1941.

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1941.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72</id>
    <revision>
      <id>3934529</id>
      <parentid>3842760</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[18. oktobar]] – [[Martha Burk]], [[SAD|američka]] politička psihologinja i aktivistica</comment>
      <origin>3934529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10245" sha1="p32s3pg8jgsh77oey86oczjalcl48rq" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1941.''' (MCMXLI) je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1941. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 941. godina drugog milenija, 41. godina 20. stoljeća i druga godina decenije 1940-ih.

Projekt [[Korelati rata|Correlates of War]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://correlatesofwar.org/|title=The Correlates of War Project – The Correlates of War Project|website=correlatesofwar.org|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; procjenjuje da je ovo najsmrtonosnija godina u ljudskoj historiji u smislu smrtnih slučajeva u sukobima, a broj poginulih iznosi 3,49 miliona. Međutim, [[Uppsala Conflict Data Program|Upsala Conflict Data Program]] procjenjuje da je sljedeća godina, [[1942.]], bila najsmrtonosnija takva godina. Procjene broja smrtnih slučajeva za 1941. i 1942. kreću se od 2,28 do 7,71 miliona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|title=Deaths in conflicts by source|website=Our World in Data|access-date=22. 7. 2023|archive-date=7. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607131919/https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
* [[20. januar]] – Održana [[Wannsee konferencija]] u [[Berlin]]u, na kojoj su progon i uništenje Jevreja označeni kao ''konačno rješenje jevrejskog pitanja'' te je time dat signal za masovna strijeljanja i otvaranje logora smrti na područjima pod kontrolom njemačke vojske i [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]].
* Prestanak rada društva &quot;[[Gajret (društvo)|Gajret]]&quot;.
* [[27. mart]] – Potpisivanje pakta sa [[Njemačka|Njemačkom]] i demonstracije širom [[Jugoslavija|Jugoslavije]]
* [[6. april]] – Napad [[Njemačka|Njemačke]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]
* [[9. april]] – [[Drugi svjetski rat]] ([[Aprilski rat]]): [[11. oklopna divizija (Wehrmacht)|11. njemačka oklopna divizija]] pod generaloberstom [[Ewald von Kleist|Ewaldom vonom Kleistom]] zauzela [[Niš]] od Pete jugoslavenske armije.
* [[10. april]] – Član [[Ustaše|ustaškog pokreta]] [[Slavko Kvaternik]] u [[Zagreb]]u proglasio [[NDH|Nezavisnu državu Hrvatsku]].
* [[23. april]] – Grčka vojska je kapitulirala pred trupama nacističke Njemačke; kralj i vlada napustili zemlju.
* [[22. juni]] – Napad [[Njemačka|Njemačke]] na [[Savez Sovjetskih Socijalistickih Republika|SSSR]]
* [[4. juli]] – KPJ objavljuje proglas kojim se narod poziva na oružanu borbu protiv okupatora.
* [[14. august]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijer]] [[Winston Churchill]] i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Franklin D. Roosevelt]] objavili [[Atlantska povelja|Atlantsku povelju]], koja definira savezničke ratne ciljeve i predstavlja prvi stepen [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].
* [[24. septembar]] - Vlade 15 zemalja, među kojima i vlada Kraljevine Jugoslavije, potpisale na konferenciji u Londonu [[Atlantska povelja|Atlantsku povelju]].
* [[8. novembar]] – Osnovana Albanska komunistička partija.
* [[25. novembar]] – Poginulo 848 britanskih mornara kada je [[njemačka]] podmornica potopila britanski ratni brod ''Baram'' u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[26. novembar]] – Američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] potpisao zakon kojim se i zvanično uspostavlja Dan zahvalnosti koji se slavi u SAD-u kao četvrti četvrtak u novembru.
* [[28. novembar]] – [[Crvena armija]] u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke trupe iz [[Rostov]]a.
* [[7. decembar]] – [[Japan]]ski [[avion]]i napali [[Amerika|američku]] pomorsku bazu u [[Pearl Harbor]]u na [[Havaji]]ma i uništili veliki broj aviona i [[brod]]ova, što je ubrzalo odluku SAD-a da se uključi u [[Drugi svjetski rat]].
* [[7. decembar]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] objavila rat [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Finska|Finskoj]], zemljama koje su, kao članice [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], učestvovale u [[agresija|agresiji]] na [[SSSR]].
* [[8. decembar]] – [[SAD]] i Ujedinjeno Kraljevstvo objavili [[rat]] [[Japan]]u, dan poslije japanskog napada na američku bazu u Pearl Harboru na [[Havaji]]ma. [[Njemačka]] i [[Italija]], u skladu s obavezama iz [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], objavile rat SAD-u.
* [[25. decembar]] – [[Japan]]ska armija u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] okupirala [[Hong Kong]] poslije 17 dana opsade.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[14. januar]]
** [[Faye Dunaway]], američka glumica
** [[Milan Kučan]], slovenski političar
* [[21. januar]] – [[Plácido Domingo]], [[Španija|španski]] [[opera (muzika)|operski]] pjevač
* [[22. januar]] – [[Sven-Olov Axelsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[29. januar]] – [[Mustafa Imamović]], bosanskohercegovački historičar

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[11. februar]] – [[Sérgio Mendes]], brazilski muzičar (''[[bossa nova]]'')
* [[15. februar]] – [[Florinda Bolkan]], brazilska glumica i manekenka

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Gordana Rodić-Kureš]], jugoslavenska i bh. [[šah]]istica
* [[16. mart]] – [[Bernardo Bertolucci]], [[italija]]nski [[film]]ski [[režiser]] i [[scenarist]]
* [[26. mart]] – [[Richard Dawkins]], engleski etolog i evolucijski biolog
* [[27. mart]]
** [[Ivan Gašparovič]], slovački političar i državnik
** [[Miki Jevremović]], jugoslavenski i srbijanski pjevač

=== April ===
* [[3. april]] – [[Jasmina Musabegović]], bosanskohercegovačka spisateljica
* [[19. april]] – [[Arnošt Hájek]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[20. april]] – [[Ryan O'Neal]], američki glumac
* [[27. april]] – [[Fethullah Gülen]], turski propovjednik

=== Maj ===
* [[11. maj]]
** [[Esad Jogić]], bosanskohercegovački novinar i književnik
** [[Tatjana Ljujić-Mijatović]], bosanskohercegovačka političarka
* [[14. maj]] – [[Ivar Nordkild]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[24. maj]] – [[Bob Dylan]], američki pjevač, kompozitor i pjesnik

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[9. juli]] – [[Helena Buljan]], hrvatska glumica
* [[23. juli]] – [[Pierre Agostini]], francuski [[Eksperimentalna fizika|eksperimentalni fizičar]]
* [[25. juli]] – [[Nate Thurmond]], američki [[košarka]]š
* [[26. juli]] – [[Dieter Ritter]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[28. juli]]
** [[Lela Margitić]], hrvatska glumica
** [[Ricardo Muti]], italijanski dirigent

=== August ===
* [[14. august]] – [[Vida Ognjenović]], srbijanska pozorišna rediteljica, prevoditeljica, dramaturginja, književnica, profesorica drame i diplomata

=== Septembar ===

* [[9. septembar]] – [[Dennis Ritchie]], američki računarski naučnik;

=== Oktobar ===
* [[18. oktobar]] – [[Martha Burk]], [[SAD|američka]] politička psihologinja i aktivistica
* [[23. oktobar]]
** [[Nesim Tahirović]], bosanskohercegovački slikar
** [[Anđelka Bego-Šimunić]], bosanskohercegovačka kompozitorica

=== Novembar ===

* [[4. novembar]] – [[Howard Spodek]], američki historičar

=== Decembar ===
* [[11. decembar]] – [[Ralph Wakley]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

== Umrli ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Petar Zimonjić]], mitropolit [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|hercegovački]] i kasnije [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]]

=== Januar===
* [[4. januar]] – [[Henri Bergson]], francuski filozof
* [[11. januar]] – [[Emanuel Lasker]], njemački šahist i matematičar
* [[13. januar]] – [[James Joyce]], irski književnik

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[Ivo Kozarčanin]], hrvatski književnik
* [[21. februar]] – [[Frederick Banting]], [[Kanada|kanadski]] [[fiziologija|fiziolog]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[1923.]]

=== Mart ===
* [[8. mart]] – [[Sherwood Anderson]], američki književnik
* [[15. mart]] – [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla
* [[28. mart]] – [[Virginia Woolf]], engleska književnica

=== April ===
=== Maj ===
=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Wilhelm II]], pruski kralj i posljednji njemački car
* [[11. juni]] – [[Mustafa Golubić]], jugoslavenski revolucionar i sovjetski obavještajac

=== Juli ===
* [[Alfred Pordes]], bosanskohercegovački kompozitor i dirigent
* [[17. juli]] – [[August Cesarec]], hrvatski književnik
* [[17. juli]] – [[Adam Smith]], škotski ekonomist i etičar

=== August ===
* [[14. august]] – [[Paul Sabatier]], francuski hemičar

=== Septembar ===
* [[11. septembar]] – [[Marija Spiridonova]], ruska revolucionarka, terorista i političarka
* [[28. septembar]] – [[Radojka Lakić]], učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije

=== Oktobar ===
* [[14. oktobar]] – [[Hjalmar Söderberg]], švedski pisac, pjesnik i novinar
* [[17. oktobar]]
** [[Nikola Babić (narodni heroj)|Nikola Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
** [[Mahmut Bušatlija]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe i [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Novembar ===
* [[18. novembar]] – [[Walther Hermann Nernst]], njemački fizičar i hemičar
* [[22. novembar]] – [[Kurt Koffka]], njemački psiholog

=== Decembar ===
* [[14. decembar]] – [[Tadija Andrić]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[31. decembar]] – [[Edhem Bičakčić (1884)|Edhem Bičakčić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 9 gradonačelnik Sarajeva
[[Datoteka:Ansel_Adams_-_National_Archives_79-AAB-01.jpg|desno|mini|[[Ansel Adams]], fotografija [[Hooverova brana|Hooverove brane]] 1941.|195x195piksel]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* Nisu dodijeljene

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230607131919/https://ourworldindata.org/grapher/deaths-in-conflicts-by-source |date=7. 6. 2023 }}
{{Commonscat|1941|1941.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>p32s3pg8jgsh77oey86oczjalcl48rq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slovenija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1128</id>
    <revision>
      <id>3934551</id>
      <parentid>3917578</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T10:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54264-50</username>
        <id>186656</id>
      </contributor>
      <comment>tipfeler :) :) :)</comment>
      <origin>3934551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66690" sha1="adc6pxfcdcw9g3nali9t54dgr80rcn6" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime = Republika Slovenija
| ime_genitiv = Slovenije
| zastava = Flag of Slovenia.svg
| grb = Coat of arms of Slovenia.svg
| vrsta_simbola = Grb
| uzrečica =
| himna = &quot;[[Zdravljica]]&quot;&lt;br&gt;[[Datoteka:Slovenia's national anthem, performed by the United States Navy Band.oga]]
| karta = EU-Slovenia.svg
| opis_karte =
| širina_karte =200px
| glavni_grad = [[Ljubljana]]
| glavni_grad_koordinate = {{coord|46|03|N|14|30|E|type:city}}
| najveći_grad = Ljubljana
| službeni_jezik = [[Slovenski jezik|Slovenski]]
| etničke_grupe = 83% [[Slovenci]]&lt;br&gt;2% Srbi&lt;br&gt;2% Hrvati&lt;br&gt;1% [[Bošnjaci]]&lt;br&gt;12% drugi
| državno_uređenje = Republika
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Slovenije|Predsjednica]]
| vladar_prva_vlast = [[Nataša Pirc Musar]]
| vrsta_druge_vlasti =[[Premijer Slovenije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast = [[Janez Janša]]
| nezavisnost = od SFR Jugoslavije
| nezavisnost_priznato =  25. juni 1991.
| površina = 20.272
| po_površini_na_svijetu = 150.
| procenat_vode = 0,7
| stanovnika = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;2,136,385
| stanovnika_godina = 2026.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 144.
| gustoća = 105,4
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 
| bdp_ukupno = $111 milijarde US$
| bdp_godina = Procjena 2023.
| po_broju_bdp_na_svijetu = 38.
| bdp_per_capita = $52,517
| hdi =&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.931
| hdi_godina = 2023.
| hdi_nivo = vrlo visok
| po_broju_hdi_na_svijetu = 21.
| gini = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;23,4
| gini_godina = 2023.
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta = [[euro]] &lt;small&gt;(do 2007. [[slovenski tolar]])&lt;/small&gt;
| vremenska_zona = [[srednjoevropsko vrijeme]], UTC+1 i UTC+2
| najviša_tačka_ime = [[Triglav]]
| najviša_tačka_metara = 2864
| najveće_jezero_ime =
| najveće_jezero_površina =
| najveća_rijeka_ime =
| najveća_rijeka_dužina =
| nacionalni_dan =
| internetski_nastavak = [[.si]]
| pozivni_broj = +386
| komentar =
}}
'''Slovenija''', zvanično '''Republika Slovenija''', jest [[Evropa|evropska]] [[država]] smještena na krajnjem sjeveru [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i krajnjem jugu [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]]. Ona na zapadu graniči s [[Italija|Italijom]], na sjeveru s [[Austrija|Austrijom]], na sjeveroistoku sa [[Mađarska|Mađarskom]], a na istoku i jugu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Slovenija leži na spoju alpskog, sredozemnog, panonskog i dinarskog svijeta. Površina Slovenije iznosi 20.273&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, po čemu ona spada u srednje velike evropske države. Dužina državne granice iznosi 1.382&amp;nbsp;km, od čega je 921&amp;nbsp;km kopnene, 413&amp;nbsp;km riječne te 47&amp;nbsp;km morske granice. Slovenska obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]] duga je 46,6&amp;nbsp;km. Glavni grad joj je [[Ljubljana]], privredno, kulturno i političko središte države, a najviši vrh je [[Triglav]] (2864 m).

Kroz [[Historija Slovenije|slovensku historiju]] smjenjivali su se kulturni utjecaji iz srednjoevropskog i apeninskog kulturnog prostora. Prema popisu iz 2021. Slovenija je imala 2.108.977 stanovnika. [[Slovenci]] predstavljaju oko 83% stanovništva, dok je najveći udio, u ustavu spomenutih manjina,&lt;ref name=&quot;ustavslo&quot; /&gt; [[Mađari|Mađara]] (0,32%), [[Italijani|Italijana]] (0,11%) i [[Romi|Roma]] (0,17%). Zvanični i nacionalni jezik je [[Slovenski jezik|slovenski]] (slov. ''slovenščina''), dok u područjima gdje je naseljena italijanska i mađarska manjina, službeni jezici su i [[Italijanski jezik|italijanski]] odnosno [[Mađarski jezik|mađarski]].

Slovenija je svoju državnost zasnovala na plebiscitu o samostalnosti održanom 23. decembra 1990. ali ju je morala i braniti tokom kratkotrajnog [[Rat u Sloveniji|slovenskog rata]], nakon što je 25. juna 1991. godine proglasila nezavisnost. Po političkom uređenju, ona je parlamentarna demokratija. U Ujedinjene narode primljena je 22. maja 1992. Danas je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovačke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE-a]], [[NATO]] saveza, [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] i drugih svjetskih organizacija. Pristupila je u punopravno članstvo [[Evropska unija|Evropske unije]] 1. maja 2004. godine.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Slovenije}}
Slavenski preci današnjih Slovenaca doselili su se na područje današnje Slovenije vjerovatno u 6. vijeku. U 7. vijeku nastala je Karantanija, prva država alpskih Slavena. Godine 745. Karantanija je u zamjenu za odbranu protiv [[Avari|Avara]] priznala vlast [[Bavarska|Bavarske]], a zadržala je neke oblike unutrašnje samostalnosti nakon preoblikovanja u jednu od franačkih grofovija 828. godine. Već u 7. vijeku se na prostoru središnje Slovenije uobličila jedna slovenska plemenska zajednica, Karniola, koja je u 8. vijeku također bila uključena u okvir franačke države. Počev od 8. vijeka iz Salzburga i [[Akvileja|Akvileje]] počelo se širiti [[kršćanstvo]] u Sloveniji.

Oko 1000. godine napisani su [[Brižinski spomenici]], prvi pisani dokument na slovenskom i prvi slavenski dokument na latinici. U 14. vijeku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburgovaca]]. Slovenija se tada dijeli na pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku, Korušku, [[Trst]] i Istru. Godine 1848. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, te dio Dalmacije, osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se ubrzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.

[[Kraljevina Jugoslavija]] se raspala nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a Slovenci su se pridružili Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji što je zvanično objavljeno 10. augusta 1945. godine. Država je 29. novembra 1945. preimenovana u FNRJ (Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju) te je kasnije 1963. postala [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]].

Današnja Republika Slovenija je na osnovu plebiscitnog odlučivanja objavila svoju nezavisnost od SFRJ 25. juna 1991. godine.

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Slovenije]] sastoji se od tri jednako široke vodoravne pruge bijele, plave, i crvene boje. [[Grb Slovenije]] na zastavi se nalazi pri vrhu na lijevoj strani. Na grbu je bijeli [[Triglav]], najviša planina u Sloveniji, na plavoj pozadini; pod njim su dvije valovite plave linije koje označavaju [[Jadransko more]] i lokalne rijeke. Iznad planine su tri šestokrake zvijezde.

Boje zastave su [[Panslavenske boje|pan-slavenske]], ali su se upotrebljavale i ranije na bivšim zastavama i podrazumjevaju se kao narodne boje Slovenije. Prvi put su korištene na zastavi iz [[1848]]. godine za vrijeme rasta slavenskog nacionalizma.

Za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]], slovenska zastava je nastavila simbolizirati Sloveniju. [[1945]]. godine, u sredinu zastave stavljena je [[crvena zvijezda]], koja je onda bila simbol [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]]. Nakon osamostaljenja Slovenije od Jugoslavije, zvijezda je zamijenjena novim grbom. Nova zastava je prihvaćena [[27. juni|27. juna]] [[1991.]]

=== Grb ===
[[Grb Slovenije]] sastoji se od plavog štita s crvenim obrubom na kojem se nalazi stilizirani prikaz bijele planine - [[Triglav]]a. Ispod te planine su dvije vijugave linije koje simbolizuju rijeke i more, a iznad Triglava su tri zlatne, šestokrake zvijezde koje čine trokut. Zvijezde potiču s grba celjskih grofova.

Grb se nalazi i na [[Zastava Slovenije|slovenskoj zastavi]].

=== Himna ===
[[Zdravljica]] je pjesma koju je napisao [[France Prešeren]]. Sedma strofa pjesme je također himna Republike Slovenije.

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Slovenije}}
[[Datoteka:Relief map of Slovenia.png|thumb|desno|300px|Reljef Slovenije]]
Geografski, Slovenija se nalazi u jugoistočnoj Evropi, na raskrižju [[Alpe|Alpa]], [[Dinara|Dinarskih planina]], [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Njeno područje je mješavina utjecaja alpske, sredozemne i kopnene klime. Više od polovine njene površine (54%) prekrivaju [[šuma|šume]]. Prema podacima FAO-a, šume u Sloveniji zauzimaju 1.076.474 hektara,&lt;ref name=&quot;goloba&quot; /&gt; po čemu je, poslije Finske i Švedske, treća u Evropi. U sjeverozapadnom dijelu države preovladavaju Alpe sa najvišim vrhom [[Triglav]]om (2864 m). U pravcu prema moru prostire se pokrajina ''Kras'' (bos. ''krš''). Njen podzemni svijet sadrži neke od najveličanstvenijih podzemnih galerija u Evropi. Neke od poznatijih su [[Postojnska jama]] i [[Škocjanske jame]], koje su isklesale podzemne vode, a u njima se nalaze prelijepi pećinski ukrasi. Stoga ih je UNESCO stavio na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|Spisak svjetske i kulturne baštine]].

==== Granice ====
* S [[Hrvatska|Hrvatskom]] – [[Granica između Hrvatske i Slovenije|670&amp;nbsp;km]]
* S [[Austrija|Austrijom]] – [[Granica između Austrije i Slovenije|318&amp;nbsp;km]]
* S [[Italija|Italijom]] – [[Granica između Italije i Slovenije|280&amp;nbsp;km]]
* S [[Mađarska|Mađarskom]] – [[Granica između Mađarske i Slovenije|102&amp;nbsp;km]]

Dužina [[Jadransko more|morske]] obale iznosi 46,69 &amp;nbsp;km.

====Geografske odrednice====

* Centralna geometrijska tačka: [[Slivna]], {{Coord|46|07|11.8|N|14|48|55.2|E|}};
* krajnji sjever: [[Budinci]], {{Coord|46|52|37.52|N|16|14|18.14|E|}};
* krajnji jug: [[Damelj]], {{Coord|45|25|18.34|N|15|10|56.06|E|}};
* krajnji istok: [[Pince–Marof]], {{Coord|46|28|33.76|N|16|36|07.69|E|}};
* krajnji zapad: [[Robidišče]], {{Coord|46|17|54.05|N|13|23|47.81|E|}}.

Vazdušna linija po geografskoj širini iznosi 1° 287' odn. 163&amp;nbsp;km. Vazdušna linija po geografskoj dužini iznosi 3° 13' odn. 248&amp;nbsp;km.

{{Geografska lokacija
|Centar     = &lt;big&gt;'''[[Slivna]]'''&lt;/big&gt;
|Sjever     = '''[[Budinci]]'''
|Istok      = '''[[Pince–Marof]]'''
|Jug        = '''[[Damelj]]'''
|Zapad      = '''[[Robidišče]]'''
}}

=== Geologija ===
Slovenija se nalazi u prilično aktivnoj seizmičkoj zoni, zbog svog položaja na relativno malehnoj Jadranskoj ploči, stješnjenoj između evroazijske ploče na sjeveru i afričke ploče na jugu, te se rotira suprotno kazaljki sata.&lt;ref name=&quot;Seisme&quot; /&gt; Stoga je zemlja na raskršću tri važne geotektonske jedinice: Alpe na sjeveru, [[Dinaridi]] na jugu i Panonski basen na istoku.&lt;ref name=&quot;Seisme&quot; /&gt; Naučnici su uspjeli identificirati oko 60 razornih [[zemljotres]]a koji su ovo područje pogodili u prošlosti. Osim toga, mreža seizmičkih stanica je aktivna širom države.&lt;ref name=&quot;Seisme&quot; /&gt; Mnoga područja Slovenije imaju karbonatnu površinu, te se ispod njih nalazi veoma razvijen kraški podzemni sistem (pećina, jama i dr).

=== Klima ===
[[Datoteka:View from Mangart MC.jpg|thumb|Razni oblici oblaka iznad Julijskih Alpa (sjeverozapadna Slovenija), pogled sa vrha Mangart u septembru 2007.]]
Slovenija se nalazi na geografskim širinama umjerene klime. Na njenu klimu također utiče i raznolikost reljefa, kao i uticaji Alpa i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Na sjeveroistoku države, pretežno je [[kontinentalna klima]] sa najvećim razlikama između zimskih i ljetnih temperatura. U priobalnim područjima preovladava [[sredozemna klima]]. Efekti mora na temperaturu vidljivi su sve do doline rijeke Soče, dok je oštra [[alpska klima]] zastupljena u višim planinskim područjima. Postoji snažna interakcija između ova tri klimatska sistema na gotovo cjelokupnom području države.&lt;ref name=&quot;arso.gov.si&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;arso.gov.si Meteo Archive&quot; /&gt;

[[Padavina|Padavine]] se znatno razlikuju od regije do regije, sa preko 3500&amp;nbsp;mm godišnje u pojedinim zapadnim područjima, te opada idući ka istoku na oko 800&amp;nbsp;mm u Prekmurju. [[Snijeg]] je dosta čest tokom zime, a rekord snježnih padavina u Ljubljani zabilježen je 1952. sa izmjerenih 146&amp;nbsp;cm. U poređenju sa Zapadnom Evropom, Slovenija nije vjetrovita država, jer je relativno dobro ''zaklonjena'' padinama alpskih planina. Prosječna brzina [[vjetar|vjetra]] niža je nego u nizijama susjednih država. Zbog neravnog terena, česti su lokalni vertikalni vjetrovi na dnevnoj osnovi. Osim ovih, postoje tri vrste vjetra od naročitog regionalnog značaja: [[bura]], [[jugo]] i fen. Jugo i bura karakterišu primorske dijelove Slovenije. Jugo je obično topao i vlažan vjetar, dok je bura najčešće snažan i hladan. Fenski vjetar je tipičan za alpske predjele na sjeveru države. Općenito, u Sloveniji su pretežni sjeveroistočni, jugoistočni i sjeverni vjetrovi.&lt;ref name=&quot;znacilnosti&quot; /&gt;

=== Hidrologija ===
Teritorija Slovenije najvećim dijelom (16.423&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; odnosno 81%) pripada slivu [[Crno more|Crnog mora]], dok samo manjim dijelom (3.850&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; odnosno 19%) pripada slivu Jadranskog mora. Ova dva sliva su podijeljena u manje jedinice u zavisnosti od njenih glavnih rijeka: rijeke Mura, [[Drava]] i [[Sava]] sa pritokom [[Kupa|Kolpom]], te rijeke jadranskog sliva.&lt;ref name=&quot;vodnobog&quot; /&gt;

== Vlada ==
[[Datoteka:Presidential Palace. Ljubljana.jpg|thumb|desno|Predsjednička palača u Ljubljani]]
Slovenija je parlamentarna [[demokratija|demokratska]] [[republika]] sa [[Višestranački sistem|višestranačkim sistemom]]. Na čelu države je [[Predsjednik Slovenije|predsjednik]], koji se bira na općim izborima i ima vrlo važnu integrativnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Furtlehner&quot; /&gt; Bira se na mandat od pet godina uz ograničenje od najviše dva uzastopna mandata. On uglavnom ima ulogu predstavljanja države, a ujedno je i vrhovni zapovjednik [[Slovenska vojska|vojske Slovenije]].&lt;ref name=&quot;lovros&quot; /&gt;

Izvršni i upravni organi u Sloveniji su [[Vlada Republike Slovenije]],&lt;ref name=&quot;Borak2004&quot; /&gt; na čijem je čelu [[Premijer Slovenije|premijer]] te vijeće ministara odnosno kabinet vlade, koju bira Narodna skupština Slovenije (slov. ''Državni zbor Republike Slovenije''). Zakonodavni organ čini dvodomni [[Parlament Slovenije]], čija je karakteristika asimetrična dualnost.&lt;ref name=&quot;Prunk2007&quot; /&gt; Najveća zakonodavna moć je koncentrirana u Narodnoj skupštini od 90 članova. Od njih, 88 članova biraju svi građani države po sistemu proporcionalnog predstavljanja, dok preostala dva člana skupštine biraju registrovani članovi autohtonih mađarskih i italijanskih manjinskih zajednica. Izbori se održavaju svake četiri godine. Državno vijeće Slovenije (slov. ''Državni svet Republike Slovenije'') sačinjava 40 članova, koji su imenovani tako da predstavljaju socijalne, ekonomske, profesionalne i lokalne interesne grupe, ima dosta ograničenu savjetodavnu i kontrolnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Prunk2007&quot; /&gt;

Period od 1992. do 2004. bio je obilježen vlašću stranke &quot;[[Liberalna demokratija Slovenije]]&quot;, koja je bila ''odgovorna'' za postepeni prijelaz iz [[Titoizam|titoističke]] privrede u kapitalističku tržišnu. Međutim, ova stranka je kasnije dobila mnogo kritika od strane neoliberalnih ekonomista, koji su tražili dosta brže tranzicijske &quot;rezove&quot;. Predsjednik ''Liberalne demokratije Slovenije'' bio je [[Janez Drnovšek]], koji je bio i premijer Slovenije između 1992. i 2002. te predsjednik Slovenije od 2002. do 2007. Mnogi ga smatraju za najutjecajnijeg slovenskog političara 1990tih,&lt;ref name=&quot;rtvslo&quot; /&gt; zajedno sa predsjednikom [[Milan Kučan|Kučanom]] (koji je bio predsjednik od 1991. do 2002).&lt;ref name=&quot;rahmet&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;attila&quot; /&gt;

Period od 2005. do 2008. bio je obilježen ogromnim entuzijazmom zbog priključenja države Evropskoj uniji. Tokom prvog mandata vlade [[Janez Janša|Janeza Janše]], po prvi put nakon osamostaljenja, slovenske banke su zabilježile da njihov omjer kredita i depozita izmiče kontroli. Uzrok tome je bilo prezaduživanje kod inostranih banaka i prekomjerno kreditiranje svojih klijenata, naročito lokalnih tajkuna.

Nakon izbijanja [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i [[Evropska dužnička kriza|evropske dužničke krize]], koalicija lijevog centra koja je naslijedila Janšinu vladu nakon izbora 2008. suočila se sa posljedicama prekomjernog kreditiranja u periodu 2005–2008. Pokušane su određene reforme koja bi pomogle u ekonomskom oporavku, ali su one naišla na studentske i radničke proteste koje je predvodio jedan student, koji je kasnije postao član [[Janez Janša|Janšinog]] [[Slovenska demokratska stranka|SDS-a]]. Predložene reforme su odgođene nakon provedenog referenduma. Vlada lijevog centra je smijenjena nakon što joj je izglasano nepovjerenje. Janez Janša je povećanje potrošnje i prekomjerno zaduživanje prebacio na teret vlade koja je došla na vlast, a predlagao je stroge mjere štednje, iste one za koje se zalagao da se odlože.

