvodna meta mnogih signalnih puteva; naprimjer, puta mitogen-aktivirane proteinske kinaze (MAPK), koji djeluje posredstvom faktora ternarnog kompleksa (TCF-i).<ref name="pmid8103935">{{cite journal | vauthors = Dalton S, Marais R, Wynne J, Treisman R | title = Isolation and characterization of SRF accessory proteins | journal = Philos. Trans. R. Soc. Lond. B Biol. Sci. | volume = 340 | issue = 1293 | pages = 325–32 | date = June 1993 | pmid = 8103935 | doi = 10.1098/rstb.1993.0074 | bibcode = 1993RSPTB.340..325D }}</ref><ref name="urlGene Result">{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=6722 | title = SRF serum response factor | work = Entrez Gene | publisher = National Center for Biotechnology Information, National Institutes of Health}}</ref> SRF je važan tokom razvoja embriona, jer je povezan sa formiranjem [[mezoderm]]a.<ref name="pmid11983708">{{cite journal | vauthors = Sepulveda JL, Vlahopoulos S, Iyer D, Belaguli N, Schwartz RJ | title = Combinatorial expression of GATA4, Nkx2-5, and serum response factor directs early cardiac gene activity | journal = J. Biol. Chem. | volume = 277 | issue = 28 | pages = 25775–82 | date = July 2002 | pmid = 11983708 | doi = 10.1074/jbc.M203122200 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid15591049">{{cite journal | vauthors = Barron MR, Belaguli NS, Zhang SX, Trinh M, Iyer D, Merlo X, Lough JW, Parmacek MS, Bruneau BG, Schwartz RJ | title = Serum response factor, an enriched cardiac mesoderm obligatory factor, is a downstream gene target for Tbx genes | journal = J. Biol. Chem. | volume = 280 | issue = 12 | pages = 11816–28 | date = March 2005 | pmid = 15591049 | doi = 10.1074/jbc.M412408200 | doi-access = free }}</ref> Kod potpuno razvijenog sisara, SRF je ključan za rast [[skeletni mišić|skeletnih mišića]].<ref name="pmid15647354">{{cite journal | vauthors = Li S, Czubryt MP, McAnally J, Bassel-Duby R, Richardson JA, Wiebel FF, Nordheim A, Olson EN | title = Requirement for serum response factor for skeletal muscle growth and maturation revealed by tissue-specific gene deletion in mice | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 102 | issue = 4 | pages = 1082–7 | date = January 2005 | pmid = 15647354 | pmc = 545866 | doi = 10.1073/pnas.0409103102 | bibcode = 2005PNAS..102.1082L | doi-access = free }}</ref> Interakcija SRF-a s drugim proteinima, kao što su receptori steroidnih [[hormon]]a, može doprinijeti regulaciji rasta mišića posredstvom [[steroid]]a.<ref name="pmid15623502">{{cite journal | vauthors = Vlahopoulos S, Zimmer WE, Jenster G, Belaguli NS, Balk SP, Brinkmann AO, Lanz RB, Zoumpourlis VC, Schwartz RJ | title = Recruitment of the androgen receptor via serum response factor facilitates expression of a myogenic gene | journal = J. Biol. Chem. | volume = 280 | issue = 9 | pages = 7786–92 | date = March 2005 | pmid = 15623502 | doi = 10.1074/jbc.M413992200 | doi-access = free }}</ref> Interakcija SRF-a s drugim proteinima, kao što su [[miokardin]] ili [[Elk-1]], može pojačati ili potisnuti [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] važnih za rast vaskularnih glatkih mišića. == Klinički značaj == Nedostatak SRF-a u koži povezan je sa [[psorijaza|psorijazom]] i drugim kožnim oboljenjima.<ref name="pmid19307725">{{cite journal | vauthors = Koegel H, von Tobel L, Schäfer M, Alberti S, Kremmer E, Mauch C, Hohl D, Wang XJ, Beer HD, Bloch W, Nordheim A, Werner S | title = Loss of serum response factor in keratinocytes results in hyperproliferative skin disease in mice | journal = J. Clin. Invest. | volume = 119 | issue = 4 | pages = 899–910 | date = April 2009 | pmid = 19307725 | pmc = 2662566 | doi = 10.1172/JCI37771 }}</ref> == Interakcije == Pokazano je da faktor odgovora seruma [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa: {{div col|colwidth=20em}} * [[ASCC3]],<ref name = pmid12077347>{{cite journal | vauthors = Jung DJ, Sung HS, Goo YW, Lee HM, Park OK, Jung SY, Lim J, Kim HJ, Lee SK, Kim TS, Lee JW, Lee YC | title = Novel transcription coactivator complex containing activating signal cointegrator 1 | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5203–11 | date = July 2002 | pmid = 12077347 | pmc = 139772 | doi = 10.1128/mcb.22.14.5203-5211.2002}}</ref> * [[ATF6]],<ref name = pmid9271374>{{cite journal | vauthors = Zhu C, Johansen FE, Prywes R | title = Interaction of ATF6 and serum response factor | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 17 | issue = 9 | pages = 4957–66 | date = September 1997 | pmid = 9271374 | pmc = 232347 | doi = 10.1128/MCB.17.9.4957}}</ref> * [[CEBPB]],<ref name = pmid10318842>{{cite journal | vauthors = Hanlon M, Sealy L | title = Ras regulates the association of serum response factor and CCAAT/enhancer-binding protein beta | journal = J. Biol. Chem. | volume = 274 | issue = 20 | pages = 14224–8 | date = May 1999 | pmid = 10318842 | doi = 10.1074/jbc.274.20.14224| doi-access = free }}</ref><ref name = pmid9032301>{{cite journal | vauthors = Sealy L, Malone D, Pawlak M | title = Regulation of the cfos serum response element by C/EBPbeta | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 17 | issue = 3 | pages = 1744–55 | date = March 1997 | pmid = 9032301 | pmc = 231899 | doi = 10.1128/mcb.17.3.1744}}</ref> * [[CREB-vezujući protein]],<ref name = pmid12622724>{{cite journal | vauthors = Matsuzaki K, Minami T, Tojo M, Honda Y, Saitoh N, Nagahiro S, Saya H, Nakao M | title = PML-nuclear bodies are involved in cellular serum response | journal = Genes Cells | volume = 8 | issue = 3 | pages = 275–86 | date = March 2003 | pmid = 12622724 | doi = 10.1046/j.1365-2443.2003.00632.x| s2cid = 9697837 | doi-access = free }}</ref> * [[ELK4]],<ref name = pmid9271374/><ref name = pmid11406578>{{cite journal | vauthors = Hassler M, Richmond TJ | title = The B-box dominates SAP-1-SRF interactions in the structure of the ternary complex | journal = EMBO J. | volume = 20 | issue = 12 | pages = 3018–28 | date = June 2001 | pmid = 11406578 | pmc = 150215 | doi = 10.1093/emboj/20.12.3018 }}</ref> * [[GATA4]],<ref name = pmid11003651>{{cite journal | vauthors = Belaguli NS, Sepulveda JL, Nigam V, Charron F, Nemer M, Schwartz RJ | title = Cardiac tissue enriched factors serum response factor and GATA-4 are mutual coregulators | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 20 | issue = 20 | pages = 7550–8 | date = October 2000 | pmid = 11003651 | pmc = 86307 | doi = 10.1128/mcb.20.20.7550-7558.2000}}</ref><ref name = pmid11158291>{{cite journal | vauthors = Morin S, Paradis P, Aries A, Nemer M | title = Serum response factor-GATA ternary complex required for nuclear signaling by a G-protein-coupled receptor | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 21 | issue = 4 | pages = 1036–44 | date = February 2001 | pmid = 11158291 | pmc = 99558 | doi = 10.1128/MCB.21.4.1036-1044.2001 }}</ref> * [[GTF2F1]],<ref name = pmid7854423>{{cite journal | vauthors = Joliot V, Demma M, Prywes R | title = Interaction with RAP74 subunit of TFIIF is required for transcriptional activation by serum response factor | journal = Nature | volume = 373 | issue = 6515 | pages = 632–5 | date = February 1995 | pmid = 7854423 | doi = 10.1038/373632a0 | bibcode = 1995Natur.373..632J | s2cid = 47196160 }}</ref><ref name = pmid8106390>{{cite journal | vauthors = Zhu H, Joliot V, Prywes R | title = Role of transcription factor TFIIF in serum response factor-activated transcription | journal = J. Biol. Chem. | volume = 269 | issue = 5 | pages = 3489–97 | date = February 1994 | doi = 10.1016/S0021-9258(17)41889-8 | pmid = 8106390 | doi-access = free }}</ref> * [[GTF2I]],<ref name = pmid9334314>{{cite journal | vauthors = Grueneberg DA, Henry RW, Brauer A, Novina CD, Cheriyath V, Roy AL, Gilman M | title = A multifunctional DNA-binding protein that promotes the formation of serum response factor/homeodomain complexes: identity to TFII-I | journal = Genes Dev. | volume = 11 | issue = 19 | pages = 2482–93 | date = October 1997 | pmid = 9334314 | pmc = 316568 | doi = 10.1101/gad.11.19.2482}}</ref><ref name = pmid9584171>{{cite journal | vauthors = Kim DW, Cheriyath V, Roy AL, Cochran BH | title = TFII-I enhances activation of the c-fos promoter through interactions with upstream elements | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 18 | issue = 6 | pages = 3310–20 | date = June 1998 | pmid = 9584171 | pmc = 108912 | doi = 10.1128/mcb.18.6.3310}}</ref> * [[Miogenin]],<ref name = pmid8617811>{{cite journal | vauthors = Groisman R, Masutani H, Leibovitch MP, Robin P, Soudant I, Trouche D, Harel-Bellan A | title = Physical interaction between the mitogen-responsive serum response factor and myogenic basic-helix-loop-helix proteins | journal = J. Biol. Chem. | volume = 271 | issue = 9 | pages = 5258–64 | date = March 1996 | pmid = 8617811 | doi = 10.1074/jbc.271.9.5258| doi-access = free }}</ref><ref name = pmid10082523>{{cite journal | vauthors = Biesiada E, Hamamori Y, Kedes L, Sartorelli V | title = Myogenic basic helix-loop-helix proteins and Sp1 interact as components of a multiprotein transcriptional complex required for activity of the human cardiac alpha-actin promoter | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 19 | issue = 4 | pages = 2577–84 | date = April 1999 | pmid = 10082523 | pmc = 84050 | doi = 10.1128/MCB.19.4.2577}}</ref> * [[NFYA]],<ref name = pmid10571058>{{cite journal | vauthors = Yamada K, Osawa H, Granner DK | title = Identification of proteins that interact with NF-YA | journal = FEBS Lett. | volume = 460 | issue = 1 | pages = 41–5 | date = October 1999 | pmid = 10571058 | doi = 10.1016/s0014-5793(99)01311-3| s2cid = 28576187 | doi-access = free | bibcode = 1999FEBSL.460...41Y }}</ref> * [[Jedarni korepresor receptora 2]],<ref name = pmid10777532>{{cite journal | vauthors = Lee SK, Kim JH, Lee YC, Cheong J, Lee JW | title = Silencing mediator of retinoic acid and thyroid hormone receptors, as a novel transcriptional corepressor molecule of activating protein-1, nuclear factor-kappaB, and serum response factor | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 17 | pages = 12470–4 | date = April 2000 | pmid = 10777532 | doi = 10.1074/jbc.275.17.12470| doi-access = free }}</ref> * [[Protein promijelocitne leukemije]]<ref name = pmid12622724/> i * [[Src (gen)|Src]],<ref name = pmid9786846>{{cite journal | vauthors = Kim HJ, Kim JH, Lee JW | title = Steroid receptor coactivator-1 interacts with serum response factor and coactivates serum response element-mediated transactivations | journal = J. Biol. Chem. | volume = 273 | issue = 44 | pages = 28564–7 | date = October 1998 | pmid = 9786846 | doi = 10.1074/jbc.273.44.28564| doi-access = free }}</ref> i * [[TEAD1]].<ref name = pmid11136726>{{cite journal | vauthors = Gupta M, Kogut P, Davis FJ, Belaguli NS, Schwartz RJ, Gupta MP | title = Physical interaction between the MADS box of serum response factor and the TEA/ATTS DNA-binding domain of transcription enhancer factor-1 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 276 | issue = 13 | pages = 10413–22 | date = March 2001 | pmid = 11136726 | doi = 10.1074/jbc.M008625200 | doi-access = free }}</ref> {{Div col end}} == Također pogledajte == * [[MKL1]] * [[Aktin| Funkcije jedarnog aktina]] {{clear}} == Reference == {{Refspisak|30em}} == Dodatni izvori == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Esnault C, Stewart A, Gualdrini F, East P, Horswell S, Matthews N, Treisman R | title = Rho-actin signaling to the MRTF coactivators dominates the immediate transcriptional response to serum in fibroblasts | journal = Genes & Development | volume = 28 | issue = 9 | pages = 943–58 | date = May 2014 | pmid = 24732378 | pmc = 4018493 | doi = 10.1101/gad.239327.114 }} * {{cite journal | vauthors = Huh S, Song HR, Jeong GR, Jang H, Seo NH, Lee JH, Lee TH | title = Suppression of the ERK–SRF axis facilitates somatic cell reprogramming | journal = Experimental & Molecular Medicine | volume = 50 | issue = 2 | pages = e448 | date = Feb 2018 | pmid = 29472703 | pmc = 5903827 | doi = 10.1038/emm.2017.279 }} * {{cite journal | vauthors = Pellegrino R, Thavamani A, Calvisi DF, Budczies J, Neumann A, Geffers R, Kroemer J, Greule D, Schirmacher P, Nordheim A, Longerich T | display-authors = 6 | title = Serum Response Factor (SRF) Drives the Transcriptional Upregulation of the MDM4 Oncogene in HCC | journal = Cancers | volume = 13 | issue = 2 | date = January 2021 | page = 199 | pmid = 33429878 | pmc = 7829828 | doi = 10.3390/cancers13020199 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Hu X, Wu Q, Zhang J, Kim J, Chen X, Hartman AA, Eastman AE, Park IH, Guo S | display-authors = 6 | title = Reprogramming progressive cells display low CAG promoter activity | journal = Stem Cells | volume = 39 | issue = 1 | pages = 43–54 | date = January 2021 | pmid = 33075202 | pmc = 7821215 | doi = 10.1002/stem.3295 }} * {{cite journal | vauthors = Kepser LJ, Khudayberdiev S, Hinojosa LS, Macchi C, Ruscica M, Marcello E, Culmsee C, Grosse R, Rust MB | display-authors = 6 | title = Cyclase-associated protein 2 (CAP2) controls MRTF-A localization and SRF activity in mouse embryonic fibroblasts | journal = Scientific Reports | volume = 11 | issue = 1 | date = February 2021 | pmid = 33637797 | pmc = 7910472 | doi = 10.1038/s41598-021-84213-w | doi-access = free| bibcode = 2021NatSR..11.4789K }} {{refend}} == Vanjski linkovi== * {{MeshName|Serum+Response+Factor}} * {{FactorBook|SRF}} {{NLM content|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=6722}} {{PDB_Gallery|geneid=6722}} {{Transkripcijski faktori |g4}} {{DEFAULTSORT:Serum Response Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] p79g5gvjssyu9jvlsuhew4sylu5iq63 4 538473 3933980 2026-10-04T12:34:23Z Brocker-AB 186433 Nova stranica: [[Slika:Notchccr.svg|thumb| Notch-posredovani [[Juksakrinska signalizacija|juksakrini signal]] između susjednih ćelija]] [[Slika:Notch signaling.svg|thumb|Notch signalni koraci]] '''Notch signalni put''' jeste visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] [[ćelijska signalizacija]], sistem prisutan u većini [[životinje|životinja]].<ref name="pmid10221902">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Rand MD, Lake RJ | title = Notch signaling: cell fate control and... 3933980 wikitext text/x-wiki [[Slika:Notchccr.svg|thumb| Notch-posredovani [[Juksakrinska signalizacija|juksakrini signal]] između susjednih ćelija]] [[Slika:Notch signaling.svg|thumb|Notch signalni koraci]] '''Notch signalni put''' jeste visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] [[ćelijska signalizacija]], sistem prisutan u većini [[životinje|životinja]].<ref name="pmid10221902">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Rand MD, Lake RJ | title = Notch signaling: cell fate control and signal integration in development | journal = Science | volume = 284 | issue = 5415 | pages = 770–776 | date = April 1999 | pmid = 10221902 | doi = 10.1126/science.284.5415.770 | bibcode = 1999Sci...284..770A }}</ref> Sisari posjeduju četiri različita [[Notch proteini|notch receptora]], koji se nazivaju [[NOTCH1]], [[NOTCH2]], [[Notch 3|NOTCH3]] i [[NOTCH4]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Kumar R, Juillerat-Jeanneret L, Golshayan D | title = Notch Antagonists: Potential Modulators of Cancer and Inflammatory Diseases | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 59 | issue = 17 | pages = 7719–7737 | date = September 2016 | pmid = 27045975 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.5b01516 | s2cid = 43654713 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/7928825 }}</ref> Notch receptor jest transmembranski receptor [[ćelijskopovršinski receptor|receptor]] jednoprolaznih proteina. To je hetero-oligomer sastavljen od velikog vanćelijskog dijela, koji se povezuje u nekovalentnoj interakciji zavisnoj od kalcija s manjim dijelom proteina Notch, sastavljenog od kratkog vanćelijskog područja, jednog transmembranskog prolaza i malog unutarćelijskog područja.<ref name="pmid10882063">{{cite journal | vauthors = Brou C, Logeat F, Gupta N, Bessia C, LeBail O, Doedens JR, Cumano A, Roux P, Black RA, Israël A | display-authors = 6 | title = A novel proteolytic cleavage involved in Notch signaling: the role of the disintegrin-metalloprotease TACE | journal = Molecular Cell | volume = 5 | issue = 2 | pages = 207–216 | date = February 2000 | pmid = 10882063 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80417-7 | doi-access = free }}</ref> Notch signalizacija podstiče proliferativnu signalizaciju tokom [[neurodeneza|neurogeneze]], a njena aktivnost je inhibirana genom [[NUMB (gen)|Numb-om]], kako bi se podstaknula neuronska diferencijacija. Ima glavnu ulogu u regulaciji [[embriogeneza|embrionalnog razvoja]]. Notch signalizacija je disregulirana kod mnogih karcinoma, a neispravna notch signalizacija je implicirana u mnogim bolestima, uključujući akutnu limfoblastnu leukemiju [[T-ćelija]] ([[T-ALL]]),<ref name="pmid17404512">{{cite journal | vauthors = Sharma VM, Draheim KM, Kelliher MA | title = The Notch1/c-Myc pathway in T cell leukemia | journal = Cell Cycle | volume = 6 | issue = 8 | pages = 927–930 | date = April 2007 | pmid = 17404512 | doi = 10.4161/cc.6.8.4134 | doi-access = free }}</ref> cerebralnu autosomno-dominantnu arteriopatiju sa subkorteksnim infarktima i leukoencefalopatijom (CADASIL), [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Fallotova tetralogija| Fallotovz tetralogiju]] i [[Alagilleov sindrom]]. Inhibicija notch signalizacije inhibira proliferaciju akutne limfoblastne leukemije T-ćelija i u kultiviranim ćelijama i u [[modelni organizam|mišjem modelu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE | display-authors = 6 | title = Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex | journal = Nature | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 182–188 | date = November 2009 | pmid = 19907488 | pmc = 2951323 | doi = 10.1038/nature08543 | bibcode = 2009Natur.462..182M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Arora PS, Ansari AZ | title = Chemical biology: A Notch above other inhibitors | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 171–173 | date = November 2009 | pmid = 19907487 | doi = 10.1038/462171a | s2cid = 205050842 | doi-access = free | bibcode = 2009Natur.462..171A }}</ref> == Otkriće == Godine 1914, John S. Dexter je primijetio pojavu zareza na krilima voćne mušice ''[[Drosophila ampelophila]]''. [[Alel]]e gena identificirao je američki evolucijski biolog/[[genetičar]] [[Thomas Hunt Morgan]], 1917. godine.<ref name=Morgan1917>{{Cite journal | vauthors = Morgan TH | author-link = Thomas Hunt Morgan | year = 1917 | title = The theory of the gene | journal = The American Naturalist | volume=51 | issue=609 | pages = 513–544 | doi=10.1086/279629 | bibcode = 1917ANat...51..513M | s2cid = 84050307 | url = https://zenodo.org/record/1431357 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Morgan TH | title = The theory of the gene | edition = revised | publisher = Yale University Press | year = 1928 | pages = 77–81 | url = http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp24097 | isbn = 978-0-8240-1384-4 }}</ref> Njegovu molekularnu analizu i sekvenciranje nezavisno su proveli 1980-ih [[Spyros Artavanis-Tsakonas]] i [[Michael W. Young]].<ref name="pmid3935325">{{cite journal | vauthors = Wharton KA, Johansen KM, Xu T, Artavanis-Tsakonas S | title = Nucleotide sequence from the neurogenic locus notch implies a gene product that shares homology with proteins containing EGF-like repeats | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 567–581 | date = December 1985 | pmid = 3935325 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90229-6 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid3097517">{{cite journal | vauthors = Kidd S, Kelley MR, Young MW | title = Sequence of the notch locus of Drosophila melanogaster: relationship of the encoded protein to mammalian clotting and growth factors | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 6 | issue = 9 | pages = 3094–3108 | date = September 1986 | pmid = 3097517 | pmc = 367044 | doi = 10.1128/mcb.6.9.3094 }}</ref> Aleli dva ''Notch'' gena ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'' identifikovani su na osnovu razvojnih fenotipova: ''lin-12''<ref>{{cite journal | vauthors = Greenwald IS, Sternberg PW, Horvitz HR | title = The lin-12 locus specifies cell fates in Caenorhabditis elegans | journal = Cell | volume = 34 | issue = 2 | pages = 435–444 | date = September 1983 | pmid = 6616618 | doi = 10.1016/0092-8674(83)90377-x | s2cid = 40668388 }}</ref> and ''glp-1''.<ref name=pmid3677168>{{cite journal | vauthors = Austin J, Kimble J | title = glp-1 is required in the germ line for regulation of the decision between mitosis and meiosis in C. elegans | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 589–599 | date = November 1987 | pmid = 3677168 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90128-0 | bibcode = 1987Cell...51..589A | s2cid = 31484517 }}</ref><ref name=PMID3677169>{{cite journal | vauthors = Priess JR, Schnabel H, Schnabel R | title = The glp-1 locus and cellular interactions in early C. elegans embryos | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 601–611 | date = November 1987 | pmid = 3677169 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90129-2 | s2cid = 6282210 }}</ref> Kloniranje i djelomična sekvenca ''lin-12'' objavila je Iva Greenwald, istovremeno kad i za ''Drosophila'' ''Notch''.<ref name=PMID3000611>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = lin-12, a nematode homeotic gene, is homologous to a set of mammalian proteins that includes epidermal growth factor | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 583–590 | date = December 1985 | pmid = 3000611 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90230-2 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizam == {{Glavni|Notch-protein}} [[Notch-protein]] prostire se kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], s dijelom unutra, a dijelom izvan nje. [[Ligand]]ni proteini koji se vežu za vanćelijski domen induciraju proteolitsko cijepanje i oslobađanje unutarćelijskog domena, koji ulazi u [[ćelijsko jedro]], kako bi modificirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].<ref name="pmid11604511">{{cite journal | vauthors = Oswald F, Täuber B, Dobner T, Bourteele S, Kostezka U, Adler G, Liptay S, Schmid RM | display-authors = 6 | title = p300 acts as a transcriptional coactivator for mammalian Notch-1 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 21 | issue = 22 | pages = 7761–7774 | date = November 2001 | pmid = 11604511 | pmc = 99946 | doi = 10.1128/MCB.21.22.7761-7774.2001 }}</ref> Model cijepanja prvi put je predložen 1993. godine na osnovu rada obavljenog sa ''[[Drosophila]]'' ''Notch'' i ''[[C. elegans]]'' ''lin-12'',<ref name=PMID8406001>{{cite journal | vauthors = Lieber T, Kidd S, Alcamo E, Corbin V, Young MW | title = Antineurogenic phenotypes induced by truncated Notch proteins indicate a role in signal transduction and may point to a novel function for Notch in nuclei | journal = Genes & Development | volume = 7 | issue = 10 | pages = 1949–1965 | date = October 1993 | pmid = 8406001 | doi = 10.1101/gad.7.10.1949 | doi-access = free }}</ref><ref name=PMID8343960>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Fitzgerald K, Greenwald I | title = Intrinsic activity of the Lin-12 and Notch intracellular domains in vivo | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 331–345 | date = July 1993 | pmid = 8343960 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90424-O | s2cid = 27966283 }}</ref> informed by the first oncogenic mutation affecting a human ''Notch'' gene.<ref name=PMID1831692>{{cite journal | vauthors = Ellisen LW, Bird J, West DC, Soreng AL, Reynolds TC, Smith SD, Sklar J | title = TAN-1, the human homolog of the Drosophila notch gene, is broken by chromosomal translocations in T lymphoblastic neoplasms | journal = Cell | volume = 66 | issue = 4 | pages = 649–661 | date = August 1991 | pmid = 1831692 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90111-B | s2cid = 45604279 }}</ref> Uvjerljivi dokazi za ovaj model pruženi su 1998. godine ''[[in vivo]]'' analizom na drozofili, koju je proveo Gary Struhl,<ref name=PMID9604939>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Adachi A | title = Nuclear access and action of notch in vivo | journal = Cell | volume = 93 | issue = 4 | pages = 649–660 | date = May 1998 | pmid = 9604939 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81193-9 | s2cid = 10828910 | doi-access = free }}</ref> i u [[ćelijska kultura| kulturi ćelija]] od strane Raphaela Kopana.<ref name=PMID9620803>{{cite journal | vauthors = Schroeter EH, Kisslinger JA, Kopan R | title = Notch-1 signalling requires ligand-induced proteolytic release of intracellular domain | journal = [[Nature]] | volume = 393 | issue = 6683 | pages = 382–386 | date = May 1998 | pmid = 9620803 | doi = 10.1038/30756 | s2cid = 4431882 | bibcode = 1998Natur.393..382S }}</ref> Iako je ovaj model u početku bio osporavan,<ref name="pmid10221902" /> dokazi u korist modela bili su nepobitni od 2001.<ref name=PMID22785620>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = Notch and the awesome power of genetics | journal = Genetics | volume = 191 | issue = 3 | pages = 655–669 | date = July 2012 | pmid = 22785620 | pmc = 3389966 | doi = 10.1534/genetics.112.141812 }}</ref><ref name=PMID11134525>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Greenwald I | title = Presenilin-mediated transmembrane cleavage is required for Notch signal transduction in Drosophila | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 1 | pages = 229–234 | date = January 2001 | pmid = 11134525 | pmc = 14573 | doi = 10.1073/pnas.98.1.229 | doi-access = free | bibcode = 2001PNAS...98..229S }}</ref> Receptor se normalno aktivira putem direktnog kontakta između ćelija, u kojem [[transmembranski protein]]i ćelija u direktnom kontaktu formiraju ligande koji se vežu za Notch receptor. Notch vezivanje omogućava grupama ćelija da se organizuju tako da, ako jedna ćelija eksprimira određenu osobinu, to se može isključiti u susjednim ćelijama putem međućelijskog Notch signala. Na ovaj način, grupe ćelija utiču jedna na drugu kako bi stvorile velike strukture. Dakle, lateralni mehanizmi inhibicije su ključni za Notch signalizaciju. ''lin-12'' i ''Notch'' posreduju u odlukama o sudbini binarnih ćelija, a lateralna inhibicija uključuje mehanizme [[povratna sprehga|povratne sprege]], za pojačavanje početnih razlika.<ref name=PMID22785620 /> '''Notch kaskada''' sastoji se od Notch i Notch [[ligand |liganada]], kao i unutarćelijskih proteina koji prenose Notch signal do [[ćelijsko jedro|ćelijskopg jedra]]. Utvrđeno je porodica receptora Notch/Lin-12/Glp-1.<ref name="pmid7716513">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Matsuno K, Fortini ME | title = Notch signaling | journal = Science | volume = 268 | issue = 5208 | pages = 225–232 | date = April 1995 | pmid = 7716513 | doi = 10.1126/science.7716513 | bibcode = 1995Sci...268..225A }}</ref> uključena u specifikaciju ćelijskih sudbina tokom razvoja kod ''[[Drosophila]]'' i ''[[C. elegans]]''.<ref name="pmid9546393">{{cite journal | vauthors = Singson A, Mercer KB, L'Hernault SW | title = The C. elegans spe-9 gene encodes a sperm transmembrane protein that contains EGF-like repeats and is required for fertilization | journal = Cell | volume = 93 | issue = 1 | pages = 71–79 | date = April 1998 | pmid = 9546393 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81147-2 | s2cid = 17455442 | doi-access = free }}</ref> Unutarćelijski domen Notch-a formira kompleks sa [[RBPJ|CBF1]] i [[MAML1|mastermind]], kako bi aktivirao transkripciju ciljnih gena. Struktura kompleksa je određena.<ref name=PMID16530044>{{cite journal | vauthors = Nam Y, Sliz P, Song L, Aster JC, Blacklow SC | title = Structural basis for cooperativity in recruitment of MAML coactivators to Notch transcription complexes | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 973–983 | date = March 2006 | pmid = 16530044 | doi = 10.1016/j.cell.2005.12.037 | s2cid = 17809522 | doi-access = free | author-link5 = Stephen Blacklow }}</ref><ref name=PMID16530045>{{cite journal | vauthors = Wilson JJ, Kovall RA | title = Crystal structure of the CSL-Notch-Mastermind ternary complex bound to DNA | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 985–996 | date = March 2006 | pmid = 16530045 | doi = 10.1016/j.cell.2006.01.035 | s2cid = 9224353 | doi-access = free }}</ref> === Put === Sazrijevanje notch receptora uključuje cijepanje na potencijalnoj vanćelijskoj strani tokom unutarćelijskog transporta u [[Golgijev aparat|Golgijevom kompleksu]].<ref name="pmid10899003">{{cite journal | vauthors = Munro S, Freeman M | title = The notch signalling regulator fringe acts in the Golgi apparatus and requires the glycosyltransferase signature motif DXD | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 14 | pages = 813–820 | date = July 2000 | pmid = 10899003 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00578-9 | s2cid = 13909969 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..813M }}</ref> Ovo rezultira bipartitnim proteinom, sastavljenim od velikog vanćelijskog domena povezanog s manjim transmembranskim i unutarćelijskim domenom. Vezivanje liganda podstiče dva [[proteoliza|proteolitska događaja]] obrade; kao rezultat proteolize, unutarćelijski domen se oslobađa i može ući u jedro, kako bi se angažovao s drugim proteinima koji vežu [[DNK]] i regulisao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Notch i većina njegovih liganada su [[transmembranski protein]]i, tako da ćelije koje eksprimiraju ligande obično moraju biti uz ćeliju koja eksprimira notch da bi se signalizacija dogodila. Notch ligandi također su jednoprolazni transmembranski proteini i članovi su DSL (Delta/Serrate/LAG-2) porodice proteina. Kod ''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćne mušice), postoje dva liganda nazvana [[Delta (ligand)|Delta]] i [[Serrate (ligand)|Serrate]]. Kod sisara, odgovarajuća imena su [[Delta-like]] i [[Jagged (ligand)|Jagged]]. Kod sisara postoje višestruki Delta-slični i Jagged ligandi, kao i moguće niz drugih liganda, kao što je F3/kontaktin.<ref name="Lai" /> Kod nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'', dva gena kodiraju homologne proteine, ''glp-1'' i ''lin-12''. Postoji barem jedan izvještaj koji sugerira da neke ćelije mogu slati procese koji omogućavaju signalizaciju između ćelija koje su udaljene i do četiri ili pet ćelijskih prečnika. Notch vanćelijki domen sastoji se prvenstveno od malih motiva bogatih cistinom koji se nazivaju ponavljanja slična [[Epidermni faktor rasta|EGF]].<ref name="pmid16973733">{{cite journal | vauthors = Ma B, Simala-Grant JL, Taylor DE | title = Fucosylation in prokaryotes and eukaryotes | journal = Glycobiology | volume = 16 | issue = 12 | pages = 158R–184R | date = December 2006 | pmid = 16973733 | doi = 10.1093/glycob/cwl040 | doi-access = }}</ref> Notch 1, naprimjer, ima 36 ovih ponavljanja. Svako ponavljanje slično EGF-u sastoji se od približno 40 [[ aminokiselina]], a njegova struktura uglavnom je definirana sa šest konzerviranih cisteinskih ostataka koji formiraju [[konzervirana sekvenca| tri konzervirane]] [[disulfidna veza|disulfidne veze]]. Svako ponavljanje slično EGF-u može biti modificirano [[glikan|''O''-vezanim glikanima]] na specifičnim mjestima.<ref name="pmid12460944">{{cite journal | vauthors = Shao L, Luo Y, Moloney DJ, Haltiwanger R | title = O-glycosylation of EGF repeats: identification and initial characterization of a UDP-glucose: protein O-glucosyltransferase | journal = Glycobiology | volume = 12 | issue = 11 | pages = 763–770 | date = November 2002 | pmid = 12460944 | doi = 10.1093/glycob/cwf085 | doi-access = }}</ref> Šećer [[glikozilacija|''O''-glukoza]] može se dodati između prvog i drugog konzerviranog cisteina, a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se dodati između drugog i trećeg konzerviranog cisteina. Ovi [[šećeri]] dodaju se putem još uvijek neidentificirane [[glikozilacija|''O''-glukoziltransferaze]] (osim za [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18243100 Rumi]), odnosno [[GDP-fukoza protein O-fukoziltransferaza 1|GDP-fukoza Protein ''O''-fukoziltransferaze 1]] ([[POFUT1]]). Dodavanje [[glikozilacija|''O''-fukoze]] putem [[POFUT1]] apsolutno je neophodno za funkciju notch proteina, i bez enzima za dodavanje ''O''-fukoze, svi notch proteini ne funkcionišu ispravno. Za sada, način na koji [[glikozilacija]] notch proteina utiče na funkciju nije u potpunosti razjašnjen. ''O''-glukoza na notchu može se dalje produžiti do trisaharida, dodavanjem dva [[ksiloza|ksilozna]] šećera pomoću [[ksiloza|ksiloziltransferaza]], a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se produžiti do tetrasaharida uređenim dodavanjem [[N-acetilglukozamin]]a (GlcNAc) šećera pomoću [[N-acetilglukozamin|N-acetilglukozaminiltransferaze]] zvane [[Fringe Geni|Fringe]], dodavanjem [[galaktoza|galaktoze]] pomoću [[galaktoza|galaktoziltransferaze]] i dodavanjem [[sijalinska kiselina| sijalinske kiseline]] pomoću [[sijalinska kiselina|sijaliltransferaze]].ref name="pmid17132502">{{cite book | vauthors = Lu L, Stanley P | chapter = Roles of O-Fucose Glycans in Notch Signaling Revealed by Mutant Mice | title = Functional Glycomics | series = Methods in Enzymology | volume = 417 | pages = 127–136 | year = 2006 | pmid = 17132502 | doi = 10.1016/S0076-6879(06)17010-X | isbn = 978-0-12-182822-6 }}</ref> Da bi se dodao još jedan nivo složenosti, kod sisara postoje tri Fringe GlcNAc-transferaze, nazvane lunatic fringe, manic fringe i radical fringe. Ovi enzimi su odgovorni za nešto što se naziva "fringe efekat" na notch signalizaciju.<ref name="pmid17215308">{{cite journal | vauthors = Thomas GB, van Meyel DJ | title = The glycosyltransferase Fringe promotes Delta-Notch signaling between neurons and glia, and is required for subtype-specific glial gene expression | journal = Development | volume = 134 | issue = 3 | pages = 591–600 | date = February 2007 | pmid = 17215308 | doi = 10.1242/dev.02754 | doi-access = free }}</ref> Ako Fringe doda GlcNAc šećeru [[glikozilacija|''O''-fukoza]], tada će doći do naknadne adicije galaktoze i sijalinske kiseline. U prisustvu ovog tetrasaharida, notch snažno signalizira kada interraguje sa Delta [[ligand]]om, ali je značajno inhibirao signalizaciju kada interaguje sa Jagged ligandom..<ref name="pmid12826675">{{cite journal | vauthors = LaVoie MJ, Selkoe DJ | title = The Notch ligands, Jagged and Delta, are sequentially processed by alpha-secretase and presenilin/gamma-secretase and release signaling fragments | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 36 | pages = 34427–34437 | date = September 2003 | pmid = 12826675 | doi = 10.1074/jbc.M302659200 | doi-access = free }}</ref> Način na koji ovo dodavanje šećera inhibira signalizaciju kroz jedan ligand i pojačava signalizaciju kroz drugi nije u potpunosti shvaćen. Nakon što ekstracelularni domen notch interaguje sa ligandom, ADAM-porodica [[metaloproteinaza]] nazvana ADAM10, cijepa protein notch odmah izvan membrane.<ref name="pmid19726682">{{cite journal | vauthors = van Tetering G, van Diest P, Verlaan I, van der Wall E, Kopan R, Vooijs M | title = Metalloprotease ADAM10 is required for Notch1 site 2 cleavage | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31018–31027 | date = November 2009 | pmid = 19726682 | pmc = 2781502 | doi = 10.1074/jbc.M109.006775 | doi-access = free }}</ref> Ovo oslobađa vanćelijski dio notch proteina (NECD), koji nastavlja da interreaguje sa ligandom. Ligand plus vanćelijski domen notch proteina se zatim [[endocitoza|endocitoziraju]] od strane ćelije koja eksprimira ligand. Mogu postojati signalni efekti u ćeliji koja eksprimira ligand nakon endocitoze; ovaj dio notch signalizacije tema je aktivnog istraživanja. Nakon ovog prvog cijepanja, enzim nazvan [[Gama-sekretaza|γ-sekretaza]] (koji je impliciran u [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovoj bolesti]]) cijepa preostali dio notch proteina odmah unutar unutrašnjeg listića [[ćelijska membrana|membrane]] ćelije koja eksprimira notch. Ovo oslobađa unutarćelijski domen proteina Notch (NICD), koji se zatim premješta u [[ćelijsko jedro |jedro]], gdje može regulirati ekspresiju gena aktiviranjem [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[RBPJ|CSL]]. Prvobitno se smatralo da ovi CSL proteini potiskuju transkripciju Notch ciljnog proteina. Međutim, daljnja istraživanja pokazala su da, kada se unutarćelijski domen veže za kompleks, on prelazi iz represora u aktivator transkripcije.<ref>{{cite book |doi=10.1038/npg.els.0004194 |chapter=Drosophila ''Patterning'': Delta-Notch Interactions |title=Encyclopedia of Life Sciences |year=2006 | vauthors = Desbordes S, López-Schier H |isbn=0-470-01617-5 }}</ref> Other proteins also participate in the intracellular portion of the notch signaling cascade.<ref name="pmid22223095">{{cite journal | vauthors = Borggrefe T, Liefke R | title = Fine-tuning of the intracellular canonical Notch signaling pathway | journal = Cell Cycle | volume = 11 | issue = 2 | pages = 264–276 | date = January 2012 | pmid = 22223095 | doi = 10.4161/cc.11.2.18995 | doi-access = free }}</ref> === Interakcije liganda === [[Slika:N1 dll4 cells.png|thumb|455x455px|[[Kristalna struktura]] Notch1-DLL4 kompleksa prikazana kao predviđena interakcija između dvije ćelije (PDB ID: 4XLW)]] Notch signalizacija pokreće se kada Notch receptori na površini ćelije angažuju ligande prezentovane ''in trans'' na suprotnim ćelijama''. Uprkos ekspanzivnoj veličini Notch vanćelijskog domena, dokazano je da su EGF domeni 11 i 12 kritične determinante za interakcije sa Delta.<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 }}</ref> Dodatne studije implicirale su ulogu regija izvan Notch EGF11-12 u vezivanju liganda. Naprimjer, Notch EGF domen 8 ima ulogu u selektivnom prepoznavanju Serrate/Jagged-a<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 | bibcode = 2012Sci...338.1229Y }}</ref> a EGF domeni 6–15 potrebni su za maksimalnu signalizaciju nakon stimulacije ligandom.<ref>{{Cite journal|date=2013|title=Intrinsic selectivity of Notch 1 for Delta-like 4 over Delta-like 1|journal=Journal of Biological Chemistry}}</ref> [[Kristalna struktura]] interreagirajućih regija Notch1 i Delta-like 4 (Dll4) pružila je vizualizaciju interakcija Notch-liganda na molekularnom nivou i otkrila da se [[N-terminal]]ni MNNL (ili C2) i DSL domeni liganada vežu za Notch EGF domene 12, odnosno 11.<ref name="Luca_2015">{{cite journal | vauthors = Luca VC, Jude KM, Pierce NW, Nachury MV, Fischer S, Garcia KC | title = Structural biology. Structural basis for Notch1 engagement of Delta-like 4 | journal = Science | volume = 347 | issue = 6224 | pages = 847–853 | date = February 2015 | pmid = 25700513 | pmc = 4445638 | doi = 10.1126/science.1261093 | bibcode = 2015Sci...347..847L }}</ref> Struktura Notch1-Dll4 je također istaknula direktnu ulogu Notch O-vezanih [[fukoza|fukoznih]] i [[glukoza|glukoznih]] dijelova u prepoznavanju liganda i racionalizirala strukturni mehanizam za glikanom posredovano podešavanje Notch signalizacije.<ref name="Luca_2015"/> === Sintetska Notch signalizacija === Moguće je konstruirati sintetske Notch receptore zamjenom vanćelijskih receptorskih i unutarćelijskih transkripcijskih domena drugim domenima po izboru. Ovo omogućava da se odabere koji se ligandi detektuju i koji se geni pojačavaju kao odgovor. Koristeći ovu tehnologiju, ćelije mogu prijaviti ili promijeniti svoje [[ponašanje]], kao odgovor na kontakt sa signalima koje odredi korisnik, olakšavajući nove puteve i osnovnih i primijenjenih istraživanja [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].<ref name="Harmansa">{{cite journal | vauthors = Harmansa S, Affolter M | title = Protein binders and their applications in developmental biology | journal = Development | volume = 145 | issue = 2 | article-number = dev148874 | date = January 2018 | pmid = 29374062 | doi = 10.1242/dev.148874 | doi-access = free }}</ref> Značajno je da ovaj sistem omogućava paralelno uvođenje više sintetskih puteva u ćeliju.<ref>{{cite journal | vauthors = Themeli M, Sadelain M | title = Combinatorial Antigen Targeting: Ideal T-Cell Sensing and Anti-Tumor Response | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 22 | issue = 4 | pages = 271–273 | date = April 2016 | pmid = 26971630 | pmc = 4994806 | doi = 10.1016/j.molmed.2016.02.009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sadelain M | title = Chimeric antigen receptors: driving immunology towards synthetic biology | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 41 | pages = 68–76 | date = August 2016 | pmid = 27372731 | pmc = 5520666 | doi = 10.1016/j.coi.2016.06.004 }}</ref> == Funkcija == Notch signalni put je važan za ćelijsku komunikaciju, koja uključuje mehanizme regulacije gena koji kontrolišu višestruke procese [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije ćelija]] tokom embrionalnog i odraslog života. Notch signalizacija također ima ulogu u sljedećim procesima: :* [[neuron]]ska funkcija i razvoj <ref name="pmid12052917">{{cite journal | vauthors = Gaiano N, Fishell G | title = The role of notch in promoting glial and neural stem cell fates | journal = Annual Review of Neuroscience | volume = 25 | issue = 1 | pages = 471–490 | year = 2002 | pmid = 12052917 | doi = 10.1146/annurev.neuro.25.030702.130823 }}</ref><ref name="pmid17409286">{{cite journal | vauthors = Bolós V, Grego-Bessa J, de la Pompa JL | title = Notch signaling in development and cancer | journal = Endocrine Reviews | volume = 28 | issue = 3 | pages = 339–363 | date = May 2007 | pmid = 17409286 | doi = 10.1210/er.2006-0046 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid20844536">{{cite journal | vauthors = Aguirre A, Rubio ME, Gallo V | title = Notch and EGFR pathway interaction regulates neural stem cell number and self-renewal | journal = Nature | volume = 467 | issue = 7313 | pages = 323–327 | date = September 2010 | pmid = 20844536 | pmc = 2941915 | doi = 10.1038/nature09347 | bibcode = 2010Natur.467..323A }}</ref><ref name="pmid11937492">{{cite journal | vauthors = Hitoshi S, Alexson T, Tropepe V, Donoviel D, Elia AJ, Nye JS, Conlon RA, Mak TW, Bernstein A, van der Kooy D | display-authors = 6 | title = Notch pathway molecules are essential for the maintenance, but not the generation, of mammalian neural stem cells | journal = Genes & Development | volume = 16 | issue = 7 | pages = 846–858 | date = April 2002 | pmid = 11937492 | pmc = 186324 | doi = 10.1101/gad.975202 }}</ref> :* stabilizacija sudbine arterijskog endotela i [[angiogeneza]]<ref name="pmid12482957">{{cite journal | vauthors = Liu ZJ, Shirakawa T, Li Y, Soma A, Oka M, Dotto GP, Fairman RM, Velazquez OC, Herlyn M | display-authors = 6 | title = Regulation of Notch1 and Dll4 by vascular endothelial growth factor in arterial endothelial cells: implications for modulating arteriogenesis and angiogenesis | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 23 | issue = 1 | pages = 14–25 | date = January 2003 | pmid = 12482957 | pmc = 140667 | doi = 10.1128/MCB.23.1.14-25.2003 }}</ref> :* regulacija ključnih događaja ćelijske komunikacije između [[endokard]]a i [[miokard]]a tokom formiranja primordijalne valvule i razvoja i diferencijacije [[komora (srce)|komora]] <ref name="Grego-Bessa_2007">{{cite journal | vauthors = Grego-Bessa J, Luna-Zurita L, del Monte G, Bolós V, Melgar P, Arandilla A, Garratt AN, Zang H, Mukouyama YS, Chen H, Shou W, Ballestar E, Esteller M, Rojas A, Pérez-Pomares JM, de la Pompa JL | display-authors = 6 | title = Notch signaling is essential for ventricular chamber development | journal = Developmental Cell | volume = 12 | issue = 3 | pages = 415–429 | date = March 2007 | pmid = 17336907 | pmc = 2746361 | doi = 10.1016/j.devcel.2006.12.011 }}</ref> :* [[homeostaza]] [[srčani zalistak|zalistaka]], kao i implikacije kod drugih ljudskih poremećaja koji uključuju kardiovaskularni sistem <ref>[http://www.cnb.csic.es/groups-en/DIO/lineas_dpto5/jose_luis_de_la_pompa/index_html?set_language=en The notch signaling pathway in cardiac development and tissue homeostasis]{{Dead link|date=April 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> :* pravovremena specifikacija ćelijske loze i [[endokrini pankreas|endokrinog]] i [[egzokrini pankreas|egzokrinog pankreasa]]<ref name="pmid14657333">{{cite journal | vauthors = Murtaugh LC, Stanger BZ, Kwan KM, Melton DA | title = Notch signaling controls multiple steps of pancreatic differentiation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 25 | pages = 14920–14925 | date = December 2003 | pmid = 14657333 | pmc = 299853 | doi = 10.1073/pnas.2436557100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10014920M }}</ref> :* uticaj na binarne odluke o sudbini ćelija koje moraju birati između sekretorne i apsorpcijske loze u crijevima <ref name="pmid15034002">{{cite journal | vauthors = Sander GR, Powell BC | title = Expression of notch receptors and ligands in the adult gut | journal = The Journal of Histochemistry and Cytochemistry | volume = 52 | issue = 4 | pages = 509–516 | date = April 2004 | pmid = 15034002 | doi = 10.1177/002215540405200409 | doi-access = free }}</ref> :* širenje odjeljka za [[hematopoetske matične ćelije]] tokom razvoja kostiju i učešće u vezi s [[osteoblast]]nom linijom, što ukazuje na potencijalnu terapijsku ulogu notcha u regeneraciji kostiju i [[osteoporoza|osteoporozi]] <ref name="pmid15695512">{{cite journal | vauthors = Nobta M, Tsukazaki T, Shibata Y, Xin C, Moriishi T, Sakano S, Shindo H, Yamaguchi A | display-authors = 6 | title = Critical regulation of bone morphogenetic protein-induced osteoblastic differentiation by Delta1/Jagged1-activated Notch1 signaling | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 280 | issue = 16 | pages = 15842–15848 | date = April 2005 | pmid = 15695512 | doi = 10.1074/jbc.M412891200 | doi-access = free }}</ref> :* ekspanzija hemogenih [[endotel]]nih ćelija zajedno sa signalnom osom koja uključuje [[Hedgehogni signalni put|Hedgehognu signalizaciju]] i [[TAL1|Scl]]<ref name="pmid23236128">{{cite journal | vauthors = Kim PG, Albacker CE, Lu YF, Jang IH, Lim Y, Heffner GC, Arora N, Bowman TV, Lin MI, Lensch MW, De Los Angeles A, Zon LI, Loewer S, Daley GQ | display-authors = 6 | title = Signaling axis involving Hedgehog, Notch, and Scl promotes the embryonic endothelial-to-hematopoietic transition | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 2 | pages = E141–E150 | date = January 2013 | pmid = 23236128 | pmc = 3545793 | doi = 10.1073/pnas.1214361110 | doi-access = free | bibcode = 2013PNAS..110E.141K }}</ref> :*[[T-ćelija|T-ćelijska]] loza posvećena zajedničkom limfoidnom prekursoru <ref>{{cite journal | vauthors = Laky K, Fowlkes BJ | title = Notch signaling in CD4 and CD8 T cell development | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 20 | issue = 2 | pages = 197–202 | date = April 2008 | pmid = 18434124 | pmc = 2475578 | doi = 10.1016/j.coi.2008.03.004 }}</ref> :* regulacija odlučivanja o sudbini ćelija u [[mliječna žlijezda| mliječnim žlijezdama]] u nekoliko različitih razvojnih faza <ref name="pmid15535842">{{cite journal | vauthors = Dontu G, Jackson KW, McNicholas E, Kawamura MJ, Abdallah WM, Wicha MS | title = Role of Notch signaling in cell-fate determination of human mammary stem/progenitor cells | journal = Breast Cancer Research | volume = 6 | issue = 6 | pages = R605–R615 | year = 2004 | article-number = R605 | pmid = 15535842 | pmc = 1064073 | doi = 10.1186/bcr920 | doi-access = free }}</ref> :* moguće neki nejedarni mehanizmi, kao što je kontrola [[aktin]]skog [[citoskelet]]a putem [[tirozin-kinaza]] [[Abl gen|Abl]]<ref name="Lai">{{cite journal | vauthors = Lai EC | title = Notch signaling: control of cell communication and cell fate | journal = Development | volume = 131 | issue = 5 | pages = 965–973 | date = March 2004 | pmid = 14973298 | doi = 10.1242/dev.01074 | s2cid = 6930563 | doi-access = }}</ref> :* Regulacija [[mitoza|mitotske]]/[[mejoza|mejotske]] odluke u germinativnoj liniji ''[[C. elegans]]''<ref name=pmid3677168/> :* razvoj [[Plućna alveola|alveola]] u [[pluća|plućima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Guseh JS, Bores SA, Stanger BZ, Zhou Q, Anderson WJ, Melton DA, Rajagopal J | title = Notch signaling promotes airway mucous metaplasia and inhibits alveolar development | journal = Development | volume = 136 | issue = 10 | pages = 1751–1759 | date = May 2009 | pmid = 19369400 | pmc = 2673763 | doi = 10.1242/dev.029249 }}</ref> Također je utvrđeno da [[Rex1]] ima inhibitorne efekte na ekspresiju notch-a u [[mezenhimska matična ćelija|mezenhimskim matičnim ćelijama]], sprječavajući diferencijaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Bhandari DR, Seo KW, Roh KH, Jung JW, Kang SK, Kang KS | title = REX-1 expression and p38 MAPK activation status can determine proliferation/differentiation fates in human mesenchymal stem cells | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 5 | date = May 2010 | pmid = 20463961 | pmc = 2864743 | doi = 10.1371/journal.pone.0010493 | veditors = Pera M | doi-access = free | bibcode = 2010PLoSO...510493B }}</ref> == Uloga u embriogenezi == Notch signalni put igra važnu ulogu u komunikaciji između ćelija i dodatno reguliše embrionalni razvoj. === Polarnost embrija === Notch signalizacija je neophodna u regulaciji polarnosti. Naprimjer, eksperimenti mutacija su pokazali da gubitak Notch signalizacije uzrokuje abnormalni anteriorno-posteriornu polarnost u [[somit]]ima.<ref>{{cite journal | vauthors = Feller J, Schneider A, Schuster-Gossler K, Gossler A | title = Noncyclic Notch activity in the presomitic mesoderm demonstrates uncoupling of somite compartmentalization and boundary formation | journal = Genes & Development | volume = 22 | issue = 16 | pages = 2166–2171 | date = August 2008 | pmid = 18708576 | pmc = 2518812 | doi = 10.1101/gad.480408 }}</ref> Also, Notch signaling is required during left-right asymmetry determination in vertebrates.<ref>{{cite journal | vauthors = Levin M | title = Left-right asymmetry in embryonic development: a comprehensive review | journal = Mechanisms of Development | volume = 122 | issue = 1 | pages = 3–25 | date = January 2005 | pmid = 15582774 | doi = 10.1016/j.mod.2004.08.006 | s2cid = 15211728 | doi-access = }}</ref> Rane studije na modelnom organizmu [[nematode]] [[Caenorhabditis elegans|''C. elegans'']] ukazuju da Notch signalizacija ima glavnu ulogu u indukciji [[mezoderm]]a i određivanju sudbine ćelija.<ref name=pmid3677168/> Kao što je prethodno spomenuto, ''C. elegans'' ima dva gena koji kodiraju djelimično funkcionalno redundantne Notch homologe, ''glp-1'' i ''lin-12''.<ref>{{cite journal | vauthors = Lambie EJ, Kimble J | title = Two homologous regulatory genes, lin-12 and glp-1, have overlapping functions | journal = Development | volume = 112 | issue = 1 | pages = 231–240 | date = May 1991 | pmid = 1769331 | doi = 10.1242/dev.112.1.231 }}</ref> Tokom razvoja ''C. elegans'', GLP-1, homolog Notch gena kod ''C. elegans'', interreaguje sa APX-1, homologom Delta gena kod ''C. elegans''. Ova signalizacija između određenih [[blastomera]] indukuje diferencijaciju ćelijskih sudbina i uspostavlja dorzalno-ventralnu osu.<ref>{{cite book | title=Developmental biology| edition=11th| author=Gilbert SF| year=2016| page=272| publisher=Sinauer| isbn=978-1-60535-470-5}}{{page needed|date=February 2020}}</ref> === Uloga u somitogenezi === {{Glavni|Segmentacija}} Notch signalizacija je ključna za [[somitogeneza|somitogenezu]]. Godine 1995. pokazano je da je Notch1 važan za koordinaciju segmentacije somita kod miševa.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45">{{cite journal | vauthors = Conlon RA, Reaume AG, Rossant J | title = Notch1 is required for the coordinate segmentation of somites | journal = Development | volume = 121 | issue = 5 | pages = 1533–1545 | date = May 1995 | pmid = 7789282 | doi = 10.1242/dev.121.5.1533 }}</ref> Dalje studije su identifikovale ulogu Notch signalizacije u segmentacijskom satu. Ove studije su postavile hipotezu da primarna funkcija Notch signalizacije ne djeluje na pojedinačnu ćeliju, već koordinira ćelijske satove i održava ih sinhronizovanim. Ova hipoteza je objasnila ulogu Notch signalizacije u razvoju segmentacije i podržana je eksperimentima na [[miševi]]ma i [[zebrica]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Hrabĕ de Angelis M, McIntyre J, Gossler A | title = Maintenance of somite borders in mice requires the Delta homologue DII1 | journal = Nature | volume = 386 | issue = 6626 | pages = 717–721 | date = April 1997 | pmid = 9109488 | doi = 10.1038/386717a0 | s2cid = 4331445 | bibcode = 1997Natur.386..717D }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = van Eeden FJ, Granato M, Schach U, Brand M, Furutani-Seiki M, Haffter P, Hammerschmidt M, Heisenberg CP, Jiang YJ, Kane DA, Kelsh RN, Mullins MC, Odenthal J, Warga RM, Allende ML, Weinberg ES, Nüsslein-Volhard C | display-authors = 6 | title = Mutations affecting somite formation and patterning in the zebrafish, Danio rerio | journal = Development | volume = 123 | pages = 153–164 | date = December 1996 | pmid = 9007237 | doi = 10.1242/dev.123.1.153 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huppert SS, Ilagan MX, De Strooper B, Kopan R | title = Analysis of Notch function in presomitic mesoderm suggests a gamma-secretase-independent role for presenilins in somite differentiation | journal = Developmental Cell | volume = 8 | issue = 5 | pages = 677–688 | date = May 2005 | pmid = 15866159 | doi = 10.1016/j.devcel.2005.02.019 | doi-access = free }}</ref> Eksperimenti s Delta1 mutiranim miševima koji pokazuju abnormalnu somitogenezu s gubitkom prednje/stražnje polarnosti sugeriraju da je Notch signalizacija također neophodna za održavanje granica somita.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45"/> Tokom [[somit]]ogeneze, molekularni oscilator u [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnim mezodermnim]] ćelijama diktira preciznu brzinu formiranja somita. Predložen je [[model sata i talasnog fronta]] kako bi se prostorno odredila lokacija i granice između [[somit]]a. Ovaj proces je visoko reguliran jer somiti moraju imati ispravnu veličinu i razmak kako bi se izbjegle malformacije unutar aksijalnog skeleta koje potencijalno mogu dovesti do [[spondilokostalna dizostoza| spondilokostalne dizostoze]]. Nekoliko ključnih komponenti Notch signalnog puta pomaže u koordinaciji ključnih koraka u ovom procesu. Kod miševa, mutacije u Notch1, Dll1 ili Dll3, Lfng ili Hes7 rezultiraju abnormalnim formiranjem somita. Slično tome, kod ljudi su sljedeće mutacije uočene kao uzrok razvoja spondilokostalne dizostoze: DLL3, LFNG ili HES7.<ref>{{cite journal | vauthors = Wahi K, Bochter MS, Cole SE | title = The many roles of Notch signaling during vertebrate somitogenesis | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology | volume = 49 | pages = 68–75 | date = January 2016 | pmid = 25483003 | doi = 10.1016/j.semcdb.2014.11.010 | s2cid = 10822545 }}</ref> === Uloga u epidermnoj diferencijaciji === Poznato je da se notch signalizacija odvija unutar trepljastih, diferencirajućih ćelija koje se nalaze u prvim epidermnim slojevima tokom ranog razvoja kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Lowell S, Jones P, Le Roux I, Dunne J, Watt FM | title = Stimulation of human epidermal differentiation by delta-notch signalling at the boundaries of stem-cell clusters | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 9 | pages = 491–500 | date = May 2000 | pmid = 10801437 | doi = 10.1016/s0960-9822(00)00451-6 | s2cid = 8927528 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..491L }}</ref> Nadalje, otkriveno je da [[PSEN2|presenilin-2]] djeluje zajedno s ARF4 kako bi regulirao Notch signalizaciju tokom ovog razvoja.<ref>{{cite journal | vauthors = Ezratty EJ, Pasolli HA, Fuchs E | title = A Presenilin-2-ARF4 trafficking axis modulates Notch signaling during epidermal differentiation | journal = The Journal of Cell Biology | volume = 214 | issue = 1 | pages = 89–101 | date = July 2016 | pmid = 27354375 | pmc = 4932368 | doi = 10.1083/jcb.201508082 }}</ref> Međutim, ostaje da se utvrdi da li gama-sekretaza ima direktnu ili indirektnu ulogu u modulaciji Notch signalizacije. == Uloga u razvoju i funkciji centralnog nervnog sistema == [[Slika:Neuro-Gliogenesis via Lateral Inhibition.png|thumb|Notch-Delta lateralna inhibicija u nervnim matičnim ćelijama, što rezultira stvaranjem neuronskih i glijnih progenitora.]] Rani nalazi o Notch signalizaciji u razvoju [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) provedeni su uglavnom u eksperimentima sa mutagenezom kod ''[[Drosophila]]''. Naprimjer, nalaz da je embrionalni letalni fenotip kod ''Drosophila'' povezan sa disfunkcijom Notch-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Poulson DF | title = Chromosomal Deficiencies and the Embryonic Development of Drosophila Melanogaster | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 23 | issue = 3 | pages = 133–137 | date = March 1937 | pmid = 16588136 | pmc = 1076884 | doi = 10.1073/pnas.23.3.133 | doi-access = free | bibcode = 1937PNAS...23..133P }}</ref> indicira da Notch mutacije mogu dovesti do neuspjeha segregacije nervnih i epidermnih ćelija u ranim embrionima ''Drosophila''. U posljednjoj deceniji, napredak u tehnikama mutacija i nokauta omogućio je istraživanje Notch signalnog puta kod sisara, posebno [[glodar]]a. Utvrđeno je da je Notch signalni put ključan uglavnom za održavanje i samoobnavljanje nervnih ćelija (NPC). Posljednjih godina otkrivene su i druge funkcije Notch puta, uključujući specifikaciju [[glija|glijnih ćelija]],<ref name="dada">{{cite journal | vauthors = Furukawa T, Mukherjee S, Bao ZZ, Morrow EM, Cepko CL | title = rax, Hes1, and notch1 promote the formation of Müller glia by postnatal retinal progenitor cells | journal = Neuron | volume = 26 | issue = 2 | pages = 383–394 | date = May 2000 | pmid = 10839357 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)81171-X | s2cid = 16444353 | doi-access = free }}</ref><ref name="baba">{{cite journal | vauthors = Scheer N, Groth A, Hans S, Campos-Ortega JA | title = An instructive function for Notch in promoting gliogenesis in the zebrafish retina | journal = Development | volume = 128 | issue = 7 | pages = 1099–1107 | date = April 2001 | pmid = 11245575 | doi = 10.1242/dev.128.7.1099 }}</ref> razvoj [[neurit]]a,<ref name="neurite">{{cite journal | vauthors = Redmond L, Oh SR, Hicks C, Weinmaster G, Ghosh A | title = Nuclear Notch1 signaling and the regulation of dendritic development | journal = Nature Neuroscience | volume = 3 | issue = 1 | pages = 30–40 | date = January 2000 | pmid = 10607392 | doi = 10.1038/71104 | s2cid = 14774606 }}</ref> kao i [[učenje]] i [[pamćenje]].<ref name="learning">{{cite journal | vauthors = Costa RM, Honjo T, Silva AJ | title = Learning and memory deficits in Notch mutant mice | journal = Current Biology | volume = 13 | issue = 15 | pages = 1348–1354 | date = August 2003 | pmid = 12906797 | doi = 10.1016/S0960-9822(03)00492-5 | s2cid = 15150614 | doi-access = free | bibcode = 2003CBio...13.1348C }}</ref> === Diferencijacija neuronskih ćelija === Notch put je neophodan za održavanje NPC-a u mozgu u razvoju. Aktivacija puta je dovoljna da održi NPC-e u proliferirajućem stanju, dok [[mutacije]] gubitka funkcije u kritičnim komponentama puta uzrokuju preuranjenu neuronsku diferencijaciju i smanjenje broja NPC-a.<ref name="pmid17409286"/> Modulatori Notch signala, npr. protein [[NUMB (gen)|Numb]], mogu antagonizirati Notch efekte, što rezultira zaustavljanjem [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i diferencijacijom NPC-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhong W, Jiang MM, Weinmaster G, Jan LY, Jan YN | title = Differential expression of mammalian Numb, Numblike and Notch1 suggests distinct roles during mouse cortical neurogenesis | journal = Development | volume = 124 | issue = 10 | pages = 1887–1897 | date = May 1997 | pmid = 9169836 | doi = 10.1242/dev.124.10.1887 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Li HS, Wang D, Shen Q, Schonemann MD, Gorski JA, Jones KR, Temple S, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Inactivation of Numb and Numblike in embryonic dorsal forebrain impairs neurogenesis and disrupts cortical morphogenesis | journal = Neuron | volume = 40 | issue = 6 | pages = 1105–1118 | date = December 2003 | pmid = 14687546 | doi = 10.1016/S0896-6273(03)00755-4 | s2cid = 6525042 | doi-access = free }}</ref> Suprotno tome, put [[faktor rasta fibroblasta|faktora rasta fibroblasta]] podstiče Notch signalizaciju, kako bi se [[matične ćelije]] [[korteks|moždane kore]] održale u proliferativnom stanju, što predstavlja mehanizam koji reguliše rast površine korteksa i, potencijalno, [[girifikacija|girifikaciju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Lim HD, Breunig JJ, Vaccarino FM | title = FGF signaling expands embryonic cortical surface area by regulating Notch-dependent neurogenesis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 31 | issue = 43 | pages = 15604–15617 | date = October 2011 | pmid = 22031906 | pmc = 3235689 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.4439-11.2011 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Tomasi S, Lim HD, Suh CY, Vaccarino FM | title = Cortical gyrification induced by fibroblast growth factor 2 in the mouse brain | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 33 | issue = 26 | pages = 10802–10814 | date = June 2013 | pmid = 23804101 | pmc = 3693057 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.3621-12.2013 }}</ref> Na ovaj način, Notch signalizacija kontroliše samoobnavljanje NPC-a, kao i specifikaciju sudbine ćelije. Pokazano je da nekanonska grana Notch signalnog puta koja uključuje [[fosforilacija| fosforilaciju]] STAT3 na [[serin]]skom ostatku na poziciji [[aminokiseline]] 727 i naknadno povećanje ekspresije Hes3 ([[Hes3 signalna osa|STAT3-Ser/Hes3 signalna osa]]) reguliše broj NPC-a u kulturi i u mozgu odraslog glodara.<ref>{{cite journal | vauthors = Androutsellis-Theotokis A, Leker RR, Soldner F, Hoeppner DJ, Ravin R, Poser SW, Rueger MA, Bae SK, Kittappa R, McKay RD | display-authors = 6 | title = Notch signalling regulates stem cell numbers in vitro and in vivo | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 823–826 | date = August 2006 | pmid = 16799564 | doi = 10.1038/nature04940 | s2cid = 4372065 | bibcode = 2006Natur.442..823A | url = https://zenodo.org/record/1233295 }}</ref> Kod odraslih [[glodar]]a i u [[ćelijska kultura|ćelijskoj kulturi]], Notch3 promovira neuronsku diferencijaciju, imajući ulogu suprotnu Notch1/2.<ref>{{cite journal | vauthors = Rusanescu G, Mao J | title = Notch3 is necessary for neuronal differentiation and maturation in the adult spinal cord | journal = Journal of Cellular and Molecular Medicine | volume = 18 | issue = 10 | pages = 2103–2116 | date = October 2014 | pmid = 25164209 | pmc = 4244024 | doi = 10.1111/jcmm.12362 }}</ref> Ovo ukazuje na to da pojedinačni Notch receptori mogu imati različite funkcije, ovisno o ćelijskom kontekstu. === Razvoj neurita === ''[[In vitro]]'' studije pokazuju da Notch može utjecati na razvoj [[neurit]]a. <ref name="neurite"/> ''[[In vivo]]'', delecija Notch signalnog modulatora, Numb, remeti [[neuron]]sko sazrijevanje u razvoju [[cerebellum]]a,<ref name="pmid14729486">{{cite journal | vauthors = Klein AL, Zilian O, Suter U, Taylor V | title = Murine numb regulates granule cell maturation in the cerebellum | journal = Developmental Biology | volume = 266 | issue = 1 | pages = 161–177 | date = February 2004 | pmid = 14729486 | doi = 10.1016/j.ydbio.2003.10.017 | doi-access = free }}</ref> dok [[delecija (genetika)|delecija gena]] Numb remeti [[akson]]sku arborizaciju u senzornim ganglijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Huang EJ, Li H, Tang AA, Wiggins AK, Neve RL, Zhong W, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Targeted deletion of numb and numblike in sensory neurons reveals their essential functions in axon arborization | journal = Genes & Development | volume = 19 | issue = 1 | pages = 138–151 | date = January 2005 | pmid = 15598981 | pmc = 540232 | doi = 10.1101/gad.1246005 }}</ref> Iako mehanizam koji leži u osnovi ovog fenomena nije jasan, ovi nalazi zajedno ukazuju na to da bi Notch signalizacija mogla biti ključna u sazrijevanju neurona. === Gliogeneza === U [[Gliogeneza|gliogenezi]], Notch izgleda ima poučnu ulogu koja može direktno promovirati diferencijaciju mnogih podtipova [[glija|glijnih ćelija]]. <ref name="dada" /><ref name="baba" /> Naprimjer, aktivacija Notch signalizacije u [[mrežnjača|mrežnjači]] pogoduje stvaranju [[Muller-glija]] ćelija na štetu neurona, dok smanjena Notch signalizacija inducira proizvodnju ganglijskih ćelija, uzrokujući smanjenje broja Müller glia ćelija.<ref name="pmid17409286"/> === Funkcija mozga odraslih === Osim svoje uloge u razvoju, dokazi pokazuju da je Notch signalizacija također uključena u neuronsku [[apoptoza|apoptozu]], retrakciju [[neurit]]a i [[neurodegeneracija|neurodegeneraciju]] ishemijskog [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>{{cite journal | vauthors = Woo HN, Park JS, Gwon AR, Arumugam TV, Jo DG | title = Alzheimer's disease and Notch signaling | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 390 | issue = 4 | pages = 1093–1097 | date = December 2009 | pmid = 19853579 | doi = 10.1016/j.bbrc.2009.10.093 | bibcode = 2009BBRC..390.1093W }}</ref> Pored razvojnih funkcija, Notch proteini i ligandi se eksprimiraju u ćelijama odraslog [[nervni sistem|nervnog sistema]],<ref>{{cite journal | vauthors = Presente A, Andres A, Nye JS | title = Requirement of Notch in adulthood for neurological function and longevity | journal = NeuroReport | volume = 12 | issue = 15 | pages = 3321–3325 | date = October 2001 | pmid = 11711879 | doi = 10.1097/00001756-200110290-00035 | s2cid = 8329715 }}</ref> što ukazuje na ulogu u plastičnosti CNS-a tokom života. Odrasli miševi heterozigotni za mutacije u Notch1 ili Cbf1 genu imaju deficite u prostornom učenju i pamćenju.<ref name="learning" /> Slični rezultati su uočeni u eksperimentima sa [[presenilin]]ima 1 i 2, koji posreduju u intramembranskom cijepanju Notch gena. Preciznije, uslovna delecija presenilina tri sedmice nakon rođenja u ekscitacijskim neuronima uzrokuje deficite u učenju i pamćenju, neuronsku disfunkciju i postepenu neurodegeneraciju.<ref name="pmid15066262">{{cite journal | vauthors = Saura CA, Choi SY, Beglopoulos V, Malkani S, Zhang D, Shankaranarayana Rao BS, Chattarji S, Kelleher RJ, Kandel ER, Duff K, Kirkwood A, Shen J | display-authors = 6 | title = Loss of presenilin function causes impairments of memory and synaptic plasticity followed by age-dependent neurodegeneration | journal = Neuron | volume = 42 | issue = 1 | pages = 23–36 | date = April 2004 | pmid = 15066262 | doi = 10.1016/S0896-6273(04)00182-5 | s2cid = 17550860 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko inhibitora [[gama-sekretaza|gama-sekretaze]] koji su prošli klinička ispitivanja na ljudima kod pacijenata sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolešću]] i [[MCI]] rezultiralo je statistički značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija u odnosu na kontrolnu grupu, za što se smatra da je posljedica njegovog slučajnog efekta na Notch signalizaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = De Strooper B | title = Lessons from a failed γ-secretase Alzheimer trial | journal = Cell | volume = 159 | issue = 4 | pages = 721–726 | date = November 2014 | pmid = 25417150 | doi = 10.1016/j.cell.2014.10.016 | doi-access = free }}</ref> == Uloga u kardiovaskularnom razvoju == Notch signalni put je ključna komponenta kardiovaskularnog formiranja i [[morfogeneza| morfogeneze]] u razvoju i bolesti. Neophodan je za selekciju endotelnih [[ćelijski vrh|vrha]] i [[čelijska drška|stabljike ćelija]] tokom [[angiogeneza|klijanja angiogeneze]].<ref>{{cite book | vauthors = Kume T | chapter = Ligand-Dependent Notch Signaling in Vascular Formation | series = Advances in Experimental Medicine and Biology | title = Notch Signaling in Embryology and Cancer | volume = 727 | pages = 210–222 | year = 2012 | pmid = 22399350 | doi = 10.1007/978-1-4614-0899-4_16 | isbn = 978-1-4614-0898-7 }}</ref> === Razvoj srca === Notch signalni put igra ključnu ulogu u najmanje tri procesa razvoja srca: razvoju [[atrioventrikulski kanal| atrioventrikulskog kanala]], razvoju [[miokard]]a i razvoju izlaznog trakta srca (OFT).<ref name="haha">{{cite journal | vauthors = Niessen K, Karsan A | title = Notch signaling in cardiac development | journal = Circulation Research | volume = 102 | issue = 10 | pages = 1169–1181 | date = May 2008 | pmid = 18497317 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.108.174318 | doi-access = free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Alagilleov sindrom]] *[[Čelijska signalizacija]] * [[Netpath]] – Odabrani resurs puteva prenosa signala kod ljudi == Reference == {{Refspisak|33em}} == Vanjski linkovi == * Diagram: [https://web.archive.org/web/20070929120458/http://www.genome.jp/dbget-bin/get_pathway?org_name=hsa&mapno=04330 notch signaling pathway in ''Homo sapiens''] * Diagram: [http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html Notch signaling in ''Drosophila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109152324/http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html |date=2017-11-09 }} * {{MeshName|Notch+Receptors}} {{Ćelijska signalizacija}} {{Notch signalni put}} {{genarch}} [[Kategorija:Transdukcija signala]] bb6f6qy8kl9a1f5nzoo4iqpq11dmu8r 3933981 3933980 2026-10-04T12:36:13Z Brocker-AB 186433 /* Interakcije liganda */ 3933981 wikitext text/x-wiki [[Slika:Notchccr.svg|thumb| Notch-posredovani [[Juksakrinska signalizacija|juksakrini signal]] između susjednih ćelija]] [[Slika:Notch signaling.svg|thumb|Notch signalni koraci]] '''Notch signalni put''' jeste visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] [[ćelijska signalizacija]], sistem prisutan u većini [[životinje|životinja]].<ref name="pmid10221902">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Rand MD, Lake RJ | title = Notch signaling: cell fate control and signal integration in development | journal = Science | volume = 284 | issue = 5415 | pages = 770–776 | date = April 1999 | pmid = 10221902 | doi = 10.1126/science.284.5415.770 | bibcode = 1999Sci...284..770A }}</ref> Sisari posjeduju četiri različita [[Notch proteini|notch receptora]], koji se nazivaju [[NOTCH1]], [[NOTCH2]], [[Notch 3|NOTCH3]] i [[NOTCH4]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Kumar R, Juillerat-Jeanneret L, Golshayan D | title = Notch Antagonists: Potential Modulators of Cancer and Inflammatory Diseases | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 59 | issue = 17 | pages = 7719–7737 | date = September 2016 | pmid = 27045975 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.5b01516 | s2cid = 43654713 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/7928825 }}</ref> Notch receptor jest transmembranski receptor [[ćelijskopovršinski receptor|receptor]] jednoprolaznih proteina. To je hetero-oligomer sastavljen od velikog vanćelijskog dijela, koji se povezuje u nekovalentnoj interakciji zavisnoj od kalcija s manjim dijelom proteina Notch, sastavljenog od kratkog vanćelijskog područja, jednog transmembranskog prolaza i malog unutarćelijskog područja.<ref name="pmid10882063">{{cite journal | vauthors = Brou C, Logeat F, Gupta N, Bessia C, LeBail O, Doedens JR, Cumano A, Roux P, Black RA, Israël A | display-authors = 6 | title = A novel proteolytic cleavage involved in Notch signaling: the role of the disintegrin-metalloprotease TACE | journal = Molecular Cell | volume = 5 | issue = 2 | pages = 207–216 | date = February 2000 | pmid = 10882063 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80417-7 | doi-access = free }}</ref> Notch signalizacija podstiče proliferativnu signalizaciju tokom [[neurodeneza|neurogeneze]], a njena aktivnost je inhibirana genom [[NUMB (gen)|Numb-om]], kako bi se podstaknula neuronska diferencijacija. Ima glavnu ulogu u regulaciji [[embriogeneza|embrionalnog razvoja]]. Notch signalizacija je disregulirana kod mnogih karcinoma, a neispravna notch signalizacija je implicirana u mnogim bolestima, uključujući akutnu limfoblastnu leukemiju [[T-ćelija]] ([[T-ALL]]),<ref name="pmid17404512">{{cite journal | vauthors = Sharma VM, Draheim KM, Kelliher MA | title = The Notch1/c-Myc pathway in T cell leukemia | journal = Cell Cycle | volume = 6 | issue = 8 | pages = 927–930 | date = April 2007 | pmid = 17404512 | doi = 10.4161/cc.6.8.4134 | doi-access = free }}</ref> cerebralnu autosomno-dominantnu arteriopatiju sa subkorteksnim infarktima i leukoencefalopatijom (CADASIL), [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Fallotova tetralogija| Fallotovz tetralogiju]] i [[Alagilleov sindrom]]. Inhibicija notch signalizacije inhibira proliferaciju akutne limfoblastne leukemije T-ćelija i u kultiviranim ćelijama i u [[modelni organizam|mišjem modelu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE | display-authors = 6 | title = Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex | journal = Nature | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 182–188 | date = November 2009 | pmid = 19907488 | pmc = 2951323 | doi = 10.1038/nature08543 | bibcode = 2009Natur.462..182M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Arora PS, Ansari AZ | title = Chemical biology: A Notch above other inhibitors | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 171–173 | date = November 2009 | pmid = 19907487 | doi = 10.1038/462171a | s2cid = 205050842 | doi-access = free | bibcode = 2009Natur.462..171A }}</ref> == Otkriće == Godine 1914, John S. Dexter je primijetio pojavu zareza na krilima voćne mušice ''[[Drosophila ampelophila]]''. [[Alel]]e gena identificirao je američki evolucijski biolog/[[genetičar]] [[Thomas Hunt Morgan]], 1917. godine.<ref name=Morgan1917>{{Cite journal | vauthors = Morgan TH | author-link = Thomas Hunt Morgan | year = 1917 | title = The theory of the gene | journal = The American Naturalist | volume=51 | issue=609 | pages = 513–544 | doi=10.1086/279629 | bibcode = 1917ANat...51..513M | s2cid = 84050307 | url = https://zenodo.org/record/1431357 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Morgan TH | title = The theory of the gene | edition = revised | publisher = Yale University Press | year = 1928 | pages = 77–81 | url = http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp24097 | isbn = 978-0-8240-1384-4 }}</ref> Njegovu molekularnu analizu i sekvenciranje nezavisno su proveli 1980-ih [[Spyros Artavanis-Tsakonas]] i [[Michael W. Young]].<ref name="pmid3935325">{{cite journal | vauthors = Wharton KA, Johansen KM, Xu T, Artavanis-Tsakonas S | title = Nucleotide sequence from the neurogenic locus notch implies a gene product that shares homology with proteins containing EGF-like repeats | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 567–581 | date = December 1985 | pmid = 3935325 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90229-6 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid3097517">{{cite journal | vauthors = Kidd S, Kelley MR, Young MW | title = Sequence of the notch locus of Drosophila melanogaster: relationship of the encoded protein to mammalian clotting and growth factors | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 6 | issue = 9 | pages = 3094–3108 | date = September 1986 | pmid = 3097517 | pmc = 367044 | doi = 10.1128/mcb.6.9.3094 }}</ref> Aleli dva ''Notch'' gena ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'' identifikovani su na osnovu razvojnih fenotipova: ''lin-12''<ref>{{cite journal | vauthors = Greenwald IS, Sternberg PW, Horvitz HR | title = The lin-12 locus specifies cell fates in Caenorhabditis elegans | journal = Cell | volume = 34 | issue = 2 | pages = 435–444 | date = September 1983 | pmid = 6616618 | doi = 10.1016/0092-8674(83)90377-x | s2cid = 40668388 }}</ref> and ''glp-1''.<ref name=pmid3677168>{{cite journal | vauthors = Austin J, Kimble J | title = glp-1 is required in the germ line for regulation of the decision between mitosis and meiosis in C. elegans | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 589–599 | date = November 1987 | pmid = 3677168 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90128-0 | bibcode = 1987Cell...51..589A | s2cid = 31484517 }}</ref><ref name=PMID3677169>{{cite journal | vauthors = Priess JR, Schnabel H, Schnabel R | title = The glp-1 locus and cellular interactions in early C. elegans embryos | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 601–611 | date = November 1987 | pmid = 3677169 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90129-2 | s2cid = 6282210 }}</ref> Kloniranje i djelomična sekvenca ''lin-12'' objavila je Iva Greenwald, istovremeno kad i za ''Drosophila'' ''Notch''.<ref name=PMID3000611>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = lin-12, a nematode homeotic gene, is homologous to a set of mammalian proteins that includes epidermal growth factor | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 583–590 | date = December 1985 | pmid = 3000611 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90230-2 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizam == {{Glavni|Notch-protein}} [[Notch-protein]] prostire se kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], s dijelom unutra, a dijelom izvan nje. [[Ligand]]ni proteini koji se vežu za vanćelijski domen induciraju proteolitsko cijepanje i oslobađanje unutarćelijskog domena, koji ulazi u [[ćelijsko jedro]], kako bi modificirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].<ref name="pmid11604511">{{cite journal | vauthors = Oswald F, Täuber B, Dobner T, Bourteele S, Kostezka U, Adler G, Liptay S, Schmid RM | display-authors = 6 | title = p300 acts as a transcriptional coactivator for mammalian Notch-1 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 21 | issue = 22 | pages = 7761–7774 | date = November 2001 | pmid = 11604511 | pmc = 99946 | doi = 10.1128/MCB.21.22.7761-7774.2001 }}</ref> Model cijepanja prvi put je predložen 1993. godine na osnovu rada obavljenog sa ''[[Drosophila]]'' ''Notch'' i ''[[C. elegans]]'' ''lin-12'',<ref name=PMID8406001>{{cite journal | vauthors = Lieber T, Kidd S, Alcamo E, Corbin V, Young MW | title = Antineurogenic phenotypes induced by truncated Notch proteins indicate a role in signal transduction and may point to a novel function for Notch in nuclei | journal = Genes & Development | volume = 7 | issue = 10 | pages = 1949–1965 | date = October 1993 | pmid = 8406001 | doi = 10.1101/gad.7.10.1949 | doi-access = free }}</ref><ref name=PMID8343960>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Fitzgerald K, Greenwald I | title = Intrinsic activity of the Lin-12 and Notch intracellular domains in vivo | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 331–345 | date = July 1993 | pmid = 8343960 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90424-O | s2cid = 27966283 }}</ref> informed by the first oncogenic mutation affecting a human ''Notch'' gene.<ref name=PMID1831692>{{cite journal | vauthors = Ellisen LW, Bird J, West DC, Soreng AL, Reynolds TC, Smith SD, Sklar J | title = TAN-1, the human homolog of the Drosophila notch gene, is broken by chromosomal translocations in T lymphoblastic neoplasms | journal = Cell | volume = 66 | issue = 4 | pages = 649–661 | date = August 1991 | pmid = 1831692 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90111-B | s2cid = 45604279 }}</ref> Uvjerljivi dokazi za ovaj model pruženi su 1998. godine ''[[in vivo]]'' analizom na drozofili, koju je proveo Gary Struhl,<ref name=PMID9604939>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Adachi A | title = Nuclear access and action of notch in vivo | journal = Cell | volume = 93 | issue = 4 | pages = 649–660 | date = May 1998 | pmid = 9604939 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81193-9 | s2cid = 10828910 | doi-access = free }}</ref> i u [[ćelijska kultura| kulturi ćelija]] od strane Raphaela Kopana.<ref name=PMID9620803>{{cite journal | vauthors = Schroeter EH, Kisslinger JA, Kopan R | title = Notch-1 signalling requires ligand-induced proteolytic release of intracellular domain | journal = [[Nature]] | volume = 393 | issue = 6683 | pages = 382–386 | date = May 1998 | pmid = 9620803 | doi = 10.1038/30756 | s2cid = 4431882 | bibcode = 1998Natur.393..382S }}</ref> Iako je ovaj model u početku bio osporavan,<ref name="pmid10221902" /> dokazi u korist modela bili su nepobitni od 2001.<ref name=PMID22785620>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = Notch and the awesome power of genetics | journal = Genetics | volume = 191 | issue = 3 | pages = 655–669 | date = July 2012 | pmid = 22785620 | pmc = 3389966 | doi = 10.1534/genetics.112.141812 }}</ref><ref name=PMID11134525>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Greenwald I | title = Presenilin-mediated transmembrane cleavage is required for Notch signal transduction in Drosophila | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 1 | pages = 229–234 | date = January 2001 | pmid = 11134525 | pmc = 14573 | doi = 10.1073/pnas.98.1.229 | doi-access = free | bibcode = 2001PNAS...98..229S }}</ref> Receptor se normalno aktivira putem direktnog kontakta između ćelija, u kojem [[transmembranski protein]]i ćelija u direktnom kontaktu formiraju ligande koji se vežu za Notch receptor. Notch vezivanje omogućava grupama ćelija da se organizuju tako da, ako jedna ćelija eksprimira određenu osobinu, to se može isključiti u susjednim ćelijama putem međućelijskog Notch signala. Na ovaj način, grupe ćelija utiču jedna na drugu kako bi stvorile velike strukture. Dakle, lateralni mehanizmi inhibicije su ključni za Notch signalizaciju. ''lin-12'' i ''Notch'' posreduju u odlukama o sudbini binarnih ćelija, a lateralna inhibicija uključuje mehanizme [[povratna sprehga|povratne sprege]], za pojačavanje početnih razlika.<ref name=PMID22785620 /> '''Notch kaskada''' sastoji se od Notch i Notch [[ligand |liganada]], kao i unutarćelijskih proteina koji prenose Notch signal do [[ćelijsko jedro|ćelijskopg jedra]]. Utvrđeno je porodica receptora Notch/Lin-12/Glp-1.<ref name="pmid7716513">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Matsuno K, Fortini ME | title = Notch signaling | journal = Science | volume = 268 | issue = 5208 | pages = 225–232 | date = April 1995 | pmid = 7716513 | doi = 10.1126/science.7716513 | bibcode = 1995Sci...268..225A }}</ref> uključena u specifikaciju ćelijskih sudbina tokom razvoja kod ''[[Drosophila]]'' i ''[[C. elegans]]''.<ref name="pmid9546393">{{cite journal | vauthors = Singson A, Mercer KB, L'Hernault SW | title = The C. elegans spe-9 gene encodes a sperm transmembrane protein that contains EGF-like repeats and is required for fertilization | journal = Cell | volume = 93 | issue = 1 | pages = 71–79 | date = April 1998 | pmid = 9546393 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81147-2 | s2cid = 17455442 | doi-access = free }}</ref> Unutarćelijski domen Notch-a formira kompleks sa [[RBPJ|CBF1]] i [[MAML1|mastermind]], kako bi aktivirao transkripciju ciljnih gena. Struktura kompleksa je određena.<ref name=PMID16530044>{{cite journal | vauthors = Nam Y, Sliz P, Song L, Aster JC, Blacklow SC | title = Structural basis for cooperativity in recruitment of MAML coactivators to Notch transcription complexes | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 973–983 | date = March 2006 | pmid = 16530044 | doi = 10.1016/j.cell.2005.12.037 | s2cid = 17809522 | doi-access = free | author-link5 = Stephen Blacklow }}</ref><ref name=PMID16530045>{{cite journal | vauthors = Wilson JJ, Kovall RA | title = Crystal structure of the CSL-Notch-Mastermind ternary complex bound to DNA | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 985–996 | date = March 2006 | pmid = 16530045 | doi = 10.1016/j.cell.2006.01.035 | s2cid = 9224353 | doi-access = free }}</ref> === Put === Sazrijevanje notch receptora uključuje cijepanje na potencijalnoj vanćelijskoj strani tokom unutarćelijskog transporta u [[Golgijev aparat|Golgijevom kompleksu]].<ref name="pmid10899003">{{cite journal | vauthors = Munro S, Freeman M | title = The notch signalling regulator fringe acts in the Golgi apparatus and requires the glycosyltransferase signature motif DXD | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 14 | pages = 813–820 | date = July 2000 | pmid = 10899003 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00578-9 | s2cid = 13909969 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..813M }}</ref> Ovo rezultira bipartitnim proteinom, sastavljenim od velikog vanćelijskog domena povezanog s manjim transmembranskim i unutarćelijskim domenom. Vezivanje liganda podstiče dva [[proteoliza|proteolitska događaja]] obrade; kao rezultat proteolize, unutarćelijski domen se oslobađa i može ući u jedro, kako bi se angažovao s drugim proteinima koji vežu [[DNK]] i regulisao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Notch i većina njegovih liganada su [[transmembranski protein]]i, tako da ćelije koje eksprimiraju ligande obično moraju biti uz ćeliju koja eksprimira notch da bi se signalizacija dogodila. Notch ligandi također su jednoprolazni transmembranski proteini i članovi su DSL (Delta/Serrate/LAG-2) porodice proteina. Kod ''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćne mušice), postoje dva liganda nazvana [[Delta (ligand)|Delta]] i [[Serrate (ligand)|Serrate]]. Kod sisara, odgovarajuća imena su [[Delta-like]] i [[Jagged (ligand)|Jagged]]. Kod sisara postoje višestruki Delta-slični i Jagged ligandi, kao i moguće niz drugih liganda, kao što je F3/kontaktin.<ref name="Lai" /> Kod nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'', dva gena kodiraju homologne proteine, ''glp-1'' i ''lin-12''. Postoji barem jedan izvještaj koji sugerira da neke ćelije mogu slati procese koji omogućavaju signalizaciju između ćelija koje su udaljene i do četiri ili pet ćelijskih prečnika. Notch vanćelijki domen sastoji se prvenstveno od malih motiva bogatih cistinom koji se nazivaju ponavljanja slična [[Epidermni faktor rasta|EGF]].<ref name="pmid16973733">{{cite journal | vauthors = Ma B, Simala-Grant JL, Taylor DE | title = Fucosylation in prokaryotes and eukaryotes | journal = Glycobiology | volume = 16 | issue = 12 | pages = 158R–184R | date = December 2006 | pmid = 16973733 | doi = 10.1093/glycob/cwl040 | doi-access = }}</ref> Notch 1, naprimjer, ima 36 ovih ponavljanja. Svako ponavljanje slično EGF-u sastoji se od približno 40 [[ aminokiselina]], a njegova struktura uglavnom je definirana sa šest konzerviranih cisteinskih ostataka koji formiraju [[konzervirana sekvenca| tri konzervirane]] [[disulfidna veza|disulfidne veze]]. Svako ponavljanje slično EGF-u može biti modificirano [[glikan|''O''-vezanim glikanima]] na specifičnim mjestima.<ref name="pmid12460944">{{cite journal | vauthors = Shao L, Luo Y, Moloney DJ, Haltiwanger R | title = O-glycosylation of EGF repeats: identification and initial characterization of a UDP-glucose: protein O-glucosyltransferase | journal = Glycobiology | volume = 12 | issue = 11 | pages = 763–770 | date = November 2002 | pmid = 12460944 | doi = 10.1093/glycob/cwf085 | doi-access = }}</ref> Šećer [[glikozilacija|''O''-glukoza]] može se dodati između prvog i drugog konzerviranog cisteina, a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se dodati između drugog i trećeg konzerviranog cisteina. Ovi [[šećeri]] dodaju se putem još uvijek neidentificirane [[glikozilacija|''O''-glukoziltransferaze]] (osim za [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18243100 Rumi]), odnosno [[GDP-fukoza protein O-fukoziltransferaza 1|GDP-fukoza Protein ''O''-fukoziltransferaze 1]] ([[POFUT1]]). Dodavanje [[glikozilacija|''O''-fukoze]] putem [[POFUT1]] apsolutno je neophodno za funkciju notch proteina, i bez enzima za dodavanje ''O''-fukoze, svi notch proteini ne funkcionišu ispravno. Za sada, način na koji [[glikozilacija]] notch proteina utiče na funkciju nije u potpunosti razjašnjen. ''O''-glukoza na notchu može se dalje produžiti do trisaharida, dodavanjem dva [[ksiloza|ksilozna]] šećera pomoću [[ksiloza|ksiloziltransferaza]], a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se produžiti do tetrasaharida uređenim dodavanjem [[N-acetilglukozamin]]a (GlcNAc) šećera pomoću [[N-acetilglukozamin|N-acetilglukozaminiltransferaze]] zvane [[Fringe Geni|Fringe]], dodavanjem [[galaktoza|galaktoze]] pomoću [[galaktoza|galaktoziltransferaze]] i dodavanjem [[sijalinska kiselina| sijalinske kiseline]] pomoću [[sijalinska kiselina|sijaliltransferaze]].ref name="pmid17132502">{{cite book | vauthors = Lu L, Stanley P | chapter = Roles of O-Fucose Glycans in Notch Signaling Revealed by Mutant Mice | title = Functional Glycomics | series = Methods in Enzymology | volume = 417 | pages = 127–136 | year = 2006 | pmid = 17132502 | doi = 10.1016/S0076-6879(06)17010-X | isbn = 978-0-12-182822-6 }}</ref> Da bi se dodao još jedan nivo složenosti, kod sisara postoje tri Fringe GlcNAc-transferaze, nazvane lunatic fringe, manic fringe i radical fringe. Ovi enzimi su odgovorni za nešto što se naziva "fringe efekat" na notch signalizaciju.<ref name="pmid17215308">{{cite journal | vauthors = Thomas GB, van Meyel DJ | title = The glycosyltransferase Fringe promotes Delta-Notch signaling between neurons and glia, and is required for subtype-specific glial gene expression | journal = Development | volume = 134 | issue = 3 | pages = 591–600 | date = February 2007 | pmid = 17215308 | doi = 10.1242/dev.02754 | doi-access = free }}</ref> Ako Fringe doda GlcNAc šećeru [[glikozilacija|''O''-fukoza]], tada će doći do naknadne adicije galaktoze i sijalinske kiseline. U prisustvu ovog tetrasaharida, notch snažno signalizira kada interraguje sa Delta [[ligand]]om, ali je značajno inhibirao signalizaciju kada interaguje sa Jagged ligandom..<ref name="pmid12826675">{{cite journal | vauthors = LaVoie MJ, Selkoe DJ | title = The Notch ligands, Jagged and Delta, are sequentially processed by alpha-secretase and presenilin/gamma-secretase and release signaling fragments | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 36 | pages = 34427–34437 | date = September 2003 | pmid = 12826675 | doi = 10.1074/jbc.M302659200 | doi-access = free }}</ref> Način na koji ovo dodavanje šećera inhibira signalizaciju kroz jedan ligand i pojačava signalizaciju kroz drugi nije u potpunosti shvaćen. Nakon što ekstracelularni domen notch interaguje sa ligandom, ADAM-porodica [[metaloproteinaza]] nazvana ADAM10, cijepa protein notch odmah izvan membrane.<ref name="pmid19726682">{{cite journal | vauthors = van Tetering G, van Diest P, Verlaan I, van der Wall E, Kopan R, Vooijs M | title = Metalloprotease ADAM10 is required for Notch1 site 2 cleavage | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31018–31027 | date = November 2009 | pmid = 19726682 | pmc = 2781502 | doi = 10.1074/jbc.M109.006775 | doi-access = free }}</ref> Ovo oslobađa vanćelijski dio notch proteina (NECD), koji nastavlja da interreaguje sa ligandom. Ligand plus vanćelijski domen notch proteina se zatim [[endocitoza|endocitoziraju]] od strane ćelije koja eksprimira ligand. Mogu postojati signalni efekti u ćeliji koja eksprimira ligand nakon endocitoze; ovaj dio notch signalizacije tema je aktivnog istraživanja. Nakon ovog prvog cijepanja, enzim nazvan [[Gama-sekretaza|γ-sekretaza]] (koji je impliciran u [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovoj bolesti]]) cijepa preostali dio notch proteina odmah unutar unutrašnjeg listića [[ćelijska membrana|membrane]] ćelije koja eksprimira notch. Ovo oslobađa unutarćelijski domen proteina Notch (NICD), koji se zatim premješta u [[ćelijsko jedro |jedro]], gdje može regulirati ekspresiju gena aktiviranjem [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[RBPJ|CSL]]. Prvobitno se smatralo da ovi CSL proteini potiskuju transkripciju Notch ciljnog proteina. Međutim, daljnja istraživanja pokazala su da, kada se unutarćelijski domen veže za kompleks, on prelazi iz represora u aktivator transkripcije.<ref>{{cite book |doi=10.1038/npg.els.0004194 |chapter=Drosophila ''Patterning'': Delta-Notch Interactions |title=Encyclopedia of Life Sciences |year=2006 | vauthors = Desbordes S, López-Schier H |isbn=0-470-01617-5 }}</ref> Other proteins also participate in the intracellular portion of the notch signaling cascade.<ref name="pmid22223095">{{cite journal | vauthors = Borggrefe T, Liefke R | title = Fine-tuning of the intracellular canonical Notch signaling pathway | journal = Cell Cycle | volume = 11 | issue = 2 | pages = 264–276 | date = January 2012 | pmid = 22223095 | doi = 10.4161/cc.11.2.18995 | doi-access = free }}</ref> === Interakcije liganda === [[Slika:N1 dll4 cells.png|thumb|455x455px|[[Kristalna struktura]] Notch1-DLL4 kompleksa prikazana kao predviđena interakcija između dvije ćelije (PDB ID: 4XLW)]] Notch signalizacija pokreće se kada Notch receptori na površini ćelije angažuju ligande prezentovane ''in trans'' na suprotnim ćelijama. Uprkos ekspanzivnoj veličini Notch vanćelijskog domena, dokazano je da su EGF domeni 11 i 12 kritične determinante za interakcije sa Delta.<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 }}</ref> Dodatne studije implicirale su ulogu regija izvan Notch EGF11-12 u vezivanju liganda. Naprimjer, Notch EGF domen 8 ima ulogu u selektivnom prepoznavanju Serrate/Jagged-a<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 | bibcode = 2012Sci...338.1229Y }}</ref> a EGF domeni 6–15 potrebni su za maksimalnu signalizaciju nakon stimulacije ligandom.<ref>{{Cite journal|date=2013|title=Intrinsic selectivity of Notch 1 for Delta-like 4 over Delta-like 1|journal=Journal of Biological Chemistry}}</ref> [[Kristalna struktura]] interreagirajućih regija Notch1 i Delta-like 4 (Dll4) pružila je vizualizaciju interakcija Notch-liganda na molekularnom nivou i otkrila da se [[N-terminal]]ni MNNL (ili C2) i DSL domeni liganada vežu za Notch EGF domene 12, odnosno 11.<ref name="Luca_2015">{{cite journal | vauthors = Luca VC, Jude KM, Pierce NW, Nachury MV, Fischer S, Garcia KC | title = Structural biology. Structural basis for Notch1 engagement of Delta-like 4 | journal = Science | volume = 347 | issue = 6224 | pages = 847–853 | date = February 2015 | pmid = 25700513 | pmc = 4445638 | doi = 10.1126/science.1261093 | bibcode = 2015Sci...347..847L }}</ref> Struktura Notch1-Dll4 je također istaknula direktnu ulogu Notch O-vezanih [[fukoza|fukoznih]] i [[glukoza|glukoznih]] dijelova u prepoznavanju liganda i racionalizirala strukturni mehanizam za glikanom posredovano podešavanje Notch signalizacije.<ref name="Luca_2015"/> === Sintetska Notch signalizacija === Moguće je konstruirati sintetske Notch receptore zamjenom vanćelijskih receptorskih i unutarćelijskih transkripcijskih domena drugim domenima po izboru. Ovo omogućava da se odabere koji se ligandi detektuju i koji se geni pojačavaju kao odgovor. Koristeći ovu tehnologiju, ćelije mogu prijaviti ili promijeniti svoje [[ponašanje]], kao odgovor na kontakt sa signalima koje odredi korisnik, olakšavajući nove puteve i osnovnih i primijenjenih istraživanja [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].<ref name="Harmansa">{{cite journal | vauthors = Harmansa S, Affolter M | title = Protein binders and their applications in developmental biology | journal = Development | volume = 145 | issue = 2 | article-number = dev148874 | date = January 2018 | pmid = 29374062 | doi = 10.1242/dev.148874 | doi-access = free }}</ref> Značajno je da ovaj sistem omogućava paralelno uvođenje više sintetskih puteva u ćeliju.<ref>{{cite journal | vauthors = Themeli M, Sadelain M | title = Combinatorial Antigen Targeting: Ideal T-Cell Sensing and Anti-Tumor Response | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 22 | issue = 4 | pages = 271–273 | date = April 2016 | pmid = 26971630 | pmc = 4994806 | doi = 10.1016/j.molmed.2016.02.009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sadelain M | title = Chimeric antigen receptors: driving immunology towards synthetic biology | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 41 | pages = 68–76 | date = August 2016 | pmid = 27372731 | pmc = 5520666 | doi = 10.1016/j.coi.2016.06.004 }}</ref> == Funkcija == Notch signalni put je važan za ćelijsku komunikaciju, koja uključuje mehanizme regulacije gena koji kontrolišu višestruke procese [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije ćelija]] tokom embrionalnog i odraslog života. Notch signalizacija također ima ulogu u sljedećim procesima: :* [[neuron]]ska funkcija i razvoj <ref name="pmid12052917">{{cite journal | vauthors = Gaiano N, Fishell G | title = The role of notch in promoting glial and neural stem cell fates | journal = Annual Review of Neuroscience | volume = 25 | issue = 1 | pages = 471–490 | year = 2002 | pmid = 12052917 | doi = 10.1146/annurev.neuro.25.030702.130823 }}</ref><ref name="pmid17409286">{{cite journal | vauthors = Bolós V, Grego-Bessa J, de la Pompa JL | title = Notch signaling in development and cancer | journal = Endocrine Reviews | volume = 28 | issue = 3 | pages = 339–363 | date = May 2007 | pmid = 17409286 | doi = 10.1210/er.2006-0046 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid20844536">{{cite journal | vauthors = Aguirre A, Rubio ME, Gallo V | title = Notch and EGFR pathway interaction regulates neural stem cell number and self-renewal | journal = Nature | volume = 467 | issue = 7313 | pages = 323–327 | date = September 2010 | pmid = 20844536 | pmc = 2941915 | doi = 10.1038/nature09347 | bibcode = 2010Natur.467..323A }}</ref><ref name="pmid11937492">{{cite journal | vauthors = Hitoshi S, Alexson T, Tropepe V, Donoviel D, Elia AJ, Nye JS, Conlon RA, Mak TW, Bernstein A, van der Kooy D | display-authors = 6 | title = Notch pathway molecules are essential for the maintenance, but not the generation, of mammalian neural stem cells | journal = Genes & Development | volume = 16 | issue = 7 | pages = 846–858 | date = April 2002 | pmid = 11937492 | pmc = 186324 | doi = 10.1101/gad.975202 }}</ref> :* stabilizacija sudbine arterijskog endotela i [[angiogeneza]]<ref name="pmid12482957">{{cite journal | vauthors = Liu ZJ, Shirakawa T, Li Y, Soma A, Oka M, Dotto GP, Fairman RM, Velazquez OC, Herlyn M | display-authors = 6 | title = Regulation of Notch1 and Dll4 by vascular endothelial growth factor in arterial endothelial cells: implications for modulating arteriogenesis and angiogenesis | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 23 | issue = 1 | pages = 14–25 | date = January 2003 | pmid = 12482957 | pmc = 140667 | doi = 10.1128/MCB.23.1.14-25.2003 }}</ref> :* regulacija ključnih događaja ćelijske komunikacije između [[endokard]]a i [[miokard]]a tokom formiranja primordijalne valvule i razvoja i diferencijacije [[komora (srce)|komora]] <ref name="Grego-Bessa_2007">{{cite journal | vauthors = Grego-Bessa J, Luna-Zurita L, del Monte G, Bolós V, Melgar P, Arandilla A, Garratt AN, Zang H, Mukouyama YS, Chen H, Shou W, Ballestar E, Esteller M, Rojas A, Pérez-Pomares JM, de la Pompa JL | display-authors = 6 | title = Notch signaling is essential for ventricular chamber development | journal = Developmental Cell | volume = 12 | issue = 3 | pages = 415–429 | date = March 2007 | pmid = 17336907 | pmc = 2746361 | doi = 10.1016/j.devcel.2006.12.011 }}</ref> :* [[homeostaza]] [[srčani zalistak|zalistaka]], kao i implikacije kod drugih ljudskih poremećaja koji uključuju kardiovaskularni sistem <ref>[http://www.cnb.csic.es/groups-en/DIO/lineas_dpto5/jose_luis_de_la_pompa/index_html?set_language=en The notch signaling pathway in cardiac development and tissue homeostasis]{{Dead link|date=April 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> :* pravovremena specifikacija ćelijske loze i [[endokrini pankreas|endokrinog]] i [[egzokrini pankreas|egzokrinog pankreasa]]<ref name="pmid14657333">{{cite journal | vauthors = Murtaugh LC, Stanger BZ, Kwan KM, Melton DA | title = Notch signaling controls multiple steps of pancreatic differentiation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 25 | pages = 14920–14925 | date = December 2003 | pmid = 14657333 | pmc = 299853 | doi = 10.1073/pnas.2436557100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10014920M }}</ref> :* uticaj na binarne odluke o sudbini ćelija koje moraju birati između sekretorne i apsorpcijske loze u crijevima <ref name="pmid15034002">{{cite journal | vauthors = Sander GR, Powell BC | title = Expression of notch receptors and ligands in the adult gut | journal = The Journal of Histochemistry and Cytochemistry | volume = 52 | issue = 4 | pages = 509–516 | date = April 2004 | pmid = 15034002 | doi = 10.1177/002215540405200409 | doi-access = free }}</ref> :* širenje odjeljka za [[hematopoetske matične ćelije]] tokom razvoja kostiju i učešće u vezi s [[osteoblast]]nom linijom, što ukazuje na potencijalnu terapijsku ulogu notcha u regeneraciji kostiju i [[osteoporoza|osteoporozi]] <ref name="pmid15695512">{{cite journal | vauthors = Nobta M, Tsukazaki T, Shibata Y, Xin C, Moriishi T, Sakano S, Shindo H, Yamaguchi A | display-authors = 6 | title = Critical regulation of bone morphogenetic protein-induced osteoblastic differentiation by Delta1/Jagged1-activated Notch1 signaling | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 280 | issue = 16 | pages = 15842–15848 | date = April 2005 | pmid = 15695512 | doi = 10.1074/jbc.M412891200 | doi-access = free }}</ref> :* ekspanzija hemogenih [[endotel]]nih ćelija zajedno sa signalnom osom koja uključuje [[Hedgehogni signalni put|Hedgehognu signalizaciju]] i [[TAL1|Scl]]<ref name="pmid23236128">{{cite journal | vauthors = Kim PG, Albacker CE, Lu YF, Jang IH, Lim Y, Heffner GC, Arora N, Bowman TV, Lin MI, Lensch MW, De Los Angeles A, Zon LI, Loewer S, Daley GQ | display-authors = 6 | title = Signaling axis involving Hedgehog, Notch, and Scl promotes the embryonic endothelial-to-hematopoietic transition | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 2 | pages = E141–E150 | date = January 2013 | pmid = 23236128 | pmc = 3545793 | doi = 10.1073/pnas.1214361110 | doi-access = free | bibcode = 2013PNAS..110E.141K }}</ref> :*[[T-ćelija|T-ćelijska]] loza posvećena zajedničkom limfoidnom prekursoru <ref>{{cite journal | vauthors = Laky K, Fowlkes BJ | title = Notch signaling in CD4 and CD8 T cell development | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 20 | issue = 2 | pages = 197–202 | date = April 2008 | pmid = 18434124 | pmc = 2475578 | doi = 10.1016/j.coi.2008.03.004 }}</ref> :* regulacija odlučivanja o sudbini ćelija u [[mliječna žlijezda| mliječnim žlijezdama]] u nekoliko različitih razvojnih faza <ref name="pmid15535842">{{cite journal | vauthors = Dontu G, Jackson KW, McNicholas E, Kawamura MJ, Abdallah WM, Wicha MS | title = Role of Notch signaling in cell-fate determination of human mammary stem/progenitor cells | journal = Breast Cancer Research | volume = 6 | issue = 6 | pages = R605–R615 | year = 2004 | article-number = R605 | pmid = 15535842 | pmc = 1064073 | doi = 10.1186/bcr920 | doi-access = free }}</ref> :* moguće neki nejedarni mehanizmi, kao što je kontrola [[aktin]]skog [[citoskelet]]a putem [[tirozin-kinaza]] [[Abl gen|Abl]]<ref name="Lai">{{cite journal | vauthors = Lai EC | title = Notch signaling: control of cell communication and cell fate | journal = Development | volume = 131 | issue = 5 | pages = 965–973 | date = March 2004 | pmid = 14973298 | doi = 10.1242/dev.01074 | s2cid = 6930563 | doi-access = }}</ref> :* Regulacija [[mitoza|mitotske]]/[[mejoza|mejotske]] odluke u germinativnoj liniji ''[[C. elegans]]''<ref name=pmid3677168/> :* razvoj [[Plućna alveola|alveola]] u [[pluća|plućima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Guseh JS, Bores SA, Stanger BZ, Zhou Q, Anderson WJ, Melton DA, Rajagopal J | title = Notch signaling promotes airway mucous metaplasia and inhibits alveolar development | journal = Development | volume = 136 | issue = 10 | pages = 1751–1759 | date = May 2009 | pmid = 19369400 | pmc = 2673763 | doi = 10.1242/dev.029249 }}</ref> Također je utvrđeno da [[Rex1]] ima inhibitorne efekte na ekspresiju notch-a u [[mezenhimska matična ćelija|mezenhimskim matičnim ćelijama]], sprječavajući diferencijaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Bhandari DR, Seo KW, Roh KH, Jung JW, Kang SK, Kang KS | title = REX-1 expression and p38 MAPK activation status can determine proliferation/differentiation fates in human mesenchymal stem cells | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 5 | date = May 2010 | pmid = 20463961 | pmc = 2864743 | doi = 10.1371/journal.pone.0010493 | veditors = Pera M | doi-access = free | bibcode = 2010PLoSO...510493B }}</ref> == Uloga u embriogenezi == Notch signalni put igra važnu ulogu u komunikaciji između ćelija i dodatno reguliše embrionalni razvoj. === Polarnost embrija === Notch signalizacija je neophodna u regulaciji polarnosti. Naprimjer, eksperimenti mutacija su pokazali da gubitak Notch signalizacije uzrokuje abnormalni anteriorno-posteriornu polarnost u [[somit]]ima.<ref>{{cite journal | vauthors = Feller J, Schneider A, Schuster-Gossler K, Gossler A | title = Noncyclic Notch activity in the presomitic mesoderm demonstrates uncoupling of somite compartmentalization and boundary formation | journal = Genes & Development | volume = 22 | issue = 16 | pages = 2166–2171 | date = August 2008 | pmid = 18708576 | pmc = 2518812 | doi = 10.1101/gad.480408 }}</ref> Also, Notch signaling is required during left-right asymmetry determination in vertebrates.<ref>{{cite journal | vauthors = Levin M | title = Left-right asymmetry in embryonic development: a comprehensive review | journal = Mechanisms of Development | volume = 122 | issue = 1 | pages = 3–25 | date = January 2005 | pmid = 15582774 | doi = 10.1016/j.mod.2004.08.006 | s2cid = 15211728 | doi-access = }}</ref> Rane studije na modelnom organizmu [[nematode]] [[Caenorhabditis elegans|''C. elegans'']] ukazuju da Notch signalizacija ima glavnu ulogu u indukciji [[mezoderm]]a i određivanju sudbine ćelija.<ref name=pmid3677168/> Kao što je prethodno spomenuto, ''C. elegans'' ima dva gena koji kodiraju djelimično funkcionalno redundantne Notch homologe, ''glp-1'' i ''lin-12''.<ref>{{cite journal | vauthors = Lambie EJ, Kimble J | title = Two homologous regulatory genes, lin-12 and glp-1, have overlapping functions | journal = Development | volume = 112 | issue = 1 | pages = 231–240 | date = May 1991 | pmid = 1769331 | doi = 10.1242/dev.112.1.231 }}</ref> Tokom razvoja ''C. elegans'', GLP-1, homolog Notch gena kod ''C. elegans'', interreaguje sa APX-1, homologom Delta gena kod ''C. elegans''. Ova signalizacija između određenih [[blastomera]] indukuje diferencijaciju ćelijskih sudbina i uspostavlja dorzalno-ventralnu osu.<ref>{{cite book | title=Developmental biology| edition=11th| author=Gilbert SF| year=2016| page=272| publisher=Sinauer| isbn=978-1-60535-470-5}}{{page needed|date=February 2020}}</ref> === Uloga u somitogenezi === {{Glavni|Segmentacija}} Notch signalizacija je ključna za [[somitogeneza|somitogenezu]]. Godine 1995. pokazano je da je Notch1 važan za koordinaciju segmentacije somita kod miševa.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45">{{cite journal | vauthors = Conlon RA, Reaume AG, Rossant J | title = Notch1 is required for the coordinate segmentation of somites | journal = Development | volume = 121 | issue = 5 | pages = 1533–1545 | date = May 1995 | pmid = 7789282 | doi = 10.1242/dev.121.5.1533 }}</ref> Dalje studije su identifikovale ulogu Notch signalizacije u segmentacijskom satu. Ove studije su postavile hipotezu da primarna funkcija Notch signalizacije ne djeluje na pojedinačnu ćeliju, već koordinira ćelijske satove i održava ih sinhronizovanim. Ova hipoteza je objasnila ulogu Notch signalizacije u razvoju segmentacije i podržana je eksperimentima na [[miševi]]ma i [[zebrica]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Hrabĕ de Angelis M, McIntyre J, Gossler A | title = Maintenance of somite borders in mice requires the Delta homologue DII1 | journal = Nature | volume = 386 | issue = 6626 | pages = 717–721 | date = April 1997 | pmid = 9109488 | doi = 10.1038/386717a0 | s2cid = 4331445 | bibcode = 1997Natur.386..717D }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = van Eeden FJ, Granato M, Schach U, Brand M, Furutani-Seiki M, Haffter P, Hammerschmidt M, Heisenberg CP, Jiang YJ, Kane DA, Kelsh RN, Mullins MC, Odenthal J, Warga RM, Allende ML, Weinberg ES, Nüsslein-Volhard C | display-authors = 6 | title = Mutations affecting somite formation and patterning in the zebrafish, Danio rerio | journal = Development | volume = 123 | pages = 153–164 | date = December 1996 | pmid = 9007237 | doi = 10.1242/dev.123.1.153 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huppert SS, Ilagan MX, De Strooper B, Kopan R | title = Analysis of Notch function in presomitic mesoderm suggests a gamma-secretase-independent role for presenilins in somite differentiation | journal = Developmental Cell | volume = 8 | issue = 5 | pages = 677–688 | date = May 2005 | pmid = 15866159 | doi = 10.1016/j.devcel.2005.02.019 | doi-access = free }}</ref> Eksperimenti s Delta1 mutiranim miševima koji pokazuju abnormalnu somitogenezu s gubitkom prednje/stražnje polarnosti sugeriraju da je Notch signalizacija također neophodna za održavanje granica somita.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45"/> Tokom [[somit]]ogeneze, molekularni oscilator u [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnim mezodermnim]] ćelijama diktira preciznu brzinu formiranja somita. Predložen je [[model sata i talasnog fronta]] kako bi se prostorno odredila lokacija i granice između [[somit]]a. Ovaj proces je visoko reguliran jer somiti moraju imati ispravnu veličinu i razmak kako bi se izbjegle malformacije unutar aksijalnog skeleta koje potencijalno mogu dovesti do [[spondilokostalna dizostoza| spondilokostalne dizostoze]]. Nekoliko ključnih komponenti Notch signalnog puta pomaže u koordinaciji ključnih koraka u ovom procesu. Kod miševa, mutacije u Notch1, Dll1 ili Dll3, Lfng ili Hes7 rezultiraju abnormalnim formiranjem somita. Slično tome, kod ljudi su sljedeće mutacije uočene kao uzrok razvoja spondilokostalne dizostoze: DLL3, LFNG ili HES7.<ref>{{cite journal | vauthors = Wahi K, Bochter MS, Cole SE | title = The many roles of Notch signaling during vertebrate somitogenesis | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology | volume = 49 | pages = 68–75 | date = January 2016 | pmid = 25483003 | doi = 10.1016/j.semcdb.2014.11.010 | s2cid = 10822545 }}</ref> === Uloga u epidermnoj diferencijaciji === Poznato je da se notch signalizacija odvija unutar trepljastih, diferencirajućih ćelija koje se nalaze u prvim epidermnim slojevima tokom ranog razvoja kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Lowell S, Jones P, Le Roux I, Dunne J, Watt FM | title = Stimulation of human epidermal differentiation by delta-notch signalling at the boundaries of stem-cell clusters | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 9 | pages = 491–500 | date = May 2000 | pmid = 10801437 | doi = 10.1016/s0960-9822(00)00451-6 | s2cid = 8927528 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..491L }}</ref> Nadalje, otkriveno je da [[PSEN2|presenilin-2]] djeluje zajedno s ARF4 kako bi regulirao Notch signalizaciju tokom ovog razvoja.<ref>{{cite journal | vauthors = Ezratty EJ, Pasolli HA, Fuchs E | title = A Presenilin-2-ARF4 trafficking axis modulates Notch signaling during epidermal differentiation | journal = The Journal of Cell Biology | volume = 214 | issue = 1 | pages = 89–101 | date = July 2016 | pmid = 27354375 | pmc = 4932368 | doi = 10.1083/jcb.201508082 }}</ref> Međutim, ostaje da se utvrdi da li gama-sekretaza ima direktnu ili indirektnu ulogu u modulaciji Notch signalizacije. == Uloga u razvoju i funkciji centralnog nervnog sistema == [[Slika:Neuro-Gliogenesis via Lateral Inhibition.png|thumb|Notch-Delta lateralna inhibicija u nervnim matičnim ćelijama, što rezultira stvaranjem neuronskih i glijnih progenitora.]] Rani nalazi o Notch signalizaciji u razvoju [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) provedeni su uglavnom u eksperimentima sa mutagenezom kod ''[[Drosophila]]''. Naprimjer, nalaz da je embrionalni letalni fenotip kod ''Drosophila'' povezan sa disfunkcijom Notch-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Poulson DF | title = Chromosomal Deficiencies and the Embryonic Development of Drosophila Melanogaster | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 23 | issue = 3 | pages = 133–137 | date = March 1937 | pmid = 16588136 | pmc = 1076884 | doi = 10.1073/pnas.23.3.133 | doi-access = free | bibcode = 1937PNAS...23..133P }}</ref> indicira da Notch mutacije mogu dovesti do neuspjeha segregacije nervnih i epidermnih ćelija u ranim embrionima ''Drosophila''. U posljednjoj deceniji, napredak u tehnikama mutacija i nokauta omogućio je istraživanje Notch signalnog puta kod sisara, posebno [[glodar]]a. Utvrđeno je da je Notch signalni put ključan uglavnom za održavanje i samoobnavljanje nervnih ćelija (NPC). Posljednjih godina otkrivene su i druge funkcije Notch puta, uključujući specifikaciju [[glija|glijnih ćelija]],<ref name="dada">{{cite journal | vauthors = Furukawa T, Mukherjee S, Bao ZZ, Morrow EM, Cepko CL | title = rax, Hes1, and notch1 promote the formation of Müller glia by postnatal retinal progenitor cells | journal = Neuron | volume = 26 | issue = 2 | pages = 383–394 | date = May 2000 | pmid = 10839357 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)81171-X | s2cid = 16444353 | doi-access = free }}</ref><ref name="baba">{{cite journal | vauthors = Scheer N, Groth A, Hans S, Campos-Ortega JA | title = An instructive function for Notch in promoting gliogenesis in the zebrafish retina | journal = Development | volume = 128 | issue = 7 | pages = 1099–1107 | date = April 2001 | pmid = 11245575 | doi = 10.1242/dev.128.7.1099 }}</ref> razvoj [[neurit]]a,<ref name="neurite">{{cite journal | vauthors = Redmond L, Oh SR, Hicks C, Weinmaster G, Ghosh A | title = Nuclear Notch1 signaling and the regulation of dendritic development | journal = Nature Neuroscience | volume = 3 | issue = 1 | pages = 30–40 | date = January 2000 | pmid = 10607392 | doi = 10.1038/71104 | s2cid = 14774606 }}</ref> kao i [[učenje]] i [[pamćenje]].<ref name="learning">{{cite journal | vauthors = Costa RM, Honjo T, Silva AJ | title = Learning and memory deficits in Notch mutant mice | journal = Current Biology | volume = 13 | issue = 15 | pages = 1348–1354 | date = August 2003 | pmid = 12906797 | doi = 10.1016/S0960-9822(03)00492-5 | s2cid = 15150614 | doi-access = free | bibcode = 2003CBio...13.1348C }}</ref> === Diferencijacija neuronskih ćelija === Notch put je neophodan za održavanje NPC-a u mozgu u razvoju. Aktivacija puta je dovoljna da održi NPC-e u proliferirajućem stanju, dok [[mutacije]] gubitka funkcije u kritičnim komponentama puta uzrokuju preuranjenu neuronsku diferencijaciju i smanjenje broja NPC-a.<ref name="pmid17409286"/> Modulatori Notch signala, npr. protein [[NUMB (gen)|Numb]], mogu antagonizirati Notch efekte, što rezultira zaustavljanjem [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i diferencijacijom NPC-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhong W, Jiang MM, Weinmaster G, Jan LY, Jan YN | title = Differential expression of mammalian Numb, Numblike and Notch1 suggests distinct roles during mouse cortical neurogenesis | journal = Development | volume = 124 | issue = 10 | pages = 1887–1897 | date = May 1997 | pmid = 9169836 | doi = 10.1242/dev.124.10.1887 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Li HS, Wang D, Shen Q, Schonemann MD, Gorski JA, Jones KR, Temple S, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Inactivation of Numb and Numblike in embryonic dorsal forebrain impairs neurogenesis and disrupts cortical morphogenesis | journal = Neuron | volume = 40 | issue = 6 | pages = 1105–1118 | date = December 2003 | pmid = 14687546 | doi = 10.1016/S0896-6273(03)00755-4 | s2cid = 6525042 | doi-access = free }}</ref> Suprotno tome, put [[faktor rasta fibroblasta|faktora rasta fibroblasta]] podstiče Notch signalizaciju, kako bi se [[matične ćelije]] [[korteks|moždane kore]] održale u proliferativnom stanju, što predstavlja mehanizam koji reguliše rast površine korteksa i, potencijalno, [[girifikacija|girifikaciju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Lim HD, Breunig JJ, Vaccarino FM | title = FGF signaling expands embryonic cortical surface area by regulating Notch-dependent neurogenesis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 31 | issue = 43 | pages = 15604–15617 | date = October 2011 | pmid = 22031906 | pmc = 3235689 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.4439-11.2011 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Tomasi S, Lim HD, Suh CY, Vaccarino FM | title = Cortical gyrification induced by fibroblast growth factor 2 in the mouse brain | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 33 | issue = 26 | pages = 10802–10814 | date = June 2013 | pmid = 23804101 | pmc = 3693057 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.3621-12.2013 }}</ref> Na ovaj način, Notch signalizacija kontroliše samoobnavljanje NPC-a, kao i specifikaciju sudbine ćelije. Pokazano je da nekanonska grana Notch signalnog puta koja uključuje [[fosforilacija| fosforilaciju]] STAT3 na [[serin]]skom ostatku na poziciji [[aminokiseline]] 727 i naknadno povećanje ekspresije Hes3 ([[Hes3 signalna osa|STAT3-Ser/Hes3 signalna osa]]) reguliše broj NPC-a u kulturi i u mozgu odraslog glodara.<ref>{{cite journal | vauthors = Androutsellis-Theotokis A, Leker RR, Soldner F, Hoeppner DJ, Ravin R, Poser SW, Rueger MA, Bae SK, Kittappa R, McKay RD | display-authors = 6 | title = Notch signalling regulates stem cell numbers in vitro and in vivo | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 823–826 | date = August 2006 | pmid = 16799564 | doi = 10.1038/nature04940 | s2cid = 4372065 | bibcode = 2006Natur.442..823A | url = https://zenodo.org/record/1233295 }}</ref> Kod odraslih [[glodar]]a i u [[ćelijska kultura|ćelijskoj kulturi]], Notch3 promovira neuronsku diferencijaciju, imajući ulogu suprotnu Notch1/2.<ref>{{cite journal | vauthors = Rusanescu G, Mao J | title = Notch3 is necessary for neuronal differentiation and maturation in the adult spinal cord | journal = Journal of Cellular and Molecular Medicine | volume = 18 | issue = 10 | pages = 2103–2116 | date = October 2014 | pmid = 25164209 | pmc = 4244024 | doi = 10.1111/jcmm.12362 }}</ref> Ovo ukazuje na to da pojedinačni Notch receptori mogu imati različite funkcije, ovisno o ćelijskom kontekstu. === Razvoj neurita === ''[[In vitro]]'' studije pokazuju da Notch može utjecati na razvoj [[neurit]]a. <ref name="neurite"/> ''[[In vivo]]'', delecija Notch signalnog modulatora, Numb, remeti [[neuron]]sko sazrijevanje u razvoju [[cerebellum]]a,<ref name="pmid14729486">{{cite journal | vauthors = Klein AL, Zilian O, Suter U, Taylor V | title = Murine numb regulates granule cell maturation in the cerebellum | journal = Developmental Biology | volume = 266 | issue = 1 | pages = 161–177 | date = February 2004 | pmid = 14729486 | doi = 10.1016/j.ydbio.2003.10.017 | doi-access = free }}</ref> dok [[delecija (genetika)|delecija gena]] Numb remeti [[akson]]sku arborizaciju u senzornim ganglijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Huang EJ, Li H, Tang AA, Wiggins AK, Neve RL, Zhong W, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Targeted deletion of numb and numblike in sensory neurons reveals their essential functions in axon arborization | journal = Genes & Development | volume = 19 | issue = 1 | pages = 138–151 | date = January 2005 | pmid = 15598981 | pmc = 540232 | doi = 10.1101/gad.1246005 }}</ref> Iako mehanizam koji leži u osnovi ovog fenomena nije jasan, ovi nalazi zajedno ukazuju na to da bi Notch signalizacija mogla biti ključna u sazrijevanju neurona. === Gliogeneza === U [[Gliogeneza|gliogenezi]], Notch izgleda ima poučnu ulogu koja može direktno promovirati diferencijaciju mnogih podtipova [[glija|glijnih ćelija]]. <ref name="dada" /><ref name="baba" /> Naprimjer, aktivacija Notch signalizacije u [[mrežnjača|mrežnjači]] pogoduje stvaranju [[Muller-glija]] ćelija na štetu neurona, dok smanjena Notch signalizacija inducira proizvodnju ganglijskih ćelija, uzrokujući smanjenje broja Müller glia ćelija.<ref name="pmid17409286"/> === Funkcija mozga odraslih === Osim svoje uloge u razvoju, dokazi pokazuju da je Notch signalizacija također uključena u neuronsku [[apoptoza|apoptozu]], retrakciju [[neurit]]a i [[neurodegeneracija|neurodegeneraciju]] ishemijskog [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>{{cite journal | vauthors = Woo HN, Park JS, Gwon AR, Arumugam TV, Jo DG | title = Alzheimer's disease and Notch signaling | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 390 | issue = 4 | pages = 1093–1097 | date = December 2009 | pmid = 19853579 | doi = 10.1016/j.bbrc.2009.10.093 | bibcode = 2009BBRC..390.1093W }}</ref> Pored razvojnih funkcija, Notch proteini i ligandi se eksprimiraju u ćelijama odraslog [[nervni sistem|nervnog sistema]],<ref>{{cite journal | vauthors = Presente A, Andres A, Nye JS | title = Requirement of Notch in adulthood for neurological function and longevity | journal = NeuroReport | volume = 12 | issue = 15 | pages = 3321–3325 | date = October 2001 | pmid = 11711879 | doi = 10.1097/00001756-200110290-00035 | s2cid = 8329715 }}</ref> što ukazuje na ulogu u plastičnosti CNS-a tokom života. Odrasli miševi heterozigotni za mutacije u Notch1 ili Cbf1 genu imaju deficite u prostornom učenju i pamćenju.<ref name="learning" /> Slični rezultati su uočeni u eksperimentima sa [[presenilin]]ima 1 i 2, koji posreduju u intramembranskom cijepanju Notch gena. Preciznije, uslovna delecija presenilina tri sedmice nakon rođenja u ekscitacijskim neuronima uzrokuje deficite u učenju i pamćenju, neuronsku disfunkciju i postepenu neurodegeneraciju.<ref name="pmid15066262">{{cite journal | vauthors = Saura CA, Choi SY, Beglopoulos V, Malkani S, Zhang D, Shankaranarayana Rao BS, Chattarji S, Kelleher RJ, Kandel ER, Duff K, Kirkwood A, Shen J | display-authors = 6 | title = Loss of presenilin function causes impairments of memory and synaptic plasticity followed by age-dependent neurodegeneration | journal = Neuron | volume = 42 | issue = 1 | pages = 23–36 | date = April 2004 | pmid = 15066262 | doi = 10.1016/S0896-6273(04)00182-5 | s2cid = 17550860 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko inhibitora [[gama-sekretaza|gama-sekretaze]] koji su prošli klinička ispitivanja na ljudima kod pacijenata sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolešću]] i [[MCI]] rezultiralo je statistički značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija u odnosu na kontrolnu grupu, za što se smatra da je posljedica njegovog slučajnog efekta na Notch signalizaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = De Strooper B | title = Lessons from a failed γ-secretase Alzheimer trial | journal = Cell | volume = 159 | issue = 4 | pages = 721–726 | date = November 2014 | pmid = 25417150 | doi = 10.1016/j.cell.2014.10.016 | doi-access = free }}</ref> == Uloga u kardiovaskularnom razvoju == Notch signalni put je ključna komponenta kardiovaskularnog formiranja i [[morfogeneza| morfogeneze]] u razvoju i bolesti. Neophodan je za selekciju endotelnih [[ćelijski vrh|vrha]] i [[čelijska drška|stabljike ćelija]] tokom [[angiogeneza|klijanja angiogeneze]].<ref>{{cite book | vauthors = Kume T | chapter = Ligand-Dependent Notch Signaling in Vascular Formation | series = Advances in Experimental Medicine and Biology | title = Notch Signaling in Embryology and Cancer | volume = 727 | pages = 210–222 | year = 2012 | pmid = 22399350 | doi = 10.1007/978-1-4614-0899-4_16 | isbn = 978-1-4614-0898-7 }}</ref> === Razvoj srca === Notch signalni put igra ključnu ulogu u najmanje tri procesa razvoja srca: razvoju [[atrioventrikulski kanal| atrioventrikulskog kanala]], razvoju [[miokard]]a i razvoju izlaznog trakta srca (OFT).<ref name="haha">{{cite journal | vauthors = Niessen K, Karsan A | title = Notch signaling in cardiac development | journal = Circulation Research | volume = 102 | issue = 10 | pages = 1169–1181 | date = May 2008 | pmid = 18497317 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.108.174318 | doi-access = free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Alagilleov sindrom]] *[[Čelijska signalizacija]] * [[Netpath]] – Odabrani resurs puteva prenosa signala kod ljudi == Reference == {{Refspisak|33em}} == Vanjski linkovi == * Diagram: [https://web.archive.org/web/20070929120458/http://www.genome.jp/dbget-bin/get_pathway?org_name=hsa&mapno=04330 notch signaling pathway in ''Homo sapiens''] * Diagram: [http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html Notch signaling in ''Drosophila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109152324/http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html |date=2017-11-09 }} * {{MeshName|Notch+Receptors}} {{Ćelijska signalizacija}} {{Notch signalni put}} {{genarch}} [[Kategorija:Transdukcija signala]] oilgsbpl6khz2d3ch5gzg8th2mpz7zw 3933982 3933981 2026-10-04T12:39:28Z Brocker-AB 186433 /* Funkcija */ 3933982 wikitext text/x-wiki [[Slika:Notchccr.svg|thumb| Notch-posredovani [[Juksakrinska signalizacija|juksakrini signal]] između susjednih ćelija]] [[Slika:Notch signaling.svg|thumb|Notch signalni koraci]] '''Notch signalni put''' jeste visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] [[ćelijska signalizacija]], sistem prisutan u većini [[životinje|životinja]].<ref name="pmid10221902">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Rand MD, Lake RJ | title = Notch signaling: cell fate control and signal integration in development | journal = Science | volume = 284 | issue = 5415 | pages = 770–776 | date = April 1999 | pmid = 10221902 | doi = 10.1126/science.284.5415.770 | bibcode = 1999Sci...284..770A }}</ref> Sisari posjeduju četiri različita [[Notch proteini|notch receptora]], koji se nazivaju [[NOTCH1]], [[NOTCH2]], [[Notch 3|NOTCH3]] i [[NOTCH4]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Kumar R, Juillerat-Jeanneret L, Golshayan D | title = Notch Antagonists: Potential Modulators of Cancer and Inflammatory Diseases | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 59 | issue = 17 | pages = 7719–7737 | date = September 2016 | pmid = 27045975 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.5b01516 | s2cid = 43654713 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/7928825 }}</ref> Notch receptor jest transmembranski receptor [[ćelijskopovršinski receptor|receptor]] jednoprolaznih proteina. To je hetero-oligomer sastavljen od velikog vanćelijskog dijela, koji se povezuje u nekovalentnoj interakciji zavisnoj od kalcija s manjim dijelom proteina Notch, sastavljenog od kratkog vanćelijskog područja, jednog transmembranskog prolaza i malog unutarćelijskog područja.<ref name="pmid10882063">{{cite journal | vauthors = Brou C, Logeat F, Gupta N, Bessia C, LeBail O, Doedens JR, Cumano A, Roux P, Black RA, Israël A | display-authors = 6 | title = A novel proteolytic cleavage involved in Notch signaling: the role of the disintegrin-metalloprotease TACE | journal = Molecular Cell | volume = 5 | issue = 2 | pages = 207–216 | date = February 2000 | pmid = 10882063 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80417-7 | doi-access = free }}</ref> Notch signalizacija podstiče proliferativnu signalizaciju tokom [[neurodeneza|neurogeneze]], a njena aktivnost je inhibirana genom [[NUMB (gen)|Numb-om]], kako bi se podstaknula neuronska diferencijacija. Ima glavnu ulogu u regulaciji [[embriogeneza|embrionalnog razvoja]]. Notch signalizacija je disregulirana kod mnogih karcinoma, a neispravna notch signalizacija je implicirana u mnogim bolestima, uključujući akutnu limfoblastnu leukemiju [[T-ćelija]] ([[T-ALL]]),<ref name="pmid17404512">{{cite journal | vauthors = Sharma VM, Draheim KM, Kelliher MA | title = The Notch1/c-Myc pathway in T cell leukemia | journal = Cell Cycle | volume = 6 | issue = 8 | pages = 927–930 | date = April 2007 | pmid = 17404512 | doi = 10.4161/cc.6.8.4134 | doi-access = free }}</ref> cerebralnu autosomno-dominantnu arteriopatiju sa subkorteksnim infarktima i leukoencefalopatijom (CADASIL), [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Fallotova tetralogija| Fallotovz tetralogiju]] i [[Alagilleov sindrom]]. Inhibicija notch signalizacije inhibira proliferaciju akutne limfoblastne leukemije T-ćelija i u kultiviranim ćelijama i u [[modelni organizam|mišjem modelu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE | display-authors = 6 | title = Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex | journal = Nature | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 182–188 | date = November 2009 | pmid = 19907488 | pmc = 2951323 | doi = 10.1038/nature08543 | bibcode = 2009Natur.462..182M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Arora PS, Ansari AZ | title = Chemical biology: A Notch above other inhibitors | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 171–173 | date = November 2009 | pmid = 19907487 | doi = 10.1038/462171a | s2cid = 205050842 | doi-access = free | bibcode = 2009Natur.462..171A }}</ref> == Otkriće == Godine 1914, John S. Dexter je primijetio pojavu zareza na krilima voćne mušice ''[[Drosophila ampelophila]]''. [[Alel]]e gena identificirao je američki evolucijski biolog/[[genetičar]] [[Thomas Hunt Morgan]], 1917. godine.<ref name=Morgan1917>{{Cite journal | vauthors = Morgan TH | author-link = Thomas Hunt Morgan | year = 1917 | title = The theory of the gene | journal = The American Naturalist | volume=51 | issue=609 | pages = 513–544 | doi=10.1086/279629 | bibcode = 1917ANat...51..513M | s2cid = 84050307 | url = https://zenodo.org/record/1431357 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Morgan TH | title = The theory of the gene | edition = revised | publisher = Yale University Press | year = 1928 | pages = 77–81 | url = http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp24097 | isbn = 978-0-8240-1384-4 }}</ref> Njegovu molekularnu analizu i sekvenciranje nezavisno su proveli 1980-ih [[Spyros Artavanis-Tsakonas]] i [[Michael W. Young]].<ref name="pmid3935325">{{cite journal | vauthors = Wharton KA, Johansen KM, Xu T, Artavanis-Tsakonas S | title = Nucleotide sequence from the neurogenic locus notch implies a gene product that shares homology with proteins containing EGF-like repeats | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 567–581 | date = December 1985 | pmid = 3935325 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90229-6 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid3097517">{{cite journal | vauthors = Kidd S, Kelley MR, Young MW | title = Sequence of the notch locus of Drosophila melanogaster: relationship of the encoded protein to mammalian clotting and growth factors | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 6 | issue = 9 | pages = 3094–3108 | date = September 1986 | pmid = 3097517 | pmc = 367044 | doi = 10.1128/mcb.6.9.3094 }}</ref> Aleli dva ''Notch'' gena ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'' identifikovani su na osnovu razvojnih fenotipova: ''lin-12''<ref>{{cite journal | vauthors = Greenwald IS, Sternberg PW, Horvitz HR | title = The lin-12 locus specifies cell fates in Caenorhabditis elegans | journal = Cell | volume = 34 | issue = 2 | pages = 435–444 | date = September 1983 | pmid = 6616618 | doi = 10.1016/0092-8674(83)90377-x | s2cid = 40668388 }}</ref> and ''glp-1''.<ref name=pmid3677168>{{cite journal | vauthors = Austin J, Kimble J | title = glp-1 is required in the germ line for regulation of the decision between mitosis and meiosis in C. elegans | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 589–599 | date = November 1987 | pmid = 3677168 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90128-0 | bibcode = 1987Cell...51..589A | s2cid = 31484517 }}</ref><ref name=PMID3677169>{{cite journal | vauthors = Priess JR, Schnabel H, Schnabel R | title = The glp-1 locus and cellular interactions in early C. elegans embryos | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 601–611 | date = November 1987 | pmid = 3677169 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90129-2 | s2cid = 6282210 }}</ref> Kloniranje i djelomična sekvenca ''lin-12'' objavila je Iva Greenwald, istovremeno kad i za ''Drosophila'' ''Notch''.<ref name=PMID3000611>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = lin-12, a nematode homeotic gene, is homologous to a set of mammalian proteins that includes epidermal growth factor | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 583–590 | date = December 1985 | pmid = 3000611 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90230-2 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizam == {{Glavni|Notch-protein}} [[Notch-protein]] prostire se kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], s dijelom unutra, a dijelom izvan nje. [[Ligand]]ni proteini koji se vežu za vanćelijski domen induciraju proteolitsko cijepanje i oslobađanje unutarćelijskog domena, koji ulazi u [[ćelijsko jedro]], kako bi modificirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].<ref name="pmid11604511">{{cite journal | vauthors = Oswald F, Täuber B, Dobner T, Bourteele S, Kostezka U, Adler G, Liptay S, Schmid RM | display-authors = 6 | title = p300 acts as a transcriptional coactivator for mammalian Notch-1 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 21 | issue = 22 | pages = 7761–7774 | date = November 2001 | pmid = 11604511 | pmc = 99946 | doi = 10.1128/MCB.21.22.7761-7774.2001 }}</ref> Model cijepanja prvi put je predložen 1993. godine na osnovu rada obavljenog sa ''[[Drosophila]]'' ''Notch'' i ''[[C. elegans]]'' ''lin-12'',<ref name=PMID8406001>{{cite journal | vauthors = Lieber T, Kidd S, Alcamo E, Corbin V, Young MW | title = Antineurogenic phenotypes induced by truncated Notch proteins indicate a role in signal transduction and may point to a novel function for Notch in nuclei | journal = Genes & Development | volume = 7 | issue = 10 | pages = 1949–1965 | date = October 1993 | pmid = 8406001 | doi = 10.1101/gad.7.10.1949 | doi-access = free }}</ref><ref name=PMID8343960>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Fitzgerald K, Greenwald I | title = Intrinsic activity of the Lin-12 and Notch intracellular domains in vivo | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 331–345 | date = July 1993 | pmid = 8343960 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90424-O | s2cid = 27966283 }}</ref> informed by the first oncogenic mutation affecting a human ''Notch'' gene.