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Slovenije}}
[[Datoteka:Eurozone.svg|thumb|desno|Od 2007. Slovenija je dio [[Eurozona|Eurozone]] (tamno plavo).]]
Slovenija ima relativno razvijenu ekonomiju, a njen dohodak po glavi stanovnika je najviši među svim slavenskim zemljama. Slovenija je 2007. bila prva &quot;nova&quot; članica EU koja je uvela [[euro]] kao svoju valutu, zamjenjujući dotadašnji [[slovenski tolar]]. Od 2010. ona je postala i članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]].&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;magstadt&quot; /&gt; Unutar države postoji velika razlika u blagostanju između raznih subregija. Među ekonomski najprosperitetnije regije Slovenije ubrajaju se [[Srednjoslovenska statistička regija|centralna Slovenija]] koja uključuje i prijestolnicu [[Ljubljana|Ljubljanu]] te zapadne slovenske regije, kao što su [[Goriška statistička regija|Goriška]] i [[Obalno-kraška statistička regija|Obalno-kraška]]. Statistički najsiromašnije regije su [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Zasavska statistička regija|Zasavska]] i [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] regija.&lt;ref name=&quot;bslo&quot; /&gt;

U Sloveniji je u periodu 2004–2006. ekonomski rast iznosio je prosječno 5% godišnje, dok je 2007. njena ekonomija narasla za gotovo 7%. Rast je bio poduprt velikim zaduživanjem naročito između preduzeća među kojima se isticao sektor građevinarstva. Međutim, nakon [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i evropske dužničke krize, Slovenija se našla u situaciji da ne može kontrolirati daljnje zaduživanje i otplaćivati stare dugove.&lt;ref name=&quot;Slovenia's Economy: Next in Line&quot; /&gt; Najteže je pogođen sektor građevinarstva u 2010. i 2011.&lt;ref name=&quot;ST2012-03-13&quot; /&gt; Već 2009. slovenski [[bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika opao je 8%, što je najveći pad unutar Evropske unije poslije baltičkih zemalja i [[Finska|Finske]].

U augustu 2012. pad na godišnjem nivou i dalje je iznosio 0,8%, mada je u prvom kvartalu te godine zabilježen rast od 0,2% (u odnosu na prethodni kvartal, nakon što su podaci podešeni u skladu sa sezonom i radnim danima).&lt;ref name=&quot;gdpd2&quot; /&gt; Pad na godišnjem nivou pripisan je padu nivoa domaće potrošnje i usporenju rasta izvoza. Smatralo se da su uzroci pada domaće potrošnje fiskalni rezovi i smanjenje [[budžet]]skih troškova krajem prethodne fiskalne godine,&lt;ref name=&quot;Bloomberg&quot; /&gt; ali i neuspjeh u nastojanjima da se primijene ekonomske reforme, kao i neadekvatno finansiranje i smanjenje izvoza.&lt;ref name=&quot;RTV2012-02-29&quot; /&gt;

Gotovo dvije trećine stanovništva zaposleno je u tercijarnom (uslužnom) sektoru, a preko jedne trećine u [[Industrija|industriji]] i građevinarstvu.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt; Prednost Slovenije leži u njenoj dobro obrazovanoj radnoj snazi, razvijenoj infrastrukturi i njenom položaju na raskrsnici vrlo važnih trgovačkih i [[transport]]nih puteva.&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot; /&gt; Nivo direktnih stranih investicija (FDI) po glavi stanovnika u Sloveniji jedan je od najnižih među članicama EU,&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot;/&gt; a produktivnost radne snage i konkurentnost slovenske ekonomije još uvijek su daleko ispod prosjeka EU.&lt;ref name=&quot;delosig&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;newsdelo2&quot; /&gt; [[Porez]]i su relativno visoki, a [[tržište rada]] je, po mišljenjima ekonomista, dosta nefleksibilno, dok kompanije gube svoja tržišta na uštrb kineskih, indijskih i drugih kompanija.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt;

Velika otvorenost slovenskog tržišta čini njenu ekonomiju vrlo osjetljivom na ekonomske uvjete kod njenih glavnih trgovačkih partnera što može promijeniti na njenu konkurentnost u pogledu cijena na međunarodnom planu.&lt;ref name=&quot;stuhec&quot; /&gt; Osnovne grane industrije u Sloveniji su proizvodnja motornih vozila, elektronske i elektroničke opreme, mašina, [[lijek]]ova i goriva.&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot;/&gt; Sve više dolazi do izražaja starenje radne snage što predstavlja izražen problem slovenske ekonomije.&lt;ref name=&quot;CNBC2012-01-23&quot; /&gt;

U oblasti rudarstva, Slovenija je poznata po rudnicima [[živa|žive]], među kojima se naročito isticao bivši [[Rudnik žive u Idriji|rudnik]] u [[Idrija|Idriji]]. Taj rudnik, ranije drugi najveći rudnik žive na svijetu, danas je muzej, a 2012. je, zajedno sa španskim rudnikom žive Almadén, uvršten i na UNESCO-ov spisak svjetske baštine. Slovenija je također imala i brojne rudnike [[ugalj|uglja]], [[cink]]a i [[olovo|olova]].

== Stanovništvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; float: right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|-
!style=&quot;background: #CCCCFF&quot; colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
|-
! Godina !! Broj &lt;br&gt; stanovnika
|-
| 1857. || 1.101.854
|-
| 1869. || 1.128.768
|-
| 1880. || 1.182.223
|-
| 1890. || 1.234.056
|-
| 1900. || 1.268.055
|-
| 1910. || 1.321.098
|-
| 1921. || 1.304.800
|-
| 1931. || 1.397.650
|-
| 1948. || 1.439.800
|-
| 1953. || 1.504.427
|-
| 1961. || 1.591.523
|-
| 1971. || 1.727.137
|-
| 1981. || 1.891.864
|-
| 1991. || 1.965.986
|-
| 2002. || 1.964.036
|-
| 2011. || 2.050.189
|-
| 2021. || 2.108.977
|}
Sa oko 101 stanovnikom na kvadratni kilometar, Slovenija je među evropskim zemljama sa najnižom gustoćom naseljenosti (u odnosu, naprimjer, na Holandiju (402/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) ili Italiju 195/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Regija [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] ima najnižu gustoću naseljenosti, dok najvišu ima [[Srednjoslovenska statistička regija|regija Srednja Slovenija]].&lt;ref name=&quot;ljetopis2010&quot; /&gt; Broj stanovnika po zvaničnim podacima iznosi 2.108.977 (stanje: 1. januar 2021.)&lt;ref name=&quot;popisstat&quot; /&gt; od kojih su 89% [[Slovenci]], 3% [[Hrvati]], 2% [[Srbi]], i 1,10% [[Bošnjaci]]&lt;ref name=&quot;popisstat&quot; /&gt; U [[Ustav Slovenije|Ustavu Slovenije]] posebno su naglašene manjine [[Mađari|Mađara]] (u regiji [[Prekmurje]]) i [[Italijani|Italijana]] u zapadnom dijelu države.

=== Jezik ===
Zvanični jezik u Sloveniji je [[slovenski jezik]], član je porodice južnoslavenskih jezika. Prema podacima iz popisa 2002. slovenski jezik je bio maternji za oko 88% stanovništva države, dok preko 92% stanovništva govori ovaj jezik kod kuće.&lt;ref name=&quot;siol.net&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;stat.si&quot; /&gt; Stoga se Slovenija svrstava među najhomogenije zemlje u EU u aspektu udjela govornika dominantnog jezika u državi.&lt;ref name=&quot;Dular&quot; /&gt;

=== Religija ===
[[Datoteka:Dpp 0410.jpg|thumb|180px|lijevo|Bazlika djevice Marije u [[Brezje (Radovljica)|Brezju]], također poznata i kao slovenska nacionalna crkva, jedno je od najposjećenijih katoličkih mjesta hodočašća u Sloveniji]]
Prije Drugog svjetskog rata, oko 97% stanovništva u Sloveniji se izjašnjavalo kao [[Katolička crkva u Sloveniji|katolici]] (''rimskog obreda''), oko 2,5% kao luterani, dok se 0,5% stanovništva izjašnjavalo kao pripadnici drugih religija.&lt;ref name=&quot;stat.si&quot;/&gt; [[Katoličanstvo]] je bilo važan faktor u socijalnom i političkom životu u predkomunističkoj Sloveniji. Nakon 1945. u državi je otpočeo proces postepene ali kontinuirane sekularizacije. Nakon desetljeća strogog &quot;gušenja&quot; svih religija, komunistički režim je kasnije usvojio politiku relativne tolerancije naspram crkve, ali je ograničio njenu socijalnu funkciju. Poslije 1990. Katolička crkva je vratila glavni dio svog ranijeg utjecaja na društvo, ali je Slovenija i dalje ostala pretežno sekularizirana zemlja. Prema podacima sa popisa 2002. oko 57,8% stanovništva su [[Katolička crkva|katolici]]. Kao i drugdje u Evropi, udio katolika je u stalnom padu. U 1991. oko 71,6% su se izjasnili kao katolici, što prosječno predstavlja pad veći od 1% godišnje. Najveći dio slovenskih katolika pripada ''rimskom obredu'', dok vrlo mali broj grkokatolika živi u području [[Bela krajina|Bele krajine]] na jugu Slovenije.&lt;ref name=&quot;localno&quot; /&gt;

I pored relativno malog broja [[Protestantizam|protestanata]] (manje od 1% po popisu 2002), protestantsko naslijeđe je historijski vrlo značajno jer se slovenski standardni jezik i slovenska literatura počela razvijati nakon protestantske reformacije u 16. vijeku. Danas značajnija luteranska manjina živi u krajnjem istočnom području Prekmurja, gdje predstavljaju oko petine stanovništva, a na čijem je čelu biskup sa sjedištem u [[Murska Sobota|Murskoj Soboti]].&lt;ref name=&quot;evangcrk&quot; /&gt;

Prema popisu iz 2002. [[islam]] je druga najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,4% stanovništva Slovenije. Najveći broj slovenskih muslimana su [[Bošnjaci u Sloveniji|porijeklom iz Bosne]].&lt;ref name=&quot;islamska&quot; /&gt; Treća najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,2% stanovništva države su pravoslavci, među kojima je najveći broj pripadnika [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], dok vrlo mali broj ostalih pravoslavaca pripada makedonskoj i drugim pravoslavnim crkvama.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:NUTS, Slovenija, 2015.png|thumb|350px|desno|Kohezijske regije, statističke regije i općine]]
Zvanično, Slovenija je podijeljena na [[Spisak općina u Sloveniji|212 općina]] (od kojih [[Spisak gradskih općina u Sloveniji|11 ima status gradskih]] općina). Općine su jedini organ lokalne autonomije u Sloveniji. Na čelu svake općine je načelnik (slov. ''župan''), izabran na mandat od četiri godine na općim izborima, te općinski savjet (''občinski svet''). U većini slovenskih općina, članovi općinskog savjeta se biraju sistemom proporcionalne zastupljenosti, dok samo nekoliko manjih općina koriste sistem većinskog glasanja. U gradskim općinama, općinska vijeća se nazivaju ''gradska vijeća''.&lt;ref name=&quot;www2.gov.si&quot; /&gt; Svaka općina također ima i načelnika općinske uprave (''načelnik občinske uprave''), kojeg imenuje načelnik, a u čijoj nadležnosti je funkcioniranje lokalne administracije.&lt;ref name=&quot;www2.gov.si&quot;/&gt;

U administrativnom smislu Republika Slovenija je podijeljena na dvije kohezijske regije, a podjela ima isključivo statističku namjenu:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Kohezijska regija]] ||  [[Površina|Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)]] || [[Statističke regije Slovenije|Broj statističkih regija]] || [[Spisak općina u Sloveniji|Broj općina]] || [[Spisak naselja u Sloveniji|Broj naselja]]
|-
| [[Istočna Slovenija (kohezijska regija)|Istočna Slovenija]] || '''12.433''' || '''8''' || '''148''' || '''3.953'''
|-
| [[Zapadna Slovenija (kohezijska regija)|Zapadna Slovenija]] || '''7.840''' || '''4''' || '''64''' || '''2.082'''
|-
|}

===Gradovi u Sloveniji===

{{Glavni|Spisak gradova u Sloveniji}}
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Sloveniji
| ime_države_u_lokativu = Sloveniji
| drž_ref =
| list_by_pop = Spisak gradova u Sloveniji
| class = nav
| int_ime = Statističke regije
| int_link = Statističke regije Slovenije
| grad_1 = Ljubljana | int_1 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_1 = 285.604
| grad_2 = Maribor | int_2 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_2 = 94.809
| grad_3 = Celje | int_3 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_3 = 37.834 | img_3 = Celje - pogled z gradu.JPG
| grad_4 = Kranj | int_4 = Gorenjska statistička regija{{!}}Gorenjska | stan_4 = 37.129 | img_4 =  Kranj 19.jpg
| grad_5 = Velenje | int_5 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_5 = 25.456
| grad_6 = Koper | int_6 = Obalno-kraška statistička regija{{!}}Obalno-kraška | stan_6 = 24.996
| grad_7 = Novo Mesto | int_7 = Jugoistočna Slovenija{{!}}Jugoistočna Slovenija | stan_7 = 23.341
| grad_8 = Ptuj | int_8 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_8 = 18.164
| grad_9 = Trbovlje | int_9 = Zasavska statistička regija{{!}}Zasavska | stan_9 = 14.977
| grad_10 = Kamnik | int_10 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_10 = 13.608
}}

===Općine u Sloveniji===
[[Datoteka:Slovenia, administrative divisions - de.svg|thumb|350px|desno|Općine u Sloveniji, stanje [[2018]]. godine]]
{{Glavni|Spisak općina u Sloveniji}}

Slovenija je podijeljena na 212 općina.

{{Općine Slovenije}}

===Naselja u Sloveniji===
{{Glavni|Spisak naselja u Sloveniji}}

Slovenija ima 6.035 naselja, raspoređenih u 212 općina (stanje na dan [[1. januar]] [[2023.]]).

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Lukakoper.jpg|thumb|desno|Luka Koper]]
Njen položaj na spoju velikih geografskih cjelina i područje kroz koje protiču važne evropske rijeke su neki od razloga križanja glavnih [[saobraćaj]]nih puteva u Sloveniji. Opći smjer puteva određen je već u antičko doba. Posebna geografska prednost u novije doba je položaj Slovenije na križanju panevropskih transportnih koridora V (najbrža veza između [[Jadransko more|sjevernog Jadrana]] i centralne i istočne Evrope) i koridora X (kojim se centralna Evropa povezuje s Balkanom). To daje Sloveniji posebnu poziciju u evropskim socijalnim ekonomskim i kulturnim integracijama i obnovama.&lt;ref name=&quot;UKOM2000-11&quot; /&gt;

Cestovni teretni i putnički transport čine najveći dio saobraćaja u Sloveniji sa udjelom od oko 80%.&lt;ref name=&quot;MW2009SORS&quot; /&gt; U domenu putničkog transporta daleko više su popularni putnički automobili od javnog prijevoza, koji konstantno i značajno opada.&lt;ref name=&quot;MW2009SORS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;avtomob&quot; /&gt; Slovenija ima veoma veliku [[Autoputevi u Sloveniji|gustoću autoputeva]] i magistralnih puteva u odnosu na prosjek članica Evropske unije.&lt;ref name=&quot;ECORYS2011&quot; /&gt; Sistem autoputeva, čija je izgradnja dosta ubrzana nakon 1994,&lt;ref name=&quot;Oplotnik2004&quot; /&gt; polahko je pretvorio državu u jednu veliku [[konurbacija|konurbaciju]].&lt;ref name=&quot;uroszcl&quot; /&gt; Drugi sporedni i lokalni putevi su relativno zapušteni zbog nepažnje vlade ali i zbog sveukupnog povećanja saobraćaja.&lt;ref name=&quot;ECORYS2011&quot; /&gt;

Postojeća [[Željeznički saobraćaj u Sloveniji|slovenska željeznička mreža]] daleko zaostaje za [[željeznica]]ma u ostalim članicama EU, i ne može se ni izbliza mjeriti s cestovnom mrežom.&lt;ref name=&quot;ARSO420&quot; /&gt; Održavanje i modernizacija željezničke mreže u Sloveniji je prilično zapušteno zbog nedostatka finansijskih sredstava.&lt;ref name=&quot;UNIMB2011-04&quot;/&gt; Zbog zaostale infrastrukture, udio željeznica u transportu robe je vrlo mali.&lt;ref name=&quot;ARSO416&quot; /&gt; Putnički željeznički saobraćaj je u fazi oporavka, nakon velikog pada tokom 1990tih.&lt;ref name=&quot;ARS0415&quot; /&gt; Panevropski željeznički koridori V i X te nekoliko drugih važnih evropskih željezničkih linija se ukršta na području Slovenije.&lt;ref name=&quot;UNIMB2011-04&quot;/&gt; Gotovo svi međunarodni tranzitni vozovi u Sloveniji prolaze kroz ljubljanski željeznički čvor.&lt;ref name=&quot;oDPN2010-03&quot; /&gt;

== Obrazovanje ==
Obrazovni sistem u Sloveniji se smatra 12. najbolji u svijetu i četvrti najbolji među članicama [[Evropska unija|Evropske unije]], što je znatno više od prosjeka [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], prema podacima Programa za procjenu međunarodnih studenata (PISA).&lt;ref name=&quot;oecd.org&quot; /&gt; Među osobama starosti od 25 do 64 godine, 12% ih je završilo više ili visoko obrazovanje, a prosječni Slovenac proveo je 9,6 godina u formalnom obrazovanju. Prema izvještaju OECD-a, 83% odraslih između 25 i 64 godine imaju završenu srednju školu, što je daleko iznad OECD-ovog prosjeka od 74%, dok taj procenat u starosnoj grupi od 25 do 34 godine iznosi 93%.&lt;ref name=&quot;better&quot; /&gt; Prema popisu stanovništva iz 1991, stopa [[pismenost]]i u Sloveniji iznosila je 99,6%. Također, aktivnosti cjeloživotnog učenja su u stalnom porastu.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

;Osnovno
Odgovornost za osnovno i srednje obrazovanje u Sloveniji leži na ministarstvu obrazovanja i sporta. Nakon neobaveznog predškolskog obrazovanja, slovenska djeca pohađaju devetogodišnje osnovno obrazovanje, počev od šeste godine života.&lt;ref name=&quot;solaosn&quot; /&gt; Osnovna škola je podijeljena na tri perioda, svaki u trajanju od po tri godine. U akademskoj 2006-2007. bilo je 166.000 učenika upisanih u osnovne škole, te više od 13.225 učitelja i nastavnika, što daje odnos od jednog nastavnika na 12 učenika i 20 učenika po jednom razredu.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;

;Srednje
Nakon završetka osnovne škole, gotovo sva djeca (više od 98%) nastavljaju srednje obrazovanje, bilo u sklopu općih, tehničkih ili drugih srednjih škola (poput gimnazije). Srednjoškolsko obrazovanje završava polaganjem mature, završnog ispita kojim učenici stiču pravo upisa na fakultete. Oko 84% srednjoškolaca nakon mature upisuje neki od fakulteta ili viših škola.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

;Više i visoko
Među nekoliko univerziteta u Sloveniji, najbolje rangirani je [[Univerzitet u Ljubljani]], koji je prema podacima ARWU (Akademskog rangiranja svjetskih univerziteta) rangiran među 500 najboljih u svijetu odnosno među prvih 3% najboljih svjetskih univerziteta.&lt;ref name=&quot;shanghair&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;uni-lj&quot; /&gt; Druga dva javna univerziteta su [[Univerzitet u Mariboru]]&lt;ref name=&quot;uni-mb&quot; /&gt; u slovenskoj regiji Štajerska, te Univerzitet Primorske u istoimenoj regiji.&lt;ref name=&quot;upr.si&quot; /&gt; Osim ovih, postoji i privatni Univerzitet u Novoj Gorici&lt;ref name=&quot;ung.si&quot; /&gt; i međunarodni EMUNI univerzitet.&lt;ref name=&quot;emuni&quot; /&gt;

== Kultura ==
=== Književnost ===
{{Također pogledajte|Slovenska književnost}}
{{dvostruka slika|right
|Primoz-Trubar.jpg|150px|Prešern-Goldenstein.jpg|150px
|[[Primož Trubar]]|[[France Prešeren]]
}}
Najstariji sačuvani zapis na slovenskom jeziku odnosno na nekom od slavenskih jezika uopće jesu [[Brižinski spomenici]] (Frajsinški spomenici), nastali oko 1000. godine. Oko 1550. Primož Trubar je na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] napisao i objavio prve slovenske knjige ''Katekizam'' i ''Abecedarij''. U tim knjigama, po prvi put se zapisuje narodni slovenski jezik. Godine 1584. [[Jurij Dalmatin]] preveo je [[Biblija|Bibliju]] na slovenski jezik, dok je [[Adam Bohorič]] napisao prvu gramatiku slovenskog jezika. Prvu gramatiku na slovenskom jeziku napisao je pjesnik [[Valentin Vodnik]] početkom 19. vijeka. On je također i izdao prvi slovenski časopis, &quot;Lublanske novice&quot; (''Ljubljanske vijesti''). Jezik ovog vremena opisao je 1809. [[Jernej Kopitar]]. Sredinom 19. vijeka Slovenci su počeli pisati na gajici. Tako su naprimjer Prešernove pjesme 1847. objavljene na ovom pismu, ali su promjene pisma utjecale samo na neke oblike riječi. Sredinom sedamdesetih 19. vijeka [[Stanislav Škrabec]] je sastavio pravopis slovenskog jezika koji je i danas na snazi. Krajem 19. vijeka objavljen je njemačko-slovenski rječnik Maksa Pleteršnika, te 1899. ''Slovenski pravopis''.

=== Muzika ===
Slovenska filharmonija osnovana je 1701. kao dio ''Academia operosorum Labacensium'' (Akademija radnih ljudi Ljubljane), jedne je od najstarijih institucija takve vrste u Evropi. Muzici u Sloveniji historijski pripadaju brojni muzičari i kompozitori, poput [[renesansa|renesansnog]] kompozitora [[Jakob Petelin Kranjski|Jakoba Kranjskog]] (1550–1591), koji je imao znatan utjecaj na srednjoevropsku klasičnu muziku, [[barok]]nog kompozitora [[Janez Krstnik Dolar|Janeza Dolara]] (oko 1620–1673), te violinskog virtuoza Giuseppea Tartinija.

U moderno doba, Slovenija je u doba SFR Jugoslavije bila centar progresivnog roka, popa i punka. Među najpopularnijim slovenskim grupama bili su grupa [[Buldožer]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], [[Lačni Franz]], [[Pankrti]], [[Pepel in kri]] i druge. Jedan od najpoznatijih slovenskih kompozitora filmske muzike [[Bojan Adamič]] napisao je muziku za preko 70 filmova. U periodu od 1962. do 1983. u bivšoj Jugoslaviji bio je poznat festival zabavne muzike [[Slovenska popevka]] (ranije ''Dani slovenske zabavne muzike''), a koji je od 1998. ponovno pokrenut.

=== Sport ===
Među najpopularnije ekipne sportove u Sloveniji ubrajaju se [[nogomet]], [[košarka]] i [[hokej na ledu]].

[[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenska nogometna reprezentacija]] dvaput je izborila nastup na završnici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskih prvenstava]] u nogometu ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]), a jednom na završni turnir [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]] ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]).

[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenska košarkaška reprezentacija]] više puta je nastupila na [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropskom prvenstvu]], a najveći uspjeh je osvojeno četvrto mjesto ([[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009]]). Među poznatijim slovenskim košarkašima ističe se [[Jure Zdovc]], koji je s reprezentacijom bivše Jugoslavije osvojio brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u [[NBA]]-ligi: Goran Dragić, Sasha Vujačić, Radoslav Nesterović i [[Beno Udrih]].

Najuspješniji hokejaš Slovenije je [[NHL]]-zvijezda [[Anže Kopitar]].

[[Brigita Bukovec]] je slovenska [[atletika|atletičarka]] koja je na 100 m sa preponama osvojila [[srebro]] na [[Olimpijske igre 1996.|OI 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]], a na otvaranju tih igara olimpijsku baklju nosio je slovenski [[gimnastika|gimnastičar]] [[Leon Štukelj]], kao jedan od tada najstarijih živih olimpijaca.

Od pojedinačnih sportova u Sloveniji ističu se [[alpsko skijanje|alpsko]] i [[nordijsko skijanje]] (naročito [[skijaški skokovi]]/letovi, koji se održavaju na [[Letalnica|Letalnici]] u [[Planica|Planici]]). Najpoznatija imena su [[Bojan Križaj]], [[Jure Franko]] (osvajač srebra u [[veleslalom]]u na [[Zimske olimpijske igre 1984.|ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]), [[Mateja Svet]], nekadašnja svjetska prvakinja u [[slalom]]u, [[Tina Maze]], koja je pet puta proglašena slovenskom sportisticom godine, zatim skakači [[Primož Ulaga]], [[Primož Peterka]], [[Robert Kranjec]], [[Peter Prevc]] te nordijska skijašica [[Petra Majdič]].

==Mediji==

===Elektronski mediji===

{{Glavni|Radiotelevizija Slovenija}}
{{Glavni|Spisak odašiljačkih objekata &quot;Oddajniki in zveze&quot; u Sloveniji}}

===Štampani mediji===

== Filatelija ==
{{Glavni|Filatelija u Sloveniji}}
[[Datoteka:Prva slovenacka marka.jpg|mini|Prva slovenska marka 26. juni 1991.]]
[[Datoteka:Marka Slovenije B.jpg|mini|Marka Slovenije sa nominalnom vrijednošću ''B'' iz 2003. godine]]
[[Filatelija u Sloveniji]] počinje proglašavanjem samostalnosti [[26. juni|26. juna]] [[1991.]] godine.'''Prva slovenska marka''' izlazi 26. juna 1991. godine, povodom nezavisnosti Slovenije. Vrijednost joj je 5 [[Jugoslavenski dinar|dinara]] i na njoj se nalazi nacrt zgrade [[parlament]]a slovenskog arhitekta profesora [[Jože Plečnik|Jožeta Plečnika]]. Tiraž joj je 2.000.000 komada i marka vrijedi sve do 25. aprila 1992. godine. Znamenitost ove marke je da postoje još dva tipa sa različitim nazubljenjem i marka sa pogrešnim bojama. Nije poznata količina maraka sa greškom, ali se očekuje relativno visoka kataloška vrijednost. Privatna izdanja nekih agentura ne mogu se uzeti kao poštanske marke i služile su više kao propagandni materijal i marketinšku probu, pred osamostaljenje Republike Slovenije, a ne kao poštanska marka

Marke Jugoslavije vrijede sve do 25. aprila 1991. godine te postoje mnogobrojne [[Mješovita frankatura|mješovito frankirane]] pošiljke koje su interesante i zaslužuju posebnu pažnju u filateliji.

26. decembra izlazi serija sa vjerovatno najpoznatijim slovenskim motivom, [[Grb Slovenije|slovenskim grbom]]. Uvođenjem [[Slovenski tolar|tolara]] kao platežnog sredstva u odnosu 1:1 za dinar, marke bivše države prestaju se koristiti i u opticaju su samo marke Slovenije. Grb Slovenije na markama je u dvijema varijantama i razlikuju se po datumu ''26.12.1991'' u donjem uglu. Postoje u vrijednostima od 1, 4, 5 i 11 tolara. Druga serija (bez datuma) izlazi u vrijednostima od 1, 2, 4, 5, 6, 11, 20, 50 i 100 tolara. Sve su marke sa istim motivom, ali u različitim bojama pozadine. Iz prve serije postoje razni podtipovi sa raznim nazubljenjem, kao i sa različitim detaljima.Od 1992. godine slovenska pošta izdaje marke povodom Olimpijskih igara, Nogometnih prvenstava, Svjetskog skijaškog kupa u [[Maribor]]u, 500-te godišnjice otkrića Amerike, kao i rođendana i drugih obljetnica poznatih ličnosti iz historije slovenskog naroda: Anton Martin Slomšek, Martin Kogoj, Matija Čop, Jože Pogačnik, Leon Štukelj, France Prešern... ali i osobe iz evropske historije pojavljuju se na markama Slovenije: [[Ludwig van Beethoven]], Giuseppe Tartini...

Motivi se vremenom sve više orijentiraju na slovenska tradicionalna područja kao što su alpinizam, [[priroda]], [[gljive]], [[Ptica|ptice]], [[ekologija]], te kulturno nasljeđe.Od 18. februara 1993. pa sve do 2000. godine izlazi serija sa markama kulturnog nasljeđa Slovenije. Na njima se nalaze npr. tradicionalna jela (slovenska potica), kuće sa sela u Prekmurju, uskršnja jaja iz Bele krajine, klapotec, vjetrenjače sa Stare gore... Marke su grafički jednostavne, ali sa nevjerovatno lijepo razrađenim grafičkim detaljima i uprkos niskoj vrijednosti, zbog visokog tiraža, obavezan su dio svake zbirke slovenskih markica. Serija se kasnije nastavlja i u prelaznom periodu pri preuzimanju [[Euro|eura]] od strane Slovenije. Od 2000. godine slovenska pošta izdaje marke bez nominalne vrijednosti u tolarima. Vrijednost je izražena slovima i postoje četiri grupe: ''A'', ''B'', ''C'' i ''D''. U zavisnosti od težine, namjene poštanske pošiljke, primjenjuje se određena grupa. Tako npr. ''A'' označava standardno pismo za unutrašnji promet prve težinske klase (do 50 grama). Uporedo izlaze i marke sa tolarskom vrijednošću, ali se sve više, pogotovo u trajnim markama [[nominalna vrijednost]] označava u slovima. Nominalna vrijednost se mijenja sa povremenim poskupljenjima i vrijednost je poznata na poštanskim šalterima.

Poznatije serije su serije čipka iz [[Idrija|Idrije]] iz 1996-1997 godine. Marke sa istom vrijednošću su zajedno tiskane tako da od svake vrijednosti postoje dvije marke. Razlikuju se po motivu i boji i postoje vrijednosti od 1, 2, 5, 10, 12, 13, 15, 20, 44, 50 i 100 tolara. Marke nemaju visoku vrijednost, ali se 1996. i 1997. godine dijagonalno od lijevo dolje prema desno gore na njih utiskuje fluoroscentni žig sa tekstom ''Idrijska čipka'' i ''Idrija Lace'', pa te marke dostižu mnogostruku filatelističku vrijednost. Osim serija ''Domaće voće'', ''Stari gradovi i zamkovi u Sloveniji'' interesatna su povremena izdanja sa tradicionalnim kostimima pod nazivom ''mačkare'', koje skoro svake godine pokazuju stari narodni običaj iz druge regije u Sloveniji.