<ref name=PMID1831692>{{cite journal | vauthors = Ellisen LW, Bird J, West DC, Soreng AL, Reynolds TC, Smith SD, Sklar J | title = TAN-1, the human homolog of the Drosophila notch gene, is broken by chromosomal translocations in T lymphoblastic neoplasms | journal = Cell | volume = 66 | issue = 4 | pages = 649–661 | date = August 1991 | pmid = 1831692 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90111-B | s2cid = 45604279 }}</ref> Uvjerljivi dokazi za ovaj model pruženi su 1998. godine ''[[in vivo]]'' analizom na drozofili, koju je proveo Gary Struhl,<ref name=PMID9604939>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Adachi A | title = Nuclear access and action of notch in vivo | journal = Cell | volume = 93 | issue = 4 | pages = 649–660 | date = May 1998 | pmid = 9604939 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81193-9 | s2cid = 10828910 | doi-access = free }}</ref> i u [[ćelijska kultura| kulturi ćelija]] od strane Raphaela Kopana.<ref name=PMID9620803>{{cite journal | vauthors = Schroeter EH, Kisslinger JA, Kopan R | title = Notch-1 signalling requires ligand-induced proteolytic release of intracellular domain | journal = [[Nature]] | volume = 393 | issue = 6683 | pages = 382–386 | date = May 1998 | pmid = 9620803 | doi = 10.1038/30756 | s2cid = 4431882 | bibcode = 1998Natur.393..382S }}</ref> Iako je ovaj model u početku bio osporavan,<ref name="pmid10221902" /> dokazi u korist modela bili su nepobitni od 2001.<ref name=PMID22785620>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = Notch and the awesome power of genetics | journal = Genetics | volume = 191 | issue = 3 | pages = 655–669 | date = July 2012 | pmid = 22785620 | pmc = 3389966 | doi = 10.1534/genetics.112.141812 }}</ref><ref name=PMID11134525>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Greenwald I | title = Presenilin-mediated transmembrane cleavage is required for Notch signal transduction in Drosophila | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 1 | pages = 229–234 | date = January 2001 | pmid = 11134525 | pmc = 14573 | doi = 10.1073/pnas.98.1.229 | doi-access = free | bibcode = 2001PNAS...98..229S }}</ref> Receptor se normalno aktivira putem direktnog kontakta između ćelija, u kojem [[transmembranski protein]]i ćelija u direktnom kontaktu formiraju ligande koji se vežu za Notch receptor. Notch vezivanje omogućava grupama ćelija da se organizuju tako da, ako jedna ćelija eksprimira određenu osobinu, to se može isključiti u susjednim ćelijama putem međućelijskog Notch signala. Na ovaj način, grupe ćelija utiču jedna na drugu kako bi stvorile velike strukture. Dakle, lateralni mehanizmi inhibicije su ključni za Notch signalizaciju. ''lin-12'' i ''Notch'' posreduju u odlukama o sudbini binarnih ćelija, a lateralna inhibicija uključuje mehanizme [[povratna sprehga|povratne sprege]], za pojačavanje početnih razlika.<ref name=PMID22785620 /> '''Notch kaskada''' sastoji se od Notch i Notch [[ligand |liganada]], kao i unutarćelijskih proteina koji prenose Notch signal do [[ćelijsko jedro|ćelijskopg jedra]]. Utvrđeno je porodica receptora Notch/Lin-12/Glp-1.<ref name="pmid7716513">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Matsuno K, Fortini ME | title = Notch signaling | journal = Science | volume = 268 | issue = 5208 | pages = 225–232 | date = April 1995 | pmid = 7716513 | doi = 10.1126/science.7716513 | bibcode = 1995Sci...268..225A }}</ref> uključena u specifikaciju ćelijskih sudbina tokom razvoja kod ''[[Drosophila]]'' i ''[[C. elegans]]''.<ref name="pmid9546393">{{cite journal | vauthors = Singson A, Mercer KB, L'Hernault SW | title = The C. elegans spe-9 gene encodes a sperm transmembrane protein that contains EGF-like repeats and is required for fertilization | journal = Cell | volume = 93 | issue = 1 | pages = 71–79 | date = April 1998 | pmid = 9546393 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81147-2 | s2cid = 17455442 | doi-access = free }}</ref> Unutarćelijski domen Notch-a formira kompleks sa [[RBPJ|CBF1]] i [[MAML1|mastermind]], kako bi aktivirao transkripciju ciljnih gena. Struktura kompleksa je određena.<ref name=PMID16530044>{{cite journal | vauthors = Nam Y, Sliz P, Song L, Aster JC, Blacklow SC | title = Structural basis for cooperativity in recruitment of MAML coactivators to Notch transcription complexes | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 973–983 | date = March 2006 | pmid = 16530044 | doi = 10.1016/j.cell.2005.12.037 | s2cid = 17809522 | doi-access = free | author-link5 = Stephen Blacklow }}</ref><ref name=PMID16530045>{{cite journal | vauthors = Wilson JJ, Kovall RA | title = Crystal structure of the CSL-Notch-Mastermind ternary complex bound to DNA | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 985–996 | date = March 2006 | pmid = 16530045 | doi = 10.1016/j.cell.2006.01.035 | s2cid = 9224353 | doi-access = free }}</ref> === Put === Sazrijevanje notch receptora uključuje cijepanje na potencijalnoj vanćelijskoj strani tokom unutarćelijskog transporta u [[Golgijev aparat|Golgijevom kompleksu]].<ref name="pmid10899003">{{cite journal | vauthors = Munro S, Freeman M | title = The notch signalling regulator fringe acts in the Golgi apparatus and requires the glycosyltransferase signature motif DXD | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 14 | pages = 813–820 | date = July 2000 | pmid = 10899003 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00578-9 | s2cid = 13909969 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..813M }}</ref> Ovo rezultira bipartitnim proteinom, sastavljenim od velikog vanćelijskog domena povezanog s manjim transmembranskim i unutarćelijskim domenom. Vezivanje liganda podstiče dva [[proteoliza|proteolitska događaja]] obrade; kao rezultat proteolize, unutarćelijski domen se oslobađa i može ući u jedro, kako bi se angažovao s drugim proteinima koji vežu [[DNK]] i regulisao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Notch i većina njegovih liganada su [[transmembranski protein]]i, tako da ćelije koje eksprimiraju ligande obično moraju biti uz ćeliju koja eksprimira notch da bi se signalizacija dogodila. Notch ligandi također su jednoprolazni transmembranski proteini i članovi su DSL (Delta/Serrate/LAG-2) porodice proteina. Kod ''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćne mušice), postoje dva liganda nazvana [[Delta (ligand)|Delta]] i [[Serrate (ligand)|Serrate]]. Kod sisara, odgovarajuća imena su [[Delta-like]] i [[Jagged (ligand)|Jagged]]. Kod sisara postoje višestruki Delta-slični i Jagged ligandi, kao i moguće niz drugih liganda, kao što je F3/kontaktin.<ref name="Lai" /> Kod nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'', dva gena kodiraju homologne proteine, ''glp-1'' i ''lin-12''. Postoji barem jedan izvještaj koji sugerira da neke ćelije mogu slati procese koji omogućavaju signalizaciju između ćelija koje su udaljene i do četiri ili pet ćelijskih prečnika. Notch vanćelijki domen sastoji se prvenstveno od malih motiva bogatih cistinom koji se nazivaju ponavljanja slična [[Epidermni faktor rasta|EGF]].<ref name="pmid16973733">{{cite journal | vauthors = Ma B, Simala-Grant JL, Taylor DE | title = Fucosylation in prokaryotes and eukaryotes | journal = Glycobiology | volume = 16 | issue = 12 | pages = 158R–184R | date = December 2006 | pmid = 16973733 | doi = 10.1093/glycob/cwl040 | doi-access = }}</ref> Notch 1, naprimjer, ima 36 ovih ponavljanja. Svako ponavljanje slično EGF-u sastoji se od približno 40 [[ aminokiselina]], a njegova struktura uglavnom je definirana sa šest konzerviranih cisteinskih ostataka koji formiraju [[konzervirana sekvenca| tri konzervirane]] [[disulfidna veza|disulfidne veze]]. Svako ponavljanje slično EGF-u može biti modificirano [[glikan|''O''-vezanim glikanima]] na specifičnim mjestima.<ref name="pmid12460944">{{cite journal | vauthors = Shao L, Luo Y, Moloney DJ, Haltiwanger R | title = O-glycosylation of EGF repeats: identification and initial characterization of a UDP-glucose: protein O-glucosyltransferase | journal = Glycobiology | volume = 12 | issue = 11 | pages = 763–770 | date = November 2002 | pmid = 12460944 | doi = 10.1093/glycob/cwf085 | doi-access = }}</ref> Šećer [[glikozilacija|''O''-glukoza]] može se dodati između prvog i drugog konzerviranog cisteina, a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se dodati između drugog i trećeg konzerviranog cisteina. Ovi [[šećeri]] dodaju se putem još uvijek neidentificirane [[glikozilacija|''O''-glukoziltransferaze]] (osim za [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18243100 Rumi]), odnosno [[GDP-fukoza protein O-fukoziltransferaza 1|GDP-fukoza Protein ''O''-fukoziltransferaze 1]] ([[POFUT1]]). Dodavanje [[glikozilacija|''O''-fukoze]] putem [[POFUT1]] apsolutno je neophodno za funkciju notch proteina, i bez enzima za dodavanje ''O''-fukoze, svi notch proteini ne funkcionišu ispravno. Za sada, način na koji [[glikozilacija]] notch proteina utiče na funkciju nije u potpunosti razjašnjen. ''O''-glukoza na notchu može se dalje produžiti do trisaharida, dodavanjem dva [[ksiloza|ksilozna]] šećera pomoću [[ksiloza|ksiloziltransferaza]], a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se produžiti do tetrasaharida uređenim dodavanjem [[N-acetilglukozamin]]a (GlcNAc) šećera pomoću [[N-acetilglukozamin|N-acetilglukozaminiltransferaze]] zvane [[Fringe Geni|Fringe]], dodavanjem [[galaktoza|galaktoze]] pomoću [[galaktoza|galaktoziltransferaze]] i dodavanjem [[sijalinska kiselina| sijalinske kiseline]] pomoću [[sijalinska kiselina|sijaliltransferaze]].ref name="pmid17132502">{{cite book | vauthors = Lu L, Stanley P | chapter = Roles of O-Fucose Glycans in Notch Signaling Revealed by Mutant Mice | title = Functional Glycomics | series = Methods in Enzymology | volume = 417 | pages = 127–136 | year = 2006 | pmid = 17132502 | doi = 10.1016/S0076-6879(06)17010-X | isbn = 978-0-12-182822-6 }}</ref> Da bi se dodao još jedan nivo složenosti, kod sisara postoje tri Fringe GlcNAc-transferaze, nazvane lunatic fringe, manic fringe i radical fringe. Ovi enzimi su odgovorni za nešto što se naziva "fringe efekat" na notch signalizaciju.<ref name="pmid17215308">{{cite journal | vauthors = Thomas GB, van Meyel DJ | title = The glycosyltransferase Fringe promotes Delta-Notch signaling between neurons and glia, and is required for subtype-specific glial gene expression | journal = Development | volume = 134 | issue = 3 | pages = 591–600 | date = February 2007 | pmid = 17215308 | doi = 10.1242/dev.02754 | doi-access = free }}</ref> Ako Fringe doda GlcNAc šećeru [[glikozilacija|''O''-fukoza]], tada će doći do naknadne adicije galaktoze i sijalinske kiseline. U prisustvu ovog tetrasaharida, notch snažno signalizira kada interraguje sa Delta [[ligand]]om, ali je značajno inhibirao signalizaciju kada interaguje sa Jagged ligandom..<ref name="pmid12826675">{{cite journal | vauthors = LaVoie MJ, Selkoe DJ | title = The Notch ligands, Jagged and Delta, are sequentially processed by alpha-secretase and presenilin/gamma-secretase and release signaling fragments | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 36 | pages = 34427–34437 | date = September 2003 | pmid = 12826675 | doi = 10.1074/jbc.M302659200 | doi-access = free }}</ref> Način na koji ovo dodavanje šećera inhibira signalizaciju kroz jedan ligand i pojačava signalizaciju kroz drugi nije u potpunosti shvaćen. Nakon što ekstracelularni domen notch interaguje sa ligandom, ADAM-porodica [[metaloproteinaza]] nazvana ADAM10, cijepa protein notch odmah izvan membrane.<ref name="pmid19726682">{{cite journal | vauthors = van Tetering G, van Diest P, Verlaan I, van der Wall E, Kopan R, Vooijs M | title = Metalloprotease ADAM10 is required for Notch1 site 2 cleavage | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31018–31027 | date = November 2009 | pmid = 19726682 | pmc = 2781502 | doi = 10.1074/jbc.M109.006775 | doi-access = free }}</ref> Ovo oslobađa vanćelijski dio notch proteina (NECD), koji nastavlja da interreaguje sa ligandom. Ligand plus vanćelijski domen notch proteina se zatim [[endocitoza|endocitoziraju]] od strane ćelije koja eksprimira ligand. Mogu postojati signalni efekti u ćeliji koja eksprimira ligand nakon endocitoze; ovaj dio notch signalizacije tema je aktivnog istraživanja. Nakon ovog prvog cijepanja, enzim nazvan [[Gama-sekretaza|γ-sekretaza]] (koji je impliciran u [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovoj bolesti]]) cijepa preostali dio notch proteina odmah unutar unutrašnjeg listića [[ćelijska membrana|membrane]] ćelije koja eksprimira notch. Ovo oslobađa unutarćelijski domen proteina Notch (NICD), koji se zatim premješta u [[ćelijsko jedro |jedro]], gdje može regulirati ekspresiju gena aktiviranjem [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[RBPJ|CSL]]. Prvobitno se smatralo da ovi CSL proteini potiskuju transkripciju Notch ciljnog proteina. Međutim, daljnja istraživanja pokazala su da, kada se unutarćelijski domen veže za kompleks, on prelazi iz represora u aktivator transkripcije.<ref>{{cite book |doi=10.1038/npg.els.0004194 |chapter=Drosophila ''Patterning'': Delta-Notch Interactions |title=Encyclopedia of Life Sciences |year=2006 | vauthors = Desbordes S, López-Schier H |isbn=0-470-01617-5 }}</ref> Other proteins also participate in the intracellular portion of the notch signaling cascade.<ref name="pmid22223095">{{cite journal | vauthors = Borggrefe T, Liefke R | title = Fine-tuning of the intracellular canonical Notch signaling pathway | journal = Cell Cycle | volume = 11 | issue = 2 | pages = 264–276 | date = January 2012 | pmid = 22223095 | doi = 10.4161/cc.11.2.18995 | doi-access = free }}</ref> === Interakcije liganda === [[Slika:N1 dll4 cells.png|thumb|455x455px|[[Kristalna struktura]] Notch1-DLL4 kompleksa prikazana kao predviđena interakcija između dvije ćelije (PDB ID: 4XLW)]] Notch signalizacija pokreće se kada Notch receptori na površini ćelije angažuju ligande prezentovane ''in trans'' na suprotnim ćelijama. Uprkos ekspanzivnoj veličini Notch vanćelijskog domena, dokazano je da su EGF domeni 11 i 12 kritične determinante za interakcije sa Delta.<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 }}</ref> Dodatne studije implicirale su ulogu regija izvan Notch EGF11-12 u vezivanju liganda. Naprimjer, Notch EGF domen 8 ima ulogu u selektivnom prepoznavanju Serrate/Jagged-a<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 | bibcode = 2012Sci...338.1229Y }}</ref> a EGF domeni 6–15 potrebni su za maksimalnu signalizaciju nakon stimulacije ligandom.<ref>{{Cite journal|date=2013|title=Intrinsic selectivity of Notch 1 for Delta-like 4 over Delta-like 1|journal=Journal of Biological Chemistry}}</ref> [[Kristalna struktura]] interreagirajućih regija Notch1 i Delta-like 4 (Dll4) pružila je vizualizaciju interakcija Notch-liganda na molekularnom nivou i otkrila da se [[N-terminal]]ni MNNL (ili C2) i DSL domeni liganada vežu za Notch EGF domene 12, odnosno 11.<ref name="Luca_2015">{{cite journal | vauthors = Luca VC, Jude KM, Pierce NW, Nachury MV, Fischer S, Garcia KC | title = Structural biology. Structural basis for Notch1 engagement of Delta-like 4 | journal = Science | volume = 347 | issue = 6224 | pages = 847–853 | date = February 2015 | pmid = 25700513 | pmc = 4445638 | doi = 10.1126/science.1261093 | bibcode = 2015Sci...347..847L }}</ref> Struktura Notch1-Dll4 je također istaknula direktnu ulogu Notch O-vezanih [[fukoza|fukoznih]] i [[glukoza|glukoznih]] dijelova u prepoznavanju liganda i racionalizirala strukturni mehanizam za glikanom posredovano podešavanje Notch signalizacije.<ref name="Luca_2015"/> === Sintetska Notch signalizacija === Moguće je konstruirati sintetske Notch receptore zamjenom vanćelijskih receptorskih i unutarćelijskih transkripcijskih domena drugim domenima po izboru. Ovo omogućava da se odabere koji se ligandi detektuju i koji se geni pojačavaju kao odgovor. Koristeći ovu tehnologiju, ćelije mogu prijaviti ili promijeniti svoje [[ponašanje]], kao odgovor na kontakt sa signalima koje odredi korisnik, olakšavajući nove puteve i osnovnih i primijenjenih istraživanja [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].<ref name="Harmansa">{{cite journal | vauthors = Harmansa S, Affolter M | title = Protein binders and their applications in developmental biology | journal = Development | volume = 145 | issue = 2 | article-number = dev148874 | date = January 2018 | pmid = 29374062 | doi = 10.1242/dev.148874 | doi-access = free }}</ref> Značajno je da ovaj sistem omogućava paralelno uvođenje više sintetskih puteva u ćeliju.<ref>{{cite journal | vauthors = Themeli M, Sadelain M | title = Combinatorial Antigen Targeting: Ideal T-Cell Sensing and Anti-Tumor Response | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 22 | issue = 4 | pages = 271–273 | date = April 2016 | pmid = 26971630 | pmc = 4994806 | doi = 10.1016/j.molmed.2016.02.009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sadelain M | title = Chimeric antigen receptors: driving immunology towards synthetic biology | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 41 | pages = 68–76 | date = August 2016 | pmid = 27372731 | pmc = 5520666 | doi = 10.1016/j.coi.2016.06.004 }}</ref> == Funkcija == Notch signalni put je važan za ćelijsku komunikaciju, koja uključuje mehanizme regulacije gena koji kontrolišu višestruke procese [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije ćelija]] tokom embrionalnog i odraslog života. Notch signalizacija također ima ulogu u sljedećim procesima: :* [[neuron]]ska funkcija i razvoj <ref name="pmid12052917">{{cite journal | vauthors = Gaiano N, Fishell G | title = The role of notch in promoting glial and neural stem cell fates | journal = Annual Review of Neuroscience | volume = 25 | issue = 1 | pages = 471–490 | year = 2002 | pmid = 12052917 | doi = 10.1146/annurev.neuro.25.030702.130823 }}</ref><ref name="pmid17409286">{{cite journal | vauthors = Bolós V, Grego-Bessa J, de la Pompa JL | title = Notch signaling in development and cancer | journal = Endocrine Reviews | volume = 28 | issue = 3 | pages = 339–363 | date = May 2007 | pmid = 17409286 | doi = 10.1210/er.2006-0046 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid20844536">{{cite journal | vauthors = Aguirre A, Rubio ME, Gallo V | title = Notch and EGFR pathway interaction regulates neural stem cell number and self-renewal | journal = [[Nature]] | volume = 467 | issue = 7313 | pages = 323–327 | date = September 2010 | pmid = 20844536 | pmc = 2941915 | doi = 10.1038/nature09347 | bibcode = 2010Natur.467..323A }}</ref><ref name="pmid11937492">{{cite journal | vauthors = Hitoshi S, Alexson T, Tropepe V, Donoviel D, Elia AJ, Nye JS, Conlon RA, Mak TW, Bernstein A, van der Kooy D | display-authors = 6 | title = Notch pathway molecules are essential for the maintenance, but not the generation, of mammalian neural stem cells | journal = Genes & Development | volume = 16 | issue = 7 | pages = 846–858 | date = April 2002 | pmid = 11937492 | pmc = 186324 | doi = 10.1101/gad.975202 }}</ref> :* stabilizacija sudbine arterijskog endotela i [[angiogeneza]]<ref name="pmid12482957">{{cite journal | vauthors = Liu ZJ, Shirakawa T, Li Y, Soma A, Oka M, Dotto GP, Fairman RM, Velazquez OC, Herlyn M | display-authors = 6 | title = Regulation of Notch1 and Dll4 by vascular endothelial growth factor in arterial endothelial cells: implications for modulating arteriogenesis and angiogenesis | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 23 | issue = 1 | pages = 14–25 | date = January 2003 | pmid = 12482957 | pmc = 140667 | doi = 10.1128/MCB.23.1.14-25.2003 }}</ref> :* regulacija ključnih događaja ćelijske komunikacije između [[endokard]]a i [[miokard]]a tokom formiranja primordijalne valvule i razvoja i diferencijacije [[komora (srce)|komora]] <ref name="Grego-Bessa_2007">{{cite journal | vauthors = Grego-Bessa J, Luna-Zurita L, del Monte G, Bolós V, Melgar P, Arandilla A, Garratt AN, Zang H, Mukouyama YS, Chen H, Shou W, Ballestar E, Esteller M, Rojas A, Pérez-Pomares JM, de la Pompa JL | display-authors = 6 | title = Notch signaling is essential for ventricular chamber development | journal = Developmental Cell | volume = 12 | issue = 3 | pages = 415–429 | date = March 2007 | pmid = 17336907 | pmc = 2746361 | doi = 10.1016/j.devcel.2006.12.011 }}</ref> :* [[homeostaza]] [[srčani zalistak|zalistaka]], kao i implikacije kod drugih ljudskih poremećaja koji uključuju kardiovaskularni sistem <ref>[http://www.cnb.csic.es/groups-en/DIO/lineas_dpto5/jose_luis_de_la_pompa/index_html?set_language=en The notch signaling pathway in cardiac development and tissue homeostasis]{{Dead link|date=April 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> :* pravovremena specifikacija ćelijske loze i [[endokrini pankreas|endokrinog]] i [[egzokrini pankreas|egzokrinog pankreasa]]<ref name="pmid14657333">{{cite journal | vauthors = Murtaugh LC, Stanger BZ, Kwan KM, Melton DA | title = Notch signaling controls multiple steps of pancreatic differentiation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 25 | pages = 14920–14925 | date = December 2003 | pmid = 14657333 | pmc = 299853 | doi = 10.1073/pnas.2436557100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10014920M }}</ref> :* uticaj na binarne odluke o sudbini ćelija koje moraju birati između sekretorne i apsorpcijske loze u crijevima <ref name="pmid15034002">{{cite journal | vauthors = Sander GR, Powell BC | title = Expression of notch receptors and ligands in the adult gut | journal = The Journal of Histochemistry and Cytochemistry | volume = 52 | issue = 4 | pages = 509–516 | date = April 2004 | pmid = 15034002 | doi = 10.1177/002215540405200409 | doi-access = free }}</ref> :* širenje odjeljka za [[hematopoetske matične ćelije]] tokom razvoja kostiju i učešće u vezi s [[osteoblast]]nom linijom, što ukazuje na potencijalnu terapijsku ulogu notcha u regeneraciji kostiju i [[osteoporoza|osteoporozi]] <ref name="pmid15695512">{{cite journal | vauthors = Nobta M, Tsukazaki T, Shibata Y, Xin C, Moriishi T, Sakano S, Shindo H, Yamaguchi A | display-authors = 6 | title = Critical regulation of bone morphogenetic protein-induced osteoblastic differentiation by Delta1/Jagged1-activated Notch1 signaling | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 280 | issue = 16 | pages = 15842–15848 | date = April 2005 | pmid = 15695512 | doi = 10.1074/jbc.M412891200 | doi-access = free }}</ref> :* ekspanzija hemogenih [[endotel]]nih ćelija zajedno sa signalnom osom koja uključuje [[Hedgehogni signalni put|Hedgehognu signalizaciju]] i [[TAL1|Scl]]<ref name="pmid23236128">{{cite journal | vauthors = Kim PG, Albacker CE, Lu YF, Jang IH, Lim Y, Heffner GC, Arora N, Bowman TV, Lin MI, Lensch MW, De Los Angeles A, Zon LI, Loewer S, Daley GQ | display-authors = 6 | title = Signaling axis involving Hedgehog, Notch, and Scl promotes the embryonic endothelial-to-hematopoietic transition | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 2 | pages = E141–E150 | date = January 2013 | pmid = 23236128 | pmc = 3545793 | doi = 10.1073/pnas.1214361110 | doi-access = free | bibcode = 2013PNAS..110E.141K }}</ref> :*[[T-ćelija|T-ćelijska]] loza posvećena zajedničkom limfoidnom prekursoru <ref>{{cite journal | vauthors = Laky K, Fowlkes BJ | title = Notch signaling in CD4 and CD8 T cell development | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 20 | issue = 2 | pages = 197–202 | date = April 2008 | pmid = 18434124 | pmc = 2475578 | doi = 10.1016/j.coi.2008.03.004 }}</ref> :* regulacija odlučivanja o sudbini ćelija u [[mliječna žlijezda| mliječnim žlijezdama]] u nekoliko različitih razvojnih faza <ref name="pmid15535842">{{cite journal | vauthors = Dontu G, Jackson KW, McNicholas E, Kawamura MJ, Abdallah WM, Wicha MS | title = Role of Notch signaling in cell-fate determination of human mammary stem/progenitor cells | journal = Breast Cancer Research | volume = 6 | issue = 6 | pages = R605–R615 | year = 2004 | pmid = 15535842 | pmc = 1064073 | doi = 10.1186/bcr920 | doi-access = free }}</ref> :* moguće neki nejedarni mehanizmi, kao što je kontrola [[aktin]]skog [[citoskelet]]a putem [[tirozin-kinaza]] [[Abl gen|Abl]]<ref name="Lai">{{cite journal | vauthors = Lai EC | title = Notch signaling: control of cell communication and cell fate | journal = Development | volume = 131 | issue = 5 | pages = 965–973 | date = March 2004 | pmid = 14973298 | doi = 10.1242/dev.01074 | s2cid = 6930563 | doi-access = }}</ref> :* Regulacija [[mitoza|mitotske]]/[[mejoza|mejotske]] odluke u germinativnoj liniji ''[[C. elegans]]''<ref name=pmid3677168/> :* razvoj [[Plućna alveola|alveola]] u [[pluća|plućima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Guseh JS, Bores SA, Stanger BZ, Zhou Q, Anderson WJ, Melton DA, Rajagopal J | title = Notch signaling promotes airway mucous metaplasia and inhibits alveolar development | journal = Development | volume = 136 | issue = 10 | pages = 1751–1759 | date = May 2009 | pmid = 19369400 | pmc = 2673763 | doi = 10.1242/dev.029249 }}</ref> Također je utvrđeno da [[Rex1]] ima inhibitorne efekte na ekspresiju notch-a u [[mezenhimska matična ćelija|mezenhimskim matičnim ćelijama]], sprječavajući diferencijaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Bhandari DR, Seo KW, Roh KH, Jung JW, Kang SK, Kang KS | title = REX-1 expression and p38 MAPK activation status can determine proliferation/differentiation fates in human mesenchymal stem cells | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 5 | date = May 2010 | pmid = 20463961 | pmc = 2864743 | doi = 10.1371/journal.pone.0010493 | veditors = Pera M | doi-access = free | bibcode = 2010PLoSO...510493B }}</ref> == Uloga u embriogenezi == Notch signalni put igra važnu ulogu u komunikaciji između ćelija i dodatno reguliše embrionalni razvoj. === Polarnost embrija === Notch signalizacija je neophodna u regulaciji polarnosti. Naprimjer, eksperimenti mutacija su pokazali da gubitak Notch signalizacije uzrokuje abnormalni anteriorno-posteriornu polarnost u [[somit]]ima.<ref>{{cite journal | vauthors = Feller J, Schneider A, Schuster-Gossler K, Gossler A | title = Noncyclic Notch activity in the presomitic mesoderm demonstrates uncoupling of somite compartmentalization and boundary formation | journal = Genes & Development | volume = 22 | issue = 16 | pages = 2166–2171 | date = August 2008 | pmid = 18708576 | pmc = 2518812 | doi = 10.1101/gad.480408 }}</ref> Also, Notch signaling is required during left-right asymmetry determination in vertebrates.<ref>{{cite journal | vauthors = Levin M | title = Left-right asymmetry in embryonic development: a comprehensive review | journal = Mechanisms of Development | volume = 122 | issue = 1 | pages = 3–25 | date = January 2005 | pmid = 15582774 | doi = 10.1016/j.mod.2004.08.006 | s2cid = 15211728 | doi-access = }}</ref> Rane studije na modelnom organizmu [[nematode]] [[Caenorhabditis elegans|''C. elegans'']] ukazuju da Notch signalizacija ima glavnu ulogu u indukciji [[mezoderm]]a i određivanju sudbine ćelija.<ref name=pmid3677168/> Kao što je prethodno spomenuto, ''C. elegans'' ima dva gena koji kodiraju djelimično funkcionalno redundantne Notch homologe, ''glp-1'' i ''lin-12''.<ref>{{cite journal | vauthors = Lambie EJ, Kimble J | title = Two homologous regulatory genes, lin-12 and glp-1, have overlapping functions | journal = Development | volume = 112 | issue = 1 | pages = 231–240 | date = May 1991 | pmid = 1769331 | doi = 10.1242/dev.112.1.231 }}</ref> Tokom razvoja ''C. elegans'', GLP-1, homolog Notch gena kod ''C. elegans'', interreaguje sa APX-1, homologom Delta gena kod ''C. elegans''. Ova signalizacija između određenih [[blastomera]] indukuje diferencijaciju ćelijskih sudbina i uspostavlja dorzalno-ventralnu osu.<ref>{{cite book | title=Developmental biology| edition=11th| author=Gilbert SF| year=2016| page=272| publisher=Sinauer| isbn=978-1-60535-470-5}}{{page needed|date=February 2020}}</ref> === Uloga u somitogenezi === {{Glavni|Segmentacija}} Notch signalizacija je ključna za [[somitogeneza|somitogenezu]]. Godine 1995. pokazano je da je Notch1 važan za koordinaciju segmentacije somita kod miševa.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45">{{cite journal | vauthors = Conlon RA, Reaume AG, Rossant J | title = Notch1 is required for the coordinate segmentation of somites | journal = Development | volume = 121 | issue = 5 | pages = 1533–1545 | date = May 1995 | pmid = 7789282 | doi = 10.1242/dev.121.5.1533 }}</ref> Dalje studije su identifikovale ulogu Notch signalizacije u segmentacijskom satu. Ove studije su postavile hipotezu da primarna funkcija Notch signalizacije ne djeluje na pojedinačnu ćeliju, već koordinira ćelijske satove i održava ih sinhronizovanim. Ova hipoteza je objasnila ulogu Notch signalizacije u razvoju segmentacije i podržana je eksperimentima na [[miševi]]ma i [[zebrica]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Hrabĕ de Angelis M, McIntyre J, Gossler A | title = Maintenance of somite borders in mice requires the Delta homologue DII1 | journal = Nature | volume = 386 | issue = 6626 | pages = 717–721 | date = April 1997 | pmid = 9109488 | doi = 10.1038/386717a0 | s2cid = 4331445 | bibcode = 1997Natur.386..717D }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = van Eeden FJ, Granato M, Schach U, Brand M, Furutani-Seiki M, Haffter P, Hammerschmidt M, Heisenberg CP, Jiang YJ, Kane DA, Kelsh RN, Mullins MC, Odenthal J, Warga RM, Allende ML, Weinberg ES, Nüsslein-Volhard C | display-authors = 6 | title = Mutations affecting somite formation and patterning in the zebrafish, Danio rerio | journal = Development | volume = 123 | pages = 153–164 | date = December 1996 | pmid = 9007237 | doi = 10.1242/dev.123.1.153 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huppert SS, Ilagan MX, De Strooper B, Kopan R | title = Analysis of Notch function in presomitic mesoderm suggests a gamma-secretase-independent role for presenilins in somite differentiation | journal = Developmental Cell | volume = 8 | issue = 5 | pages = 677–688 | date = May 2005 | pmid = 15866159 | doi = 10.1016/j.devcel.2005.02.019 | doi-access = free }}</ref> Eksperimenti s Delta1 mutiranim miševima koji pokazuju abnormalnu somitogenezu s gubitkom prednje/stražnje polarnosti sugeriraju da je Notch signalizacija također neophodna za održavanje granica somita.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45"/> Tokom [[somit]]ogeneze, molekularni oscilator u [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnim mezodermnim]] ćelijama diktira preciznu brzinu formiranja somita. Predložen je [[model sata i talasnog fronta]] kako bi se prostorno odredila lokacija i granice između [[somit]]a. Ovaj proces je visoko reguliran jer somiti moraju imati ispravnu veličinu i razmak kako bi se izbjegle malformacije unutar aksijalnog skeleta koje potencijalno mogu dovesti do [[spondilokostalna dizostoza| spondilokostalne dizostoze]]. Nekoliko ključnih komponenti Notch signalnog puta pomaže u koordinaciji ključnih koraka u ovom procesu. Kod miševa, mutacije u Notch1, Dll1 ili Dll3, Lfng ili Hes7 rezultiraju abnormalnim formiranjem somita. Slično tome, kod ljudi su sljedeće mutacije uočene kao uzrok razvoja spondilokostalne dizostoze: DLL3, LFNG ili HES7.<ref>{{cite journal | vauthors = Wahi K, Bochter MS, Cole SE | title = The many roles of Notch signaling during vertebrate somitogenesis | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology | volume = 49 | pages = 68–75 | date = January 2016 | pmid = 25483003 | doi = 10.1016/j.semcdb.2014.11.010 | s2cid = 10822545 }}</ref> === Uloga u epidermnoj diferencijaciji === Poznato je da se notch signalizacija odvija unutar trepljastih, diferencirajućih ćelija koje se nalaze u prvim epidermnim slojevima tokom ranog razvoja kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Lowell S, Jones P, Le Roux I, Dunne J, Watt FM | title = Stimulation of human epidermal differentiation by delta-notch signalling at the boundaries of stem-cell clusters | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 9 | pages = 491–500 | date = May 2000 | pmid = 10801437 | doi = 10.1016/s0960-9822(00)00451-6 | s2cid = 8927528 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..491L }}</ref> Nadalje, otkriveno je da [[PSEN2|presenilin-2]] djeluje zajedno s ARF4 kako bi regulirao Notch signalizaciju tokom ovog razvoja.<ref>{{cite journal | vauthors = Ezratty EJ, Pasolli HA, Fuchs E | title = A Presenilin-2-ARF4 trafficking axis modulates Notch signaling during epidermal differentiation | journal = The Journal of Cell Biology | volume = 214 | issue = 1 | pages = 89–101 | date = July 2016 | pmid = 27354375 | pmc = 4932368 | doi = 10.1083/jcb.201508082 }}</ref> Međutim, ostaje da se utvrdi da li gama-sekretaza ima direktnu ili indirektnu ulogu u modulaciji Notch signalizacije. == Uloga u razvoju i funkciji centralnog nervnog sistema == [[Slika:Neuro-Gliogenesis via Lateral Inhibition.png|thumb|Notch-Delta lateralna inhibicija u nervnim matičnim ćelijama, što rezultira stvaranjem neuronskih i glijnih progenitora.]] Rani nalazi o Notch signalizaciji u razvoju [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) provedeni su uglavnom u eksperimentima sa mutagenezom kod ''[[Drosophila]]''. Naprimjer, nalaz da je embrionalni letalni fenotip kod ''Drosophila'' povezan sa disfunkcijom Notch-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Poulson DF | title = Chromosomal Deficiencies and the Embryonic Development of Drosophila Melanogaster | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 23 | issue = 3 | pages = 133–137 | date = March 1937 | pmid = 16588136 | pmc = 1076884 | doi = 10.1073/pnas.23.3.133 | doi-access = free | bibcode = 1937PNAS...23..133P }}</ref> indicira da Notch mutacije mogu dovesti do neuspjeha segregacije nervnih i epidermnih ćelija u ranim embrionima ''Drosophila''. U posljednjoj deceniji, napredak u tehnikama mutacija i nokauta omogućio je istraživanje Notch signalnog puta kod sisara, posebno [[glodar]]a. Utvrđeno je da je Notch signalni put ključan uglavnom za održavanje i samoobnavljanje nervnih ćelija (NPC). Posljednjih godina otkrivene su i druge funkcije Notch puta, uključujući specifikaciju [[glija|glijnih ćelija]],<ref name="dada">{{cite journal | vauthors = Furukawa T, Mukherjee S, Bao ZZ, Morrow EM, Cepko CL | title = rax, Hes1, and notch1 promote the formation of Müller glia by postnatal retinal progenitor cells | journal = Neuron | volume = 26 | issue = 2 | pages = 383–394 | date = May 2000 | pmid = 10839357 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)81171-X | s2cid = 16444353 | doi-access = free }}</ref><ref name="baba">{{cite journal | vauthors = Scheer N, Groth A, Hans S, Campos-Ortega JA | title = An instructive function for Notch in promoting gliogenesis in the zebrafish retina | journal = Development | volume = 128 | issue = 7 | pages = 1099–1107 | date = April 2001 | pmid = 11245575 | doi = 10.1242/dev.128.7.1099 }}</ref> razvoj [[neurit]]a,<ref name="neurite">{{cite journal | vauthors = Redmond L, Oh SR, Hicks C, Weinmaster G, Ghosh A | title = Nuclear Notch1 signaling and the regulation of dendritic development | journal = Nature Neuroscience | volume = 3 | issue = 1 | pages = 30–40 | date = January 2000 | pmid = 10607392 | doi = 10.1038/71104 | s2cid = 14774606 }}</ref> kao i [[učenje]] i [[pamćenje]].<ref name="learning">{{cite journal | vauthors = Costa RM, Honjo T, Silva AJ | title = Learning and memory deficits in Notch mutant mice | journal = Current Biology | volume = 13 | issue = 15 | pages = 1348–1354 | date = August 2003 | pmid = 12906797 | doi = 10.1016/S0960-9822(03)00492-5 | s2cid = 15150614 | doi-access = free | bibcode = 2003CBio...13.1348C }}</ref> === Diferencijacija neuronskih ćelija === Notch put je neophodan za održavanje NPC-a u mozgu u razvoju. Aktivacija puta je dovoljna da održi NPC-e u proliferirajućem stanju, dok [[mutacije]] gubitka funkcije u kritičnim komponentama puta uzrokuju preuranjenu neuronsku diferencijaciju i smanjenje broja NPC-a.<ref name="pmid17409286"/> Modulatori Notch signala, npr. protein [[NUMB (gen)|Numb]], mogu antagonizirati Notch efekte, što rezultira zaustavljanjem [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i diferencijacijom NPC-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhong W, Jiang MM, Weinmaster G, Jan LY, Jan YN | title = Differential expression of mammalian Numb, Numblike and Notch1 suggests distinct roles during mouse cortical neurogenesis | journal = Development | volume = 124 | issue = 10 | pages = 1887–1897 | date = May 1997 | pmid = 9169836 | doi = 10.1242/dev.124.10.1887 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Li HS, Wang D, Shen Q, Schonemann MD, Gorski JA, Jones KR, Temple S, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Inactivation of Numb and Numblike in embryonic dorsal forebrain impairs neurogenesis and disrupts cortical morphogenesis | journal = Neuron | volume = 40 | issue = 6 | pages = 1105–1118 | date = December 2003 | pmid = 14687546 | doi = 10.1016/S0896-6273(03)00755-4 | s2cid = 6525042 | doi-access = free }}</ref> Suprotno tome, put [[faktor rasta fibroblasta|faktora rasta fibroblasta]] podstiče Notch signalizaciju, kako bi se [[matične ćelije]] [[korteks|moždane kore]] održale u proliferativnom stanju, što predstavlja mehanizam koji reguliše rast površine korteksa i, potencijalno, [[girifikacija|girifikaciju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Lim HD, Breunig JJ, Vaccarino FM | title = FGF signaling expands embryonic cortical surface area by regulating Notch-dependent neurogenesis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 31 | issue = 43 | pages = 15604–15617 | date = October 2011 | pmid = 22031906 | pmc = 3235689 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.4439-11.2011 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Tomasi S, Lim HD, Suh CY, Vaccarino FM | title = Cortical gyrification induced by fibroblast growth factor 2 in the mouse brain | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 33 | issue = 26 | pages = 10802–10814 | date = June 2013 | pmid = 23804101 | pmc = 3693057 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.3621-12.2013 }}</ref> Na ovaj način, Notch signalizacija kontroliše samoobnavljanje NPC-a, kao i specifikaciju sudbine ćelije. Pokazano je da nekanonska grana Notch signalnog puta koja uključuje [[fosforilacija| fosforilaciju]] STAT3 na [[serin]]skom ostatku na poziciji [[aminokiseline]] 727 i naknadno povećanje ekspresije Hes3 ([[Hes3 signalna osa|STAT3-Ser/Hes3 signalna osa]]) reguliše broj NPC-a u kulturi i u mozgu odraslog glodara.<ref>{{cite journal | vauthors = Androutsellis-Theotokis A, Leker RR, Soldner F, Hoeppner DJ, Ravin R, Poser SW, Rueger MA, Bae SK, Kittappa R, McKay RD | display-authors = 6 | title = Notch signalling regulates stem cell numbers in vitro and in vivo | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 823–826 | date = August 2006 | pmid = 16799564 | doi = 10.1038/nature04940 | s2cid = 4372065 | bibcode = 2006Natur.442..823A | url = https://zenodo.org/record/1233295 }}</ref> Kod odraslih [[glodar]]a i u [[ćelijska kultura|ćelijskoj kulturi]], Notch3 promovira neuronsku diferencijaciju, imajući ulogu suprotnu Notch1/2.<ref>{{cite journal | vauthors = Rusanescu G, Mao J | title = Notch3 is necessary for neuronal differentiation and maturation in the adult spinal cord | journal = Journal of Cellular and Molecular Medicine | volume = 18 | issue = 10 | pages = 2103–2116 | date = October 2014 | pmid = 25164209 | pmc = 4244024 | doi = 10.1111/jcmm.12362 }}</ref> Ovo ukazuje na to da pojedinačni Notch receptori mogu imati različite funkcije, ovisno o ćelijskom kontekstu. === Razvoj neurita === ''[[In vitro]]'' studije pokazuju da Notch može utjecati na razvoj [[neurit]]a. <ref name="neurite"/> ''[[In vivo]]'', delecija Notch signalnog modulatora, Numb, remeti [[neuron]]sko sazrijevanje u razvoju [[cerebellum]]a,<ref name="pmid14729486">{{cite journal | vauthors = Klein AL, Zilian O, Suter U, Taylor V | title = Murine numb regulates granule cell maturation in the cerebellum | journal = Developmental Biology | volume = 266 | issue = 1 | pages = 161–177 | date = February 2004 | pmid = 14729486 | doi = 10.1016/j.ydbio.2003.10.017 | doi-access = free }}</ref> dok [[delecija (genetika)|delecija gena]] Numb remeti [[akson]]sku arborizaciju u senzornim ganglijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Huang EJ, Li H, Tang AA, Wiggins AK, Neve RL, Zhong W, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Targeted deletion of numb and numblike in sensory neurons reveals their essential functions in axon arborization | journal = Genes & Development | volume = 19 | issue = 1 | pages = 138–151 | date = January 2005 | pmid = 15598981 | pmc = 540232 | doi = 10.1101/gad.1246005 }}</ref> Iako mehanizam koji leži u osnovi ovog fenomena nije jasan, ovi nalazi zajedno ukazuju na to da bi Notch signalizacija mogla biti ključna u sazrijevanju neurona. === Gliogeneza === U [[Gliogeneza|gliogenezi]], Notch izgleda ima poučnu ulogu koja može direktno promovirati diferencijaciju mnogih podtipova [[glija|glijnih ćelija]]. <ref name="dada" /><ref name="baba" /> Naprimjer, aktivacija Notch signalizacije u [[mrežnjača|mrežnjači]] pogoduje stvaranju [[Muller-glija]] ćelija na štetu neurona, dok smanjena Notch signalizacija inducira proizvodnju ganglijskih ćelija, uzrokujući smanjenje broja Müller glia ćelija.<ref name="pmid17409286"/> === Funkcija mozga odraslih === Osim svoje uloge u razvoju, dokazi pokazuju da je Notch signalizacija također uključena u neuronsku [[apoptoza|apoptozu]], retrakciju [[neurit]]a i [[neurodegeneracija|neurodegeneraciju]] ishemijskog [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>{{cite journal | vauthors = Woo HN, Park JS, Gwon AR, Arumugam TV, Jo DG | title = Alzheimer's disease and Notch signaling | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 390 | issue = 4 | pages = 1093–1097 | date = December 2009 | pmid = 19853579 | doi = 10.1016/j.bbrc.2009.10.093 | bibcode = 2009BBRC..390.1093W }}</ref> Pored razvojnih funkcija, Notch proteini i ligandi se eksprimiraju u ćelijama odraslog [[nervni sistem|nervnog sistema]],<ref>{{cite journal | vauthors = Presente A, Andres A, Nye JS | title = Requirement of Notch in adulthood for neurological function and longevity | journal = NeuroReport | volume = 12 | issue = 15 | pages = 3321–3325 | date = October 2001 | pmid = 11711879 | doi = 10.1097/00001756-200110290-00035 | s2cid = 8329715 }}</ref> što ukazuje na ulogu u plastičnosti CNS-a tokom života. Odrasli miševi heterozigotni za mutacije u Notch1 ili Cbf1 genu imaju deficite u prostornom učenju i pamćenju.<ref name="learning" /> Slični rezultati su uočeni u eksperimentima sa [[presenilin]]ima 1 i 2, koji posreduju u intramembranskom cijepanju Notch gena. Preciznije, uslovna delecija presenilina tri sedmice nakon rođenja u ekscitacijskim neuronima uzrokuje deficite u učenju i pamćenju, neuronsku disfunkciju i postepenu neurodegeneraciju.<ref name="pmid15066262">{{cite journal | vauthors = Saura CA, Choi SY, Beglopoulos V, Malkani S, Zhang D, Shankaranarayana Rao BS, Chattarji S, Kelleher RJ, Kandel ER, Duff K, Kirkwood A, Shen J | display-authors = 6 | title = Loss of presenilin function causes impairments of memory and synaptic plasticity followed by age-dependent neurodegeneration | journal = Neuron | volume = 42 | issue = 1 | pages = 23–36 | date = April 2004 | pmid = 15066262 | doi = 10.1016/S0896-6273(04)00182-5 | s2cid = 17550860 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko inhibitora [[gama-sekretaza|gama-sekretaze]] koji su prošli klinička ispitivanja na ljudima kod pacijenata sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolešću]] i [[MCI]] rezultiralo je statistički značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija u odnosu na kontrolnu grupu, za što se smatra da je posljedica njegovog slučajnog efekta na Notch signalizaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = De Strooper B | title = Lessons from a failed γ-secretase Alzheimer trial | journal = Cell | volume = 159 | issue = 4 | pages = 721–726 | date = November 2014 | pmid = 25417150 | doi = 10.1016/j.cell.2014.10.016 | doi-access = free }}</ref> == Uloga u kardiovaskularnom razvoju == Notch signalni put je ključna komponenta kardiovaskularnog formiranja i [[morfogeneza| morfogeneze]] u razvoju i bolesti. Neophodan je za selekciju endotelnih [[ćelijski vrh|vrha]] i [[čelijska drška|stabljike ćelija]] tokom [[angiogeneza|klijanja angiogeneze]].<ref>{{cite book | vauthors = Kume T | chapter = Ligand-Dependent Notch Signaling in Vascular Formation | series = Advances in Experimental Medicine and Biology | title = Notch Signaling in Embryology and Cancer | volume = 727 | pages = 210–222 | year = 2012 | pmid = 22399350 | doi = 10.1007/978-1-4614-0899-4_16 | isbn = 978-1-4614-0898-7 }}</ref> === Razvoj srca === Notch signalni put igra ključnu ulogu u najmanje tri procesa razvoja srca: razvoju [[atrioventrikulski kanal| atrioventrikulskog kanala]], razvoju [[miokard]]a i razvoju izlaznog trakta srca (OFT).<ref name="haha">{{cite journal | vauthors = Niessen K, Karsan A | title = Notch signaling in cardiac development | journal = Circulation Research | volume = 102 | issue = 10 | pages = 1169–1181 | date = May 2008 | pmid = 18497317 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.108.174318 | doi-access = free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Alagilleov sindrom]] *[[Čelijska signalizacija]] * [[Netpath]] – Odabrani resurs puteva prenosa signala kod ljudi == Reference == {{Refspisak|33em}} == Vanjski linkovi == * Diagram: [https://web.archive.org/web/20070929120458/http://www.genome.jp/dbget-bin/get_pathway?org_name=hsa&mapno=04330 notch signaling pathway in ''Homo sapiens''] * Diagram: [http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html Notch signaling in ''Drosophila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109152324/http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html |date=2017-11-09 }} * {{MeshName|Notch+Receptors}} {{Ćelijska signalizacija}} {{Notch signalni put}} {{genarch}} [[Kategorija:Transdukcija signala]] ez5g93x1cctspehuqqcx94uphqt2alw 3933985 3933982 2026-10-04T12:51:06Z Brocker-AB 186433 /* Put */ 3933985 wikitext text/x-wiki [[Slika:Notchccr.svg|thumb| Notch-posredovani [[Juksakrinska signalizacija|juksakrini signal]] između susjednih ćelija]] [[Slika:Notch signaling.svg|thumb|Notch signalni koraci]] '''Notch signalni put''' jeste visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] [[ćelijska signalizacija]], sistem prisutan u većini [[životinje|životinja]].<ref name="pmid10221902">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Rand MD, Lake RJ | title = Notch signaling: cell fate control and signal integration in development | journal = Science | volume = 284 | issue = 5415 | pages = 770–776 | date = April 1999 | pmid = 10221902 | doi = 10.1126/science.284.5415.770 | bibcode = 1999Sci...284..770A }}</ref> Sisari posjeduju četiri različita [[Notch proteini|notch receptora]], koji se nazivaju [[NOTCH1]], [[NOTCH2]], [[Notch 3|NOTCH3]] i [[NOTCH4]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Kumar R, Juillerat-Jeanneret L, Golshayan D | title = Notch Antagonists: Potential Modulators of Cancer and Inflammatory Diseases | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 59 | issue = 17 | pages = 7719–7737 | date = September 2016 | pmid = 27045975 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.5b01516 | s2cid = 43654713 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/7928825 }}</ref> Notch receptor jest transmembranski receptor [[ćelijskopovršinski receptor|receptor]] jednoprolaznih proteina. To je hetero-oligomer sastavljen od velikog vanćelijskog dijela, koji se povezuje u nekovalentnoj interakciji zavisnoj od kalcija s manjim dijelom proteina Notch, sastavljenog od kratkog vanćelijskog područja, jednog transmembranskog prolaza i malog unutarćelijskog područja.<ref name="pmid10882063">{{cite journal | vauthors = Brou C, Logeat F, Gupta N, Bessia C, LeBail O, Doedens JR, Cumano A, Roux P, Black RA, Israël A | display-authors = 6 | title = A novel proteolytic cleavage involved in Notch signaling: the role of the disintegrin-metalloprotease TACE | journal = Molecular Cell | volume = 5 | issue = 2 | pages = 207–216 | date = February 2000 | pmid = 10882063 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80417-7 | doi-access = free }}</ref> Notch signalizacija podstiče proliferativnu signalizaciju tokom [[neurodeneza|neurogeneze]], a njena aktivnost je inhibirana genom [[NUMB (gen)|Numb-om]], kako bi se podstaknula neuronska diferencijacija. Ima glavnu ulogu u regulaciji [[embriogeneza|embrionalnog razvoja]]. Notch signalizacija je disregulirana kod mnogih karcinoma, a neispravna notch signalizacija je implicirana u mnogim bolestima, uključujući akutnu limfoblastnu leukemiju [[T-ćelija]] ([[T-ALL]]),<ref name="pmid17404512">{{cite journal | vauthors = Sharma VM, Draheim KM, Kelliher MA | title = The Notch1/c-Myc pathway in T cell leukemia | journal = Cell Cycle | volume = 6 | issue = 8 | pages = 927–930 | date = April 2007 | pmid = 17404512 | doi = 10.4161/cc.6.8.4134 | doi-access = free }}</ref> cerebralnu autosomno-dominantnu arteriopatiju sa subkorteksnim infarktima i leukoencefalopatijom (CADASIL), [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Fallotova tetralogija| Fallotovz tetralogiju]] i [[Alagilleov sindrom]]. Inhibicija notch signalizacije inhibira proliferaciju akutne limfoblastne leukemije T-ćelija i u kultiviranim ćelijama i u [[modelni organizam|mišjem modelu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE | display-authors = 6 | title = Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex | journal = Nature | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 182–188 | date = November 2009 | pmid = 19907488 | pmc = 2951323 | doi = 10.1038/nature08543 | bibcode = 2009Natur.462..182M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Arora PS, Ansari AZ | title = Chemical biology: A Notch above other inhibitors | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 171–173 | date = November 2009 | pmid = 19907487 | doi = 10.1038/462171a | s2cid = 205050842 | doi-access = free | bibcode = 2009Natur.462..171A }}</ref> == Otkriće == Godine 1914, John S. Dexter je primijetio pojavu zareza na krilima voćne mušice ''[[Drosophila ampelophila]]''. [[Alel]]e gena identificirao je američki evolucijski biolog/[[genetičar]] [[Thomas Hunt Morgan]], 1917. godine.<ref name=Morgan1917>{{Cite journal | vauthors = Morgan TH | author-link = Thomas Hunt Morgan | year = 1917 | title = The theory of the gene | journal = The American Naturalist | volume=51 | issue=609 | pages = 513–544 | doi=10.1086/279629 | bibcode = 1917ANat...51..513M | s2cid = 84050307 | url = https://zenodo.org/record/1431357 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Morgan TH | title = The theory of the gene | edition = revised | publisher = Yale University Press | year = 1928 | pages = 77–81 | url = http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp24097 | isbn = 978-0-8240-1384-4 }}</ref> Njegovu molekularnu analizu i sekvenciranje nezavisno su proveli 1980-ih [[Spyros Artavanis-Tsakonas]] i [[Michael W. Young]].<ref name="pmid3935325">{{cite journal | vauthors = Wharton KA, Johansen KM, Xu T, Artavanis-Tsakonas S | title = Nucleotide sequence from the neurogenic locus notch implies a gene product that shares homology with proteins containing EGF-like repeats | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 567–581 | date = December 1985 | pmid = 3935325 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90229-6 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid3097517">{{cite journal | vauthors = Kidd S, Kelley MR, Young MW | title = Sequence of the notch locus of Drosophila melanogaster: relationship of the encoded protein to mammalian clotting and growth factors | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 6 | issue = 9 | pages = 3094–3108 | date = September 1986 | pmid = 3097517 | pmc = 367044 | doi = 10.1128/mcb.6.9.3094 }}</ref> Aleli dva ''Notch'' gena ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'' identifikovani su na osnovu razvojnih fenotipova: ''lin-12''<ref>{{cite journal | vauthors = Greenwald IS, Sternberg PW, Horvitz HR | title = The lin-12 locus specifies cell fates in Caenorhabditis elegans | journal = Cell | volume = 34 | issue = 2 | pages = 435–444 | date = September 1983 | pmid = 6616618 | doi = 10.1016/0092-8674(83)90377-x | s2cid = 40668388 }}</ref> and ''glp-1''.<ref name=pmid3677168>{{cite journal | vauthors = Austin J, Kimble J | title = glp-1 is required in the germ line for regulation of the decision between mitosis and meiosis in C. elegans | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 589–599 | date = November 1987 | pmid = 3677168 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90128-0 | bibcode = 1987Cell...51..589A | s2cid = 31484517 }}</ref><ref name=PMID3677169>{{cite journal | vauthors = Priess JR, Schnabel H, Schnabel R | title = The glp-1 locus and cellular interactions in early C. elegans embryos | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 601–611 | date = November 1987 | pmid = 3677169 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90129-2 | s2cid = 6282210 }}</ref> Kloniranje i djelomična sekvenca ''lin-12'' objavila je Iva Greenwald, istovremeno kad i za ''Drosophila'' ''Notch''.<ref name=PMID3000611>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = lin-12, a nematode homeotic gene, is homologous to a set of mammalian proteins that includes epidermal growth factor | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 583–590 | date = December 1985 | pmid = 3000611 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90230-2 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizam == {{Glavni|Notch-protein}} [[Notch-protein]] prostire se kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], s dijelom unutra, a dijelom izvan nje. [[Ligand]]ni proteini koji se vežu za vanćelijski domen induciraju proteolitsko cijepanje i oslobađanje unutarćelijskog domena, koji ulazi u [[ćelijsko jedro]], kako bi modificirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].<ref name="pmid11604511">{{cite journal | vauthors = Oswald F, Täuber B, Dobner T, Bourteele S, Kostezka U, Adler G, Liptay S, Schmid RM | display-authors = 6 | title = p300 acts as a transcriptional coactivator for mammalian Notch-1 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 21 | issue = 22 | pages = 7761–7774 | date = November 2001 | pmid = 11604511 | pmc = 99946 | doi = 10.1128/MCB.21.22.7761-7774.2001 }}</ref> Model cijepanja prvi put je predložen 1993. godine na osnovu rada obavljenog sa ''[[Drosophila]]'' ''Notch'' i ''[[C. elegans]]'' ''lin-12'',<ref name=PMID8406001>{{cite journal | vauthors = Lieber T, Kidd S, Alcamo E, Corbin V, Young MW | title = Antineurogenic phenotypes induced by truncated Notch proteins indicate a role in signal transduction and may point to a novel function for Notch in nuclei | journal = Genes & Development | volume = 7 | issue = 10 | pages = 1949–1965 | date = October 1993 | pmid = 8406001 | doi = 10.1101/gad.7.10.1949 | doi-access = free }}</ref><ref name=PMID8343960>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Fitzgerald K, Greenwald I | title = Intrinsic activity of the Lin-12 and Notch intracellular domains in vivo | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 331–345 | date = July 1993 | pmid = 8343960 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90424-O | s2cid = 27966283 }}</ref> informed by the first oncogenic mutation affecting a human ''Notch'' gene.<ref name=PMID1831692>{{cite journal | vauthors = Ellisen LW, Bird J, West DC, Soreng AL, Reynolds TC, Smith SD, Sklar J | title = TAN-1, the human homolog of the Drosophila notch gene, is broken by chromosomal translocations in T lymphoblastic neoplasms | journal = Cell | volume = 66 | issue = 4 | pages = 649–661 | date = August 1991 | pmid = 1831692 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90111-B | s2cid = 45604279 }}</ref> Uvjerljivi dokazi za ovaj model pruženi su 1998. godine ''[[in vivo]]'' analizom na drozofili, koju je proveo Gary Struhl,<ref name=PMID9604939>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Adachi A | title = Nuclear access and action of notch in vivo | journal = Cell | volume = 93 | issue = 4 | pages = 649–660 | date = May 1998 | pmid = 9604939 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81193-9 | s2cid = 10828910 | doi-access = free }}</ref> i u [[ćelijska kultura| kulturi ćelija]] od strane Raphaela Kopana.<ref name=PMID9620803>{{cite journal | vauthors = Schroeter EH, Kisslinger JA, Kopan R | title = Notch-1 signalling requires ligand-induced proteolytic release of intracellular domain | journal = [[Nature]] | volume = 393 | issue = 6683 | pages = 382–386 | date = May 1998 | pmid = 9620803 | doi = 10.1038/30756 | s2cid = 4431882 | bibcode = 1998Natur.393..382S }}</ref> Iako je ovaj model u početku bio osporavan,<ref name="pmid10221902" /> dokazi u korist modela bili su nepobitni od 2001.<ref name=PMID22785620>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = Notch and the awesome power of genetics | journal = Genetics | volume = 191 | issue = 3 | pages = 655–669 | date = July 2012 | pmid = 22785620 | pmc = 3389966 | doi = 10.1534/genetics.112.141812 }}</ref><ref name=PMID11134525>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Greenwald I | title = Presenilin-mediated transmembrane cleavage is required for Notch signal transduction in Drosophila | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 1 | pages = 229–234 | date = January 2001 | pmid = 11134525 | pmc = 14573 | doi = 10.1073/pnas.98.1.229 | doi-access = free | bibcode = 2001PNAS...98..229S }}</ref> Receptor se normalno aktivira putem direktnog kontakta između ćelija, u kojem [[transmembranski protein]]i ćelija u direktnom kontaktu formiraju ligande koji se vežu za Notch receptor. Notch vezivanje omogućava grupama ćelija da se organizuju tako da, ako jedna ćelija eksprimira određenu osobinu, to se može isključiti u susjednim ćelijama putem međućelijskog Notch signala. Na ovaj način, grupe ćelija utiču jedna na drugu kako bi stvorile velike strukture. Dakle, lateralni mehanizmi inhibicije su ključni za Notch signalizaciju. ''lin-12'' i ''Notch'' posreduju u odlukama o sudbini binarnih ćelija, a lateralna inhibicija uključuje mehanizme [[povratna sprehga|povratne sprege]], za pojačavanje početnih razlika.<ref name=PMID22785620 /> '''Notch kaskada''' sastoji se od Notch i Notch [[ligand |liganada]], kao i unutarćelijskih proteina koji prenose Notch signal do [[ćelijsko jedro|ćelijskopg jedra]]. Utvrđeno je porodica receptora Notch/Lin-12/Glp-1.<ref name="pmid7716513">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Matsuno K, Fortini ME | title = Notch signaling | journal = Science | volume = 268 | issue = 5208 | pages = 225–232 | date = April 1995 | pmid = 7716513 | doi = 10.1126/science.7716513 | bibcode = 1995Sci...268..225A }}</ref> uključena u specifikaciju ćelijskih sudbina tokom razvoja kod ''[[Drosophila]]'' i ''[[C. elegans]]''.<ref name="pmid9546393">{{cite journal | vauthors = Singson A, Mercer KB, L'Hernault SW | title = The C. elegans spe-9 gene encodes a sperm transmembrane protein that contains EGF-like repeats and is required for fertilization | journal = Cell | volume = 93 | issue = 1 | pages = 71–79 | date = April 1998 | pmid = 9546393 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81147-2 | s2cid = 17455442 | doi-access = free }}</ref> Unutarćelijski domen Notch-a formira kompleks sa [[RBPJ|CBF1]] i [[MAML1|mastermind]], kako bi aktivirao transkripciju ciljnih gena. Struktura kompleksa je određena.<ref name=PMID16530044>{{cite journal | vauthors = Nam Y, Sliz P, Song L, Aster JC, Blacklow SC | title = Structural basis for cooperativity in recruitment of MAML coactivators to Notch transcription complexes | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 973–983 | date = March 2006 | pmid = 16530044 | doi = 10.1016/j.cell.2005.12.037 | s2cid = 17809522 | doi-access = free | author-link5 = Stephen Blacklow }}</ref><ref name=PMID16530045>{{cite journal | vauthors = Wilson JJ, Kovall RA | title = Crystal structure of the CSL-Notch-Mastermind ternary complex bound to DNA | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 985–996 | date = March 2006 | pmid = 16530045 | doi = 10.1016/j.cell.2006.01.035 | s2cid = 9224353 | doi-access = free }}</ref> === Put === Sazrijevanje notch receptora uključuje cijepanje na potencijalnoj vanćelijskoj strani tokom unutarćelijskog transporta u [[Golgijev aparat|Golgijevom kompleksu]].<ref name="pmid10899003">{{cite journal | vauthors = Munro S, Freeman M | title = The notch signalling regulator fringe acts in the Golgi apparatus and requires the glycosyltransferase signature motif DXD | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 14 | pages = 813–820 | date = July 2000 | pmid = 10899003 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00578-9 | s2cid = 13909969 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..813M }}</ref> Ovo rezultira bipartitnim proteinom, sastavljenim od velikog vanćelijskog domena povezanog s manjim transmembranskim i unutarćelijskim domenom. Vezivanje liganda podstiče dva [[proteoliza|proteolitska događaja]] obrade; kao rezultat proteolize, unutarćelijski domen se oslobađa i može ući u jedro, kako bi se angažovao s drugim proteinima koji vežu [[DNK]] i regulisao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Notch i većina njegovih liganada su [[transmembranski protein]]i, tako da ćelije koje eksprimiraju ligande obično moraju biti uz ćeliju koja eksprimira notch da bi se signalizacija dogodila. Notch ligandi također su jednoprolazni transmembranski proteini i članovi su DSL (Delta/Serrate/LAG-2) porodice proteina. Kod ''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćne mušice), postoje dva liganda nazvana [[Delta (ligand)|Delta]] i [[Serrate (ligand)|Serrate]]. Kod sisara, odgovarajuća imena su [[Delta-like]] i [[Jagged (ligand)|Jagged]]. Kod sisara postoje višestruki Delta-slični i Jagged ligandi, kao i moguće niz drugih liganda, kao što je F3/kontaktin. Kod nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'', dva gena kodiraju homologne proteine, ''glp-1'' i ''lin-12''. Postoji barem jedan izvještaj koji sugerira da neke ćelije mogu slati procese koji omogućavaju signalizaciju između ćelija koje su udaljene i do četiri ili pet ćelijskih prečnika. Notch vanćelijki domen sastoji se prvenstveno od malih motiva bogatih cistinom koji se nazivaju ponavljanja slična [[Epidermni faktor rasta|EGF]].<ref name="pmid16973733">{{cite journal | vauthors = Ma B, Simala-Grant JL, Taylor DE | title = Fucosylation in prokaryotes and eukaryotes | journal = Glycobiology | volume = 16 | issue = 12 | pages = 158R–184R | date = December 2006 | pmid = 16973733 | doi = 10.1093/glycob/cwl040 | doi-access =}}</ref> Notch 1, naprimjer, ima 36 ovih ponavljanja. Svako ponavljanje slično EGF-u sastoji se od približno 40 [[ aminokiselina]], a njegova struktura uglavnom je definirana sa šest konzerviranih cisteinskih ostataka koji formiraju [[konzervirana sekvenca| tri konzervirane]] [[disulfidna veza|disulfidne veze]]. Svako ponavljanje slično EGF-u može biti modificirano [[glikan|''O''-vezanim glikanima]] na specifičnim mjestima.<ref name="pmid12460944">{{cite journal | vauthors = Shao L, Luo Y, Moloney DJ, Haltiwanger R | title = O-glycosylation of EGF repeats: identification and initial characterization of a UDP-glucose: protein O-glucosyltransferase | journal = Glycobiology | volume = 12 | issue = 11 | pages = 763–770 | date = November 2002 | pmid = 12460944 | doi = 10.1093/glycob/cwf085 | doi-access = }}</ref> Šećer [[glikozilacija|''O''-glukoza]] može se dodati između prvog i drugog konzerviranog cisteina, a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se dodati između drugog i trećeg konzerviranog cisteina. Ovi [[šećeri]] dodaju se putem još uvijek neidentificirane [[glikozilacija|''O''-glukoziltransferaze]] (osim za [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18243100 Rumi]), odnosno [[GDP-fukoza protein O-fukoziltransferaza 1|GDP-fukoza Protein ''O''-fukoziltransferaze 1]] ([[POFUT1]]). Dodavanje [[glikozilacija|''O''-fukoze]] putem [[POFUT1]] apsolutno je neophodno za funkciju notch proteina, i bez enzima za dodavanje ''O''-fukoze, svi notch proteini ne funkcionišu ispravno. Za sada, način na koji [[glikozilacija]] notch proteina utiče na funkciju nije u potpunosti razjašnjen. ''O''-[[glukoza]] na notchu može se dalje produžiti do trisaharida, dodavanjem dva [[ksiloza|ksilozna]] šećera pomoću [[ksiloza|ksiloziltransferaza]], a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se produžiti do tetrasaharida uređenim dodavanjem [[N-acetilglukozamin]]a (GlcNAc) šećera pomoću [[N-acetilglukozamin|N-acetilglukozaminiltransferaze]] zvane [[Fringe Geni|Fringe]], dodavanjem [[galaktoza|galaktoze]] pomoću [[galaktoza|galaktoziltransferaze]] i dodavanjem [[sijalinska kiselina| sijalinske kiseline]] pomoću [[sijalinska kiselina|sijaliltransferaze]].<ref name="pmid17132502">{{cite book | vauthors = Lu L, Stanley P | chapter = Roles of O-Fucose Glycans in Notch Signaling Revealed by Mutant Mice | title = Functional Glycomics | series = Methods in Enzymology | volume = 417 | pages = 127–136 | year = 2006 | pmid = 17132502 | doi = 10.1016/S0076-6879(06)17010-X | isbn = 978-0-12-182822-6 }}</ref> Da bi se dodao još jedan nivo složenosti, kod sisara postoje tri Fringe GlcNAc-transferaze, nazvane lunatic fringe, manic fringe i radical fringe. Ovi enzimi su odgovorni za nešto što se naziva "fringe efekat" na notch signalizaciju.<ref name="pmid17215308">{{cite journal | vauthors = Thomas GB, van Meyel DJ | title = The glycosyltransferase Fringe promotes Delta-Notch signaling between neurons and glia, and is required for subtype-specific glial gene expression | journal = Development | volume = 134 | issue = 3 | pages = 591–600 | date = February 2007 | pmid = 17215308 | doi = 10.1242/dev.02754 | doi-access = free }}</ref> Ako Fringe doda GlcNAc šećeru [[glikozilacija|''O''-fukoza]], tada će doći do naknadne adicije galaktoze i sijalinske kiseline. U prisustvu ovog tetrasaharida, notch snažno signalizira kada interraguje sa Delta [[ligand]]om, ali je značajno inhibirao signalizaciju kada interaguje sa Jagged [[ligand]]om.<ref name="pmid12826675">{{cite journal | vauthors = LaVoie MJ, Selkoe DJ | title = The Notch ligands, Jagged and Delta, are sequentially processed by alpha-secretase and presenilin/gamma-secretase and release signaling fragments | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 36 | pages = 34427–34437 | date = September 2003 | pmid = 12826675 | doi = 10.1074/jbc.M302659200 | doi-access = free }}</ref> Način na koji ovo dodavanje šećera inhibira signalizaciju kroz jedan ligand i pojačava signalizaciju kroz drugi nije u potpunosti shvaćen. Nakon što ekstracelularni domen notch interaguje sa ligandom, ADAM-porodica [[metaloproteinaza]] nazvana ADAM10, cijepa protein notch odmah izvan membrane.<ref name="pmid19726682">{{cite journal | vauthors = van Tetering G, van Diest P, Verlaan I, van der Wall E, Kopan R, Vooijs M | title = Metalloprotease ADAM10 is required for Notch1 site 2 cleavage | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31018–31027 | date = November 2009 | pmid = 19726682 | pmc = 2781502 | doi = 10.1074/jbc.M109.006775 | doi-access = free }}</ref> Ovo oslobađa vanćelijski dio notch proteina (NECD), koji nastavlja da interreaguje sa ligandom. Ligand plus vanćelijski domen notch proteina se zatim [[endocitoza|endocitoziraju]] od strane ćelije koja eksprimira ligand. Mogu postojati signalni efekti u ćeliji koja eksprimira ligand nakon endocitoze; ovaj dio notch signalizacije tema je aktivnog istraživanja. Nakon ovog prvog cijepanja, enzim nazvan [[Gama-sekretaza|γ-sekretaza]] (koji je impliciran u [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovoj bolesti]]) cijepa preostali dio notch proteina odmah unutar unutrašnjeg listića [[ćelijska membrana|membrane]] ćelije koja eksprimira notch. Ovo oslobađa unutarćelijski domen proteina Notch (NICD), koji se zatim premješta u [[ćelijsko jedro |jedro]], gdje može regulirati ekspresiju gena aktiviranjem [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[RBPJ|CSL]]. Prvobitno se smatralo da ovi CSL proteini potiskuju transkripciju Notch ciljnog proteina. Međutim, daljnja istraživanja pokazala su da, kada se unutarćelijski domen veže za kompleks, on prelazi iz represora u aktivator transkripcije.<ref>{{cite book |doi=10.1038/npg.els.0004194 |chapter=Drosophila ''Patterning'': Delta-Notch Interactions |title=Encyclopedia of Life Sciences |year=2006 | vauthors = Desbordes S, López-Schier H |isbn=0-470-01617-5 }}</ref> Other proteins also participate in the intracellular portion of the notch signaling cascade.<ref name="pmid22223095">{{cite journal | vauthors = Borggrefe T, Liefke R | title = Fine-tuning of the intracellular canonical Notch signaling pathway | journal = Cell Cycle | volume = 11 | issue = 2 | pages = 264–276 | date = January 2012 | pmid = 22223095 | doi = 10.4161/cc.11.2.18995 | doi-access = free }}</ref> === Interakcije liganda === [[Slika:N1 dll4 cells.png|thumb|455x455px|[[Kristalna struktura]] Notch1-DLL4 kompleksa prikazana kao predviđena interakcija između dvije ćelije (PDB ID: 4XLW)]] Notch signalizacija pokreće se kada Notch receptori na površini ćelije angažuju ligande prezentovane ''in trans'' na suprotnim ćelijama. Uprkos ekspanzivnoj veličini Notch vanćelijskog domena, dokazano je da su EGF domeni 11 i 12 kritične determinante za interakcije sa Delta.<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 }}</ref> Dodatne studije implicirale su ulogu regija izvan Notch EGF11-12 u vezivanju liganda. Naprimjer, Notch EGF domen 8 ima ulogu u selektivnom prepoznavanju Serrate/Jagged-a<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 | bibcode = 2012Sci...338.1229Y }}</ref> a EGF domeni 6–15 potrebni su za maksimalnu signalizaciju nakon stimulacije ligandom.<ref>{{Cite journal|date=2013|title=Intrinsic selectivity of Notch 1 for Delta-like 4 over Delta-like 1|journal=Journal of Biological Chemistry}}</ref> [[Kristalna struktura]] interreagirajućih regija Notch1 i Delta-like 4 (Dll4) pružila je vizualizaciju interakcija Notch-liganda na molekularnom nivou i otkrila da se [[N-terminal]]ni MNNL (ili C2) i DSL domeni liganada vežu za Notch EGF domene 12, odnosno 11.<ref name="Luca_2015">{{cite journal | vauthors = Luca VC, Jude KM, Pierce NW, Nachury MV, Fischer S, Garcia KC | title = Structural biology. Structural basis for Notch1 engagement of Delta-like 4 | journal = Science | volume = 347 | issue = 6224 | pages = 847–853 | date = February 2015 | pmid = 25700513 | pmc = 4445638 | doi = 10.1126/science.1261093 | bibcode = 2015Sci...347..847L }}</ref> Struktura Notch1-Dll4 je također istaknula direktnu ulogu Notch O-vezanih [[fukoza|fukoznih]] i [[glukoza|glukoznih]] dijelova u prepoznavanju liganda i racionalizirala strukturni mehanizam za glikanom posredovano podešavanje Notch signalizacije.<ref name="Luca_2015"/> === Sintetska Notch signalizacija === Moguće je konstruirati sintetske Notch receptore zamjenom vanćelijskih receptorskih i unutarćelijskih transkripcijskih domena drugim domenima po izboru. Ovo omogućava da se odabere koji se ligandi detektuju i koji se geni pojačavaju kao odgovor. Koristeći ovu tehnologiju, ćelije mogu prijaviti ili promijeniti svoje [[ponašanje]], kao odgovor na kontakt sa signalima koje odredi korisnik, olakšavajući nove puteve i osnovnih i primijenjenih istraživanja [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].<ref name="Harmansa">{{cite journal | vauthors = Harmansa S, Affolter M | title = Protein binders and their applications in developmental biology | journal = Development | volume = 145 | issue = 2 | article-number = dev148874 | date = January 2018 | pmid = 29374062 | doi = 10.1242/dev.148874 | doi-access = free }}</ref> Značajno je da ovaj sistem omogućava paralelno uvođenje više sintetskih puteva u ćeliju.<ref>{{cite journal | vauthors = Themeli M, Sadelain M | title = Combinatorial Antigen Targeting: Ideal T-Cell Sensing and Anti-Tumor Response | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 22 | issue = 4 | pages = 271–273 | date = April 2016 | pmid = 26971630 | pmc = 4994806 | doi = 10.1016/j.molmed.2016.02.009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sadelain M | title = Chimeric antigen receptors: driving immunology towards synthetic biology | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 41 | pages = 68–76 | date = August 2016 | pmid = 27372731 | pmc = 5520666 | doi = 10.1016/j.coi.2016.06.004 }}</ref> == Funkcija == Notch signalni put je važan za ćelijsku komunikaciju, koja uključuje mehanizme regulacije gena koji kontrolišu višestruke procese [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije ćelija]] tokom embrionalnog i odraslog života. Notch signalizacija također ima ulogu u sljedećim procesima: :* [[neuron]]ska funkcija i razvoj <ref name="pmid12052917">{{cite journal | vauthors = Gaiano N, Fishell G | title = The role of notch in promoting glial and neural stem cell fates | journal = Annual Review of Neuroscience | volume = 25 | issue = 1 | pages = 471–490 | year = 2002 | pmid = 12052917 | doi = 10.1146/annurev.neuro.25.030702.130823 }}</ref><ref name="pmid17409286">{{cite journal | vauthors = Bolós V, Grego-Bessa J, de la Pompa JL | title = Notch signaling in development and cancer | journal = Endocrine Reviews | volume = 28 | issue = 3 | pages = 339–363 | date = May 2007 | pmid = 17409286 | doi = 10.1210/er.2006-0046 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid20844536">{{cite journal | vauthors = Aguirre A, Rubio ME, Gallo V | title = Notch and EGFR pathway interaction regulates neural stem cell number and self-renewal | journal = [[Nature]] | volume = 467 | issue = 7313 | pages = 323–327 | date = September 2010 | pmid = 20844536 | pmc = 2941915 | doi = 10.1038/nature09347 | bibcode = 2010Natur.467..323A }}</ref><ref name="pmid11937492">{{cite journal | vauthors = Hitoshi S, Alexson T, Tropepe V, Donoviel D, Elia AJ, Nye JS, Conlon RA, Mak TW, Bernstein A, van der Kooy D | display-authors = 6 | title = Notch pathway molecules are essential for the maintenance, but not the generation, of mammalian neural stem cells | journal = Genes & Development | volume = 16 | issue = 7 | pages = 846–858 | date = April 2002 | pmid = 11937492 | pmc = 186324 | doi = 10.1101/gad.975202 }}</ref> :* stabilizacija sudbine arterijskog endotela i [[angiogeneza]]<ref name="pmid12482957">{{cite journal | vauthors = Liu ZJ, Shirakawa T, Li Y, Soma A, Oka M, Dotto GP, Fairman RM, Velazquez OC, Herlyn M | display-authors = 6 | title = Regulation of Notch1 and Dll4 by vascular endothelial growth factor in arterial endothelial cells: implications for modulating arteriogenesis and angiogenesis | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 23 | issue = 1 | pages = 14–25 | date = January 2003 | pmid = 12482957 | pmc = 140667 | doi = 10.1128/MCB.23.1.14-25.2003 }}</ref> :* regulacija ključnih događaja ćelijske komunikacije između [[endokard]]a i [[miokard]]a tokom formiranja primordijalne valvule i razvoja i diferencijacije [[komora (srce)|komora]] <ref name="Grego-Bessa_2007">{{cite journal | vauthors = Grego-Bessa J, Luna-Zurita L, del Monte G, Bolós V, Melgar P, Arandilla A, Garratt AN, Zang H, Mukouyama YS, Chen H, Shou W, Ballestar E, Esteller M, Rojas A, Pérez-Pomares JM, de la Pompa JL | display-authors = 6 | title = Notch signaling is essential for ventricular chamber development | journal = Developmental Cell | volume = 12 | issue = 3 | pages = 415–429 | date = March 2007 | pmid = 17336907 | pmc = 2746361 | doi = 10.1016/j.devcel.2006.12.011 }}</ref> :* [[homeostaza]] [[srčani zalistak|zalistaka]], kao i implikacije kod drugih ljudskih poremećaja koji uključuju kardiovaskularni sistem <ref>[http://www.cnb.csic.es/groups-en/DIO/lineas_dpto5/jose_luis_de_la_pompa/index_html?set_language=en The notch signaling pathway in cardiac development and tissue homeostasis]{{Dead link|date=April 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> :* pravovremena specifikacija ćelijske loze i [[endokrini pankreas|endokrinog]] i [[egzokrini pankreas|egzokrinog pankreasa]]<ref name="pmid14657333">{{cite journal | vauthors = Murtaugh LC, Stanger BZ, Kwan KM, Melton DA | title = Notch signaling controls multiple steps of pancreatic differentiation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 25 | pages = 14920–14925 | date = December 2003 | pmid = 14657333 | pmc = 299853 | doi = 10.1073/pnas.2436557100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10014920M }}</ref> :* uticaj na binarne odluke o sudbini ćelija koje moraju birati između sekretorne i apsorpcijske loze u crijevima <ref name="pmid15034002">{{cite journal | vauthors = Sander GR, Powell BC | title = Expression of notch receptors and ligands in the adult gut | journal = The Journal of Histochemistry and Cytochemistry | volume = 52 | issue = 4 | pages = 509–516 | date = April 2004 | pmid = 15034002 | doi = 10.1177/002215540405200409 | doi-access = free }}</ref> :* širenje odjeljka za [[hematopoetske matične ćelije]] tokom razvoja kostiju i učešće u vezi s [[osteoblast]]nom linijom, što ukazuje na potencijalnu terapijsku ulogu notcha u regeneraciji kostiju i [[osteoporoza|osteoporozi]] <ref name="pmid15695512">{{cite journal | vauthors = Nobta M, Tsukazaki T, Shibata Y, Xin C, Moriishi T, Sakano S, Shindo H, Yamaguchi A | display-authors = 6 | title = Critical regulation of bone morphogenetic protein-induced osteoblastic differentiation by Delta1/Jagged1-activated Notch1 signaling | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 280 | issue = 16 | pages = 15842–15848 | date = April 2005 | pmid = 15695512 | doi = 10.1074/jbc.M412891200 | doi-access = free }}</ref> :* ekspanzija hemogenih [[endotel]]nih ćelija zajedno sa signalnom osom koja uključuje [[Hedgehogni signalni put|Hedgehognu signalizaciju]] i [[TAL1|Scl]]<ref name="pmid23236128">{{cite journal | vauthors = Kim PG, Albacker CE, Lu YF, Jang IH, Lim Y, Heffner GC, Arora N, Bowman TV, Lin MI, Lensch MW, De Los Angeles A, Zon LI, Loewer S, Daley GQ | display-authors = 6 | title = Signaling axis involving Hedgehog, Notch, and Scl promotes the embryonic endothelial-to-hematopoietic transition | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 2 | pages = E141–E150 | date = January 2013 | pmid = 23236128 | pmc = 3545793 | doi = 10.1073/pnas.1214361110 | doi-access = free | bibcode = 2013PNAS..110E.141K }}</ref> :*[[T-ćelija|T-ćelijska]] loza posvećena zajedničkom limfoidnom prekursoru <ref>{{cite journal | vauthors = Laky K, Fowlkes BJ | title = Notch signaling in CD4 and CD8 T cell development | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 20 | issue = 2 | pages = 197–202 | date = April 2008 | pmid = 18434124 | pmc = 2475578 | doi = 10.1016/j.coi.2008.03.004 }}</ref> :* regulacija odlučivanja o sudbini ćelija u [[mliječna žlijezda| mliječnim žlijezdama]] u nekoliko različitih razvojnih faza <ref name="pmid15535842">{{cite journal | vauthors = Dontu G, Jackson KW, McNicholas E, Kawamura MJ, Abdallah WM, Wicha MS | title = Role of Notch signaling in cell-fate determination of human mammary stem/progenitor cells | journal = Breast Cancer Research | volume = 6 | issue = 6 | pages = R605–R615 | year = 2004 | pmid = 15535842 | pmc = 1064073 | doi = 10.1186/bcr920 | doi-access = free }}</ref> :* moguće neki nejedarni mehanizmi, kao što je kontrola [[aktin]]skog [[citoskelet]]a putem [[tirozin-kinaza]] [[Abl gen|Abl]]<ref name="Lai">{{cite journal | vauthors = Lai EC | title = Notch signaling: control of cell communication and cell fate | journal = Development | volume = 131 | issue = 5 | pages = 965–973 | date = March 2004 | pmid = 14973298 | doi = 10.1242/dev.01074 | s2cid = 6930563 | doi-access = }}</ref> :* Regulacija [[mitoza|mitotske]]/[[mejoza|mejotske]] odluke u germinativnoj liniji ''[[C. elegans]]''<ref name=pmid3677168/> :* razvoj [[Plućna alveola|alveola]] u [[pluća|plućima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Guseh JS, Bores SA, Stanger BZ, Zhou Q, Anderson WJ, Melton DA, Rajagopal J | title = Notch signaling promotes airway mucous metaplasia and inhibits alveolar development | journal = Development | volume = 136 | issue = 10 | pages = 1751–1759 | date = May 2009 | pmid = 19369400 | pmc = 2673763 | doi = 10.1242/dev.029249 }}</ref> Također je utvrđeno da [[Rex1]] ima inhibitorne efekte na ekspresiju notch-a u [[mezenhimska matična ćelija|mezenhimskim matičnim ćelijama]], sprječavajući diferencijaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Bhandari DR, Seo KW, Roh KH, Jung JW, Kang SK, Kang KS | title = REX-1 expression and p38 MAPK activation status can determine proliferation/differentiation fates in human mesenchymal stem cells | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 5 | date = May 2010 | pmid = 20463961 | pmc = 2864743 | doi = 10.1371/journal.pone.0010493 | veditors = Pera M | doi-access = free | bibcode = 2010PLoSO...510493B }}</ref> == Uloga u embriogenezi == Notch signalni put igra važnu ulogu u komunikaciji između ćelija i dodatno reguliše embrionalni razvoj. === Polarnost embrija === Notch signalizacija je neophodna u regulaciji polarnosti. Naprimjer, eksperimenti mutacija su pokazali da gubitak Notch signalizacije uzrokuje abnormalni anteriorno-posteriornu polarnost u [[somit]]ima.<ref>{{cite journal | vauthors = Feller J, Schneider A, Schuster-Gossler K, Gossler A | title = Noncyclic Notch activity in the presomitic mesoderm demonstrates uncoupling of somite compartmentalization and boundary formation | journal = Genes & Development | volume = 22 | issue = 16 | pages = 2166–2171 | date = August 2008 | pmid = 18708576 | pmc = 2518812 | doi = 10.1101/gad.480408 }}</ref> Also, Notch signaling is required during left-right asymmetry determination in vertebrates.<ref>{{cite journal | vauthors = Levin M | title = Left-right asymmetry in embryonic development: a comprehensive review | journal = Mechanisms of Development | volume = 122 | issue = 1 | pages = 3–25 | date = January 2005 | pmid = 15582774 | doi = 10.1016/j.mod.2004.08.006 | s2cid = 15211728 | doi-access = }}</ref> Rane studije na modelnom organizmu [[nematode]] [[Caenorhabditis elegans|''C. elegans'']] ukazuju da Notch signalizacija ima glavnu ulogu u indukciji [[mezoderm]]a i određivanju sudbine ćelija.<ref name=pmid3677168/> Kao što je prethodno spomenuto, ''C. elegans'' ima dva gena koji kodiraju djelimično funkcionalno redundantne Notch homologe, ''glp-1'' i ''lin-12''.<ref>{{cite journal | vauthors = Lambie EJ, Kimble J | title = Two homologous regulatory genes, lin-12 and glp-1, have overlapping functions | journal = Development | volume = 112 | issue = 1 | pages = 231–240 | date = May 1991 | pmid = 1769331 | doi = 10.1242/dev.112.1.231 }}</ref> Tokom razvoja ''C. elegans'', GLP-1, homolog Notch gena kod ''C. elegans'', interreaguje sa APX-1, homologom Delta gena kod ''C. elegans''. Ova signalizacija između određenih [[blastomera]] indukuje diferencijaciju ćelijskih sudbina i uspostavlja dorzalno-ventralnu osu.<ref>{{cite book | title=Developmental biology| edition=11th| author=Gilbert SF| year=2016| page=272| publisher=Sinauer| isbn=978-1-60535-470-5}}{{page needed|date=February 2020}}</ref> === Uloga u somitogenezi === {{Glavni|Segmentacija}} Notch signalizacija je ključna za [[somitogeneza|somitogenezu]]. Godine 1995. pokazano je da je Notch1 važan za koordinaciju segmentacije somita kod miševa.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45">{{cite journal | vauthors = Conlon RA, Reaume AG, Rossant J | title = Notch1 is required for the coordinate segmentation of somites | journal = Development | volume = 121 | issue = 5 | pages = 1533–1545 | date = May 1995 | pmid = 7789282 | doi = 10.1242/dev.121.5.1533 }}</ref> Dalje studije su identifikovale ulogu Notch signalizacije u segmentacijskom satu. Ove studije su postavile hipotezu da primarna funkcija Notch signalizacije ne djeluje na pojedinačnu ćeliju, već koordinira ćelijske satove i održava ih sinhronizovanim. Ova hipoteza je objasnila ulogu Notch signalizacije u razvoju segmentacije i podržana je eksperimentima na [[miševi]]ma i [[zebrica]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Hrabĕ de Angelis M, McIntyre J, Gossler A | title = Maintenance of somite borders in mice requires the Delta homologue DII1 | journal = Nature | volume = 386 | issue = 6626 | pages = 717–721 | date = April 1997 | pmid = 9109488 | doi = 10.1038/386717a0 | s2cid = 4331445 | bibcode = 1997Natur.386..717D }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = van Eeden FJ, Granato M, Schach U, Brand M, Furutani-Seiki M, Haffter P, Hammerschmidt M, Heisenberg CP, Jiang YJ, Kane DA, Kelsh RN, Mullins MC, Odenthal J, Warga RM, Allende ML, Weinberg ES, Nüsslein-Volhard C | display-authors = 6 | title = Mutations affecting somite formation and patterning in the zebrafish, Danio rerio | journal = Development | volume = 123 | pages = 153–164 | date = December 1996 | pmid = 9007237 | doi = 10.1242/dev.123.1.153 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huppert SS, Ilagan MX, De Strooper B, Kopan R | title = Analysis of Notch function in presomitic mesoderm suggests a gamma-secretase-independent role for presenilins in somite differentiation | journal = Developmental Cell | volume = 8 | issue = 5 | pages = 677–688 | date = May 2005 | pmid = 15866159 | doi = 10.1016/j.devcel.2005.02.019 | doi-access = free }}</ref> Eksperimenti s Delta1 mutiranim miševima koji pokazuju abnormalnu somitogenezu s gubitkom prednje/stražnje polarnosti sugeriraju da je Notch signalizacija također neophodna za održavanje granica somita.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45"/> Tokom [[somit]]ogeneze, molekularni oscilator u [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnim mezodermnim]] ćelijama diktira preciznu brzinu formiranja somita. Predložen je [[model sata i talasnog fronta]] kako bi se prostorno odredila lokacija i granice između [[somit]]a. Ovaj proces je visoko reguliran jer somiti moraju imati ispravnu veličinu i razmak kako bi se izbjegle malformacije unutar aksijalnog skeleta koje potencijalno mogu dovesti do [[spondilokostalna dizostoza| spondilokostalne dizostoze]]. Nekoliko ključnih komponenti Notch signalnog puta pomaže u koordinaciji ključnih koraka u ovom procesu. Kod miševa, mutacije u Notch1, Dll1 ili Dll3, Lfng ili Hes7 rezultiraju abnormalnim formiranjem somita. Slično tome, kod ljudi su sljedeće mutacije uočene kao uzrok razvoja spondilokostalne dizostoze: DLL3, LFNG ili HES7.<ref>{{cite journal | vauthors = Wahi K, Bochter MS, Cole SE | title = The many roles of Notch signaling during vertebrate somitogenesis | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology | volume = 49 | pages = 68–75 | date = January 2016 | pmid = 25483003 | doi = 10.1016/j.semcdb.2014.11.010 | s2cid = 10822545 }}</ref> === Uloga u epidermnoj diferencijaciji === Poznato je da se notch signalizacija odvija unutar trepljastih, diferencirajućih ćelija koje se nalaze u prvim epidermnim slojevima tokom ranog razvoja kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Lowell S, Jones P, Le Roux I, Dunne J, Watt FM | title = Stimulation of human epidermal differentiation by delta-notch signalling at the boundaries of stem-cell clusters | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 9 | pages = 491–500 | date = May 2000 | pmid = 10801437 | doi = 10.1016/s0960-9822(00)00451-6 | s2cid = 8927528 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..491L }}</ref> Nadalje, otkriveno je da [[PSEN2|presenilin-2]] djeluje zajedno s ARF4 kako bi regulirao Notch signalizaciju tokom ovog razvoja.<ref>{{cite journal | vauthors = Ezratty EJ, Pasolli HA, Fuchs E | title = A Presenilin-2-ARF4 trafficking axis modulates Notch signaling during epidermal differentiation | journal = The Journal of Cell Biology | volume = 214 | issue = 1 | pages = 89–101 | date = July 2016 | pmid = 27354375 | pmc = 4932368 | doi = 10.1083/jcb.201508082 }}</ref> Međutim, ostaje da se utvrdi da li gama-sekretaza ima direktnu ili indirektnu ulogu u modulaciji Notch signalizacije. == Uloga u razvoju i funkciji centralnog nervnog sistema == [[Slika:Neuro-Gliogenesis via Lateral Inhibition.png|thumb|Notch-Delta lateralna inhibicija u nervnim matičnim ćelijama, što rezultira stvaranjem neuronskih i glijnih progenitora.]] Rani nalazi o Notch signalizaciji u razvoju [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) provedeni su uglavnom u eksperimentima sa mutagenezom kod ''[[Drosophila]]''. Naprimjer, nalaz da je embrionalni letalni fenotip kod ''Drosophila'' povezan sa disfunkcijom Notch-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Poulson DF | title = Chromosomal Deficiencies and the Embryonic Development of Drosophila Melanogaster | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 23 | issue = 3 | pages = 133–137 | date = March 1937 | pmid = 16588136 | pmc = 1076884 | doi = 10.1073/pnas.23.3.133 | doi-access = free | bibcode = 1937PNAS...23..133P }}</ref> indicira da Notch mutacije mogu dovesti do neuspjeha segregacije nervnih i epidermnih ćelija u ranim embrionima ''Drosophila''. U posljednjoj deceniji, napredak u tehnikama mutacija i nokauta omogućio je istraživanje Notch signalnog puta kod sisara, posebno [[glodar]]a. Utvrđeno je da je Notch signalni put ključan uglavnom za održavanje i samoobnavljanje nervnih ćelija (NPC). Posljednjih godina otkrivene su i druge funkcije Notch puta, uključujući specifikaciju [[glija|glijnih ćelija]],<ref name="dada">{{cite journal | vauthors = Furukawa T, Mukherjee S, Bao ZZ, Morrow EM, Cepko CL | title = rax, Hes1, and notch1 promote the formation of Müller glia by postnatal retinal progenitor cells | journal = Neuron | volume = 26 | issue = 2 | pages = 383–394 | date = May 2000 | pmid = 10839357 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)81171-X | s2cid = 16444353 | doi-access = free }}</ref><ref name="baba">{{cite journal | vauthors = Scheer N, Groth A, Hans S, Campos-Ortega JA | title = An instructive function for Notch in promoting gliogenesis in the zebrafish retina | journal = Development | volume = 128 | issue = 7 | pages = 1099–1107 | date = April 2001 | pmid = 11245575 | doi = 10.1242/dev.128.7.1099 }}</ref> razvoj [[neurit]]a,<ref name="neurite">{{cite journal | vauthors = Redmond L, Oh SR, Hicks C, Weinmaster G, Ghosh A | title = Nuclear Notch1 signaling and the regulation of dendritic development | journal = Nature Neuroscience | volume = 3 | issue = 1 | pages = 30–40 | date = January 2000 | pmid = 10607392 | doi = 10.1038/71104 | s2cid = 14774606 }}</ref> kao i [[učenje]] i [[pamćenje]].<ref name="learning">{{cite journal | vauthors = Costa RM, Honjo T, Silva AJ | title = Learning and memory deficits in Notch mutant mice | journal = Current Biology | volume = 13 | issue = 15 | pages = 1348–1354 | date = August 2003 | pmid = 12906797 | doi = 10.1016/S0960-9822(03)00492-5 | s2cid = 15150614 | doi-access = free | bibcode = 2003CBio...13.1348C }}</ref> === Diferencijacija neuronskih ćelija === Notch put je neophodan za održavanje NPC-a u mozgu u razvoju. Aktivacija puta je dovoljna da održi NPC-e u proliferirajućem stanju, dok [[mutacije]] gubitka funkcije u kritičnim komponentama puta uzrokuju preuranjenu neuronsku diferencijaciju i smanjenje broja NPC-a.<ref name="pmid17409286"/> Modulatori Notch signala, npr. protein [[NUMB (gen)|Numb]], mogu antagonizirati Notch efekte, što rezultira zaustavljanjem [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i diferencijacijom NPC-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhong W, Jiang MM, Weinmaster G, Jan LY, Jan YN | title = Differential expression of mammalian Numb, Numblike and Notch1 suggests distinct roles during mouse cortical neurogenesis | journal = Development | volume = 124 | issue = 10 | pages = 1887–1897 | date = May 1997 | pmid = 9169836 | doi = 10.1242/dev.124.10.1887 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Li HS, Wang D, Shen Q, Schonemann MD, Gorski JA, Jones KR, Temple S, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Inactivation of Numb and Numblike in embryonic dorsal forebrain impairs neurogenesis and disrupts cortical morphogenesis | journal = Neuron | volume = 40 | issue = 6 | pages = 1105–1118 | date = December 2003 | pmid = 14687546 | doi = 10.1016/S0896-6273(03)00755-4 | s2cid = 6525042 | doi-access = free }}</ref> Suprotno tome, put [[faktor rasta fibroblasta|faktora rasta fibroblasta]] podstiče Notch signalizaciju, kako bi se [[matične ćelije]] [[korteks|moždane kore]] održale u proliferativnom stanju, što predstavlja mehanizam koji reguliše rast površine korteksa i, potencijalno, [[girifikacija|girifikaciju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Lim HD, Breunig JJ, Vaccarino FM | title = FGF signaling expands embryonic cortical surface area by regulating Notch-dependent neurogenesis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 31 | issue = 43 | pages = 15604–15617 | date = October 2011 | pmid = 22031906 | pmc = 3235689 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.4439-11.2011 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Tomasi S, Lim HD, Suh CY, Vaccarino FM | title = Cortical gyrification induced by fibroblast growth factor 2 in the mouse brain | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 33 | issue = 26 | pages = 10802–10814 | date = June 2013 | pmid = 23804101 | pmc = 3693057 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.3621-12.2013 }}</ref> Na ovaj način, Notch signalizacija kontroliše samoobnavljanje NPC-a, kao i specifikaciju sudbine ćelije. Pokazano je da nekanonska grana Notch signalnog puta koja uključuje [[fosforilacija| fosforilaciju]] STAT3 na [[serin]]skom ostatku na poziciji [[aminokiseline]] 727 i naknadno povećanje ekspresije Hes3 ([[Hes3 signalna osa|STAT3-Ser/Hes3 signalna osa]]) reguliše broj NPC-a u kulturi i u mozgu odraslog glodara.<ref>{{cite journal | vauthors = Androutsellis-Theotokis A, Leker RR, Soldner F, Hoeppner DJ, Ravin R, Poser SW, Rueger MA, Bae SK, Kittappa R, McKay RD | display-authors = 6 | title = Notch signalling regulates stem cell numbers in vitro and in vivo | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 823–826 | date = August 2006 | pmid = 16799564 | doi = 10.1038/nature04940 | s2cid = 4372065 | bibcode = 2006Natur.442..823A | url = https://zenodo.org/record/1233295 }}</ref> Kod odraslih [[glodar]]a i u [[ćelijska kultura|ćelijskoj kulturi]], Notch3 promovira neuronsku diferencijaciju, imajući ulogu suprotnu Notch1/2.<ref>{{cite journal | vauthors = Rusanescu G, Mao J | title = Notch3 is necessary for neuronal differentiation and maturation in the adult spinal cord | journal = Journal of Cellular and Molecular Medicine | volume = 18 | issue = 10 | pages = 2103–2116 | date = October 2014 | pmid = 25164209 | pmc = 4244024 | doi = 10.1111/jcmm.12362 }}</ref> Ovo ukazuje na to da pojedinačni Notch receptori mogu imati različite funkcije, ovisno o ćelijskom kontekstu. === Razvoj neurita === ''[[In vitro]]'' studije pokazuju da Notch može utjecati na razvoj [[neurit]]a. <ref name="neurite"/> ''[[In vivo]]'', delecija Notch signalnog modulatora, Numb, remeti [[neuron]]sko sazrijevanje u razvoju [[cerebellum]]a,<ref name="pmid14729486">{{cite journal | vauthors = Klein AL, Zilian O, Suter U, Taylor V | title = Murine numb regulates granule cell maturation in the cerebellum | journal = Developmental Biology | volume = 266 | issue = 1 | pages = 161–177 | date = February 2004 | pmid = 14729486 | doi = 10.1016/j.ydbio.2003.10.017 | doi-access = free }}</ref> dok [[delecija (genetika)|delecija gena]] Numb remeti [[akson]]sku arborizaciju u senzornim ganglijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Huang EJ, Li H, Tang AA, Wiggins AK, Neve RL, Zhong W, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Targeted deletion of numb and numblike in sensory neurons reveals their essential functions in axon arborization | journal = Genes & Development | volume = 19 | issue = 1 | pages = 138–151 | date = January 2005 | pmid = 15598981 | pmc = 540232 | doi = 10.1101/gad.1246005 }}</ref> Iako mehanizam koji leži u osnovi ovog fenomena nije jasan, ovi nalazi zajedno ukazuju na to da bi Notch signalizacija mogla biti ključna u sazrijevanju neurona. === Gliogeneza === U [[Gliogeneza|gliogenezi]], Notch izgleda ima poučnu ulogu koja može direktno promovirati diferencijaciju mnogih podtipova [[glija|glijnih ćelija]]. <ref name="dada" /><ref name="baba" /> Naprimjer, aktivacija Notch signalizacije u [[mrežnjača|mrežnjači]] pogoduje stvaranju [[Muller-glija]] ćelija na štetu neurona, dok smanjena Notch signalizacija inducira proizvodnju ganglijskih ćelija, uzrokujući smanjenje broja Müller glia ćelija.<ref name="pmid17409286"/> === Funkcija mozga odraslih === Osim svoje uloge u razvoju, dokazi pokazuju da je Notch signalizacija također uključena u neuronsku [[apoptoza|apoptozu]], retrakciju [[neurit]]a i [[neurodegeneracija|neurodegeneraciju]] ishemijskog [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>{{cite journal | vauthors = Woo HN, Park JS, Gwon AR, Arumugam TV, Jo DG | title = Alzheimer's disease and Notch signaling | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 390 | issue = 4 | pages = 1093–1097 | date = December 2009 | pmid = 19853579 | doi = 10.1016/j.bbrc.2009.10.093 | bibcode = 2009BBRC..390.1093W }}</ref> Pored razvojnih funkcija, Notch proteini i ligandi se eksprimiraju u ćelijama odraslog [[nervni sistem|nervnog sistema]],<ref>{{cite journal | vauthors = Presente A, Andres A, Nye JS | title = Requirement of Notch in adulthood for neurological function and longevity | journal = NeuroReport | volume = 12 | issue = 15 | pages = 3321–3325 | date = October 2001 | pmid = 11711879 | doi = 10.1097/00001756-200110290-00035 | s2cid = 8329715 }}</ref> što ukazuje na ulogu u plastičnosti CNS-a tokom života. Odrasli miševi heterozigotni za mutacije u Notch1 ili Cbf1 genu imaju deficite u prostornom učenju i pamćenju.<ref name="learning" /> Slični rezultati su uočeni u eksperimentima sa [[presenilin]]ima 1 i 2, koji posreduju u intramembranskom cijepanju Notch gena. Preciznije, uslovna delecija presenilina tri sedmice nakon rođenja u ekscitacijskim neuronima uzrokuje deficite u učenju i pamćenju, neuronsku disfunkciju i postepenu neurodegeneraciju.<ref name="pmid15066262">{{cite journal | vauthors = Saura CA, Choi SY, Beglopoulos V, Malkani S, Zhang D, Shankaranarayana Rao BS, Chattarji S, Kelleher RJ, Kandel ER, Duff K, Kirkwood A, Shen J | display-authors = 6 | title = Loss of presenilin function causes impairments of memory and synaptic plasticity followed by age-dependent neurodegeneration | journal = Neuron | volume = 42 | issue = 1 | pages = 23–36 | date = April 2004 | pmid = 15066262 | doi = 10.1016/S0896-6273(04)00182-5 | s2cid = 17550860 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko inhibitora [[gama-sekretaza|gama-sekretaze]] koji su prošli klinička ispitivanja na ljudima kod pacijenata sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolešću]] i [[MCI]] rezultiralo je statistički značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija u odnosu na kontrolnu grupu, za što se smatra da je posljedica njegovog slučajnog efekta na Notch signalizaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = De Strooper B | title = Lessons from a failed γ-secretase Alzheimer trial | journal = Cell | volume = 159 | issue = 4 | pages = 721–726 | date = November 2014 | pmid = 25417150 | doi = 10.1016/j.cell.2014.10.016 | doi-access = free }}</ref> == Uloga u kardiovaskularnom razvoju == Notch signalni put je ključna komponenta kardiovaskularnog formiranja i [[morfogeneza| morfogeneze]] u razvoju i bolesti. Neophodan je za selekciju endotelnih [[ćelijski vrh|vrha]] i [[čelijska drška|stabljike ćelija]] tokom [[angiogeneza|klijanja angiogeneze]].<ref>{{cite book | vauthors = Kume T | chapter = Ligand-Dependent Notch Signaling in Vascular Formation | series = Advances in Experimental Medicine and Biology | title = Notch Signaling in Embryology and Cancer | volume = 727 | pages = 210–222 | year = 2012 | pmid = 22399350 | doi = 10.1007/978-1-4614-0899-4_16 | isbn = 978-1-4614-0898-7 }}</ref> === Razvoj srca === Notch signalni put igra ključnu ulogu u najmanje tri procesa razvoja srca: razvoju [[atrioventrikulski kanal| atrioventrikulskog kanala]], razvoju [[miokard]]a i razvoju izlaznog trakta srca (OFT).<ref name="haha">{{cite journal | vauthors = Niessen K, Karsan A | title = Notch signaling in cardiac development | journal = Circulation Research | volume = 102 | issue = 10 | pages = 1169–1181 | date = May 2008 | pmid = 18497317 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.108.174318 | doi-access = free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Alagilleov sindrom]] *[[Čelijska signalizacija]] * [[Netpath]] – Odabrani resurs puteva prenosa signala kod ljudi == Reference == {{Refspisak|33em}} == Vanjski linkovi == * Diagram: [https://web.archive.org/web/20070929120458/http://www.genome.jp/dbget-bin/get_pathway?org_name=hsa&mapno=04330 notch signaling pathway in ''Homo sapiens''] * Diagram: [http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html Notch signaling in ''Drosophila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109152324/http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html |date=2017-11-09 }} * {{MeshName|Notch+Receptors}} {{Ćelijska signalizacija}} {{Notch signalni put}} {{genarch}} [[Kategorija:Transdukcija signala]] l62hticz9kek4a43alxer0q05g33czl 3933996 3933985 2026-10-04T13:43:05Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Notch signalni put]] na [[Wikipedia:Igralište/Notch signalni put]] bez ostavljanja preusmjerenja 3933985 wikitext text/x-wiki [[Slika:Notchccr.svg|thumb| Notch-posredovani [[Juksakrinska signalizacija|juksakrini signal]] između susjednih ćelija]] [[Slika:Notch signaling.svg|thumb|Notch signalni koraci]] '''Notch signalni put''' jeste visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] [[ćelijska signalizacija]], sistem prisutan u većini [[životinje|životinja]].<ref name="pmid10221902">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Rand MD, Lake RJ | title = Notch signaling: cell fate control and signal integration in development | journal = Science | volume = 284 | issue = 5415 | pages = 770–776 | date = April 1999 | pmid = 10221902 | doi = 10.1126/science.284.5415.770 | bibcode = 1999Sci...284..770A }}</ref> Sisari posjeduju četiri različita [[Notch proteini|notch receptora]], koji se nazivaju [[NOTCH1]], [[NOTCH2]], [[Notch 3|NOTCH3]] i [[NOTCH4]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Kumar R, Juillerat-Jeanneret L, Golshayan D | title = Notch Antagonists: Potential Modulators of Cancer and Inflammatory Diseases | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 59 | issue = 17 | pages = 7719–7737 | date = September 2016 | pmid = 27045975 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.5b01516 | s2cid = 43654713 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/7928825 }}</ref> Notch receptor jest transmembranski receptor [[ćelijskopovršinski receptor|receptor]] jednoprolaznih proteina. To je hetero-oligomer sastavljen od velikog vanćelijskog dijela, koji se povezuje u nekovalentnoj interakciji zavisnoj od kalcija s manjim dijelom proteina Notch, sastavljenog od kratkog vanćelijskog područja, jednog transmembranskog prolaza i malog unutarćelijskog područja.<ref name="pmid10882063">{{cite journal | vauthors = Brou C, Logeat F, Gupta N, Bessia C, LeBail O, Doedens JR, Cumano A, Roux P, Black RA, Israël A | display-authors = 6 | title = A novel proteolytic cleavage involved in Notch signaling: the role of the disintegrin-metalloprotease TACE | journal = Molecular Cell | volume = 5 | issue = 2 | pages = 207–216 | date = February 2000 | pmid = 10882063 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80417-7 | doi-access = free }}</ref> Notch signalizacija podstiče proliferativnu signalizaciju tokom [[neurodeneza|neurogeneze]], a njena aktivnost je inhibirana genom [[NUMB (gen)|Numb-om]], kako bi se podstaknula neuronska diferencijacija. Ima glavnu ulogu u regulaciji [[embriogeneza|embrionalnog razvoja]]. Notch signalizacija je disregulirana kod mnogih karcinoma, a neispravna notch signalizacija je implicirana u mnogim bolestima, uključujući akutnu limfoblastnu leukemiju [[T-ćelija]] ([[T-ALL]]),<ref name="pmid17404512">{{cite journal | vauthors = Sharma VM, Draheim KM, Kelliher MA | title = The Notch1/c-Myc pathway in T cell leukemia | journal = Cell Cycle | volume = 6 | issue = 8 | pages = 927–930 | date = April 2007 | pmid = 17404512 | doi = 10.4161/cc.6.8.4134 | doi-access = free }}</ref> cerebralnu autosomno-dominantnu arteriopatiju sa subkorteksnim infarktima i leukoencefalopatijom (CADASIL), [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Fallotova tetralogija| Fallotovz tetralogiju]] i [[Alagilleov sindrom]]. Inhibicija notch signalizacije inhibira proliferaciju akutne limfoblastne leukemije T-ćelija i u kultiviranim ćelijama i u [[modelni organizam|mišjem modelu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE | display-authors = 6 | title = Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex | journal = Nature | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 182–188 | date = November 2009 | pmid = 19907488 | pmc = 2951323 | doi = 10.1038/nature08543 | bibcode = 2009Natur.462..182M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Arora PS, Ansari AZ | title = Chemical biology: A Notch above other inhibitors | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 171–173 | date = November 2009 | pmid = 19907487 | doi = 10.1038/462171a | s2cid = 205050842 | doi-access = free | bibcode = 2009Natur.462..171A }}</ref> == Otkriće == Godine 1914, John S. Dexter je primijetio pojavu zareza na krilima voćne mušice ''[[Drosophila ampelophila]]''. [[Alel]]e gena identificirao je američki evolucijski biolog/[[genetičar]] [[Thomas Hunt Morgan]], 1917. godine.<ref name=Morgan1917>{{Cite journal | vauthors = Morgan TH | author-link = Thomas Hunt Morgan | year = 1917 | title = The theory of the gene | journal = The American Naturalist | volume=51 | issue=609 | pages = 513–544 | doi=10.1086/279629 | bibcode = 1917ANat...51..513M | s2cid = 84050307 | url = https://zenodo.org/record/1431357 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Morgan TH | title = The theory of the gene | edition = revised | publisher = Yale University Press | year = 1928 | pages = 77–81 | url = http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp24097 | isbn = 978-0-8240-1384-4 }}</ref> Njegovu molekularnu analizu i sekvenciranje nezavisno su proveli 1980-ih [[Spyros Artavanis-Tsakonas]] i [[Michael W. Young]].<ref name="pmid3935325">{{cite journal | vauthors = Wharton KA, Johansen KM, Xu T, Artavanis-Tsakonas S | title = Nucleotide sequence from the neurogenic locus notch implies a gene product that shares homology with proteins containing EGF-like repeats | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 567–581 | date = December 1985 | pmid = 3935325 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90229-6 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid3097517">{{cite journal | vauthors = Kidd S, Kelley MR, Young MW | title = Sequence of the notch locus of Drosophila melanogaster: relationship of the encoded protein to mammalian clotting and growth factors | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 6 | issue = 9 | pages = 3094–3108 | date = September 1986 | pmid = 3097517 | pmc = 367044 | doi = 10.1128/mcb.6.9.3094 }}</ref> Aleli dva ''Notch'' gena ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'' identifikovani su na osnovu razvojnih fenotipova: ''lin-12''<ref>{{cite journal | vauthors = Greenwald IS, Sternberg PW, Horvitz HR | title = The lin-12 locus specifies cell fates in Caenorhabditis elegans | journal = Cell | volume = 34 | issue = 2 | pages = 435–444 | date = September 1983 | pmid = 6616618 | doi = 10.1016/0092-8674(83)90377-x | s2cid = 40668388 }}</ref> and ''glp-1''.<ref name=pmid3677168>{{cite journal | vauthors = Austin J, Kimble J | title = glp-1 is required in the germ line for regulation of the decision between mitosis and meiosis in C. elegans | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 589–599 | date = November 1987 | pmid = 3677168 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90128-0 | bibcode = 1987Cell...51..589A | s2cid = 31484517 }}</ref><ref name=PMID3677169>{{cite journal | vauthors = Priess JR, Schnabel H, Schnabel R | title = The glp-1 locus and cellular interactions in early C. elegans embryos | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 601–611 | date = November 1987 | pmid = 3677169 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90129-2 | s2cid = 6282210 }}</ref> Kloniranje i djelomična sekvenca ''lin-12'' objavila je Iva Greenwald, istovremeno kad i za ''Drosophila'' ''Notch''.<ref name=PMID3000611>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = lin-12, a nematode homeotic gene, is homologous to a set of mammalian proteins that includes epidermal growth factor | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 583–590 | date = December 1985 | pmid = 3000611 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90230-2 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizam == {{Glavni|Notch-protein}} [[Notch-protein]] prostire se kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], s dijelom unutra, a dijelom izvan nje. [[Ligand]]ni proteini koji se vežu za vanćelijski domen induciraju proteolitsko cijepanje i oslobađanje unutarćelijskog domena, koji ulazi u [[ćelijsko jedro]], kako bi modificirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].<ref name="pmid11604511">{{cite journal | vauthors = Oswald F, Täuber B, Dobner T, Bourteele S, Kostezka U, Adler G, Liptay S, Schmid RM | display-authors = 6 | title = p300 acts as a transcriptional coactivator for mammalian Notch-1 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 21 | issue = 22 | pages = 7761–7774 | date = November 2001 | pmid = 11604511 | pmc = 99946 | doi = 10.1128/MCB.21.22.7761-7774.2001 }}</ref> Model cijepanja prvi put je predložen 1993. godine na osnovu rada obavljenog sa ''[[Drosophila]]'' ''Notch'' i ''[[C. elegans]]'' ''lin-12'',<ref name=PMID8406001>{{cite journal | vauthors = Lieber T, Kidd S, Alcamo E, Corbin V, Young MW | title = Antineurogenic phenotypes induced by truncated Notch proteins indicate a role in signal transduction and may point to a novel function for Notch in nuclei | journal = Genes & Development | volume = 7 | issue = 10 | pages = 1949–1965 | date = October 1993 | pmid = 8406001 | doi = 10.1101/gad.7.10.1949 | doi-access = free }}</ref><ref name=PMID8343960>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Fitzgerald K, Greenwald I | title = Intrinsic activity of the Lin-12 and Notch intracellular domains in vivo | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 331–345 | date = July 1993 | pmid = 8343960 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90424-O | s2cid = 27966283 }}</ref> informed by the first oncogenic mutation affecting a human ''Notch'' gene.<ref name=PMID1831692>{{cite journal | vauthors = Ellisen LW, Bird J, West DC, Soreng AL, Reynolds TC, Smith SD, Sklar J | title = TAN-1, the human homolog of the Drosophila notch gene, is broken by chromosomal translocations in T lymphoblastic neoplasms | journal = Cell | volume = 66 | issue = 4 | pages = 649–661 | date = August 1991 | pmid = 1831692 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90111-B | s2cid = 45604279 }}</ref> Uvjerljivi dokazi za ovaj model pruženi su 1998. godine ''[[in vivo]]'' analizom na drozofili, koju je proveo Gary Struhl,<ref name=PMID9604939>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Adachi A | title = Nuclear access and action of notch in vivo | journal = Cell | volume = 93 | issue = 4 | pages = 649–660 | date = May 1998 | pmid = 9604939 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81193-9 | s2cid = 10828910 | doi-access = free }}</ref> i u [[ćelijska kultura| kulturi ćelija]] od strane Raphaela Kopana.<ref name=PMID9620803>{{cite journal | vauthors = Schroeter EH, Kisslinger JA, Kopan R | title = Notch-1 signalling requires ligand-induced proteolytic release of intracellular domain | journal = [[Nature]] | volume = 393 | issue = 6683 | pages = 382–386 | date = May 1998 | pmid = 9620803 | doi = 10.1038/30756 | s2cid = 4431882 | bibcode = 1998Natur.393..382S }}</ref> Iako je ovaj model u početku bio osporavan,<ref name="pmid10221902" /> dokazi u korist modela bili su nepobitni od 2001.<ref name=PMID22785620>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = Notch and the awesome power of genetics | journal = Genetics | volume = 191 | issue = 3 | pages = 655–669 | date = July 2012 | pmid = 22785620 | pmc = 3389966 | doi = 10.1534/genetics.112.141812 }}</ref><ref name=PMID11134525>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Greenwald I | title = Presenilin-mediated transmembrane cleavage is required for Notch signal transduction in Drosophila | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 1 | pages = 229–234 | date = January 2001 | pmid = 11134525 | pmc = 14573 | doi = 10.1073/pnas.98.1.229 | doi-access = free | bibcode = 2001PNAS...98..229S }}</ref> Receptor se normalno aktivira putem direktnog kontakta između ćelija, u kojem [[transmembranski protein]]i ćelija u direktnom kontaktu formiraju ligande koji se vežu za Notch receptor. Notch vezivanje omogućava grupama ćelija da se organizuju tako da, ako jedna ćelija eksprimira određenu osobinu, to se može isključiti u susjednim ćelijama putem međućelijskog Notch signala. Na ovaj način, grupe ćelija utiču jedna na drugu kako bi stvorile velike strukture. Dakle, lateralni mehanizmi inhibicije su ključni za Notch signalizaciju. ''lin-12'' i ''Notch'' posreduju u odlukama o sudbini binarnih ćelija, a lateralna inhibicija uključuje mehanizme [[povratna sprehga|povratne sprege]], za pojačavanje početnih razlika.<ref name=PMID22785620 /> '''Notch kaskada''' sastoji se od Notch i Notch [[ligand |liganada]], kao i unutarćelijskih proteina koji prenose Notch signal do [[ćelijsko jedro|ćelijskopg jedra]]. Utvrđeno je porodica receptora Notch/Lin-12/Glp-1.<ref name="pmid7716513">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Matsuno K, Fortini ME | title = Notch signaling | journal = Science | volume = 268 | issue = 5208 | pages = 225–232 | date = April 1995 | pmid = 7716513 | doi = 10.1126/science.7716513 | bibcode = 1995Sci...268..225A }}</ref> uključena u specifikaciju ćelijskih sudbina tokom razvoja kod ''[[Drosophila]]'' i ''[[C. elegans]]''.<ref name="pmid9546393">{{cite journal | vauthors = Singson A, Mercer KB, L'Hernault SW | title = The C. elegans spe-9 gene encodes a sperm transmembrane protein that contains EGF-like repeats and is required for fertilization | journal = Cell | volume = 93 | issue = 1 | pages = 71–79 | date = April 1998 | pmid = 9546393 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81147-2 | s2cid = 17455442 | doi-access = free }}</ref> Unutarćelijski domen Notch-a formira kompleks sa [[RBPJ|CBF1]] i [[MAML1|mastermind]], kako bi aktivirao transkripciju ciljnih gena. Struktura kompleksa je određena.<ref name=PMID16530044>{{cite journal | vauthors = Nam Y, Sliz P, Song L, Aster JC, Blacklow SC | title = Structural basis for cooperativity in recruitment of MAML coactivators to Notch transcription complexes | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 973–983 | date = March 2006 | pmid = 16530044 | doi = 10.1016/j.cell.2005.12.037 | s2cid = 17809522 | doi-access = free | author-link5 = Stephen Blacklow }}</ref><ref name=PMID16530045>{{cite journal | vauthors = Wilson JJ, Kovall RA | title = Crystal structure of the CSL-Notch-Mastermind ternary complex bound to DNA | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 985–996 | date = March 2006 | pmid = 16530045 | doi = 10.1016/j.cell.2006.01.035 | s2cid = 9224353 | doi-access = free }}</ref> === Put === Sazrijevanje notch receptora uključuje cijepanje na potencijalnoj vanćelijskoj strani tokom unutarćelijskog transporta u [[Golgijev aparat|Golgijevom kompleksu]].<ref name="pmid10899003">{{cite journal | vauthors = Munro S, Freeman M | title = The notch signalling regulator fringe acts in the Golgi apparatus and requires the glycosyltransferase signature motif DXD | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 14 | pages = 813–820 | date = July 2000 | pmid = 10899003 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00578-9 | s2cid = 13909969 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..813M }}</ref> Ovo rezultira bipartitnim proteinom, sastavljenim od velikog vanćelijskog domena povezanog s manjim transmembranskim i unutarćelijskim domenom. Vezivanje liganda podstiče dva [[proteoliza|proteolitska događaja]] obrade; kao rezultat proteolize, unutarćelijski domen se oslobađa i može ući u jedro, kako bi se angažovao s drugim proteinima koji vežu [[DNK]] i regulisao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Notch i većina njegovih liganada su [[transmembranski protein]]i, tako da ćelije koje eksprimiraju ligande obično moraju biti uz ćeliju koja eksprimira notch da bi se signalizacija dogodila. Notch ligandi također su jednoprolazni transmembranski proteini i članovi su DSL (Delta/Serrate/LAG-2) porodice proteina. Kod ''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćne mušice), postoje dva liganda nazvana [[Delta (ligand)|Delta]] i [[Serrate (ligand)|Serrate]]. Kod sisara, odgovarajuća imena su [[Delta-like]] i [[Jagged (ligand)|Jagged]]. Kod sisara postoje višestruki Delta-slični i Jagged ligandi, kao i moguće niz drugih liganda, kao što je F3/kontaktin. Kod nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'', dva gena kodiraju homologne proteine, ''glp-1'' i ''lin-12''. Postoji barem jedan izvještaj koji sugerira da neke ćelije mogu slati procese koji omogućavaju signalizaciju između ćelija koje su udaljene i do četiri ili pet ćelijskih prečnika. Notch vanćelijki domen sastoji se prvenstveno od malih motiva bogatih cistinom koji se nazivaju ponavljanja slična [[Epidermni faktor rasta|EGF]].<ref name="pmid16973733">{{cite journal | vauthors = Ma B, Simala-Grant JL, Taylor DE | title = Fucosylation in prokaryotes and eukaryotes | journal = Glycobiology | volume = 16 | issue = 12 | pages = 158R–184R | date = December 2006 | pmid = 16973733 | doi = 10.1093/glycob/cwl040 | doi-access =}}</ref> Notch 1, naprimjer, ima 36 ovih ponavljanja. Svako ponavljanje slično EGF-u sastoji se od približno 40 [[ aminokiselina]], a njegova struktura uglavnom je definirana sa šest konzerviranih cisteinskih ostataka koji formiraju [[konzervirana sekvenca| tri konzervirane]] [[disulfidna veza|disulfidne veze]]. Svako ponavljanje slično EGF-u može biti modificirano [[glikan|''O''-vezanim glikanima]] na specifičnim mjestima.<ref name="pmid12460944">{{cite journal | vauthors = Shao L, Luo Y, Moloney DJ, Haltiwanger R | title = O-glycosylation of EGF repeats: identification and initial characterization of a UDP-glucose: protein O-glucosyltransferase | journal = Glycobiology | volume = 12 | issue = 11 | pages = 763–770 | date = November 2002 | pmid = 12460944 | doi = 10.1093/glycob/cwf085 | doi-access = }}</ref> Šećer [[glikozilacija|''O''-glukoza]] može se dodati između prvog i drugog konzerviranog cisteina, a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se dodati između drugog i trećeg konzerviranog cisteina. Ovi [[šećeri]] dodaju se putem još uvijek neidentificirane [[glikozilacija|''O''-glukoziltransferaze]] (osim za [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18243100 Rumi]), odnosno [[GDP-fukoza protein O-fukoziltransferaza 1|GDP-fukoza Protein ''O''-fukoziltransferaze 1]] ([[POFUT1]]). Dodavanje [[glikozilacija|''O''-fukoze]] putem [[POFUT1]] apsolutno je neophodno za funkciju notch proteina, i bez enzima za dodavanje ''O''-fukoze, svi notch proteini ne funkcionišu ispravno. Za sada, način na koji [[glikozilacija]] notch proteina utiče na funkciju nije u potpunosti razjašnjen. ''O''-[[glukoza]] na notchu može se dalje produžiti do trisaharida, dodavanjem dva [[ksiloza|ksilozna]] šećera pomoću [[ksiloza|ksiloziltransferaza]], a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se produžiti do tetrasaharida uređenim dodavanjem [[N-acetilglukozamin]]a (GlcNAc) šećera pomoću [[N-acetilglukozamin|N-acetilglukozaminiltransferaze]] zvane [[Fringe Geni|Fringe]], dodavanjem [[galaktoza|galaktoze]] pomoću [[galaktoza|galaktoziltransferaze]] i dodavanjem [[sijalinska kiselina| sijalinske kiseline]] pomoću [[sijalinska kiselina|sijaliltransferaze]].<ref name="pmid17132502">{{cite book | vauthors = Lu L, Stanley P | chapter = Roles of O-Fucose Glycans in Notch Signaling Revealed by Mutant Mice | title = Functional Glycomics | series = Methods in Enzymology | volume = 417 | pages = 127–136 | year = 2006 | pmid = 17132502 | doi = 10.1016/S0076-6879(06)17010-X | isbn = 978-0-12-182822-6 }}</ref> Da bi se dodao još jedan nivo složenosti, kod sisara postoje tri Fringe GlcNAc-transferaze, nazvane lunatic fringe, manic fringe i radical fringe. Ovi enzimi su odgovorni za nešto što se naziva "fringe efekat" na notch signalizaciju.<ref name="pmid17215308">{{cite journal | vauthors = Thomas GB, van Meyel DJ | title = The glycosyltransferase Fringe promotes Delta-Notch signaling between neurons and glia, and is required for subtype-specific glial gene expression | journal = Development | volume = 134 | issue = 3 | pages = 591–600 | date = February 2007 | pmid = 17215308 | doi = 10.1242/dev.02754 | doi-access = free }}</ref> Ako Fringe doda GlcNAc šećeru [[glikozilacija|''O''-fukoza]], tada će doći do naknadne adicije galaktoze i sijalinske kiseline. U prisustvu ovog tetrasaharida, notch snažno signalizira kada interraguje sa Delta [[ligand]]om, ali je značajno inhibirao signalizaciju kada interaguje sa Jagged [[ligand]]om.<ref name="pmid12826675">{{cite journal | vauthors = LaVoie MJ, Selkoe DJ | title = The Notch ligands, Jagged and Delta, are sequentially processed by alpha-secretase and presenilin/gamma-secretase and release signaling fragments | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 36 | pages = 34427–34437 | date = September 2003 | pmid = 12826675 | doi = 10.1074/jbc.M302659200 | doi-access = free }}</ref> Način na koji ovo dodavanje šećera inhibira signalizaciju kroz jedan ligand i pojačava signalizaciju kroz drugi nije u potpunosti shvaćen. Nakon što ekstracelularni domen notch interaguje sa ligandom, ADAM-porodica [[metaloproteinaza]] nazvana ADAM10, cijepa protein notch odmah izvan membrane.<ref name="pmid19726682">{{cite journal | vauthors = van Tetering G, van Diest P, Verlaan I, van der Wall E, Kopan R, Vooijs M | title = Metalloprotease ADAM10 is required for Notch1 site 2 cleavage | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31018–31027 | date = November 2009 | pmid = 19726682 | pmc = 2781502 | doi = 10.1074/jbc.M109.006775 | doi-access = free }}</ref> Ovo oslobađa vanćelijski dio notch proteina (NECD), koji nastavlja da interreaguje sa ligandom. Ligand plus vanćelijski domen notch proteina se zatim [[endocitoza|endocitoziraju]] od strane ćelije koja eksprimira ligand. Mogu postojati signalni efekti u ćeliji koja eksprimira ligand nakon endocitoze; ovaj dio notch signalizacije tema je aktivnog istraživanja. Nakon ovog prvog cijepanja, enzim nazvan [[Gama-sekretaza|γ-sekretaza]] (koji je impliciran u [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovoj bolesti]]) cijepa preostali dio notch proteina odmah unutar unutrašnjeg listića [[ćelijska membrana|membrane]] ćelije koja eksprimira notch. Ovo oslobađa unutarćelijski domen proteina Notch (NICD), koji se zatim premješta u [[ćelijsko jedro |jedro]], gdje može regulirati ekspresiju gena aktiviranjem [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[RBPJ|CSL]]. Prvobitno se smatralo da ovi CSL proteini potiskuju transkripciju Notch ciljnog proteina. Međutim, daljnja istraživanja pokazala su da, kada se unutarćelijski domen veže za kompleks, on prelazi iz represora u aktivator transkripcije.<ref>{{cite book |doi=10.1038/npg.els.0004194 |chapter=Drosophila ''Patterning'': Delta-Notch Interactions |title=Encyclopedia of Life Sciences |year=2006 | vauthors = Desbordes S, López-Schier H |isbn=0-470-01617-5 }}</ref> Other proteins also participate in the intracellular portion of the notch signaling cascade.<ref name="pmid22223095">{{cite journal | vauthors = Borggrefe T, Liefke R | title = Fine-tuning of the intracellular canonical Notch signaling pathway | journal = Cell Cycle | volume = 11 | issue = 2 | pages = 264–276 | date = January 2012 | pmid = 22223095 | doi = 10.4161/cc.11.2.18995 | doi-access = free }}</ref> === Interakcije liganda === [[Slika:N1 dll4 cells.png|thumb|455x455px|[[Kristalna struktura]] Notch1-DLL4 kompleksa prikazana kao predviđena interakcija između dvije ćelije (PDB ID: 4XLW)]] Notch signalizacija pokreće se kada Notch receptori na površini ćelije angažuju ligande prezentovane ''in trans'' na suprotnim ćelijama. Uprkos ekspanzivnoj veličini Notch vanćelijskog domena, dokazano je da su EGF domeni 11 i 12 kritične determinante za interakcije sa Delta.<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 }}</ref> Dodatne studije implicirale su ulogu regija izvan Notch EGF11-12 u vezivanju liganda. Naprimjer, Notch EGF domen 8 ima ulogu u selektivnom prepoznavanju Serrate/Jagged-a<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 | bibcode = 2012Sci...338.1229Y }}</ref> a EGF domeni 6–15 potrebni su za maksimalnu signalizaciju nakon stimulacije ligandom.<ref>{{Cite journal|date=2013|title=Intrinsic selectivity of Notch 1 for Delta-like 4 over Delta-like 1|journal=Journal of Biological Chemistry}}</ref> [[Kristalna struktura]] interreagirajućih regija Notch1 i Delta-like 4 (Dll4) pružila je vizualizaciju interakcija Notch-liganda na molekularnom nivou i otkrila da se [[N-terminal]]ni MNNL (ili C2) i DSL domeni liganada vežu za Notch EGF domene 12, odnosno 11.<ref name="Luca_2015">{{cite journal | vauthors = Luca VC, Jude KM, Pierce NW, Nachury MV, Fischer S, Garcia KC | title = Structural biology. Structural basis for Notch1 engagement of Delta-like 4 | journal = Science | volume = 347 | issue = 6224 | pages = 847–853 | date = February 2015 | pmid = 25700513 | pmc = 4445638 | doi = 10.1126/science.1261093 | bibcode = 2015Sci...347..847L }}</ref> Struktura Notch1-Dll4 je također istaknula direktnu ulogu Notch O-vezanih [[fukoza|fukoznih]] i [[glukoza|glukoznih]] dijelova u prepoznavanju liganda i racionalizirala strukturni mehanizam za glikanom posredovano podešavanje Notch signalizacije.<ref name="Luca_2015"/> === Sintetska Notch signalizacija === Moguće je konstruirati sintetske Notch receptore zamjenom vanćelijskih receptorskih i unutarćelijskih transkripcijskih domena drugim domenima po izboru. Ovo omogućava da se odabere koji se ligandi detektuju i koji se geni pojačavaju kao odgovor. Koristeći ovu tehnologiju, ćelije mogu prijaviti ili promijeniti svoje [[ponašanje]], kao odgovor na kontakt sa signalima koje odredi korisnik, olakšavajući nove puteve i osnovnih i primijenjenih istraživanja [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].<ref name="Harmansa">{{cite journal | vauthors = Harmansa S, Affolter M | title = Protein binders and their applications in developmental biology | journal = Development | volume = 145 | issue = 2 | article-number = dev148874 | date = January 2018 | pmid = 29374062 | doi = 10.1242/dev.148874 | doi-access = free }}</ref> Značajno je da ovaj sistem omogućava paralelno uvođenje više sintetskih puteva u ćeliju.<ref>{{cite journal | vauthors = Themeli M, Sadelain M | title = Combinatorial Antigen Targeting: Ideal T-Cell Sensing and Anti-Tumor Response | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 22 | issue = 4 | pages = 271–273 | date = April 2016 | pmid = 26971630 | pmc = 4994806 | doi = 10.1016/j.molmed.2016.02.009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sadelain M | title = Chimeric antigen receptors: driving immunology towards synthetic biology | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 41 | pages = 68–76 | date = August 2016 | pmid = 27372731 | pmc = 5520666 | doi = 10.1016/j.coi.2016.06.004 }}</ref> == Funkcija == Notch signalni put je važan za ćelijsku komunikaciju, koja uključuje mehanizme regulacije gena koji kontrolišu višestruke procese [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije ćelija]] tokom embrionalnog i odraslog života. Notch signalizacija također ima ulogu u sljedećim procesima: :* [[neuron]]ska funkcija i razvoj <ref name="pmid12052917">{{cite journal | vauthors = Gaiano N, Fishell G | title = The role of notch in promoting glial and neural stem cell fates | journal = Annual Review of Neuroscience | volume = 25 | issue = 1 | pages = 471–490 | year = 2002 | pmid = 12052917 | doi = 10.1146/annurev.neuro.25.030702.130823 }}</ref><ref name="pmid17409286">{{cite journal | vauthors = Bolós V, Grego-Bessa J, de la Pompa JL | title = Notch signaling in development and cancer | journal = Endocrine Reviews | volume = 28 | issue = 3 | pages = 339–363 | date = May 2007 | pmid = 17409286 | doi = 10.1210/er.2006-0046 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid20844536">{{cite journal | vauthors = Aguirre A, Rubio ME, Gallo V | title = Notch and EGFR pathway interaction regulates neural stem cell number and self-renewal | journal = [[Nature]] | volume = 467 | issue = 7313 | pages = 323–327 | date = September 2010 | pmid = 20844536 | pmc = 2941915 | doi = 10.1038/nature09347 | bibcode = 2010Natur.467..323A }}</ref><ref name="pmid11937492">{{cite journal | vauthors = Hitoshi S, Alexson T, Tropepe V, Donoviel D, Elia AJ, Nye JS, Conlon RA, Mak TW, Bernstein A, van der Kooy D | display-authors = 6 | title = Notch pathway molecules are essential for the maintenance, but not the generation, of mammalian neural stem cells | journal = Genes & Development | volume = 16 | issue = 7 | pages = 846–858 | date = April 2002 | pmid = 11937492 | pmc = 186324 | doi = 10.1101/gad.975202 }}</ref> :* stabilizacija sudbine arterijskog endotela i [[angiogeneza]]<ref name="pmid12482957">{{cite journal | vauthors = Liu ZJ, Shirakawa T, Li Y, Soma A, Oka M, Dotto GP, Fairman RM, Velazquez OC, Herlyn M | display-authors = 6 | title = Regulation of Notch1 and Dll4 by vascular endothelial growth factor in arterial endothelial cells: implications for modulating arteriogenesis and angiogenesis | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 23 | issue = 1 | pages = 14–25 | date = January 2003 | pmid = 12482957 | pmc = 140667 | doi = 10.1128/MCB.23.1.14-25.2003 }}</ref> :* regulacija ključnih događaja ćelijske komunikacije između [[endokard]]a i [[miokard]]a tokom formiranja primordijalne valvule i razvoja i diferencijacije [[komora (srce)|komora]] <ref name="Grego-Bessa_2007">{{cite journal | vauthors = Grego-Bessa J, Luna-Zurita L, del Monte G, Bolós V, Melgar P, Arandilla A, Garratt AN, Zang H, Mukouyama YS, Chen H, Shou W, Ballestar E, Esteller M, Rojas A, Pérez-Pomares JM, de la Pompa JL | display-authors = 6 | title = Notch signaling is essential for ventricular chamber development | journal = Developmental Cell | volume = 12 | issue = 3 | pages = 415–429 | date = March 2007 | pmid = 17336907 | pmc = 2746361 | doi = 10.1016/j.devcel.2006.12.011 }}</ref> :* [[homeostaza]] [[srčani zalistak|zalistaka]], kao i implikacije kod drugih ljudskih poremećaja koji uključuju kardiovaskularni sistem <ref>[http://www.cnb.csic.es/groups-en/DIO/lineas_dpto5/jose_luis_de_la_pompa/index_html?set_language=en The notch signaling pathway in cardiac development and tissue homeostasis]{{Dead link|date=April 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> :* pravovremena specifikacija ćelijske loze i [[endokrini pankreas|endokrinog]] i [[egzokrini pankreas|egzokrinog pankreasa]]<ref name="pmid14657333">{{cite journal | vauthors = Murtaugh LC, Stanger BZ, Kwan KM, Melton DA | title = Notch signaling controls multiple steps of pancreatic differentiation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 25 | pages = 14920–14925 | date = December 2003 | pmid = 14657333 | pmc = 299853 | doi = 10.1073/pnas.2436557100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10014920M }}</ref> :* uticaj na binarne odluke o sudbini ćelija koje moraju birati između sekretorne i apsorpcijske loze u crijevima <ref name="pmid15034002">{{cite journal | vauthors = Sander GR, Powell BC | title = Expression of notch receptors and ligands in the adult gut | journal = The Journal of Histochemistry and Cytochemistry | volume = 52 | issue = 4 | pages = 509–516 | date = April 2004 | pmid = 15034002 | doi = 10.1177/002215540405200409 | doi-access = free }}</ref> :* širenje odjeljka za [[hematopoetske matične ćelije]] tokom razvoja kostiju i učešće u vezi s [[osteoblast]]nom linijom, što ukazuje na potencijalnu terapijsku ulogu notcha u regeneraciji kostiju i [[osteoporoza|osteoporozi]] <ref name="pmid15695512">{{cite journal | vauthors = Nobta M, Tsukazaki T, Shibata Y, Xin C, Moriishi T, Sakano S, Shindo H, Yamaguchi A | display-authors = 6 | title = Critical regulation of bone morphogenetic protein-induced osteoblastic differentiation by Delta1/Jagged1-activated Notch1 signaling | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 280 | issue = 16 | pages = 15842–15848 | date = April 2005 | pmid = 15695512 | doi = 10.1074/jbc.M412891200 | doi-access = free }}</ref> :* ekspanzija hemogenih [[endotel]]nih ćelija zajedno sa signalnom osom koja uključuje [[Hedgehogni signalni put|Hedgehognu signalizaciju]] i [[TAL1|Scl]]<ref name="pmid23236128">{{cite journal | vauthors = Kim PG, Albacker CE, Lu YF, Jang IH, Lim Y, Heffner GC, Arora N, Bowman TV, Lin MI, Lensch MW, De Los Angeles A, Zon LI, Loewer S, Daley GQ | display-authors = 6 | title = Signaling axis involving Hedgehog, Notch, and Scl promotes the embryonic endothelial-to-hematopoietic transition | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 2 | pages = E141–E150 | date = January 2013 | pmid = 23236128 | pmc = 3545793 | doi = 10.1073/pnas.1214361110 | doi-access = free | bibcode = 2013PNAS..110E.141K }}</ref> :*[[T-ćelija|T-ćelijska]] loza posvećena zajedničkom limfoidnom prekursoru <ref>{{cite journal | vauthors = Laky K, Fowlkes BJ | title = Notch signaling in CD4 and CD8 T cell development | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 20 | issue = 2 | pages = 197–202 | date = April 2008 | pmid = 18434124 | pmc = 2475578 | doi = 10.1016/j.coi.2008.03.004 }}</ref> :* regulacija odlučivanja o sudbini ćelija u [[mliječna žlijezda| mliječnim žlijezdama]] u nekoliko različitih razvojnih faza <ref name="pmid15535842">{{cite journal | vauthors = Dontu G, Jackson KW, McNicholas E, Kawamura MJ, Abdallah WM, Wicha MS | title = Role of Notch signaling in cell-fate determination of human mammary stem/progenitor cells | journal = Breast Cancer Research | volume = 6 | issue = 6 | pages = R605–R615 | year = 2004 | pmid = 15535842 | pmc = 1064073 | doi = 10.1186/bcr920 | doi-access = free }}</ref> :* moguće neki nejedarni mehanizmi, kao što je kontrola [[aktin]]skog [[citoskelet]]a putem [[tirozin-kinaza]] [[Abl gen|Abl]]<ref name="Lai">{{cite journal | vauthors = Lai EC | title = Notch signaling: control of cell communication and cell fate | journal = Development | volume = 131 | issue = 5 | pages = 965–973 | date = March 2004 | pmid = 14973298 | doi = 10.1242/dev.01074 | s2cid = 6930563 | doi-access = }}</ref> :* Regulacija [[mitoza|mitotske]]/[[mejoza|mejotske]] odluke u germinativnoj liniji ''[[C. elegans]]''<ref name=pmid3677168/> :* razvoj [[Plućna alveola|alveola]] u [[pluća|plućima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Guseh JS, Bores SA, Stanger BZ, Zhou Q, Anderson WJ, Melton DA, Rajagopal J | title = Notch signaling promotes airway mucous metaplasia and inhibits alveolar development | journal = Development | volume = 136 | issue = 10 | pages = 1751–1759 | date = May 2009 | pmid = 19369400 | pmc = 2673763 | doi = 10.1242/dev.029249 }}</ref> Također je utvrđeno da [[Rex1]] ima inhibitorne efekte na ekspresiju notch-a u [[mezenhimska matična ćelija|mezenhimskim matičnim ćelijama]], sprječavajući diferencijaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Bhandari DR, Seo KW, Roh KH, Jung JW, Kang SK, Kang KS | title = REX-1 expression and p38 MAPK activation status can determine proliferation/differentiation fates in human mesenchymal stem cells | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 5 | date = May 2010 | pmid = 20463961 | pmc = 2864743 | doi = 10.1371/journal.pone.0010493 | veditors = Pera M | doi-access = free | bibcode = 2010PLoSO...510493B }}</ref> == Uloga u embriogenezi == Notch signalni put igra važnu ulogu u komunikaciji između ćelija i dodatno reguliše embrionalni razvoj. === Polarnost embrija === Notch signalizacija je neophodna u regulaciji polarnosti. Naprimjer, eksperimenti mutacija su pokazali da gubitak Notch signalizacije uzrokuje abnormalni anteriorno-posteriornu polarnost u [[somit]]ima.