Svake godine slovenska pošta izdaje prigodne marke iz serije ''Evropa'', koje su tematski iste u čitavoj Evropi, a kao serija vrlo interesantne za sakupljanje. Od 2000. godine Slovenija izdaje i samoljepljive marke. Prepoznatljive su po valovitom nazubljenju i drugačijem kvalitetu papira

=== Doplatne marke ===
[[Datoteka:Doplatne marke.jpg|mini|262x262piksel|Doplatne marke Slovenije 1992-1997. godine]]
'''Prvu doplatnu marku''' Slovenija izdaje 8. maja 1992. Vrijednost joj je 3 tolara i izdata je u tiražu od 1.225.000 primjeraka. Vrijedi od 8. do 15. maja, a tematski je povezana s Crvenim križem. Od tada Slovenija izdaje svake godine dopatne marke, koje se razlikuju po tematici, kao npr. Sedmica protiv pušenja, sedmica solidarnosti itd. Grafička rješenja su im vrlo jednostavna i imaju za svrhu dodatno finansiranje organizacije Crvenog križa u Sloveniji.

== Praznici i blagdani ==
; Praznici
* [[1. januar]] – Nova godina (slov. ''novo leto'')
* [[8. februar]] – ''Prešernov dan'', slovenski kulturni praznik
* [[27. april]] – ''Dan otpora okupatoru''
* [[1. maj|1.]] i [[2. maj]] – ''Praznik rada''
* [[25. juni]] – ''Dan državnosti''
* [[17. august]] – ''Udruživanje prekmurskih Slovenaca s maticom nakon Prvog svjetskog rata''
* [[15. septembar]] – ''Dan povratka Primorske matičnoj domovini''
* [[1. novembar]] – ''Dan mrtvih''
* [[23. novembar]] – ''Dan Rudolfa Maistra''
* [[26. decembar]] – ''Dan suverenosti i nezavisnosti''

; Blagdani
* [[Uskrs|Uskršnja]] nedjelja i uskršnji ponedjeljak (blagdan bez fiksnog datuma)
* Duhovi (''binkošti'') (nedjelja, 50 dana nakon uskrsa)
* [[15. august]] – ''Marijino uznesenje''
* [[31. oktobar]] – ''Dan reformacije''
* [[25. decembar]] – ''[[Božić]]''

== Također pogledajte ==
* [[Fakultet za upotrebljive društvene studije]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;ustavslo&quot;&gt;[http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf Ustav Republike Slovenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319020100/http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf |date=19. 3. 2015 }}, sa ustavnim amandmanima. {{Simboli jezika|sl|slovenski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;goloba&quot;&gt;{{cite web |author=Golob A. |title=Forests and forestry in Slovenia |url=http://www.fao.org/docrep/w3722e/w3722e25.htm |publisher=FAO | access-date=17. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Seisme&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.arso.gov.si/en/Seismology/|title=Seismology|access-date=30. 7. 2008}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;arso.gov.si&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |title=Climate of Slovenia at Glance |author=Tanja Cegnar |publisher=Arso.gov.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225065702/http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;arso.gov.si Meteo Archive&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |title=National Meteorological Service of Slovenia - Archive |publisher=Meteo.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618145647/http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;znacilnosti&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |chapter=Značilnosti vetra v Sloveniji |language=sl |title=Klimatografija Slovenije |author=Renato Bertalanič |year=2003 |publisher=Meteorology Office, Slovenian Environment Agency |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=9. 2. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060209055155/http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;vodnobog&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%c4%8dila/Vodno_bogastvo_2tekoce_vode.pdf |title=Vodno bogastvo Slovenije: tekoče vode |publisher=Slovenian Environment Agency |access-date=17. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Furtlehner&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=uQafEg3TQJUC&amp;pg=PA126 |title=Compliance in the Enlarged European Union: Living Rights Or Dead Letters? |author=Gerda Falkner; Oliver Treib; (ur.) Elizabeth Holzleithner |publisher=Ashgate Publishing, Ltd |year=2008 |isbn=978-0-7546-7509-9 |pages=126–127 |chapter=Slovenia}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lovros&quot;&gt;{{cite encyclopedia |url=http://books.google.si/books?id=M3A-xgf1yM4C&amp;pg=PA832 |encyclopedia=Encyclopedia of World Constitutions |article=Slovenia |author=Lovro Šturm; Gerhard Robbers (ur.)|title=The President of the Republic |year=2006 |publisher=Infobase Publishing |isbn=978-0-8160-6078-8 |page=832}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Borak2004&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=RJ6PHRLKGxoC&amp;pg=PA58 |title=Slovenia: From Yugoslavia to the European Union |author=Neven Borak; Bistra Borak; Mojmir Mrak; Matija Rojec; Carlos Silva-Jáuregui |year=2004 |series=World Bank Publications |isbn=978-0-8213-5718-7 |chapter=Institutional Setting for the New Independent State |page=58}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Prunk2007&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=dzAWAQAAMAAJ |title=Facts about Slovenia |author=Janko Prunk; Jernej Pikalo; Marko Milosavljevič |year=2007 |publisher=Ured Vlade za komuniciranje, Vlada Republike Slovenije |isbn=978-961-6435-45-1 |page=23}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rtvslo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rtvslo.si/slovenija/zivljenje-janeza-drnovska/79437 |title=Življenje Janeza Drnovška :: Prvi interaktivni multimedijski portal, MMC RTV Slovenija |publisher=Rtvslo.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rahmet&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&amp;pg=PA30 |title=Democratic Transition in Slovenia: Value Transformation, Education, And Media |author=Sabrina P. Ramet; Danica Fink-Hafner |chapter=Key Trends in Slovenian Politics, 1988 – 2004 |page=30 |access-date=21. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130722015508/http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&amp;pg=PA30 |archive-date=22. 7. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;attila&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=6bz5M7-d7icC&amp;pg=PA174 |title=The Politics of Central Europe |author=Attila Ágh |chapter=The Regions in Comparative Transition |publisher=SAGE |year=1998 |isbn=978-0-7619-5032-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;VE2012-03-15&quot;&gt;{{cite web |url=http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&amp;L=1 |title=Osnovni gospodarski podatki o Sloveniji |publisher=Ambasada Republike Slovenije u Beču |access-date=15. 3. 2012 |access-date=22. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618170200/http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&amp;L=1 |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }} {{Simboli jezika|sl|slovenski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;magstadt&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=1mwG3haSo_cC&amp;pg=PA27 |chapter=Eastern Europe |title=Nations and Government: Comparative Politics in Regional Perspective |author=Thomas M. Magstadt |edition=6. |year=2010 |isbn=978-0-495-91528-7 |publisher=Cengage Learning |page=27}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bslo&quot;&gt;[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:6Y8OGV0Oc5IJ:https://www.bsi.si/library/includes/datoteka.asp%3FDatotekaId%3D4696+&amp;cd=1&amp;hl=de&amp;ct=clnk&amp;gl=de &quot;Regional Disparities in Slovenia 2/12&quot;], pristupljeno 8. aprila 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Slovenia's Economy: Next in Line&quot;&gt;{{cite news|title=Slovenia's Economy: Next in Line |url=http://www.economist.com/node/21560567 |access-date=22. 8. 2012 |newspaper=The Economist|date=18. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ST2012-03-13&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |title=Double Dip Recession is the 'Slovenian' Reality |newspaper=The Slovenia Times |date=13. 3. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=8. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208095317/http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gdpd2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |title=Statistics Office to Release GDP Data for Q2 |newspaper=The Slovenia Times |date=31. 8. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213170333/http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bloomberg&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/news/2012-02-29/slovenia-s-economy-falls-in-recession-as-export-growth-weakens.html |title=Slovenia’s Economy Falls Into a Recession as Exports Weaken |author=Boris Cerni |date=29. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;RTV2012-02-29&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.rtvslo.si/gospodarstvo/zdrs-v-recesijo-so-ekonomisti-pricakovali/277878 |title=Zdrs v recesijo so ekonomisti pričakovali |newspaper=MMC RTV Slovenija |publisher=RTV Slovenija |issn=1581-372X |date=29. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |at=Slovenia |title=The World Factbook |publisher=Central Intelligence Agency, United States |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=24. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424112304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;delosig&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |title=Dr. Pavle Sicherl: Slovenija je po produktivnosti dela 23 let za Evropo |newspaper=Delo.si |date=8. 8. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225133029/http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |archive-date=25. 2. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;newsdelo2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |title=Konkurenčnost slovenske industrije pod evropskim povprečjem |newspaper=Delo.si |date=14. 10. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111015180328/http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |archive-date=15. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;stuhec&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |title=Slovenia’S Trade in Goods / In The 2000-2010 Period |author=Simon Perše; Snježana Štuhec Lončarević; Alenka Kozar; Almira Urbiha ''et.al''. |date=1. 1. 2012 |isbn=978-961-239-240-6 |page=20 |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=2. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502205618/http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CNBC2012-01-23&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |title=Countries with Aging Populations |newspaper=Cnbc.com |date=23. 1. 2012 |author=Rajeshni Naidu-Ghelani |publisher=CNBC LLC |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=23. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130223035533/http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;Nelka Vertot, et al.: &quot;[http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf Popisi na Slovenskem 1948-1991 in Popis 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918150821/http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf |date=18. 9. 2013 }}&quot;, Statistični urad Republike Slovenije, 2001, Ljubljana, {{ISBN|961-6349-64-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ljetopis2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |title=30.9 Gostota naseljenosti 1.7 - Population Density, 1 July |publisher=Stat.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826070232/http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;popisstat&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.stat.si/Popis2002/gradivo/si-92.pdf |title=Popis stanovništva 2002 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=7. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111207073705/http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/aktuell/stories/24367/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;siol.net&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |title=Slovenščina materni jezik za 88 odstotkov državljanov |publisher=Siol |date=19. 2. 2009 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516055023/http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |archive-date=16. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;stat.si&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |title=Verska, jezikovna in narodna sestava prebivalstva Slovenije: Popisi 1921-2002 |format=PDF |publisher=Statistični urad Republike Slovenije |year=2003 |issue=2 |author=Milivoja Šircelj |isbn=961-239-024-X |access-date=27. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213063506/https://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Dular&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&amp;id=1482640 |title=Linguist Says Slovenian Language Not Endangered |date=21. 2. 2010 |publisher=Slovenska novinska agencija |access-date=27. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213185903/http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&amp;id=1482640 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;localno&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |title=Uskoška dediščina Bele krajine na RTVS&amp;#124;Ljudje&amp;#124;Lokalno aktualno |publisher=Lokalno.si |date=6. 1. 2012 |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=8. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100208205928/http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;evangcrk&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&amp;id_language=1&amp;id_meta_type=10 |title=Predstavitev |publisher=Evang-cerkev.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610182949/http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&amp;id_language=1&amp;id_meta_type=10 |archive-date=10. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;islamska&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.islamska-skupnost.si/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1&amp;Itemid=2 |title=Islamska Skupnost v Republiki Sloveniji |publisher=Islamska-skupnost.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;www2.gov.si&quot;&gt;{{cite web|url=http://www2.gov.si/zak/Zak_vel.nsf/0/660b7ab7cbd45736c125662d0037c142?OpenDocument |title=Sprejet zakon |publisher=.gov.si |date=13. 7. 2000 |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;UKOM2000-11&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |title=Slovenia, a Country at the Crossroads of Transport Links |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |date=1. 11. 2000 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708045103/http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MW2009SORS&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |title=Teden mobilnosti 2009 |publisher=Statistical Office of the Republic of Slovenia |date=15. 9. 2009 |access-date=26. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213181341/http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;avtomob&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=214 |title=Lastništvo avtomobilov v gospodinjstvih  |publisher=Environment Agency of Slovenia |author=Bernard Vukadin, Barbara. Kušar, Urška. Burja, Alenka |date=25. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ECORYS2011&quot;&gt;{{cite book |url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/evaluation/pdf/evasltrat_tran/slovenia.pdf |chapter=Situation per mode of transport |title=Study on Strategic Evaluation on Transport Investment Priorities under Structural and Cohesion funds for the Programming Period 2007-2013 |date=1. 8. 2006 |publisher=ECORYS Nederland BV}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Oplotnik2004&quot;&gt;{{cite conference |url=http://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |title=National motorway construction program (NMCP) in Slovenia (financing, impact on national economy and realization) |author=Oplotnik, Žan. Križanič, France |booktitle=Highways: cost and regulation in Europe |date=1. 11. 2004 |access-date=26. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121120161909/https://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |archive-date=20. 11. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uroszcl&quot;&gt;{{cite conference |url=ftp://ftp.cgs.si/Uporabniki/UrosZ/clanki/10.%20kongres%20o%20cestah%20in%20prometu/19-24.pdf |title=Narodnogospodarske koristi in razvojne možnosti prometnih sistemov v RS |author=Peter Gabrijelčič |booktitle=10th Slovenian Road and Transport Congress |date=1. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ARSO420&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=420#comment |title=Vlaganja v prometno infrastrukturo: Komentar |date=18. 11. 2011 |publisher=Slovenian Environment Agency |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;UNIMB2011-04&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |chapter=Executive Summary |title=Analysis of the infrastructure network in Slovenia and report on SWOT analysis |publisher=Fakultet za hemiju i hemijski inženjering Univerziteta u Mariboru. Luka Koper |date=1. 4. 2011 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510062631/http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |archive-date=10. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ARSO416&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=416#comment |title=Obseg in sestava blagovnega prevoza in prometa: Komentar |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ARS0415&quot;&gt;{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&amp;ind_id=415#comment |title=Obseg in sestava potniškega prevoza in prometa: Komentar  |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oDPN2010-03&quot;&gt;{{cite book |url=http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |title=Državni prostorski načrt za Ljubljansko železniško vozlišče |date=1. 3. 2010 |author=LUZ, d. d. |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708094000/http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oecd.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oecd.org/dataoecd/42/8/39700724.pdf |format=PDF|title=Table: Range of rank on the PISA 2006 science scale |date=4. 12. 2007 |access-date=15. 4. 2008|work=PISA 2006 |publisher=OECD}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;better&quot;&gt;{{cite web|author=OECD |url=http://www.oecdbetterlifeindex.org/countries/slovenia/ |title=Slovenia – OECD Better Life Index |publisher=Oecdbetterlifeindex.org |access-date=25. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.culture.si/en/Slovenia#Education |title=About Slovenia - Culture of Slovenia |publisher=Culture.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;solaosn&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110802032836/http://www.mss.gov.si/si/solstvo/osnovnosolsko_izobrazevanje/osnovna_sola/ Osnovna šola], na stranici slovenskog ministarstva školstva i sporta, pristupljeno 2. augusta 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;shanghair&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |title=Statistics (by Country) of Academic Ranking of World Universities; ARWU; First World University Ranking; Shanghai Ranking |publisher=ARWU |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=17. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817221125/http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uni-lj&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |title=University of Ljubljana once again on Shanghai and Webometrics ranking lists |publisher=Uni-lj.si |access-date=4. 4. 2014 |archive-date=28. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140328061623/http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uni-mb&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&amp;langID=1060 |title=Univerza v Mariboru |publisher=Uni-mb.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=2. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402054336/http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&amp;langID=1060 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;upr.si&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.upr.si/ |title=Univerza na Primorskem: SLO |publisher=Upr.si |access-date=2. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ung.si&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ung.si/si/ |title=Univerza v Novi Gorici |publisher=Ung.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=20. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520194855/http://www.ung.si/si/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;emuni&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |title=EMUNI University |access-date=13. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110222025646/http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |archive-date=22. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Slovenija}}
{{Commonscat|Slovenia}}
{{wikiatlas|Slovenia}}
* {{službeni sajt|http://www.gov.si}} Vlade Slovenije
* [http://www.slovenia.si/ Slovenia.si]
* [http://www.slovenia.info Turizam u Sloveniji]
* {{CIA World Factbook link|si|Slovenija}} {{en simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=SI Slovenija] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17846376 Slovenija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}

{{Države Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}
{{EU}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenija|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>adc6pxfcdcw9g3nali9t54dgr80rcn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2734</id>
    <revision>
      <id>3934519</id>
      <parentid>3931525</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103990" sha1="tptntkzwyjywl5wxvcaf6vwk78l5l2m" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Visoko (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Visoko
| službeno_ime                 = Grad Visoko
| naselje_vrsta                = Grad
| slika                        = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/1
| image1                 = Visok and rivers Fojnička and Bosna.jpg
| image2                 = Šerefudin's White Mosque.jpg
| image3                 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg
| image4                 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg
| image5                 = Old town Visoki.jpg
| image6                 = Čaršijska from Tabhana bridge 2.jpg
| image7                 = Tourist info Visoko.jpg
| image8                 = VisokoPolje.jpg
}}
| slika_opis                   = Sutok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]], s brdom [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]] u pozadini, [[Šerefudinova Bijela džamija]], [[Crkva svetog Prokopija|Crvka Svetog Prokopija]], [[Samostan sv. Bonaventure|Franjevački samostan sv. Bonaventure]], [[Stari grad Visoki]], Pogled na Čaršijsku ulicu sa Kožarskog mosta, Ulica Jalija, Pogled na Visoko sa Vrela.
| slika_veličina               =
| slika_zastava                =
| slika_grb                    = Visokogrb.png
| slika_karta                  = BiH municipality location Visoko.svg
| karta_opis                   = Grad Visoko u Bosni i Hercegovini
| koordinate                   = {{coord|43|59|26.1|N|18|10|56.9|E}}
| mapframe                     = yes
| mapframe_shape               = yes
| mapframe_type                = shape
| wikidata_općina              = Q12756592
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| osnovan                      = 1354.
| gradonačelnik                = Mirza Ganić&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/116/0|title=Lokalni izbori 2024 - Visoko|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka        = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja             = 4.88
| površina_grada               = 233.62
| nadmorska_visina             =
| stanovništvo_datum           = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje         = 11205
| stanovništvo_grad            = 39938
| stanovništvo_demonim         = Visočanin / Visočak
| poštanski_broj               = 71 300
| pozivni_broj                 = (+387) 32
| matični_broj_naselja         = 158275&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| veb-sajt                     = {{URL|http://www.visoko.gov.ba/}}
}}
'''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]]. Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. u Visokom živi 39.938 stanovnika.

Područje Visokog bilježi stalnu naseljenost više neolitskih kultura iz [[5. milenij p. n. e.|5. milenija]] p. n. e. uz [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] kao reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], i jedno od najvećih{{sfn|Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|2004|p=13-31}} [[neolit]]skih naselja u jugoistočnoj Evropi. Visočka dolina bila je rani centar [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne države Bosne]],{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} a do 15. vijeka razvilo se u jedno od upravnih i političkih središta bosanske feudalne države.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Gradski_%C5%BEivot_u_Srbiji_i_Bosni_XIV_XV_v.html?id=jNmrDAAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek): The Urban Life in Serbia and Bosnia (XIV-XV Century)|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|date=11. 7. 2007|publisher=Istorijski institut|year=|isbn=9788677430597|location=|pages=323|language=sr}}&lt;/ref&gt; U [[Mile (Visoko)|Milima]] bilo je jedno od sjedišta bosanskog bana i centar [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]], te jedno od mjesta za koje se pretpostavlja da se okrunio prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki|Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički važna [[tvrđava]],&lt;ref&gt;[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)&lt;/ref&gt; a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, &quot;Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt;

Nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], područje ulazi u sastav [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao centar [[Nahija|nahije]]. Od srednjovjekovnog grada izrasta u naselje osmanskog tipa. Bitnu ulogu u razvoju grada u ranim godinama odigrao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]].&lt;ref&gt;Šabanović, &quot;Dvije najstarije vakufname u Bosni&quot;, 35.&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt; Godine 1878. nakon kratkotrajnih borbi područjem ovladava [[Visoko u sastavu Austro-Ugarske|Austro-Ugarska]], te se u njenom sastavu razvija kao organizirano naselje sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama. Dana 11. novembra 1911 grad je skoro potpuno izgorio u [[požar]]u koji je slučajno započet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/zenicko-dobojski-kanton/430394/danas-117-godisnjica-visocke-jangije-pozar-u-kojem-je-izgorjela-cijela-carsija|title=Danas 117. godišnjica visočke jangije: Požar u kojem je izgorjela cijela čaršija|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] poznat po kožarskoj i tekstilnoj industriji, te je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Od 2006. područje je postalo poznato po [[Bosanske piramide|tvrdnjama o postojanju piramida]] zbog kojeg ga posjećuju desetine hiljada turista godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi|title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Grad Visoko se prostire na površini od 233,62&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot;&gt;{{cite web |title=Plan upravljanja otpadom Grada Visoko za period 2023–2028. (nacrt) |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/PUO-Visoko_nacrt.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; i nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt; Graniči sa općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot;&gt;{{cite web |title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Visoko za period do 2030. |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251011044425/https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf |archive-date=11. 10. 2025 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Željezničkom prugom [[Bosanski Šamac]]–[[Sarajevo]]–[[Ploče]], Visoko je povezano s gradovima u pravcu sjevera ([[Zenica]]) i u pravcu juga sve do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (Neum, Ploče). Visoko je  regionalnim putevima povezan sa susjednim općinama i magistralnim putem sa Sarajevom i Zenicom.&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZFBiH2025&quot;&gt;{{cite web |title=Red vožnje Željeznica FBiH za 2025/2026. godinu |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-zeljeznica-fbih-za-2025-2026-godinu/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Izgradnjom [[Evropski put E73|prometnog koridora Vc]], grad je dobio na značaju kao saobraćajno središte.&lt;ref name=&quot;AutocesteVc&quot;&gt;{{cite web |title=O autocesti |url=https://www.jpautoceste.ba/o-autocesti/ |website=JP Autoceste FBiH |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na području grada se nalazi sportski aerodrom u Moštrima.&lt;ref name=&quot;AeroklubVisoko&quot;&gt;{{cite web |title=Sportski aerodrom/letilište »Kenan Jusufbašić - Visoko« - LQVI |url=https://www.aeroklub-izet-kurtalic.ba/flying_f_ba.html |website=Aero klub Izet Kurtalić |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prirodni resursi kojima raspolaže grad su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i različite vrste stijena.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot; /&gt;

Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Rijeka Bosna|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina srednje Bosne - [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina)|Zvijezde]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Prostor grada doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja [[poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje, [[industrija|industrije]], građenja i održavanja [[saobraćaj]]nica i drugih sistema komunalne infrastrukture.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada je smješteno na nadmorskoj visini od 422 m.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;

Brdoviti tereni na području grada čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojnice.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj faktor je kroz historiju sputavao razvoj intenzivnije poljoprivredne proizvodnje i onemogućavao je upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8&amp;nbsp;km a širina 2&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Kakanj]]
 | SZ = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Busovača]]
 | SI = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Vareš]]
 | Z  = [[Kiseljak]]
 | I  = [[Breza (općina)|Breza]]&lt;br&gt;[[Ilijaš]]
 | J  = [[Ilidža]]
 | JZ = [[Kiseljak]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
 | JI = [[Ilijaš]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
}}
&lt;br /&gt;
=== Klima ===
Grad pripada južnom dijelu umjerenog pojasa.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Na području grada preovladava umjereno kontinentalna vlažna klima, umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom od 18 – 22&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Srednja godišnja temperatura je 9,5&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U toku godine dva mjeseca imaju negativne temperature.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Januar je najhladniji mjesec u godini sa srednjom temperaturom od  -2,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna minimalna temperatura je također izmjerena u januaru i iznosila je 14,1&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Najtopliji mjesec je august sa srednjom temperaturom od 18,9&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je u augustu i iznosila je 36,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada Visokog u zimskim mjesecima karekteriše pojava temperaturnih inverzija, uslijed čega dolazi do prizemne kondenzacije vodene pare što često uzrokuje pojavu [[Magla|magle]], naročito u dolini rijeke Bosne.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Količina padavina ima veliki značaj za razvoj poljoprivrede. Maksimum padavina javlja se u novembru i decembru, dok se sporedni maksimum javlja u maju. Minimum padavina je u februaru a sporedni minimum u augustu. Godišnja količina padavina iznosi oko 930&amp;nbsp;mm. Osunčanost iznosi oko 1.742 sata godišnje.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Reljef ===
[[Datoteka:VisokoPolje.jpg|mini|Pogleda sa [[Vrela (Visoko)|Vrela]] na dio grada, i visočko polje u daljini]]
Teritorij grada Visokog pripada širem području poznatom u geologiji kao Sarajevsko-Zenički bazen.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju građu mlađih [[miocen]]skih sedimenata, dok se samo na krajnjem zapadnom dijelu pojavljuju najstarije [[Paleozoik|paleozojske]] stijene.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Jugozapadni okvir se sastoji od karbonskih i [[Perm (period)|permskih]] škriljaca, [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Sjeveroistočni okvir sastavljen je od mlađih stijena, [[Jura|jurskih]] lapora i pješčara, [[trijas]]kih [[krečnjak]]a i škriljaca.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj prostor spušten je početkom [[oligocen]]a, za vrijeme [[Alpe|alpskog]] nabiranja i ispunjen je jezerskim oligo miocenskim naslagama.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Visokog}}
[[Datoteka:Okoliste. Neolithic settlement 5200 BC. Bosnia and Herzegovina (cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]]

=== Prahistorija ===
{{Glavni|Historija Visokog#Prahistorija|Historija Visokog#Metalno doba|Historija Visokog#Antički period}}
Plodna dolina Visokog kroz koju protiču dvije rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i Fojnica omogućila je nastanak više neolitskih naselja koja su pronađena na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor. Reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]] je [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], jedno od najvećih [[neolit]]skih naselja u južnoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Visoko|first=Zavičajni muzej|last2=Terzić|first2=Samra|date=1. 1. 2020|title=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|journal=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020}}&lt;/ref&gt;

Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], većinski dio Bosne je naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Desidijati|Dezidijata]]. Na području Vratnice je pronađen zajednički grob dezitijatskih ratnika.&lt;ref&gt;O grobnici Vratnica, Gornji Skladovi, Visoko v. Mesihović, 2007 A, 788-791&lt;/ref&gt; Grobnica se datira u drugu polovicu [[4. vijek p. n. e.|4 vijeka p.n.e]].&lt;ref&gt;Čović 1984, 37-48; 1987, 512, kontra Perić 1994/95, 125 datirajući grobnicu u kasno III stoljeće pr. Kr&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Dezidijati&quot;: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Danijel Džino, str. 81&lt;/ref&gt; Ostaci rimske kulture pronađeni su na arheološkom lokalitetu u Milama-Arnautovići, Vratnici, i Raskršću blizu Maurovića.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|title=Historijski osvrt|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909005535/http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|archive-date=9. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Visoko u srednjem vijeku|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Podvisoki|Moštre (srednji vijek)}}[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|[[Stari grad Visoki]] |alt=]]
Srednjovjekovna bosanska država svoj razvoj započinje na visočkom području za koji se vezuje najuži sadržaj teritorijalnog i političkog pojma Bosna u koje se ubrajaju ključne tačke [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Mile (Visoko)|Mili]] (Arnautovići), [[Stari grad Visoki|Visoki]] i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] gdje je izraslo naselje tipa teritorijalne općine,{{sfn|Vego|1982|p=77}} a tu je vremenom organiziran i viši administrativno politički izraz – župa po imenu Bosna. Širenje župe na okolne župe u susjedstvu dovelo je do stvaranja prve državne zajednice na ovom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019, 144 str.|url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str|journal=|language=en|page=11|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visoko je bilo pod feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621042756/http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33481|archive-date=21. 6. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki, [[Podvisoki]], Mile, Biskupići i Moštre su bili središte nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] odakle se dalje razvijala bosanska država. Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava [[Stari grad Visoki|Visoki]] je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.&lt;ref&gt;Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.&lt;/ref&gt; U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin ban|Kulin]].

=== Osmansko Carstvo ===
[[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz osmanskog perioda|alt=]]
{{Glavni|Visoko u sastavu Osmanskog Carstva}}
Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja Visokog obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. 1477. Ajas-beg je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[Tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji.

Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851, kada je postalo samostalan kadiluk.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=5. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200618131343/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|archive-date=18. 6. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prilikom upada [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.|1697]]. u Bosnu, prije nego će krenuti za Sarajevo, Visoko je opljačkano i zapaljeno.&lt;ref&gt;Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području grada Visokog, 25.&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska monarhija ===
{{Glavni|Visoko u sastavu Austrougarske}}
[[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|mini|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine|alt=]]
Nakon Berlinskog kongresa, [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom [[Muhamed Hadžijamaković|Muhameda Hadžijamakovića]], a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}}

U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože rastao iz godine u godinu. Dalji razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio 11. novembra 1911. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata, što je bilo više od pola grada.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Omerović|first=Enes S.|last2=Visoko|first2=Zavičajni muzej|last3=Pulo|first3=Mubera|last4=Younis|first4=Hana|last5=Efendira-Čehić|first5=Habiba|date=1. 1. 2024|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|journal=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
=== Kraljevina Jugoslavija  ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Kraljevina Jugoslavija}}
U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala. Betonski most, preko rijeke Bosne, napravljen 1929. po projektu inženjera Julija Hahamovića, predstavlja prvi objekat od armiranog betona na ovim prostorima. Zgrada bivšeg Sokolskog doma (danas prostor DTV Partizana) izgrađena 1934.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Bilo je u sastavu [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922–29), zatim [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929–41).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Drugi Svjetski rat ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Drugi svjetski rat}}
Nakon pada Jugoslavije, Visoko se našlo pod upravom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], i bilo je u sastavu župe Lašva–Glaž (1941–45).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Grad su 7. aprila 1945 oslobodili pripadnici 7, 9 i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije JNA. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestvovalo u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodno oslobodilačkom ratu]], dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobile imena po ratnim herojima. Tako je [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|škola na Kraljevcu]] dobila ime po narodnom heroju [[Ognjen Prica|Ognjenu Prici]], a srednja škola je nosila ime [[Janko Balorda|Janka Balorde]].

Danas se 7. april slavi kao dan oslobođenja kada se svake godine upriličava polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu borcima NOAR-a. Jevrejsko groblje, udaljeno je 5–6&amp;nbsp;km od centra grada na putu prema Kiseljaku, u okviru kojeg se nalazi i spomenik palim borcima i jevrejskim žrtvama fašizma u Visokom. Ćeliju [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] su 1940. formirali Džudžo Mehmed - Meho, Meho Patak, Janko Balorda i Himzo Salihbegović. Oni su imali spomen biste koje je napravio kipar Milanović Ranko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|title=Naš primitivan odnos prema visočkoj prošlosti i herojima tog vremena|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2019|archive-date=3. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182404/https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Urban_settlement_Luke_in_Visoko.jpg|mini|Naselje Luke izgrađeno za vrijeme SFRJ, danas najgušće naseljeni dio Visokog.]]
{{Glavni|Historija Visokog#Socijalistička Jugoslavija}}
Od 1955. Visoko je postalo [[srez]] odnosno središte nekoliko današnjih općina: [[Breza (općina)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. U isto vrijeme vrši se nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska, te prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne republike i inostranstvo.

Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991. zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Visočka općina je bila najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]],&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Vitex u tekstilnoj, KTK u kožnoj industriji.

=== Visoko u Bosanskom ratu ===
{{Glavni|Visoko u Bosanskom ratu|Operativna grupa Visoko}}
Vanredno stanje na području visočke općine je proglašeno 6. aprila 1992, a istog mjeseca počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Glavne borbe vođene su na području [[Čekrčići|Čekrčića]], dijela općine Visoko koji su bili pod kontrolom VRS-a. Operativna grupa Visoko djelovala je na ratištima u Olovu za vrijeme operacije [[Operacija &quot;Drina 93&quot;#Olovsko bojište|&quot;Drina 93&quot;]], a u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] na ratištima u Fojnici i Varešu.

=== Moderna historija ===
[[Datoteka:Visočica.JPG|mini|Brdo Grad (također poznato kao [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]])|alt=]]
[[Datoteka:Visoko,_Alija_Izetebegović_street.jpg|mini|Ulica Alije Izetbegovića u Visokom.]]
{{Glavni|Visočke piramide|Historija_Visokog#Moderna historija}}
'''Visočke piramide''' su tvrdnja istraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] koja tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Istraživanja na lokalitetu počela su 14. aprila 2006. Do 2021. lokaliteti su privukli desetine hiljada turista.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Visokog|Spisak naseljenih mjesta u gradu Visokom}}
[[Datoteka:Kraljevac, Visoko.jpg|thumb|Naselje Kraljevac i
Hadži-Murovetova džamija]]
=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11126
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 39938
| g2013_bosnjaci           = 36697
| g2013_srbi               = 286
| g2013_hrvati             = 576
| g2013_bosanci            = 566
| g2013_romi               = 986
| g2013_muslimani          = 228
| g2013_bosanciihercegovci = 134
| g2013_albanci            = 45
| g2013_jugosloveni        = 4
| g2013_ukrajinci          = 4
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 3
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 266
| g2013_nepoznato          = 51
| g1991_ukupno             = 46160
| g1991_muslimani          = 34373
| g1991_srbi               = 7471
| g1991_hrvati             = 1872
| g1991_jugosloveni        = 1464
| g1981_ukupno             = 40901
| g1981_muslimani          = 28838
| g1981_srbi               = 6831
| g1981_hrvati             = 1879
| g1981_jugosloveni        = 2969
| g1981_slovenci           = 14
| g1981_crnogorci          = 50
| g1981_albanci            = 88
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 53
| g1981_makedonci          = 21
| g1971_ukupno             = 35503
| g1971_muslimani          = 25683
| g1971_srbi               = 7166
| g1971_hrvati             = 1914
| g1971_jugosloveni        = 392
| g1971_slovenci           = 18
| g1971_crnogorci          = 52
| g1971_albanci            = 61
| g1971_madari             = 6
| g1971_romi               = 9
| g1971_makedonci          = 18
| g1961_ukupno             = 29518
| g1961_muslimani          = 19723
| g1961_srbi               = 7186
| g1961_hrvati             = 1747
| g1961_jugosloveni        = 685
| g1961_slovenci           = 18
| g1961_crnogorci          = 56
| g1961_albanci            = 35
| g1961_madari             = 11
| g1961_romi               = 1
| g1961_makedonci          = 17
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 158275
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 11205
| g2013_bosnjaci           = 9390
| g2013_srbi               = 153
| g2013_hrvati             = 236
| g2013_bosanci            = 389
| g2013_romi               = 601
| g2013_muslimani          = 39
| g2013_bosanciihercegovci = 97
| g2013_albanci            = 35
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 2
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 192
| g2013_nepoznato          = 12
| g1991_ukupno             = 13663
| g1991_muslimani          = 10056
| g1991_srbi               = 1641
| g1991_hrvati             = 395
| g1991_jugosloveni        = 1115
| g1981_ukupno             = 11653
| g1981_muslimani          = 7693
| g1981_srbi               = 1241
| g1981_hrvati             = 392
| g1981_jugosloveni        = 2072
| g1981_slovenci           = 12
| g1981_crnogorci          = 41
| g1981_albanci            = 69
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 52
| g1981_makedonci          = 17
| g1971_ukupno             = 9491
| g1971_muslimani          = 7187
| g1971_srbi               = 1369
| g1971_hrvati             = 442
| g1971_jugosloveni        = 294
| g1971_slovenci           = 14
| g1971_crnogorci          = 39
| g1971_albanci            = 46
| g1971_madari             = 6
| g1971_makedonci          = 13
| g1961_ukupno             = 7470
| g1961_muslimani          = 5048
| g1961_srbi               = 1432
| g1961_hrvati             = 527
| g1961_jugosloveni        = 359
| g1961_slovenci           = 13
| g1961_crnogorci          = 43
| g1961_albanci            = 16
| g1961_madari             = 8
| g1961_makedonci          = 8
}}

== Administracija ==
[[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada uprave Grada u Visokom]]
Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|title=Općinska administracija|website=visoko.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|archive-date=7. 5. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 članova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|title=Statut općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|archive-date=11. 7. 2016|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Općina Visoko je 1. aprila 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx|title=Općina Visoko administrativno postaje Grad Visoko|website=visoko.gov.ba|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano evropskim [[Evropski put E73|autoputem E73]], koridor V, ogranak C.]]
Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko. Dom zdravlja u Visokom izgrađen je 1953. U nekim mjesnim zajednicama na području grada postoje ambulante porodične medicine (MZ [[Veliko Čajno|Gračanica]], MZ [[Donje Moštre|Moštre]], MZ [[Poriječani]], MZ [[Buci (Visoko)|Buci]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|title=Zdravstvo i socijalna zaštita|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426053908/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nosilac socijalne zaštite je Javna ustanova &quot;Centar za socijalni rad&quot; Visoko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Informacije o javnim ustanovama na području Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Visoko je smješteno uz [[Evropski put E73]] ([[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]]) koji ga direktno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i [[magistralni put M17]]. Sa ostalim mjestima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – [[Kiseljak]] – [[Kreševo]] – [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autoput A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na [[magistralni put M18]]. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]]. U Moštru se nalazi sportski aerodrom.

Javno preduzeće &quot;Visokogas&quot; je zaduženo za opskrbu [[Prirodni plin|prirodnog gasa]] koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja.

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;|Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko}}
[[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]]

Razvoj [[obrazovanje|obrazovanja]] u Visokom vezan je za dugu tradiciju vjerskih, konfesionalnih i javnih škola koje su djelovale još u [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] periodu, a snažniji institucionalni razvoj nastavljen je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i tokom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;DurajlicCobiss&quot;&gt;{{cite web |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/19925254/oiunsa?format=isbd |website=COBISS+ |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot;&gt;{{cite web |title=Obrazovanje |url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/obrazovanje/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima, može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije 1651.&lt;ref name=&quot;Durajlic2012&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=201}}&lt;/ref&gt; Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=209}}&lt;/ref&gt; U medresi je postojala i biblioteka koju je 1840. [[vakuf|uvakufio]] Mustafa-paša Babić.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Ta ustanova pripadala je tipu niže medrese.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Tradicija medresanskog obrazovanja u visočkom kraju obnovljena je početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je u Velikom Čajnu reaktivirana medresa koja nosi ime po Osman-ef. Redžoviću.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;

[[Pravoslavlje|Pravoslavna]] osnovna škola u Visokom, prema raspoloživim podacima, počela je raditi oko 1840. u privatnoj kući. Zgrada škole počela se graditi oko 1857, kada je završena [[Crkva svetog Prokopija|pravoslavna crkva]]. U toku postojanja nastava se odvijala u dvije zgrade: prva se nalazila u neposrednoj blizini crkve na brdu zvanom Klisa, a druga, veća i uslovnija, na prostoru današnje Fabrike kožne konfekcije. Škola je radila sve do 1914, kada je ukinuta.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot;&gt;{{cite web |title=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1918. |url=https://www.ceeol.com/content-files/document-1356953.pdf |website=CEEOL |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje [[ruždija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je predviđeno osmanskim Zakonom o školstvu iz 1869, a u Visokom je ruždija otvorena oko 1870. Djelovala je do 1879, odnosno do prvih godina nakon uspostavljanja austrougarske uprave.&lt;ref name=&quot;Arnautovic2019&quot;&gt;{{cite web |title=Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku |url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/katalog_arhitektura_tursko-doba.pdf |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom, smještena u kući Hasan-bega Zečevića. Općinska pučka škola izgrađena je krajem 1885, a konačna dogradnja završena je 1886. Školu su pohađala djeca svih konfesija, pa je ubrzo postala premala, zbog čega je dio nastave ponovo organiziran i u iznajmljenim objektima.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot; /&gt; Pripreme za izgradnju nove škole na [[Kraljevac|Kraljevcu]] počele su 1907, intenzivna gradnja 1909, a učenici su 1910. ušli u novu &quot;veliku školu”.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot;&gt;{{cite web |title=Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Osnovna_%C5%A1kola_%22Kulin_ban%22_Visoko |website=Wikipedia na bosanskom jeziku |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Zgrada škole dograđivana je 1961, 1971. i 1975/76. godine, a do 1993. nosila je naziv Osnovna škola ''Ognjen Prica''; odlukom [[Općinsko vijeće|Općinskog vijeća]] od 20. januara 1993. nosi ime Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot; Visoko.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot; /&gt;

U urbanom dijelu grada od 1965. djeluje i Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;, koja je do prve polovine 1990-ih nosila ime ''Ahmet Fetahagić''.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Na području grada djeluju i druge osnovne škole i područne škole, među kojima su [[Osnovna škola &quot;Alija Nametak&quot; Buci]], [[Osnovna škola &quot;Mula Mustafa Bašeskija&quot; Donje Moštre]], [[Osnovna škola &quot;Mehmedalija Mak Dizdar&quot; Dobrinje]] i [[Osnovna škola &quot;Musa Ćazim Ćatić&quot; Veliko Čajno]].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U Visokom djeluje i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

[[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija preseljena je iz [[Guča Gora|Guče Gore]] u Visoko 1900.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot;&gt;{{cite web |title=Zaštita nacionalnog blaga |url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, a u Visokom kao šestorazredna sve do školske 1913/14, kada je uveden sedmi, a 1914/15. i osmi razred.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt; Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gimnazija je nastavila s radom, a 1924. priznato joj je pravo javnosti.&lt;ref name=&quot;Vuksic2003&quot;&gt;{{cite web |title=Pogled na katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1945. |url=https://hrcak.srce.hr/file/484312 |website=Hrcak |access-date=17. 3. 2026 |archive-date=27. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250827120406/https://hrcak.srce.hr/file/484312 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U socijalističkoj Jugoslaviji njen rad bio je ograničen, ali nije potpuno prekinut, a nakon 1990-ih nastavila je djelovati kao Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, jedina aktivna klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt;

[[Gimnazija &quot;Visoko&quot;|Gimnazija u Visokom]] osnovana je 1960.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Godine 1969. formirana je Škola učenika u privredi, a 1971. izvršena je integracija Gimnazije i te škole u Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot;&gt;{{cite web |title=O nama |url=https://mssvisoko.edu.ba/about-us/ |website=Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U ratnom i poratnom periodu ustanova je preimenovana, prvo u SŠC ''Hazim Šabanović'', a potom u Mješovitu srednju školu &quot;Hazim Šabanović&quot;.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt; Ta škola nastavlja tradiciju ranijih stručnih i zanatskih škola u Visokom, uključujući Stručnu zanatsku školu iz 1922. i Kožarsku stručnu školu iz 1929.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt;

U savremenom sistemu obrazovanja u Visokom djeluju osnovne i srednje škole općeg, stručnog, muzičkog i vjerskog profila. Među najznačajnijim ustanovama su [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Gimnazija &quot;Visoko&quot;]], [[Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko|Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot;]], [[Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;]] i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

==Mediji==

Krajem 1980-ih u Visokom je bio aktivan list &quot;Osvit&quot; koji se kritički odnosio prema tadašnjoj društvenoj i političkoj situaciji na lokalnom, bosanskohercegovačkom i jugoslavenskom nivou. Članovi redakcije su bili Jadranko Fejzić, Behudin Alimanović i Amra Ferzan.

S nekoliko saradnika [[Ilhan Dervović]] 1992. pokreće lokalnu Televiziju Visoko. Pored Radija Visoko, koji je radio stanica sa najdužim djelovanjem , bilo je aktivno i više drugih radio stanica, Radio Q, Radio BOR, Radio Naba i druge.

== Kultura i arhitektura ==
=== Nacionalni spomenici  ===
[[Datoteka:Reconstruction of church in Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]]{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Visokom}}
[[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|[[Tabačka džamija u Visokom|Tabačka džamija]] u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, novijeg datuma posebno, očuvana, [[Stari grad Visoki]] i nekadašnja grobna crkva u Milama su u potpuno porušenom stanju. Nemar općinskih i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda Grad. Tek 2007. je započeto ograničeno otkrivanje i zaštita ovog kulturnog spomenika.

[[Mile (Visoko)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog [[rusag]]a bosanskog'', te krunidbeno i grobno mjesto [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a od 1340. biva središte vikarije.
[[Datoteka:Šerefudin's White Mosque.jpg|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]] |alt=]]Arhitektonski značajna [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo je bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. i dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]].

[[Samostan svetog Bonaventure|Samostan sv. Bonaventure]], je katolički vjerski objekat u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;sup&gt;[[Samostan sv. Bonaventure#cite%20note-Crkva-1|[1]]]&lt;/sup&gt; Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana sa gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora.
[[Datoteka:Church of St. Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]][[Crkva svetog Prokopija]] izgrađena je 1857.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-1|[1]]]&lt;/sup&gt; ili 1853.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-Spomenik-2|[2]]]&lt;/sup&gt; je hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Dabrobosanska mitropolija|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije

=== Muzika ===

Jedna od najdužih organizovanih muzičkih djelatnosti na području Visokog jeste bila djelatnost [[Orkestar limene glazbe Visoko|Orkestra limene glazbe]].

U [[Mulići]]ma je djelovao [[Institut sevdaha|Institut Sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavi očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] muzičke tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]]. Institut nudi kolekcije sevdalinki na raznim nosačima zvuka, kao i knjige vezane za muzičku tradiciju Bošnjaka.

Danas najpoznatiji muzičari iz Visokog su [[Bartolomej Stanković]], pianista sa značajnom međunarodnom reputacijom, te [[Suad Pašić Paja]], [[džez]] [[saksofon]]ist.

=== Kulturne manifestacije ===
Svake godine između jula i augusta u Visokom se održava tradicionalna manifestacija &quot;Visočko ljeto&quot;. Sastoji se od dana trgovine, kulture i sporta, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: pozorišne predstave, filmske projekcije, likovne izložbe, muzički koncerti, sportske manifestacije, revijalne utakmice sportista i sportskih klubova Općine Visoko za vrijeme dana kulture i sporta.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu novembru organizuje kulturnu manifestaciju &quot;Dani Zaima Muzaferije&quot; u čast filmskom, televizijskom, i teatarskom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Muzeji ===
[[Datoteka:Muzej visoko 2.jpg|mini|Zgrada [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja]] u Visokom|alt=]]
U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno historijsko naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan 1953, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirki, prikupljanje materijala i tehničkih crteža i slično.

Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše vezane za [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnu državu Bosnu]] gdje se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog doba, kao i dijelovi ruševina starog grada Visoki. Muzej posjeduje i pomoćni odjel u [[Goduša (Visoko)|Goduši]] – Etno radionicu u kojoj su smješteni primjerci čibučarskog, češljarskog i sviraldžijskog zanata. Fond Zavičajnog muzeja obuhvata muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 inventarisanih eksponata, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja Visokog.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Javne ustanove|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Biblioteke===
Od 1946. u Visokom djeluje javna ustanova [[Gradska biblioteka Visoko]]. Godine 1953. rad biblioteke je znatno unaprijeđen dobivanjem odgovarajućeg smještaja, angažiranjem profesionalnog bibliotečkog radnika Nedžiba Mustagrudića. Knjižnica koja od 1887. djeluje pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure u Visokom]], posjeduje knjižnični fond, koji broji oko 50.000 svezaka, pretežno s područja [[Filozofija|filozofije]], [[Historija|historije]], [[književnost]]i, [[Teologija|teologije]], itd. Knjižnica posjeduje i izuzetno vrijedna [[Enciklopedija|enciklopedijska]] i [[Leksikografija|leksikografska]] izdanja, te bogatu kolekciju [[Periodičke publikacije|periodike]] od 19. stoljeća do danas.&lt;ref name=&quot;Knjižnica samostana sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Knjižnica samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt; Knjižnica je namijenjena nastavnicima [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije]], njezinim učenicima, ako ne mogu naći neku knjigu u svojim knjižnicama, vremenom je ona proširila krug korisnika na članove [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], U novije vrijeme otvorena je i za vanjske korisnike, prije svega, naučne radnike, studente, pa i za maturante srednjih škola.&lt;ref name=&quot;Samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/603|access-date=14. 12. 2021|title=Samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;
=== Galerije===
Od 1976. u Visokom djeluje umjetnička galerija [[Likum '76.|Likum '76]] gdje su izlagali brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te se pored umjetničkih izložbi održavaju i drugi kulturni događaji. Visočki likovni susreti i izložba umjetnika amatera tradicionalni su događaji u galeriji.

Galerija pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure]] u Visokom posjeduje izuzetno bogatu i vrijednu zbirku likovne umjetnosti, u prvom redu moderne, no i djela starih majstora. Zastupljeno je preko 50 modernih umjetnika, između ostalih [[Slavko Šohaj|Šohaj]], Seder, [[Nada Pivac|Pivac]], Bifel, [[Ismet Mujezinović]], [[Ismar Mujezinović]], [[Mersad Berber]], Kajinić, Grgić, Labaš, Marinović, [[Franjo Likar|Likar]], [[Ivan Lovrenčić|Lovrenčić]], [[Radenko Mišević|Mišević]], [[Zlatko Keser|Keser]]. U dvorištu samostana nalaze se brončani kip [[Sveti Franjo|Sv. Franje]] od [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]] i poprsje [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] od [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrović]]a.&lt;ref name=&quot;samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Samostan sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Organizirano bavljenje sportom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj &quot;gombanje&quot;. Osim rukometa i nogometa, najuspješniji sport u Visokom je [[aeromodelarstvo]]. [[Aero klub &quot;Izet Kurtalić&quot;]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih aero klubova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017|title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog [[Kenan Jusufbašić]] bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom &quot;Izet Kurtalić&quot; u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. Svjetsko prvenstvo u aeromodelarstvu. Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg sportistu godine u Bosni i Hercegovini 1999.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/|title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu|website=Magazin Plus|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Rukomet ===
[[Datoteka:1974 Bosna Visoko.jpg|mini|[[Rukometni klub Bosna Visoko|Rukometni klub Bosna]]: Ekipa koja je osvojila 4. mjesto u Prvoj ligi Jugoslavije|alt=]]
{{Glavni|RK Bosna Visoko}}
[[File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji{{Mrtav link}} i najuspješniji sport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]]
Najuspješniji sport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga 1965, 1968, 1971, i 1982, a do finala Jugoslovenskog Kupa su došli 1965. Najbolji plasman u ligi su ostvarili u sezoni 1974/75 kada su osvojili 4. mjesto. Poslije 1992. klub je nastavio sa uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, 1995, 1998, 2001. Najbolji plasman u evropskim takmičenjima su ostvarili u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala EHF Kupa, kada su izgubili od eventualnog prvaka RK Metković ukupnim rezultatom 48-44.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals|website=www.eurohandball.com|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nogomet ===
{{Glavni|NK Bosna Visoko}}
[[File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion{{Mrtav link}} Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]] ]]
Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. 1934. formira se i drugi nogometni klub Radnički. 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] [[1999.|1999]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]]. Jedan od sportskih klubova s najdužom tradicijom u Visokom bio je i Fudbalski klub &quot;Zanatlija&quot;, no ugašen je 2018.&lt;ref name=&quot;FK Zanatlija&quot;&gt;{{cite web|url=https://visoko.co.ba/zvanicno-ugasen-jedan-od-simbola-grada-fk-zanatlija/|access-date=15. 12. 2021|title=Ugašen FK Zanatlija}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Grad Visoko ima na raspolaganju poslovnu bazu od 3 industrijske zone s potrebnom infrastrukturom: slobodnu zonu Visoko ([[Topuzovo Polje|Topuzovo polje]]), jednu od 4 slobodne zone u BiH i jednu od najstarijih osnovanih slobodnih zona u BiH i carinski terminal Visoko. Značajne grane privrede u Visokom su kožarsko-tekstilna, poljoprivredna, prehrambena i metaloprerađivačka, i auto-industrijska.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|title=INVESTICIJSKI SAŽETAK|last=|first=|date=|website=|publisher=Općina VIsoko|access-date=|archive-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Bruto domaći proizvod|BDP]] općine Visoko za 1991. po glavi stanovnika je bio za 10% veći od tadašnjeg prosjeka BiH, 88% zaposlenih je radilo u privredi i općina je bila najveći izvoznik tekstila i kože u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala [[poljoprivreda]], građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Poslijeratni oporavak privrede, koja je doživjela gubitak od skoro 400 miliona KM štete, bio je spor a postotak nezaposlenih visok, ali se do 2014. vremenom smanjivao.

Prema podacima iz 2014. na području grada Visokog posluje 364 privrednih društava i 1.041 samostalni privrednik (fizička lica) koja obavljaju samostalnu privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja Općine Visoko su preduzeća iz djelatnosti proizvodnje kože i kožnih proizvoda; proizvodnje, pakovanja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda; proizvodnje građevinskog materijala; te metaloprerađivačke i drvne industrije. Većina preduzeća unutar ovih djelatnosti su izvozna preduzeća. Na području grada Visoko postoje i drugi značajni prerađivački kapaciteti u mesnoj (Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis) i konditorskoj industriji (Rampart, Vispak).

=== Autoindustrija ===
Izgrađena je nova fabrika prerade tekstila, gume i kože [[Prevent grupacija|Prevent]] koja je 2004. investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje proizvodnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20070218010836/http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|archive-date=18. 2. 2007|url-status=dead|access-date=5. 9. 2006}}&lt;/ref&gt; Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Evropi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[SEAT|Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501120221/https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Broj proizvedenih kožnih autopresvlaka je dostigao 20 miliona, zaključno sa oktobrom 2018.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2014, učešće u ukupnom izvozu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] iznosi 32,21%.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=2014|title=Strategija razvoja Općine Visoko|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|journal=Grad Visoko|pages=33-43|doi=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Mesna industrija ===
{{Glavni|Visočka pečenica}}

U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze sa područja grada Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-tih godina.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|title=Strategija razvoja Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visočka pečenica je trajni suhomesnati proizvod za koji je udruženje mesoprerađivača s područja grada Visoko &quot;ViPS&quot; (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake geografskog porijekla za Visočku pečenicu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brenja|first=Dragan|last2=Krvavica|first2=Marina|last3=Čaušević|first3=Amir|last4=Patković|first4=Emir|last5=Begić|first5=Munevera|last6=Ganić|first6=Amir|date=30. 7. 2019|title=Zaštita zemljopisnog podrijetla &quot;Visočke pečenice&quot; – put do brenda|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=326471|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XXI|issue=4|pages=386–396|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Begić|first=Munevera|last2=Zorlak|first2=Alma|last3=Ganić|first3=Amir|date=19. 2. 2018|title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice'|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=286931|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XX|issue=1|pages=50–57|doi=10.31727/m.20.1.3|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt; U Visokom je zaključno sa 2020. bilo 45 registrovanih zanatskih prerađivača mesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/|title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla|last=Pašalić|first=Adi|date=2020|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Postala je geografski zaštićeni proizvod 5. juna 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/visocka-pecenica-postala-zasticen-nacionalni-proizvod/|title=Visočka pečenica postala zaštićen nacionalni proizvod|date=5. 6. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani slike je bila vlasništvo danas nefunkcionalne firme Velepromet iz vremena socijalističkog samoupravljanja|alt=]]

=== Poljoprivreda ===
Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka ([[Gornje Moštre|gornje]] i [[Donje Moštre|donje]] moštransko, [[Dobrinje (Visoko)|dobrinjsko]] i [[Kondžilo (Visoko)|radovljansko]] podruĉje). Grad Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-Dobojskom kantonu, grad Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krompir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Lucerka|lucerke]] i [[grah]]a.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/|title=&quot;Moštranska paprika&quot; brend ili mit?|last=Pašalić|first=Adi|date=2017|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
Prema tvrdnjama [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] na području Visokog nalazi se [[Bosanske piramide|pet piramida]]. U 2006. ti arheološki lokaliteti piramida su privukli preko 200.000 turista. Sve veći broj turista je poboljšao kvalitet turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom centru ima Turist info pult, a zahvaljujući saradnji Fondacije sa gradskim, kantonalnim i federalnim vlastima pristupilo se sistematskom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u martu 2019), pravljenju parking prostora, otpočinjanju rada na novom Regulacionom planu za kompleks Ravne, itd.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://piramidasunca.ba/bs/aktuelnosti/item/14212-fondacijin-izvje%C5%A1taj-o-turizmu-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-visoko-period-mart-2018-%E2%80%93-maj-2019.html|title=FONDACIJIN IZVJEŠTAJ O TURIZMU NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO PERIOD MART 2018. – MAJ 2019 - Fondacija &quot;Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation|website=piramidasunca.ba|access-date=1. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|title=Postavljena vertikalna signalizacija na lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019|archive-date=6. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506092334/http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Grad je u 2018. uložio 500.000 [[Konvertibilna marka|KM]] u razvoj turizma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/mart-2018/op%C4%87ina-visoko-u-2018-godini-ula%C5%BEe-500000-km-u-razvoj-turizma.aspx|title=OPĆINA VISOKO U 2018. GODINI ULAŽE 500.000 KM U RAZVOJ TURIZMA|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Prerada kože  ===
[[Datoteka:Visoko traditional Bosnian building.JPG|mini|Stara Kožara u Visokom]]Stari način proizvodnje kože u Visokom trajao je s manjim izmjenama i sticanjem rutine i iskustva tokom cijelog perioda osmanske vladavine. Isti način je zadržan i dolaskom Austrougarske monarhije, da bi tek poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo do savremenijeg i modernijeg načina prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obučarski. U 1928. pored stare tabhane je podignuta moderna radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. U tom periodu počinju se upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i mehanizacija u vidu strojeva. 1929. formirana je &quot;Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko&quot;, gdje su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova škola bila je glavna kožarska sa cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao, tako je u zadnjim godinama Austrougarske vlasti bilo obrađivano 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Visočka općina je bila najveći izvoznik [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Danas je jedna tabačka stupa historijski eksponat koji se nalazi na mjestu Zavišajnog muzeja. Predstavlja jedinu sačuvanu tabačku stupu na Balkanu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|title=Konzervacija i očuvanje jedine sačuvane tabačke stupe na Balkanu|last=Osmanbegović|first=Emina|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330053504/https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|cols=3}}
*[[Ajas-beg]], osmanski sandžak-beg
*[[Zdenko Antović]], rukometaš
*[[Janko Balorda]], narodni heroj
*[[Enes Begović]], pjevač
*[[Mustafa Cerić]], bivši [[reisul-ulema]]
*[[Ilhan Dervović]], režiser, producent i ekološki aktivista
*[[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj
*[[Ignacije Gavran]], bosanski franjevac, prevoditelj, historičar, filozof, putopisac
*[[Salih Hadžialić]], historičar, orijentalist, komparativist religija
*[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš
*[[Mehmed Klepo]], likovni umjetnik
*[[Ibrahim Krzović]], historičar umjetnosti, likovni kritičar
*[[Nasuh Matrakčija|Matrakçı Nasuh]], osmanski polimat
*[[Armin Muzaferija]], pjevač
*[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica
*[[Gordana Muzaferija]], teatrologinja
*[[Zaim Muzaferija]], glumac
*[[Haris Mujezinović]], košarkaš
*[[Salko Oruč]], političar za vrijeme SFRJ
*[[Nebojša Pajkić]], scenarista, režiser, dramaturg i filmski kritičar
*[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek
*[[Ibrahim Sakić]], filmski kritičar, publicist, scenarist
*[[Avdo Smailović]], kompozitor
*[[Bartolomej Stanković]], pijanist
*[[Hazim Šabanović]], historičar
*[[Ugo Vlaisavljević]], filozof
*[[Slaviša Vukićević]], nogometaš
{{div col end}}

== Gradovi pobratimi ==
* [[Bjelovar]], [[Hrvatska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/gradovi-prijatelji/|title=Gradovi prijatelji|website=Grad Bjelovar|language=hr|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;
* Kartal, [[Turska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|title=Bosna`da Kartal belgeseli|date=|publisher=Haber34.com|access-date=5. 4. 2012|archive-date=5. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305071029/http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
=== Opće monografije i sinteze o Visokom ===
{{Refbegin|30em}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|editor-last=Anđelić|editor-first=Pavao|editor2-last=Bojanovski|editor2-first=Ivo|editor3-last=Čović|editor3-first=Borivoj|editor4-last=Marijanović|editor4-first=Brunislav|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=322|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|pages=360|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=387|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Visoko|location=Sarajevo|publisher=Islamska dionička štamparija|year=1934|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visoko-hamdija-kresevljakovic-1934pdf/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Naselja i poreklo stanovništva|volume=25|location=Beograd|publisher=Srpska kraljevska akademija|year=1928|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Biblioteka Trag|location=Visoko|publisher=Mak|year=2002|isbn=9789958977701|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|title=Kulturno-historijsko naslijeđe na području opštine Visoko|work=Prostorni plan opštine Visoko za period od 1986. do 2000, odnosno 2015. godine|location=Sarajevo|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1986}}
* {{Cite book|last=Ahić|first=Tarik|last2=Handžija|first2=Ahmed|last3=Smajović|first3=Munib|title=Visoko: privredno-kulturni informator|location=Visoko|year=1998}}
* {{Cite book|last=Klepo|first=Lidija|last2=Drugović|first2=Jasmina|title=Gradska biblioteka Visoko 1946—2016|location=Visoko|year=2021|pages=149}}