<ref>{{cite journal | vauthors = Feller J, Schneider A, Schuster-Gossler K, Gossler A | title = Noncyclic Notch activity in the presomitic mesoderm demonstrates uncoupling of somite compartmentalization and boundary formation | journal = Genes & Development | volume = 22 | issue = 16 | pages = 2166–2171 | date = August 2008 | pmid = 18708576 | pmc = 2518812 | doi = 10.1101/gad.480408 }}</ref> Also, Notch signaling is required during left-right asymmetry determination in vertebrates.<ref>{{cite journal | vauthors = Levin M | title = Left-right asymmetry in embryonic development: a comprehensive review | journal = Mechanisms of Development | volume = 122 | issue = 1 | pages = 3–25 | date = January 2005 | pmid = 15582774 | doi = 10.1016/j.mod.2004.08.006 | s2cid = 15211728 | doi-access = }}</ref> Rane studije na modelnom organizmu [[nematode]] [[Caenorhabditis elegans|''C. elegans'']] ukazuju da Notch signalizacija ima glavnu ulogu u indukciji [[mezoderm]]a i određivanju sudbine ćelija.<ref name=pmid3677168/> Kao što je prethodno spomenuto, ''C. elegans'' ima dva gena koji kodiraju djelimično funkcionalno redundantne Notch homologe, ''glp-1'' i ''lin-12''.<ref>{{cite journal | vauthors = Lambie EJ, Kimble J | title = Two homologous regulatory genes, lin-12 and glp-1, have overlapping functions | journal = Development | volume = 112 | issue = 1 | pages = 231–240 | date = May 1991 | pmid = 1769331 | doi = 10.1242/dev.112.1.231 }}</ref> Tokom razvoja ''C. elegans'', GLP-1, homolog Notch gena kod ''C. elegans'', interreaguje sa APX-1, homologom Delta gena kod ''C. elegans''. Ova signalizacija između određenih [[blastomera]] indukuje diferencijaciju ćelijskih sudbina i uspostavlja dorzalno-ventralnu osu.<ref>{{cite book | title=Developmental biology| edition=11th| author=Gilbert SF| year=2016| page=272| publisher=Sinauer| isbn=978-1-60535-470-5}}{{page needed|date=February 2020}}</ref> === Uloga u somitogenezi === {{Glavni|Segmentacija}} Notch signalizacija je ključna za [[somitogeneza|somitogenezu]]. Godine 1995. pokazano je da je Notch1 važan za koordinaciju segmentacije somita kod miševa.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45">{{cite journal | vauthors = Conlon RA, Reaume AG, Rossant J | title = Notch1 is required for the coordinate segmentation of somites | journal = Development | volume = 121 | issue = 5 | pages = 1533–1545 | date = May 1995 | pmid = 7789282 | doi = 10.1242/dev.121.5.1533 }}</ref> Dalje studije su identifikovale ulogu Notch signalizacije u segmentacijskom satu. Ove studije su postavile hipotezu da primarna funkcija Notch signalizacije ne djeluje na pojedinačnu ćeliju, već koordinira ćelijske satove i održava ih sinhronizovanim. Ova hipoteza je objasnila ulogu Notch signalizacije u razvoju segmentacije i podržana je eksperimentima na [[miševi]]ma i [[zebrica]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Hrabĕ de Angelis M, McIntyre J, Gossler A | title = Maintenance of somite borders in mice requires the Delta homologue DII1 | journal = Nature | volume = 386 | issue = 6626 | pages = 717–721 | date = April 1997 | pmid = 9109488 | doi = 10.1038/386717a0 | s2cid = 4331445 | bibcode = 1997Natur.386..717D }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = van Eeden FJ, Granato M, Schach U, Brand M, Furutani-Seiki M, Haffter P, Hammerschmidt M, Heisenberg CP, Jiang YJ, Kane DA, Kelsh RN, Mullins MC, Odenthal J, Warga RM, Allende ML, Weinberg ES, Nüsslein-Volhard C | display-authors = 6 | title = Mutations affecting somite formation and patterning in the zebrafish, Danio rerio | journal = Development | volume = 123 | pages = 153–164 | date = December 1996 | pmid = 9007237 | doi = 10.1242/dev.123.1.153 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huppert SS, Ilagan MX, De Strooper B, Kopan R | title = Analysis of Notch function in presomitic mesoderm suggests a gamma-secretase-independent role for presenilins in somite differentiation | journal = Developmental Cell | volume = 8 | issue = 5 | pages = 677–688 | date = May 2005 | pmid = 15866159 | doi = 10.1016/j.devcel.2005.02.019 | doi-access = free }}</ref> Eksperimenti s Delta1 mutiranim miševima koji pokazuju abnormalnu somitogenezu s gubitkom prednje/stražnje polarnosti sugeriraju da je Notch signalizacija također neophodna za održavanje granica somita.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45"/> Tokom [[somit]]ogeneze, molekularni oscilator u [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnim mezodermnim]] ćelijama diktira preciznu brzinu formiranja somita. Predložen je [[model sata i talasnog fronta]] kako bi se prostorno odredila lokacija i granice između [[somit]]a. Ovaj proces je visoko reguliran jer somiti moraju imati ispravnu veličinu i razmak kako bi se izbjegle malformacije unutar aksijalnog skeleta koje potencijalno mogu dovesti do [[spondilokostalna dizostoza| spondilokostalne dizostoze]]. Nekoliko ključnih komponenti Notch signalnog puta pomaže u koordinaciji ključnih koraka u ovom procesu. Kod miševa, mutacije u Notch1, Dll1 ili Dll3, Lfng ili Hes7 rezultiraju abnormalnim formiranjem somita. Slično tome, kod ljudi su sljedeće mutacije uočene kao uzrok razvoja spondilokostalne dizostoze: DLL3, LFNG ili HES7.<ref>{{cite journal | vauthors = Wahi K, Bochter MS, Cole SE | title = The many roles of Notch signaling during vertebrate somitogenesis | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology | volume = 49 | pages = 68–75 | date = January 2016 | pmid = 25483003 | doi = 10.1016/j.semcdb.2014.11.010 | s2cid = 10822545 }}</ref> === Uloga u epidermnoj diferencijaciji === Poznato je da se notch signalizacija odvija unutar trepljastih, diferencirajućih ćelija koje se nalaze u prvim epidermnim slojevima tokom ranog razvoja kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Lowell S, Jones P, Le Roux I, Dunne J, Watt FM | title = Stimulation of human epidermal differentiation by delta-notch signalling at the boundaries of stem-cell clusters | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 9 | pages = 491–500 | date = May 2000 | pmid = 10801437 | doi = 10.1016/s0960-9822(00)00451-6 | s2cid = 8927528 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..491L }}</ref> Nadalje, otkriveno je da [[PSEN2|presenilin-2]] djeluje zajedno s ARF4 kako bi regulirao Notch signalizaciju tokom ovog razvoja.<ref>{{cite journal | vauthors = Ezratty EJ, Pasolli HA, Fuchs E | title = A Presenilin-2-ARF4 trafficking axis modulates Notch signaling during epidermal differentiation | journal = The Journal of Cell Biology | volume = 214 | issue = 1 | pages = 89–101 | date = July 2016 | pmid = 27354375 | pmc = 4932368 | doi = 10.1083/jcb.201508082 }}</ref> Međutim, ostaje da se utvrdi da li gama-sekretaza ima direktnu ili indirektnu ulogu u modulaciji Notch signalizacije. == Uloga u razvoju i funkciji centralnog nervnog sistema == [[Slika:Neuro-Gliogenesis via Lateral Inhibition.png|thumb|Notch-Delta lateralna inhibicija u nervnim matičnim ćelijama, što rezultira stvaranjem neuronskih i glijnih progenitora.]] Rani nalazi o Notch signalizaciji u razvoju [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) provedeni su uglavnom u eksperimentima sa mutagenezom kod ''[[Drosophila]]''. Naprimjer, nalaz da je embrionalni letalni fenotip kod ''Drosophila'' povezan sa disfunkcijom Notch-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Poulson DF | title = Chromosomal Deficiencies and the Embryonic Development of Drosophila Melanogaster | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 23 | issue = 3 | pages = 133–137 | date = March 1937 | pmid = 16588136 | pmc = 1076884 | doi = 10.1073/pnas.23.3.133 | doi-access = free | bibcode = 1937PNAS...23..133P }}</ref> indicira da Notch mutacije mogu dovesti do neuspjeha segregacije nervnih i epidermnih ćelija u ranim embrionima ''Drosophila''. U posljednjoj deceniji, napredak u tehnikama mutacija i nokauta omogućio je istraživanje Notch signalnog puta kod sisara, posebno [[glodar]]a. Utvrđeno je da je Notch signalni put ključan uglavnom za održavanje i samoobnavljanje nervnih ćelija (NPC). Posljednjih godina otkrivene su i druge funkcije Notch puta, uključujući specifikaciju [[glija|glijnih ćelija]],<ref name="dada">{{cite journal | vauthors = Furukawa T, Mukherjee S, Bao ZZ, Morrow EM, Cepko CL | title = rax, Hes1, and notch1 promote the formation of Müller glia by postnatal retinal progenitor cells | journal = Neuron | volume = 26 | issue = 2 | pages = 383–394 | date = May 2000 | pmid = 10839357 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)81171-X | s2cid = 16444353 | doi-access = free }}</ref><ref name="baba">{{cite journal | vauthors = Scheer N, Groth A, Hans S, Campos-Ortega JA | title = An instructive function for Notch in promoting gliogenesis in the zebrafish retina | journal = Development | volume = 128 | issue = 7 | pages = 1099–1107 | date = April 2001 | pmid = 11245575 | doi = 10.1242/dev.128.7.1099 }}</ref> razvoj [[neurit]]a,<ref name="neurite">{{cite journal | vauthors = Redmond L, Oh SR, Hicks C, Weinmaster G, Ghosh A | title = Nuclear Notch1 signaling and the regulation of dendritic development | journal = Nature Neuroscience | volume = 3 | issue = 1 | pages = 30–40 | date = January 2000 | pmid = 10607392 | doi = 10.1038/71104 | s2cid = 14774606 }}</ref> kao i [[učenje]] i [[pamćenje]].<ref name="learning">{{cite journal | vauthors = Costa RM, Honjo T, Silva AJ | title = Learning and memory deficits in Notch mutant mice | journal = Current Biology | volume = 13 | issue = 15 | pages = 1348–1354 | date = August 2003 | pmid = 12906797 | doi = 10.1016/S0960-9822(03)00492-5 | s2cid = 15150614 | doi-access = free | bibcode = 2003CBio...13.1348C }}</ref> === Diferencijacija neuronskih ćelija === Notch put je neophodan za održavanje NPC-a u mozgu u razvoju. Aktivacija puta je dovoljna da održi NPC-e u proliferirajućem stanju, dok [[mutacije]] gubitka funkcije u kritičnim komponentama puta uzrokuju preuranjenu neuronsku diferencijaciju i smanjenje broja NPC-a.<ref name="pmid17409286"/> Modulatori Notch signala, npr. protein [[NUMB (gen)|Numb]], mogu antagonizirati Notch efekte, što rezultira zaustavljanjem [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i diferencijacijom NPC-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhong W, Jiang MM, Weinmaster G, Jan LY, Jan YN | title = Differential expression of mammalian Numb, Numblike and Notch1 suggests distinct roles during mouse cortical neurogenesis | journal = Development | volume = 124 | issue = 10 | pages = 1887–1897 | date = May 1997 | pmid = 9169836 | doi = 10.1242/dev.124.10.1887 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Li HS, Wang D, Shen Q, Schonemann MD, Gorski JA, Jones KR, Temple S, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Inactivation of Numb and Numblike in embryonic dorsal forebrain impairs neurogenesis and disrupts cortical morphogenesis | journal = Neuron | volume = 40 | issue = 6 | pages = 1105–1118 | date = December 2003 | pmid = 14687546 | doi = 10.1016/S0896-6273(03)00755-4 | s2cid = 6525042 | doi-access = free }}</ref> Suprotno tome, put [[faktor rasta fibroblasta|faktora rasta fibroblasta]] podstiče Notch signalizaciju, kako bi se [[matične ćelije]] [[korteks|moždane kore]] održale u proliferativnom stanju, što predstavlja mehanizam koji reguliše rast površine korteksa i, potencijalno, [[girifikacija|girifikaciju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Lim HD, Breunig JJ, Vaccarino FM | title = FGF signaling expands embryonic cortical surface area by regulating Notch-dependent neurogenesis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 31 | issue = 43 | pages = 15604–15617 | date = October 2011 | pmid = 22031906 | pmc = 3235689 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.4439-11.2011 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Tomasi S, Lim HD, Suh CY, Vaccarino FM | title = Cortical gyrification induced by fibroblast growth factor 2 in the mouse brain | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 33 | issue = 26 | pages = 10802–10814 | date = June 2013 | pmid = 23804101 | pmc = 3693057 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.3621-12.2013 }}</ref> Na ovaj način, Notch signalizacija kontroliše samoobnavljanje NPC-a, kao i specifikaciju sudbine ćelije. Pokazano je da nekanonska grana Notch signalnog puta koja uključuje [[fosforilacija| fosforilaciju]] STAT3 na [[serin]]skom ostatku na poziciji [[aminokiseline]] 727 i naknadno povećanje ekspresije Hes3 ([[Hes3 signalna osa|STAT3-Ser/Hes3 signalna osa]]) reguliše broj NPC-a u kulturi i u mozgu odraslog glodara.<ref>{{cite journal | vauthors = Androutsellis-Theotokis A, Leker RR, Soldner F, Hoeppner DJ, Ravin R, Poser SW, Rueger MA, Bae SK, Kittappa R, McKay RD | display-authors = 6 | title = Notch signalling regulates stem cell numbers in vitro and in vivo | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 823–826 | date = August 2006 | pmid = 16799564 | doi = 10.1038/nature04940 | s2cid = 4372065 | bibcode = 2006Natur.442..823A | url = https://zenodo.org/record/1233295 }}</ref> Kod odraslih [[glodar]]a i u [[ćelijska kultura|ćelijskoj kulturi]], Notch3 promovira neuronsku diferencijaciju, imajući ulogu suprotnu Notch1/2.<ref>{{cite journal | vauthors = Rusanescu G, Mao J | title = Notch3 is necessary for neuronal differentiation and maturation in the adult spinal cord | journal = Journal of Cellular and Molecular Medicine | volume = 18 | issue = 10 | pages = 2103–2116 | date = October 2014 | pmid = 25164209 | pmc = 4244024 | doi = 10.1111/jcmm.12362 }}</ref> Ovo ukazuje na to da pojedinačni Notch receptori mogu imati različite funkcije, ovisno o ćelijskom kontekstu. === Razvoj neurita === ''[[In vitro]]'' studije pokazuju da Notch može utjecati na razvoj [[neurit]]a. <ref name="neurite"/> ''[[In vivo]]'', delecija Notch signalnog modulatora, Numb, remeti [[neuron]]sko sazrijevanje u razvoju [[cerebellum]]a,<ref name="pmid14729486">{{cite journal | vauthors = Klein AL, Zilian O, Suter U, Taylor V | title = Murine numb regulates granule cell maturation in the cerebellum | journal = Developmental Biology | volume = 266 | issue = 1 | pages = 161–177 | date = February 2004 | pmid = 14729486 | doi = 10.1016/j.ydbio.2003.10.017 | doi-access = free }}</ref> dok [[delecija (genetika)|delecija gena]] Numb remeti [[akson]]sku arborizaciju u senzornim ganglijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Huang EJ, Li H, Tang AA, Wiggins AK, Neve RL, Zhong W, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Targeted deletion of numb and numblike in sensory neurons reveals their essential functions in axon arborization | journal = Genes & Development | volume = 19 | issue = 1 | pages = 138–151 | date = January 2005 | pmid = 15598981 | pmc = 540232 | doi = 10.1101/gad.1246005 }}</ref> Iako mehanizam koji leži u osnovi ovog fenomena nije jasan, ovi nalazi zajedno ukazuju na to da bi Notch signalizacija mogla biti ključna u sazrijevanju neurona. === Gliogeneza === U [[Gliogeneza|gliogenezi]], Notch izgleda ima poučnu ulogu koja može direktno promovirati diferencijaciju mnogih podtipova [[glija|glijnih ćelija]]. <ref name="dada" /><ref name="baba" /> Naprimjer, aktivacija Notch signalizacije u [[mrežnjača|mrežnjači]] pogoduje stvaranju [[Muller-glija]] ćelija na štetu neurona, dok smanjena Notch signalizacija inducira proizvodnju ganglijskih ćelija, uzrokujući smanjenje broja Müller glia ćelija.<ref name="pmid17409286"/> === Funkcija mozga odraslih === Osim svoje uloge u razvoju, dokazi pokazuju da je Notch signalizacija također uključena u neuronsku [[apoptoza|apoptozu]], retrakciju [[neurit]]a i [[neurodegeneracija|neurodegeneraciju]] ishemijskog [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>{{cite journal | vauthors = Woo HN, Park JS, Gwon AR, Arumugam TV, Jo DG | title = Alzheimer's disease and Notch signaling | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 390 | issue = 4 | pages = 1093–1097 | date = December 2009 | pmid = 19853579 | doi = 10.1016/j.bbrc.2009.10.093 | bibcode = 2009BBRC..390.1093W }}</ref> Pored razvojnih funkcija, Notch proteini i ligandi se eksprimiraju u ćelijama odraslog [[nervni sistem|nervnog sistema]],<ref>{{cite journal | vauthors = Presente A, Andres A, Nye JS | title = Requirement of Notch in adulthood for neurological function and longevity | journal = NeuroReport | volume = 12 | issue = 15 | pages = 3321–3325 | date = October 2001 | pmid = 11711879 | doi = 10.1097/00001756-200110290-00035 | s2cid = 8329715 }}</ref> što ukazuje na ulogu u plastičnosti CNS-a tokom života. Odrasli miševi heterozigotni za mutacije u Notch1 ili Cbf1 genu imaju deficite u prostornom učenju i pamćenju.<ref name="learning" /> Slični rezultati su uočeni u eksperimentima sa [[presenilin]]ima 1 i 2, koji posreduju u intramembranskom cijepanju Notch gena. Preciznije, uslovna delecija presenilina tri sedmice nakon rođenja u ekscitacijskim neuronima uzrokuje deficite u učenju i pamćenju, neuronsku disfunkciju i postepenu neurodegeneraciju.<ref name="pmid15066262">{{cite journal | vauthors = Saura CA, Choi SY, Beglopoulos V, Malkani S, Zhang D, Shankaranarayana Rao BS, Chattarji S, Kelleher RJ, Kandel ER, Duff K, Kirkwood A, Shen J | display-authors = 6 | title = Loss of presenilin function causes impairments of memory and synaptic plasticity followed by age-dependent neurodegeneration | journal = Neuron | volume = 42 | issue = 1 | pages = 23–36 | date = April 2004 | pmid = 15066262 | doi = 10.1016/S0896-6273(04)00182-5 | s2cid = 17550860 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko inhibitora [[gama-sekretaza|gama-sekretaze]] koji su prošli klinička ispitivanja na ljudima kod pacijenata sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolešću]] i [[MCI]] rezultiralo je statistički značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija u odnosu na kontrolnu grupu, za što se smatra da je posljedica njegovog slučajnog efekta na Notch signalizaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = De Strooper B | title = Lessons from a failed γ-secretase Alzheimer trial | journal = Cell | volume = 159 | issue = 4 | pages = 721–726 | date = November 2014 | pmid = 25417150 | doi = 10.1016/j.cell.2014.10.016 | doi-access = free }}</ref> == Uloga u kardiovaskularnom razvoju == Notch signalni put je ključna komponenta kardiovaskularnog formiranja i [[morfogeneza| morfogeneze]] u razvoju i bolesti. Neophodan je za selekciju endotelnih [[ćelijski vrh|vrha]] i [[čelijska drška|stabljike ćelija]] tokom [[angiogeneza|klijanja angiogeneze]].<ref>{{cite book | vauthors = Kume T | chapter = Ligand-Dependent Notch Signaling in Vascular Formation | series = Advances in Experimental Medicine and Biology | title = Notch Signaling in Embryology and Cancer | volume = 727 | pages = 210–222 | year = 2012 | pmid = 22399350 | doi = 10.1007/978-1-4614-0899-4_16 | isbn = 978-1-4614-0898-7 }}</ref> === Razvoj srca === Notch signalni put igra ključnu ulogu u najmanje tri procesa razvoja srca: razvoju [[atrioventrikulski kanal| atrioventrikulskog kanala]], razvoju [[miokard]]a i razvoju izlaznog trakta srca (OFT).<ref name="haha">{{cite journal | vauthors = Niessen K, Karsan A | title = Notch signaling in cardiac development | journal = Circulation Research | volume = 102 | issue = 10 | pages = 1169–1181 | date = May 2008 | pmid = 18497317 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.108.174318 | doi-access = free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Alagilleov sindrom]] *[[Čelijska signalizacija]] * [[Netpath]] – Odabrani resurs puteva prenosa signala kod ljudi == Reference == {{Refspisak|33em}} == Vanjski linkovi == * Diagram: [https://web.archive.org/web/20070929120458/http://www.genome.jp/dbget-bin/get_pathway?org_name=hsa&mapno=04330 notch signaling pathway in ''Homo sapiens''] * Diagram: [http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html Notch signaling in ''Drosophila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109152324/http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html |date=2017-11-09 }} * {{MeshName|Notch+Receptors}} {{Ćelijska signalizacija}} {{Notch signalni put}} {{genarch}} [[Kategorija:Transdukcija signala]] l62hticz9kek4a43alxer0q05g33czl 3933997 3933996 2026-10-04T13:43:40Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Wikipedia:Igralište/Notch signalni put]]": Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3933985 wikitext text/x-wiki [[Slika:Notchccr.svg|thumb| Notch-posredovani [[Juksakrinska signalizacija|juksakrini signal]] između susjednih ćelija]] [[Slika:Notch signaling.svg|thumb|Notch signalni koraci]] '''Notch signalni put''' jeste visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] [[ćelijska signalizacija]], sistem prisutan u većini [[životinje|životinja]].<ref name="pmid10221902">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Rand MD, Lake RJ | title = Notch signaling: cell fate control and signal integration in development | journal = Science | volume = 284 | issue = 5415 | pages = 770–776 | date = April 1999 | pmid = 10221902 | doi = 10.1126/science.284.5415.770 | bibcode = 1999Sci...284..770A }}</ref> Sisari posjeduju četiri različita [[Notch proteini|notch receptora]], koji se nazivaju [[NOTCH1]], [[NOTCH2]], [[Notch 3|NOTCH3]] i [[NOTCH4]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Kumar R, Juillerat-Jeanneret L, Golshayan D | title = Notch Antagonists: Potential Modulators of Cancer and Inflammatory Diseases | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 59 | issue = 17 | pages = 7719–7737 | date = September 2016 | pmid = 27045975 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.5b01516 | s2cid = 43654713 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/7928825 }}</ref> Notch receptor jest transmembranski receptor [[ćelijskopovršinski receptor|receptor]] jednoprolaznih proteina. To je hetero-oligomer sastavljen od velikog vanćelijskog dijela, koji se povezuje u nekovalentnoj interakciji zavisnoj od kalcija s manjim dijelom proteina Notch, sastavljenog od kratkog vanćelijskog područja, jednog transmembranskog prolaza i malog unutarćelijskog područja.<ref name="pmid10882063">{{cite journal | vauthors = Brou C, Logeat F, Gupta N, Bessia C, LeBail O, Doedens JR, Cumano A, Roux P, Black RA, Israël A | display-authors = 6 | title = A novel proteolytic cleavage involved in Notch signaling: the role of the disintegrin-metalloprotease TACE | journal = Molecular Cell | volume = 5 | issue = 2 | pages = 207–216 | date = February 2000 | pmid = 10882063 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80417-7 | doi-access = free }}</ref> Notch signalizacija podstiče proliferativnu signalizaciju tokom [[neurodeneza|neurogeneze]], a njena aktivnost je inhibirana genom [[NUMB (gen)|Numb-om]], kako bi se podstaknula neuronska diferencijacija. Ima glavnu ulogu u regulaciji [[embriogeneza|embrionalnog razvoja]]. Notch signalizacija je disregulirana kod mnogih karcinoma, a neispravna notch signalizacija je implicirana u mnogim bolestima, uključujući akutnu limfoblastnu leukemiju [[T-ćelija]] ([[T-ALL]]),<ref name="pmid17404512">{{cite journal | vauthors = Sharma VM, Draheim KM, Kelliher MA | title = The Notch1/c-Myc pathway in T cell leukemia | journal = Cell Cycle | volume = 6 | issue = 8 | pages = 927–930 | date = April 2007 | pmid = 17404512 | doi = 10.4161/cc.6.8.4134 | doi-access = free }}</ref> cerebralnu autosomno-dominantnu arteriopatiju sa subkorteksnim infarktima i leukoencefalopatijom (CADASIL), [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Fallotova tetralogija| Fallotovz tetralogiju]] i [[Alagilleov sindrom]]. Inhibicija notch signalizacije inhibira proliferaciju akutne limfoblastne leukemije T-ćelija i u kultiviranim ćelijama i u [[modelni organizam|mišjem modelu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE | display-authors = 6 | title = Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex | journal = Nature | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 182–188 | date = November 2009 | pmid = 19907488 | pmc = 2951323 | doi = 10.1038/nature08543 | bibcode = 2009Natur.462..182M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Arora PS, Ansari AZ | title = Chemical biology: A Notch above other inhibitors | journal = [[Nature]] | volume = 462 | issue = 7270 | pages = 171–173 | date = November 2009 | pmid = 19907487 | doi = 10.1038/462171a | s2cid = 205050842 | doi-access = free | bibcode = 2009Natur.462..171A }}</ref> == Otkriće == Godine 1914, John S. Dexter je primijetio pojavu zareza na krilima voćne mušice ''[[Drosophila ampelophila]]''. [[Alel]]e gena identificirao je američki evolucijski biolog/[[genetičar]] [[Thomas Hunt Morgan]], 1917. godine.<ref name=Morgan1917>{{Cite journal | vauthors = Morgan TH | author-link = Thomas Hunt Morgan | year = 1917 | title = The theory of the gene | journal = The American Naturalist | volume=51 | issue=609 | pages = 513–544 | doi=10.1086/279629 | bibcode = 1917ANat...51..513M | s2cid = 84050307 | url = https://zenodo.org/record/1431357 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Morgan TH | title = The theory of the gene | edition = revised | publisher = Yale University Press | year = 1928 | pages = 77–81 | url = http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp24097 | isbn = 978-0-8240-1384-4 }}</ref> Njegovu molekularnu analizu i sekvenciranje nezavisno su proveli 1980-ih [[Spyros Artavanis-Tsakonas]] i [[Michael W. Young]].<ref name="pmid3935325">{{cite journal | vauthors = Wharton KA, Johansen KM, Xu T, Artavanis-Tsakonas S | title = Nucleotide sequence from the neurogenic locus notch implies a gene product that shares homology with proteins containing EGF-like repeats | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 567–581 | date = December 1985 | pmid = 3935325 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90229-6 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid3097517">{{cite journal | vauthors = Kidd S, Kelley MR, Young MW | title = Sequence of the notch locus of Drosophila melanogaster: relationship of the encoded protein to mammalian clotting and growth factors | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 6 | issue = 9 | pages = 3094–3108 | date = September 1986 | pmid = 3097517 | pmc = 367044 | doi = 10.1128/mcb.6.9.3094 }}</ref> Aleli dva ''Notch'' gena ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'' identifikovani su na osnovu razvojnih fenotipova: ''lin-12''<ref>{{cite journal | vauthors = Greenwald IS, Sternberg PW, Horvitz HR | title = The lin-12 locus specifies cell fates in Caenorhabditis elegans | journal = Cell | volume = 34 | issue = 2 | pages = 435–444 | date = September 1983 | pmid = 6616618 | doi = 10.1016/0092-8674(83)90377-x | s2cid = 40668388 }}</ref> and ''glp-1''.<ref name=pmid3677168>{{cite journal | vauthors = Austin J, Kimble J | title = glp-1 is required in the germ line for regulation of the decision between mitosis and meiosis in C. elegans | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 589–599 | date = November 1987 | pmid = 3677168 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90128-0 | bibcode = 1987Cell...51..589A | s2cid = 31484517 }}</ref><ref name=PMID3677169>{{cite journal | vauthors = Priess JR, Schnabel H, Schnabel R | title = The glp-1 locus and cellular interactions in early C. elegans embryos | journal = Cell | volume = 51 | issue = 4 | pages = 601–611 | date = November 1987 | pmid = 3677169 | doi = 10.1016/0092-8674(87)90129-2 | s2cid = 6282210 }}</ref> Kloniranje i djelomična sekvenca ''lin-12'' objavila je Iva Greenwald, istovremeno kad i za ''Drosophila'' ''Notch''.<ref name=PMID3000611>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = lin-12, a nematode homeotic gene, is homologous to a set of mammalian proteins that includes epidermal growth factor | journal = Cell | volume = 43 | issue = 3 Pt 2 | pages = 583–590 | date = December 1985 | pmid = 3000611 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90230-2 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizam == {{Glavni|Notch-protein}} [[Notch-protein]] prostire se kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], s dijelom unutra, a dijelom izvan nje. [[Ligand]]ni proteini koji se vežu za vanćelijski domen induciraju proteolitsko cijepanje i oslobađanje unutarćelijskog domena, koji ulazi u [[ćelijsko jedro]], kako bi modificirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].<ref name="pmid11604511">{{cite journal | vauthors = Oswald F, Täuber B, Dobner T, Bourteele S, Kostezka U, Adler G, Liptay S, Schmid RM | display-authors = 6 | title = p300 acts as a transcriptional coactivator for mammalian Notch-1 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 21 | issue = 22 | pages = 7761–7774 | date = November 2001 | pmid = 11604511 | pmc = 99946 | doi = 10.1128/MCB.21.22.7761-7774.2001 }}</ref> Model cijepanja prvi put je predložen 1993. godine na osnovu rada obavljenog sa ''[[Drosophila]]'' ''Notch'' i ''[[C. elegans]]'' ''lin-12'',<ref name=PMID8406001>{{cite journal | vauthors = Lieber T, Kidd S, Alcamo E, Corbin V, Young MW | title = Antineurogenic phenotypes induced by truncated Notch proteins indicate a role in signal transduction and may point to a novel function for Notch in nuclei | journal = Genes & Development | volume = 7 | issue = 10 | pages = 1949–1965 | date = October 1993 | pmid = 8406001 | doi = 10.1101/gad.7.10.1949 | doi-access = free }}</ref><ref name=PMID8343960>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Fitzgerald K, Greenwald I | title = Intrinsic activity of the Lin-12 and Notch intracellular domains in vivo | journal = Cell | volume = 74 | issue = 2 | pages = 331–345 | date = July 1993 | pmid = 8343960 | doi = 10.1016/0092-8674(93)90424-O | s2cid = 27966283 }}</ref> informed by the first oncogenic mutation affecting a human ''Notch'' gene.<ref name=PMID1831692>{{cite journal | vauthors = Ellisen LW, Bird J, West DC, Soreng AL, Reynolds TC, Smith SD, Sklar J | title = TAN-1, the human homolog of the Drosophila notch gene, is broken by chromosomal translocations in T lymphoblastic neoplasms | journal = Cell | volume = 66 | issue = 4 | pages = 649–661 | date = August 1991 | pmid = 1831692 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90111-B | s2cid = 45604279 }}</ref> Uvjerljivi dokazi za ovaj model pruženi su 1998. godine ''[[in vivo]]'' analizom na drozofili, koju je proveo Gary Struhl,<ref name=PMID9604939>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Adachi A | title = Nuclear access and action of notch in vivo | journal = Cell | volume = 93 | issue = 4 | pages = 649–660 | date = May 1998 | pmid = 9604939 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81193-9 | s2cid = 10828910 | doi-access = free }}</ref> i u [[ćelijska kultura| kulturi ćelija]] od strane Raphaela Kopana.<ref name=PMID9620803>{{cite journal | vauthors = Schroeter EH, Kisslinger JA, Kopan R | title = Notch-1 signalling requires ligand-induced proteolytic release of intracellular domain | journal = [[Nature]] | volume = 393 | issue = 6683 | pages = 382–386 | date = May 1998 | pmid = 9620803 | doi = 10.1038/30756 | s2cid = 4431882 | bibcode = 1998Natur.393..382S }}</ref> Iako je ovaj model u početku bio osporavan,<ref name="pmid10221902" /> dokazi u korist modela bili su nepobitni od 2001.<ref name=PMID22785620>{{cite journal | vauthors = Greenwald I | title = Notch and the awesome power of genetics | journal = Genetics | volume = 191 | issue = 3 | pages = 655–669 | date = July 2012 | pmid = 22785620 | pmc = 3389966 | doi = 10.1534/genetics.112.141812 }}</ref><ref name=PMID11134525>{{cite journal | vauthors = Struhl G, Greenwald I | title = Presenilin-mediated transmembrane cleavage is required for Notch signal transduction in Drosophila | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 1 | pages = 229–234 | date = January 2001 | pmid = 11134525 | pmc = 14573 | doi = 10.1073/pnas.98.1.229 | doi-access = free | bibcode = 2001PNAS...98..229S }}</ref> Receptor se normalno aktivira putem direktnog kontakta između ćelija, u kojem [[transmembranski protein]]i ćelija u direktnom kontaktu formiraju ligande koji se vežu za Notch receptor. Notch vezivanje omogućava grupama ćelija da se organizuju tako da, ako jedna ćelija eksprimira određenu osobinu, to se može isključiti u susjednim ćelijama putem međućelijskog Notch signala. Na ovaj način, grupe ćelija utiču jedna na drugu kako bi stvorile velike strukture. Dakle, lateralni mehanizmi inhibicije su ključni za Notch signalizaciju. ''lin-12'' i ''Notch'' posreduju u odlukama o sudbini binarnih ćelija, a lateralna inhibicija uključuje mehanizme [[povratna sprehga|povratne sprege]], za pojačavanje početnih razlika.<ref name=PMID22785620 /> '''Notch kaskada''' sastoji se od Notch i Notch [[ligand |liganada]], kao i unutarćelijskih proteina koji prenose Notch signal do [[ćelijsko jedro|ćelijskopg jedra]]. Utvrđeno je porodica receptora Notch/Lin-12/Glp-1.<ref name="pmid7716513">{{cite journal | vauthors = Artavanis-Tsakonas S, Matsuno K, Fortini ME | title = Notch signaling | journal = Science | volume = 268 | issue = 5208 | pages = 225–232 | date = April 1995 | pmid = 7716513 | doi = 10.1126/science.7716513 | bibcode = 1995Sci...268..225A }}</ref> uključena u specifikaciju ćelijskih sudbina tokom razvoja kod ''[[Drosophila]]'' i ''[[C. elegans]]''.<ref name="pmid9546393">{{cite journal | vauthors = Singson A, Mercer KB, L'Hernault SW | title = The C. elegans spe-9 gene encodes a sperm transmembrane protein that contains EGF-like repeats and is required for fertilization | journal = Cell | volume = 93 | issue = 1 | pages = 71–79 | date = April 1998 | pmid = 9546393 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81147-2 | s2cid = 17455442 | doi-access = free }}</ref> Unutarćelijski domen Notch-a formira kompleks sa [[RBPJ|CBF1]] i [[MAML1|mastermind]], kako bi aktivirao transkripciju ciljnih gena. Struktura kompleksa je određena.<ref name=PMID16530044>{{cite journal | vauthors = Nam Y, Sliz P, Song L, Aster JC, Blacklow SC | title = Structural basis for cooperativity in recruitment of MAML coactivators to Notch transcription complexes | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 973–983 | date = March 2006 | pmid = 16530044 | doi = 10.1016/j.cell.2005.12.037 | s2cid = 17809522 | doi-access = free | author-link5 = Stephen Blacklow }}</ref><ref name=PMID16530045>{{cite journal | vauthors = Wilson JJ, Kovall RA | title = Crystal structure of the CSL-Notch-Mastermind ternary complex bound to DNA | journal = Cell | volume = 124 | issue = 5 | pages = 985–996 | date = March 2006 | pmid = 16530045 | doi = 10.1016/j.cell.2006.01.035 | s2cid = 9224353 | doi-access = free }}</ref> === Put === Sazrijevanje notch receptora uključuje cijepanje na potencijalnoj vanćelijskoj strani tokom unutarćelijskog transporta u [[Golgijev aparat|Golgijevom kompleksu]].<ref name="pmid10899003">{{cite journal | vauthors = Munro S, Freeman M | title = The notch signalling regulator fringe acts in the Golgi apparatus and requires the glycosyltransferase signature motif DXD | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 14 | pages = 813–820 | date = July 2000 | pmid = 10899003 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00578-9 | s2cid = 13909969 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..813M }}</ref> Ovo rezultira bipartitnim proteinom, sastavljenim od velikog vanćelijskog domena povezanog s manjim transmembranskim i unutarćelijskim domenom. Vezivanje liganda podstiče dva [[proteoliza|proteolitska događaja]] obrade; kao rezultat proteolize, unutarćelijski domen se oslobađa i može ući u jedro, kako bi se angažovao s drugim proteinima koji vežu [[DNK]] i regulisao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Notch i većina njegovih liganada su [[transmembranski protein]]i, tako da ćelije koje eksprimiraju ligande obično moraju biti uz ćeliju koja eksprimira notch da bi se signalizacija dogodila. Notch ligandi također su jednoprolazni transmembranski proteini i članovi su DSL (Delta/Serrate/LAG-2) porodice proteina. Kod ''[[Drosophila melanogaster]]'' (voćne mušice), postoje dva liganda nazvana [[Delta (ligand)|Delta]] i [[Serrate (ligand)|Serrate]]. Kod sisara, odgovarajuća imena su [[Delta-like]] i [[Jagged (ligand)|Jagged]]. Kod sisara postoje višestruki Delta-slični i Jagged ligandi, kao i moguće niz drugih liganda, kao što je F3/kontaktin. Kod nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'', dva gena kodiraju homologne proteine, ''glp-1'' i ''lin-12''. Postoji barem jedan izvještaj koji sugerira da neke ćelije mogu slati procese koji omogućavaju signalizaciju između ćelija koje su udaljene i do četiri ili pet ćelijskih prečnika. Notch vanćelijki domen sastoji se prvenstveno od malih motiva bogatih cistinom koji se nazivaju ponavljanja slična [[Epidermni faktor rasta|EGF]].<ref name="pmid16973733">{{cite journal | vauthors = Ma B, Simala-Grant JL, Taylor DE | title = Fucosylation in prokaryotes and eukaryotes | journal = Glycobiology | volume = 16 | issue = 12 | pages = 158R–184R | date = December 2006 | pmid = 16973733 | doi = 10.1093/glycob/cwl040 | doi-access =}}</ref> Notch 1, naprimjer, ima 36 ovih ponavljanja. Svako ponavljanje slično EGF-u sastoji se od približno 40 [[ aminokiselina]], a njegova struktura uglavnom je definirana sa šest konzerviranih cisteinskih ostataka koji formiraju [[konzervirana sekvenca| tri konzervirane]] [[disulfidna veza|disulfidne veze]]. Svako ponavljanje slično EGF-u može biti modificirano [[glikan|''O''-vezanim glikanima]] na specifičnim mjestima.<ref name="pmid12460944">{{cite journal | vauthors = Shao L, Luo Y, Moloney DJ, Haltiwanger R | title = O-glycosylation of EGF repeats: identification and initial characterization of a UDP-glucose: protein O-glucosyltransferase | journal = Glycobiology | volume = 12 | issue = 11 | pages = 763–770 | date = November 2002 | pmid = 12460944 | doi = 10.1093/glycob/cwf085 | doi-access = }}</ref> Šećer [[glikozilacija|''O''-glukoza]] može se dodati između prvog i drugog konzerviranog cisteina, a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se dodati između drugog i trećeg konzerviranog cisteina. Ovi [[šećeri]] dodaju se putem još uvijek neidentificirane [[glikozilacija|''O''-glukoziltransferaze]] (osim za [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18243100 Rumi]), odnosno [[GDP-fukoza protein O-fukoziltransferaza 1|GDP-fukoza Protein ''O''-fukoziltransferaze 1]] ([[POFUT1]]). Dodavanje [[glikozilacija|''O''-fukoze]] putem [[POFUT1]] apsolutno je neophodno za funkciju notch proteina, i bez enzima za dodavanje ''O''-fukoze, svi notch proteini ne funkcionišu ispravno. Za sada, način na koji [[glikozilacija]] notch proteina utiče na funkciju nije u potpunosti razjašnjen. ''O''-[[glukoza]] na notchu može se dalje produžiti do trisaharida, dodavanjem dva [[ksiloza|ksilozna]] šećera pomoću [[ksiloza|ksiloziltransferaza]], a [[glikozilacija|''O''-fukoza]] može se produžiti do tetrasaharida uređenim dodavanjem [[N-acetilglukozamin]]a (GlcNAc) šećera pomoću [[N-acetilglukozamin|N-acetilglukozaminiltransferaze]] zvane [[Fringe Geni|Fringe]], dodavanjem [[galaktoza|galaktoze]] pomoću [[galaktoza|galaktoziltransferaze]] i dodavanjem [[sijalinska kiselina| sijalinske kiseline]] pomoću [[sijalinska kiselina|sijaliltransferaze]].<ref name="pmid17132502">{{cite book | vauthors = Lu L, Stanley P | chapter = Roles of O-Fucose Glycans in Notch Signaling Revealed by Mutant Mice | title = Functional Glycomics | series = Methods in Enzymology | volume = 417 | pages = 127–136 | year = 2006 | pmid = 17132502 | doi = 10.1016/S0076-6879(06)17010-X | isbn = 978-0-12-182822-6 }}</ref> Da bi se dodao još jedan nivo složenosti, kod sisara postoje tri Fringe GlcNAc-transferaze, nazvane lunatic fringe, manic fringe i radical fringe. Ovi enzimi su odgovorni za nešto što se naziva "fringe efekat" na notch signalizaciju.<ref name="pmid17215308">{{cite journal | vauthors = Thomas GB, van Meyel DJ | title = The glycosyltransferase Fringe promotes Delta-Notch signaling between neurons and glia, and is required for subtype-specific glial gene expression | journal = Development | volume = 134 | issue = 3 | pages = 591–600 | date = February 2007 | pmid = 17215308 | doi = 10.1242/dev.02754 | doi-access = free }}</ref> Ako Fringe doda GlcNAc šećeru [[glikozilacija|''O''-fukoza]], tada će doći do naknadne adicije galaktoze i sijalinske kiseline. U prisustvu ovog tetrasaharida, notch snažno signalizira kada interraguje sa Delta [[ligand]]om, ali je značajno inhibirao signalizaciju kada interaguje sa Jagged [[ligand]]om.<ref name="pmid12826675">{{cite journal | vauthors = LaVoie MJ, Selkoe DJ | title = The Notch ligands, Jagged and Delta, are sequentially processed by alpha-secretase and presenilin/gamma-secretase and release signaling fragments | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 36 | pages = 34427–34437 | date = September 2003 | pmid = 12826675 | doi = 10.1074/jbc.M302659200 | doi-access = free }}</ref> Način na koji ovo dodavanje šećera inhibira signalizaciju kroz jedan ligand i pojačava signalizaciju kroz drugi nije u potpunosti shvaćen. Nakon što ekstracelularni domen notch interaguje sa ligandom, ADAM-porodica [[metaloproteinaza]] nazvana ADAM10, cijepa protein notch odmah izvan membrane.<ref name="pmid19726682">{{cite journal | vauthors = van Tetering G, van Diest P, Verlaan I, van der Wall E, Kopan R, Vooijs M | title = Metalloprotease ADAM10 is required for Notch1 site 2 cleavage | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31018–31027 | date = November 2009 | pmid = 19726682 | pmc = 2781502 | doi = 10.1074/jbc.M109.006775 | doi-access = free }}</ref> Ovo oslobađa vanćelijski dio notch proteina (NECD), koji nastavlja da interreaguje sa ligandom. Ligand plus vanćelijski domen notch proteina se zatim [[endocitoza|endocitoziraju]] od strane ćelije koja eksprimira ligand. Mogu postojati signalni efekti u ćeliji koja eksprimira ligand nakon endocitoze; ovaj dio notch signalizacije tema je aktivnog istraživanja. Nakon ovog prvog cijepanja, enzim nazvan [[Gama-sekretaza|γ-sekretaza]] (koji je impliciran u [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovoj bolesti]]) cijepa preostali dio notch proteina odmah unutar unutrašnjeg listića [[ćelijska membrana|membrane]] ćelije koja eksprimira notch. Ovo oslobađa unutarćelijski domen proteina Notch (NICD), koji se zatim premješta u [[ćelijsko jedro |jedro]], gdje može regulirati ekspresiju gena aktiviranjem [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[RBPJ|CSL]]. Prvobitno se smatralo da ovi CSL proteini potiskuju transkripciju Notch ciljnog proteina. Međutim, daljnja istraživanja pokazala su da, kada se unutarćelijski domen veže za kompleks, on prelazi iz represora u aktivator transkripcije.<ref>{{cite book |doi=10.1038/npg.els.0004194 |chapter=Drosophila ''Patterning'': Delta-Notch Interactions |title=Encyclopedia of Life Sciences |year=2006 | vauthors = Desbordes S, López-Schier H |isbn=0-470-01617-5 }}</ref> Other proteins also participate in the intracellular portion of the notch signaling cascade.<ref name="pmid22223095">{{cite journal | vauthors = Borggrefe T, Liefke R | title = Fine-tuning of the intracellular canonical Notch signaling pathway | journal = Cell Cycle | volume = 11 | issue = 2 | pages = 264–276 | date = January 2012 | pmid = 22223095 | doi = 10.4161/cc.11.2.18995 | doi-access = free }}</ref> === Interakcije liganda === [[Slika:N1 dll4 cells.png|thumb|455x455px|[[Kristalna struktura]] Notch1-DLL4 kompleksa prikazana kao predviđena interakcija između dvije ćelije (PDB ID: 4XLW)]] Notch signalizacija pokreće se kada Notch receptori na površini ćelije angažuju ligande prezentovane ''in trans'' na suprotnim ćelijama. Uprkos ekspanzivnoj veličini Notch vanćelijskog domena, dokazano je da su EGF domeni 11 i 12 kritične determinante za interakcije sa Delta.<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 }}</ref> Dodatne studije implicirale su ulogu regija izvan Notch EGF11-12 u vezivanju liganda. Naprimjer, Notch EGF domen 8 ima ulogu u selektivnom prepoznavanju Serrate/Jagged-a<ref>{{cite journal | vauthors = Rebay I, Fleming RJ, Fehon RG, Cherbas L, Cherbas P, Artavanis-Tsakonas S | title = Specific EGF repeats of Notch mediate interactions with Delta and Serrate: implications for Notch as a multifunctional receptor | journal = Cell | volume = 67 | issue = 4 | pages = 687–699 | date = November 1991 | pmid = 1657403 | doi = 10.1016/0092-8674(91)90064-6 | s2cid = 12643727 | bibcode = 2012Sci...338.1229Y }}</ref> a EGF domeni 6–15 potrebni su za maksimalnu signalizaciju nakon stimulacije ligandom.<ref>{{Cite journal|date=2013|title=Intrinsic selectivity of Notch 1 for Delta-like 4 over Delta-like 1|journal=Journal of Biological Chemistry}}</ref> [[Kristalna struktura]] interreagirajućih regija Notch1 i Delta-like 4 (Dll4) pružila je vizualizaciju interakcija Notch-liganda na molekularnom nivou i otkrila da se [[N-terminal]]ni MNNL (ili C2) i DSL domeni liganada vežu za Notch EGF domene 12, odnosno 11.<ref name="Luca_2015">{{cite journal | vauthors = Luca VC, Jude KM, Pierce NW, Nachury MV, Fischer S, Garcia KC | title = Structural biology. Structural basis for Notch1 engagement of Delta-like 4 | journal = Science | volume = 347 | issue = 6224 | pages = 847–853 | date = February 2015 | pmid = 25700513 | pmc = 4445638 | doi = 10.1126/science.1261093 | bibcode = 2015Sci...347..847L }}</ref> Struktura Notch1-Dll4 je također istaknula direktnu ulogu Notch O-vezanih [[fukoza|fukoznih]] i [[glukoza|glukoznih]] dijelova u prepoznavanju liganda i racionalizirala strukturni mehanizam za glikanom posredovano podešavanje Notch signalizacije.<ref name="Luca_2015"/> === Sintetska Notch signalizacija === Moguće je konstruirati sintetske Notch receptore zamjenom vanćelijskih receptorskih i unutarćelijskih transkripcijskih domena drugim domenima po izboru. Ovo omogućava da se odabere koji se ligandi detektuju i koji se geni pojačavaju kao odgovor. Koristeći ovu tehnologiju, ćelije mogu prijaviti ili promijeniti svoje [[ponašanje]], kao odgovor na kontakt sa signalima koje odredi korisnik, olakšavajući nove puteve i osnovnih i primijenjenih istraživanja [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].<ref name="Harmansa">{{cite journal | vauthors = Harmansa S, Affolter M | title = Protein binders and their applications in developmental biology | journal = Development | volume = 145 | issue = 2 | article-number = dev148874 | date = January 2018 | pmid = 29374062 | doi = 10.1242/dev.148874 | doi-access = free }}</ref> Značajno je da ovaj sistem omogućava paralelno uvođenje više sintetskih puteva u ćeliju.<ref>{{cite journal | vauthors = Themeli M, Sadelain M | title = Combinatorial Antigen Targeting: Ideal T-Cell Sensing and Anti-Tumor Response | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 22 | issue = 4 | pages = 271–273 | date = April 2016 | pmid = 26971630 | pmc = 4994806 | doi = 10.1016/j.molmed.2016.02.009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sadelain M | title = Chimeric antigen receptors: driving immunology towards synthetic biology | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 41 | pages = 68–76 | date = August 2016 | pmid = 27372731 | pmc = 5520666 | doi = 10.1016/j.coi.2016.06.004 }}</ref> == Funkcija == Notch signalni put je važan za ćelijsku komunikaciju, koja uključuje mehanizme regulacije gena koji kontrolišu višestruke procese [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije ćelija]] tokom embrionalnog i odraslog života. Notch signalizacija također ima ulogu u sljedećim procesima: :* [[neuron]]ska funkcija i razvoj <ref name="pmid12052917">{{cite journal | vauthors = Gaiano N, Fishell G | title = The role of notch in promoting glial and neural stem cell fates | journal = Annual Review of Neuroscience | volume = 25 | issue = 1 | pages = 471–490 | year = 2002 | pmid = 12052917 | doi = 10.1146/annurev.neuro.25.030702.130823 }}</ref><ref name="pmid17409286">{{cite journal | vauthors = Bolós V, Grego-Bessa J, de la Pompa JL | title = Notch signaling in development and cancer | journal = Endocrine Reviews | volume = 28 | issue = 3 | pages = 339–363 | date = May 2007 | pmid = 17409286 | doi = 10.1210/er.2006-0046 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid20844536">{{cite journal | vauthors = Aguirre A, Rubio ME, Gallo V | title = Notch and EGFR pathway interaction regulates neural stem cell number and self-renewal | journal = [[Nature]] | volume = 467 | issue = 7313 | pages = 323–327 | date = September 2010 | pmid = 20844536 | pmc = 2941915 | doi = 10.1038/nature09347 | bibcode = 2010Natur.467..323A }}</ref><ref name="pmid11937492">{{cite journal | vauthors = Hitoshi S, Alexson T, Tropepe V, Donoviel D, Elia AJ, Nye JS, Conlon RA, Mak TW, Bernstein A, van der Kooy D | display-authors = 6 | title = Notch pathway molecules are essential for the maintenance, but not the generation, of mammalian neural stem cells | journal = Genes & Development | volume = 16 | issue = 7 | pages = 846–858 | date = April 2002 | pmid = 11937492 | pmc = 186324 | doi = 10.1101/gad.975202 }}</ref> :* stabilizacija sudbine arterijskog endotela i [[angiogeneza]]<ref name="pmid12482957">{{cite journal | vauthors = Liu ZJ, Shirakawa T, Li Y, Soma A, Oka M, Dotto GP, Fairman RM, Velazquez OC, Herlyn M | display-authors = 6 | title = Regulation of Notch1 and Dll4 by vascular endothelial growth factor in arterial endothelial cells: implications for modulating arteriogenesis and angiogenesis | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 23 | issue = 1 | pages = 14–25 | date = January 2003 | pmid = 12482957 | pmc = 140667 | doi = 10.1128/MCB.23.1.14-25.2003 }}</ref> :* regulacija ključnih događaja ćelijske komunikacije između [[endokard]]a i [[miokard]]a tokom formiranja primordijalne valvule i razvoja i diferencijacije [[komora (srce)|komora]] <ref name="Grego-Bessa_2007">{{cite journal | vauthors = Grego-Bessa J, Luna-Zurita L, del Monte G, Bolós V, Melgar P, Arandilla A, Garratt AN, Zang H, Mukouyama YS, Chen H, Shou W, Ballestar E, Esteller M, Rojas A, Pérez-Pomares JM, de la Pompa JL | display-authors = 6 | title = Notch signaling is essential for ventricular chamber development | journal = Developmental Cell | volume = 12 | issue = 3 | pages = 415–429 | date = March 2007 | pmid = 17336907 | pmc = 2746361 | doi = 10.1016/j.devcel.2006.12.011 }}</ref> :* [[homeostaza]] [[srčani zalistak|zalistaka]], kao i implikacije kod drugih ljudskih poremećaja koji uključuju kardiovaskularni sistem <ref>[http://www.cnb.csic.es/groups-en/DIO/lineas_dpto5/jose_luis_de_la_pompa/index_html?set_language=en The notch signaling pathway in cardiac development and tissue homeostasis]{{Dead link|date=April 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> :* pravovremena specifikacija ćelijske loze i [[endokrini pankreas|endokrinog]] i [[egzokrini pankreas|egzokrinog pankreasa]]<ref name="pmid14657333">{{cite journal | vauthors = Murtaugh LC, Stanger BZ, Kwan KM, Melton DA | title = Notch signaling controls multiple steps of pancreatic differentiation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 25 | pages = 14920–14925 | date = December 2003 | pmid = 14657333 | pmc = 299853 | doi = 10.1073/pnas.2436557100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10014920M }}</ref> :* uticaj na binarne odluke o sudbini ćelija koje moraju birati između sekretorne i apsorpcijske loze u crijevima <ref name="pmid15034002">{{cite journal | vauthors = Sander GR, Powell BC | title = Expression of notch receptors and ligands in the adult gut | journal = The Journal of Histochemistry and Cytochemistry | volume = 52 | issue = 4 | pages = 509–516 | date = April 2004 | pmid = 15034002 | doi = 10.1177/002215540405200409 | doi-access = free }}</ref> :* širenje odjeljka za [[hematopoetske matične ćelije]] tokom razvoja kostiju i učešće u vezi s [[osteoblast]]nom linijom, što ukazuje na potencijalnu terapijsku ulogu notcha u regeneraciji kostiju i [[osteoporoza|osteoporozi]] <ref name="pmid15695512">{{cite journal | vauthors = Nobta M, Tsukazaki T, Shibata Y, Xin C, Moriishi T, Sakano S, Shindo H, Yamaguchi A | display-authors = 6 | title = Critical regulation of bone morphogenetic protein-induced osteoblastic differentiation by Delta1/Jagged1-activated Notch1 signaling | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 280 | issue = 16 | pages = 15842–15848 | date = April 2005 | pmid = 15695512 | doi = 10.1074/jbc.M412891200 | doi-access = free }}</ref> :* ekspanzija hemogenih [[endotel]]nih ćelija zajedno sa signalnom osom koja uključuje [[Hedgehogni signalni put|Hedgehognu signalizaciju]] i [[TAL1|Scl]]<ref name="pmid23236128">{{cite journal | vauthors = Kim PG, Albacker CE, Lu YF, Jang IH, Lim Y, Heffner GC, Arora N, Bowman TV, Lin MI, Lensch MW, De Los Angeles A, Zon LI, Loewer S, Daley GQ | display-authors = 6 | title = Signaling axis involving Hedgehog, Notch, and Scl promotes the embryonic endothelial-to-hematopoietic transition | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 2 | pages = E141–E150 | date = January 2013 | pmid = 23236128 | pmc = 3545793 | doi = 10.1073/pnas.1214361110 | doi-access = free | bibcode = 2013PNAS..110E.141K }}</ref> :*[[T-ćelija|T-ćelijska]] loza posvećena zajedničkom limfoidnom prekursoru <ref>{{cite journal | vauthors = Laky K, Fowlkes BJ | title = Notch signaling in CD4 and CD8 T cell development | journal = Current Opinion in Immunology | volume = 20 | issue = 2 | pages = 197–202 | date = April 2008 | pmid = 18434124 | pmc = 2475578 | doi = 10.1016/j.coi.2008.03.004 }}</ref> :* regulacija odlučivanja o sudbini ćelija u [[mliječna žlijezda| mliječnim žlijezdama]] u nekoliko različitih razvojnih faza <ref name="pmid15535842">{{cite journal | vauthors = Dontu G, Jackson KW, McNicholas E, Kawamura MJ, Abdallah WM, Wicha MS | title = Role of Notch signaling in cell-fate determination of human mammary stem/progenitor cells | journal = Breast Cancer Research | volume = 6 | issue = 6 | pages = R605–R615 | year = 2004 | pmid = 15535842 | pmc = 1064073 | doi = 10.1186/bcr920 | doi-access = free }}</ref> :* moguće neki nejedarni mehanizmi, kao što je kontrola [[aktin]]skog [[citoskelet]]a putem [[tirozin-kinaza]] [[Abl gen|Abl]]<ref name="Lai">{{cite journal | vauthors = Lai EC | title = Notch signaling: control of cell communication and cell fate | journal = Development | volume = 131 | issue = 5 | pages = 965–973 | date = March 2004 | pmid = 14973298 | doi = 10.1242/dev.01074 | s2cid = 6930563 | doi-access = }}</ref> :* Regulacija [[mitoza|mitotske]]/[[mejoza|mejotske]] odluke u germinativnoj liniji ''[[C. elegans]]''<ref name=pmid3677168/> :* razvoj [[Plućna alveola|alveola]] u [[pluća|plućima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Guseh JS, Bores SA, Stanger BZ, Zhou Q, Anderson WJ, Melton DA, Rajagopal J | title = Notch signaling promotes airway mucous metaplasia and inhibits alveolar development | journal = Development | volume = 136 | issue = 10 | pages = 1751–1759 | date = May 2009 | pmid = 19369400 | pmc = 2673763 | doi = 10.1242/dev.029249 }}</ref> Također je utvrđeno da [[Rex1]] ima inhibitorne efekte na ekspresiju notch-a u [[mezenhimska matična ćelija|mezenhimskim matičnim ćelijama]], sprječavajući diferencijaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Bhandari DR, Seo KW, Roh KH, Jung JW, Kang SK, Kang KS | title = REX-1 expression and p38 MAPK activation status can determine proliferation/differentiation fates in human mesenchymal stem cells | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 5 | date = May 2010 | pmid = 20463961 | pmc = 2864743 | doi = 10.1371/journal.pone.0010493 | veditors = Pera M | doi-access = free | bibcode = 2010PLoSO...510493B }}</ref> == Uloga u embriogenezi == Notch signalni put igra važnu ulogu u komunikaciji između ćelija i dodatno reguliše embrionalni razvoj. === Polarnost embrija === Notch signalizacija je neophodna u regulaciji polarnosti. Naprimjer, eksperimenti mutacija su pokazali da gubitak Notch signalizacije uzrokuje abnormalni anteriorno-posteriornu polarnost u [[somit]]ima.<ref>{{cite journal | vauthors = Feller J, Schneider A, Schuster-Gossler K, Gossler A | title = Noncyclic Notch activity in the presomitic mesoderm demonstrates uncoupling of somite compartmentalization and boundary formation | journal = Genes & Development | volume = 22 | issue = 16 | pages = 2166–2171 | date = August 2008 | pmid = 18708576 | pmc = 2518812 | doi = 10.1101/gad.480408 }}</ref> Also, Notch signaling is required during left-right asymmetry determination in vertebrates.<ref>{{cite journal | vauthors = Levin M | title = Left-right asymmetry in embryonic development: a comprehensive review | journal = Mechanisms of Development | volume = 122 | issue = 1 | pages = 3–25 | date = January 2005 | pmid = 15582774 | doi = 10.1016/j.mod.2004.08.006 | s2cid = 15211728 | doi-access = }}</ref> Rane studije na modelnom organizmu [[nematode]] [[Caenorhabditis elegans|''C. elegans'']] ukazuju da Notch signalizacija ima glavnu ulogu u indukciji [[mezoderm]]a i određivanju sudbine ćelija.<ref name=pmid3677168/> Kao što je prethodno spomenuto, ''C. elegans'' ima dva gena koji kodiraju djelimično funkcionalno redundantne Notch homologe, ''glp-1'' i ''lin-12''.<ref>{{cite journal | vauthors = Lambie EJ, Kimble J | title = Two homologous regulatory genes, lin-12 and glp-1, have overlapping functions | journal = Development | volume = 112 | issue = 1 | pages = 231–240 | date = May 1991 | pmid = 1769331 | doi = 10.1242/dev.112.1.231 }}</ref> Tokom razvoja ''C. elegans'', GLP-1, homolog Notch gena kod ''C. elegans'', interreaguje sa APX-1, homologom Delta gena kod ''C. elegans''. Ova signalizacija između određenih [[blastomera]] indukuje diferencijaciju ćelijskih sudbina i uspostavlja dorzalno-ventralnu osu.<ref>{{cite book | title=Developmental biology| edition=11th| author=Gilbert SF| year=2016| page=272| publisher=Sinauer| isbn=978-1-60535-470-5}}{{page needed|date=February 2020}}</ref> === Uloga u somitogenezi === {{Glavni|Segmentacija}} Notch signalizacija je ključna za [[somitogeneza|somitogenezu]]. Godine 1995. pokazano je da je Notch1 važan za koordinaciju segmentacije somita kod miševa.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45">{{cite journal | vauthors = Conlon RA, Reaume AG, Rossant J | title = Notch1 is required for the coordinate segmentation of somites | journal = Development | volume = 121 | issue = 5 | pages = 1533–1545 | date = May 1995 | pmid = 7789282 | doi = 10.1242/dev.121.5.1533 }}</ref> Dalje studije su identifikovale ulogu Notch signalizacije u segmentacijskom satu. Ove studije su postavile hipotezu da primarna funkcija Notch signalizacije ne djeluje na pojedinačnu ćeliju, već koordinira ćelijske satove i održava ih sinhronizovanim. Ova hipoteza je objasnila ulogu Notch signalizacije u razvoju segmentacije i podržana je eksperimentima na [[miševi]]ma i [[zebrica]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Hrabĕ de Angelis M, McIntyre J, Gossler A | title = Maintenance of somite borders in mice requires the Delta homologue DII1 | journal = Nature | volume = 386 | issue = 6626 | pages = 717–721 | date = April 1997 | pmid = 9109488 | doi = 10.1038/386717a0 | s2cid = 4331445 | bibcode = 1997Natur.386..717D }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = van Eeden FJ, Granato M, Schach U, Brand M, Furutani-Seiki M, Haffter P, Hammerschmidt M, Heisenberg CP, Jiang YJ, Kane DA, Kelsh RN, Mullins MC, Odenthal J, Warga RM, Allende ML, Weinberg ES, Nüsslein-Volhard C | display-authors = 6 | title = Mutations affecting somite formation and patterning in the zebrafish, Danio rerio | journal = Development | volume = 123 | pages = 153–164 | date = December 1996 | pmid = 9007237 | doi = 10.1242/dev.123.1.153 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huppert SS, Ilagan MX, De Strooper B, Kopan R | title = Analysis of Notch function in presomitic mesoderm suggests a gamma-secretase-independent role for presenilins in somite differentiation | journal = Developmental Cell | volume = 8 | issue = 5 | pages = 677–688 | date = May 2005 | pmid = 15866159 | doi = 10.1016/j.devcel.2005.02.019 | doi-access = free }}</ref> Eksperimenti s Delta1 mutiranim miševima koji pokazuju abnormalnu somitogenezu s gubitkom prednje/stražnje polarnosti sugeriraju da je Notch signalizacija također neophodna za održavanje granica somita.<ref name="Conlon RA, Reaume AG, Rossant J 1995 1533–45"/> Tokom [[somit]]ogeneze, molekularni oscilator u [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnim mezodermnim]] ćelijama diktira preciznu brzinu formiranja somita. Predložen je [[model sata i talasnog fronta]] kako bi se prostorno odredila lokacija i granice između [[somit]]a. Ovaj proces je visoko reguliran jer somiti moraju imati ispravnu veličinu i razmak kako bi se izbjegle malformacije unutar aksijalnog skeleta koje potencijalno mogu dovesti do [[spondilokostalna dizostoza| spondilokostalne dizostoze]]. Nekoliko ključnih komponenti Notch signalnog puta pomaže u koordinaciji ključnih koraka u ovom procesu. Kod miševa, mutacije u Notch1, Dll1 ili Dll3, Lfng ili Hes7 rezultiraju abnormalnim formiranjem somita. Slično tome, kod ljudi su sljedeće mutacije uočene kao uzrok razvoja spondilokostalne dizostoze: DLL3, LFNG ili HES7.<ref>{{cite journal | vauthors = Wahi K, Bochter MS, Cole SE | title = The many roles of Notch signaling during vertebrate somitogenesis | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology | volume = 49 | pages = 68–75 | date = January 2016 | pmid = 25483003 | doi = 10.1016/j.semcdb.2014.11.010 | s2cid = 10822545 }}</ref> === Uloga u epidermnoj diferencijaciji === Poznato je da se notch signalizacija odvija unutar trepljastih, diferencirajućih ćelija koje se nalaze u prvim epidermnim slojevima tokom ranog razvoja kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Lowell S, Jones P, Le Roux I, Dunne J, Watt FM | title = Stimulation of human epidermal differentiation by delta-notch signalling at the boundaries of stem-cell clusters | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 9 | pages = 491–500 | date = May 2000 | pmid = 10801437 | doi = 10.1016/s0960-9822(00)00451-6 | s2cid = 8927528 | doi-access = free | bibcode = 2000CBio...10..491L }}</ref> Nadalje, otkriveno je da [[PSEN2|presenilin-2]] djeluje zajedno s ARF4 kako bi regulirao Notch signalizaciju tokom ovog razvoja.<ref>{{cite journal | vauthors = Ezratty EJ, Pasolli HA, Fuchs E | title = A Presenilin-2-ARF4 trafficking axis modulates Notch signaling during epidermal differentiation | journal = The Journal of Cell Biology | volume = 214 | issue = 1 | pages = 89–101 | date = July 2016 | pmid = 27354375 | pmc = 4932368 | doi = 10.1083/jcb.201508082 }}</ref> Međutim, ostaje da se utvrdi da li gama-sekretaza ima direktnu ili indirektnu ulogu u modulaciji Notch signalizacije. == Uloga u razvoju i funkciji centralnog nervnog sistema == [[Slika:Neuro-Gliogenesis via Lateral Inhibition.png|thumb|Notch-Delta lateralna inhibicija u nervnim matičnim ćelijama, što rezultira stvaranjem neuronskih i glijnih progenitora.]] Rani nalazi o Notch signalizaciji u razvoju [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) provedeni su uglavnom u eksperimentima sa mutagenezom kod ''[[Drosophila]]''. Naprimjer, nalaz da je embrionalni letalni fenotip kod ''Drosophila'' povezan sa disfunkcijom Notch-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Poulson DF | title = Chromosomal Deficiencies and the Embryonic Development of Drosophila Melanogaster | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 23 | issue = 3 | pages = 133–137 | date = March 1937 | pmid = 16588136 | pmc = 1076884 | doi = 10.1073/pnas.23.3.133 | doi-access = free | bibcode = 1937PNAS...23..133P }}</ref> indicira da Notch mutacije mogu dovesti do neuspjeha segregacije nervnih i epidermnih ćelija u ranim embrionima ''Drosophila''. U posljednjoj deceniji, napredak u tehnikama mutacija i nokauta omogućio je istraživanje Notch signalnog puta kod sisara, posebno [[glodar]]a. Utvrđeno je da je Notch signalni put ključan uglavnom za održavanje i samoobnavljanje nervnih ćelija (NPC). Posljednjih godina otkrivene su i druge funkcije Notch puta, uključujući specifikaciju [[glija|glijnih ćelija]],<ref name="dada">{{cite journal | vauthors = Furukawa T, Mukherjee S, Bao ZZ, Morrow EM, Cepko CL | title = rax, Hes1, and notch1 promote the formation of Müller glia by postnatal retinal progenitor cells | journal = Neuron | volume = 26 | issue = 2 | pages = 383–394 | date = May 2000 | pmid = 10839357 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)81171-X | s2cid = 16444353 | doi-access = free }}</ref><ref name="baba">{{cite journal | vauthors = Scheer N, Groth A, Hans S, Campos-Ortega JA | title = An instructive function for Notch in promoting gliogenesis in the zebrafish retina | journal = Development | volume = 128 | issue = 7 | pages = 1099–1107 | date = April 2001 | pmid = 11245575 | doi = 10.1242/dev.128.7.1099 }}</ref> razvoj [[neurit]]a,<ref name="neurite">{{cite journal | vauthors = Redmond L, Oh SR, Hicks C, Weinmaster G, Ghosh A | title = Nuclear Notch1 signaling and the regulation of dendritic development | journal = Nature Neuroscience | volume = 3 | issue = 1 | pages = 30–40 | date = January 2000 | pmid = 10607392 | doi = 10.1038/71104 | s2cid = 14774606 }}</ref> kao i [[učenje]] i [[pamćenje]].