=== Prethistorija, Okolište i arheologija Visočke kotline ===
* {{Cite book|last=Marijanović|first=Brunislav|chapter=Mlađe kameno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=13—29|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|chapter=Bakreno, bronzano i željezno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=29—49|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=20|location=Sarajevo|year=1965|pages=261—275}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Okolište, Moštre, Visoko|journal=Arheološki pregled|volume=8|location=Beograd|year=1966|pages=21—22}}
* {{Cite journal|last=Perić|first=Slaviša|title=Novi nalazi s Okolišta kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=40—41|location=Sarajevo|year=1986|pages=15—22|url=https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-40-41-1985-86/}}
* {{Cite journal|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|last2=Müller|first2=Johannes|last3=Rassmann|first3=Knut|last4=Schüler|first4=Tim|title=Okolište — iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije nove ere|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=33|location=Sarajevo|year=2004|pages=13—31}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na području centralne Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=59572}}
* {{Cite web|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Excavations in Okolište and the reconstruction of Late Neolithic settlement processes in the Visoko Basin in Central Bosnia (5200—4500 B.C)|website=Aegeo-Balkan Prehistory|year=2008|url=https://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?id_art=12&amp;p=article|access-date=27. 4. 2026|archive-date=13. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260213044100/http://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?p=article&amp;id_art=12|url-status=dead}}
* {{Cite book|editor-last=Müller|editor-first=Johannes|editor2-last=Rassmann|editor2-first=Knut|editor3-last=Hofmann|editor3-first=Robert|title=Okolište 1: Untersuchungen einer spätneolithischen Siedlungskammer in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=228|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3839-7|url=https://www.academia.edu/3269506/Okoli%C5%A1te_1_Untersuchungen_einer_sp%C3%A4tneolithischen_Siedlungskammer_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite book|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište 2: Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=243|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3872-4|url=https://www.academia.edu/6025739/Okoli%C5%A1te_2_Sp%C3%A4tneolithische_Keramik_und_Siedlungsentwicklung_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište — Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=42|location=Sarajevo|year=2013|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf}}
* {{Cite journal|last=Dreibrodt|first=Stefan|last2=Lubos|first2=Claudia|last3=Hofmann|first3=Robert|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Richling|first5=Ira|last6=Nelle|first6=Oliver|title=Holocene river and slope activity in the Visoko Basin, Bosnia-Herzegovina — climate and land-use effects|journal=Journal of Quaternary Science|volume=28|issue=6|year=2013|pages=559—570|doi=10.1002/jqs.2645}}
* {{Cite journal|last=Wolters|first=Stefanie|last2=Bittmann|first2=Felix|title=Pollenanalytische Untersuchungen zur Landschaftsentwicklung im Visoko-Becken / Bosnien-Herzegowina|journal=Bericht der Römisch-Germanischen Kommission|volume=87|year=2008|pages=167—174|url=https://nihk.de/en/research/completed-projects/okoliste-archeaobotany}}
* {{Cite journal|last=Vander Linden|first=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|last3=Orton|first3=David|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=43|location=Sarajevo|year=2014|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf}}
* {{Cite journal|last=Prillwitz|first=Susanne|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller-Scheeßel|first3=Nils|last4=Müller|first4=Johannes|title=Using the Capability Approach to Conceptualise Inequality in Archaeology: the Case of the Late Neolithic Bosnian Site Okolište, c. 5200—4600 BCE|journal=Journal of Archaeological Method and Theory|volume=23|year=2016|pages=541—560|doi=10.1007/s10816-015-9252-4|url=https://zenodo.org/record/1185714}}
* {{Cite book|last=Müller-Scheeßel|first=Nils|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Rassmann|first4=Knut|chapter=The Socio-Political Development of the Late Neolithic Settlement of Okolište/Bosnia-Hercegowina: Devolution by Transhumance?|title=Tells: Social and Environmental Space|editor-last=Hofmann|editor-first=Robert|editor2-last=Moetz|editor2-first=Fevzi-Kemal|editor3-last=Müller|editor3-first=Johannes|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2012|pages=303—330|url=https://www.academia.edu/4449431/The_Socio_Political_Development_of_the_Late_Neolithic_Settlement_of_Okoli%C5%A1te_Bosnia_Hercegowina_Devolution_by_Transhumance}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Whittle|first2=Alasdair|last3=Brück|first3=Joanna|title=Orientation of Neolithic dwellings in Central and Southeast Europe|journal=Quaternary International|volume=560—561|year=2020|pages=216—232|doi=10.1016/j.quaint.2020.06.013|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618220302317}}
* {{Cite web|title=Praistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHvisoko1.doc}}{{Mrtav link}}

=== Antičko doba i rimska uprava ===
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|chapter=Rimsko doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=49—99|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija|journal=Radovi sa simpozijuma &quot;Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura”|location=Zenica|publisher=Muzej grada Zenice|year=1973|pages=393—414}}
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Bosna i Hercegovina u antičko doba|series=Djela ANUBiH|volume=66|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Busuladžić|first=Adnan|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini|location=Sarajevo|year=2011}}
* {{Cite journal|last=Kaljanac|first=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|title=Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Kundruci kod Visokog: prethodno saopštenje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=9—71|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Silajdžić|first=Tarik|title=Svibe — prilozi istraživanju rimske antike na području centralne Bosne|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=72—108|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Mesihović|first=Salmedin|title=Arduba — &quot;Visoki grad”?|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=9—31|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}

=== Srednjovjekovno Visoko, Mile, Podvisoki i Bosanska država ===
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Geopolitički položaj Visokog|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=9—11|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Srednji vijek — doba stare bosanske države|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=101—311|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Revizija čitanja Kulinove ploče|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=15—16|location=Sarajevo|year=1961|pages=287—316}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1973}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=34|location=Sarajevo|year=1979|pages=183—247}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982|url=https://pdfcoffee.com/pavao-andeli-studije-o-teritorijalno-politikoj-organizacije-srednjovjekovne-bosne-pdf-free.html}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1984}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Naselja bosanske srednjovjekovne države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1957}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1970|url=https://archive.org/details/zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_bosne_i_hercegovine-marko_vego}}
* {{Cite book|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|title=Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1978}}
* {{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovjekovne bosanske države|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1964}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Emir O.|title=Bosansko kraljevstvo: historija srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2017}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=O urbanističkom razvoju Visokog od XIV do konca XIX stoljeća|journal=Historijska traganja|issue=18|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2019|pages=9—31|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/HT18-ClanakErvinKlepo.pdf}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Visoko u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2021|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|access-date=27. 4. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Srednjovjekovni grad Visoko|journal=Spoznaja|year=2025|url=https://spoznaja.unze.ba/article/476/pdf}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići) kod Visokog: kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Franjevačka crkva i samostan sv. Nikole u Milima kod Visokog|journal=Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Naucne-rasprave-DejanZadro.pdf}}
* {{Cite book|last=Jelenić|first=Julijan|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|location=Sarajevo|year=1906|url=https://digital.bgs.ba/wp-content/uploads/2022/07/Julijan_Jelenic-Kraljevsko_Visoko_i_samostan_sv_Nikole.pdf}}
* {{Cite web|title=Mile, arheološko područje — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|access-date=27. 4. 2026|archive-date=30. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260430082308/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Arheološko područje Mile — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf}}{{Mrtav link}}
* {{Cite web|title=Historijsko područje — Stari grad Visoki, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/event/read/101?lang=hr}}

=== Stećci, nekropole i spomenici kulture ===
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci centralne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine|year=1967}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci: kataloško-topografski pregled|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1971}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci — kultura i umjetnost|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1982}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Leksikon stećaka|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=2004}}
* {{Cite book|last=Lovrenović|first=Dubravko|title=Stećci|location=Sarajevo|publisher=Rabic|year=2009}}
* {{Cite book|last=Bujak|first=Edin|title=Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2018}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|pages=185—208|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti — III faza|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=109—123|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Gorašnica, Ginje — Dvor|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=18}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Klisa, Visoko|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=22}}
* {{Cite book|last=Perić|first=Slaviša|chapter=Zagorice|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=28}}

=== Osmanski period ===
* {{Cite book|last=Husić|first=Aladin|chapter=Visoko i okolina u vrijeme osmanske vladavine: upravna organizacija, konfesionalne, demografske i privredne prilike|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite journal|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka XVII stoljeća|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut}}
* {{Cite book|last=Handžić|first=Adem|title=Studije o Bosni: historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda|location=Istanbul|year=1994}}
* {{Cite journal|last=Bejtić|first=Alija|title=Osmanlijski spomenici arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|volume=3—4|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut|year=1953|pages=229—297}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Izabrana djela|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1991}}
* {{Cite journal|last=Dervišević|first=Haris|title=U ozračju ruhanijetskih harfova: kaligrafija šejha hafiza Zilke Žolje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=180—193|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Uzunalić|first=Mustafa|title=Keramičke lule iz Zavičajnog muzeja u Visokom|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=124—138|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Pulo|first=Mubera|title=Orijentalna zbirka Zavičajnog muzeja u Visokom — katalog dokumenata na arapskom jeziku|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=211—246|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Tabačka (Tabačica) džamija u Visokom|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|access-date=27. 4. 2026|archive-date=20. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240720205706/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista}}

=== Austrougarski period i Kraljevina Jugoslavija ===
* {{Cite book|last=Šehić|first=Zijad|chapter=Visoko u novom carstvu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Younis|first=Hana|chapter=Visoko i Visočani u austrougarskoj svakodnevici|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Omerović|first=Enes S.|chapter=Visoko u periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Pulo|first=Mubera|last2=Silajdžić|first2=Tarik|chapter=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878—1941|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=195—223|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=1300507}}
* {{Cite book|last=Krzović|first=Ibrahim|chapter=Arhitektura Visokog u austrougarskom i međuratnom periodu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kardaš|first=Mehmed|chapter=Jezik i pisana baština visočkog kraja|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|chapter=Kultura življenja Visočana i Visočanki krajem XIX i početkom XX stoljeća|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite journal|last=Arnautović|first=Dženana|title=Nataša Šahinović i njen značaj u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Visokog|journal=Historijska traganja|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2024|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/12-Arnautovic_-HT_2024_online-issue.pdf}}
* {{Cite book|last=Hadžibegović|first=Iljas|title=Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju|year=2004}}
* {{Cite book|last=Hauptman|first=Ferdo|title=Privreda i društvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine 1878—1918|series=Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1987}}
* {{Cite book|last=Juzbašić|first=Dževad|title=Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2002}}
* {{Cite book|last=Gavranović|first=Berislav|title=Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878|series=Građa ANUBiH|volume=18|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1973}}
* {{Cite book|last=Mandić|first=Mihovil|title=Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878|url=https://archive.org/details/povijest_okupacije_bosne_i_hercegovine_1878_1910-mihovil_mandic|location=Zagreb|year=1910}}

=== Društveni, kulturni i muzejski rad ===
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Kolekcije fotografija, dopisnih karti i razglednica iz Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko — prilog proučavanju porodice Vojnović iz Visokog|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=139—179|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Virtuelna izložba Zavičajnog muzeja u Visokom — Marica Vojnović, Visočanka (1892—1982): zaostavština predmeta i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite journal|last=Delibašić|first=Esad|title=Odgovor na krizu muzeja: nova muzeologija i ekomuzej|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=194—210|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2020—2022. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=278—283|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/2024/12/13/radovi-2-zavicajni-muzej-visoko/}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2022—2024. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=245—250|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — fundus|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/fundus/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — historijat|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/o-muzeju-2/}}

=== ''Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko'' ===
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3}}
* {{Cite web|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|website=JU Zavičajni muzej Visoko|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
{{refend}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Visoko Municipality}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični veb-sajt grada Visokog]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Visoko}}
{{Grad Visoko}}

{{Poluzaštita}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Visoko|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]]</text>
      <sha1>tptntkzwyjywl5wxvcaf6vwk78l5l2m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>George Orwell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4397</id>
    <revision>
      <id>3934489</id>
      <parentid>3832698</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T14:04:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku 1984_fictious_world_map.png datotekom [[:File:1984_fictitious_world_map.png|1984_fictitious_world_map.png]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obv</comment>
      <origin>3934489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14095" sha1="s5vpfslcpj1evqqvnnljep12zu5jfol" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = George Orwell
| slika              = GeoreOrwell.jpg
| veličina_slike     =
| opis               =  George Orwell
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1903|6|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Motihari]], [[Indija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1950|1|21|1903|6|25}}
| mjesto_smrti       = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}
'''Eric Arthur Blair''' (25. juni 1903 – 21. januar 1950), poznatiji po [[Književni pseudonim|književnom pseudonimu]] '''George Orwell''', bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] pisac i novinar najpoznatiji po [[alegorija|alegorijskim]] [[politika|političkim]] [[roman]]ima [[Životinjska farma]] i [[1984 (roman)|1984]]. koji opisuje futurističko pokvareno društvo, doveo je do upotrebe pridjeve &quot;orvelijanski&quot; za opis [[totalitarizam|totalitarnog]] mehanizma kontrole misli.

== Biografija ==

Eric Blair rodio se u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac, Richard, radio za Državni odsjek za opijum. Njegova majka, Ida, dovela ga je u Englesku kad je bio star godinu dana; nije vidio oca sve do 1907. kad je Richard posjetio Englesku na tri mjeseca prije ponovnog odlaska 1912. Eric je imao stariju sestru Marjorie i mlađu sestru Avril.

== Obrazovanje ==

U dobi od pet godina, Eric je bio poslan u malu anglikansku školu u Henley, koju su prije njega pohađale njegove sestre. Nikada nije pisao o svojim uspomenama, ali je zasigurno zadivio učitelje jer je dvije godine kasnije predložen za pedagoga jedne od najuspješnijih srednjih škola onodobne Engleske: škola Crossgates u Eastbourneu, u Sussexu. Mladi je Eric pohađao školu Crossgates sa stipendijom koja je njegovim roditeljima omogućavala plaćanje samo polovine uobičajene školarine. Mnogo godina kasnije, prisjetio se vremena u sv. Ciprijanu s gorčinom u eseju ''Such, Such Were the Joys,'' ali je bio dovoljno uspješan da zasluži stipendije za koledže Wellington i Eton.
Nakon jednog semestra provedenog u Wellingtonu, Eric se preselio u Eton, gdje je bio kraljev stipendist od 1917. do 1921. Kasnije u životu je napisao da je bio &quot;relativno sretan&quot; u Etonu, koji je studentima dozvoljavao određenu slobodu, ali da je dolaskom u Eton prestao ozbiljno raditi. Izjave o njegovoj uspješnosti na Etonu su različite: neki tvrde da je bio loš student, drugi to opovrgavaju. Jasno je da ga nisu voljeli neki profesori, kojima se nije svidjelo Blairovo ponašanje, koje su oni shvaćali kao nepoštovanje njihovog autoriteta.

== Burma ==

Nakon završetka studija u Etonu, bez nade za dobijanje univerzitetske stipendije i premalo novca za plaćanje, Eric se pridružio Indijskoj kraljevskoj policiji u [[Burma|Burmi]], [[1922]]. Dao je ostavku i vratio se u Englesku 1928., zamrzivši imperijalizam (dokaz tome su njegova prva novela Burmese Days, objavljena 1934., te zapaženi eseji ''A Hanging''/Vješanje i ''Shooting an Elephant''/Ubijanje slona). Pseudonim je počeo koristiti godine 1933., dok je pisao za New Adelphi. Pomalo začuđujuće za pisca progresivnih, socijalističkih stavova, izabrao je pseudonim koji je naglasio njegovu u doboku životnu ljubav prema engleskoj tradiciji: George je svetac zaštitnik Engleske, dok je rijeka Orwell u Suffolku jedan od omiljenih dijelova Engleske.
Blair je nekoliko godina živio u beparici, ponekad i kao beskućnik, ponekad radeći kao najamni radnik, kao što se kasnije prisjećao u knjizi ''Down and Out in Paris and London''/Niko i ništa u Parizu i Londonu. Neko je vrijeme radio kao učitelj, dok ga loše zdravlje nije prisililo da prestane honorarno raditi kao pomoćnik u antikvarijatu u Hampsteadu.

== Španski građanski rat ==

Kao član Nezavisne radničke partije, Orwell je osjećao da se mora boriti u anti-staljinističkoj POUM (Radnička partija marksističkog jedinstva) u Španskom građanskom ratu. U knjizi ''Homage to Catalonia''/Kataloniji u čast, opisao je svoje divljenje očitom nedostatku klasnog društva u revolucijom zahvaćenim područjima Španske koje je posjetio. Opisao je ono što je vjerovao da je bila izdaja radničke revolucije u Španiji od strane Španske komunističke partije, potpomognuta od Sovjetskog Saveza. Orwell je bio ranjen u vrat (blizu Huesce) dana 20. juna 1937.; to je iskustvo opisao u kratkom eseju &quot;Wounded by a Fascist Sniper&quot;, kao i u knjizi ''Homage to Catalonia''.

== Književna karijera ==
[[Datoteka:1984 fictitious world map.png|mini|desno|250px|Fiktivna mapa 1984 koju je zamislio George Orwell]]
Orwell je počeo zarađivati za život pišući književne kritike za list New English Weekly sve do 1940. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je član Home Guard (domovinska zaštita), a 1941. počeo je raditi za [[BBC]] Eastern Service, radeći na programima koji su trebali zadobiti podršku Indije i Istočne Azije za britanske ratne potrebe. Bio je svjestan da formira propagandu, te je zapisao da se osjećao kao &quot;narandža koja je zgnječena vrlo prljavom čizmom&quot;. Usprkos dobroj plaći, dao je otkaz 1943. da bi postao književni urednik Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa kojeg je sponozirala grupa članova Radničke partije i vojne policije.
Godine 1944. Orwell je završio svoju anti-staljinističku alegoriju ''Animal Farm''/Životinjska farma, koja je objavljena sljedeće godine s velikim uspjehom kao kod kritike tako i kod čitatelja. Honorar od ''Životinjske farme'' je donio Orwellu solidan dohodak prvi put u životu. Od 1945. Orwell je bio ratni izvjestitelj časopisa Observer, te kasnije reodvito pisao za Manchester Evening News. Bio je blizak prijatelj urednika i vlasnika Observera Davida Astora i njegove su ideje snažno utjecale na Astorovu uredničku politiku. Godine 1949. objavljeno je njegovo najpoznatije djelo, antiutopijski roman ''[[1984 (roman)|Nineteen Eighty-Four (1984.)]]''/Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Roman je napisao za vrijeme boravka Jura, blizu obale Škotske.
Između 1936. i 1945. Orwell je bio oženjen s Eileen O'Shaughnessy, s kojom je usvojio sina Richarda Horatia Blaira. Umrla je tragično, za vrijeme operacije 1945. godine. U jesen 1949., neposredno prije smrti, oženio se Soniom Brownell. Godine 1949. Orwell se obratio Odjelu se istraživanje informacija, vladinoj organizaciji koja je poticala izdavanje anti-komunističke propagande. Ponudio im je informacije o &quot;kripto-komunističkim naginjanjima&quot; nekih od njegovih kolega pisaca i savjete o tome kako najbolje širiti anti-komunističke poruke. Orwellovi motivi za taj čin nisu jasni, ali ne mora značiti da je napustio ideje socijalizma – samo je prezirao staljinizam, kao što naglasio u svojim ranijim radovima. Orwell je umro u dobi od 47 godina od tuberkuloze od koje je vjerovatno obolio u razdoblju opisanom u djelu ''Down and Out in Paris'' and London. Posljednje tri godine života je proveo u bolnicama. Zatražio je pogreb u skladu s pravilima anglikanske crkve, te je pokopan u crkvi Svih Svetih u Sutton Courtenayu, u Oxfordshireu pod svojim pravim imenom, Eric Arthur Blair.

== Orwellova djela ==

Većinu svoje profesionalne karijere Orwell je bio poznat ponajprije po novinarskim radovima, kao u britansku štampu tako i u reportažama kao što su ''Homage to Catalonia'' (koja opisuje njegove aktivnosti u Španskom građanskom ratu), ''Down and Out in Paris and London'' (koja opisuje razdoblje siromaštva u tim gradovima, te u ''The Road to Wigan Pier'' (koja opisuje životne uvjete siromašnih rudara sjeverne Engleske). Prema Newsweeku, Orwell &quot;je bio najbolji novinar svog vremena i najbolji arhitekt engleskog eseja još od doba Hazlitta.&quot;

Orwell je danas najpoznatiji po svojim romanima ''Animal Farm''/ Životinjska farma and ''Nineteen Eighty-Four (1984.)''/Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Prvi je alegorija korupcije socijalističkih ideala Ruske revolucije od strane staljinističkog sistema, a drugi je Orwellova vizija rezultata totalitarizma. Orwell se vratio iz Katalonije kao čvrsti anti-staljinist i anti-komunist, ali je do kraja života ostao ljevičar i, prema svojim vlastitim riječima, &quot;demokratski socijalist&quot;.
Još jedno poznato Orwellovo djelo je njegov esej &quot;Politics and the English Language&quot;/Politika i [[engleski jezik]], u kojem se negativno postavlja prema rezultatima političke propagande, službenom jeziku, površnim razmišljanjima o književnim stilovima, vokabularu i na kraju o mišljenju samome. Orwellova briga o prestanku upotrebe jezika za izricanje stvarnosti iskreno se odrazila u njegovom izumu &quot;Newspeaka&quot; (&quot;Novogovora&quot;), jezika izmišljene zemlje Oceanije u romanu ''1984''. Newspeak je varijanta engleskog jezika čiji je vokabular strogo ograničen od vladinim zakonima. Njegov je cilj postepeno otežati izražavanje misli koje se kose sa službenim idejama – i, s vremeno, spriječiti pojavu takvih misli. (usp. Sapir-Whorfova hipoteza).
Orwellova književna i politička karijera bila je u raskolu između njegove želje za veću jednakost i društvenu pravdu i njegovog nesigurnog stava prema klasi u koju je i sam pripadao – srednjoj klasi. &quot;Ne možete izgubiti ništa osim svojih h-ova&quot; jednom je rekao, rugajući se tabuima o izgovoru riječi srednje klase.

== Citati ==
* &quot;Španski rat i ostali događaji 1936.-37. su sve promijenili i poslije toga sam znao gdje sam. Svaka ozbiljna rečenica koju sam napisao od 1936. izravno je ili neizravno napadala totalitarizam i branila demokratski socijalizam, barem ja to tako shvatam..&quot; – Iz eseja &quot;Why I Write&quot; (&quot;Zašto pišem&quot;) (http://www.online-literature.com/orwell/897/)
* &quot;Postoji mnogo ljudi koji mogu biti objektivni o morskim puževim ili o korijenu broja 2, ali postaju shizofrenični ako moraju razmišljati o izvoru vlastitih prihoda&quot; – Iz eseja &quot;Antisemitism in Britain&quot; (&quot;Antisemitizam u Britaniji&quot;) [2] (http://www.orwell.ru/library/articles/antisemitism/)

== Knjige ==

* Niko i ništa u Parizu i Londonu (Down and Out in Paris and London) (1933)
* Burmanski dani (Burmese Days) (1934)
* A Clergyman's Daughter (1935)
* Keep the Aspidistra Flying (1936)
* The Road to Wigan Pier (1937)
* Kataloniji u čast (Homage to Catalonia) (1938)
* Coming Up For Air (1939)
* [[Životinjska farma]] (Animal Farm) (1945)
* [[1984 (roman)|1984]] (Nineteen Eighty-Four) (1949)

== Eseji ==
* A Good Word For The Vicar of Bray
* A Hanging
* A Nice Cup of Tea
* AntiSemitism In Britain, see Anti Semitism
* [[Arthur Koestler]]
* Benefit of Clergy: Some Notes on [[Salvador Dalí|Salvador Dali]], see Salvador Dalí.
* Books vs. Cigarettes
* Bookshop Memories
* Boys' Weeklies and Frank Richards's Reply
* [[Charles Dickens]]
* Charles Reade
* Confessions of a Book Reviewer
* Decline of the English Murder
* Down The Mine
* Freedom of the Park
* Future of a Ruined Germany,
* Good Bad Books
* How The Poor Die
* In Defence of P. G. Wodehouse, see P.G. Wodehouse
* Inside The Whale
* James Burnham and the Managerial Revolution
* Lear, Tolstoy and the Fool, see King Lear, Leo Tolstoy
* Looking Back On The Spanish War, see Spanish Civil War
* Mark Twain—The Licensed Jester, see Mark Twain
* Marrakech
* Nonsense Poetry
* North And South
* Notes on Nationalism, see nationalism
* Pleasure Spots
* Poetry and the Microphone
* Politics and the English Language
* Politics vs. Literature: An Examination of Gulliver's Travels
* Raffles and Miss Blandish
* Reflections on Gandhi, see Mahatma Gandhi.
* Revenge is Sour
* Riding Down The Bangor
* Rudyard Kipling, see Rudyard Kipling.
* Shooting an Elephant(1937)
* Some Thoughts on the Common Toad
* Spilling The Spanish Beans
* Such, Such Were The Joys, see public school, Eton
* The Art of Donald McGill, see Donald McGill
* The Lion and the Unicorn: Socialism And The English Genius
* The Prevention of Literature
* The Spike
* The Sporting Spirit
* W B Yeats (essay), see W. B. Yeats.
* Wells, Hitler And The World State, see Adolf Hitler
* Why I Write
* Writers and the Leviathan
* You and the Atomic Bomb, see Atomic Bomb.

== Dodatne informacije ==
* James Burnham, čija je knjiga The Managerial Revolution imala velik uticaj na pisanje 1984.
* Max Barry, pisac novijeg antiutopijskog romana napisanog pod uticajem 1984.

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|George Orwell}}
{{Commonscat}}
* orwell.ru - Orwell's complete works ([http://www.orwell.ru])
* Wikiquote - Quotes from AnimalFarm (http://quote.wikipedia.org/wiki/Animal_Farm)
* Charles' George Orwell Links (https://web.archive.org/web/20070916123514/http://www.netcharles.com/Orwell/)
* George Orwell site (http://www.k-1.com/Orwell/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050308094736/http://www.k-1.com/Orwell/ |date=8. 3. 2005 }})
* George Orwell Web Ring (http://t.webring.com/hub?ring=orwellwebring {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050227004955/http://t.webring.com/hub?ring=orwellwebring |date=27. 2. 2005 }})
* The Complete Works of George Orwell (http://www.george-orwell.org)
* Political Writings of George Orwell (http://www.abattoir.com/~prime8/Orwell/) essays, newspaper columns, letters and editorials.
* Films based on Orwell's novels (http://us.imdb.com/name/nm0000567/) from Internet Movie Database
* Picture gallery (https://web.archive.org/web/20050307141446/http://www.zardoz.net/orwell/)
* Orwell page from Spartacus Educational (https://web.archive.org/web/20050309103543/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/Jorwell.htm)
* In defence of PG Wodehouse (https://web.archive.org/web/20040803170409/http://www.pgwodehousebooks.com/pgorwell.htm)
* Newspeak Dictionary (https://web.archive.org/web/20060326074233/http://www.newspeakdictionary.com/index-man.html)

{{DEFAULTSORT:Orwell, George}}
[[Kategorija:Britanski pisci|Orwell,George]]
[[Kategorija:Britanski novinari|Orwell,George]]
[[Kategorija:George Orwell|*]]
[[Kategorija:Britanski pisci naučne fantastike|Orwell,George]]
[[Kategorija:Biografije, Motihari]]
[[Kategorija:Rođeni 1903.]]
[[Kategorija:Umrli 1950.]]</text>
      <sha1>s5vpfslcpj1evqqvnnljep12zu5jfol</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>18. oktobar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5007</id>
    <revision>
      <id>3934528</id>
      <parentid>3849575</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:11:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1941]] – [[Martha Burk]], [[SAD|američka]] politička psihologinja i aktivistica</comment>
      <origin>3934528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3332" sha1="l05qps1omtp48n6obuqf4rhyv48gbnq" xml:space="preserve">{{OktobarKalendar}}
'''18. oktobar / listopad (18. 10)''' jest 291. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (292. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 74 dana.

== Događaji ==
* [[1672]] – Potpisan [[Bučački mir]] između  [[Poljsko-litvanski savez (1672–1676)|Poljsko-litvanskog saveza]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
* [[1907]] – Potpisana Druga [[Haške konvencije 1899. i 1907.|Haška konvencija]] o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]].
* [[1943]] – Počela [[Moskovska konferencija (1943)|Treća moskovska konferencija]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[1966]] – Prvi let [[ekranoplan]]a.
* [[1991]] – [[Azerbejdžan]] proglasio nezavisnost od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Rođeni ==
=== 12. vijek ===
* [[1130]] – [[Si Ču]], kineski filozof

=== 16. vijek ===
* [[1569]] – [[Giambattista Marino]], italijanski književnik
* [[1585]] – [[Heinrich Schütz]], njemački kompozitor i orguljaš

=== 17. vijek ===
* [[1663]] – [[Eugen Savojski]], francuski plemić

=== 18. vijek ===
* [[1706]] – [[Baldassare Galuppi]], italijanski kompozitor
* [[1777]] – [[Heinrich von Kleist]], njemački pjesnik i književnik

=== 19. vijek ===
* [[1859]] – [[Henri Bergson]], francuski filozof
* [[1896]] – [[Friedrich Hollaender]], njemački kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1907]] – [[Dragan Šajnović]], bosanskohercegovački violinist i pedagog
* [[1925]]
** [[Ramiz Alia]], albanski političar i državnik
** [[Melina Mercouri]], grčka glumica
* [[1926]]
** [[Chuck Berry]], američki pjevač i tekstopisac
** [[Klaus Kinski]], njemački glumac
* [[1928]] – [[Milanko Renovica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski političar
* [[1939]] – [[Lee Harvey Oswald]], američki atentator
* [[1941]] – [[Martha Burk]], [[SAD|američka]] politička psihologinja i aktivistica
* [[1951]] – [[Donald Nielsen Jr.]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1956]] – [[Martina Navratilova]], američka teniserka
* [[1960]] – [[Jean-Claude Van Damme]], belgijski glumac
* [[1968]] – [[Michael Stich]], njemački teniser
* [[1972]] – [[Karl Nehammer]], austrijski političar
* [[1985]] – [[Sanja Popović (glumica)|Sanja Popović]], srbijanska glumica i TV-voditeljica
* [[1986]] – [[Wilma Elles]], njemačka glumica

== Umrli ==
=== 16. vijek ===
* [[1541]] – [[Margareta od Engleske (škotska kraljica)|Margareta Tudor]], škotska kraljica

=== 19. vijek ===
* [[11871]] – [[Charles Babbage]], engleski matematičar, izumitelj i ekonom

=== 20. vijek ===
* [[1918]] – [[Koloman Moser]],  austrijski slikar i grafičar,
* [[1931]] – [[Thomas Edison|Thomas Alva Edison]], američki izumitelj i tehničar

=== 21. vijek ===
* [[2007]] – [[Nino|Amir Rešić Nino]], bosanskohercegovački i srbijanski pjevač
* [[2021]] – [[Colin Powell]], američki političar

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}
* Dan borbe protiv trgovine ljudima

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|18 October}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/18 Na današnji dan (18. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-18 Na današnji dan (18. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Oktobar|*-18]]</text>
      <sha1>l05qps1omtp48n6obuqf4rhyv48gbnq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trinidad i Tobago</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6869</id>
    <revision>
      <id>3934499</id>
      <parentid>3934309</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T16:49:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20843" sha1="pobbc1mx5r312rnqg2bj2jmaxq0qunb" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Trinidad i Tobago
| izvorno_ime                    = Republic of Trinidad and Tobago
| ime_genitiv                    = Trinidada i Tobaga
| zastava                        = Flag of Trinidad and Tobago.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of Trinidad and Tobago (2025).svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[Forged From The Love of Liberty]]&quot;
| karta                          = Trinidad and Tobago (orthographic projection).svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Port of Spain]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = [[Chaguanas]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = {{tree list}}
* 35,4% [[Indotrinidađani]]
* 34,2% [[Afrotrinidađani]]
* 23,0% [[Melezi]]
* 1,3% drugi {{efn|uklj. 0,59% [[Bjelačkitrinidađani]]}}
* 6,2% neodređeno
{{tree list/end}}&lt;ref name=2011Census&gt;{{cite report|title=Trinidad and Tobago 2011 Population and Housing Census Demographic Report|publisher=Trinidad and Tobago Central Statistical Office|url=http://www.tt.undp.org/content/dam/trinidad_tobago/docs/DemocraticGovernance/Publications/TandT_Demographic_Report_2011.pdf|access-date=20 August 2019|url-status=dead|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305151408/http://www.tt.undp.org/content/dam/trinidad_tobago/docs/DemocraticGovernance/Publications/TandT_Demographic_Report_2011.pdf}}&lt;/ref&gt;
| religija                       = {{unbulleted list|
|   55.2% [[Kršćanstvo]]
|   18.2% [[Hinduizam]]
|   13.3% [[Ireligija]]/nije navedeno
|   8.3% druge
|   5.0% [[Islam]]}}
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = [[Unitarna parlamentarna republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Christine Kangaloo]]
| vrsta_druge_vlasti             = Premijer
| vladar_druga_vlast             = [[Kamla Persad-Bissessar]]
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Parlament Trinidada i Tobaga]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Senat (Trinidad i Tobago)|Senat]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Predstavnički dom (Trinidad i Tobago)|Predstavnički dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = 31. august 1962. od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 5.131 
| po_površini_na_svijetu         = 164
| procenat_vode                  = zanemarljivo
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 1.512.779
| procjena_godina                = 2025
| gustoća                        = 294
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 34
| bdp_ukupno                     = {{increase}} $43,658 milijarde&lt;ref name=&quot;IMFWEO.TT&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/October/weo-report?c=369,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2020&amp;ey=2028&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2023 Edition. (TT) |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |date=10 October 2023 |access-date=15 October 2023 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2023
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 126
| bdp_per_capita                 = {{increase}} $30.718&lt;ref name=&quot;IMFWEO.TT&quot; /&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 58
| bdp_nominalni_ukupno           = {{decrease}} $27,887 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.TT&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2023
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 107
| bdp_nominalni_per_capita       = {{decrease}} $19.621&lt;ref name=&quot;IMFWEO.TT&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 47
| hdi                            = 0,807&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6 May 2025 |title=Human Development Report 2023/2024 |url=https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/TTO |access-date=25 May 2025 |publisher=[[Program Ujedinjenih nacija za razvoj]] |language=en |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 39,0&lt;ref&gt;{{cite news|first=Carla|last=Bridglal|date=12 March 2013|url=http://www.trinidadexpress.com/business-magazine/Allowing__govt_to_manage_better-197710671.html|title=Allowing govt to manage better|newspaper=Trinidad Express|url-status=dead|access-date=23 December 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130314181759/http://www.trinidadexpress.com/business-magazine/Allowing__govt_to_manage_better-197710671.html|archive-date=14. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2012
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Dolar trinidada i tobaga]]
| vremenska_zona                 = [[UTC−04:00]]
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +868
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.tt]]
| komentar                       = 
}}
'''Trinidad i Tobago''' zvanično Republika Trinidad i Tobago, najjužnija je ostrvska [[država]] u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], uz obalu [[Venecuela|Venecuele]]. Sastoji se od dva [[ostrvo|ostrva]], [[Trinidad]] (4828&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Tobago]] (300&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), te  nekoliko manjih ostrvaca. Glavni grad je [[Port of Spain]], dok je najveća i najnaseljenija općina [[Chaguanas]]. Trinidad i Tobago čine najjužnija ostrva u lancu istočnih karipskih ostrva&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite news |title=Trinidad and Tobago {{!}} People, Culture, Language, Map, Population, &amp; Flag {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Trinidad-and-Tobago |access-date=2026-01-02 |work=Encyclopedia Britannica |language=en |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i nalaze se u blizini [[Južna Amerika|južnoameričkog kontinenta]], sjeverno do sjeveroistočno od Venecuele i sjeverozapadno od [[Gvajana|Gvajane]].&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;   

Trinidad i Tobago se nalazi 11 km sjeverno do sjeveroistočno od obale Venecuele, 130 km južno od [[Grenada|Grenade]] i 287 km jugozapadno od [[Barbados|Barbadosa]].&lt;ref name=EBTT&gt;{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/place/Trinidad-and-Tobago |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |title=Trinidad and Tobago |access-date=17 August 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title = Treaty between the Republic of Trinidad and Tobago and the Republic of Venezuela on the delimitation of marine and submarine areas, 18 April 1990|publisher = The United Nations|url = https://www.un.org/Depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/PDFFILES/TREATIES/TTO-VEN1990SA.PDF|access-date = 13 April 2009|url-status = live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title = The 1990 Accord Replaces the 1942 Paris Treaty|publisher = Trinidad and Tobago News|url = http://www.trinidadandtobagonews.com/selfnews/viewnews.cgi?newsid1083159999,34015,.shtml|access-date = 13 April 2009|url-status = live}}&lt;/ref&gt;  Autohtoni narodi naseljavali su Trinidad vijekovima prije španske kolonizacije, koja je uslijedila nakon dolaska Kristofora Kolumba 1498. Španski guverner [[José María Chacón]] predao je ostrvo britanskoj floti pod komandom [[Ralph Abercromby|Sir Ralpha Abercrombyja]] 1797.{{sfnp|Carmichael|1961|pp=40–42}} Trinidad i Tobago su ustupljeni Britaniji 1802. prema [[Amijenski sporazum|Amijenskom sporazumu]] kao zasebne teritorije, a ujedinjeni su 1889.[16] Trinidad i Tobago stekli su nezavisnost 1962, a republičko uređenje uspostavljeno je 1976.&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook - Trinidad and Tobago&quot;&gt;{{cite web |title=Trinidad and Tobago |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/trinidad-and-tobago/ |url-status=dead |access-date=16 August 2019 |work=CIA World Factbook |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109063840/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/trinidad-and-tobago |archive-date=9. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=EBTT/&gt;

Za razliku od većine karipskih zemalja i teritorija koje se uveliko oslanjaju na turizam, privreda ove zemlje je prvenstveno industrijska i zasniva se na velikim rezervama [[Nafta|nafte]] i [[Plin|plina]].&lt;ref&gt;{{cite web| title = Trinidad and Tobago Country brief|publisher = The World Bank|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/LACEXT/TRINIDADANDTOBAGOEXTN/0,,contentMDK:21045974~menuPK:331460~pagePK:1497618~piPK:217854~theSitePK:331452,00.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-20072231|title=Trinidad and Tobago profile – Overview|work=BBC News|date=24 October 2012 |access-date=13 September 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zemlja je izložena manjem broju [[Tropski ciklon|uragana]] nego većina karipskog područja jer se nalazi južnije.

Trinidad i Tobago je poznat po svojim afričkim i indijsko-karipskim kulturama, što se ogleda u velikom i čuvenom karnevalu Trinidada i Tobaga, proslavama Hosay i Diwali, kao i po tome što je domovina instrumenta *steelpan*, plesa limbo i muzičkih pravaca kao što su kalipso, soka, rapso, *chutney* muzika i *chutney soca*.

== Historija ==
Ostrvo Trinidad otkrio je [[Kristofor Kolumbo]] 31. jula 1498. Tobago je također otkrio Kolumbo 1498. Isprva se zvao ''Bella Forma'', a kasnije je preimenovan u Tobago. Za razliku od Trinidada, Tobago je konstantno mijenjao vlasnika u ratovima između Francuske, [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Engleska|Engleske]]. [[Pariski mir|Pariskim mirom]] 1763, Tobago je Francuska ustupila Velikoj Britaniji. Od 1814. (Pariski mir) Tobago je u stalnom britanskom posjedu.

Nakon pobjede [[Velika Britanija|Britanaca]] nad udruženom [[Francuska|francusko]]-španskom flotom, u [[bitka kod Sao Vicentea|bitki kod Sao Vicentea]], [[14. februar]]a 1797, Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802. ([[Amienski mir]]).

Od 1889. ''Trinidad i Tobago'' je zajedničko ime kolonije u vlasništvu Velike Britanije. Godine 1958. Trinidad i Tobago postaje član [[Zapadnoindijska Federacija|Zapadnoindijske Federacije]], a 1962. je proglasio samostalnost. Stranka [[People's National Movement]], PNM, je pobijedila na izborima a njen čelnik [[Eric Eustace Williams]], postao prvi [[Predsjednik vlade|premijer]] 1962-1981. Trinidad i Tobago je 1962 pristupio [[Commonwealth]]u.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Političke podjele ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
[[File:td-map.gif|thumb|upright=1.25|left|Karta Trinidada i Tobaga]]

Trinidad i Tobago se nalazi između 10° 2' i 11° 12' sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]] i 60° 30' i 61° 56' zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]]; [[Karipsko more]] ga okružuje sa sjevera, [[Atlantski okean]] s istoka i juga, a [[Zaljev Paria]] sa zapada. Smješten je na krajnjem jugoistoku karipske regije, pri čemu je ostrvo Trinidad udaljeno samo 11 km od obale Venecuele (kopneni dio [[Južna Amerika|Južne Amerike]]), preko kanala Columbus.&lt;ref name=EBTT/&gt; Ostrva predstavljaju fiziografski nastavak Južne Amerike.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt; Zemlja zauzima površinu od 5.128 kvadratnih kilometara&lt;ref name=back&gt;{{cite web|date = 16 December 2011|title = Background note Trinidad and Tobago|publisher = US Department of State|url = https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/35638.htm|access-date = 21 May 2019|url-status = live}}&lt;/ref&gt; i sastoji se od dva glavna ostrva, [[Trinidad (ostrvo)|Trinidada]] i [[Tobago (ostrvo)|Tobaga]], razdvojena moreuzom širine 37 km, te niza znatno manjih ostrva, uključujući Chacachacare, Monos, Huevos, Gaspar Grande (ili Gasparee), Little Tobago i ostrvo Saint Giles.&lt;ref name=EBTT/&gt;

[[File:Trinidad Topography.png|thumb|upright=1.25|Topografija Trinidada i Tobaga]]
[[File:Trinidad and Tobago OnEarth WMS.png|thumb|Trinidad and Tobago iz svemira]]

Trinidad ima površinu od 4.768 kvadratnih kilometara (što čini 93,0% ukupne površine zemlje), uz prosječnu dužinu od 80 kmi prosječnu širinu od 59 km. Tobago ima površinu od oko 300 kvadratnih kilometara (odnosno 5,8% površine zemlje), dužinu od 41 kilometar i najveću širinu od 12 kilometara. Trinidad leži na kontinentalnom šelfu Južne Amerike, te se stoga geološki smatra dijelom Južne Amerike.&lt;ref name=EBTT/&gt;

Reljef ostrva čini mješavina [[planina]] i [[ravnica]].&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook - Trinidad and Tobago&quot;/&gt; Na Trinidadu se [[Sjeverni lanac (Trinidad i Tobago)|Sjeverni lanac]] proteže paralelno sa sjevernom obalom i obuhvata najviši vrh zemlje ([[El Cerro del Aripo]]), visok 940 m,&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook - Trinidad and Tobago&quot;/&gt; te drugi najviši vrh ([[El Tucuche]], 936 m.&lt;ref name=EBTT/&gt; Ostatak ostrva je uglavnom ravniji, izuzev [[Centralni lanac (Trinidad i Tobago)|Centralnog lanca]] i brda Montserrat u središnjem dijelu ostrva, te [[Južni lanac (Trinidad i Tobago)|Južnog lanca]] i brda Trinity na jugu. Ova tri planinska lanca određuju hidrografsku mrežu Trinidada.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{cite web|title=Trinidad and Tobago|author1=Bridget M. Brereton|author2=Arthur Napoleon Raymond Robinson|author3=David Watts|url=https://www.britannica.com/place/Trinidad-and-Tobago/additional-info#contributors|publisher=[[Britannica]]|access-date=31 March 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Istočna obala poznata je po svojim plažama, među kojima se posebno ističe plaža Manzanilla. Na ostrvu se nalazi nekoliko velikih močvarnih područja, kao što su močvare [[Caroni]] i [[Nariva]].&lt;ref name=EBTT/&gt; Značajne vodene površine na Trinidadu uključuju akumulacije Hollis, Navet i Caroni. Tlo na Trinidadu je raznolikog sastava, pri čemu dominiraju fini pijesak i teške gline. Najplodnija tla nalaze se u aluvijalnim dolinama Sjevernog lanca i na području koridora istok-zapad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://u.osu.edu/ockerman.2/files/2014/03/Trinidad-and-Tobago-2hi6bwy.pdf |title=Data |publisher=u.osu.edu |access-date=13 November 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Trinidad je također poznat po tome što se na njemu nalazi [[Pitch Lake]], najveće prirodno nalazište [[bitumen]]a na svijetu.&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook - Trinidad and Tobago&quot;/&gt;&lt;ref name=EBTT/&gt; Jugozapadni dio Tobaga čini ravničarsko područje, dok je istočna polovina ostrva brdovitija, s najvišim vrhom [[Pigeon Peak]], koji doseže visinu od 550 metara.&lt;ref name=Anthony&gt;{{cite book|author=Anthony, Michael|title=Historical Dictionary of Trinidad and Tobago|publisher=Scarecrow Press, Inc. Lanham, Maryland, and London, UK|year=2001|isbn=0-8108-3173-2|author-link=Michael Anthony (author)}}&lt;/ref&gt; Uz obalu Tobaga nalazi se i nekoliko koraljnih grebena.&lt;ref name=EBTT/&gt;

== Privreda ==
Na ostrvu Trinidad razvile su se velike [[plantaža|plantaže]] [[šećerna trska|šećerne trske]].

== Stanovništvo ==
Dobna struktura:
* 0-14 godina: 25% (muški 151,736; žene 146,135)
* 15-64 godina: 68% (muški 410,668; žene 389,303)
* 65 godina i više: 7% (muški 34,559; žene 43,122) (2000, procjena)
* Prirodni prirast: -0.49% (2000, procjena)
* Etničke skupine: [[Istočni indijci]] (emigranti iz istočne [[Indija|Indije]]) 40,3%, potomci afričkih crnaca-robova 39,5%, mješanci 18,5%, bijelci 0,6%, ostali 1,2% ( to su Kinezi i potomci starosjedioca (Karibi))
* Religije: [[Katolička crkva]] 29,4%, [[hinduizam]] 23,8%, [[Anglikanska crkva]] 10,9%, [[muslimani]] 5,8%, [[prezbiterijanci]] 3,4%, ostali 26,7%

Uz službeni [[engleski jezik]], govori se i [[hindski jezik]], [[španski jezik]],
[[francuski jezik]] i [[kineski jezik]].

'''Historijsko stanovništvo'''

Starosjedioci na ostrvu su bila [[Domorodački narodi Amerike|indijanska]] plemena [[Arawak]] i [[Karibi]]. Od 1532. [[Španija|Španci]] su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u [[Robovlasništvo|robove]] i odvoditi na rad na druga ostrva u Karipskom moru. Od 1592. Španci su trajno prisutni na ostrvu. [[Antonio de Berrio]] je iste godine ostrvo Trinidad službeno proglasio posjedom Španije. Većinu stanovnika ostrva su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz [[Afrika|Afrike]]. Nakon ukidanja ropstva na ostrvu 1843, došlo je do uvoza jeftine radne snage iz [[Indija|Indije]].

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Carmichael|first=Gertrude |year=1961|title=The History of the West Indian Islands of Trinidad and Tobago, 1498–1900|publisher=Alvin Redman|place= London}}
* {{cite book|last=Kiely|first=Ray |title=The Politics of Labour and Development in Trinidad|year=1996| publisher=Press University of the West Indies| isbn=9789766400170}}
* {{cite book|last=Williams|first=Eric|year=1964|title=History of the People of Trinidad and Tobago |location=New York|publisher=Frederick A. Praeger|lccn=64-13390}}
* {{Cite book|chapter-url=http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|chapter=Caricom |title=UNESCO Science Report: towards 2030|last1=Ramkissoon|first1=Harold|last2=Kahwa|first2=Ishenkumba A. |publisher=UNESCO |year=2015|isbn=978-92-3-100129-1|location=Paris|pages=156–173}}
* {{cite book|author=Rough Guides|year=2018|title=The Rough Guide to Trinidad and Tobago}}

== Dodatna literatura ==
* [[Gérard Besson|Besson, Gérard]], &amp; [[Bridget Brereton|Brereton, Bridget]]. ''The Book of Trinidad'' (2nd edition), [[Port of Spain]]: Paria Publishing Co. Ltd, 1992. {{ISBN|976-8054-36-0}}.
* Brereton, Bridget. ''An Introduction to the History of Trinidad and Tobago'' (Heinemann, 1996).
* [[Julian Kenny]]. [http://www.meppublishers.com/books/index.php?pid=1001&amp;isbn=976-95057-0-6 ''Views from the Ridge''], Port of Spain: Prospect Press, [[Media and Editorial Projects Limited]], 2000/2007. {{ISBN|976-95057-0-6}}.
* Lans, Cheryl. ''Creole Remedies of Trinidad and Tobago''. C. Lans, 2001.
* Mendes, John. ''Côté ci Côté là: Trinidad &amp; Tobago Dictionary''. [[Arima]], [[Trinidad]], 1986.
* [[Selwyn Ryan|Ryan, Selwyn D.]] ''Race and Nationalism in Trinidad and Tobago'' (University of Toronto Press, 2020).
* Saith, Radhica, and Lyndersay, Mark. ''Why Not a Woman?'' Port of Spain: Paria Publishing Co. Ltd, 1993. {{ISBN|976-8054-42-5}}
* Stuempfle, Stephen. ''The Steelband Movement: The forging of a national art in Trinidad and Tobago'' (University of Pennsylvania Press, 1995).
* [[Jeremy Taylor (writer)|Taylor, Jeremy]]. [https://www.amazon.com/dp/0333419855 ''Visitor's Guide to Trinidad &amp; Tobago''], London: Macmillan, 1986, {{ISBN|978-0-333-41985-4}}. 2nd edition as ''Trinidad and Tobago: An Introduction and Guide'', London: Macmillan, 1991. {{ISBN|978-0-333-55607-8}}.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Trinidad and Tobago}}
{{Commonscat|Trinidad and Tobago}}
{{wikiatlas|Trinidad and Tobago}}
* {{Službeni website|http://www.ttconnect.gov.tt}} Vlade Trinidada i Tobaga
* {{CIA World Factbook link|td|Trinidad i Tobago}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1209827.stm Trinidad i Tobago] na [[BBC|BBC News]]

{{Commonwealth}}
{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}

[[Kategorija:Trinidad i Tobago|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrva u Karipskom moru]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1962.]]</text>
      <sha1>pobbc1mx5r312rnqg2bj2jmaxq0qunb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Himzo Polovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6979</id>
    <revision>
      <id>3934555</id>
      <parentid>3898227</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T10:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nivelir</username>
        <id>139280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kompilacije */</comment>
      <origin>3934555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15356" sha1="3gylfammimd0i7yjjuevy5enfisf88s" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks        = Himzo Polovina
| ime                    =
| počasni_sufiks         =
| slika                  = Polovina1.jpg
| slika_veličina         =
| široka_slika           =
| alt                    =
| opis                   =
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_na_maternjem       =
| ime_na_maternjem_jezik =
| ime_po_rođenju         =
| alias                  =
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1927|3|11}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| porijeklo              =
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1986|8|5|1927|3|11}}
| mjesto_smrti           = [[Plav]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| žanr                   =
| zanimanje              = [[pjevač]], neuropsihijatar
| instrument             =
| karijera               = 1953–1986
| izdavač                = [[Jugoton]], Naraton, Diskos
| povezani_umjetnici     =
| veb-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti   =
| modul                  =
| modul2                 =
| modul3                 =
}}
'''Dr. Himzo Polovina''' (11. mart 1927 – 5. august 1986) bio je poznati [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor-specijalista neuropsihijatar.

Mnogi smatraju da je on najprominentniji pjevač i sakupljač [[Sevdalinka|sevdalinki]] svih vremena. Polovinin sakupljački i interpretativni rad starogradske (malovaroške) pjesme se karakteriše kao autentično muzičko nasljeđe [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Njegovo duboko razumijevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u bosanskoj kulturi.

== Rana mladost ==
Rođen je 11. marta 1927. u [[Mostar]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. Njegov otac, Mušan Polovina, bio je [[Austro-Ugarska|austrougarski]] vojnik za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Za vrijeme službe u [[Ljubljana|Ljubljani]] upoznao je i oženio se Ivankom Hlebec.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=473636|title=Geologija pesme|publisher=Vreme|date=7. 12. 2006|access-date=20. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130730051152/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=473636|archive-date=30. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kao dječak je sticao prva pjevačka saznanja od svog muzikalnog oca Mušana, koji je veoma dobro svirao [[Šargija|šargiju]]. Otac Mušan je volio pjesmu pa bi Himzu sa svojom braćom i sestrama poredao ispred sebe i tjerao da pjevaju u jedan glas. Često ih je savjetovao da idu u Muslimansko društvo &quot;ITIHAD&quot;.

Pored značajnijeg učešća u dramskoj sekciji M.D. &quot;ITIHAD&quot; tu je usavršio svoje recitatorske mogućnosti. To je bilo između 1935. i 1940. Pred sam [[Drugi svjetski rat]] je počeo da uči [[Violina|violinu]] kod poznatog profesora i majstora violine češkog porijekla Karla Malaceka.

Bio je član folklornog ansambla RKUD &quot;Abrašević&quot;, od 1947. do odlaska u [[Sarajevo]]. Sa pomenutim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima bivše Jugoslavije. Volio je bogatstvo narodnih nošnji, pa ih je češće koristio na javnim nastupima i kao pjevač.

== Obrazovanje ==
Godine 1950. kao student [[Medicina|Medicinskog]] fakulteta bio je član Studentskog KUD &quot;Slobodan Princip - Seljo&quot;, a nastupa i sa KUD &quot;Ivo Lola Ribar&quot;, KUD &quot;Proleter&quot;, ZKUD &quot;Vaso Miskin - Crni&quot;, KUD &quot;Miljenko Cvitković&quot;, te za amaterska društva koja su imala muzičke multietničke programe.

Tokom svoje pjevačke karijere završava studije medicine i postaje doktor specijalista - neuropsihijatar. U praksi uspješno primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Užem krugu medicinskih stručnjaka poznati su njegovi naučni radovi iz pomenutih oblasti objavljenih u stručnim publikacijama. Bio je cijenjen ljekar u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti.

== Pjevačka karijera ==
Pored govorne mane u izgovaranju glasa &quot;r&quot; uspio je zagolicati muzičke stručnjake pjesmom: &quot;[[Mehmeda je stara majka karala]]&quot; (u kojoj imaju samo dva &quot;r&quot;). Tada se u Radio Sarajevu pjevalo uživo. To je bilo u januaru 1953. kada su ga kolege nagovorile da se prijavi na audiciju pjevača. Primljen je i dobio izvrsne muzičke stručnjake koji su vodili računa da od Himze naprave vrsnog umjetnika.

Himzo Polovina je u pjevačkoj karijeri proveo više od trideset godina. Nastupao je u zemlji i inostranstvu prenoseći slavu narodne pjesme, a posebno sevdalinke. Snimio je dvadesetak [[gramofon]]skih ploča koje su dostigle milionske tiraže, kao i nekoliko audio kaseta visoke muzičke vrijedosti. Napravio je veliki broj arhivskih snimaka za Radio Sarajevo. Često je nastupao na koncertima priređenim u humanitarne svrhe, po bolnicama, domovima penzionera, iznemoglih i starijih osoba, domovima za napuštenu djecu, klubovima lječenih alkoholičara itd.

Polovina je pet godina pauzirao na Radio Sarajevu zbog nesporazuma sa ljudima te kuće. Slušaocima je za tih pet godina nedostajao Himzo Polovina. Tražili su ga i upućivali žalbe Radio Sarajevu. U Radio Sarajevu su govorili da način pevanja Himze Polovine ne odgovara koncepcijama i stilu koji njeguju. U međuvremenu, jedan savezni žiri, ocjenjujući pjevače narodnih pjesama, dao je visoku ocjenu Himzi Polovini, naročito ističući njegov stil i afinitet prema višim estetskim vrijednostima u sadržaju pjesme. I žiri je kao i slušaoci bio impresioniran kada je Himzo, kako to samo on umije, tiho i osjećajno, zapjevao: Nevjera je tuga golema na srcu...

Himzo je pjevao skoro o svim gradovima Bosne i Hercegovine, o lijepom gradu Višegradu, o postanku Banje Luke, o Saraj Bosni - Sarajevu divnom mjestu, o Tuzli koju je opasala guja, o hairima koje gradi Mehmed paša Sokolović po Bosni...

Nakon njegovog posljednjeg koncerta, preminuo je u Plavu ([[Crna Gora]]) 5. augusta 1986. godine, od posljedica srčanog udara. Po izjavi negovog brata Mirze Polovine, posljednja pjesma koju je otpjevao bila je [[Emina (sevdalinka)|Emina]].

Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.

Nakon smrti, Himzino muzičko djelo ostaje još popularnije, te mnoge radio stanice i disko kuće presnimavaju njegove muzičke materijale i emituju ih.

Bio je oženjen sa Fikretom Medošević. Imao je kćerku Rubinu i sina Edmira.

== Priznanja ==
Za svoju umjetnost primio je mnoga priznanja, među kojima: Estradnu nagradu BiH i bivše Jugoslavije. Njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske ploče, diplome i mnoga priznanja koja je za života primio.