<ref name="learning">{{cite journal | vauthors = Costa RM, Honjo T, Silva AJ | title = Learning and memory deficits in Notch mutant mice | journal = Current Biology | volume = 13 | issue = 15 | pages = 1348–1354 | date = August 2003 | pmid = 12906797 | doi = 10.1016/S0960-9822(03)00492-5 | s2cid = 15150614 | doi-access = free | bibcode = 2003CBio...13.1348C }}</ref> === Diferencijacija neuronskih ćelija === Notch put je neophodan za održavanje NPC-a u mozgu u razvoju. Aktivacija puta je dovoljna da održi NPC-e u proliferirajućem stanju, dok [[mutacije]] gubitka funkcije u kritičnim komponentama puta uzrokuju preuranjenu neuronsku diferencijaciju i smanjenje broja NPC-a.<ref name="pmid17409286"/> Modulatori Notch signala, npr. protein [[NUMB (gen)|Numb]], mogu antagonizirati Notch efekte, što rezultira zaustavljanjem [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i diferencijacijom NPC-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhong W, Jiang MM, Weinmaster G, Jan LY, Jan YN | title = Differential expression of mammalian Numb, Numblike and Notch1 suggests distinct roles during mouse cortical neurogenesis | journal = Development | volume = 124 | issue = 10 | pages = 1887–1897 | date = May 1997 | pmid = 9169836 | doi = 10.1242/dev.124.10.1887 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Li HS, Wang D, Shen Q, Schonemann MD, Gorski JA, Jones KR, Temple S, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Inactivation of Numb and Numblike in embryonic dorsal forebrain impairs neurogenesis and disrupts cortical morphogenesis | journal = Neuron | volume = 40 | issue = 6 | pages = 1105–1118 | date = December 2003 | pmid = 14687546 | doi = 10.1016/S0896-6273(03)00755-4 | s2cid = 6525042 | doi-access = free }}</ref> Suprotno tome, put [[faktor rasta fibroblasta|faktora rasta fibroblasta]] podstiče Notch signalizaciju, kako bi se [[matične ćelije]] [[korteks|moždane kore]] održale u proliferativnom stanju, što predstavlja mehanizam koji reguliše rast površine korteksa i, potencijalno, [[girifikacija|girifikaciju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Lim HD, Breunig JJ, Vaccarino FM | title = FGF signaling expands embryonic cortical surface area by regulating Notch-dependent neurogenesis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 31 | issue = 43 | pages = 15604–15617 | date = October 2011 | pmid = 22031906 | pmc = 3235689 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.4439-11.2011 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rash BG, Tomasi S, Lim HD, Suh CY, Vaccarino FM | title = Cortical gyrification induced by fibroblast growth factor 2 in the mouse brain | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 33 | issue = 26 | pages = 10802–10814 | date = June 2013 | pmid = 23804101 | pmc = 3693057 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.3621-12.2013 }}</ref> Na ovaj način, Notch signalizacija kontroliše samoobnavljanje NPC-a, kao i specifikaciju sudbine ćelije. Pokazano je da nekanonska grana Notch signalnog puta koja uključuje [[fosforilacija| fosforilaciju]] STAT3 na [[serin]]skom ostatku na poziciji [[aminokiseline]] 727 i naknadno povećanje ekspresije Hes3 ([[Hes3 signalna osa|STAT3-Ser/Hes3 signalna osa]]) reguliše broj NPC-a u kulturi i u mozgu odraslog glodara.<ref>{{cite journal | vauthors = Androutsellis-Theotokis A, Leker RR, Soldner F, Hoeppner DJ, Ravin R, Poser SW, Rueger MA, Bae SK, Kittappa R, McKay RD | display-authors = 6 | title = Notch signalling regulates stem cell numbers in vitro and in vivo | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 823–826 | date = August 2006 | pmid = 16799564 | doi = 10.1038/nature04940 | s2cid = 4372065 | bibcode = 2006Natur.442..823A | url = https://zenodo.org/record/1233295 }}</ref> Kod odraslih [[glodar]]a i u [[ćelijska kultura|ćelijskoj kulturi]], Notch3 promovira neuronsku diferencijaciju, imajući ulogu suprotnu Notch1/2.<ref>{{cite journal | vauthors = Rusanescu G, Mao J | title = Notch3 is necessary for neuronal differentiation and maturation in the adult spinal cord | journal = Journal of Cellular and Molecular Medicine | volume = 18 | issue = 10 | pages = 2103–2116 | date = October 2014 | pmid = 25164209 | pmc = 4244024 | doi = 10.1111/jcmm.12362 }}</ref> Ovo ukazuje na to da pojedinačni Notch receptori mogu imati različite funkcije, ovisno o ćelijskom kontekstu. === Razvoj neurita === ''[[In vitro]]'' studije pokazuju da Notch može utjecati na razvoj [[neurit]]a. <ref name="neurite"/> ''[[In vivo]]'', delecija Notch signalnog modulatora, Numb, remeti [[neuron]]sko sazrijevanje u razvoju [[cerebellum]]a,<ref name="pmid14729486">{{cite journal | vauthors = Klein AL, Zilian O, Suter U, Taylor V | title = Murine numb regulates granule cell maturation in the cerebellum | journal = Developmental Biology | volume = 266 | issue = 1 | pages = 161–177 | date = February 2004 | pmid = 14729486 | doi = 10.1016/j.ydbio.2003.10.017 | doi-access = free }}</ref> dok [[delecija (genetika)|delecija gena]] Numb remeti [[akson]]sku arborizaciju u senzornim ganglijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Huang EJ, Li H, Tang AA, Wiggins AK, Neve RL, Zhong W, Jan LY, Jan YN | display-authors = 6 | title = Targeted deletion of numb and numblike in sensory neurons reveals their essential functions in axon arborization | journal = Genes & Development | volume = 19 | issue = 1 | pages = 138–151 | date = January 2005 | pmid = 15598981 | pmc = 540232 | doi = 10.1101/gad.1246005 }}</ref> Iako mehanizam koji leži u osnovi ovog fenomena nije jasan, ovi nalazi zajedno ukazuju na to da bi Notch signalizacija mogla biti ključna u sazrijevanju neurona. === Gliogeneza === U [[Gliogeneza|gliogenezi]], Notch izgleda ima poučnu ulogu koja može direktno promovirati diferencijaciju mnogih podtipova [[glija|glijnih ćelija]]. <ref name="dada" /><ref name="baba" /> Naprimjer, aktivacija Notch signalizacije u [[mrežnjača|mrežnjači]] pogoduje stvaranju [[Muller-glija]] ćelija na štetu neurona, dok smanjena Notch signalizacija inducira proizvodnju ganglijskih ćelija, uzrokujući smanjenje broja Müller glia ćelija.<ref name="pmid17409286"/> === Funkcija mozga odraslih === Osim svoje uloge u razvoju, dokazi pokazuju da je Notch signalizacija također uključena u neuronsku [[apoptoza|apoptozu]], retrakciju [[neurit]]a i [[neurodegeneracija|neurodegeneraciju]] ishemijskog [[moždani udar|moždanog udara]].<ref>{{cite journal | vauthors = Woo HN, Park JS, Gwon AR, Arumugam TV, Jo DG | title = Alzheimer's disease and Notch signaling | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 390 | issue = 4 | pages = 1093–1097 | date = December 2009 | pmid = 19853579 | doi = 10.1016/j.bbrc.2009.10.093 | bibcode = 2009BBRC..390.1093W }}</ref> Pored razvojnih funkcija, Notch proteini i ligandi se eksprimiraju u ćelijama odraslog [[nervni sistem|nervnog sistema]],<ref>{{cite journal | vauthors = Presente A, Andres A, Nye JS | title = Requirement of Notch in adulthood for neurological function and longevity | journal = NeuroReport | volume = 12 | issue = 15 | pages = 3321–3325 | date = October 2001 | pmid = 11711879 | doi = 10.1097/00001756-200110290-00035 | s2cid = 8329715 }}</ref> što ukazuje na ulogu u plastičnosti CNS-a tokom života. Odrasli miševi heterozigotni za mutacije u Notch1 ili Cbf1 genu imaju deficite u prostornom učenju i pamćenju.<ref name="learning" /> Slični rezultati su uočeni u eksperimentima sa [[presenilin]]ima 1 i 2, koji posreduju u intramembranskom cijepanju Notch gena. Preciznije, uslovna delecija presenilina tri sedmice nakon rođenja u ekscitacijskim neuronima uzrokuje deficite u učenju i pamćenju, neuronsku disfunkciju i postepenu neurodegeneraciju.<ref name="pmid15066262">{{cite journal | vauthors = Saura CA, Choi SY, Beglopoulos V, Malkani S, Zhang D, Shankaranarayana Rao BS, Chattarji S, Kelleher RJ, Kandel ER, Duff K, Kirkwood A, Shen J | display-authors = 6 | title = Loss of presenilin function causes impairments of memory and synaptic plasticity followed by age-dependent neurodegeneration | journal = Neuron | volume = 42 | issue = 1 | pages = 23–36 | date = April 2004 | pmid = 15066262 | doi = 10.1016/S0896-6273(04)00182-5 | s2cid = 17550860 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko inhibitora [[gama-sekretaza|gama-sekretaze]] koji su prošli klinička ispitivanja na ljudima kod pacijenata sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolešću]] i [[MCI]] rezultiralo je statistički značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija u odnosu na kontrolnu grupu, za što se smatra da je posljedica njegovog slučajnog efekta na Notch signalizaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = De Strooper B | title = Lessons from a failed γ-secretase Alzheimer trial | journal = Cell | volume = 159 | issue = 4 | pages = 721–726 | date = November 2014 | pmid = 25417150 | doi = 10.1016/j.cell.2014.10.016 | doi-access = free }}</ref> == Uloga u kardiovaskularnom razvoju == Notch signalni put je ključna komponenta kardiovaskularnog formiranja i [[morfogeneza| morfogeneze]] u razvoju i bolesti. Neophodan je za selekciju endotelnih [[ćelijski vrh|vrha]] i [[čelijska drška|stabljike ćelija]] tokom [[angiogeneza|klijanja angiogeneze]].<ref>{{cite book | vauthors = Kume T | chapter = Ligand-Dependent Notch Signaling in Vascular Formation | series = Advances in Experimental Medicine and Biology | title = Notch Signaling in Embryology and Cancer | volume = 727 | pages = 210–222 | year = 2012 | pmid = 22399350 | doi = 10.1007/978-1-4614-0899-4_16 | isbn = 978-1-4614-0898-7 }}</ref> === Razvoj srca === Notch signalni put igra ključnu ulogu u najmanje tri procesa razvoja srca: razvoju [[atrioventrikulski kanal| atrioventrikulskog kanala]], razvoju [[miokard]]a i razvoju izlaznog trakta srca (OFT).<ref name="haha">{{cite journal | vauthors = Niessen K, Karsan A | title = Notch signaling in cardiac development | journal = Circulation Research | volume = 102 | issue = 10 | pages = 1169–1181 | date = May 2008 | pmid = 18497317 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.108.174318 | doi-access = free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Alagilleov sindrom]] *[[Čelijska signalizacija]] * [[Netpath]] – Odabrani resurs puteva prenosa signala kod ljudi == Reference == {{Refspisak|33em}} == Vanjski linkovi == * Diagram: [https://web.archive.org/web/20070929120458/http://www.genome.jp/dbget-bin/get_pathway?org_name=hsa&mapno=04330 notch signaling pathway in ''Homo sapiens''] * Diagram: [http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html Notch signaling in ''Drosophila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109152324/http://www.genome.jp/kegg/pathway/dme/dme04330.html |date=2017-11-09 }} * {{MeshName|Notch+Receptors}} {{Ćelijska signalizacija}} {{Notch signalni put}} {{genarch}} [[Kategorija:Transdukcija signala]] l62hticz9kek4a43alxer0q05g33czl 4 538474 3933986 2026-10-04T12:58:52Z Brocker-AB 186433 Nova stranica: [[Slika:2013 09 10 Tomate.jpg|thumb|Veličina paradajza je jedan primjer kompleksne osobine.|265x265px]] '''Kompleksne osobine''', poznate i kao [[poligensko nasleđivanje|poligenske]] ili [[Multigenska osobina|multigenske]] osobine, su [[fenotip]]ovi određeni [[interakcija gena i okoline|interakcijom]] višestrukih genetičkih i okolišnih faktora. Centralni cilj savremenih [[ganetika|genetičkih]] istraživanja je razumijevanje Mehanizam (biologija)|molekularnih mehaniza... 3933986 wikitext text/x-wiki [[Slika:2013 09 10 Tomate.jpg|thumb|Veličina paradajza je jedan primjer kompleksne osobine.|265x265px]] '''Kompleksne osobine''', poznate i kao [[poligensko nasleđivanje|poligenske]] ili [[Multigenska osobina|multigenske]] osobine, su [[fenotip]]ovi određeni [[interakcija gena i okoline|interakcijom]] višestrukih genetičkih i okolišnih faktora. Centralni cilj savremenih [[ganetika|genetičkih]] istraživanja je razumijevanje [[Mehanizam (biologija)|molekularnih mehanizama]] kojima [[genetička varijacija]] utiče na kompleksne osobine.<ref name="Fisher"/><ref name=":1"/> Primjeri kompleksnih osobina kod ljudi uključuju [[tjelesna visina|visinu]], [[inteligencija|inteligenciju]] i [[kognitivne vještine|kognitivnu funkciju]], [[indeks tjelesne mase]]; [[krvni pritisak]]; i [[Statistički rizik|rizik]] za [[kompleksne bolesti|kompleksne bolesti]] kao što su [[dijabetes]], [[bolesti srca]], [[Alzheimerova bolest]] i [[shizofrenija]]. [[Genetička arhitektura]] kompleksnih osobina istražena je korištenjem statističkih pristupa kao što su [[GWAS |studije asocijacije na nivou cijelog genoma]] (GWAS) i mapiranje [[lokus kvantitativne osobine|lokusa kvantitativne osobine]] (QTL). == Historija == {{glavni|Historija genetike}} Kada je [[Gregor Mendela|Mendeluv]] rad o [[nasljeđivanje|nasljeđivanju]] reotkriven 1900. godine, naučnici su raspravljali o tome da li Mendelovi zakoni mogu objasniti kontinuiranu varijaciju uočenu kod mnogih osobina. Jedna grupa poznata kao biometričari tvrdila je da su kontinuirane osobine poput visine uglavnom [[heritabilnost|nasljedne]], ali se ne mogu objasniti nasljeđivanjem pojedinačnih Mendelovih genetičkih faktora. Rad koji je objavio [[Ronald Fisher]] 1919. godine uglavnom je riješio debatu pokazujući da se varijacija u kontinuiranim osobinama može objasniti ako više takvih faktora aditivno doprinosi svakoj osobini.<ref name="Fisher">{{Cite journal |last1=Fisher |first1=R. A. | date=1919|title=XV.—The Correlation between Relatives on the Supposition of Mendelian Inheritance.|journal=Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh|volume=52|issue=2|pages=399–433|doi=10.1017/S0080456800012163 |s2cid=181213898 | url=https://zenodo.org/record/1428666}}</ref> Međutim, broj gena uključenih u takve osobine ostao je neodređen; do nedavno se očekivalo da će [[Lokus (genetika)|genetički lokusi]] imati umjerene veličine efekata i da će svaki objasniti nekoliko postotaka heritabilnosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Gibson G | title = Rare and common variants: twenty arguments | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 135–45 | date = January 2012 | pmid = 22251874 | pmc = 4408201 | doi = 10.1038/nrg3118 }}</ref> Nakon završetka [[Projekat ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] 2001. godine, činilo se da će [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje]] i mapiranje mnogih pojedinaca uskoro omogućiti potpuno razumijevanje [[genetička arhitektur|genetičke arhitekture]] [[osobina]]. Međutim, [[Genetička varijacija|varijante]] otkrivene kroz [[GWAS|studije asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) činile su samo mali postotak predviđene heritabilnosti; naprimjer, dok se procjenjuje da je visina nasljedna 80–90%, rane studije su identificirale samo varijante koje čine 5% ove [[heritabilnost]]i.<ref name = "Manolio_2009">{{cite journal | vauthors = Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A, Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TF, McCarroll SA, Visscher PM | display-authors = 6 | title = Finding the missing heritability of complex diseases | journal = [[Nature]] | volume = 461 | issue = 7265 | pages = 747–53 | date = October 2009 | pmid = 19812666 | pmc = 2831613 | doi = 10.1038/nature08494 | bibcode = 2009Natur.461..747M }}</ref> Kasnija istraživanja su pokazala da se većina nedostajućeg nasljednog efekta može objasniti uobičajenim varijantama koje [[GWAS]]-ovi nisu uočili jer su njihove veličine efekta pale ispod praga značajnosti; manji postotak se objašnjava rijetkim varijantama s većim veličinama efekta, iako kod određenih osobina poput [[autizam|autizma]], rijetke varijante imaju dominantniju ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Shi H, Kichaev G, Pasaniuc B | title = Contrasting the Genetic Architecture of 30 Complex Traits from Summary Association Data | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 99 | issue = 1 | pages = 139–53 | date = July 2016 | pmid = 27346688 | pmc = 5005444 | doi = 10.1016/j.ajhg.2016.05.013 }}</ref><ref name = "Marouli_2017" /><ref name="Krumm 2015">{{cite journal | vauthors = Krumm N, Turner TN, Baker C, Vives L, Mohajeri K, Witherspoon K, Raja A, Coe BP, Stessman HA, He ZX, Leal SM, Bernier R, Eichler EE | title = Excess of rare, inherited truncating mutations in autism | journal = Nature Genetics | volume = 47 | issue = 6 | pages = 582–8 | date = June 2015 | pmid = 25961944 | pmc = 4449286 | doi = 10.1038/ng.3303 }}</ref> Iako je identifikovano mnogo genetičkih faktora uključenih u složene osobine, određivanje njihovog specifičnog doprinosa [[fenotip]]ovima – posebno molekularnih mehanizama putem kojih djeluju – ostaje veliki izazov.<ref name="Boyle 2017">{{cite journal | vauthors = Boyle EA, Li YI, Pritchard JK | title = An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Cell | volume = 169 | issue = 7 | pages = 1177–1186 | date = June 2017 | pmid = 28622505 | pmc = 5536862 | doi = 10.1016/j.cell.2017.05.038 }}</ref> == Tipovi kompleksnih osobina == === Kvantitativne osobine === Kvantitativne osobine imaju fenotipove koji se izražavaju na [[Kvantitativna genetika|kontinuiranim rasponima]].<ref name=":0">{{cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of Genetics |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-321-72412-0 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> They have many different genes that impact the phenotype, with differing effect sizes.<ref>{{Cite web |last=DiCOTATO |first=ALLESSANDRA |date=October 14, 2022 |title=Scientists Uncover Nearly All Genetic Variants Linked to Height |url=https://hms.harvard.edu/news/scientists-uncover-nearly-all-genetic-variants-linked-height |access-date=May 10, 2024 |website=Harvard Medical School}}</ref> Mnoge od ovih osobina donekle su nasljedne. Naprimjer, procjenjuje se da je [[tjelesna visina]] nasljedna u 60-80% slučajeva; međutim, druge kvantitativne osobine imaju različitu nasljednost.<ref>{{Cite web |title=Is height determined by genetics?: MedlinePlus Genetics |url=https://medlineplus.gov/genetics/understanding/traits/height/ |access-date=2024-05-10 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> === Meristička svojstva === Merističke osobine imaju fenotipove koji su opisani cijelim brojevima. Primjer je stopa snošenja jaja kod kokoši. Kokoška može snijeti jedno, dva ili pet jaja sedmično, ali nikada pola jajeta.<ref name=":0"/> Okolina također može uticati na ekspresiju, jer kokoške neće snijeti toliko jaja ovisno o dobu godine.<ref>{{Cite web |last=EZMFrdmHtchy |date=2022-12-05 |title=How to Keep Chickens Laying Eggs in the Winter {{!}} Freedom Ranger Hatchery |url=https://www.freedomrangerhatchery.com/blog/how-to-keep-your-chickens-laying-eggs-in-the-winter-the-right-way/ |access-date=2024-05-10 |language=en-us}}</ref> === Pragovne osobine === Pragovne osobine imaju [[fenotip]]]ove koji imaju ograničenu ekspresiju (obično dvije). To je složena osobina jer više genetičkih i okolišnih faktora utiče na fenotip.<ref>{{cite web |title=threshold trait / threshold traits |url=https://www.nature.com/scitable/definition/threshold-traits-121/ |website=Scitable }}</ref><ref>{{Cite book |last=Pierce |first=Benjamin A. |title=Genetics: a conceptual approach |date=2012 |publisher=Palgrave |isbn=978-1-4292-3252-4 |edition=4 |location=Basingstoke |page=662}}</ref> Fenotip prije praga naziva se normalnim ili odsutnim, a nakon praga letalnim ili prisutnim. Ove osobine često se ispituju u medicinskom kontekstu, jer mnoge bolesti pokazuju ovaj ili sličan obrazac.<ref name=":0" /> Primjer za ovo je [[dijabetes tipa 2]], fenotip je ili normalan/zdrav ili letalan/bolesan.<ref>{{cite journal |last1=Rosales-Gómez |first1=Roberto Carlos |last2=López-Jiménez |first2=José de Jesús |last3=Núñez-Reveles |first3=Nelly Yazmine |last4=González-Santiago |first4=Ana Elizabeth |last5=Ramírez-García |first5=Sergio Alberto |title=Nefropatía por diabetes mellitus tipo 2: un rasgo multifactorial con umbral y su mapa mórbido cromosómico |trans-title=Type 2 diabetes nephropathy: a thresholds complex trait and chromosomal morbid map |language=es |journal=Revista Medica del Instituto Mexicano del Seguro Social |date=2010 |volume=48 |issue=5 |pages=521–530 |pmid=21205501 |url=https://www.medigraphic.com/cgi-bin/new/resumen.cgi?IDARTICULO=37383 }}</ref> == Metode za pronalaženje složenih osobina == {{Vidi također|Kvantitativna genetika|Lokus kvantitativne osobine|Studija asocijacije na nivou cijelog genoma}} === Studije blizanaca === [[Blizanački metod|Studija blizanaca]] je opservacijski test koji koristi [[monozigotni blizanci|monozigotne]] i [[dizigotni blizanci| dizigotne blizance]], po mogućnosti istog spola. Koriste se za utvrđivanje uticaja okoline na složene osobine. Procjenjuje se da monozigotni blizanci dijele 100% svoje DNK, tako da bi sve fenotipske razlike trebale biti uzrokovane uticajima okoline.<ref name=":1">{{cite journal |last1=Rowe |first1=Suzanne J. |last2=Tenesa |first2=Albert |title=Human Complex Trait Genetics: Lifting the Lid of the Genomics Toolbox - from Pathways to Prediction |journal=Current Genomics |date=2012 |volume=13 |issue=3 |pages=213–224 |doi=10.2174/138920212800543101 |pmid=23115523 |pmc=3382276 }}</ref> === Mapiranje QTL-a === Mnoge složene osobine su genetički određene lokusima kvantitativnih osobina [[lokus kvantitativne osobine|(QTL)]]. Analiza lokusa kvantitativnih osobina može se koristiti za pronalaženje regija na [[genom|sekvenci genoma]] koje su povezane sa složenom osobinom.<ref name=":2"/> Da bi pronašli ove regije, istraživači će odabrati osobinu od interesa i uzeti grupu jedinki vrste sa različitim ekspresijama ove osobine. Označit će jedinke kao osnivačke roditelje i pokušati izmjeriti osobinu. To može biti teško jer većina osobina nema direktnu graničnu vrijednost. Istraživači će zatim [[genotip]]izirati roditelje koristeći molekularne markere kao što su [[SNP]]-ovi ili [[RFLP|RFLP-ovi]]. Oni djeluju kao putokazi koji upućuju na područje gdje se nalaze geni povezani sa osobinom. Odatle se roditelji križaju kako bi se proizvelo potomstvo. Ovi potomci se zatim stvaraju da proizvedu novo potomstvo, ali s kim se pare mogu varirati.<ref>{{Cite web |title=Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis {{!}} Learn Science at Scitable |url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/quantitative-trait-locus-qtl-analysis-53904 |access-date=2024-05-15 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> They can either reproduce with their siblings, with themselves (different from asexual reproduction), or [[Backcrossing|backcross]].<ref>{{Cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of genetics |last2=Cummings |first2=Michael R. |last3=Spencer |first3=Charlotte A. |last4=Palladino |first4=Michael Angelo |date=2015 |publisher=Pearson |isbn=978-0-321-94891-5 |edition=Eleventh |location=Boston}}</ref> Nakon toga, proizvodi se nova [[generacija]], koja je genetički raznolikija. To je zbog [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. [[Genotip]] i [[fenotip]] ove nove generacije mjere se i upoređuju s molekularnim markerima kako bi se identificiralo koji su [[Alel|aleli]] povezani s tom osobinom.<ref>{{Cite web |date=2016-06-06 |title=10.5: Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Genetics/Online_Open_Genetics_(Nickle_and_Barrette-Ng)/10%3A__Molecular_Markers_and_Quantitative_Traits/10.05%3A_Quantitative_Trait_Locus_(QTL)_Analysis |access-date=2024-05-15 |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> Ovo ne znači da postoji direktna uzročno-posljedična veza između ovih regija i osobine, ali daje uvid da postoje geni koji imaju određenu vezu sa osobinom i otkriva gdje tražiti u budućim istraživanjima. === GWAS === [[Studija asocijacije na nivou cijelog genoma|Studija asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) je tehnika koja se koristi za pronalaženje genskih varijanti povezanih sa složenim osobinama. GWAS se radi sa populacijama koje se nasumično pare jer se sve genetičke varijante testiraju odjednom. Zatim istraživači mogu uporediti različite alele na jednom lokusu. Slično je [[lokus kvantitativne osobine|mapiranju QTL-a]].<ref>{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}</ref> Najčešći postupak za GWAS je studija slučaja koja stvara dvije populacije, jednu sa osobinom koju posmatramo i jednu bez te osobine. S dvije populacije istraživači će mapirati genom svakog ispitanika i uporediti ih kako bi pronašli različite varijance u [[jednonukleotidni polimorfizam|SNP-ovima]] između dvije populacije. Obje populacije trebaju imati sličnu okolinsku pozadinu. GWAS posmatra samo [[DNK]] i ne uključuje razlike koje bi bile uzrokovane faktorima okoline.<ref name=":1"/> [[Slika:Manhattan Plot.png|thumb|380x380px|Manhattan dijagram prikazuje povezanost genoma s mikrocirkulacijom.]] Statistički test, kao što je [[hi-kvadrat test|hi-kvadrat]], koristi se kako bi se utvrdilo postoji li povezanost s osobinom i svakim od testiranih SNP-ova. Statistički test daje [[p-vrijednost]] koju će istraživač koristiti da zaključi da li je SNP značajan. Ova granična vrijednost p-vrijednosti može varirati od većeg do manjeg broja, po nahođenju istraživača. Podaci se zatim mogu vizualizirati u [[Manhattan dijagram]]u koji uzima -log (p-vrijednost) tako da su svi značajni SNP-ovi na vrhu grafikona.<ref>{{Cite web |title= Chi-Square Tests|url=https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |access-date=2024-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629131548/https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |archive-date=2018-06-29 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Feldman |first1=Igor |last2=Rzhetsky |first2=Andrey |last3=Vitkup |first3=Dennis |title=Network properties of genes harboring inherited disease mutations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=18 March 2008 |volume=105 |issue=11 |pages=4323–4328 |doi=10.1073/pnas.0701722105 |doi-access=free |pmid=18326631 |pmc=2393821 |bibcode=2008PNAS..105.4323F }}</ref> == Genetička arhitektura == [[Genetička arhitektura]] je sveobuhvatno objašnjenje svih genetičkih faktora koji iajmu ulogu u kompleksnoj osobini i postoji kao temelj [[kvantitativna genetika|kvantitativne genetike]]. Korištenjem matematičkih modela i statističke analize, poput GWAS-a, istraživači mogu odrediti broj gena koji utiču na osobinu, kao i nivo uticaja koji svaki gen ima na tu osobinu. To nije uvijek lahko jer se arhitektura jedne osobine može razlikovati između dvije odvojene populacije iste vrste.<ref name=":2">{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> To može biti zbog činjenice da obje populacije žive u različitim okruženjima. Različita okruženja mogu dovesti do različitih interakcija između gena i okoline, mijenjajući arhitekturu obje populacije.<ref>{{cite journal |last1=Timpson |first1=Nicholas J. |last2=Greenwood |first2=Celia M. T. |last3=Soranzo |first3=Nicole |last4=Lawson |first4=Daniel J. |last5=Richards |first5=J. Brent |title=Genetic architecture: the shape of the genetic contribution to human traits and disease |journal=Nature Reviews Genetics |date=February 2018 |volume=19 |issue=2 |pages=110–124 |doi=10.1038/nrg.2017.101 |pmid=29225335 |url=https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl=1983/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl-access=free }}</ref> Nedavno, s brzim porastom dostupnih genetičkih podataka, istraživači su počeli bolje karakterizirati genetičku arhitekturu složenih osobina. Jedno iznenađenje bilo je zapažanje da se većina lokusa identificiranih u GWAS-ovima nalazi u [[nekodirajuča DNK|nekodirajućim]] regijama genoma; stoga, umjesto da direktno mijenjaju [[primarna struktura proteina|proteinske sekvence]], takve varijante vjerovatno utiču na [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Frazer KA, Murray SS, Schork NJ, Topol EJ | title = Human genetic variation and its contribution to complex traits | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 10 | issue = 4 | pages = 241–51 | date = April 2009 | pmid = 19293820 | doi = 10.1038/nrg2554 | s2cid = 19987352 }}</ref> Da bi se razumjeli precizni efekti ovih varijanti, mapiranje QTL-ova je korišteno za ispitivanje podataka iz svakog koraka regulacije gena; naprimjer, mapiranje podataka [[RNK-Seq|RNK-sekvenciranja]] može pomoći u određivanju efekata varijanti na nivoe ekspresije [[informacijska RNK|iRNK]], što zatim vjerovatno utiče na broj translatiranih proteina. Sveobuhvatna analiza QTL-ova uključenih u različite regulatorne korake – aktivnost [[promotor (genetika)|promotora]], brzine [[transkripcija (biologija)|transkripcije]], nivoe ekspresije iRNK, nivoe [[translacija (biologija)|translacije]] i nivoe ekspresije proteina – pokazala je da su visoki udjeli QTL-ova zajednički, što ukazuje na to da se regulacija ponaša kao "sekvencno uređena kaskada" s varijantama koje utiču na sve nivoe regulacije.<ref name="Li 2016">{{cite journal | vauthors = Li YI, van de Geijn B, Raj A, Knowles DA, Petti AA, Golan D, Gilad Y, Pritchard JK | title = RNA splicing is a primary link between genetic variation and disease | journal = Science | volume = 352 | issue = 6285 | pages = 600–4 | date = April 2016 | pmid = 27126046 | pmc = 5182069 | doi = 10.1126/science.aad9417 | bibcode = 2016Sci...352..600L }}</ref> Mnoge od ovih varijanti djeluju tako što utiču na vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] i druge procese koji mijenjaju funkciju hromatina – korake koji se dešavaju prije i tokom transkripcije RNK.<ref name="Li 2016"/> Da bi utvrdili funkcionalne posljedice ovih varijanti, istraživači su se uglavnom fokusirali na identifikaciju ključnih gena, puteva i procesa koji pokreću složeno [[ponašanje]] osobina; inherentna pretpostavka je bila da statistički najznačajnije varijante imaju najveći uticaj na osobine jer djeluju tako što utiču na ove ključne pokretače.<ref name="Boyle 2017" /><ref>{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen | name-list-style = vanc |date=2017-06-15|title=New concerns raised over value of genome-wide disease studies |journal=Nature|volume=546|issue=7659|page=463|doi=10.1038/nature.2017.22152 |doi-access=free}}</ref> Naprimjer, jedna studija pretpostavlja da postoje geni koji ograničavaju brzinu, a ključni su za funkciju [[mreža regulatornih gena|mreže regulatornih gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chakravarti A, Turner TN | title = Revealing rate-limiting steps in complex disease biology: The crucial importance of studying rare, extreme-phenotype families | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 6 | pages = 578–86 | date = June 2016 | pmid = 27062178 | doi = 10.1002/bies.201500203 | s2cid = 3813041 }}</ref> Druge studije su identifikovale funkcionalne uticaje ključnih gena i mutacija na poremećaje, uključujući [[autizam]] i [[shizofrenija| shizofreniju]].<ref name="Krumm 2015"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sekar A, Bialas AR, de Rivera H, Davis A, Hammond TR, Kamitaki N, Tooley K, Presumey J, Baum M, Van Doren V, Genovese G, Rose SA, Handsaker RE, Daly MJ, Carroll MC, Stevens B, McCarroll SA | title = Schizophrenia risk from complex variation of complement component 4 | journal = Nature | volume = 530 | issue = 7589 | pages = 177–83 | date = February 2016 | pmid = 26814963 | pmc = 4752392 | doi = 10.1038/nature16549 | bibcode = 2016Natur.530..177. }}</ref> Međutim, analiza Boylea i saradnika iz 2017. godine tvrdi da, iako geni koji direktno utiču na složene osobine postoje, regulatorne mreže su toliko međusobno povezane da svaki eksprimirani gen utiče na funkcije ovih "osnovnih" gena; ova ideja se naziva hipoteza "[[omnigenski model|omnigenska]]".<ref name="Boyle 2017" /> Iako ovi "periferni" geni imaju male efekte, njihov kombinovani uticaj daleko premašuje doprinose samih osnovnih gena. Kako bi podržali hipotezu da osnovni geni imaju manju ulogu od očekivane, autori opisuju tri glavna zapažanja: nasljednost za složene osobine je široko rasprostranjena, često ravnomjerno, po genomu; čini se da genetički efekti nisu posredovani specifičnom funkcijom ćelijskog tipa; i geni u relevantnim funkcionalnim kategorijama samo skromno doprinose nasljednosti više od drugih gena.<ref name="Boyle 2017"/> Jedna alternativa omnigenskoj hipotezi je ideja da periferni geni ne djeluju mijenjajući osnovne gene, već mijenjajući ćelijska stanja, kao što su brzina [[ćelijska dioba|diobe ćelija]] ili [[hormon]]ski odgovor.<ref>{{cite journal | vauthors = Preininger M, Arafat D, Kim J, Nath AP, Idaghdour Y, Brigham KL, Gibson G | title = Blood-informative transcripts define nine common axes of peripheral blood gene expression | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 3 | date = 2013-03-14 | pmid = 23516379 | pmc = 3597511 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003362 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | first = Xin | last = He | name-list-style = vanc | date = October 2017 | title = Comment on: An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Journal of Psychiatry and Brain Science | volume = 2 | issue = 5 | doi = 10.20900/jpbs.20170014s2 | doi-access = free }}</ref> == Reference == {{Reflist|32em|refs = <ref name = "Marouli_2017">{{cite journal | vauthors = Marouli E, Graff M, Medina-Gomez C, Lo KS, Wood AR, Kjaer TR, Fine RS, Lu Y, Schurmann C, Highland HM, Rüeger S, Thorleifsson G, Justice AE, Lamparter D, Stirrups KE, Turcot V, Young KL, Winkler TW, Esko T, Karaderi T, Locke AE, Masca NG, Ng MC, Mudgal P, Rivas MA, Vedantam S, Mahajan A, Guo X, Abecasis G, Aben KK, Adair LS, Alam DS, Albrecht E, Allin KH, Allison M, Amouyel P, Appel EV, Arveiler D, Asselbergs FW, Auer PL, Balkau B, Banas B, Bang LE, Benn M, Bergmann S, Bielak LF, Blüher M, Boeing H, Boerwinkle E, Böger CA, Bonnycastle LL, Bork-Jensen J, Bots ML, Bottinger EP, Bowden DW, Brandslund I, Breen G, Brilliant MH, Broer L, Burt AA, Butterworth AS, Carey DJ, Caulfield MJ, Chambers JC, Chasman DI, Chen YI, Chowdhury R, Christensen C, Chu AY, Cocca M, Collins FS, Cook JP, Corley J, Galbany JC, Cox AJ, Cuellar-Partida G, Danesh J, Davies G, de Bakker PI, de Borst GJ, de Denus S, de Groot MC, de Mutsert R, Deary IJ, Dedoussis G, Demerath EW, den Hollander AI, Dennis JG, Di Angelantonio E, Drenos F, Du M, Dunning AM, Easton DF, Ebeling T, Edwards TL, Ellinor PT, Elliott P, Evangelou E, Farmaki AE, Faul JD, Feitosa MF, Feng S, Ferrannini E, Ferrario MM, Ferrieres J, Florez JC, Ford I, Fornage M, Franks PW, Frikke-Schmidt R, Galesloot TE, Gan W, Gandin I, Gasparini P, Giedraitis V, Giri A, Girotto G, Gordon SD, Gordon-Larsen P, Gorski M, Grarup N, Grove ML, Gudnason V, Gustafsson S, Hansen T, Harris KM, Harris TB, Hattersley AT, Hayward C, He L, Heid IM, Heikkilä K, Helgeland Ø, Hernesniemi J, Hewitt AW, Hocking LJ, Hollensted M, Holmen OL, Hovingh GK, Howson JM, Hoyng CB, Huang PL, Hveem K, Ikram MA, Ingelsson E, Jackson AU, Jansson JH, Jarvik GP, Jensen GB, Jhun MA, Jia Y, Jiang X, Johansson S, Jørgensen ME, Jørgensen T, Jousilahti P, Jukema JW, Kahali B, Kahn RS, Kähönen M, Kamstrup PR, Kanoni S, Kaprio J, Karaleftheri M, Kardia SL, Karpe F, Kee F, Keeman R, Kiemeney LA, Kitajima H, Kluivers KB, Kocher T, Komulainen P, Kontto J, Kooner JS, Kooperberg C, Kovacs P, Kriebel J, Kuivaniemi H, Küry S, Kuusisto J, La Bianca M, Laakso M, Lakka TA, Lange EM, Lange LA, Langefeld CD, Langenberg C, Larson EB, Lee IT, Lehtimäki T, Lewis CE, Li H, Li J, Li-Gao R, Lin H, Lin LA, Lin X, Lind L, Lindström J, Linneberg A, Liu Y, Liu Y, Lophatananon A, Luan J, Lubitz SA, Lyytikäinen LP, Mackey DA, Madden PA, Manning AK, Männistö S, Marenne G, Marten J, Martin NG, Mazul AL, Meidtner K, Metspalu A, Mitchell P, Mohlke KL, Mook-Kanamori DO, Morgan A, Morris AD, Morris AP, Müller-Nurasyid M, Munroe PB, Nalls MA, Nauck M, Nelson CP, Neville M, Nielsen SF, Nikus K, Njølstad PR, Nordestgaard BG, Ntalla I, O'Connel JR, Oksa H, Loohuis LM, Ophoff RA, Owen KR, Packard CJ, Padmanabhan S, Palmer CN, Pasterkamp G, Patel AP, Pattie A, Pedersen O, Peissig PL, Peloso GM, Pennell CE, Perola M, Perry JA, Perry JR, Person TN, Pirie A, Polasek O, Posthuma D, Raitakari OT, Rasheed A, Rauramaa R, Reilly DF, Reiner AP, Renström F, Ridker PM, Rioux JD, Robertson N, Robino A, Rolandsson O, Rudan I, Ruth KS, Saleheen D, Salomaa V, Samani NJ, Sandow K, Sapkota Y, Sattar N, Schmidt MK, Schreiner PJ, Schulze MB, Scott RA, Segura-Lepe MP, Shah S, Sim X, Sivapalaratnam S, Small KS, Smith AV, Smith JA, Southam L, Spector TD, Speliotes EK, Starr JM, Steinthorsdottir V, Stringham HM, Stumvoll M, Surendran P, 't Hart LM, Tansey KE, Tardif JC, Taylor KD, Teumer A, Thompson DJ, Thorsteinsdottir U, Thuesen BH, Tönjes A, Tromp G, Trompet S, Tsafantakis E, Tuomilehto J, Tybjaerg-Hansen A, Tyrer JP, Uher R, Uitterlinden AG, Ulivi S, van der Laan SW, Van Der Leij AR, van Duijn CM, van Schoor NM, van Setten J, Varbo A, Varga TV, Varma R, Edwards DR, Vermeulen SH, Vestergaard H, Vitart V, Vogt TF, Vozzi D, Walker M, Wang F, Wang CA, Wang S, Wang Y, Wareham NJ, Warren HR, Wessel J, Willems SM, Wilson JG, Witte DR, Woods MO, Wu Y, Yaghootkar H, Yao J, Yao P, Yerges-Armstrong LM, Young R, Zeggini E, Zhan X, Zhang W, Zhao JH, Zhao W, Zhao W, Zheng H, Zhou W, Rotter JI, Boehnke M, Kathiresan S, McCarthy MI, Willer CJ, Stefansson K, Borecki IB, Liu DJ, North KE, Heard-Costa NL, Pers TH, Lindgren CM, Oxvig C, Kutalik Z, Rivadeneira F, Loos RJ, Frayling TM, Hirschhorn JN, Deloukas P, Lettre G | display-authors = 6 | title = Rare and low-frequency coding variants alter human adult height | journal = [[Nature]] | volume = 542 | issue = 7640 | pages = 186–190 | date = February 2017 | pmid = 28146470 | pmc = 5302847 | doi = 10.1038/nature21039 | bibcode = 2017Natur.542..186M }}</ref> }} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Kvantitativna genetika]] lzvopbof0c1xgvoliekl9kaanbb73cx 3933987 3933986 2026-10-04T13:02:26Z Brocker-AB 186433 /* Historija */ 3933987 wikitext text/x-wiki [[Slika:2013 09 10 Tomate.jpg|thumb|Veličina paradajza je jedan primjer kompleksne osobine.|265x265px]] '''Kompleksne osobine''', poznate i kao [[poligensko nasleđivanje|poligenske]] ili [[Multigenska osobina|multigenske]] osobine, su [[fenotip]]ovi određeni [[interakcija gena i okoline|interakcijom]] višestrukih genetičkih i okolišnih faktora. Centralni cilj savremenih [[ganetika|genetičkih]] istraživanja je razumijevanje [[Mehanizam (biologija)|molekularnih mehanizama]] kojima [[genetička varijacija]] utiče na kompleksne osobine.<ref name="Fisher"/><ref name=":1"/> Primjeri kompleksnih osobina kod ljudi uključuju [[tjelesna visina|visinu]], [[inteligencija|inteligenciju]] i [[kognitivne vještine|kognitivnu funkciju]], [[indeks tjelesne mase]]; [[krvni pritisak]]; i [[Statistički rizik|rizik]] za [[kompleksne bolesti|kompleksne bolesti]] kao što su [[dijabetes]], [[bolesti srca]], [[Alzheimerova bolest]] i [[shizofrenija]]. [[Genetička arhitektura]] kompleksnih osobina istražena je korištenjem statističkih pristupa kao što su [[GWAS |studije asocijacije na nivou cijelog genoma]] (GWAS) i mapiranje [[lokus kvantitativne osobine|lokusa kvantitativne osobine]] (QTL). == Historija == {{glavni|Historija genetike}} Kada je [[Gregor Mendel|Mendelov]] rad o [[nasljeđivanje|nasljeđivanju]] reotkriven 1900. godine, naučnici su raspravljali o tome da li Mendelovi zakoni mogu objasniti kontinuiranu varijaciju uočenu kod mnogih osobina. Jedna grupa poznata kao biometričari tvrdila je da su kontinuirane osobine poput visine uglavnom [[heritabilnost|nasljedne]], ali se ne mogu objasniti nasljeđivanjem pojedinačnih Mendelovih genetičkih faktora. Rad koji je objavio [[Ronald Fisher]] 1919. godine uglavnom je riješio debatu pokazujući da se varijacija u kontinuiranim osobinama može objasniti ako više takvih faktora aditivno doprinosi svakoj osobini.<ref name="Fisher">{{Cite journal |last1=Fisher |first1=R. A. | date=1919|title=XV.—The Correlation between Relatives on the Supposition of Mendelian Inheritance.|journal=Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh|volume=52|issue=2|pages=399–433|doi=10.1017/S0080456800012163 |s2cid=181213898 | url=https://zenodo.org/record/1428666}}</ref> Međutim, broj gena uključenih u takve osobine ostao je neodređen; do nedavno se očekivalo da će [[Lokus (genetika)|genski lokusi]] imati umjerene veličine efekata i da će svaki objasniti nekoliko postotaka [[heritabilnost]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Gibson G | title = Rare and common variants: twenty arguments | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 135–45 | date = January 2012 | pmid = 22251874 | pmc = 4408201 | doi = 10.1038/nrg3118 }}</ref> Nakon završetka [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] 2001. godine, činilo se da će [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje]] i mapiranje mnogih pojedinaca uskoro omogućiti potpuno razumijevanje [[genetička arhitektur|genetičke arhitekture]] [[osobina]]. Međutim, [[Genetička varijacija|varijante]] otkrivene kroz [[GWAS|studije asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) činile su samo mali postotak predviđene heritabilnosti; naprimjer, dok se procjenjuje da je visina nasljedna 80–90%, rane studije su identificirale samo varijante koje čine 5% ove [[heritabilnost]]i.<ref name = "Manolio_2009">{{cite journal | vauthors = Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A, Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TF, McCarroll SA, Visscher PM | display-authors = 6 | title = Finding the missing heritability of complex diseases | journal = [[Nature]] | volume = 461 | issue = 7265 | pages = 747–53 | date = October 2009 | pmid = 19812666 | pmc = 2831613 | doi = 10.1038/nature08494 | bibcode = 2009Natur.461..747M }}</ref> Kasnija istraživanja su pokazala da se većina nedostajućeg nasljednog efekta može objasniti uobičajenim varijantama koje [[GWAS]]-ovi nisu uočili jer su njihove veličine efekta pale ispod praga značajnosti; manji postotak se objašnjava rijetkim varijantama s većim veličinama efekta, iako kod određenih osobina poput [[autizam|autizma]], rijetke varijante imaju dominantniju ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Shi H, Kichaev G, Pasaniuc B | title = Contrasting the Genetic Architecture of 30 Complex Traits from Summary Association Data | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 99 | issue = 1 | pages = 139–53 | date = July 2016 | pmid = 27346688 | pmc = 5005444 | doi = 10.1016/j.ajhg.2016.05.013 }}</ref><ref name = "Marouli_2017" /><ref name="Krumm 2015">{{cite journal | vauthors = Krumm N, Turner TN, Baker C, Vives L, Mohajeri K, Witherspoon K, Raja A, Coe BP, Stessman HA, He ZX, Leal SM, Bernier R, Eichler EE | title = Excess of rare, inherited truncating mutations in autism | journal = Nature Genetics | volume = 47 | issue = 6 | pages = 582–8 | date = June 2015 | pmid = 25961944 | pmc = 4449286 | doi = 10.1038/ng.3303 }}</ref> Iako je identifikovano mnogo genetičkih faktora uključenih u složene osobine, određivanje njihovog specifičnog doprinosa [[fenotip]]ovima – posebno molekularnih mehanizama putem kojih djeluju – ostaje veliki izazov.<ref name="Boyle 2017">{{cite journal | vauthors = Boyle EA, Li YI, Pritchard JK | title = An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Cell | volume = 169 | issue = 7 | pages = 1177–1186 | date = June 2017 | pmid = 28622505 | pmc = 5536862 | doi = 10.1016/j.cell.2017.05.038 }}</ref> == Tipovi kompleksnih osobina == === Kvantitativne osobine === Kvantitativne osobine imaju fenotipove koji se izražavaju na [[Kvantitativna genetika|kontinuiranim rasponima]].<ref name=":0">{{cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of Genetics |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-321-72412-0 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> They have many different genes that impact the phenotype, with differing effect sizes.<ref>{{Cite web |last=DiCOTATO |first=ALLESSANDRA |date=October 14, 2022 |title=Scientists Uncover Nearly All Genetic Variants Linked to Height |url=https://hms.harvard.edu/news/scientists-uncover-nearly-all-genetic-variants-linked-height |access-date=May 10, 2024 |website=Harvard Medical School}}</ref> Mnoge od ovih osobina donekle su nasljedne. Naprimjer, procjenjuje se da je [[tjelesna visina]] nasljedna u 60-80% slučajeva; međutim, druge kvantitativne osobine imaju različitu nasljednost.<ref>{{Cite web |title=Is height determined by genetics?: MedlinePlus Genetics |url=https://medlineplus.gov/genetics/understanding/traits/height/ |access-date=2024-05-10 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> === Meristička svojstva === Merističke osobine imaju fenotipove koji su opisani cijelim brojevima. Primjer je stopa snošenja jaja kod kokoši. Kokoška može snijeti jedno, dva ili pet jaja sedmično, ali nikada pola jajeta.<ref name=":0"/> Okolina također može uticati na ekspresiju, jer kokoške neće snijeti toliko jaja ovisno o dobu godine.<ref>{{Cite web |last=EZMFrdmHtchy |date=2022-12-05 |title=How to Keep Chickens Laying Eggs in the Winter {{!}} Freedom Ranger Hatchery |url=https://www.freedomrangerhatchery.com/blog/how-to-keep-your-chickens-laying-eggs-in-the-winter-the-right-way/ |access-date=2024-05-10 |language=en-us}}</ref> === Pragovne osobine === Pragovne osobine imaju [[fenotip]]]ove koji imaju ograničenu ekspresiju (obično dvije). To je složena osobina jer više genetičkih i okolišnih faktora utiče na fenotip.<ref>{{cite web |title=threshold trait / threshold traits |url=https://www.nature.com/scitable/definition/threshold-traits-121/ |website=Scitable }}</ref><ref>{{Cite book |last=Pierce |first=Benjamin A. |title=Genetics: a conceptual approach |date=2012 |publisher=Palgrave |isbn=978-1-4292-3252-4 |edition=4 |location=Basingstoke |page=662}}</ref> Fenotip prije praga naziva se normalnim ili odsutnim, a nakon praga letalnim ili prisutnim. Ove osobine često se ispituju u medicinskom kontekstu, jer mnoge bolesti pokazuju ovaj ili sličan obrazac.<ref name=":0" /> Primjer za ovo je [[dijabetes tipa 2]], fenotip je ili normalan/zdrav ili letalan/bolesan.<ref>{{cite journal |last1=Rosales-Gómez |first1=Roberto Carlos |last2=López-Jiménez |first2=José de Jesús |last3=Núñez-Reveles |first3=Nelly Yazmine |last4=González-Santiago |first4=Ana Elizabeth |last5=Ramírez-García |first5=Sergio Alberto |title=Nefropatía por diabetes mellitus tipo 2: un rasgo multifactorial con umbral y su mapa mórbido cromosómico |trans-title=Type 2 diabetes nephropathy: a thresholds complex trait and chromosomal morbid map |language=es |journal=Revista Medica del Instituto Mexicano del Seguro Social |date=2010 |volume=48 |issue=5 |pages=521–530 |pmid=21205501 |url=https://www.medigraphic.com/cgi-bin/new/resumen.cgi?IDARTICULO=37383 }}</ref> == Metode za pronalaženje složenih osobina == {{Vidi također|Kvantitativna genetika|Lokus kvantitativne osobine|Studija asocijacije na nivou cijelog genoma}} === Studije blizanaca === [[Blizanački metod|Studija blizanaca]] je opservacijski test koji koristi [[monozigotni blizanci|monozigotne]] i [[dizigotni blizanci| dizigotne blizance]], po mogućnosti istog spola. Koriste se za utvrđivanje uticaja okoline na složene osobine. Procjenjuje se da monozigotni blizanci dijele 100% svoje DNK, tako da bi sve fenotipske razlike trebale biti uzrokovane uticajima okoline.<ref name=":1">{{cite journal |last1=Rowe |first1=Suzanne J. |last2=Tenesa |first2=Albert |title=Human Complex Trait Genetics: Lifting the Lid of the Genomics Toolbox - from Pathways to Prediction |journal=Current Genomics |date=2012 |volume=13 |issue=3 |pages=213–224 |doi=10.2174/138920212800543101 |pmid=23115523 |pmc=3382276 }}</ref> === Mapiranje QTL-a === Mnoge složene osobine su genetički određene lokusima kvantitativnih osobina [[lokus kvantitativne osobine|(QTL)]]. Analiza lokusa kvantitativnih osobina može se koristiti za pronalaženje regija na [[genom|sekvenci genoma]] koje su povezane sa složenom osobinom.<ref name=":2"/> Da bi pronašli ove regije, istraživači će odabrati osobinu od interesa i uzeti grupu jedinki vrste sa različitim ekspresijama ove osobine. Označit će jedinke kao osnivačke roditelje i pokušati izmjeriti osobinu. To može biti teško jer većina osobina nema direktnu graničnu vrijednost. Istraživači će zatim [[genotip]]izirati roditelje koristeći molekularne markere kao što su [[SNP]]-ovi ili [[RFLP|RFLP-ovi]]. Oni djeluju kao putokazi koji upućuju na područje gdje se nalaze geni povezani sa osobinom. Odatle se roditelji križaju kako bi se proizvelo potomstvo. Ovi potomci se zatim stvaraju da proizvedu novo potomstvo, ali s kim se pare mogu varirati.<ref>{{Cite web |title=Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis {{!}} Learn Science at Scitable |url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/quantitative-trait-locus-qtl-analysis-53904 |access-date=2024-05-15 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> They can either reproduce with their siblings, with themselves (different from asexual reproduction), or [[Backcrossing|backcross]].<ref>{{Cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of genetics |last2=Cummings |first2=Michael R. |last3=Spencer |first3=Charlotte A. |last4=Palladino |first4=Michael Angelo |date=2015 |publisher=Pearson |isbn=978-0-321-94891-5 |edition=Eleventh |location=Boston}}</ref> Nakon toga, proizvodi se nova [[generacija]], koja je genetički raznolikija. To je zbog [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. [[Genotip]] i [[fenotip]] ove nove generacije mjere se i upoređuju s molekularnim markerima kako bi se identificiralo koji su [[Alel|aleli]] povezani s tom osobinom.<ref>{{Cite web |date=2016-06-06 |title=10.5: Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Genetics/Online_Open_Genetics_(Nickle_and_Barrette-Ng)/10%3A__Molecular_Markers_and_Quantitative_Traits/10.05%3A_Quantitative_Trait_Locus_(QTL)_Analysis |access-date=2024-05-15 |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> Ovo ne znači da postoji direktna uzročno-posljedična veza između ovih regija i osobine, ali daje uvid da postoje geni koji imaju određenu vezu sa osobinom i otkriva gdje tražiti u budućim istraživanjima. === GWAS === [[Studija asocijacije na nivou cijelog genoma|Studija asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) je tehnika koja se koristi za pronalaženje genskih varijanti povezanih sa složenim osobinama. GWAS se radi sa populacijama koje se nasumično pare jer se sve genetičke varijante testiraju odjednom. Zatim istraživači mogu uporediti različite alele na jednom lokusu. Slično je [[lokus kvantitativne osobine|mapiranju QTL-a]].<ref>{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}</ref> Najčešći postupak za GWAS je studija slučaja koja stvara dvije populacije, jednu sa osobinom koju posmatramo i jednu bez te osobine. S dvije populacije istraživači će mapirati genom svakog ispitanika i uporediti ih kako bi pronašli različite varijance u [[jednonukleotidni polimorfizam|SNP-ovima]] između dvije populacije. Obje populacije trebaju imati sličnu okolinsku pozadinu. GWAS posmatra samo [[DNK]] i ne uključuje razlike koje bi bile uzrokovane faktorima okoline.<ref name=":1"/> [[Slika:Manhattan Plot.png|thumb|380x380px|Manhattan dijagram prikazuje povezanost genoma s mikrocirkulacijom.]] Statistički test, kao što je [[hi-kvadrat test|hi-kvadrat]], koristi se kako bi se utvrdilo postoji li povezanost s osobinom i svakim od testiranih SNP-ova. Statistički test daje [[p-vrijednost]] koju će istraživač koristiti da zaključi da li je SNP značajan. Ova granična vrijednost p-vrijednosti može varirati od većeg do manjeg broja, po nahođenju istraživača. Podaci se zatim mogu vizualizirati u [[Manhattan dijagram]]u koji uzima -log (p-vrijednost) tako da su svi značajni SNP-ovi na vrhu grafikona.<ref>{{Cite web |title= Chi-Square Tests|url=https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |access-date=2024-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629131548/https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |archive-date=2018-06-29 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Feldman |first1=Igor |last2=Rzhetsky |first2=Andrey |last3=Vitkup |first3=Dennis |title=Network properties of genes harboring inherited disease mutations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=18 March 2008 |volume=105 |issue=11 |pages=4323–4328 |doi=10.1073/pnas.0701722105 |doi-access=free |pmid=18326631 |pmc=2393821 |bibcode=2008PNAS..105.4323F }}</ref> == Genetička arhitektura == [[Genetička arhitektura]] je sveobuhvatno objašnjenje svih genetičkih faktora koji iajmu ulogu u kompleksnoj osobini i postoji kao temelj [[kvantitativna genetika|kvantitativne genetike]]. Korištenjem matematičkih modela i statističke analize, poput GWAS-a, istraživači mogu odrediti broj gena koji utiču na osobinu, kao i nivo uticaja koji svaki gen ima na tu osobinu. To nije uvijek lahko jer se arhitektura jedne osobine može razlikovati između dvije odvojene populacije iste vrste.<ref name=":2">{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> To može biti zbog činjenice da obje populacije žive u različitim okruženjima. Različita okruženja mogu dovesti do različitih interakcija između gena i okoline, mijenjajući arhitekturu obje populacije.<ref>{{cite journal |last1=Timpson |first1=Nicholas J. |last2=Greenwood |first2=Celia M. T. |last3=Soranzo |first3=Nicole |last4=Lawson |first4=Daniel J. |last5=Richards |first5=J. Brent |title=Genetic architecture: the shape of the genetic contribution to human traits and disease |journal=Nature Reviews Genetics |date=February 2018 |volume=19 |issue=2 |pages=110–124 |doi=10.1038/nrg.2017.101 |pmid=29225335 |url=https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl=1983/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl-access=free }}</ref> Nedavno, s brzim porastom dostupnih genetičkih podataka, istraživači su počeli bolje karakterizirati genetičku arhitekturu složenih osobina. Jedno iznenađenje bilo je zapažanje da se većina lokusa identificiranih u GWAS-ovima nalazi u [[nekodirajuča DNK|nekodirajućim]] regijama genoma; stoga, umjesto da direktno mijenjaju [[primarna struktura proteina|proteinske sekvence]], takve varijante vjerovatno utiču na [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Frazer KA, Murray SS, Schork NJ, Topol EJ | title = Human genetic variation and its contribution to complex traits | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 10 | issue = 4 | pages = 241–51 | date = April 2009 | pmid = 19293820 | doi = 10.1038/nrg2554 | s2cid = 19987352 }}</ref> Da bi se razumjeli precizni efekti ovih varijanti, mapiranje QTL-ova je korišteno za ispitivanje podataka iz svakog koraka regulacije gena; naprimjer, mapiranje podataka [[RNK-Seq|RNK-sekvenciranja]] može pomoći u određivanju efekata varijanti na nivoe ekspresije [[informacijska RNK|iRNK]], što zatim vjerovatno utiče na broj translatiranih proteina. Sveobuhvatna analiza QTL-ova uključenih u različite regulatorne korake – aktivnost [[promotor (genetika)|promotora]], brzine [[transkripcija (biologija)|transkripcije]], nivoe ekspresije iRNK, nivoe [[translacija (biologija)|translacije]] i nivoe ekspresije proteina – pokazala je da su visoki udjeli QTL-ova zajednički, što ukazuje na to da se regulacija ponaša kao "sekvencno uređena kaskada" s varijantama koje utiču na sve nivoe regulacije.<ref name="Li 2016">{{cite journal | vauthors = Li YI, van de Geijn B, Raj A, Knowles DA, Petti AA, Golan D, Gilad Y, Pritchard JK | title = RNA splicing is a primary link between genetic variation and disease | journal = Science | volume = 352 | issue = 6285 | pages = 600–4 | date = April 2016 | pmid = 27126046 | pmc = 5182069 | doi = 10.1126/science.aad9417 | bibcode = 2016Sci...352..600L }}</ref> Mnoge od ovih varijanti djeluju tako što utiču na vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] i druge procese koji mijenjaju funkciju hromatina – korake koji se dešavaju prije i tokom transkripcije RNK.<ref name="Li 2016"/> Da bi utvrdili funkcionalne posljedice ovih varijanti, istraživači su se uglavnom fokusirali na identifikaciju ključnih gena, puteva i procesa koji pokreću složeno [[ponašanje]] osobina; inherentna pretpostavka je bila da statistički najznačajnije varijante imaju najveći uticaj na osobine jer djeluju tako što utiču na ove ključne pokretače.<ref name="Boyle 2017" /><ref>{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen | name-list-style = vanc |date=2017-06-15|title=New concerns raised over value of genome-wide disease studies |journal=Nature|volume=546|issue=7659|page=463|doi=10.1038/nature.2017.22152 |doi-access=free}}</ref> Naprimjer, jedna studija pretpostavlja da postoje geni koji ograničavaju brzinu, a ključni su za funkciju [[mreža regulatornih gena|mreže regulatornih gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chakravarti A, Turner TN | title = Revealing rate-limiting steps in complex disease biology: The crucial importance of studying rare, extreme-phenotype families | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 6 | pages = 578–86 | date = June 2016 | pmid = 27062178 | doi = 10.1002/bies.201500203 | s2cid = 3813041 }}</ref> Druge studije su identifikovale funkcionalne uticaje ključnih gena i mutacija na poremećaje, uključujući [[autizam]] i [[shizofrenija| shizofreniju]].<ref name="Krumm 2015"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sekar A, Bialas AR, de Rivera H, Davis A, Hammond TR, Kamitaki N, Tooley K, Presumey J, Baum M, Van Doren V, Genovese G, Rose SA, Handsaker RE, Daly MJ, Carroll MC, Stevens B, McCarroll SA | title = Schizophrenia risk from complex variation of complement component 4 | journal = Nature | volume = 530 | issue = 7589 | pages = 177–83 | date = February 2016 | pmid = 26814963 | pmc = 4752392 | doi = 10.1038/nature16549 | bibcode = 2016Natur.530..177. }}</ref> Međutim, analiza Boylea i saradnika iz 2017. godine tvrdi da, iako geni koji direktno utiču na složene osobine postoje, regulatorne mreže su toliko međusobno povezane da svaki eksprimirani gen utiče na funkcije ovih "osnovnih" gena; ova ideja se naziva hipoteza "[[omnigenski model|omnigenska]]".<ref name="Boyle 2017" /> Iako ovi "periferni" geni imaju male efekte, njihov kombinovani uticaj daleko premašuje doprinose samih osnovnih gena. Kako bi podržali hipotezu da osnovni geni imaju manju ulogu od očekivane, autori opisuju tri glavna zapažanja: nasljednost za složene osobine je široko rasprostranjena, često ravnomjerno, po genomu; čini se da genetički efekti nisu posredovani specifičnom funkcijom ćelijskog tipa; i geni u relevantnim funkcionalnim kategorijama samo skromno doprinose nasljednosti više od drugih gena.<ref name="Boyle 2017"/> Jedna alternativa omnigenskoj hipotezi je ideja da periferni geni ne djeluju mijenjajući osnovne gene, već mijenjajući ćelijska stanja, kao što su brzina [[ćelijska dioba|diobe ćelija]] ili [[hormon]]ski odgovor.<ref>{{cite journal | vauthors = Preininger M, Arafat D, Kim J, Nath AP, Idaghdour Y, Brigham KL, Gibson G | title = Blood-informative transcripts define nine common axes of peripheral blood gene expression | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 3 | date = 2013-03-14 | pmid = 23516379 | pmc = 3597511 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003362 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | first = Xin | last = He | name-list-style = vanc | date = October 2017 | title = Comment on: An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Journal of Psychiatry and Brain Science | volume = 2 | issue = 5 | doi = 10.20900/jpbs.20170014s2 | doi-access = free }}</ref> == Reference == {{Reflist|32em|refs = <ref name = "Marouli_2017">{{cite journal | vauthors = Marouli E, Graff M, Medina-Gomez C, Lo KS, Wood AR, Kjaer TR, Fine RS, Lu Y, Schurmann C, Highland HM, Rüeger S, Thorleifsson G, Justice AE, Lamparter D, Stirrups KE, Turcot V, Young KL, Winkler TW, Esko T, Karaderi T, Locke AE, Masca NG, Ng MC, Mudgal P, Rivas MA, Vedantam S, Mahajan A, Guo X, Abecasis G, Aben KK, Adair LS, Alam DS, Albrecht E, Allin KH, Allison M, Amouyel P, Appel EV, Arveiler D, Asselbergs FW, Auer PL, Balkau B, Banas B, Bang LE, Benn M, Bergmann S, Bielak LF, Blüher M, Boeing H, Boerwinkle E, Böger CA, Bonnycastle LL, Bork-Jensen J, Bots ML, Bottinger EP, Bowden DW, Brandslund I, Breen G, Brilliant MH, Broer L, Burt AA, Butterworth AS, Carey DJ, Caulfield MJ, Chambers JC, Chasman DI, Chen YI, Chowdhury R, Christensen C, Chu AY, Cocca M, Collins FS, Cook JP, Corley J, Galbany JC, Cox AJ, Cuellar-Partida G, Danesh J, Davies G, de Bakker PI, de Borst GJ, de Denus S, de Groot MC, de Mutsert R, Deary IJ, Dedoussis G, Demerath EW, den Hollander AI, Dennis JG, Di Angelantonio E, Drenos F, Du M, Dunning AM, Easton DF, Ebeling T, Edwards TL, Ellinor PT, Elliott P, Evangelou E, Farmaki AE, Faul JD, Feitosa MF, Feng S, Ferrannini E, Ferrario MM, Ferrieres J, Florez JC, Ford I, Fornage M, Franks PW, Frikke-Schmidt R, Galesloot TE, Gan W, Gandin I, Gasparini P, Giedraitis V, Giri A, Girotto G, Gordon SD, Gordon-Larsen P, Gorski M, Grarup N, Grove ML, Gudnason V, Gustafsson S, Hansen T, Harris KM, Harris TB, Hattersley AT, Hayward C, He L, Heid IM, Heikkilä K, Helgeland Ø, Hernesniemi J, Hewitt AW, Hocking LJ, Hollensted M, Holmen OL, Hovingh GK, Howson JM, Hoyng CB, Huang PL, Hveem K, Ikram MA, Ingelsson E, Jackson AU, Jansson JH, Jarvik GP, Jensen GB, Jhun MA, Jia Y, Jiang X, Johansson S, Jørgensen ME, Jørgensen T, Jousilahti P, Jukema JW, Kahali B, Kahn RS, Kähönen M, Kamstrup PR, Kanoni S, Kaprio J, Karaleftheri M, Kardia SL, Karpe F, Kee F, Keeman R, Kiemeney LA, Kitajima H, Kluivers KB, Kocher T, Komulainen P, Kontto J, Kooner JS, Kooperberg C, Kovacs P, Kriebel J, Kuivaniemi H, Küry S, Kuusisto J, La Bianca M, Laakso M, Lakka TA, Lange EM, Lange LA, Langefeld CD, Langenberg C, Larson EB, Lee IT, Lehtimäki T, Lewis CE, Li H, Li J, Li-Gao R, Lin H, Lin LA, Lin X, Lind L, Lindström J, Linneberg A, Liu Y, Liu Y, Lophatananon A, Luan J, Lubitz SA, Lyytikäinen LP, Mackey DA, Madden PA, Manning AK, Männistö S, Marenne G, Marten J, Martin NG, Mazul AL, Meidtner K, Metspalu A, Mitchell P, Mohlke KL, Mook-Kanamori DO, Morgan A, Morris AD, Morris AP, Müller-Nurasyid M, Munroe PB, Nalls MA, Nauck M, Nelson CP, Neville M, Nielsen SF, Nikus K, Njølstad PR, Nordestgaard BG, Ntalla I, O'Connel JR, Oksa H, Loohuis LM, Ophoff RA, Owen KR, Packard CJ, Padmanabhan S, Palmer CN, Pasterkamp G, Patel AP, Pattie A, Pedersen O, Peissig PL, Peloso GM, Pennell CE, Perola M, Perry JA, Perry JR, Person TN, Pirie A, Polasek O, Posthuma D, Raitakari OT, Rasheed A, Rauramaa R, Reilly DF, Reiner AP, Renström F, Ridker PM, Rioux JD, Robertson N, Robino A, Rolandsson O, Rudan I, Ruth KS, Saleheen D, Salomaa V, Samani NJ, Sandow K, Sapkota Y, Sattar N, Schmidt MK, Schreiner PJ, Schulze MB, Scott RA, Segura-Lepe MP, Shah S, Sim X, Sivapalaratnam S, Small KS, Smith AV, Smith JA, Southam L, Spector TD, Speliotes EK, Starr JM, Steinthorsdottir V, Stringham HM, Stumvoll M, Surendran P, 't Hart LM, Tansey KE, Tardif JC, Taylor KD, Teumer A, Thompson DJ, Thorsteinsdottir U, Thuesen BH, Tönjes A, Tromp G, Trompet S, Tsafantakis E, Tuomilehto J, Tybjaerg-Hansen A, Tyrer JP, Uher R, Uitterlinden AG, Ulivi S, van der Laan SW, Van Der Leij AR, van Duijn CM, van Schoor NM, van Setten J, Varbo A, Varga TV, Varma R, Edwards DR, Vermeulen SH, Vestergaard H, Vitart V, Vogt TF, Vozzi D, Walker M, Wang F, Wang CA, Wang S, Wang Y, Wareham NJ, Warren HR, Wessel J, Willems SM, Wilson JG, Witte DR, Woods MO, Wu Y, Yaghootkar H, Yao J, Yao P, Yerges-Armstrong LM, Young R, Zeggini E, Zhan X, Zhang W, Zhao JH, Zhao W, Zhao W, Zheng H, Zhou W, Rotter JI, Boehnke M, Kathiresan S, McCarthy MI, Willer CJ, Stefansson K, Borecki IB, Liu DJ, North KE, Heard-Costa NL, Pers TH, Lindgren CM, Oxvig C, Kutalik Z, Rivadeneira F, Loos RJ, Frayling TM, Hirschhorn JN, Deloukas P, Lettre G | display-authors = 6 | title = Rare and low-frequency coding variants alter human adult height | journal = [[Nature]] | volume = 542 | issue = 7640 | pages = 186–190 | date = February 2017 | pmid = 28146470 | pmc = 5302847 | doi = 10.1038/nature21039 | bibcode = 2017Natur.542..186M }}</ref> }} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Kvantitativna genetika]] q9cwdzavyjd789gr4qd80j2lwo7v2wi 3933988 3933987 2026-10-04T13:05:06Z Brocker-AB 186433 3933988 wikitext text/x-wiki [[Slika:2013 09 10 Tomate.jpg|thumb|Veličina paradajza je jedan primjer kompleksne osobine.|265x265px]] '''Kompleksne osobine''', poznate i kao [[poligensko nasljeđivanje|poligenske]] ili [[Multigenska osobina|multigenske]] osobine, su [[fenotip]]ovi određeni [[interakcija gena|interakcijom]] višestrukih genetičkih i okolišnih faktora. Centralni cilj savremenih [[genetika|genetičkih]] istraživanja je razumijevanje [[Mehanizam (biologija)|molekularnih mehanizama]] kojima [[genetička varijacija]] utiče na kompleksne osobine.<ref name="Fisher"/><ref name=":1"/> Primjeri kompleksnih osobina kod ljudi uključuju [[tjelesna visina|visinu]], [[inteligencija|inteligenciju]] i [[kognitivne vještine|kognitivnu funkciju]], [[indeks tjelesne mase]]; [[krvni pritisak]]; i [[Statistički rizik|rizik]] za [[kompleksne bolesti|kompleksne bolesti]] kao što su [[dijabetes]], [[bolesti srca]], [[Alzheimerova bolest]] i [[shizofrenija]]. [[Genetička arhitektura]] kompleksnih osobina istražena je korištenjem statističkih pristupa kao što su [[GWAS |studije asocijacije na nivou cijelog genoma]] (GWAS) i mapiranje [[lokus kvantitativne osobine|lokusa kvantitativne osobine]] (QTL). == Historija == {{glavni|Historija genetike}} Kada je [[Gregor Mendel|Mendelov]] rad o [[nasljeđivanje|nasljeđivanju]] reotkriven 1900. godine, naučnici su raspravljali o tome da li Mendelovi zakoni mogu objasniti kontinuiranu varijaciju uočenu kod mnogih osobina. Jedna grupa poznata kao biometričari tvrdila je da su kontinuirane osobine poput visine uglavnom [[heritabilnost|nasljedne]], ali se ne mogu objasniti nasljeđivanjem pojedinačnih Mendelovih genetičkih faktora. Rad koji je objavio [[Ronald Fisher]] 1919. godine uglavnom je riješio debatu pokazujući da se varijacija u kontinuiranim osobinama može objasniti ako više takvih faktora aditivno doprinosi svakoj osobini.<ref name="Fisher">{{Cite journal |last1=Fisher |first1=R. A. | date=1919|title=XV.—The Correlation between Relatives on the Supposition of Mendelian Inheritance.