== Najpoznatije interpretacije ==
Zahvaljujući Himzi Polovini mnoge zaboravljene pjesme su ostale zabilježene za sva vremena. Neke od njih su i:

*[[Voljelo se dvoje mladih]]
*[[Čudna jada od Mostara grada]]
*[[Dvore gradi Komadina Mujo]]
*[[Jutros prođoh kroz čaršiju]]
*[[Poletjela dva goluba]]
*[[Otvor' vrata od hamama]]
*[[Poljem se vija Hajdar delija]]
*[[Mila majko šalji me na vodu]]

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* ''[[Himzo Polovina (album)|HImzo Polovina]]'' (1970)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.discogs.com/master/499331-Himzo-Polovina-Himzo-Polovina|title=Himzo Polovina|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine (Himzo Polovina|Narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine]]'' (novembar 1972)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Narodne-Pjesme-Iz-Bosne-I-Hercegovine-Bosnian-Folk-Songs/release/3721644|title=Narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Kradem ti se u večeri]]'' (1976)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Kradem-Ti-Se-U-Ve%C4%8Deri/release/3083792|title=Kradem ti se u večeri|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Kliknu vila sa vrha Porima]]'' (1979)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Kliknu-Vila-Sa-Vrha-Porima/release/3124629|title=Kliknu vila sa vrha Porima|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Sevdah i suze (album)|Sevdah i suze]]'' (septembar 1984)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Sevdah-I-Suze/release/4205648|title=Sevdah i suze|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Singl-ploče i EP ===
* ''[[Pokraj kuće male / Magla pala od pola Saraj'va]]'' (1958)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Pokraj-Ku%C4%87e-Male/release/2364398|title=Pokraj kuće male|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Gondže ružo u zelenom sadu / Mustafu majka budila]]'' (1958)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Gon%C4%91e-Ru%C5%BEo-U-Zelenom-Sadu/release/2364425|title=Gonđe ružo u zelenom sadu|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Stade se cvijeće rosom kititi / U lijepom starom gradu Višegradu]]'' (1958)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Stade-Se-Cvije%C4%87e-Rosom-Kititi/release/2364440|title=Stade se cvijeće rosom kititi|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Voljelo se dvoje mladih / Pod skočićem trava pogažena]]'' (1962)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Voljelo-Se-Dvoje-Mladih-Pod-Sko%C4%8Di%C4%87em-Trava-Poga%C5%BEena/release/4115097|title=Voljelo se dvoje mladih / Pod skočićem trava pogažena|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Kad se jangin iz sokaka pomoli]]'' (Himzo Polovina i [[Dušanka Labor]], [[Extended play|EP]], 1963)
* ''[[Telal viče / Prošetala Suljagina Fata]]'' (1963)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Telal-Vi%C4%8De/release/2364582|title=Telal viče|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Nema ljepše cure / Pusti me, majko]]'' (1963)
* ''[[Moj behare / Pjesma o Mehmed-paši Sokoloviću]]'' (1964)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Moj-Behare-Pjesma-O-Mehmed-Pa%C5%A1i-Sokolovi%C4%87u/release/3473379|title=Moj behare / Pjesma o Mehmed-Paši Sokoloviću|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Emina / Hasanagin sevdah (Što te nema)]]'' (1964)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Emina-Hasanagin-Sevdah/release/2364687|title=Emina / Hasanagin Sevdah (Što te nema)|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Azra (Himzo Polovina)|Azra]]'' (EP, oktobar 1965)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Azra/release/2774675|title=Azra|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Emina / Hasanagin sevdah (Što te nema?)]]'' (1965)
* ''[[Stade se cvijeće rosom kititi (Himzo Polovina)|Stade se cvijeće rosom kititi]]'' (EP, maj 1966)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Stade-Se-Cvije%C4%87e-Rosom-Kititi/release/3646168|title=Stade se cvijeće rosom kititi|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Ehlimana (Himzo Polovina)|Ehlimana]]'' (EP, 1967)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Ehlimana/release/2481156|title=Ehlimana|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Mila majko, šalji me na vodu / U sutonu jedne proljetne noći]]'' (1969)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Mila-Majko-%C5%A0alji-Me-Na-Vodu-U-Sotonu-Jedne-Proljetne-No%C4%87i/release/4115054|title=Mila majko, šalji me na vodu / U sutonu jedne proljetne noći|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Jutros prođoh kroz čaršiju / Dvore gradi Komadina Mujo]]'' (1969)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Jutros-Pro%C4%91oh-Kroz-%C4%8Car%C5%A1iju-Dvore-Gradi-Komadina-Mujo/release/4115047|title=Jutros prođoh kroz čaršiju / Dvore gradi Komadina Mujo|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Jesi li čula, dušo? / Otputovah u daljine]]'' (1970)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Jesi-Li-%C4%8Cula-Du%C5%A1o--Otputovah-U-Daljine/release/2364706|title=Jesi li čula dušo? / Otputovah u daljine|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[U Stambolu na Bosforu / Okladi se momče i djevojče]]'' (1971)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-U-Stambolu-Na-Bosforu-Okladi-Se-Mom%C4%8De-I-Djevoj%C4%8De/release/4115061|title=U Stambolu na Bosforu / Okladi se momče i djevojče|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[U sutonu jedne proljetne noći]]'' (EP, 1975)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-U-Sutonu-Jedne-Proljetne-No%C4%87i/release/4035584|title=U sutonu jedne proljetne noći|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Emina / U Stambolu na Bosforu]]'' (1977)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Emina-U-Stambolu-Na-Bosforu/release/2605535|title=Emina / U Stambolu na Bosforu|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Mehmed-paša tri cara služio / U lijepom starom gradu Višegradu]]'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Mehmed-Pa%C5%A1a-Tri-Cara-Slu%C5%BEio-U-Lijepom-Starom-Gradu-Vi%C5%A1egradu/release/4115082 |archive-url=https://archive.today/20140709061516/http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Mehmed-Pa%C5%A1a-Tri-Cara-Slu%C5%BEio-U-Lijepom-Starom-Gradu-Vi%C5%A1egradu/release/4115082 |url-status=dead |archive-date=9. 7. 2014 |title=Mehmed-paša tri cara služio / U lijepom starom gradu Višegradu |publisher=Discogs |access-date=15. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;
* ''[[Mila majko, šalji me na vodu / Djevojka je zelen bor sadila]]'' (1982)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Mila-Majko-%C5%A0alji-Me-Na-Vodu-Djevojka-Je-Zelen-Bor-Sadila/release/2190832|title=Mila majko, šalji me na vodu / Djevojka je zelen bor sadila|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Nema ljepše cure / Pusti me, majko]]''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Nema-ljep%C5%A1e-cure-Pusti-me-majko/release/3721662|title=Nema lijepše cure / Pusti me, majko|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Emina (album Himze Polovine)|Emina]]'', Croatia Records
*''[[Sarajevo, divno mjesto (albumHimze Polovine)|Sarajevo, divno mjesto]]'', Naraton

=== Kompilacije ===
* ''[[Magla pala od pola Saraj'va (album Himze Polovine)|Magla pala od pola Saraj'va]]'' (1987)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Himzo-Polovina-Magla-Pala-Od-Pola-Sarajva/master/510713|title=Magla pala od pola Saraj'va|publisher=Discogs|access-date=15. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Za rahmet duši Himze Polovine]]'' (1995)
* ''[[Sevdalinke (album Himze Polovine)|Sevdalinke]]'', Naraton (2000)
* ''[[Doajeni BH sevdalinke (Himzo Polovina)|Doajeni BH sevdalinke]]'' (2007)
* ''[[Folk zvijezde zauvijek: Himzo Polovina|Folk zvijezde zauvijek]]'', Croatia Records (2012)
* ''[[A što ćemo ljubav kriti?]]'' (2015)
* ''[[Sarajevo, divno mjesto (album Himze Polovine)|Sarajevo, divno mjesto]]''

== Također pogledajte ==
*[[Sevdalinka]]
*[[Spisak sevdalinki]]
*[[Spisak sevdalija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20050628083650/http://www.most.ba/02829/079.htm ''Tumač i baštenik sevdalinke'', Ismet Ćumurija]

{{DEFAULTSORT:Polovina, Himzo}}
[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1986.]]</text>
      <sha1>3gylfammimd0i7yjjuevy5enfisf88s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čarobnice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7307</id>
    <revision>
      <id>3934534</id>
      <parentid>3931611</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11521" sha1="26vqs6soawr3auxyp2pg8iy2jz6uy03" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija TV-emisija|
|ime serije=Čarobnice
|slika=Charmedtitlelogo.jpg
|originalni naslov=Charmed
|jezik=[[engleski jezik|Engleski]]
|format serije=[[Fantastika]], [[Drama]]
|trajanje epizode= ca 45. min
|autor=[[Constance M. Burge]]
|glumci=[[Holly Marie Combs]]&lt;br /&gt;[[Alyssa Milano]] &lt;br /&gt;[[Rose McGowan]]&lt;br /&gt;[[Shannen Doherty]]&lt;br /&gt;[[Brian Krause]]&lt;br /&gt;
|država=[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|tv mreža= [[WB Televizijska Mreža|Warner Bros]] (SAD)
|producenti= -
|emitiranje= [[7. oktobar]] [[1998]]. - sadašnjost
|režija= -
|lokacija= -
|broj epizoda=178
}}
'''Charmed''' je američka [[Televizija|televizijska]] serija o tri fiktivne sestre [[Vještica|vještice]] iz [[San Francisco|San Franciska]], [[Kalifornija]], gdje one koriste svoje moći u borbi protiv zla, te kako bi ispunile svoju sudbinu. U BiH je prikazivana na TV Pink BH.

== Uloge i likovi ==
{{Proširiti sekciju}}

== Casting ==

* [[Shannen Doherty]] - Prudence &quot;Prue&quot; Halliwell (1998-2001)
* [[Holly Marie Combs]] - Piper Sterley Halliwell (1998-2006)
* [[Alyssa Milano]] - Phoebe Halliwell (1998-2006)
* [[Brian Krause]] - Leo Wyatt (1998-2005-8x21/22)
* [[Dorian Gregory]] - Darryl Morris (1998-2005)
* [[T.W. King]] - Andrew &quot;Andy&quot; Trudeau (1998-1999)
* [[Greg Vaughan]]- Dan Gordon (1999-2000)
* [[Karis Paige Bryant]] - Jennifer &quot;Jenny&quot; Gordon (1999)
* [[James Read]] - Victor Bennett (2000-2006)
* [[Julian McMahon]] - Cole Turner (2000-2003-7x16)
* [[Rose McGowan]] - Paige Matthews (2001-2006)
* [[Drew Fuller]] - Chris Perry (2003-2004-7x07-8x22)
* [[Kaley Cuoco]] - Billie Jenkins (2005-2006)
* [[Ivan Sergei]] - Henry Mitchell (2005-2006)
* [[Marne Patterson]] - Christy Jenkins (2006)

== Priča ==

Nakon smrti njihove bake, tri sestre, otkrivaju da potiču iz loze vještica i da su obdarene nadnaravnim moćima. I pojedinačno su veoma moćne vještice, a zajedno su ''The Charmed Ones''- najmoćnije vještice svih vremena. Kada udruže svoje moći u ''Moć Trojstva'' (''The Power Of Three'') postaju nepobjedive. Njihova je sudbina da se bore protiv demona, vještaca i sila mraka, te da pomažu nedužnim.

Halliwell sestre su oduvijek bile &quot;drugačije&quot;, ne samo od ostalih ljudi, nego i jedna od druge. Veoma su rano ostale bez majke, a otac ih je napustio još prije majčine smrti, pa ih je odgojila njihova baka Penelope &quot;Penny&quot; Halliwell u staroj viktorijanskoj kući, poznatoj kao Halliwell rezidencija. [[Pruedence Halliwell|Prue]] je imala samo sedam godina kada im je majka umrla. Nakon majčine smrti naglo je odrasla i žrtvovala djetinjstvo da bi se brinula o svojim mlađim sestrama. Prue je razumna i ponosna mlada žena, ambiciozna i uspješna u svemu čega se prihvati. Pomalo je konzervativna, veoma zaštitnički nastrojena prema svojim sestrama i učinit će sve da ih zaštiti. Najmlađa sestra Phoebe je njena sušta suprotnost. Romantična, lakomislena, razigrana djevojka slobodnog duha, uvijek je dolazila u sukobe sa svojom najstarijom sestrom. [[Piper Halliwell|Piper]] je, kao srednje dijete, redovno smirivala duhove između svojih sestara.

Nakon bakine smrti [[Phoebe Halliwell|Phoebe]] je otišla u [[New York]], ali se nakon nekog vremena vraća kući (u [[San Francisco]]). [[Pruedence Halliwell|Prue]] baš nije oduševljena njenim povratkom jer se nisu rastale u prijateljskim odnosima. Roger, bivši Pruein zaručnik se potajno nabacivao Phoebe prije njenog odlaska, a kada ga je ona odbila, rekao je [[Pruedence Halliwell|Prue]] da se [[Phoebe Halliwell|Phoebe]] nabacivala njemu. Zato je Prue veoma sumnjičava i misli da se Phoebe vratila samo da bi prodala kuću. Piper naravno, oper smiruje &quot;duhove&quot; između sestara. Jedne olujne noći, Phoebe i Piper su se igrale sa starom pločom za prizivanje duhova i strelica je iznenada ispisala riječ tavan.
Phoebe u avanturističkom raspoloženju odlazi na tavan i tamo pronalazi debelu, staru knjigu, sa neobičnim simbolom na koricama. Na prvoj stranici pročitala je čaroliju kojom je, ni ne znajući to, prizvala njihove moći. Čitajući dalje, saznala je da one zapravo potiču iz loze vještica. Njihova pra-baka Melinda Warren, započela je &quot;Knjigu Sjena&quot; (''Book of Shadows'') i imala je moći [[Telekineza|telekineze]] , smrzavanja vremena (i ljudi), i primanja vizija o budućim događajima. Prorekla da će za 300 godina njene pra-unuke biti tri najmoćnije vještice svih vremena ''The Charmed Ones''. Najstarija sestra imat će moć telekineze, srednja moć smrzavanja vremena, a najmlađa će imati sposobnost da vidi budućnost.

Kada je Phoebe to rekla sestrama, obje su bile prilično [[Skepticizam|skeptične]]- osobito Prue. Iako su Prue i Piper odbijale da povjeruju da su vještice i da imaju [[moć]]i, razvoj događaja ih je naveo da prihvate i slijede svoju sudbinu. Piper je otkrila da je njen dečko Jeremy Burns ustvari vještac, i da želi da ih ubije da bi se domogao njihovih moći. Sestre su zajedno uspjele uništiti Jeremya i tu počinje priča o Halliwell vješticama/sestrama.

== Knjiga sjena ==

''Book of Shadows'' (&quot;Knjiga Sjena&quot;) je dnevnik čarolija, čarobnih recepata, demona, vještaca, te ostalih mitološko-magičnih bića.
Započela ju je Melinda Warren, pra-pra-baka Halliwellovih. Svaka nova generacija vještica dodaje u nju nove čini, recepte za napitke, te demone, vještce i ostale sile mraka sa kojim se susreće.
S vremenom je knjiga postala biće za sebe. Nekada je mogu listati satima, a nekada se odmah otvori na stranici koju trebaju. (Duh njihove bake ,također, nerijetko lista knjigu i otvara stranice koje su im potrebne.)
Knjiga je na neobičan način povezana sa djevojkama, ona je izvor njihove magije. Zla bića ne mogu dotaknuti niti odnijeti knjigu.

Na njenim koricama je nacrtana ''Triquetra'', drevni magični simbol, koji predstavlja ''Moć Trojstva''. Na prvoj stranici knjige nalazi se čarolija za prizivanje vještičijih moći. Nakon što ju je [[Phoebe Halliwell|Phoebe]] pročitala, njihove moći su oslobođene.

:''Hear now the words of the witches'',
:''The secrets we hid in the night'',
:''The oldest of Gods are invoked here''
:''Great work of magic is sought''.
:''In this night and in this hour'',
:''I call upon the ancient power''
:''Bring your powers to we sisters three''
:''We want the power, give us the power''.

== Epizode ==

=== Sezona 1 ===

# [[Something Wicca This Way Comes]]
# [[I've Got You Under My Skin]]
# [[Thank You for Not Morphing]]
# [[Dead Man Dating]]
# [[Dream Sorcerer]]
# [[The Wedding from Hell]]
# [[The Fourth Sister]]
# [[The Truth Is Out There...and It Hurts]]
# [[The Witch Is Back]]
# [[Wicca Envy]]
# [[Feats of Clay]]
# [[The Wendigo]]
# [[From Fear to Eternity]]
# [[Secrets and Guys]]
# [[Is There a Woogy in the House?]]
# [[Whose Prue Is It, Anyway?]]
# [[That '70s Episode]]
# [[When Bad Warlocks Go Good]]
# [[Out of Sight]]
# [[The Power of Two]]
# [[Love Hurts]]
# [[Deja Vu All Over Again]]

=== Sezona 2 ===

# [[Witch Trial]]
# [[Morality Bites]]
# [[The Painted World]]
# [[The Devil's Music]]
# [[She's a Man, Baby, a Man!]]
# [[That Old Black Magic]]
# [[They're Everywhere]]
# [[P3 H20]]
# [[Ms. Hellfire]]
# [[Heartbreak City]]
# [[Reckless Abandon]]
# [[Awakened]]
# [[Animal Pregmatism]]
# [[Pardon My Past]]
# [[Give Me a Sign]]
# [[Murphy's Luck]]
# [[How to Make a Quilt Out of Americans]]
# [[Chick Flick]]
# [[Ex Libris]]
# [[Astral Monkey]]
# [[Apocalypse Not]]
# [[Be Careful What You Witch For]]

=== Sezona 3 ===

# The Honeymoon's Over
# Magic Hour
# Once Upon a Time
# All Halliwell's Eve
# Sight Unseen
# Primrose Empath
# Power Outage
# Sleuthing with the Enemy
# Coyote Piper
# We All Scream for Ice Cream
# Blinded by the Whitelighter
# Wrestling With Demons
# Bride And Gloom
# The Good, the Bad, and the Cursed
# Just Harried
# Death Takes a Halliwell
# Pre-Witched
# Sin Francisco
# The Demon Who Came In from the Cold
# Exit Strategy
# Look Who's Barking
# All Hell Breaks Loose

=== Sezona 4 ===

# Charmed Again, Dio I
# Charmed Again, Dio II
# Hell Hath No Fury
# Enter the Demon
# Size Matters
# A Knight to Remember
# Brain Drain
# Black As Cole
# Muse to My Ears
# Paige from the Past
# Trial By Magic
# Lost and Bound
# Charmed and Dangerous
# The Three Faces of Phoebe
# Marry Go Round
# The Fifth Halliwheel
# Saving Private Leo
# Bite Me
# We're Off to See the Wizard
# Long Live the Queen
# Womb Raider
# Witch Way Now?

=== Sezona 5 ===

# A Witch's Tail, Dio I
# A Witch's Tail, Dio II
# Hapily Ever After
# Siren's Song
# Witches in Tights
# The Eyes Have It
# Sympathy for the Demon
# A Witch In Time
# Sam I Am
# Y Tu Mummy Tambien
# The Importance of Being Phoebe
# Centennial Charmed
# House Call
# San Francisco Dreamin'
# The Day the Magic Died
# Baby's First Demon
# Lucky Charmed
# Cat House
# Nymphs Just Wanna Have Fun
# Sense and Sense Ability
# Necromancing the Stone
# Oh My Goddess, Dio I
# Oh My Goddess, Dio II

=== Sezona 6 ===

# Valhalley of the Dolls, Dio I
# Valhalley of the Dolls, Dio II
# Forget Me...Not
# The Power of Three Blondes
# Love's a Witch
# My Three Witches
# Soul Survivor
# Sword and the City
# Little Monsters
# Chris-Crossed
# Witchstock
# Prince Charmed
# Used Karma
# The Legend of Sleepy Halliwell
# I Dream of Phoebe
# The Courtship of Wyatt's Father
# Hyde School Reunion
# Spin City
# Crimes and Witch Demeanors
# A Wrong Day's Journey into Right
# Witch Wars
# It's a Bad, Bad, Bad, Bad World, Dio I
# It's a Bad, Bad, Bad, Bad World, Dio II

=== Sezona 7 ===

# A Call to Arms
# The Bare Witch Project
# Cheaper by the Coven
# Charrrmed
# Styx Feet Under
# Once in a Blue Moon
# Someone to Witch Over Me
# Charmed Noir
# There's Something About Leo
# Witchness Protection
# Ordinary Witches
# Extreme Makeover: World Edition
# Charmageddon
# Carpe Demon
# Show Ghouls
# The Seven Year Witch
# Scry Hard
# Little Box of Horrors
# Freaky Phoebe
# Imaginary Friends
# Death Becomes Them
# Something Wicca This Way Goes?

=== Sezona 8 ===

# Still Charmed and Kicking
# Malice in Wonderland
# Run Piper, Run
# Desperate Housewitch
# Rewitched
# Kill Billie Vol. 1
# The Lost Picture Show
# Battle of the Hexes
# Hulkus Pocus
# Vaya Con Leos
# Mr. &amp; Mrs. Witch
# Payback's a Witch
# Repro Manor
# 12 Angry Zen
# The Last Temptation of Christy
# Engaged and Confused
# Generation Hex
# The Torn Identity
# The Jung and The Restless
# Gone With The Witches
# Kill Billie Vol. 2
# Forever Charmed (finalna i završna epizoda serije)

== Također pogledajte ==

* [[Televizija]]
* [[Televizijske serije]]

== Vanjski linkovi ==

* {{Imdb title|id=0158552|title=Charmed}}
* [http://www.thewb.com/Shows/Show/0,7353,%7C%7C156,00.html O seriji na web-stranici WB-a]
* [https://web.archive.org/web/20050822095109/http://www.paramount.com/television/charmed/ O seriji na paramount.com]
* [https://web.archive.org/web/20190828223921/http://charmed.qanet.de/ Citati iz serije Charmed]
* [https://web.archive.org/web/20200307123650/http://tallpoppystudio.com.au/ Replika &quot;Knjige Sjena&quot;]

{{Commonscat|Charmed}}

[[Kategorija:Čarobnice]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1998.]]
[[Kategorija:Američke TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke fantazijske serije]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke horor-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke horor-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]</text>
      <sha1>26vqs6soawr3auxyp2pg8iy2jz6uy03</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetska zdravstvena organizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13527</id>
    <revision>
      <id>3934488</id>
      <parentid>3554279</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T14:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9443" sha1="h4ma7tqqcxu76xdwocjuoim15yege00" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                            = Svjetska zdravstvena organizacija
| slika                          = Emblem of the United Nations.svg
| veličina_slike                 = 120px
| karta                          = World Health Organization Logo.svg
| vrsta                          = [[Spisak specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija|Specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija]]
| skraćenica                     = WHO
| ključne_osobe                  =  {{ZD|Etiopija}} [[Tedros Adhanom]]&lt;br&gt;(Generalni direktor)&lt;br/&gt;{{ZD|Indija}} [[Soumya Swaminathan (naučnik)|Soumya Swaminathan]]&lt;br&gt;(Zamjenik generalnog direktora)&lt;br/&gt;{{ZD|Velika Britanija}} [[Jane Ellison]]&lt;br&gt;(Zamjenik generalnog direktora)&lt;br/&gt;{{ZD|Australija}} [[Peter Salama]]&lt;br&gt;(Zamjenik generalnog direktora)
| status                         = Aktivna
| datum_osnivanja                = {{početni datum i godine|1948|04|07}}
| glavno_sjedište                = [[Ženeva]], Švicarska
| veb-sajt                       = [https://www.who.int/ www.who.int]
| budžet                         = $4,422 milijardi (2018–2019)
}}
'''Svjetska zdravstvena organizacija''' ('''WHO''') je [[Spisak specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija|specijalizirana agencija]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] odgovorna za međunarodno [[Javno zdravstvo|javno zdravlje]].&lt;ref name=&quot;Jan 24&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.kff.org/global-health-policy/fact-sheet/the-u-s-government-and-the-world-health-organization/|title=The U.S. Government and the World Health Organization|date=24. 1. 2019|website=The Henry J. Kaiser Family Foundation|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318223306/https://www.kff.org/global-health-policy/fact-sheet/the-u-s-government-and-the-world-health-organization/|archive-date=18. 3. 2020|url-status=live|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Sjedište joj je u [[Ženeva|Ženevi]], [[Švicarska]], i ima šest regionalnih ureda i 150 terenskih ureda širom svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://internews.org/covid-19/glossary/who/|title=WHO (World Health Organisation)|website=Information Saves Lives {{!}} Internews|language=en-US|access-date=2. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230302110349/https://internews.org/covid-19/glossary/who/|archive-date=2. 3. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije|SZO je osnovana]] 7. aprila 1948. i sazvala je svoj prvi sastanak 24. jula te godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/about/who-we-are/history|title=History|website=World Health Organization|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322150616/https://www.who.int/about/who-we-are/history|archive-date=22. 3. 2020|url-status=live|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;conwho&quot;&gt;{{Cite journal|date=oktobar 2006|title=Constitution of the World Health Organization|url=https://www.who.int/governance/eb/who_constitution_en.pdf|journal=Basic Documents|publisher=World Health Organization|volume=Forty-fifth edition, Supplement|pages=20|archive-url=https://web.archive.org/web/20200519024329/https://www.who.int/governance/eb/who_constitution_en.pdf|archive-date=19. 5. 2020|access-date=19. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Uključuje imovinu, osoblje i dužnosti Zdravstvene organizacije [[Društvo naroda|Lige nacija]] i {{Jezik|fr|[[Office International d'Hygiène Publique]]}} sjedištem u Parizu, uključujući [[Medicinske klasifikacije|Međunarodnu klasifikaciju bolesti]] (ICD).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.euro.who.int/en/about-us/organization/who-at-70/milestones-for-health-over-70-years|title=Milestones for health over 70 years|date=17. 3. 2020|website=World Health Organization/Europe|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200409092050/http://www.euro.who.int/en/about-us/organization/who-at-70/milestones-for-health-over-70-years|archive-date=9. 4. 2020|url-status=live|access-date=17. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Rad agencije je ozbiljno započeo 1951. godine nakon značajne infuzije finansijskih i tehničkih sredstava.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/World-Health-Organization|title=World Health Organization {{!}} History, Organization, &amp; Definition of Health|website=Encyclopedia Britannica|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200403063522/https://www.britannica.com/topic/World-Health-Organization|archive-date=3. 4. 2020|url-status=live|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Zvanični mandat SZO je da promoviše zdravlje i sigurnost dok pomaže ugroženima širom svijeta. Pruža tehničku pomoć zemljama, postavlja međunarodne zdravstvene standarde, prikuplja podatke o globalnim zdravstvenim pitanjima i služi kao forum za naučne ili političke diskusije vezane za zdravlje.&lt;ref name=&quot;Jan 24&quot; /&gt; Njegova zvanična publikacija, ''[[Svjetski zdravstveni izvještaj]]'', daje procjene zdravstvenih tema širom svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/whr/en/|title=WHO {{!}} World health report 2013: Research for universal health coverage|website=WHO|archive-url=https://web.archive.org/web/20200315231758/https://www.who.int/whr/en/|archive-date=15. 3. 2020|url-status=live|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

SZO je odigrala vodeću ulogu u nekoliko dostignuća u javnom zdravstvu, posebno u [[Iskorjenjivanje zaraznih bolesti|iskorenjivanju]] [[Boginje|velikih boginja]], skorom [[Iskorjenjivanje poliomijelitisa|iskorenjivanju poliomijelitisa]] i razvoju [[Vakcina protiv ebole|vakcine protiv ebole]]. Njegovi trenutni prioriteti uključuju [[Infekcija|zarazne bolesti]], posebno [[Sindrom stečene imunodeficijencije|HIV/AIDS]], [[Ebola (bolest)|ebolu]], [[COVID-19]], [[Malarija|malariju]] i [[Tuberkuloza|tuberkulozu]]; [[Nezarazna bolest|nezarazne bolesti]] kao što su bolesti srca i [[Rak (bolest)|rak]]; [[Zdrava prehrana|zdrava ishrana]], ishrana i [[sigurnost hrane]]; [[zdravlje na radu]]; i [[zloupotreba supstanci]]. Agencija se zalaže za [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom]], angažovanje u praćenju rizika [[Javno zdravstvo|po javno zdravlje]], koordinaciju odgovora na hitne zdravstvene situacije i promociju zdravlja i [[dobrobit]]i uopće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/about/what-we-do|title=What we do|website=World Health Organization|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317145801/https://www.who.int/about/what-we-do|archive-date=17. 3. 2020|url-status=live|access-date=17. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

SZO-om upravlja [[Svjetska zdravstvena skupština]] (WHA), koja se sastoji od 194 države članice. WHA bira i savjetuje izvršni odbor sastavljen od 34 zdravstvena specijalista; bira glavnog administratora SZO, generalnog direktora (trenutno [[Tedros Adhanom Ghebreyesus]] iz Etiopije);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/mediacentre/news/releases/2017/tedros-director-general/en/|title=Dr Tedros takes office as WHO Director-General|date=1. 7. 2017|publisher=World Health Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418200413/http://www.who.int/mediacentre/news/releases/2017/tedros-director-general/en/|archive-date=18. 4. 2018|url-status=live|access-date=6. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; postavlja ciljeve i prioritete; i odobrava budžet i aktivnosti. SZO se prvenstveno finansira od doprinosa država članica (kako procijenjenih tako i dobrovoljnih), a zatim privatnih donatora. Njegov ukupni odobreni budžet za 2020–2021. je preko 7,2  milijardi dolara.&lt;ref name=&quot;Jan 24&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://open.who.int/2020-21/budget-and-financing/gpw-overview|title=WHO {{!}} Programme Budget Web Portal|website=open.who.int|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;, dok je odobreni budžet za 2022–2023. godinu preko 6,2 milijarde dolara.
[[Datoteka:Directors_of_Global_Smallpox_Eradication_Program.jpg|mini|Tri bivša direktora [[Boginje|Globalnog programa za iskorjenjivanje malih boginja]] pročitala su vijest da su velike boginje globalno iskorijenjene, 1980.]]
[[Datoteka:Alexei_Yablokov,_Rosa_Goncharova,_Vassili_Nesterenko.jpg|desno|mini|[[Alexey Yablokov|Aleksej Jablokov]] (levo) i [[Vasilij Nesterenko]] (krajnje desno) protestuju ispred sjedišta Svetske zdravstvene organizacije u Ženevi, Švicarska, 2008.]]

==== Zdravlje životne sredine ====
SZO procjenjuje da je 12.6&amp;nbsp;miliona ljudi umrlo kao rezultat života ili rada u nezdravom okruženju u 2012. godini – ovo čini skoro 1 od 4 ukupnih globalnih smrtnih slučajeva. Faktori rizika životne sredine, kao što su [[Zagađenje tla|zagađenje vazduha, vode i tla]], izloženost hemikalijama, klimatske promene i ultraljubičasto zračenje, doprinose nastanku više od 100 bolesti i povreda. To može dovesti do brojnih [[Spisak bolesti povezanih sa zagađenjem|bolesti povezanih sa zagađenjem]].
[[Datoteka:World_Health_Organization,_Bangladesh.jpg|mini|Svjetska zdravstvena organizacija, Bangladeš]]
[[Datoteka:World_Health_Organisation_regional_offices.svg|mini|Mapa regionalnih ureda SZO i njihovih operativnih regija:]]

== Također pogledajte ==
* [[Javno zdravstvo]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|United Nations World Health Organization}}
* [http://www.who.int Službena stranica]

{{stub-med}}
{{Ujedinjene nacije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Medicinske organizacije]]
[[Kategorija:Svjetska zdravstvena organizacija]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1948.]]
[[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>h4ma7tqqcxu76xdwocjuoim15yege00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aplikativni programski interfejs</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14575</id>
    <revision>
      <id>3934539</id>
      <parentid>3872831</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T04:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2795" sha1="iteq691pl5zdez7db6i503tefvbg2ri" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|API}}
'''Aplikativni programski interfejs (API) jest''' skup protokola i rutina koji [[računarski sistem]], [[računarska biblioteka]] ili aplikacija obezbjeđuje drugim aplikacijama za obavljanje zahtjeva i usluga tim aplikacijama. Primjer je skup funkcija [[operativni sistem|operativnog sistema]] koje [[program]]i mogu da koriste za obavljanje poslova kao što su upravljanje datotekama i prikazivanje informacija na ekranu.&lt;ref name=&quot;Clarke4&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.drdobbs.com/windows/measuring-api-usability/184405654|title=Measuring API Usability|last1=Clarke|first1=Steven|date=2004|website=Dr. Dobb's|access-date=29. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

Česta upotreba API-ja je unutar [[SDK]]-a ({{jez-en|Software Development Kit}}), tako da SDK-ovi uključuju API zajedno sa drugim alatkama poput [[kompajler]]a ili [[linker]]a. Unutar SDK-a, API se koristi kao građevinski blokovi iz kojih se pravi [[računarski program]]. Npr. SDK za [[Java programski jezik]] sadrži [[J2SE]] API i [[java c]] kompajler, dok [[J2EE]] SDK, potreban za razvoj npr. [[WWW]] aplikacija, je dodatak Java-inom SDK-u&lt;ref name=&quot;OderskySpoonVenners8&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.artima.com/pins1ed/combining-scala-and-java.html|title=Combining Scala and Java|last1=Odersky|first1=Martin|last2=Spoon|first2=Lex|date=10. 12. 2008|website=www.artima.com|access-date=29. 7. 2016|last3=Venners|first3=Bill}}&lt;/ref&gt;, i sadrži dodatni API između ostalog za HTTP protokol potreban za web aplikacije.