|journal=Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh|volume=52|issue=2|pages=399–433|doi=10.1017/S0080456800012163 |s2cid=181213898 | url=https://zenodo.org/record/1428666}}</ref> Međutim, broj gena uključenih u takve osobine ostao je neodređen; do nedavno se očekivalo da će [[Lokus (genetika)|genski lokusi]] imati umjerene veličine efekata i da će svaki objasniti nekoliko postotaka [[heritabilnost]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Gibson G | title = Rare and common variants: twenty arguments | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 135–45 | date = January 2012 | pmid = 22251874 | pmc = 4408201 | doi = 10.1038/nrg3118 }}</ref> Nakon završetka [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] 2001. godine, činilo se da će [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje]] i mapiranje mnogih pojedinaca uskoro omogućiti potpuno razumijevanje [[genetička arhitektur|genetičke arhitekture]] [[osobina]]. Međutim, [[Genetička varijacija|varijante]] otkrivene kroz [[GWAS|studije asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) činile su samo mali postotak predviđene heritabilnosti; naprimjer, dok se procjenjuje da je visina nasljedna 80–90%, rane studije su identificirale samo varijante koje čine 5% ove [[heritabilnost]]i.<ref name = "Manolio_2009">{{cite journal | vauthors = Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A, Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TF, McCarroll SA, Visscher PM | display-authors = 6 | title = Finding the missing heritability of complex diseases | journal = [[Nature]] | volume = 461 | issue = 7265 | pages = 747–53 | date = October 2009 | pmid = 19812666 | pmc = 2831613 | doi = 10.1038/nature08494 | bibcode = 2009Natur.461..747M }}</ref> Kasnija istraživanja su pokazala da se većina nedostajućeg nasljednog efekta može objasniti uobičajenim varijantama koje [[GWAS]]-ovi nisu uočili jer su njihove veličine efekta pale ispod praga značajnosti; manji postotak se objašnjava rijetkim varijantama s većim veličinama efekta, iako kod određenih osobina poput [[autizam|autizma]], rijetke varijante imaju dominantniju ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Shi H, Kichaev G, Pasaniuc B | title = Contrasting the Genetic Architecture of 30 Complex Traits from Summary Association Data | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 99 | issue = 1 | pages = 139–53 | date = July 2016 | pmid = 27346688 | pmc = 5005444 | doi = 10.1016/j.ajhg.2016.05.013 }}</ref><ref name = "Marouli_2017" /><ref name="Krumm 2015">{{cite journal | vauthors = Krumm N, Turner TN, Baker C, Vives L, Mohajeri K, Witherspoon K, Raja A, Coe BP, Stessman HA, He ZX, Leal SM, Bernier R, Eichler EE | title = Excess of rare, inherited truncating mutations in autism | journal = Nature Genetics | volume = 47 | issue = 6 | pages = 582–8 | date = June 2015 | pmid = 25961944 | pmc = 4449286 | doi = 10.1038/ng.3303 }}</ref> Iako je identifikovano mnogo genetičkih faktora uključenih u složene osobine, određivanje njihovog specifičnog doprinosa [[fenotip]]ovima – posebno molekularnih mehanizama putem kojih djeluju – ostaje veliki izazov.<ref name="Boyle 2017">{{cite journal | vauthors = Boyle EA, Li YI, Pritchard JK | title = An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Cell | volume = 169 | issue = 7 | pages = 1177–1186 | date = June 2017 | pmid = 28622505 | pmc = 5536862 | doi = 10.1016/j.cell.2017.05.038 }}</ref> == Tipovi kompleksnih osobina == === Kvantitativne osobine === Kvantitativne osobine imaju fenotipove koji se izražavaju na [[Kvantitativna genetika|kontinuiranim rasponima]].<ref name=":0">{{cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of Genetics |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-321-72412-0 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> They have many different genes that impact the phenotype, with differing effect sizes.<ref>{{Cite web |last=DiCOTATO |first=ALLESSANDRA |date=October 14, 2022 |title=Scientists Uncover Nearly All Genetic Variants Linked to Height |url=https://hms.harvard.edu/news/scientists-uncover-nearly-all-genetic-variants-linked-height |access-date=May 10, 2024 |website=Harvard Medical School}}</ref> Mnoge od ovih osobina donekle su nasljedne. Naprimjer, procjenjuje se da je [[tjelesna visina]] nasljedna u 60-80% slučajeva; međutim, druge kvantitativne osobine imaju različitu nasljednost.<ref>{{Cite web |title=Is height determined by genetics?: MedlinePlus Genetics |url=https://medlineplus.gov/genetics/understanding/traits/height/ |access-date=2024-05-10 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> === Meristička svojstva === Merističke osobine imaju fenotipove koji su opisani cijelim brojevima. Primjer je stopa snošenja jaja kod kokoši. Kokoška može snijeti jedno, dva ili pet jaja sedmično, ali nikada pola jajeta.<ref name=":0"/> Okolina također može uticati na ekspresiju, jer kokoške neće snijeti toliko jaja ovisno o dobu godine.<ref>{{Cite web |last=EZMFrdmHtchy |date=2022-12-05 |title=How to Keep Chickens Laying Eggs in the Winter {{!}} Freedom Ranger Hatchery |url=https://www.freedomrangerhatchery.com/blog/how-to-keep-your-chickens-laying-eggs-in-the-winter-the-right-way/ |access-date=2024-05-10 |language=en-us}}</ref> === Pragovne osobine === Pragovne osobine imaju [[fenotip]]]ove koji imaju ograničenu ekspresiju (obično dvije). To je složena osobina jer više genetičkih i okolišnih faktora utiče na fenotip.<ref>{{cite web |title=threshold trait / threshold traits |url=https://www.nature.com/scitable/definition/threshold-traits-121/ |website=Scitable }}</ref><ref>{{Cite book |last=Pierce |first=Benjamin A. |title=Genetics: a conceptual approach |date=2012 |publisher=Palgrave |isbn=978-1-4292-3252-4 |edition=4 |location=Basingstoke |page=662}}</ref> Fenotip prije praga naziva se normalnim ili odsutnim, a nakon praga letalnim ili prisutnim. Ove osobine često se ispituju u medicinskom kontekstu, jer mnoge bolesti pokazuju ovaj ili sličan obrazac.<ref name=":0" /> Primjer za ovo je [[dijabetes tipa 2]], fenotip je ili normalan/zdrav ili letalan/bolesan.<ref>{{cite journal |last1=Rosales-Gómez |first1=Roberto Carlos |last2=López-Jiménez |first2=José de Jesús |last3=Núñez-Reveles |first3=Nelly Yazmine |last4=González-Santiago |first4=Ana Elizabeth |last5=Ramírez-García |first5=Sergio Alberto |title=Nefropatía por diabetes mellitus tipo 2: un rasgo multifactorial con umbral y su mapa mórbido cromosómico |trans-title=Type 2 diabetes nephropathy: a thresholds complex trait and chromosomal morbid map |language=es |journal=Revista Medica del Instituto Mexicano del Seguro Social |date=2010 |volume=48 |issue=5 |pages=521–530 |pmid=21205501 |url=https://www.medigraphic.com/cgi-bin/new/resumen.cgi?IDARTICULO=37383 }}</ref> == Metode za pronalaženje složenih osobina == {{Vidi također|Kvantitativna genetika|Lokus kvantitativne osobine|Studija asocijacije na nivou cijelog genoma}} === Studije blizanaca === [[Blizanački metod|Studija blizanaca]] je opservacijski test koji koristi [[monozigotni blizanci|monozigotne]] i [[dizigotni blizanci| dizigotne blizance]], po mogućnosti istog spola. Koriste se za utvrđivanje uticaja okoline na složene osobine. Procjenjuje se da monozigotni blizanci dijele 100% svoje DNK, tako da bi sve fenotipske razlike trebale biti uzrokovane uticajima okoline.<ref name=":1">{{cite journal |last1=Rowe |first1=Suzanne J. |last2=Tenesa |first2=Albert |title=Human Complex Trait Genetics: Lifting the Lid of the Genomics Toolbox - from Pathways to Prediction |journal=Current Genomics |date=2012 |volume=13 |issue=3 |pages=213–224 |doi=10.2174/138920212800543101 |pmid=23115523 |pmc=3382276 }}</ref> === Mapiranje QTL-a === Mnoge složene osobine su genetički određene lokusima kvantitativnih osobina [[lokus kvantitativne osobine|(QTL)]]. Analiza lokusa kvantitativnih osobina može se koristiti za pronalaženje regija na [[genom|sekvenci genoma]] koje su povezane sa složenom osobinom.<ref name=":2"/> Da bi pronašli ove regije, istraživači će odabrati osobinu od interesa i uzeti grupu jedinki vrste sa različitim ekspresijama ove osobine. Označit će jedinke kao osnivačke roditelje i pokušati izmjeriti osobinu. To može biti teško jer većina osobina nema direktnu graničnu vrijednost. Istraživači će zatim [[genotip]]izirati roditelje koristeći molekularne markere kao što su [[SNP]]-ovi ili [[RFLP|RFLP-ovi]]. Oni djeluju kao putokazi koji upućuju na područje gdje se nalaze geni povezani sa osobinom. Odatle se roditelji križaju kako bi se proizvelo potomstvo. Ovi potomci se zatim stvaraju da proizvedu novo potomstvo, ali s kim se pare mogu varirati.<ref>{{Cite web |title=Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis {{!}} Learn Science at Scitable |url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/quantitative-trait-locus-qtl-analysis-53904 |access-date=2024-05-15 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> They can either reproduce with their siblings, with themselves (different from asexual reproduction), or [[Backcrossing|backcross]].<ref>{{Cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of genetics |last2=Cummings |first2=Michael R. |last3=Spencer |first3=Charlotte A. |last4=Palladino |first4=Michael Angelo |date=2015 |publisher=Pearson |isbn=978-0-321-94891-5 |edition=Eleventh |location=Boston}}</ref> Nakon toga, proizvodi se nova [[generacija]], koja je genetički raznolikija. To je zbog [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. [[Genotip]] i [[fenotip]] ove nove generacije mjere se i upoređuju s molekularnim markerima kako bi se identificiralo koji su [[Alel|aleli]] povezani s tom osobinom.<ref>{{Cite web |date=2016-06-06 |title=10.5: Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Genetics/Online_Open_Genetics_(Nickle_and_Barrette-Ng)/10%3A__Molecular_Markers_and_Quantitative_Traits/10.05%3A_Quantitative_Trait_Locus_(QTL)_Analysis |access-date=2024-05-15 |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> Ovo ne znači da postoji direktna uzročno-posljedična veza između ovih regija i osobine, ali daje uvid da postoje geni koji imaju određenu vezu sa osobinom i otkriva gdje tražiti u budućim istraživanjima. === GWAS === [[Studija asocijacije na nivou cijelog genoma|Studija asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) je tehnika koja se koristi za pronalaženje genskih varijanti povezanih sa složenim osobinama. GWAS se radi sa populacijama koje se nasumično pare jer se sve genetičke varijante testiraju odjednom. Zatim istraživači mogu uporediti različite alele na jednom lokusu. Slično je [[lokus kvantitativne osobine|mapiranju QTL-a]].<ref>{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}</ref> Najčešći postupak za GWAS je studija slučaja koja stvara dvije populacije, jednu sa osobinom koju posmatramo i jednu bez te osobine. S dvije populacije istraživači će mapirati genom svakog ispitanika i uporediti ih kako bi pronašli različite varijance u [[jednonukleotidni polimorfizam|SNP-ovima]] između dvije populacije. Obje populacije trebaju imati sličnu okolinsku pozadinu. GWAS posmatra samo [[DNK]] i ne uključuje razlike koje bi bile uzrokovane faktorima okoline.<ref name=":1"/> [[Slika:Manhattan Plot.png|thumb|380x380px|Manhattan dijagram prikazuje povezanost genoma s mikrocirkulacijom.]] Statistički test, kao što je [[hi-kvadrat test|hi-kvadrat]], koristi se kako bi se utvrdilo postoji li povezanost s osobinom i svakim od testiranih SNP-ova. Statistički test daje [[p-vrijednost]] koju će istraživač koristiti da zaključi da li je SNP značajan. Ova granična vrijednost p-vrijednosti može varirati od većeg do manjeg broja, po nahođenju istraživača. Podaci se zatim mogu vizualizirati u [[Manhattan dijagram]]u koji uzima -log (p-vrijednost) tako da su svi značajni SNP-ovi na vrhu grafikona.<ref>{{Cite web |title= Chi-Square Tests|url=https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |access-date=2024-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629131548/https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |archive-date=2018-06-29 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Feldman |first1=Igor |last2=Rzhetsky |first2=Andrey |last3=Vitkup |first3=Dennis |title=Network properties of genes harboring inherited disease mutations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=18 March 2008 |volume=105 |issue=11 |pages=4323–4328 |doi=10.1073/pnas.0701722105 |doi-access=free |pmid=18326631 |pmc=2393821 |bibcode=2008PNAS..105.4323F }}</ref> == Genetička arhitektura == [[Genetička arhitektura]] je sveobuhvatno objašnjenje svih genetičkih faktora koji iajmu ulogu u kompleksnoj osobini i postoji kao temelj [[kvantitativna genetika|kvantitativne genetike]]. Korištenjem matematičkih modela i statističke analize, poput GWAS-a, istraživači mogu odrediti broj gena koji utiču na osobinu, kao i nivo uticaja koji svaki gen ima na tu osobinu. To nije uvijek lahko jer se arhitektura jedne osobine može razlikovati između dvije odvojene populacije iste vrste.<ref name=":2">{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> To može biti zbog činjenice da obje populacije žive u različitim okruženjima. Različita okruženja mogu dovesti do različitih interakcija između gena i okoline, mijenjajući arhitekturu obje populacije.<ref>{{cite journal |last1=Timpson |first1=Nicholas J. |last2=Greenwood |first2=Celia M. T. |last3=Soranzo |first3=Nicole |last4=Lawson |first4=Daniel J. |last5=Richards |first5=J. Brent |title=Genetic architecture: the shape of the genetic contribution to human traits and disease |journal=Nature Reviews Genetics |date=February 2018 |volume=19 |issue=2 |pages=110–124 |doi=10.1038/nrg.2017.101 |pmid=29225335 |url=https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl=1983/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl-access=free }}</ref> Nedavno, s brzim porastom dostupnih genetičkih podataka, istraživači su počeli bolje karakterizirati genetičku arhitekturu složenih osobina. Jedno iznenađenje bilo je zapažanje da se većina lokusa identificiranih u GWAS-ovima nalazi u [[nekodirajuča DNK|nekodirajućim]] regijama genoma; stoga, umjesto da direktno mijenjaju [[primarna struktura proteina|proteinske sekvence]], takve varijante vjerovatno utiču na [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Frazer KA, Murray SS, Schork NJ, Topol EJ | title = Human genetic variation and its contribution to complex traits | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 10 | issue = 4 | pages = 241–51 | date = April 2009 | pmid = 19293820 | doi = 10.1038/nrg2554 | s2cid = 19987352 }}</ref> Da bi se razumjeli precizni efekti ovih varijanti, mapiranje QTL-ova je korišteno za ispitivanje podataka iz svakog koraka regulacije gena; naprimjer, mapiranje podataka [[RNK-Seq|RNK-sekvenciranja]] može pomoći u određivanju efekata varijanti na nivoe ekspresije [[informacijska RNK|iRNK]], što zatim vjerovatno utiče na broj translatiranih proteina. Sveobuhvatna analiza QTL-ova uključenih u različite regulatorne korake – aktivnost [[promotor (genetika)|promotora]], brzine [[transkripcija (biologija)|transkripcije]], nivoe ekspresije iRNK, nivoe [[translacija (biologija)|translacije]] i nivoe ekspresije proteina – pokazala je da su visoki udjeli QTL-ova zajednički, što ukazuje na to da se regulacija ponaša kao "sekvencno uređena kaskada" s varijantama koje utiču na sve nivoe regulacije.<ref name="Li 2016">{{cite journal | vauthors = Li YI, van de Geijn B, Raj A, Knowles DA, Petti AA, Golan D, Gilad Y, Pritchard JK | title = RNA splicing is a primary link between genetic variation and disease | journal = Science | volume = 352 | issue = 6285 | pages = 600–4 | date = April 2016 | pmid = 27126046 | pmc = 5182069 | doi = 10.1126/science.aad9417 | bibcode = 2016Sci...352..600L }}</ref> Mnoge od ovih varijanti djeluju tako što utiču na vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] i druge procese koji mijenjaju funkciju hromatina – korake koji se dešavaju prije i tokom transkripcije RNK.<ref name="Li 2016"/> Da bi utvrdili funkcionalne posljedice ovih varijanti, istraživači su se uglavnom fokusirali na identifikaciju ključnih gena, puteva i procesa koji pokreću složeno [[ponašanje]] osobina; inherentna pretpostavka je bila da statistički najznačajnije varijante imaju najveći uticaj na osobine jer djeluju tako što utiču na ove ključne pokretače.<ref name="Boyle 2017" /><ref>{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen | name-list-style = vanc |date=2017-06-15|title=New concerns raised over value of genome-wide disease studies |journal=Nature|volume=546|issue=7659|page=463|doi=10.1038/nature.2017.22152 |doi-access=free}}</ref> Naprimjer, jedna studija pretpostavlja da postoje geni koji ograničavaju brzinu, a ključni su za funkciju [[mreža regulatornih gena|mreže regulatornih gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chakravarti A, Turner TN | title = Revealing rate-limiting steps in complex disease biology: The crucial importance of studying rare, extreme-phenotype families | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 6 | pages = 578–86 | date = June 2016 | pmid = 27062178 | doi = 10.1002/bies.201500203 | s2cid = 3813041 }}</ref> Druge studije su identifikovale funkcionalne uticaje ključnih gena i mutacija na poremećaje, uključujući [[autizam]] i [[shizofrenija| shizofreniju]].<ref name="Krumm 2015"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sekar A, Bialas AR, de Rivera H, Davis A, Hammond TR, Kamitaki N, Tooley K, Presumey J, Baum M, Van Doren V, Genovese G, Rose SA, Handsaker RE, Daly MJ, Carroll MC, Stevens B, McCarroll SA | title = Schizophrenia risk from complex variation of complement component 4 | journal = Nature | volume = 530 | issue = 7589 | pages = 177–83 | date = February 2016 | pmid = 26814963 | pmc = 4752392 | doi = 10.1038/nature16549 | bibcode = 2016Natur.530..177. }}</ref> Međutim, analiza Boylea i saradnika iz 2017. godine tvrdi da, iako geni koji direktno utiču na složene osobine postoje, regulatorne mreže su toliko međusobno povezane da svaki eksprimirani gen utiče na funkcije ovih "osnovnih" gena; ova ideja se naziva hipoteza "[[omnigenski model|omnigenska]]".<ref name="Boyle 2017" /> Iako ovi "periferni" geni imaju male efekte, njihov kombinovani uticaj daleko premašuje doprinose samih osnovnih gena. Kako bi podržali hipotezu da osnovni geni imaju manju ulogu od očekivane, autori opisuju tri glavna zapažanja: nasljednost za složene osobine je široko rasprostranjena, često ravnomjerno, po genomu; čini se da genetički efekti nisu posredovani specifičnom funkcijom ćelijskog tipa; i geni u relevantnim funkcionalnim kategorijama samo skromno doprinose nasljednosti više od drugih gena.<ref name="Boyle 2017"/> Jedna alternativa omnigenskoj hipotezi je ideja da periferni geni ne djeluju mijenjajući osnovne gene, već mijenjajući ćelijska stanja, kao što su brzina [[ćelijska dioba|diobe ćelija]] ili [[hormon]]ski odgovor.<ref>{{cite journal | vauthors = Preininger M, Arafat D, Kim J, Nath AP, Idaghdour Y, Brigham KL, Gibson G | title = Blood-informative transcripts define nine common axes of peripheral blood gene expression | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 3 | date = 2013-03-14 | pmid = 23516379 | pmc = 3597511 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003362 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | first = Xin | last = He | name-list-style = vanc | date = October 2017 | title = Comment on: An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Journal of Psychiatry and Brain Science | volume = 2 | issue = 5 | doi = 10.20900/jpbs.20170014s2 | doi-access = free }}</ref> == Reference == {{Reflist|32em|refs = <ref name = "Marouli_2017">{{cite journal | vauthors = Marouli E, Graff M, Medina-Gomez C, Lo KS, Wood AR, Kjaer TR, Fine RS, Lu Y, Schurmann C, Highland HM, Rüeger S, Thorleifsson G, Justice AE, Lamparter D, Stirrups KE, Turcot V, Young KL, Winkler TW, Esko T, Karaderi T, Locke AE, Masca NG, Ng MC, Mudgal P, Rivas MA, Vedantam S, Mahajan A, Guo X, Abecasis G, Aben KK, Adair LS, Alam DS, Albrecht E, Allin KH, Allison M, Amouyel P, Appel EV, Arveiler D, Asselbergs FW, Auer PL, Balkau B, Banas B, Bang LE, Benn M, Bergmann S, Bielak LF, Blüher M, Boeing H, Boerwinkle E, Böger CA, Bonnycastle LL, Bork-Jensen J, Bots ML, Bottinger EP, Bowden DW, Brandslund I, Breen G, Brilliant MH, Broer L, Burt AA, Butterworth AS, Carey DJ, Caulfield MJ, Chambers JC, Chasman DI, Chen YI, Chowdhury R, Christensen C, Chu AY, Cocca M, Collins FS, Cook JP, Corley J, Galbany JC, Cox AJ, Cuellar-Partida G, Danesh J, Davies G, de Bakker PI, de Borst GJ, de Denus S, de Groot MC, de Mutsert R, Deary IJ, Dedoussis G, Demerath EW, den Hollander AI, Dennis JG, Di Angelantonio E, Drenos F, Du M, Dunning AM, Easton DF, Ebeling T, Edwards TL, Ellinor PT, Elliott P, Evangelou E, Farmaki AE, Faul JD, Feitosa MF, Feng S, Ferrannini E, Ferrario MM, Ferrieres J, Florez JC, Ford I, Fornage M, Franks PW, Frikke-Schmidt R, Galesloot TE, Gan W, Gandin I, Gasparini P, Giedraitis V, Giri A, Girotto G, Gordon SD, Gordon-Larsen P, Gorski M, Grarup N, Grove ML, Gudnason V, Gustafsson S, Hansen T, Harris KM, Harris TB, Hattersley AT, Hayward C, He L, Heid IM, Heikkilä K, Helgeland Ø, Hernesniemi J, Hewitt AW, Hocking LJ, Hollensted M, Holmen OL, Hovingh GK, Howson JM, Hoyng CB, Huang PL, Hveem K, Ikram MA, Ingelsson E, Jackson AU, Jansson JH, Jarvik GP, Jensen GB, Jhun MA, Jia Y, Jiang X, Johansson S, Jørgensen ME, Jørgensen T, Jousilahti P, Jukema JW, Kahali B, Kahn RS, Kähönen M, Kamstrup PR, Kanoni S, Kaprio J, Karaleftheri M, Kardia SL, Karpe F, Kee F, Keeman R, Kiemeney LA, Kitajima H, Kluivers KB, Kocher T, Komulainen P, Kontto J, Kooner JS, Kooperberg C, Kovacs P, Kriebel J, Kuivaniemi H, Küry S, Kuusisto J, La Bianca M, Laakso M, Lakka TA, Lange EM, Lange LA, Langefeld CD, Langenberg C, Larson EB, Lee IT, Lehtimäki T, Lewis CE, Li H, Li J, Li-Gao R, Lin H, Lin LA, Lin X, Lind L, Lindström J, Linneberg A, Liu Y, Liu Y, Lophatananon A, Luan J, Lubitz SA, Lyytikäinen LP, Mackey DA, Madden PA, Manning AK, Männistö S, Marenne G, Marten J, Martin NG, Mazul AL, Meidtner K, Metspalu A, Mitchell P, Mohlke KL, Mook-Kanamori DO, Morgan A, Morris AD, Morris AP, Müller-Nurasyid M, Munroe PB, Nalls MA, Nauck M, Nelson CP, Neville M, Nielsen SF, Nikus K, Njølstad PR, Nordestgaard BG, Ntalla I, O'Connel JR, Oksa H, Loohuis LM, Ophoff RA, Owen KR, Packard CJ, Padmanabhan S, Palmer CN, Pasterkamp G, Patel AP, Pattie A, Pedersen O, Peissig PL, Peloso GM, Pennell CE, Perola M, Perry JA, Perry JR, Person TN, Pirie A, Polasek O, Posthuma D, Raitakari OT, Rasheed A, Rauramaa R, Reilly DF, Reiner AP, Renström F, Ridker PM, Rioux JD, Robertson N, Robino A, Rolandsson O, Rudan I, Ruth KS, Saleheen D, Salomaa V, Samani NJ, Sandow K, Sapkota Y, Sattar N, Schmidt MK, Schreiner PJ, Schulze MB, Scott RA, Segura-Lepe MP, Shah S, Sim X, Sivapalaratnam S, Small KS, Smith AV, Smith JA, Southam L, Spector TD, Speliotes EK, Starr JM, Steinthorsdottir V, Stringham HM, Stumvoll M, Surendran P, 't Hart LM, Tansey KE, Tardif JC, Taylor KD, Teumer A, Thompson DJ, Thorsteinsdottir U, Thuesen BH, Tönjes A, Tromp G, Trompet S, Tsafantakis E, Tuomilehto J, Tybjaerg-Hansen A, Tyrer JP, Uher R, Uitterlinden AG, Ulivi S, van der Laan SW, Van Der Leij AR, van Duijn CM, van Schoor NM, van Setten J, Varbo A, Varga TV, Varma R, Edwards DR, Vermeulen SH, Vestergaard H, Vitart V, Vogt TF, Vozzi D, Walker M, Wang F, Wang CA, Wang S, Wang Y, Wareham NJ, Warren HR, Wessel J, Willems SM, Wilson JG, Witte DR, Woods MO, Wu Y, Yaghootkar H, Yao J, Yao P, Yerges-Armstrong LM, Young R, Zeggini E, Zhan X, Zhang W, Zhao JH, Zhao W, Zhao W, Zheng H, Zhou W, Rotter JI, Boehnke M, Kathiresan S, McCarthy MI, Willer CJ, Stefansson K, Borecki IB, Liu DJ, North KE, Heard-Costa NL, Pers TH, Lindgren CM, Oxvig C, Kutalik Z, Rivadeneira F, Loos RJ, Frayling TM, Hirschhorn JN, Deloukas P, Lettre G | display-authors = 6 | title = Rare and low-frequency coding variants alter human adult height | journal = [[Nature]] | volume = 542 | issue = 7640 | pages = 186–190 | date = February 2017 | pmid = 28146470 | pmc = 5302847 | doi = 10.1038/nature21039 | bibcode = 2017Natur.542..186M }}</ref> }} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Kvantitativna genetika]] o64qf7mx3e7oxscluhf4bqr55g99p6q 3933989 3933988 2026-10-04T13:11:20Z Brocker-AB 186433 /* GWAS */ 3933989 wikitext text/x-wiki [[Slika:2013 09 10 Tomate.jpg|thumb|Veličina paradajza je jedan primjer kompleksne osobine.|265x265px]] '''Kompleksne osobine''', poznate i kao [[poligensko nasljeđivanje|poligenske]] ili [[Multigenska osobina|multigenske]] osobine, su [[fenotip]]ovi određeni [[interakcija gena|interakcijom]] višestrukih genetičkih i okolišnih faktora. Centralni cilj savremenih [[genetika|genetičkih]] istraživanja je razumijevanje [[Mehanizam (biologija)|molekularnih mehanizama]] kojima [[genetička varijacija]] utiče na kompleksne osobine.<ref name="Fisher"/><ref name=":1"/> Primjeri kompleksnih osobina kod ljudi uključuju [[tjelesna visina|visinu]], [[inteligencija|inteligenciju]] i [[kognitivne vještine|kognitivnu funkciju]], [[indeks tjelesne mase]]; [[krvni pritisak]]; i [[Statistički rizik|rizik]] za [[kompleksne bolesti|kompleksne bolesti]] kao što su [[dijabetes]], [[bolesti srca]], [[Alzheimerova bolest]] i [[shizofrenija]]. [[Genetička arhitektura]] kompleksnih osobina istražena je korištenjem statističkih pristupa kao što su [[GWAS |studije asocijacije na nivou cijelog genoma]] (GWAS) i mapiranje [[lokus kvantitativne osobine|lokusa kvantitativne osobine]] (QTL). == Historija == {{glavni|Historija genetike}} Kada je [[Gregor Mendel|Mendelov]] rad o [[nasljeđivanje|nasljeđivanju]] reotkriven 1900. godine, naučnici su raspravljali o tome da li Mendelovi zakoni mogu objasniti kontinuiranu varijaciju uočenu kod mnogih osobina. Jedna grupa poznata kao biometričari tvrdila je da su kontinuirane osobine poput visine uglavnom [[heritabilnost|nasljedne]], ali se ne mogu objasniti nasljeđivanjem pojedinačnih Mendelovih genetičkih faktora. Rad koji je objavio [[Ronald Fisher]] 1919. godine uglavnom je riješio debatu pokazujući da se varijacija u kontinuiranim osobinama može objasniti ako više takvih faktora aditivno doprinosi svakoj osobini.<ref name="Fisher">{{Cite journal |last1=Fisher |first1=R. A. | date=1919|title=XV.—The Correlation between Relatives on the Supposition of Mendelian Inheritance.|journal=Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh|volume=52|issue=2|pages=399–433|doi=10.1017/S0080456800012163 |s2cid=181213898 | url=https://zenodo.org/record/1428666}}</ref> Međutim, broj gena uključenih u takve osobine ostao je neodređen; do nedavno se očekivalo da će [[Lokus (genetika)|genski lokusi]] imati umjerene veličine efekata i da će svaki objasniti nekoliko postotaka [[heritabilnost]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Gibson G | title = Rare and common variants: twenty arguments | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 135–45 | date = January 2012 | pmid = 22251874 | pmc = 4408201 | doi = 10.1038/nrg3118 }}</ref> Nakon završetka [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] 2001. godine, činilo se da će [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje]] i mapiranje mnogih pojedinaca uskoro omogućiti potpuno razumijevanje [[genetička arhitektur|genetičke arhitekture]] [[osobina]]. Međutim, [[Genetička varijacija|varijante]] otkrivene kroz [[GWAS|studije asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) činile su samo mali postotak predviđene heritabilnosti; naprimjer, dok se procjenjuje da je visina nasljedna 80–90%, rane studije su identificirale samo varijante koje čine 5% ove [[heritabilnost]]i.<ref name = "Manolio_2009">{{cite journal | vauthors = Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A, Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TF, McCarroll SA, Visscher PM | display-authors = 6 | title = Finding the missing heritability of complex diseases | journal = [[Nature]] | volume = 461 | issue = 7265 | pages = 747–53 | date = October 2009 | pmid = 19812666 | pmc = 2831613 | doi = 10.1038/nature08494 | bibcode = 2009Natur.461..747M }}</ref> Kasnija istraživanja su pokazala da se većina nedostajućeg nasljednog efekta može objasniti uobičajenim varijantama koje [[GWAS]]-ovi nisu uočili jer su njihove veličine efekta pale ispod praga značajnosti; manji postotak se objašnjava rijetkim varijantama s većim veličinama efekta, iako kod određenih osobina poput [[autizam|autizma]], rijetke varijante imaju dominantniju ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Shi H, Kichaev G, Pasaniuc B | title = Contrasting the Genetic Architecture of 30 Complex Traits from Summary Association Data | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 99 | issue = 1 | pages = 139–53 | date = July 2016 | pmid = 27346688 | pmc = 5005444 | doi = 10.1016/j.ajhg.2016.05.013 }}</ref><ref name = "Marouli_2017" /><ref name="Krumm 2015">{{cite journal | vauthors = Krumm N, Turner TN, Baker C, Vives L, Mohajeri K, Witherspoon K, Raja A, Coe BP, Stessman HA, He ZX, Leal SM, Bernier R, Eichler EE | title = Excess of rare, inherited truncating mutations in autism | journal = Nature Genetics | volume = 47 | issue = 6 | pages = 582–8 | date = June 2015 | pmid = 25961944 | pmc = 4449286 | doi = 10.1038/ng.3303 }}</ref> Iako je identifikovano mnogo genetičkih faktora uključenih u složene osobine, određivanje njihovog specifičnog doprinosa [[fenotip]]ovima – posebno molekularnih mehanizama putem kojih djeluju – ostaje veliki izazov.<ref name="Boyle 2017">{{cite journal | vauthors = Boyle EA, Li YI, Pritchard JK | title = An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Cell | volume = 169 | issue = 7 | pages = 1177–1186 | date = June 2017 | pmid = 28622505 | pmc = 5536862 | doi = 10.1016/j.cell.2017.05.038 }}</ref> == Tipovi kompleksnih osobina == === Kvantitativne osobine === Kvantitativne osobine imaju fenotipove koji se izražavaju na [[Kvantitativna genetika|kontinuiranim rasponima]].<ref name=":0">{{cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of Genetics |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-321-72412-0 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> They have many different genes that impact the phenotype, with differing effect sizes.<ref>{{Cite web |last=DiCOTATO |first=ALLESSANDRA |date=October 14, 2022 |title=Scientists Uncover Nearly All Genetic Variants Linked to Height |url=https://hms.harvard.edu/news/scientists-uncover-nearly-all-genetic-variants-linked-height |access-date=May 10, 2024 |website=Harvard Medical School}}</ref> Mnoge od ovih osobina donekle su nasljedne. Naprimjer, procjenjuje se da je [[tjelesna visina]] nasljedna u 60-80% slučajeva; međutim, druge kvantitativne osobine imaju različitu nasljednost.<ref>{{Cite web |title=Is height determined by genetics?: MedlinePlus Genetics |url=https://medlineplus.gov/genetics/understanding/traits/height/ |access-date=2024-05-10 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> === Meristička svojstva === Merističke osobine imaju fenotipove koji su opisani cijelim brojevima. Primjer je stopa snošenja jaja kod kokoši. Kokoška može snijeti jedno, dva ili pet jaja sedmično, ali nikada pola jajeta.<ref name=":0"/> Okolina također može uticati na ekspresiju, jer kokoške neće snijeti toliko jaja ovisno o dobu godine.<ref>{{Cite web |last=EZMFrdmHtchy |date=2022-12-05 |title=How to Keep Chickens Laying Eggs in the Winter {{!}} Freedom Ranger Hatchery |url=https://www.freedomrangerhatchery.com/blog/how-to-keep-your-chickens-laying-eggs-in-the-winter-the-right-way/ |access-date=2024-05-10 |language=en-us}}</ref> === Pragovne osobine === Pragovne osobine imaju [[fenotip]]]ove koji imaju ograničenu ekspresiju (obično dvije). To je složena osobina jer više genetičkih i okolišnih faktora utiče na fenotip.<ref>{{cite web |title=threshold trait / threshold traits |url=https://www.nature.com/scitable/definition/threshold-traits-121/ |website=Scitable }}</ref><ref>{{Cite book |last=Pierce |first=Benjamin A. |title=Genetics: a conceptual approach |date=2012 |publisher=Palgrave |isbn=978-1-4292-3252-4 |edition=4 |location=Basingstoke |page=662}}</ref> Fenotip prije praga naziva se normalnim ili odsutnim, a nakon praga letalnim ili prisutnim. Ove osobine često se ispituju u medicinskom kontekstu, jer mnoge bolesti pokazuju ovaj ili sličan obrazac.<ref name=":0" /> Primjer za ovo je [[dijabetes tipa 2]], fenotip je ili normalan/zdrav ili letalan/bolesan.<ref>{{cite journal |last1=Rosales-Gómez |first1=Roberto Carlos |last2=López-Jiménez |first2=José de Jesús |last3=Núñez-Reveles |first3=Nelly Yazmine |last4=González-Santiago |first4=Ana Elizabeth |last5=Ramírez-García |first5=Sergio Alberto |title=Nefropatía por diabetes mellitus tipo 2: un rasgo multifactorial con umbral y su mapa mórbido cromosómico |trans-title=Type 2 diabetes nephropathy: a thresholds complex trait and chromosomal morbid map |language=es |journal=Revista Medica del Instituto Mexicano del Seguro Social |date=2010 |volume=48 |issue=5 |pages=521–530 |pmid=21205501 |url=https://www.medigraphic.com/cgi-bin/new/resumen.cgi?IDARTICULO=37383 }}</ref> == Metode za pronalaženje složenih osobina == {{Vidi također|Kvantitativna genetika|Lokus kvantitativne osobine|Studija asocijacije na nivou cijelog genoma}} === Studije blizanaca === [[Blizanački metod|Studija blizanaca]] je opservacijski test koji koristi [[monozigotni blizanci|monozigotne]] i [[dizigotni blizanci| dizigotne blizance]], po mogućnosti istog spola. Koriste se za utvrđivanje uticaja okoline na složene osobine. Procjenjuje se da monozigotni blizanci dijele 100% svoje DNK, tako da bi sve fenotipske razlike trebale biti uzrokovane uticajima okoline.<ref name=":1">{{cite journal |last1=Rowe |first1=Suzanne J. |last2=Tenesa |first2=Albert |title=Human Complex Trait Genetics: Lifting the Lid of the Genomics Toolbox - from Pathways to Prediction |journal=Current Genomics |date=2012 |volume=13 |issue=3 |pages=213–224 |doi=10.2174/138920212800543101 |pmid=23115523 |pmc=3382276 }}</ref> === Mapiranje QTL-a === Mnoge složene osobine su genetički određene lokusima kvantitativnih osobina [[lokus kvantitativne osobine|(QTL)]]. Analiza lokusa kvantitativnih osobina može se koristiti za pronalaženje regija na [[genom|sekvenci genoma]] koje su povezane sa složenom osobinom.<ref name=":2"/> Da bi pronašli ove regije, istraživači će odabrati osobinu od interesa i uzeti grupu jedinki vrste sa različitim ekspresijama ove osobine. Označit će jedinke kao osnivačke roditelje i pokušati izmjeriti osobinu. To može biti teško jer većina osobina nema direktnu graničnu vrijednost. Istraživači će zatim [[genotip]]izirati roditelje koristeći molekularne markere kao što su [[SNP]]-ovi ili [[RFLP|RFLP-ovi]]. Oni djeluju kao putokazi koji upućuju na područje gdje se nalaze geni povezani sa osobinom. Odatle se roditelji križaju kako bi se proizvelo potomstvo. Ovi potomci se zatim stvaraju da proizvedu novo potomstvo, ali s kim se pare mogu varirati.<ref>{{Cite web |title=Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis {{!}} Learn Science at Scitable |url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/quantitative-trait-locus-qtl-analysis-53904 |access-date=2024-05-15 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> They can either reproduce with their siblings, with themselves (different from asexual reproduction), or [[Backcrossing|backcross]].<ref>{{Cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of genetics |last2=Cummings |first2=Michael R. |last3=Spencer |first3=Charlotte A. |last4=Palladino |first4=Michael Angelo |date=2015 |publisher=Pearson |isbn=978-0-321-94891-5 |edition=Eleventh |location=Boston}}</ref> Nakon toga, proizvodi se nova [[generacija]], koja je genetički raznolikija. To je zbog [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. [[Genotip]] i [[fenotip]] ove nove generacije mjere se i upoređuju s molekularnim markerima kako bi se identificiralo koji su [[Alel|aleli]] povezani s tom osobinom.<ref>{{Cite web |date=2016-06-06 |title=10.5: Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Genetics/Online_Open_Genetics_(Nickle_and_Barrette-Ng)/10%3A__Molecular_Markers_and_Quantitative_Traits/10.05%3A_Quantitative_Trait_Locus_(QTL)_Analysis |access-date=2024-05-15 |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> Ovo ne znači da postoji direktna uzročno-posljedična veza između ovih regija i osobine, ali daje uvid da postoje geni koji imaju određenu vezu sa osobinom i otkriva gdje tražiti u budućim istraživanjima. === GWAS === [[GWAS|Studija asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) je tehnika koja se koristi za pronalaženje genskih varijanti povezanih sa složenim osobinama. GWAS se radi sa populacijama koje se nasumično pare jer se sve genetičke varijante testiraju odjednom. Zatim istraživači mogu uporediti različite alele na jednom lokusu. Slično je [[lokus kvantitativne osobine|mapiranju QTL-a]].<ref>{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}</ref> Najčešći postupak za GWAS je studija slučaja koja stvara dvije populacije, jednu sa osobinom koju posmatramo i jednu bez te osobine. S dvije populacije istraživači će mapirati genom svakog ispitanika i uporediti ih kako bi pronašli različite varijance u [[jednonukleotidni polimorfizam|SNP-ovima]] između dvije populacije. Obje populacije trebaju imati sličnu okolinsku pozadinu. GWAS posmatra samo [[DNK]] i ne uključuje razlike koje bi bile uzrokovane faktorima okoline.<ref name=":1"/> [[Slika:Manhattan Plot.png|thumb|380x380px|Manhattan dijagram prikazuje povezanost genoma s mikrocirkulacijom.]] Statistički test, kao što je [[hi-kvadrat test|hi-kvadrat]], koristi se kako bi se utvrdilo postoji li povezanost s osobinom i svakim od testiranih SNP-ova. Statistički test daje [[p-vrijednost]] koju će istraživač koristiti da zaključi da li je SNP značajan. Ova granična vrijednost p-vrijednosti može varirati od većeg do manjeg broja, po nahođenju istraživača. Podaci se zatim mogu vizualizirati u [[Manhattan dijagram]]u koji uzima -log (p-vrijednost) tako da su svi značajni SNP-ovi na vrhu grafikona.<ref>{{Cite web |title= Chi-Square Tests|url=https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |access-date=2024-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629131548/https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |archive-date=2018-06-29 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Feldman |first1=Igor |last2=Rzhetsky |first2=Andrey |last3=Vitkup |first3=Dennis |title=Network properties of genes harboring inherited disease mutations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=18 March 2008 |volume=105 |issue=11 |pages=4323–4328 |doi=10.1073/pnas.0701722105 |doi-access=free |pmid=18326631 |pmc=2393821 |bibcode=2008PNAS..105.4323F }}</ref> == Genetička arhitektura == [[Genetička arhitektura]] je sveobuhvatno objašnjenje svih genetičkih faktora koji iajmu ulogu u kompleksnoj osobini i postoji kao temelj [[kvantitativna genetika|kvantitativne genetike]]. Korištenjem matematičkih modela i statističke analize, poput GWAS-a, istraživači mogu odrediti broj gena koji utiču na osobinu, kao i nivo uticaja koji svaki gen ima na tu osobinu. To nije uvijek lahko jer se arhitektura jedne osobine može razlikovati između dvije odvojene populacije iste vrste.<ref name=":2">{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> To može biti zbog činjenice da obje populacije žive u različitim okruženjima. Različita okruženja mogu dovesti do različitih interakcija između gena i okoline, mijenjajući arhitekturu obje populacije.<ref>{{cite journal |last1=Timpson |first1=Nicholas J. |last2=Greenwood |first2=Celia M. T. |last3=Soranzo |first3=Nicole |last4=Lawson |first4=Daniel J. |last5=Richards |first5=J. Brent |title=Genetic architecture: the shape of the genetic contribution to human traits and disease |journal=Nature Reviews Genetics |date=February 2018 |volume=19 |issue=2 |pages=110–124 |doi=10.1038/nrg.2017.101 |pmid=29225335 |url=https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl=1983/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl-access=free }}</ref> Nedavno, s brzim porastom dostupnih genetičkih podataka, istraživači su počeli bolje karakterizirati genetičku arhitekturu složenih osobina. Jedno iznenađenje bilo je zapažanje da se većina lokusa identificiranih u GWAS-ovima nalazi u [[nekodirajuča DNK|nekodirajućim]] regijama genoma; stoga, umjesto da direktno mijenjaju [[primarna struktura proteina|proteinske sekvence]], takve varijante vjerovatno utiču na [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Frazer KA, Murray SS, Schork NJ, Topol EJ | title = Human genetic variation and its contribution to complex traits | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 10 | issue = 4 | pages = 241–51 | date = April 2009 | pmid = 19293820 | doi = 10.1038/nrg2554 | s2cid = 19987352 }}</ref> Da bi se razumjeli precizni efekti ovih varijanti, mapiranje QTL-ova je korišteno za ispitivanje podataka iz svakog koraka regulacije gena; naprimjer, mapiranje podataka [[RNK-Seq|RNK-sekvenciranja]] može pomoći u određivanju efekata varijanti na nivoe ekspresije [[informacijska RNK|iRNK]], što zatim vjerovatno utiče na broj translatiranih proteina. Sveobuhvatna analiza QTL-ova uključenih u različite regulatorne korake – aktivnost [[promotor (genetika)|promotora]], brzine [[transkripcija (biologija)|transkripcije]], nivoe ekspresije iRNK, nivoe [[translacija (biologija)|translacije]] i nivoe ekspresije proteina – pokazala je da su visoki udjeli QTL-ova zajednički, što ukazuje na to da se regulacija ponaša kao "sekvencno uređena kaskada" s varijantama koje utiču na sve nivoe regulacije.<ref name="Li 2016">{{cite journal | vauthors = Li YI, van de Geijn B, Raj A, Knowles DA, Petti AA, Golan D, Gilad Y, Pritchard JK | title = RNA splicing is a primary link between genetic variation and disease | journal = Science | volume = 352 | issue = 6285 | pages = 600–4 | date = April 2016 | pmid = 27126046 | pmc = 5182069 | doi = 10.1126/science.aad9417 | bibcode = 2016Sci...352..600L }}</ref> Mnoge od ovih varijanti djeluju tako što utiču na vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] i druge procese koji mijenjaju funkciju hromatina – korake koji se dešavaju prije i tokom transkripcije RNK.<ref name="Li 2016"/> Da bi utvrdili funkcionalne posljedice ovih varijanti, istraživači su se uglavnom fokusirali na identifikaciju ključnih gena, puteva i procesa koji pokreću složeno [[ponašanje]] osobina; inherentna pretpostavka je bila da statistički najznačajnije varijante imaju najveći uticaj na osobine jer djeluju tako što utiču na ove ključne pokretače.<ref name="Boyle 2017" /><ref>{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen | name-list-style = vanc |date=2017-06-15|title=New concerns raised over value of genome-wide disease studies |journal=Nature|volume=546|issue=7659|page=463|doi=10.1038/nature.2017.22152 |doi-access=free}}</ref> Naprimjer, jedna studija pretpostavlja da postoje geni koji ograničavaju brzinu, a ključni su za funkciju [[mreža regulatornih gena|mreže regulatornih gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chakravarti A, Turner TN | title = Revealing rate-limiting steps in complex disease biology: The crucial importance of studying rare, extreme-phenotype families | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 6 | pages = 578–86 | date = June 2016 | pmid = 27062178 | doi = 10.1002/bies.201500203 | s2cid = 3813041 }}</ref> Druge studije su identifikovale funkcionalne uticaje ključnih gena i mutacija na poremećaje, uključujući [[autizam]] i [[shizofrenija| shizofreniju]].<ref name="Krumm 2015"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sekar A, Bialas AR, de Rivera H, Davis A, Hammond TR, Kamitaki N, Tooley K, Presumey J, Baum M, Van Doren V, Genovese G, Rose SA, Handsaker RE, Daly MJ, Carroll MC, Stevens B, McCarroll SA | title = Schizophrenia risk from complex variation of complement component 4 | journal = Nature | volume = 530 | issue = 7589 | pages = 177–83 | date = February 2016 | pmid = 26814963 | pmc = 4752392 | doi = 10.1038/nature16549 | bibcode = 2016Natur.530..177. }}</ref> Međutim, analiza Boylea i saradnika iz 2017. godine tvrdi da, iako geni koji direktno utiču na složene osobine postoje, regulatorne mreže su toliko međusobno povezane da svaki eksprimirani gen utiče na funkcije ovih "osnovnih" gena; ova ideja se naziva hipoteza "[[omnigenski model|omnigenska]]".<ref name="Boyle 2017" /> Iako ovi "periferni" geni imaju male efekte, njihov kombinovani uticaj daleko premašuje doprinose samih osnovnih gena. Kako bi podržali hipotezu da osnovni geni imaju manju ulogu od očekivane, autori opisuju tri glavna zapažanja: nasljednost za složene osobine je široko rasprostranjena, često ravnomjerno, po genomu; čini se da genetički efekti nisu posredovani specifičnom funkcijom ćelijskog tipa; i geni u relevantnim funkcionalnim kategorijama samo skromno doprinose nasljednosti više od drugih gena.<ref name="Boyle 2017"/> Jedna alternativa omnigenskoj hipotezi je ideja da periferni geni ne djeluju mijenjajući osnovne gene, već mijenjajući ćelijska stanja, kao što su brzina [[ćelijska dioba|diobe ćelija]] ili [[hormon]]ski odgovor.<ref>{{cite journal | vauthors = Preininger M, Arafat D, Kim J, Nath AP, Idaghdour Y, Brigham KL, Gibson G | title = Blood-informative transcripts define nine common axes of peripheral blood gene expression | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 3 | date = 2013-03-14 | pmid = 23516379 | pmc = 3597511 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003362 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | first = Xin | last = He | name-list-style = vanc | date = October 2017 | title = Comment on: An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Journal of Psychiatry and Brain Science | volume = 2 | issue = 5 | doi = 10.20900/jpbs.20170014s2 | doi-access = free }}</ref> == Reference == {{Reflist|32em|refs = <ref name = "Marouli_2017">{{cite journal | vauthors = Marouli E, Graff M, Medina-Gomez C, Lo KS, Wood AR, Kjaer TR, Fine RS, Lu Y, Schurmann C, Highland HM, Rüeger S, Thorleifsson G, Justice AE, Lamparter D, Stirrups KE, Turcot V, Young KL, Winkler TW, Esko T, Karaderi T, Locke AE, Masca NG, Ng MC, Mudgal P, Rivas MA, Vedantam S, Mahajan A, Guo X, Abecasis G, Aben KK, Adair LS, Alam DS, Albrecht E, Allin KH, Allison M, Amouyel P, Appel EV, Arveiler D, Asselbergs FW, Auer PL, Balkau B, Banas B, Bang LE, Benn M, Bergmann S, Bielak LF, Blüher M, Boeing H, Boerwinkle E, Böger CA, Bonnycastle LL, Bork-Jensen J, Bots ML, Bottinger EP, Bowden DW, Brandslund I, Breen G, Brilliant MH, Broer L, Burt AA, Butterworth AS, Carey DJ, Caulfield MJ, Chambers JC, Chasman DI, Chen YI, Chowdhury R, Christensen C, Chu AY, Cocca M, Collins FS, Cook JP, Corley J, Galbany JC, Cox AJ, Cuellar-Partida G, Danesh J, Davies G, de Bakker PI, de Borst GJ, de Denus S, de Groot MC, de Mutsert R, Deary IJ, Dedoussis G, Demerath EW, den Hollander AI, Dennis JG, Di Angelantonio E, Drenos F, Du M, Dunning AM, Easton DF, Ebeling T, Edwards TL, Ellinor PT, Elliott P, Evangelou E, Farmaki AE, Faul JD, Feitosa MF, Feng S, Ferrannini E, Ferrario MM, Ferrieres J, Florez JC, Ford I, Fornage M, Franks PW, Frikke-Schmidt R, Galesloot TE, Gan W, Gandin I, Gasparini P, Giedraitis V, Giri A, Girotto G, Gordon SD, Gordon-Larsen P, Gorski M, Grarup N, Grove ML, Gudnason V, Gustafsson S, Hansen T, Harris KM, Harris TB, Hattersley AT, Hayward C, He L, Heid IM, Heikkilä K, Helgeland Ø, Hernesniemi J, Hewitt AW, Hocking LJ, Hollensted M, Holmen OL, Hovingh GK, Howson JM, Hoyng CB, Huang PL, Hveem K, Ikram MA, Ingelsson E, Jackson AU, Jansson JH, Jarvik GP, Jensen GB, Jhun MA, Jia Y, Jiang X, Johansson S, Jørgensen ME, Jørgensen T, Jousilahti P, Jukema JW, Kahali B, Kahn RS, Kähönen M, Kamstrup PR, Kanoni S, Kaprio J, Karaleftheri M, Kardia SL, Karpe F, Kee F, Keeman R, Kiemeney LA, Kitajima H, Kluivers KB, Kocher T, Komulainen P, Kontto J, Kooner JS, Kooperberg C, Kovacs P, Kriebel J, Kuivaniemi H, Küry S, Kuusisto J, La Bianca M, Laakso M, Lakka TA, Lange EM, Lange LA, Langefeld CD, Langenberg C, Larson EB, Lee IT, Lehtimäki T, Lewis CE, Li H, Li J, Li-Gao R, Lin H, Lin LA, Lin X, Lind L, Lindström J, Linneberg A, Liu Y, Liu Y, Lophatananon A, Luan J, Lubitz SA, Lyytikäinen LP, Mackey DA, Madden PA, Manning AK, Männistö S, Marenne G, Marten J, Martin NG, Mazul AL, Meidtner K, Metspalu A, Mitchell P, Mohlke KL, Mook-Kanamori DO, Morgan A, Morris AD, Morris AP, Müller-Nurasyid M, Munroe PB, Nalls MA, Nauck M, Nelson CP, Neville M, Nielsen SF, Nikus K, Njølstad PR, Nordestgaard BG, Ntalla I, O'Connel JR, Oksa H, Loohuis LM, Ophoff RA, Owen KR, Packard CJ, Padmanabhan S, Palmer CN, Pasterkamp G, Patel AP, Pattie A, Pedersen O, Peissig PL, Peloso GM, Pennell CE, Perola M, Perry JA, Perry JR, Person TN, Pirie A, Polasek O, Posthuma D, Raitakari OT, Rasheed A, Rauramaa R, Reilly DF, Reiner AP, Renström F, Ridker PM, Rioux JD, Robertson N, Robino A, Rolandsson O, Rudan I, Ruth KS, Saleheen D, Salomaa V, Samani NJ, Sandow K, Sapkota Y, Sattar N, Schmidt MK, Schreiner PJ, Schulze MB, Scott RA, Segura-Lepe MP, Shah S, Sim X, Sivapalaratnam S, Small KS, Smith AV, Smith JA, Southam L, Spector TD, Speliotes EK, Starr JM, Steinthorsdottir V, Stringham HM, Stumvoll M, Surendran P, 't Hart LM, Tansey KE, Tardif JC, Taylor KD, Teumer A, Thompson DJ, Thorsteinsdottir U, Thuesen BH, Tönjes A, Tromp G, Trompet S, Tsafantakis E, Tuomilehto J, Tybjaerg-Hansen A, Tyrer JP, Uher R, Uitterlinden AG, Ulivi S, van der Laan SW, Van Der Leij AR, van Duijn CM, van Schoor NM, van Setten J, Varbo A, Varga TV, Varma R, Edwards DR, Vermeulen SH, Vestergaard H, Vitart V, Vogt TF, Vozzi D, Walker M, Wang F, Wang CA, Wang S, Wang Y, Wareham NJ, Warren HR, Wessel J, Willems SM, Wilson JG, Witte DR, Woods MO, Wu Y, Yaghootkar H, Yao J, Yao P, Yerges-Armstrong LM, Young R, Zeggini E, Zhan X, Zhang W, Zhao JH, Zhao W, Zhao W, Zheng H, Zhou W, Rotter JI, Boehnke M, Kathiresan S, McCarthy MI, Willer CJ, Stefansson K, Borecki IB, Liu DJ, North KE, Heard-Costa NL, Pers TH, Lindgren CM, Oxvig C, Kutalik Z, Rivadeneira F, Loos RJ, Frayling TM, Hirschhorn JN, Deloukas P, Lettre G | display-authors = 6 | title = Rare and low-frequency coding variants alter human adult height | journal = [[Nature]] | volume = 542 | issue = 7640 | pages = 186–190 | date = February 2017 | pmid = 28146470 | pmc = 5302847 | doi = 10.1038/nature21039 | bibcode = 2017Natur.542..186M }}</ref> }} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Kvantitativna genetika]] 85hsdl0av5e3v34cxxs53j4bcw4vmlm 3933995 3933989 2026-10-04T13:42:07Z Palapa 383 Zaštitio je stranicu "[[Kompleksna osobina]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 3933989 wikitext text/x-wiki [[Slika:2013 09 10 Tomate.jpg|thumb|Veličina paradajza je jedan primjer kompleksne osobine.|265x265px]] '''Kompleksne osobine''', poznate i kao [[poligensko nasljeđivanje|poligenske]] ili [[Multigenska osobina|multigenske]] osobine, su [[fenotip]]ovi određeni [[interakcija gena|interakcijom]] višestrukih genetičkih i okolišnih faktora. Centralni cilj savremenih [[genetika|genetičkih]] istraživanja je razumijevanje [[Mehanizam (biologija)|molekularnih mehanizama]] kojima [[genetička varijacija]] utiče na kompleksne osobine.<ref name="Fisher"/><ref name=":1"/> Primjeri kompleksnih osobina kod ljudi uključuju [[tjelesna visina|visinu]], [[inteligencija|inteligenciju]] i [[kognitivne vještine|kognitivnu funkciju]], [[indeks tjelesne mase]]; [[krvni pritisak]]; i [[Statistički rizik|rizik]] za [[kompleksne bolesti|kompleksne bolesti]] kao što su [[dijabetes]], [[bolesti srca]], [[Alzheimerova bolest]] i [[shizofrenija]]. [[Genetička arhitektura]] kompleksnih osobina istražena je korištenjem statističkih pristupa kao što su [[GWAS |studije asocijacije na nivou cijelog genoma]] (GWAS) i mapiranje [[lokus kvantitativne osobine|lokusa kvantitativne osobine]] (QTL). == Historija == {{glavni|Historija genetike}} Kada je [[Gregor Mendel|Mendelov]] rad o [[nasljeđivanje|nasljeđivanju]] reotkriven 1900. godine, naučnici su raspravljali o tome da li Mendelovi zakoni mogu objasniti kontinuiranu varijaciju uočenu kod mnogih osobina. Jedna grupa poznata kao biometričari tvrdila je da su kontinuirane osobine poput visine uglavnom [[heritabilnost|nasljedne]], ali se ne mogu objasniti nasljeđivanjem pojedinačnih Mendelovih genetičkih faktora. Rad koji je objavio [[Ronald Fisher]] 1919. godine uglavnom je riješio debatu pokazujući da se varijacija u kontinuiranim osobinama može objasniti ako više takvih faktora aditivno doprinosi svakoj osobini.<ref name="Fisher">{{Cite journal |last1=Fisher |first1=R. A. | date=1919|title=XV.—The Correlation between Relatives on the Supposition of Mendelian Inheritance.|journal=Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh|volume=52|issue=2|pages=399–433|doi=10.1017/S0080456800012163 |s2cid=181213898 | url=https://zenodo.org/record/1428666}}</ref> Međutim, broj gena uključenih u takve osobine ostao je neodređen; do nedavno se očekivalo da će [[Lokus (genetika)|genski lokusi]] imati umjerene veličine efekata i da će svaki objasniti nekoliko postotaka [[heritabilnost]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Gibson G | title = Rare and common variants: twenty arguments | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 135–45 | date = January 2012 | pmid = 22251874 | pmc = 4408201 | doi = 10.1038/nrg3118 }}</ref> Nakon završetka [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] 2001. godine, činilo se da će [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje]] i mapiranje mnogih pojedinaca uskoro omogućiti potpuno razumijevanje [[genetička arhitektur|genetičke arhitekture]] [[osobina]]. Međutim, [[Genetička varijacija|varijante]] otkrivene kroz [[GWAS|studije asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) činile su samo mali postotak predviđene heritabilnosti; naprimjer, dok se procjenjuje da je visina nasljedna 80–90%, rane studije su identificirale samo varijante koje čine 5% ove [[heritabilnost]]i.<ref name = "Manolio_2009">{{cite journal | vauthors = Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A, Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TF, McCarroll SA, Visscher PM | display-authors = 6 | title = Finding the missing heritability of complex diseases | journal = [[Nature]] | volume = 461 | issue = 7265 | pages = 747–53 | date = October 2009 | pmid = 19812666 | pmc = 2831613 | doi = 10.1038/nature08494 | bibcode = 2009Natur.461..747M }}</ref> Kasnija istraživanja su pokazala da se većina nedostajućeg nasljednog efekta može objasniti uobičajenim varijantama koje [[GWAS]]-ovi nisu uočili jer su njihove veličine efekta pale ispod praga značajnosti; manji postotak se objašnjava rijetkim varijantama s većim veličinama efekta, iako kod određenih osobina poput [[autizam|autizma]], rijetke varijante imaju dominantniju ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Shi H, Kichaev G, Pasaniuc B | title = Contrasting the Genetic Architecture of 30 Complex Traits from Summary Association Data | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 99 | issue = 1 | pages = 139–53 | date = July 2016 | pmid = 27346688 | pmc = 5005444 | doi = 10.1016/j.ajhg.2016.05.013 }}</ref><ref name = "Marouli_2017" /><ref name="Krumm 2015">{{cite journal | vauthors = Krumm N, Turner TN, Baker C, Vives L, Mohajeri K, Witherspoon K, Raja A, Coe BP, Stessman HA, He ZX, Leal SM, Bernier R, Eichler EE | title = Excess of rare, inherited truncating mutations in autism | journal = Nature Genetics | volume = 47 | issue = 6 | pages = 582–8 | date = June 2015 | pmid = 25961944 | pmc = 4449286 | doi = 10.1038/ng.3303 }}</ref> Iako je identifikovano mnogo genetičkih faktora uključenih u složene osobine, određivanje njihovog specifičnog doprinosa [[fenotip]]ovima – posebno molekularnih mehanizama putem kojih djeluju – ostaje veliki izazov.<ref name="Boyle 2017">{{cite journal | vauthors = Boyle EA, Li YI, Pritchard JK | title = An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Cell | volume = 169 | issue = 7 | pages = 1177–1186 | date = June 2017 | pmid = 28622505 | pmc = 5536862 | doi = 10.1016/j.cell.2017.05.038 }}</ref> == Tipovi kompleksnih osobina == === Kvantitativne osobine === Kvantitativne osobine imaju fenotipove koji se izražavaju na [[Kvantitativna genetika|kontinuiranim rasponima]].<ref name=":0">{{cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of Genetics |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-321-72412-0 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> They have many different genes that impact the phenotype, with differing effect sizes.<ref>{{Cite web |last=DiCOTATO |first=ALLESSANDRA |date=October 14, 2022 |title=Scientists Uncover Nearly All Genetic Variants Linked to Height |url=https://hms.harvard.edu/news/scientists-uncover-nearly-all-genetic-variants-linked-height |access-date=May 10, 2024 |website=Harvard Medical School}}</ref> Mnoge od ovih osobina donekle su nasljedne. Naprimjer, procjenjuje se da je [[tjelesna visina]] nasljedna u 60-80% slučajeva; međutim, druge kvantitativne osobine imaju različitu nasljednost.<ref>{{Cite web |title=Is height determined by genetics?: MedlinePlus Genetics |url=https://medlineplus.gov/genetics/understanding/traits/height/ |access-date=2024-05-10 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> === Meristička svojstva === Merističke osobine imaju fenotipove koji su opisani cijelim brojevima. Primjer je stopa snošenja jaja kod kokoši. Kokoška može snijeti jedno, dva ili pet jaja sedmično, ali nikada pola jajeta.<ref name=":0"/> Okolina također može uticati na ekspresiju, jer kokoške neće snijeti toliko jaja ovisno o dobu godine.<ref>{{Cite web |last=EZMFrdmHtchy |date=2022-12-05 |title=How to Keep Chickens Laying Eggs in the Winter {{!}} Freedom Ranger Hatchery |url=https://www.freedomrangerhatchery.com/blog/how-to-keep-your-chickens-laying-eggs-in-the-winter-the-right-way/ |access-date=2024-05-10 |language=en-us}}</ref> === Pragovne osobine === Pragovne osobine imaju [[fenotip]]]ove koji imaju ograničenu ekspresiju (obično dvije). To je složena osobina jer više genetičkih i okolišnih faktora utiče na fenotip.<ref>{{cite web |title=threshold trait / threshold traits |url=https://www.nature.com/scitable/definition/threshold-traits-121/ |website=Scitable }}</ref><ref>{{Cite book |last=Pierce |first=Benjamin A. |title=Genetics: a conceptual approach |date=2012 |publisher=Palgrave |isbn=978-1-4292-3252-4 |edition=4 |location=Basingstoke |page=662}}</ref> Fenotip prije praga naziva se normalnim ili odsutnim, a nakon praga letalnim ili prisutnim. Ove osobine često se ispituju u medicinskom kontekstu, jer mnoge bolesti pokazuju ovaj ili sličan obrazac.<ref name=":0" /> Primjer za ovo je [[dijabetes tipa 2]], fenotip je ili normalan/zdrav ili letalan/bolesan.<ref>{{cite journal |last1=Rosales-Gómez |first1=Roberto Carlos |last2=López-Jiménez |first2=José de Jesús |last3=Núñez-Reveles |first3=Nelly Yazmine |last4=González-Santiago |first4=Ana Elizabeth |last5=Ramírez-García |first5=Sergio Alberto |title=Nefropatía por diabetes mellitus tipo 2: un rasgo multifactorial con umbral y su mapa mórbido cromosómico |trans-title=Type 2 diabetes nephropathy: a thresholds complex trait and chromosomal morbid map |language=es |journal=Revista Medica del Instituto Mexicano del Seguro Social |date=2010 |volume=48 |issue=5 |pages=521–530 |pmid=21205501 |url=https://www.medigraphic.com/cgi-bin/new/resumen.cgi?IDARTICULO=37383 }}</ref> == Metode za pronalaženje složenih osobina == {{Vidi također|Kvantitativna genetika|Lokus kvantitativne osobine|Studija asocijacije na nivou cijelog genoma}} === Studije blizanaca === [[Blizanački metod|Studija blizanaca]] je opservacijski test koji koristi [[monozigotni blizanci|monozigotne]] i [[dizigotni blizanci| dizigotne blizance]], po mogućnosti istog spola. Koriste se za utvrđivanje uticaja okoline na složene osobine. Procjenjuje se da monozigotni blizanci dijele 100% svoje DNK, tako da bi sve fenotipske razlike trebale biti uzrokovane uticajima okoline.<ref name=":1">{{cite journal |last1=Rowe |first1=Suzanne J. |last2=Tenesa |first2=Albert |title=Human Complex Trait Genetics: Lifting the Lid of the Genomics Toolbox - from Pathways to Prediction |journal=Current Genomics |date=2012 |volume=13 |issue=3 |pages=213–224 |doi=10.2174/138920212800543101 |pmid=23115523 |pmc=3382276 }}</ref> === Mapiranje QTL-a === Mnoge složene osobine su genetički određene lokusima kvantitativnih osobina [[lokus kvantitativne osobine|(QTL)]]. Analiza lokusa kvantitativnih osobina može se koristiti za pronalaženje regija na [[genom|sekvenci genoma]] koje su povezane sa složenom osobinom.<ref name=":2"/> Da bi pronašli ove regije, istraživači će odabrati osobinu od interesa i uzeti grupu jedinki vrste sa različitim ekspresijama ove osobine. Označit će jedinke kao osnivačke roditelje i pokušati izmjeriti osobinu. To može biti teško jer većina osobina nema direktnu graničnu vrijednost. Istraživači će zatim [[genotip]]izirati roditelje koristeći molekularne markere kao što su [[SNP]]-ovi ili [[RFLP|RFLP-ovi]]. Oni djeluju kao putokazi koji upućuju na područje gdje se nalaze geni povezani sa osobinom. Odatle se roditelji križaju kako bi se proizvelo potomstvo. Ovi potomci se zatim stvaraju da proizvedu novo potomstvo, ali s kim se pare mogu varirati.<ref>{{Cite web |title=Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis {{!}} Learn Science at Scitable |url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/quantitative-trait-locus-qtl-analysis-53904 |access-date=2024-05-15 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> They can either reproduce with their siblings, with themselves (different from asexual reproduction), or [[Backcrossing|backcross]].<ref>{{Cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of genetics |last2=Cummings |first2=Michael R. |last3=Spencer |first3=Charlotte A. |last4=Palladino |first4=Michael Angelo |date=2015 |publisher=Pearson |isbn=978-0-321-94891-5 |edition=Eleventh |location=Boston}}</ref> Nakon toga, proizvodi se nova [[generacija]], koja je genetički raznolikija. To je zbog [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. [[Genotip]] i [[fenotip]] ove nove generacije mjere se i upoređuju s molekularnim markerima kako bi se identificiralo koji su [[Alel|aleli]] povezani s tom osobinom.<ref>{{Cite web |date=2016-06-06 |title=10.5: Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Genetics/Online_Open_Genetics_(Nickle_and_Barrette-Ng)/10%3A__Molecular_Markers_and_Quantitative_Traits/10.05%3A_Quantitative_Trait_Locus_(QTL)_Analysis |access-date=2024-05-15 |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> Ovo ne znači da postoji direktna uzročno-posljedična veza između ovih regija i osobine, ali daje uvid da postoje geni koji imaju određenu vezu sa osobinom i otkriva gdje tražiti u budućim istraživanjima. === GWAS === [[GWAS|Studija asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) je tehnika koja se koristi za pronalaženje genskih varijanti povezanih sa složenim osobinama. GWAS se radi sa populacijama koje se nasumično pare jer se sve genetičke varijante testiraju odjednom. Zatim istraživači mogu uporediti različite alele na jednom lokusu. Slično je [[lokus kvantitativne osobine|mapiranju QTL-a]].<ref>{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}</ref> Najčešći postupak za GWAS je studija slučaja koja stvara dvije populacije, jednu sa osobinom koju posmatramo i jednu bez te osobine. S dvije populacije istraživači će mapirati genom svakog ispitanika i uporediti ih kako bi pronašli različite varijance u [[jednonukleotidni polimorfizam|SNP-ovima]] između dvije populacije. Obje populacije trebaju imati sličnu okolinsku pozadinu. GWAS posmatra samo [[DNK]] i ne uključuje razlike koje bi bile uzrokovane faktorima okoline.<ref name=":1"/> [[Slika:Manhattan Plot.png|thumb|380x380px|Manhattan dijagram prikazuje povezanost genoma s mikrocirkulacijom.]] Statistički test, kao što je [[hi-kvadrat test|hi-kvadrat]], koristi se kako bi se utvrdilo postoji li povezanost s osobinom i svakim od testiranih SNP-ova. Statistički test daje [[p-vrijednost]] koju će istraživač koristiti da zaključi da li je SNP značajan. Ova granična vrijednost p-vrijednosti može varirati od većeg do manjeg broja, po nahođenju istraživača. Podaci se zatim mogu vizualizirati u [[Manhattan dijagram]]u koji uzima -log (p-vrijednost) tako da su svi značajni SNP-ovi na vrhu grafikona.<ref>{{Cite web |title= Chi-Square Tests|url=https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |access-date=2024-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629131548/https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |archive-date=2018-06-29 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Feldman |first1=Igor |last2=Rzhetsky |first2=Andrey |last3=Vitkup |first3=Dennis |title=Network properties of genes harboring inherited disease mutations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=18 March 2008 |volume=105 |issue=11 |pages=4323–4328 |doi=10.1073/pnas.0701722105 |doi-access=free |pmid=18326631 |pmc=2393821 |bibcode=2008PNAS..105.4323F }}</ref> == Genetička arhitektura == [[Genetička arhitektura]] je sveobuhvatno objašnjenje svih genetičkih faktora koji iajmu ulogu u kompleksnoj osobini i postoji kao temelj [[kvantitativna genetika|kvantitativne genetike]]. Korištenjem matematičkih modela i statističke analize, poput GWAS-a, istraživači mogu odrediti broj gena koji utiču na osobinu, kao i nivo uticaja koji svaki gen ima na tu osobinu. To nije uvijek lahko jer se arhitektura jedne osobine može razlikovati između dvije odvojene populacije iste vrste.<ref name=":2">{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> To može biti zbog činjenice da obje populacije žive u različitim okruženjima. Različita okruženja mogu dovesti do različitih interakcija između gena i okoline, mijenjajući arhitekturu obje populacije.<ref>{{cite journal |last1=Timpson |first1=Nicholas J. |last2=Greenwood |first2=Celia M. T. |last3=Soranzo |first3=Nicole |last4=Lawson |first4=Daniel J. |last5=Richards |first5=J. Brent |title=Genetic architecture: the shape of the genetic contribution to human traits and disease |journal=Nature Reviews Genetics |date=February 2018 |volume=19 |issue=2 |pages=110–124 |doi=10.1038/nrg.2017.101 |pmid=29225335 |url=https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl=1983/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl-access=free }}</ref> Nedavno, s brzim porastom dostupnih genetičkih podataka, istraživači su počeli bolje karakterizirati genetičku arhitekturu složenih osobina. Jedno iznenađenje bilo je zapažanje da se većina lokusa identificiranih u GWAS-ovima nalazi u [[nekodirajuča DNK|nekodirajućim]] regijama genoma; stoga, umjesto da direktno mijenjaju [[primarna struktura proteina|proteinske sekvence]], takve varijante vjerovatno utiču na [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Frazer KA, Murray SS, Schork NJ, Topol EJ | title = Human genetic variation and its contribution to complex traits | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 10 | issue = 4 | pages = 241–51 | date = April 2009 | pmid = 19293820 | doi = 10.1038/nrg2554 | s2cid = 19987352 }}</ref> Da bi se razumjeli precizni efekti ovih varijanti, mapiranje QTL-ova je korišteno za ispitivanje podataka iz svakog koraka regulacije gena; naprimjer, mapiranje podataka [[RNK-Seq|RNK-sekvenciranja]] može pomoći u određivanju efekata varijanti na nivoe ekspresije [[informacijska RNK|iRNK]], što zatim vjerovatno utiče na broj translatiranih proteina. Sveobuhvatna analiza QTL-ova uključenih u različite regulatorne korake – aktivnost [[promotor (genetika)|promotora]], brzine [[transkripcija (biologija)|transkripcije]], nivoe ekspresije iRNK, nivoe [[translacija (biologija)|translacije]] i nivoe ekspresije proteina – pokazala je da su visoki udjeli QTL-ova zajednički, što ukazuje na to da se regulacija ponaša kao "sekvencno uređena kaskada" s varijantama koje utiču na sve nivoe regulacije.<ref name="Li 2016">{{cite journal | vauthors = Li YI, van de Geijn B, Raj A, Knowles DA, Petti AA, Golan D, Gilad Y, Pritchard JK | title = RNA splicing is a primary link between genetic variation and disease | journal = Science | volume = 352 | issue = 6285 | pages = 600–4 | date = April 2016 | pmid = 27126046 | pmc = 5182069 | doi = 10.1126/science.aad9417 | bibcode = 2016Sci...352..600L }}</ref> Mnoge od ovih varijanti djeluju tako što utiču na vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] i druge procese koji mijenjaju funkciju hromatina – korake koji se dešavaju prije i tokom transkripcije RNK.<ref name="Li 2016"/> Da bi utvrdili funkcionalne posljedice ovih varijanti, istraživači su se uglavnom fokusirali na identifikaciju ključnih gena, puteva i procesa koji pokreću složeno [[ponašanje]] osobina; inherentna pretpostavka je bila da statistički najznačajnije varijante imaju najveći uticaj na osobine jer djeluju tako što utiču na ove ključne pokretače.<ref name="Boyle 2017" /><ref>{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen | name-list-style = vanc |date=2017-06-15|title=New concerns raised over value of genome-wide disease studies |journal=Nature|volume=546|issue=7659|page=463|doi=10.1038/nature.2017.22152 |doi-access=free}}</ref> Naprimjer, jedna studija pretpostavlja da postoje geni koji ograničavaju brzinu, a ključni su za funkciju [[mreža regulatornih gena|mreže regulatornih gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chakravarti A, Turner TN | title = Revealing rate-limiting steps in complex disease biology: The crucial importance of studying rare, extreme-phenotype families | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 6 | pages = 578–86 | date = June 2016 | pmid = 27062178 | doi = 10.1002/bies.201500203 | s2cid = 3813041 }}</ref> Druge studije su identifikovale funkcionalne uticaje ključnih gena i mutacija na poremećaje, uključujući [[autizam]] i [[shizofrenija| shizofreniju]].<ref name="Krumm 2015"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sekar A, Bialas AR, de Rivera H, Davis A, Hammond TR, Kamitaki N, Tooley K, Presumey J, Baum M, Van Doren V, Genovese G, Rose SA, Handsaker RE, Daly MJ, Carroll MC, Stevens B, McCarroll SA | title = Schizophrenia risk from complex variation of complement component 4 | journal = Nature | volume = 530 | issue = 7589 | pages = 177–83 | date = February 2016 | pmid = 26814963 | pmc = 4752392 | doi = 10.1038/nature16549 | bibcode = 2016Natur.530..177. }}</ref> Međutim, analiza Boylea i saradnika iz 2017. godine tvrdi da, iako geni koji direktno utiču na složene osobine postoje, regulatorne mreže su toliko međusobno povezane da svaki eksprimirani gen utiče na funkcije ovih "osnovnih" gena; ova ideja se naziva hipoteza "[[omnigenski model|omnigenska]]".<ref name="Boyle 2017" /> Iako ovi "periferni" geni imaju male efekte, njihov kombinovani uticaj daleko premašuje doprinose samih osnovnih gena. Kako bi podržali hipotezu da osnovni geni imaju manju ulogu od očekivane, autori opisuju tri glavna zapažanja: nasljednost za složene osobine je široko rasprostranjena, često ravnomjerno, po genomu; čini se da genetički efekti nisu posredovani specifičnom funkcijom ćelijskog tipa; i geni u relevantnim funkcionalnim kategorijama samo skromno doprinose nasljednosti više od drugih gena.<ref name="Boyle 2017"/> Jedna alternativa omnigenskoj hipotezi je ideja da periferni geni ne djeluju mijenjajući osnovne gene, već mijenjajući ćelijska stanja, kao što su brzina [[ćelijska dioba|diobe ćelija]] ili [[hormon]]ski odgovor.<ref>{{cite journal | vauthors = Preininger M, Arafat D, Kim J, Nath AP, Idaghdour Y, Brigham KL, Gibson G | title = Blood-informative transcripts define nine common axes of peripheral blood gene expression | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 3 | date = 2013-03-14 | pmid = 23516379 | pmc = 3597511 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003362 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | first = Xin | last = He | name-list-style = vanc | date = October 2017 | title = Comment on: An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Journal of Psychiatry and Brain Science | volume = 2 | issue = 5 | doi = 10.20900/jpbs.20170014s2 | doi-access = free }}</ref> == Reference == {{Reflist|32em|refs = <ref name = "Marouli_2017">{{cite journal | vauthors = Marouli E, Graff M, Medina-Gomez C, Lo KS, Wood AR, Kjaer TR, Fine RS, Lu Y, Schurmann C, Highland HM, Rüeger S, Thorleifsson G, Justice AE, Lamparter D, Stirrups KE, Turcot V, Young KL, Winkler TW, Esko T, Karaderi T, Locke AE, Masca NG, Ng MC, Mudgal P, Rivas MA, Vedantam S, Mahajan A, Guo X, Abecasis G, Aben KK, Adair LS, Alam DS, Albrecht E, Allin KH, Allison M, Amouyel P, Appel EV, Arveiler D, Asselbergs FW, Auer PL, Balkau B, Banas B, Bang LE, Benn M, Bergmann S, Bielak LF, Blüher M, Boeing H, Boerwinkle E, Böger CA, Bonnycastle LL, Bork-Jensen J, Bots ML, Bottinger EP, Bowden DW, Brandslund I, Breen G, Brilliant MH, Broer L, Burt AA, Butterworth AS, Carey DJ, Caulfield MJ, Chambers JC, Chasman DI, Chen YI, Chowdhury R, Christensen C, Chu AY, Cocca M, Collins FS, Cook JP, Corley J, Galbany JC, Cox AJ, Cuellar-Partida G, Danesh J, Davies G, de Bakker PI, de Borst GJ, de Denus S, de Groot MC, de Mutsert R, Deary IJ, Dedoussis G, Demerath EW, den Hollander AI, Dennis JG, Di Angelantonio E, Drenos F, Du M, Dunning AM, Easton DF, Ebeling T, Edwards TL, Ellinor PT, Elliott P, Evangelou E, Farmaki AE, Faul JD, Feitosa MF, Feng S, Ferrannini E, Ferrario MM, Ferrieres J, Florez JC, Ford I, Fornage M, Franks PW, Frikke-Schmidt R, Galesloot TE, Gan W, Gandin I, Gasparini P, Giedraitis V, Giri A, Girotto G, Gordon SD, Gordon-Larsen P, Gorski M, Grarup N, Grove ML, Gudnason V, Gustafsson S, Hansen T, Harris KM, Harris TB, Hattersley AT, Hayward C, He L, Heid IM, Heikkilä K, Helgeland Ø, Hernesniemi J, Hewitt AW, Hocking LJ, Hollensted M, Holmen OL, Hovingh GK, Howson JM, Hoyng CB, Huang PL, Hveem K, Ikram MA, Ingelsson E, Jackson AU, Jansson JH, Jarvik GP, Jensen GB, Jhun MA, Jia Y, Jiang X, Johansson S, Jørgensen ME, Jørgensen T, Jousilahti P, Jukema JW, Kahali B, Kahn RS, Kähönen M, Kamstrup PR, Kanoni S, Kaprio J, Karaleftheri M, Kardia SL, Karpe F, Kee F, Keeman R, Kiemeney LA, Kitajima H, Kluivers KB, Kocher T, Komulainen P, Kontto J, Kooner JS, Kooperberg C, Kovacs P, Kriebel J, Kuivaniemi H, Küry S, Kuusisto J, La Bianca M, Laakso M, Lakka TA, Lange EM, Lange LA, Langefeld CD, Langenberg C, Larson EB, Lee IT, Lehtimäki T, Lewis CE, Li H, Li J, Li-Gao R, Lin H, Lin LA, Lin X, Lind L, Lindström J, Linneberg A, Liu Y, Liu Y, Lophatananon A, Luan J, Lubitz SA, Lyytikäinen LP, Mackey DA, Madden PA, Manning AK, Männistö S, Marenne G, Marten J, Martin NG, Mazul AL, Meidtner K, Metspalu A, Mitchell P, Mohlke KL, Mook-Kanamori DO, Morgan A, Morris AD, Morris AP, Müller-Nurasyid M, Munroe PB, Nalls MA, Nauck M, Nelson CP, Neville M, Nielsen SF, Nikus K, Njølstad PR, Nordestgaard BG, Ntalla I, O'Connel JR, Oksa H, Loohuis LM, Ophoff RA, Owen KR, Packard CJ, Padmanabhan S, Palmer CN, Pasterkamp G, Patel AP, Pattie A, Pedersen O, Peissig PL, Peloso GM, Pennell CE, Perola M, Perry JA, Perry JR, Person TN, Pirie A, Polasek O, Posthuma D, Raitakari OT, Rasheed A, Rauramaa R, Reilly DF, Reiner AP, Renström F, Ridker PM, Rioux JD, Robertson N, Robino A, Rolandsson O, Rudan I, Ruth KS, Saleheen D, Salomaa V, Samani NJ, Sandow K, Sapkota Y, Sattar N, Schmidt MK, Schreiner PJ, Schulze MB, Scott RA, Segura-Lepe MP, Shah S, Sim X, Sivapalaratnam S, Small KS, Smith AV, Smith JA, Southam L, Spector TD, Speliotes EK, Starr JM, Steinthorsdottir V, Stringham HM, Stumvoll M, Surendran P, 't Hart LM, Tansey KE, Tardif JC, Taylor KD, Teumer A, Thompson DJ, Thorsteinsdottir U, Thuesen BH, Tönjes A, Tromp G, Trompet S, Tsafantakis E, Tuomilehto J, Tybjaerg-Hansen A, Tyrer JP, Uher R, Uitterlinden AG, Ulivi S, van der Laan SW, Van Der Leij AR, van Duijn CM, van Schoor NM, van Setten J, Varbo A, Varga TV, Varma R, Edwards DR, Vermeulen SH, Vestergaard H, Vitart V, Vogt TF, Vozzi D, Walker M, Wang F, Wang CA, Wang S, Wang Y, Wareham NJ, Warren HR, Wessel J, Willems SM, Wilson JG, Witte DR, Woods MO, Wu Y, Yaghootkar H, Yao J, Yao P, Yerges-Armstrong LM, Young R, Zeggini E, Zhan X, Zhang W, Zhao JH, Zhao W, Zhao W, Zheng H, Zhou W, Rotter JI, Boehnke M, Kathiresan S, McCarthy MI, Willer CJ, Stefansson K, Borecki IB, Liu DJ, North KE, Heard-Costa NL, Pers TH, Lindgren CM, Oxvig C, Kutalik Z, Rivadeneira F, Loos RJ, Frayling TM, Hirschhorn JN, Deloukas P, Lettre G | display-authors = 6 | title = Rare and low-frequency coding variants alter human adult height | journal = [[Nature]] | volume = 542 | issue = 7640 | pages = 186–190 | date = February 2017 | pmid = 28146470 | pmc = 5302847 | doi = 10.1038/nature21039 | bibcode = 2017Natur.542..186M }}</ref> }} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Kvantitativna genetika]] 85hsdl0av5e3v34cxxs53j4bcw4vmlm 3934003 3933995 2026-10-04T13:54:26Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Kompleksna osobina]] na [[Wikipedia:Igralište/Kompleksna osobina]] bez ostavljanja preusmjerenja 3933989 wikitext text/x-wiki [[Slika:2013 09 10 Tomate.jpg|thumb|Veličina paradajza je jedan primjer kompleksne osobine.|265x265px]] '''Kompleksne osobine''', poznate i kao [[poligensko nasljeđivanje|poligenske]] ili [[Multigenska osobina|multigenske]] osobine, su [[fenotip]]ovi određeni [[interakcija gena|interakcijom]] višestrukih genetičkih i okolišnih faktora. Centralni cilj savremenih [[genetika|genetičkih]] istraživanja je razumijevanje [[Mehanizam (biologija)|molekularnih mehanizama]] kojima [[genetička varijacija]] utiče na kompleksne osobine.<ref name="Fisher"/><ref name=":1"/> Primjeri kompleksnih osobina kod ljudi uključuju [[tjelesna visina|visinu]], [[inteligencija|inteligenciju]] i [[kognitivne vještine|kognitivnu funkciju]], [[indeks tjelesne mase]]; [[krvni pritisak]]; i [[Statistički rizik|rizik]] za [[kompleksne bolesti|kompleksne bolesti]] kao što su [[dijabetes]], [[bolesti srca]], [[Alzheimerova bolest]] i [[shizofrenija]]. [[Genetička arhitektura]] kompleksnih osobina istražena je korištenjem statističkih pristupa kao što su [[GWAS |studije asocijacije na nivou cijelog genoma]] (GWAS) i mapiranje [[lokus kvantitativne osobine|lokusa kvantitativne osobine]] (QTL). == Historija == {{glavni|Historija genetike}} Kada je [[Gregor Mendel|Mendelov]] rad o [[nasljeđivanje|nasljeđivanju]] reotkriven 1900. godine, naučnici su raspravljali o tome da li Mendelovi zakoni mogu objasniti kontinuiranu varijaciju uočenu kod mnogih osobina. Jedna grupa poznata kao biometričari tvrdila je da su kontinuirane osobine poput visine uglavnom [[heritabilnost|nasljedne]], ali se ne mogu objasniti nasljeđivanjem pojedinačnih Mendelovih genetičkih faktora. Rad koji je objavio [[Ronald Fisher]] 1919. godine uglavnom je riješio debatu pokazujući da se varijacija u kontinuiranim osobinama može objasniti ako više takvih faktora aditivno doprinosi svakoj osobini.<ref name="Fisher">{{Cite journal |last1=Fisher |first1=R. A. | date=1919|title=XV.—The Correlation between Relatives on the Supposition of Mendelian Inheritance.|journal=Earth and Environmental Science Transactions of the Royal Society of Edinburgh|volume=52|issue=2|pages=399–433|doi=10.1017/S0080456800012163 |s2cid=181213898 | url=https://zenodo.org/record/1428666}}</ref> Međutim, broj gena uključenih u takve osobine ostao je neodređen; do nedavno se očekivalo da će [[Lokus (genetika)|genski lokusi]] imati umjerene veličine efekata i da će svaki objasniti nekoliko postotaka [[heritabilnost]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Gibson G | title = Rare and common variants: twenty arguments | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 135–45 | date = January 2012 | pmid = 22251874 | pmc = 4408201 | doi = 10.1038/nrg3118 }}</ref> Nakon završetka [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] 2001. godine, činilo se da će [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje]] i mapiranje mnogih pojedinaca uskoro omogućiti potpuno razumijevanje [[genetička arhitektur|genetičke arhitekture]] [[osobina]]. Međutim, [[Genetička varijacija|varijante]] otkrivene kroz [[GWAS|studije asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) činile su samo mali postotak predviđene heritabilnosti; naprimjer, dok se procjenjuje da je visina nasljedna 80–90%, rane studije su identificirale samo varijante koje čine 5% ove [[heritabilnost]]i.<ref name = "Manolio_2009">{{cite journal | vauthors = Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A, Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TF, McCarroll SA, Visscher PM | display-authors = 6 | title = Finding the missing heritability of complex diseases | journal = [[Nature]] | volume = 461 | issue = 7265 | pages = 747–53 | date = October 2009 | pmid = 19812666 | pmc = 2831613 | doi = 10.1038/nature08494 | bibcode = 2009Natur.461..747M }}</ref> Kasnija istraživanja su pokazala da se većina nedostajućeg nasljednog efekta može objasniti uobičajenim varijantama koje [[GWAS]]-ovi nisu uočili jer su njihove veličine efekta pale ispod praga značajnosti; manji postotak se objašnjava rijetkim varijantama s većim veličinama efekta, iako kod određenih osobina poput [[autizam|autizma]], rijetke varijante imaju dominantniju ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Shi H, Kichaev G, Pasaniuc B | title = Contrasting the Genetic Architecture of 30 Complex Traits from Summary Association Data | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 99 | issue = 1 | pages = 139–53 | date = July 2016 | pmid = 27346688 | pmc = 5005444 | doi = 10.1016/j.ajhg.2016.05.013 }}</ref><ref name = "Marouli_2017" /><ref name="Krumm 2015">{{cite journal | vauthors = Krumm N, Turner TN, Baker C, Vives L, Mohajeri K, Witherspoon K, Raja A, Coe BP, Stessman HA, He ZX, Leal SM, Bernier R, Eichler EE | title = Excess of rare, inherited truncating mutations in autism | journal = Nature Genetics | volume = 47 | issue = 6 | pages = 582–8 | date = June 2015 | pmid = 25961944 | pmc = 4449286 | doi = 10.1038/ng.3303 }}</ref> Iako je identifikovano mnogo genetičkih faktora uključenih u složene osobine, određivanje njihovog specifičnog doprinosa [[fenotip]]ovima – posebno molekularnih mehanizama putem kojih djeluju – ostaje veliki izazov.<ref name="Boyle 2017">{{cite journal | vauthors = Boyle EA, Li YI, Pritchard JK | title = An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Cell | volume = 169 | issue = 7 | pages = 1177–1186 | date = June 2017 | pmid = 28622505 | pmc = 5536862 | doi = 10.1016/j.cell.2017.05.038 }}</ref> == Tipovi kompleksnih osobina == === Kvantitativne osobine === Kvantitativne osobine imaju fenotipove koji se izražavaju na [[Kvantitativna genetika|kontinuiranim rasponima]].<ref name=":0">{{cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of Genetics |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-321-72412-0 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> They have many different genes that impact the phenotype, with differing effect sizes.<ref>{{Cite web |last=DiCOTATO |first=ALLESSANDRA |date=October 14, 2022 |title=Scientists Uncover Nearly All Genetic Variants Linked to Height |url=https://hms.harvard.edu/news/scientists-uncover-nearly-all-genetic-variants-linked-height |access-date=May 10, 2024 |website=Harvard Medical School}}</ref> Mnoge od ovih osobina donekle su nasljedne. Naprimjer, procjenjuje se da je [[tjelesna visina]] nasljedna u 60-80% slučajeva; međutim, druge kvantitativne osobine imaju različitu nasljednost.<ref>{{Cite web |title=Is height determined by genetics?: MedlinePlus Genetics |url=https://medlineplus.gov/genetics/understanding/traits/height/ |access-date=2024-05-10 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> === Meristička svojstva === Merističke osobine imaju fenotipove koji su opisani cijelim brojevima. Primjer je stopa snošenja jaja kod kokoši. Kokoška može snijeti jedno, dva ili pet jaja sedmično, ali nikada pola jajeta.<ref name=":0"/> Okolina također može uticati na ekspresiju, jer kokoške neće snijeti toliko jaja ovisno o dobu godine.<ref>{{Cite web |last=EZMFrdmHtchy |date=2022-12-05 |title=How to Keep Chickens Laying Eggs in the Winter {{!}} Freedom Ranger Hatchery |url=https://www.freedomrangerhatchery.com/blog/how-to-keep-your-chickens-laying-eggs-in-the-winter-the-right-way/ |access-date=2024-05-10 |language=en-us}}</ref> === Pragovne osobine === Pragovne osobine imaju [[fenotip]]]ove koji imaju ograničenu ekspresiju (obično dvije). To je složena osobina jer više genetičkih i okolišnih faktora utiče na fenotip.<ref>{{cite web |title=threshold trait / threshold traits |url=https://www.nature.com/scitable/definition/threshold-traits-121/ |website=Scitable }}</ref><ref>{{Cite book |last=Pierce |first=Benjamin A. |title=Genetics: a conceptual approach |date=2012 |publisher=Palgrave |isbn=978-1-4292-3252-4 |edition=4 |location=Basingstoke |page=662}}</ref> Fenotip prije praga naziva se normalnim ili odsutnim, a nakon praga letalnim ili prisutnim. Ove osobine često se ispituju u medicinskom kontekstu, jer mnoge bolesti pokazuju ovaj ili sličan obrazac.<ref name=":0" /> Primjer za ovo je [[dijabetes tipa 2]], fenotip je ili normalan/zdrav ili letalan/bolesan.<ref>{{cite journal |last1=Rosales-Gómez |first1=Roberto Carlos |last2=López-Jiménez |first2=José de Jesús |last3=Núñez-Reveles |first3=Nelly Yazmine |last4=González-Santiago |first4=Ana Elizabeth |last5=Ramírez-García |first5=Sergio Alberto |title=Nefropatía por diabetes mellitus tipo 2: un rasgo multifactorial con umbral y su mapa mórbido cromosómico |trans-title=Type 2 diabetes nephropathy: a thresholds complex trait and chromosomal morbid map |language=es |journal=Revista Medica del Instituto Mexicano del Seguro Social |date=2010 |volume=48 |issue=5 |pages=521–530 |pmid=21205501 |url=https://www.medigraphic.com/cgi-bin/new/resumen.cgi?IDARTICULO=37383 }}</ref> == Metode za pronalaženje složenih osobina == {{Vidi također|Kvantitativna genetika|Lokus kvantitativne osobine|Studija asocijacije na nivou cijelog genoma}} === Studije blizanaca === [[Blizanački metod|Studija blizanaca]] je opservacijski test koji koristi [[monozigotni blizanci|monozigotne]] i [[dizigotni blizanci| dizigotne blizance]], po mogućnosti istog spola. Koriste se za utvrđivanje uticaja okoline na složene osobine. Procjenjuje se da monozigotni blizanci dijele 100% svoje DNK, tako da bi sve fenotipske razlike trebale biti uzrokovane uticajima okoline.<ref name=":1">{{cite journal |last1=Rowe |first1=Suzanne J. |last2=Tenesa |first2=Albert |title=Human Complex Trait Genetics: Lifting the Lid of the Genomics Toolbox - from Pathways to Prediction |journal=Current Genomics |date=2012 |volume=13 |issue=3 |pages=213–224 |doi=10.2174/138920212800543101 |pmid=23115523 |pmc=3382276 }}</ref> === Mapiranje QTL-a === Mnoge složene osobine su genetički određene lokusima kvantitativnih osobina [[lokus kvantitativne osobine|(QTL)]]. Analiza lokusa kvantitativnih osobina može se koristiti za pronalaženje regija na [[genom|sekvenci genoma]] koje su povezane sa složenom osobinom.<ref name=":2"/> Da bi pronašli ove regije, istraživači će odabrati osobinu od interesa i uzeti grupu jedinki vrste sa različitim ekspresijama ove osobine. Označit će jedinke kao osnivačke roditelje i pokušati izmjeriti osobinu. To može biti teško jer većina osobina nema direktnu graničnu vrijednost. Istraživači će zatim [[genotip]]izirati roditelje koristeći molekularne markere kao što su [[SNP]]-ovi ili [[RFLP|RFLP-ovi]]. Oni djeluju kao putokazi koji upućuju na područje gdje se nalaze geni povezani sa osobinom. Odatle se roditelji križaju kako bi se proizvelo potomstvo. Ovi potomci se zatim stvaraju da proizvedu novo potomstvo, ali s kim se pare mogu varirati.<ref>{{Cite web |title=Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis {{!}} Learn Science at Scitable |url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/quantitative-trait-locus-qtl-analysis-53904 |access-date=2024-05-15 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> They can either reproduce with their siblings, with themselves (different from asexual reproduction), or [[Backcrossing|backcross]].<ref>{{Cite book |last1=Klug |first1=William S. |title=Concepts of genetics |last2=Cummings |first2=Michael R. |last3=Spencer |first3=Charlotte A. |last4=Palladino |first4=Michael Angelo |date=2015 |publisher=Pearson |isbn=978-0-321-94891-5 |edition=Eleventh |location=Boston}}</ref> Nakon toga, proizvodi se nova [[generacija]], koja je genetički raznolikija. To je zbog [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. [[Genotip]] i [[fenotip]] ove nove generacije mjere se i upoređuju s molekularnim markerima kako bi se identificiralo koji su [[Alel|aleli]] povezani s tom osobinom.<ref>{{Cite web |date=2016-06-06 |title=10.5: Quantitative Trait Locus (QTL) Analysis |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Genetics/Online_Open_Genetics_(Nickle_and_Barrette-Ng)/10%3A__Molecular_Markers_and_Quantitative_Traits/10.05%3A_Quantitative_Trait_Locus_(QTL)_Analysis |access-date=2024-05-15 |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> Ovo ne znači da postoji direktna uzročno-posljedična veza između ovih regija i osobine, ali daje uvid da postoje geni koji imaju određenu vezu sa osobinom i otkriva gdje tražiti u budućim istraživanjima. === GWAS === [[GWAS|Studija asocijacije na nivou genoma]] (GWAS) je tehnika koja se koristi za pronalaženje genskih varijanti povezanih sa složenim osobinama. GWAS se radi sa populacijama koje se nasumično pare jer se sve genetičke varijante testiraju odjednom. Zatim istraživači mogu uporediti različite alele na jednom lokusu. Slično je [[lokus kvantitativne osobine|mapiranju QTL-a]].<ref>{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}</ref> Najčešći postupak za GWAS je studija slučaja koja stvara dvije populacije, jednu sa osobinom koju posmatramo i jednu bez te osobine. S dvije populacije istraživači će mapirati genom svakog ispitanika i uporediti ih kako bi pronašli različite varijance u [[jednonukleotidni polimorfizam|SNP-ovima]] između dvije populacije. Obje populacije trebaju imati sličnu okolinsku pozadinu. GWAS posmatra samo [[DNK]] i ne uključuje razlike koje bi bile uzrokovane faktorima okoline.<ref name=":1"/> [[Slika:Manhattan Plot.png|thumb|380x380px|Manhattan dijagram prikazuje povezanost genoma s mikrocirkulacijom.]] Statistički test, kao što je [[hi-kvadrat test|hi-kvadrat]], koristi se kako bi se utvrdilo postoji li povezanost s osobinom i svakim od testiranih SNP-ova. Statistički test daje [[p-vrijednost]] koju će istraživač koristiti da zaključi da li je SNP značajan. Ova granična vrijednost p-vrijednosti može varirati od većeg do manjeg broja, po nahođenju istraživača. Podaci se zatim mogu vizualizirati u [[Manhattan dijagram]]u koji uzima -log (p-vrijednost) tako da su svi značajni SNP-ovi na vrhu grafikona.<ref>{{Cite web |title= Chi-Square Tests|url=https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |access-date=2024-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629131548/https://visa.pharmacy.wsu.edu/bioinformatics/documents/chi-square-tests.pdf |archive-date=2018-06-29 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Feldman |first1=Igor |last2=Rzhetsky |first2=Andrey |last3=Vitkup |first3=Dennis |title=Network properties of genes harboring inherited disease mutations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=18 March 2008 |volume=105 |issue=11 |pages=4323–4328 |doi=10.1073/pnas.0701722105 |doi-access=free |pmid=18326631 |pmc=2393821 |bibcode=2008PNAS..105.4323F }}</ref> == Genetička arhitektura == [[Genetička arhitektura]] je sveobuhvatno objašnjenje svih genetičkih faktora koji iajmu ulogu u kompleksnoj osobini i postoji kao temelj [[kvantitativna genetika|kvantitativne genetike]]. Korištenjem matematičkih modela i statističke analize, poput GWAS-a, istraživači mogu odrediti broj gena koji utiču na osobinu, kao i nivo uticaja koji svaki gen ima na tu osobinu. To nije uvijek lahko jer se arhitektura jedne osobine može razlikovati između dvije odvojene populacije iste vrste.<ref name=":2">{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J. F. |last2=Wessler |first2=Susan R. |last3=Carroll |first3=Sean B. |last4=Doebley |first4=John |title=An Introduction to Genetic Analysis |date=2015 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-0948-5 }}{{pn|date=May 2024}}</ref> To može biti zbog činjenice da obje populacije žive u različitim okruženjima. Različita okruženja mogu dovesti do različitih interakcija između gena i okoline, mijenjajući arhitekturu obje populacije.<ref>{{cite journal |last1=Timpson |first1=Nicholas J. |last2=Greenwood |first2=Celia M. T. |last3=Soranzo |first3=Nicole |last4=Lawson |first4=Daniel J. |last5=Richards |first5=J. Brent |title=Genetic architecture: the shape of the genetic contribution to human traits and disease |journal=Nature Reviews Genetics |date=February 2018 |volume=19 |issue=2 |pages=110–124 |doi=10.1038/nrg.2017.101 |pmid=29225335 |url=https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl=1983/af2c1b78-3cca-42ab-b973-717e01938cc4 |hdl-access=free }}</ref> Nedavno, s brzim porastom dostupnih genetičkih podataka, istraživači su počeli bolje karakterizirati genetičku arhitekturu složenih osobina. Jedno iznenađenje bilo je zapažanje da se većina lokusa identificiranih u GWAS-ovima nalazi u [[nekodirajuča DNK|nekodirajućim]] regijama genoma; stoga, umjesto da direktno mijenjaju [[primarna struktura proteina|proteinske sekvence]], takve varijante vjerovatno utiču na [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Frazer KA, Murray SS, Schork NJ, Topol EJ | title = Human genetic variation and its contribution to complex traits | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 10 | issue = 4 | pages = 241–51 | date = April 2009 | pmid = 19293820 | doi = 10.1038/nrg2554 | s2cid = 19987352 }}</ref> Da bi se razumjeli precizni efekti ovih varijanti, mapiranje QTL-ova je korišteno za ispitivanje podataka iz svakog koraka regulacije gena; naprimjer, mapiranje podataka [[RNK-Seq|RNK-sekvenciranja]] može pomoći u određivanju efekata varijanti na nivoe ekspresije [[informacijska RNK|iRNK]], što zatim vjerovatno utiče na broj translatiranih proteina. Sveobuhvatna analiza QTL-ova uključenih u različite regulatorne korake – aktivnost [[promotor (genetika)|promotora]], brzine [[transkripcija (biologija)|transkripcije]], nivoe ekspresije iRNK, nivoe [[translacija (biologija)|translacije]] i nivoe ekspresije proteina – pokazala je da su visoki udjeli QTL-ova zajednički, što ukazuje na to da se regulacija ponaša kao "sekvencno uređena kaskada" s varijantama koje utiču na sve nivoe regulacije.<ref name="Li 2016">{{cite journal | vauthors = Li YI, van de Geijn B, Raj A, Knowles DA, Petti AA, Golan D, Gilad Y, Pritchard JK | title = RNA splicing is a primary link between genetic variation and disease | journal = Science | volume = 352 | issue = 6285 | pages = 600–4 | date = April 2016 | pmid = 27126046 | pmc = 5182069 | doi = 10.1126/science.aad9417 | bibcode = 2016Sci...352..600L }}</ref> Mnoge od ovih varijanti djeluju tako što utiču na vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] i druge procese koji mijenjaju funkciju hromatina – korake koji se dešavaju prije i tokom transkripcije RNK.<ref name="Li 2016"/> Da bi utvrdili funkcionalne posljedice ovih varijanti, istraživači su se uglavnom fokusirali na identifikaciju ključnih gena, puteva i procesa koji pokreću složeno [[ponašanje]] osobina; inherentna pretpostavka je bila da statistički najznačajnije varijante imaju najveći uticaj na osobine jer djeluju tako što utiču na ove ključne pokretače.<ref name="Boyle 2017" /><ref>{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen | name-list-style = vanc |date=2017-06-15|title=New concerns raised over value of genome-wide disease studies |journal=Nature|volume=546|issue=7659|page=463|doi=10.1038/nature.2017.22152 |doi-access=free}}</ref> Naprimjer, jedna studija pretpostavlja da postoje geni koji ograničavaju brzinu, a ključni su za funkciju [[mreža regulatornih gena|mreže regulatornih gena]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chakravarti A, Turner TN | title = Revealing rate-limiting steps in complex disease biology: The crucial importance of studying rare, extreme-phenotype families | journal = BioEssays | volume = 38 | issue = 6 | pages = 578–86 | date = June 2016 | pmid = 27062178 | doi = 10.1002/bies.201500203 | s2cid = 3813041 }}</ref> Druge studije su identifikovale funkcionalne uticaje ključnih gena i mutacija na poremećaje, uključujući [[autizam]] i [[shizofrenija| shizofreniju]].<ref name="Krumm 2015"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sekar A, Bialas AR, de Rivera H, Davis A, Hammond TR, Kamitaki N, Tooley K, Presumey J, Baum M, Van Doren V, Genovese G, Rose SA, Handsaker RE, Daly MJ, Carroll MC, Stevens B, McCarroll SA | title = Schizophrenia risk from complex variation of complement component 4 | journal = Nature | volume = 530 | issue = 7589 | pages = 177–83 | date = February 2016 | pmid = 26814963 | pmc = 4752392 | doi = 10.1038/nature16549 | bibcode = 2016Natur.530..177. }}</ref> Međutim, analiza Boylea i saradnika iz 2017. godine tvrdi da, iako geni koji direktno utiču na složene osobine postoje, regulatorne mreže su toliko međusobno povezane da svaki eksprimirani gen utiče na funkcije ovih "osnovnih" gena; ova ideja se naziva hipoteza "[[omnigenski model|omnigenska]]".<ref name="Boyle 2017" /> Iako ovi "periferni" geni imaju male efekte, njihov kombinovani uticaj daleko premašuje doprinose samih osnovnih gena. Kako bi podržali hipotezu da osnovni geni imaju manju ulogu od očekivane, autori opisuju tri glavna zapažanja: nasljednost za složene osobine je široko rasprostranjena, često ravnomjerno, po genomu; čini se da genetički efekti nisu posredovani specifičnom funkcijom ćelijskog tipa; i geni u relevantnim funkcionalnim kategorijama samo skromno doprinose nasljednosti više od drugih gena.<ref name="Boyle 2017"/> Jedna alternativa omnigenskoj hipotezi je ideja da periferni geni ne djeluju mijenjajući osnovne gene, već mijenjajući ćelijska stanja, kao što su brzina [[ćelijska dioba|diobe ćelija]] ili [[hormon]]ski odgovor.<ref>{{cite journal | vauthors = Preininger M, Arafat D, Kim J, Nath AP, Idaghdour Y, Brigham KL, Gibson G | title = Blood-informative transcripts define nine common axes of peripheral blood gene expression | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 3 | date = 2013-03-14 | pmid = 23516379 | pmc = 3597511 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003362 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | first = Xin | last = He | name-list-style = vanc | date = October 2017 | title = Comment on: An Expanded View of Complex Traits: From Polygenic to Omnigenic | journal = Journal of Psychiatry and Brain Science | volume = 2 | issue = 5 | doi = 10.20900/jpbs.20170014s2 | doi-access = free }}</ref> == Reference == {{Reflist|32em|refs = <ref name = "Marouli_2017">{{cite journal | vauthors = Marouli E, Graff M, Medina-Gomez C, Lo KS, Wood AR, Kjaer TR, Fine RS, Lu Y, Schurmann C, Highland HM, Rüeger S, Thorleifsson G, Justice AE, Lamparter D, Stirrups KE, Turcot V, Young KL, Winkler TW, Esko T, Karaderi T, Locke AE, Masca NG, Ng MC, Mudgal P, Rivas MA, Vedantam S, Mahajan A, Guo X, Abecasis G, Aben KK, Adair LS, Alam DS, Albrecht E, Allin KH, Allison M, Amouyel P, Appel EV, Arveiler D, Asselbergs FW, Auer PL, Balkau B, Banas B, Bang LE, Benn M, Bergmann S, Bielak LF, Blüher M, Boeing H, Boerwinkle E, Böger CA, Bonnycastle LL, Bork-Jensen J, Bots ML, Bottinger EP, Bowden DW, Brandslund I, Breen G, Brilliant MH, Broer L, Burt AA, Butterworth AS, Carey DJ, Caulfield MJ, Chambers JC, Chasman DI, Chen YI, Chowdhury R, Christensen C, Chu AY, Cocca M, Collins FS, Cook JP, Corley J, Galbany JC, Cox AJ, Cuellar-Partida G, Danesh J, Davies G, de Bakker PI, de Borst GJ, de Denus S, de Groot MC, de Mutsert R, Deary IJ, Dedoussis G, Demerath EW, den Hollander AI, Dennis JG, Di Angelantonio E, Drenos F, Du M, Dunning AM, Easton DF, Ebeling T, Edwards TL, Ellinor PT, Elliott P, Evangelou E, Farmaki AE, Faul JD, Feitosa MF, Feng S, Ferrannini E, Ferrario MM, Ferrieres J, Florez JC, Ford I, Fornage M, Franks PW, Frikke-Schmidt R, Galesloot TE, Gan W, Gandin I, Gasparini P, Giedraitis V, Giri A, Girotto G, Gordon SD, Gordon-Larsen P, Gorski M, Grarup N, Grove ML, Gudnason V, Gustafsson S, Hansen T, Harris KM, Harris TB, Hattersley AT, Hayward C, He L, Heid IM, Heikkilä K, Helgeland Ø, Hernesniemi J, Hewitt AW, Hocking LJ, Hollensted M, Holmen OL, Hovingh GK, Howson JM, Hoyng CB, Huang PL, Hveem K, Ikram MA, Ingelsson E, Jackson AU, Jansson JH, Jarvik GP, Jensen GB, Jhun MA, Jia Y, Jiang X, Johansson S, Jørgensen ME, Jørgensen T, Jousilahti P, Jukema JW, Kahali B, Kahn RS, Kähönen M, Kamstrup PR, Kanoni S, Kaprio J, Karaleftheri M, Kardia SL, Karpe F, Kee F, Keeman R, Kiemeney LA, Kitajima H, Kluivers KB, Kocher T, Komulainen P, Kontto J, Kooner JS, Kooperberg C, Kovacs P, Kriebel J, Kuivaniemi H, Küry S, Kuusisto J, La Bianca M, Laakso M, Lakka TA, Lange EM, Lange LA, Langefeld CD, Langenberg C, Larson EB, Lee IT, Lehtimäki T, Lewis CE, Li H, Li J, Li-Gao R, Lin H, Lin LA, Lin X, Lind L, Lindström J, Linneberg A, Liu Y, Liu Y, Lophatananon A, Luan J, Lubitz SA, Lyytikäinen LP, Mackey DA, Madden PA, Manning AK, Männistö S, Marenne G, Marten J, Martin NG, Mazul AL, Meidtner K, Metspalu A, Mitchell P, Mohlke KL, Mook-Kanamori DO, Morgan A, Morris AD, Morris AP, Müller-Nurasyid M, Munroe PB, Nalls MA, Nauck M, Nelson CP, Neville M, Nielsen SF, Nikus K, Njølstad PR, Nordestgaard BG, Ntalla I, O'Connel JR, Oksa H, Loohuis LM, Ophoff RA, Owen KR, Packard CJ, Padmanabhan S, Palmer CN, Pasterkamp G, Patel AP, Pattie A, Pedersen O, Peissig PL, Peloso GM, Pennell CE, Perola M, Perry JA, Perry JR, Person TN, Pirie A, Polasek O, Posthuma D, Raitakari OT, Rasheed A, Rauramaa R, Reilly DF, Reiner AP, Renström F, Ridker PM, Rioux JD, Robertson N, Robino A, Rolandsson O, Rudan I, Ruth KS, Saleheen D, Salomaa V, Samani NJ, Sandow K, Sapkota Y, Sattar N, Schmidt MK, Schreiner PJ, Schulze MB, Scott RA, Segura-Lepe MP, Shah S, Sim X, Sivapalaratnam S, Small KS, Smith AV, Smith JA, Southam L, Spector TD, Speliotes EK, Starr JM, Steinthorsdottir V, Stringham HM, Stumvoll M, Surendran P, 't Hart LM, Tansey KE, Tardif JC, Taylor KD, Teumer A, Thompson DJ, Thorsteinsdottir U, Thuesen BH, Tönjes A, Tromp G, Trompet S, Tsafantakis E, Tuomilehto J, Tybjaerg-Hansen A, Tyrer JP, Uher R, Uitterlinden AG, Ulivi S, van der Laan SW, Van Der Leij AR, van Duijn CM, van Schoor NM, van Setten J, Varbo A, Varga TV, Varma R, Edwards DR, Vermeulen SH, Vestergaard H, Vitart V, Vogt TF, Vozzi D, Walker M, Wang F, Wang CA, Wang S, Wang Y, Wareham NJ, Warren HR, Wessel J, Willems SM, Wilson JG, Witte DR, Woods MO, Wu Y, Yaghootkar H, Yao J, Yao P, Yerges-Armstrong LM, Young R, Zeggini E, Zhan X, Zhang W, Zhao JH, Zhao W, Zhao W, Zheng H, Zhou W, Rotter JI, Boehnke M, Kathiresan S, McCarthy MI, Willer CJ, Stefansson K, Borecki IB, Liu DJ, North KE, Heard-Costa NL, Pers TH, Lindgren CM, Oxvig C, Kutalik Z, Rivadeneira F, Loos RJ, Frayling TM, Hirschhorn JN, Deloukas P, Lettre G | display-authors = 6 | title = Rare and low-frequency coding variants alter human adult height | journal = [[Nature]] | volume = 542 | issue = 7640 | pages = 186–190 | date = February 2017 | pmid = 28146470 | pmc = 5302847 | doi = 10.1038/nature21039 | bibcode = 2017Natur.542..186M }}</ref> }} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Kvantitativna genetika]] 85hsdl0av5e3v34cxxs53j4bcw4vmlm 0 538476 3933991 2026-10-04T13:19:33Z Brocker-AB 186433 Preusmjereno na [[REST-korepressor 1]] 3933991 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[REST-korepressor 1]] ihweyz4l8xnajnneasiytoi4cdu4lfs 0 538477 3933994 2026-10-04T13:33:44Z Brocker-AB 186433 Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''REST-korepresor 1''', također poznat i kao '''[[CoREST1]]''', jeste [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''RCOR1'''.<ref name="pmid10449787">{{cite journal | vauthors = Andrés ME, Burger C, Peral-Rubio MJ, Battaglioli E, Anderson ME, Grimes J, Dallman J, Ballas N, Mandel G | title = CoREST: a functional corepressor required for regulation of neural-specific gene expression | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 9... 3933994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''REST-korepresor 1''', također poznat i kao '''[[CoREST1]]''', jeste [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''RCOR1'''.<ref name="pmid10449787">{{cite journal | vauthors = Andrés ME, Burger C, Peral-Rubio MJ, Battaglioli E, Anderson ME, Grimes J, Dallman J, Ballas N, Mandel G | title = CoREST: a functional corepressor required for regulation of neural-specific gene expression | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 96 | issue = 17 | pages = 9873–8 | date = September 1999 | pmid = 10449787 | pmc = 22303 | doi = 10.1073/pnas.96.17.9873 | bibcode = 1999PNAS...96.9873A | doi-access = free }}</ref> <ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: RCOR1 REST corepressor 1| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=23186| access-date = }}</ref> == Aminokiselinski sastav == {{Legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MPAMVEKGPE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSGKRRGRNN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AAASASAAAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SAAASAACAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PAATAASGAA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ASSASAAAAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AAAAPNNGQN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KSLAAAAPNG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSSSNSWEEG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSGSSSDEEH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GGGGMRVGPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YQAVVPDFDP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AKLARRSQER</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DNLGMLVWSP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NQNLSEAKLD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EYIAIAKEKH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GYNMEQALGM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LFWHKHNIEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLADLPNFTP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FPDEWTVEDK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VLFEQAFSFH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKTFHRIQQM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPDKSIASLV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KFYYSWKKTR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKTSVMDRHA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RKQKREREES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EDELEEANGN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NPIDIEVDQN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KESKKEVPPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETVPQVKKEK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HSTQAKNRAK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RKPPKGMFLS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QEDVEAVSAN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ATAATTVLRQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDMELVSVKR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QIQNIKQTNS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALKEKLDGGI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EPYRLPEVIQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KCNARWTTEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QLLAVQAIRK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>YGRDFQAISD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VIGNKSVVQV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KNFFVNYRRR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FNIDEVLQEW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EAEHGKEETN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GPSNQKPVKS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PDNSIKMPEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EDEAPVLDVR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YASAS</td></tr> </table> == Funkcija == Ovaj gen kodira protein koji je dobro , smanjeno reguliran pri rođenju i ima specifičnu ulogu u određivanju [[neuron|neurvne ćelije]] [[ćelijske diferencijacije|diferencijacije]]. Kodirani protein se veže za [[C-terminalni]] domen [[RE1-transkripcijskog faktora utišavanja|REST]] (represorski element-1 transkripcijskog faktora utišavanja).<ref name="entrez"/> == Interakcije == Pokazano je da RCOR1 [[interakcija protein-proteinska|interraguje]] sa: * [[HDAC1]],<ref name=pmid12032298/><ref name="pmid11171972">{{cite journal | vauthors = You A, Tong JK, Grozinger CM, Schreiber SL | title = CoREST is an integral component of the CoREST- human histone deacetylase complex | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 98 | issue = 4 | pages = 1454–8 | date = February 2001 | pmid = 11171972 | pmc = 29278 | doi = 10.1073/pnas.98.4.1454 | bibcode = 2001PNAS...98.1454Y | doi-access = free }}</ref> * [[Histon-deacetilaza 2|HDAC2]],<ref name=pmid12032298/><ref name=pmid11171972/> * [[HMG20B]],<ref name="pmid12032298">{{cite journal | vauthors = Hakimi MA, Bochar DA, Chenoweth J, Lane WS, Mandel G, Shiekhattar R | title = A core-BRAF35 complex containing histone deacetylase mediates repression of neuronal-specific genes | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 99 | issue = 11 | pages = 7420–5 | date = May 2002 | pmid = 12032298 | pmc = 124246 | doi = 10.1073/pnas.112008599 | bibcode = 2002PNAS...99.7420H | doi-access = free }}</ref> * [[RE1-utišavajući transcripcijski faktor|REST]]<ref name="pmid10449787" /> and * [[PHF21A]].<ref name=pmid12032298/><ref name="pmid15325272">{{cite journal | vauthors = Iwase S, Januma A, Miyamoto K, Shono N, Honda A, Yanagisawa J, Baba T | title = Characterization of BHC80 in BRAF-HDAC complex, involved in neuron-specific gene repression | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 322 | issue = 2 | pages = 601–8 | date = September 2004 | pmid = 15325272 | doi = 10.1016/j.bbrc.2004.07.163 }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Clear}} == Dodatni izvori== {{Refbegin | 2}} * {{cite journal | vauthors = Nomura N, Nagase T, Miyajima N, Sazuka T, Tanaka A, Sato S, Seki N, Kawarabayasi Y, Ishikawa K, Tabata S | title = Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. II. The coding sequences of 40 new genes (KIAA0041-KIAA0080) deduced by analysis of cDNA clones from human cell line KG-1 | journal = DNA Res. | volume = 1 | issue = 5 | pages = 223–9 | year = 1994 | pmid = 7584044 | doi = 10.1093/dnares/1.5.223 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Andersson B, Wentland MA, Ricafrente JY, Liu W, Gibbs RA | title = A "double adaptor" method for improved shotgun library construction | journal = Anal. Biochem. | volume = 236 | issue = 1 | pages = 107–13 | year = 1996 | pmid = 8619474 | doi = 10.1006/abio.1996.0138 }} * {{cite journal | vauthors = Yu W, Andersson B, Worley KC, Muzny DM, Ding Y, Liu W, Ricafrente JY, Wentland MA, Lennon G, Gibbs RA | title = Large-scale concatenation cDNA sequencing | journal = Genome Res. | volume = 7 | issue = 4 | pages = 353–8 | year = 1997 | pmid = 9110174 | pmc = 139146 | doi = 10.1101/gr.7.4.353 }} * {{cite journal | vauthors = Grimes JA, Nielsen SJ, Battaglioli E, Miska EA, Speh JC, Berry DL, Atouf F, Holdener BC, Mandel G, Kouzarides T | title = The co-repressor mSin3A is a functional component of the REST-CoREST repressor complex | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 13 | pages = 9461–7 | year = 2000 | pmid = 10734093 | doi = 10.1074/jbc.275.13.9461 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Hartley JL, Temple GF, Brasch MA | title = DNA cloning using in vitro site-specific recombination | journal = Genome Res. | volume = 10 | issue = 11 | pages = 1788–95 | year = 2000 | pmid = 11076863 | pmc = 310948 | doi = 10.1101/gr.143000 }} * {{cite journal | vauthors = Humphrey GW, Wang Y, Russanova VR, Hirai T, Qin J, Nakatani Y, Howard BH | title = Stable histone deacetylase complexes distinguished by the presence of SANT domain proteins CoREST/kiaa0071 and Mta-L1 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 276 | issue = 9 | pages = 6817–24 | year = 2001 | pmid = 11102443 | doi = 10.1074/jbc.M007372200 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = You A, Tong JK, Grozinger CM, Schreiber SL | title = CoREST is an integral component of the CoREST- human histone deacetylase complex | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 98 | issue = 4 | pages = 1454–8 | year = 2001 | pmid = 11171972 | pmc = 29278 | doi = 10.1073/pnas.98.4.1454 | bibcode = 2001PNAS...98.1454Y | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Ballas N, Battaglioli E, Atouf F, Andres ME, Chenoweth J, Anderson ME, Burger C, Moniwa M, Davie JR, Bowers WJ, Federoff HJ, Rose DW, Rosenfeld MG, Brehm P, Mandel G | title = Regulation of neuronal traits by a novel transcriptional complex | journal = Neuron | volume = 31 | issue = 3 | pages = 353–65 | year = 2001 | pmid = 11516394 | doi = 10.1016/S0896-6273(01)00371-3 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Hakimi MA, Bochar DA, Chenoweth J, Lane WS, Mandel G, Shiekhattar R | title = A core-BRAF35 complex containing histone deacetylase mediates repression of neuronal-specific genes | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 99 | issue = 11 | pages = 7420–5 | year = 2002 | pmid = 12032298 | pmc = 124246 | doi = 10.1073/pnas.112008599 | bibcode = 2002PNAS...99.7420H | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Battaglioli E, Andrés ME, Rose DW, Chenoweth JG, Rosenfeld MG, Anderson ME, Mandel G | title = REST repression of neuronal genes requires components of the hSWI.SNF complex | journal = J. Biol. Chem. | volume = 277 | issue = 43 | pages = 41038–45 | year = 2002 | pmid = 12192000 | doi = 10.1074/jbc.M205691200 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Lunyak VV, Burgess R, Prefontaine GG, Nelson C, Sze SH, Chenoweth J, Schwartz P, Pevzner PA, Glass C, Mandel G, Rosenfeld MG | title = Corepressor-dependent silencing of chromosomal regions encoding neuronal genes | journal = Science | volume = 298 | issue = 5599 | pages = 1747–52 | year = 2002 | pmid = 12399542 | doi = 10.1126/science.1076469 | bibcode = 2002Sci...298.1747L | citeseerx = 10.1.1.136.7131 | s2cid = 13507921 }} * {{cite journal | vauthors = Hakimi MA, Dong Y, Lane WS, Speicher DW, Shiekhattar R | title = A candidate X-linked mental retardation gene is a component of a new family of histone deacetylase-containing complexes | journal = J. Biol. Chem. | volume = 278 | issue = 9 | pages = 7234–9 | year = 2003 | pmid = 12493763 | doi = 10.1074/jbc.M208992200 | doi-access = free}} * {{cite journal | vauthors = Iwase S, Januma A, Miyamoto K, Shono N, Honda A, Yanagisawa J, Baba T | title = Characterization of BHC80 in BRAF-HDAC complex, involved in neuron-specific gene repression | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 322 | issue = 2 | pages = 601–8 | year = 2004 | pmid = 15325272 | doi = 10.1016/j.bbrc.2004.07.163 }} * {{cite journal | vauthors = Gu H, Liang Y, Mandel G, Roizman B | title = Components of the REST/CoREST/histone deacetylase repressor complex are disrupted, modified, and translocated in HSV-1-infected cells | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 102 | issue = 21 | pages = 7571–6 | year = 2005 | pmid = 15897453 | pmc = 1140450 | doi = 10.1073/pnas.0502658102 | bibcode = 2005PNAS..102.7571G | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Lee MG, Wynder C, Cooch N, Shiekhattar R | title = An essential role for CoREST in nucleosomal histone 3 lysine 4 demethylation | journal = Nature | volume = 437 | issue = 7057 | pages = 432–5 | year = 2005 | pmid = 16079794 | doi = 10.1038/nature04021 | bibcode = 2005Natur.437..432L | s2cid = 4396351 }} * {{cite journal | vauthors = Shi YJ, Matson C, Lan F, Iwase S, Baba T, Shi Y | title = Regulation of LSD1 histone demethylase activity by its associated factors | journal = Mol. Cell | volume = 19 | issue = 6 | pages = 857–64 | year = 2005 | pmid = 16140033 | doi = 10.1016/j.molcel.2005.08.027 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Nousiainen M, Silljé HH, Sauer G, Nigg EA, Körner R | title = Phosphoproteome analysis of the human mitotic spindle | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 103 | issue = 14 | pages = 5391–6 | year = 2006 | pmid = 16565220 | pmc = 1459365 | doi = 10.1073/pnas.0507066103 | bibcode = 2006PNAS..103.5391N | doi-access = free }} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== {{PDB Gallery|geneid=23186}} {{Transkripcijski koregulatori}} {{NLM content}} [[Kategorija:Transkripcijski koregulatori]] [[Kategorija:Ljudski geni]] 49ct2txe3ww1fdzouwn30cxku1ibrh9 0 538478 3934014 2026-10-04T15:00:33Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Jeremy Teela | slika = Jeremy_Teela_at_press_conference_before_2002_Winter_Olympics_2002-02-07_1.JPEG | opis_slike = | puno_ime = Jeremy Scott Teela | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Tonasket]], [[Washington (savezna država)|Washington]] | dr... 3934014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jeremy Teela | slika = Jeremy_Teela_at_press_conference_before_2002_Winter_Olympics_2002-02-07_1.JPEG | opis_slike = | puno_ime = Jeremy Scott Teela | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Tonasket]], [[Washington (savezna država)|Washington]] | država_rođenja = [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 82 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = U.S. Army WCAP | trener = [[Per Nilsson]], [[Armin Auchentaller]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = {{plainlist| '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''37.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''57.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 10. 2026. }} '''Jeremy Teela''' rođen 19. jula 1976. u [[Tonasket]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Washington (savezna država)|Washington]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.<ref name="Sports Reference">{{Cite web|name=Jeremy Teela |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/jeremy-teela-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151001040512/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/jeremy-teela-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|23]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|60]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]] |} Teela je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deseto mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 1:47.9&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] je osvojio deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]], što mu je ostao najbolji rezultat. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|20]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|58]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|86]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|62]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|20]] | | | |- |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|28]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|36]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|46]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|73]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|69]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|18]] |} Teela je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. <!-- U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|masovnog starta]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 52.9&nbsp;s bio sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] |- | || || || ||57||53||48||66||62||96||76|| ||71||48|| || |} {{clear}} Prvi nastup Teelaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]], <!-- 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio šesto mjesto. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2014. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|78}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Teela, Jeremy}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Tonasket]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kwa8kc7pov1bkyeb1vla123ethph02x 3934015 3934014 2026-10-04T15:11:19Z AnToni 2325 3934015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jeremy Teela | slika = Jeremy_Teela_at_press_conference_before_2002_Winter_Olympics_2002-02-07_1.JPEG | opis_slike = | puno_ime = Jeremy Scott Teela | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|11|28}} | mjesto_rođenja = [[Tonasket]], [[Washington (savezna država)|Washington]] | država_rođenja = [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = vojnik | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 82 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = U.S. Army WCAP | trener = [[Per Nilsson]], [[Armin Auchentaller]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = {{plainlist| '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]], [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''35.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]], [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 10. 2026. }} '''Jeremy Teela''' rođen 28. novembra 1976. u [[Tonasket]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Washington (savezna država)|Washington]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.<ref name="Sports Reference">{{Cite web|name=Jeremy Teela |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/jeremy-teela-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151001040512/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/jeremy-teela-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|23]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|60]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]] |} Teela je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 1:13.9&nbsp;min iza [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|francuskog]] biatlonca [[Vincent Jay|Vincent Jay]], koji je utrku završio s bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jay Hakkinen|Jayom Hakkinenom]] je osvojio deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]], što mu je ostao najbolji rezultat. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|20]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|58]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|86]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|62]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|20]] | | | |- |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|28]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|36]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|46]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|73]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|69]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|18]] |} Teela je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. <!-- U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|masovnog starta]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 52.9&nbsp;s bio sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] |- | || || || ||57||53||48||66||62||96||76|| ||71||48|| || |} {{clear}} Prvi nastup Teelaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]], <!-- 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio šesto mjesto. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2014. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|78}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Teela, Jeremy}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Tonasket]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4g00ncjsu1ltp928owgcjfeaoa6y67z 3934020 3934015 2026-10-04T15:23:16Z AnToni 2325 3934020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jeremy Teela | slika = Jeremy_Teela_at_press_conference_before_2002_Winter_Olympics_2002-02-07_1.JPEG | opis_slike = | puno_ime = Jeremy Scott Teela | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|11|28}} | mjesto_rođenja = [[Tonasket]], [[Washington (savezna država)|Washington]] | država_rođenja = [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = vojnik | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 82 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = U.S. Army WCAP | trener = [[Per Nilsson]], [[Armin Auchentaller]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = {{plainlist| '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]], [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''35.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]], [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 10. 2026. }} '''Jeremy Teela''' rođen 28. novembra 1976. u [[Tonasket]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Washington (savezna država)|Washington]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.<ref name="Sports Reference">{{Cite web|name=Jeremy Teela |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/jeremy-teela-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151001040512/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/jeremy-teela-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|23]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|60]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]] |} Teela je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 1:13.9&nbsp;min iza [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|francuskog]] biatlonca [[Vincent Jay|Vincent Jay]], koji je utrku završio s bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jay Hakkinen|Jayom Hakkinenom]] je osvojio deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]], što mu je ostao najbolji rezultat. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|20]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|58]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|86]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|62]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|20]] | | | |- |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|28]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|36]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|46]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|73]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|69]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|18]] |} Teela je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km| 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:08.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika ruskog biatlonca [[Pavel Rostovcev|Pavela Rostovceva]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jay Hakkinen|Jayom Hakkinenom]] osvojio je deveto mjesto, što mu je najbolji rezultat. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] |- | || || || ||57||53||48||66||62||96||76|| ||71||48|| || |} {{clear}} Prvi nastup Teelaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]], 11. januara 1997. u [[Ruhpolding]]u u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 108-o mjesto. Najbolji mu je rezultat treće mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Whistler]]u 11. marta 2009. u utrci na 20&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jay Hakkinen|Jayom Hakkinenom]] osvojio peto mjesto. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2014. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|115}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Teela, Jeremy}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Tonasket]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sr51vghurv6pe6fgoxnc3jbzdulqkjf 1 538479 3934016 2026-10-04T15:11:36Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3934016 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} 7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8 0 538480 3934025 2026-10-04T15:53:21Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Lowell Bailey | slika = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg | opis_slike = | puno_ime = Lowell Conrad Bailey | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}} | mjesto_rođenja = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]] | država_rođenja = [[SAD]] | d... 3934025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lowell Bailey | slika = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg | opis_slike = | puno_ime = Lowell Conrad Bailey | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}} | mjesto_rođenja = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]] | država_rođenja = [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = NYSEF | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 1 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = {{plainlist| '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 10. 2026. }} '''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac<ref name="Sports Reference">{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}</ref> i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|48]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|16]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]] |} Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deseto mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 1:47.9&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] je osvojio deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]], što mu je ostao najbolji rezultat. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]] |} Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], <!-- ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|masovnog starta]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 52.9&nbsp;s bio sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] |- | || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35 |} {{clear}} Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], <!-- 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio peto mjesto. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 208. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|41}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Siler City]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rfy12dlndvra0fiv5ardo4m0p73gbeh 3934030 3934025 2026-10-04T15:58:17Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3934030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lowell Bailey | slika = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg | opis_slike = | puno_ime = Lowell Conrad Bailey | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}} | mjesto_rođenja = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]] | država_rođenja = [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = NYSEF | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 1 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = {{plainlist| '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 10. 2026. }} '''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac<ref name="Sports Reference">{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}</ref> i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|48]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]] |} Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deseto mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 1:47.9&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] je osvojio deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]], što mu je ostao najbolji rezultat. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]] |} Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], <!-- ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|masovnog starta]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 52.9&nbsp;s bio sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] |- | || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35 |} {{clear}} Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], <!-- 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio peto mjesto. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 208. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|41}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Siler City]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bim5zabc5qpyte9yy58t9aj7jdl9706 3934031 3934030 2026-10-04T16:03:34Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3934031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lowell Bailey | slika = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg | opis_slike = | puno_ime = Lowell Conrad Bailey | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}} | mjesto_rođenja = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]] | država_rođenja = [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = NYSEF | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 1 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = {{plainlist| '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 10. 2026. }} '''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac<ref name="Sports Reference">{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}</ref> i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|48]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]] |} Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deseto mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 1:47.9&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] je osvojio deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]], što mu je ostao najbolji rezultat. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|16]] |} Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], <!-- ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|masovnog starta]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 52.9&nbsp;s bio sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]], koji je utrku završio s dva promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je šesto mjesto, što mu je najbolji rezultat. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] |- | || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35 |} {{clear}} Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], <!-- 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio peto mjesto. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 208. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|41}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Siler City]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 42u86baz3au8q9i8ox3o3p26c3268z4 1 538481 3934026 2026-10-04T15:54:19Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026 3934026 wikitext text/x-wiki {{Američki mjesec}} 7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8 1 538482 3934073 2026-10-04T22:50:03Z Ivan VA 39784 /* Samopromocija? */ novi odlomak 3934073 wikitext text/x-wiki == Samopromocija? == Izgleda pisan kao samopromocija. I to od urednika koji sveukupno ima 3 izmene. Ne bi bilo loše da se postavi šablon da je reč o samopromociji, ako se već niko ne želi baviti uređivanjem. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:50, 5 oktobar 2026 (CEST) j6c98ennwwm5wvva23fz6brkfregtra