== Primjeri ==
{{Div col}}
* [[ASPI]] za [[SCSI]] intefejs
* [[Cocoa (API)|Cocoa]] i [[Carbon (API)|Carbon]] za [[Macintosh]]
* [[DirectX]] za [[Microsoft Windows]]
* [[EHLLAPI]]
* [[Open Database Connectivity|ODBC]] za [[Microsoft Windows]]
* [[OpenAL]] višeplatformski zvučni API
* [[OpenCL]] višeplatformski API centralne procesore i grafičke procesore 
* [[OpenGL]] višeplatformski grafički API
* [[OpenMP]] višeplatformski API 
* [[Server Application Programming Interface]] (SAPI)
* [[Simple DirectMedia Layer]] (SDL)
{{Div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[SDK]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20150821035331/http://www.3scale.net/wp-content/uploads/2012/06/What-is-an-API-1.0.pdf What is an API? Your Guide to the Internet (R)evolution]
* [https://web.archive.org/web/20110903030015/http://lcsd05.cs.tamu.edu/slides/keynote.pdf How to design a good API and why it matters]
* [https://web.archive.org/web/20120403153335/http://www.lior.ca/publications/api_design.pdf How to Write an API]
* [https://web.archive.org/web/20121006002225/http://www.lmax.com/trading-tech/api-trading LMAX Application Programming Interface (API) technology]
{{Operativni sistemi}}{{Stub-rač}}

[[Kategorija:Operativni sistemi]]
[[Kategorija:Programiranje]]</text>
      <sha1>iteq691pl5zdez7db6i503tefvbg2ri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šafran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30565</id>
    <revision>
      <id>3934536</id>
      <parentid>3751039</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T23:11:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6880" sha1="ll4uzgdvmusecnujeijpf02s4j6nib7" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Šafran
| slika = Saffran crocus sativus moist.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Liliopsida]]
| ordo = [[Asparagales]]
| familia = [[Iridaceae]]
| genus = ''[[Crocus]]''
| species = '''''C. sativus'''''
| dvoimeno = ''Crocus sativus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}

'''Šafran''' ({{FaJ|زعفران}} ''budi žut'') se ubraja u najskuplje [[začin]]e. Vrlo je [[aroma]]tičan i gorak a namirnice boji intenzivno žuto. Šafran je poznat po svojim prekrasnim ljubičastim [[Krunica (botanika)|laticama]] i pripada porodici [[perunika]]. Raste samoniklo u [[Evropa|Evropi]], ali zbog svoje izuzetne vrijednosti danas se [[Florikultura|uzgaja]] u velikim količinama širom svijeta. Osim što je cijenjen kao [[začin]], sve češće se sadi i kao ukrasna biljka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/safran-kao-lijek-upotreba-ljekovita-svojstva-i-nuspojave|title=Šafran kao lijek – upotreba, ljekovita svojstva i nuspojave|date=12. 8. 2019|website=Kreni zdravo!|language=|access-date=7. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
Šafran cvjeta svega tri sedmice godišnje i bere se isključivo ručno, što njegov uzgoj i berbu čini vremenski ograničenim i zahtjevnim procesom. [[Internodij|Stabljike]] šafrana rastu vrlo nisko, pa je sama berba izuzetno mukotrpna i zahtijeva puno fizičkog rada. Upravo ta potreba za velikim brojem radnika dodatno utiče na visoku cijenu ovog začina. Iz svake [[Lukovica|lukovice]] šafrana tokom jedne sezone izraste od dva do devet [[Cvijet|cvjetova]], najčešće ljubičaste ili plave boje. Svaki od tih cvjetova sadrži tri crvena ili narandžasta [[Tučak|tučka]], dužine između 25 i 30 milimetara. Ljekoviti i aromatični dio biljke čini isključivo tučak, pa je za proizvodnju jednog kilograma šafrana potrebno ubrati između 150.000 i 200.000 cvjetova. Tokom procesa [[Sušenje hrane|sušenja]], šafran izgubi oko 80% svoje mase, što dodatno povećava njegovu vrijednost.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|title=Najskuplji začin na svetu: šafran|url=https://www.agromedia.rs/agro-teme/ukrasno-i-lekovito-bilje/najskuplji-zacin-na-svetu-safran/|newspaper=Agromedia|date=27. 5. 2025|access-date=7. 8. 2025|language=|last=|archive-date=10. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250710015824/https://www.agromedia.rs/agro-teme/ukrasno-i-lekovito-bilje/najskuplji-zacin-na-svetu-safran/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Rasprostranjenost ==
Šafran se [[Florikultura|uzgaja]] na području koje se proteže od [[Španija|Španije]] do [[Indija|Indije]]. Danas su Španija i [[Iran]] najveći svjetski proizvođači, čineći zajedno više od 80% ukupne svjetske proizvodnje. U Evropi se šafran gotovo isključivo uzgaja na području [[Sredozemlje|Mediterana]], dok se u manjim količinama proizvodi i u [[Italija|Italiji]], na [[Kreta|Kritu]], u [[Francuska|Francuskoj]], te van Evrope u [[Kina|Kini]], [[Turska|Turskoj]] i Indiji. Na području kontinentalne Evrope stoljećima se pokušava uzgoj šafrana, ali s ograničenim uspjehom. Danas se u tom dijelu Evrope šafran proizvodi isključivo u [[Švicarska|Švicarskoj]], u selu Mund, koje se nalazi na 1.200 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] u kantonu Valais. U ovom [[Selo|selu]] šafran se i dalje proizvodi na tradicionalan način, a godišnji prinos iznosi svega nekoliko kilograma.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Najveći proizvođač šafrana u svijetu je Iran, gdje se ovaj dragocjeni začin često naziva &quot;crveno zlato&quot; jer predstavlja trajan i pouzdan izvor prihoda za mnoga domaćinstva.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
Danas postoji više vrsta šafrana, među kojima se najčešće izdvajaju:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

* '''Crocus sativus''' (vrtni šafran) – najpoznatija vrsta koja se sadi iz lukovica, ima plavoljubičaste cvjetove,
* '''Crocus naepolitanus''' (žuti šafran) – jedina vrsta s intenzivno žutim cvjetovima,
* '''Crocus biflorus''' (dvocvjetni šafran) – može imati dvobojne cvjetove, ali češće cvjeta u nijansama plavoljubičaste.

== Upotreba ==
Šafran se već stoljećima koristi u [[Tradicijska medicina|tradicionalnoj medicini]] kao prirodni lijek protiv različitih zdravstvenih tegoba. Njegova primjena obuhvata liječenje: oboljenja [[bubreg]]a, problema s [[Aritmija|aritmijom]], poteškoća s apetitom i [[varenje]]m. Zahvaljujući svojim umirujućim svojstvima, šafran se koristi i kod [[bol]]ova i [[Mišićni spazam|grčeva]], a posebno kod grčevitog [[Kašalj|kašlja]], bolova u [[Trbušna šupljina|stomaku]] i kao blagi [[analgetik]] u prirodnoj medicini. Jedan od glavnih aktivnih sastojaka šafrana je šafranal, koji ima snažno [[Antioksidans|antioksidativno]] djelovanje i efikasno se bori protiv [[Radikal (hemija)|slobodnih radikala]]. Upravo zbog toga jača [[Imunost|imunitet]], produžava vitalnost, povoljno djeluje na [[Čulo vida|vid]] i [[Krvotok|cirkulaciju]], reguliše nivo [[holesterol]]a i [[Trigliceridi|triglicerida]] u [[krv]]i, pomaže u liječenju [[Ateroskleroza|ateroskleroze]], [[Astma|astme]] i [[artritis]]a. Vrlo mala količina šafrana dovoljna je da [[Hrana|jelima]] podari karakterističnu aromu, miris i zlatno-žutu boju. Osim u [[Kulinarstvo|kulinarstvu]], miris šafrana djeluje i kao blagi prirodni [[sedativ]], te se često koristi u prirodnim [[Lijek|terapijama]] za liječenje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]] i nervne napetosti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Doze od '''15 do 20 grama praha šafrana''' mogu biti [[smrt]]onosne! Zato, '''prije svake upotrebe šafrana u ljekovite svrhe''', '''neophodno je konsultovati se s ljekarom''' ili stručnjakom za prirodnu medicinu, kako bi se izbjegle neželjene nuspojave i osigurala sigurna primjena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Narodno vjerovanje ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Lista začina|Spisak začina]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Crocus sativus}}
* https://web.archive.org/web/20070925142224/http://unitproj.library.ucla.edu/biomed/spice/index.cfm?displayID=22
* https://web.archive.org/web/20041110054340/http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=318
* http://gernot-katzers-spice-pages.com//engl/Croc_sat.html
* https://web.archive.org/web/20071012153703/http://abc.net.au/landline/stories/s556192.htm
* https://web.archive.org/web/20051227004245/http://www.crop.cri.nz/home/products-services/publications/broadsheets/020Saffron.pdf

{{Začini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Šafran| ]]
[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Prehrambene boje]]
[[Kategorija:Arapski začini]]
[[Kategorija:Grčka kuhinja]]
[[Kategorija:Indijski začini]]
[[Kategorija:Iranska kuhinja]]
[[Kategorija:Iračka kuhinja]]
[[Kategorija:Španska kuhinja]]
[[Kategorija:Romska kuhinja]]
[[Kategorija:Katalonska kuhinja]]</text>
      <sha1>ll4uzgdvmusecnujeijpf02s4j6nib7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hanka Paldum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34640</id>
    <revision>
      <id>3934535</id>
      <parentid>3850806</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:49:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3934535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12515" sha1="spch837ueoaqziel57hexugh1ra570r" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime             = Hanka Paldum
|slika           = Hanka Paldum.png
|background      = solo_izvođač
|žanr            = folk
|karijera        = 1973–do danas
|datum_rođenja   = {{datum rođenja i godine|1956|4|28}}
|mjesto_rođenja  = [[Čajniče]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
|izdavač         = 
|zanimanje       = Pjevačica
}}
'''Hanka Paldum''' ([[Čajniče]], [[28. april]]a [[1956.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je pjevačica i jedna od najeminentnijih interpretatora [[sevdalinka|bosanske sevdalinke]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sevdalinka.info/en/performers/doyens-of-sevdah/hanka-paldum-2/|title=Hanka Paldum|website=Sevdalinka|language=en-GB|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;
Svoju više od pet decenija dugu pjevačku karijeru okrunila je brojnim popularnim pjesma, pobjedama na festivalima narodne muzike i nagradama na polju muzičke kulture. Svojim brojnim nastupima izvan Bosne i Hercegovine Paldum i do danas uspješno predstavlja muzičko naslijeđe svoje zemlje.&lt;ref name= &quot;IMDB&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.imdb.com/name/nm1086264/bio/|title= ''Biography - Hanka Paldum''|website= imdb.com|access-date= 3. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Počeci ===
Rođena je 28. aprila 1956. u [[Čajniče|Čajniču]], od oca Muje i majke Pembe. Kada je imala sedam godina, sa porodicom se seli u [[Sarajevo]]. Od prvog razreda osnovne škole pjevala je u školskom [[hor]]u. Često je nastupala kao [[solist]]a na školskim priredbama, pjevajući [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Na nagovor brata Mustafe, (koji je bio član KUD &quot;Bratstvo&quot;), počela je da pjeva za ovaj amaterski kulturno-umjetnički sastav.&lt;ref name= &quot;IMDB&quot;/&gt; Nakon smrti oca upisala je Srednju trgovačku školu i uključila se u [[KUD Ivo Lola Ribar]].
Sa 18 godina se prijavila  i prošla na audiciji [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje je napravila prve tonske snimke. To su bile sevdalinke, a prva koju je snimila bila je &quot;[[Moj beharu, ko li mi te bere]]“. Pobijedila je 1973. na festivalu amatera pjevača &quot;Pjevajmo danu mladosti“ pjesmom &quot;[[Pokraj puta rodila jabuka]]“. To joj je omogućilo da u septembru iste godine snimi prvu [[Muzički singl|singl ploču]] &quot;[[Burmu ću tvoju nositi / Ljubav žene]]&quot; uz pratnju Velikog narodnog orkestra [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Zajednički su ga objavili [[Muzička produkcija Radiotelevizije Sarajevo]] i nekadašnji [[Jugoton]].&lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5228082-Hanka-Paldum-Burmu-%C4%86u-Tvoju-Nositi|title= ''Hanka Paldum - Burmu ću tvoju nositi''|website= discogs.com|access-date= 21. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Estradni uspjeh ===
Upoznaje [[kompozitor]]a [[Mijat Božović|Mijata Božovića]] koji joj je napisao pjesmu &quot;[[Zelene oči]]“, koja je postala hit u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Nedugo nakon toga nastupila je na [[Festival Ilidža|Ilidžanskom festivalu]] sa pjesmom &quot;[[Ja te pjesmom zovem]]“. S porastom popularnosti izvan Bosne i Hercegovine, počela je snimati pjesme uz instrumentalnu pratnju orkestara [[Božidar Milošević|Božidara &quot;Bokija&quot; Miloševića]] (&quot;[[Još te volim / Živim za nas dvoje]]&quot;) i [[Aco Stepić|Ace Stepića]] (&quot;[[Ljubav bih ti dala / Starim putem povratka nam nema]]&quot;).    Godine 1975. objavila je prvi kompilacijski album &quot;[[Hanka Paldum (album)|Hanka Paldum]]&quot; na kojem su pjesme sa singl ploča koje je Hanka snimila dotad, kao i obrada sevdalinke &quot;[[Od kako je Banja Luka postala]]&quot;.&lt;ref name=&quot;discogs&quot;/&gt;
Nakon dugogodišnjeg zabavljanja sa Muradifom Brkićem udala se za njega, a potom je krenula i na jugoslavensku turneju kao gost [[Meho Puzić|Mehe Puzića]]. Godine 1979. Muradif i Hanka osnivaju diskografsku kuću “[[Sarajevo disk]]“. [[Milić Vukašinović]], koji je snimio album svoje grupe “[[Vatreni poljubac]]“ za njihovu diskografsku kuću, napisao je Hanki pjesmu “[[Voljela sam, voljela]]” koja je postala veliki hit, a Hanka je dobila [[Oskar popularnosti]] za pjevačicu godine.

Poslije toga snima još jedan singl “Odreću se i srebra i zlata“ , a 1980. godine izlazi joj prvi album “[[Čežnja]]“. Najveći hit sa ovog [[album]]a bila je pjesma “Crne kose“. Uslijedila je turneja po Jugoslaviji koja je počela u [[Beograd]]u, u Domu sindikata  gdje je Hanka održala prvi solistički koncert.
Godine 1982. izlazi joj drugi album “ Sanjam“ na kojem je kompletan autor bio
[[Milić Vukašinović]], a pjesma “Ja te volim“ bila je veliki hit. Album je prodat u tiražu preko milion i po primjeraka. Ponovo je uslijedila turneja širom Jugoslavije.

Ponovo dobija Oskar popularnosti, a nastupa i na &quot;Poselu 2O2&quot; Radio Beograda, kao i na festivalima [[MESAM]] i  Ilidža. Godine 1983. prelazi u beogradski [[Jugodisk]]. Za taj transfer iz jedne u drugu produkcijsku kuću potpisuje najveći estradni novčani ugovor u SFRJ. Jugodisk izdaje album &quot;Dobro došli prijatelji&quot; na kojem je ponovo kompletan autor muzike i teksta Milić Vukašinović. Singl &quot;Sjajna zvijezdo&quot; a potom i album &quot;Tebi ljubavi“ izdaje 1984. Najveći hit sa albuma bila je pjesma autora [[Miša Marković|Miše Markovića]] &quot;Pamtim još&quot; sa kojom je nastupila na [[MESAM]]-u.

Godine 1985. sa ansamblom [[Južni vetar (grupa)|Južni vetar]] snima album “Nema kajanja“. Kompozitor većine pjesama je [[Miodrag Ilić]].

Na festivalu “[[Vogošća]]” 1986. pobjeđuje sa pjesmom “Bolno srce“ i izdaje istoimeni album, na kojem je obnovila saradnju sa Milićem Vukašinovićem.
Nakon nastupa na festivalu Ilidža sa pjesmom &quot;Ne kuni ga majko&quot;, 1988. izlazi album &quot;Gdje si dušo&quot; na kojem je autor pjesama [[Perica Simonović]]. Godine 1989. izlazi album “Kani suzo izdajice” na kojem sarađuje sa [[Ibro Mangafić|Ibrom Mangafićem]]. Na festivalu “Vogošća” pobjeđuje sa pjesmom &quot;Pokloni mi noćas dušu&quot;, a 1990. izlazi album &quot;[[Vjetrovi tuge (album)|Vjetrovi tuge]]&quot;. Godine 1991. dobija poziv od reditelja [[Benjamin Filipović|Benjamina Filipovića]] da se pojavi u filmu &quot;[[Praznik u Sarajevu]]&quot;.

U aprilu 1992. godine u Sarajevu pojavila se pred skupštinom na [[antiratni protesti u Sarajevu 1992.|građanskom protestu protiv rata]] i otpjevala čuvene stihove: &quot;''Musliman, Srbin i Hrvat, sve je to narod moj''&quot; iz svoje pjesme &quot;Bosna je majka moja&quot; i na taj način izrazila nezadovoljstvo blokadom Sarajeva. Ratne godine provela je u opkoljenom Sarajevu, a 1993. bila je u žiriju izbora za mis opkoljenog Sarajeva. Po završetku rata, 1996. godine održava solistički koncert u dvorani [[Vatroslav Lisinski]] u [[Zagreb]]u, a nastupa i na ljetnom festivalu kulture [[Baščaršijske noći]] na kojem izvodi isključivo sevdalinke. Dvadesetogodišnjicu svog rada obilježila je 1999. nizom koncerata u dvorani “Bosanskog kulturnog centra” u Sarajevu, a iste te godine izdala je album “Nek’ je od srca“ na koje su autori pjesama bili [[Hajrudin Varešanović]], [[Alka Vuica]], [[Amir Kazić Leo]]. Najveći hitovi su bile pjesme &quot;Svaka rijeka moru stići će&quot; i &quot;Crni snijeg&quot;, duetska pjesma sa Harijem Varešanovićem. 
Album &quot;[[Džanum]]&quot; izlazi 2001, a objavljuje ga i za područje Srbije. Godine 2003. izlazi album “S kim si takav si“, a 2004. dobija Zahvalnicu grada Sarajeva za lično zalaganje i doprinos u oblasti kulture grada Sarajeva. U novembru iste godine održala je solistički koncert u sarajevskoj [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskoj dvorani Zetra]]. Gosti na koncertu bili su: Alka Vujica, [[Halid Bešlić]], [[Esma Redžepova]], Saša  Matić, [[Milić Vukašinović]] i [[Josipa Lisac]] koji su pjevali u duetu sa Hankom.

Nastupa na  Radijskom festivalu Bosne i Hercegovine u [[Tuzla|Tuzli]] s pjesmom &quot;Dođi&quot; i na festivalu zabavne muzike “Bihać 2006.” na kojem izvodi pjesmu “Ja nemam snage” u duetu sa autorom pjesme Don Almirom. Krajem 2006. izlazi album “Žena kao žena” u izdanju &quot;[[Hayat]] produkcije&quot;. Autori nekih od pjesama su [[Nazif Gljiva]], [[Milić Vukašinović]], [[Zlatan Fazlić – Fazla]],  [[Al'Dino]] i dr. Neke pjesme sa albuma su snimane u Njemačkoj.

Krajem 2013. godine izlazi album &quot;[[Što svaka žena sanja]]&quot; na kojem se nalaze dvije duetske pjesme: &quot;Sofra&quot; sa [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]] i &quot;Kad nas vide zagrljene&quot; sa [[Dragana Mirković|Draganom Mirković]], koje su postale hitovi i prije izlaska samog albuma.

== Zanimljivosti ==
Snimila je mnoštvo pjesama za arhiv [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], od kojih je najpoznatija &quot;[[Stade se cvijeće rosom kititi]]&quot;. Paldum se u Bosni i Hecegovini danas smatra kraljicom sevdaha. Bila je veliki prijatelj s [[Meho Puzić|Mehom Puzićem]], s kojim je i snimila poznatu duetsku pjesmu &quot;[[Hajde, dušo, da ašikujemo]]&quot;. Godinama živi u svojoj kući, koja se nalazi u samom centru Sarajeva, blizu [[Sarajevska pivara|Sarajevske pivare]].

== Diskografija ==
{{Main|Diskografija Hanke Paldum}}

=== Singlovi ===
* &quot;[[Burmu ću tvoju nositi / Ljubav žene]]&quot; (1973)
* &quot;[[Vrbas / Jesen se naša vratiti neće]]&quot; (1974)
* &quot;[[Još te volim / Živim za nas dvoje]]&quot; (1975)
* &quot;[[Sve sam tebi dala / Voljela sam oči nevjerne]]&quot; (&quot;Zelene oči&quot;) (1975)
* &quot;[[Ja te pjesmom zovem / Pokraj puta rodila jabuka]]&quot; (1975)
* &quot;[[Plakaću danas, plakaću sutra / Ne vraćaj se više]]&quot; (1975)
* &quot;[[Procvala ruža / Sunce grije]]&quot; (1975)
* &quot;[[Ljubav bih ti dala / Starim putem povratka nam nema]]&quot; (1976)
* &quot;[[Rastasmo se bez pozdrava / Vojnik na straži]]&quot; (1976)
* &quot;[[Sve je prošlo kao pjesma / Gdje si, srećo?]]&quot; (1977)
* &quot;[[Dosta je bilo ljubavi / Ti si mi sve]]&quot; (1978)
* &quot;[[Voljela sam, voljela / Ispijmo čašu jednu]]&quot; (1979)
* &quot;[[Odreću se i srebra i zlata / Potraži sreću]]&quot; (1979)
* &quot;[[Nikad više / Kamo sreće da ga nisam srela]]&quot; (1981)
* &quot;[[Ja te volim / Nikog nema pomoć kad ti treba]]&quot; (1982)
* &quot;[[Sanjam / Uzalud mi tražiš oproštaj]]&quot; (1982)

=== Albumi ===
{{div col}}
* ''[[Iz bosanske sehare]]'' (1979)
* ''[[Čežnja]]'' (1980)
* ''[[Sanjam (Hanka Paldum)|Sanjam]]'' (1982)
* ''[[Dobro došli, prijatelji]]'' (1983)
* ''[[Tebi, ljubavi]]'' (1984)
* ''[[Nema kajanja]]'' (1985)
* ''[[Bolno srce]]'' (1986)
* ''[[Gdje si, dušo]]'' (1988)
* ''[[Kani, suzo, izdajice]]'' (1989)
* ''[[Vjetrovi tuge]]'' (1990)
* ''[[Uzalud behari mirišu]]'' (1992)
* ''[[Stežem srce]]'' (1995)
* ''[[Nek' je od srca]]'' (1998)
* ''[[Džanum]]'' (2001)
* ''[[S kim si takav si]]'' (2003)
* ''[[Žena kao žena]]'' (2006)
* ''[[Sevdahom kroz vrijeme]]'' (2007)
* ''[[Hanka uživo]]'' (2007)
* ''[[Sevdah je ljubav]]'' (2008)
* ''[[Što svaka žena sanja]]'' (2013)
{{div col end}}

== Kompilacije ==
* &quot;[[Hanka Paldum (album)|Hanka Paldum]]&quot; (1975)
* &quot;[[Srebro i zlato (Hanka Paldum)|Srebro i zlato]]&quot; (1979)
* &quot;[[Hanka i Miroslav]]&quot; (1983)
* &quot;[[Hitovi (Hanka Paldum)]] (1985)
* &quot;[[Rifat Tepić / Nedžad Esadović / Hanka Paldum / Hasan Dudić – Koktel]]&quot; (1987)
* &quot;[[Hanka - Najljepše pjesme / Zelene oči]]&quot; (1989)
* &quot;[[Hanka]]&quot; (1991)
* &quot;[[Šerif, Hanka, Mladen, Osman – Najljepše pjesme iz umjetničke radionice]]&quot; (1992)
* &quot;[[Hanka - Kraljica folka 1]]&quot; (1997)
* &quot;[[Hanka - Kraljica folka 2]]&quot; (1997)
* &quot;[[Hanka - Zlatna kolekcija]]&quot; (2012)
* &quot;[[Hanka Paldum – 34 Najljepše pjesme]]&quot;

=== Ostalo ===
* ''[[Sjajna zvijezdo (album Hanke Paldum)|Sjajna zvijezdo]]'' (sevdalinke uz pratnju [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]])
* ''[[Najljepše pjesme 1 (Hanka Paldum)|Najljepše pjesme 1]]''
* ''[[Najljepše pjesme 2 (Hanka Paldum)|Najljepše pjesme 2]]''
* ''[[Iz kulturne baštine Bosne i Hercegovine' (Sejo Pitić i Hanka Paldum)|Iz kulturne baštine Bosne i Hercegovine'' (Sejo Pitić i Hanka Paldum)]]
* ''[[Hanka Paldum / Halid Bešlić - Pjesme koje smo voljeli 3]]''

=== DVD, VHS ===
* ''[[Jašar Ahmedovski, Lepa Lukić, Zorica Minić, Hanka Paldum – Hit]]'' (1983)
* ''[[Hanka Paldum s prijateljima (Zetra 2004)]]''

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hanka Paldum}}
* [http://www.hanka-paldum.com Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228214858/http://www.hanka-paldum.com/ |date=28. 12. 2019 }}
* {{IMDb name|id=nm1086264|name=Hanka Paldum}}

{{DEFAULTSORT:Paldum, Hanka}}
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Biografije, Čajniče]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>spch837ueoaqziel57hexugh1ra570r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Susitna North (Aljaska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57443</id>
    <revision>
      <id>3934486</id>
      <parentid>3218614</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T13:44:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5351" sha1="7izzqo4tsmm7a3fnwrj3mfnirgx7bpd" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Greške}}
{{Geokutija naselje u SAD-u
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Susitna North
| drugo_ime             = Y
| vrsta                 = [[Census-designated place|CDP]]
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv        = 
| slogan                = 
| nadimak               = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = 
| opis_slike            = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| grb                   =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| savezna_država        = [[Datoteka:Flag of Alaska.svg|25px]] [[Aljaska]]
| regija                =
| okrug                 = Matanuska-Susitna
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| širina_stepeni        = 62| širina_minuta = 2| širina_sekundi =  | širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 149| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi =  | dužina_IZ = W
| površina              = 871,6
| površina_zemlje       = 
| površina_vode         = 
| površina_grada        =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 1260
| stanovništvo_datum    = 2010
| stanovništvo_grada    =
| stanovništvo_grada_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_urban_datum =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_metro_datum =
| stanovništvo_CSA      =
| stanovništvo_CSA_datum =
| gustoća               = 315
| gustoća_urban         =
| gustoća_metro         =
| gustoća_grada         = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| vrsta_vlade           =
| tijelo_vlade          =
| gradsko_vijeće        =
| gradonačelnik         =
| gradonačelnik_partija =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = EST ([[UTC]]-9)
| vremenska_zona_DST    = EDT (UTC-8)
| poštanski_broj        = 99688
| pozivni broj          = 907
| FIPS_kod              = 02-86470
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta_lokacija        = Aljaska
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Susitna North''' (ranije poznat kao '''Y''') jest naselje ''([[Census-designated place]])'' u [[Okrug (teritorijalna jedinica)#Sjedinjene Američke Države|okrug]]u [[Okrug Matanuska-Susitna, Aljaska|Matanuska-Susitna]], [[SAD|američke]] savezne države [[Aljaska|Aljaske]]. Po [[popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2010.|popisu stanovništva iz 2010]], u gradu živi 1.260 stanovnika. Susitna North dio je statističkog područja [[Anchorage]] i u blizini je gradova [[Willow (Aljaska)|Willow]] i [[Talkeetna (Aljaska)|Talkeetna]], kod kojih su najbliži [[aerodrom]]i za javnu upotrebu, udaljeni 34 km. 

==Historija==
{{Proširiti sekciju}}

==Stanovništvo==
Kraj je prethodno bio nastanjen [[Ahtena]] [[Indijanci]]ma, današnji stanovnici dijelom su potomci Indijanaca, te [[Irci|Iraca]] (22,1%), [[Nijemci|Nijemaca]] (11,5%), [[Englezi|Engleza]] (9,5%), [[Holađani|Holađana]] (7,7%), [[Norvežani|Norvežana]] i (6,7%), [[Angloamerikanci|Amerikanaca]] (4,1%).

===Susjedni gradovi===
&lt;div style=&quot;position: relative; float:left; width:500px;&quot;&gt;
[[Datoteka:Blank map.svg|400px|lijevo|Udaljenost]]  
{{Image label|x=0.5|y=0.5|scale=400|tekst=[[Datoteka:Map pointer black.svg|20px|Y]]'''Y'''}} 
{{Image label|x=0.540|y=0.946|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|12px|localidad con 2635 habitantes (2000).]] &lt;small&gt;&lt;br /&gt;[[Big Lake (Aljaska)|Big Lake]] (56 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.462|y=0.156|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|6px|localidad con 41 habitantes (2000).]] &lt;small&gt;[[Chase (Aljaska)|Chase]] (43 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.803|y=0.821|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|10px|localidad con 2030 habitantes (2000).]] &lt;small&gt;[[Fishhook (Aljaska)|Fishhook]] (55 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.589|y=0.883|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|10px|Broj stanovnika 1202 (2000).]] &lt;small&gt;[[Houston, Aljaska|Houston]] (49 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.656|y=0.890|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|14px|Broj stanovnika 4819 (2000).]] &lt;small&gt;&lt;br /&gt;[[Meadow Lakes, Alaska|Meadow Lakes]] lo(52 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.181|y=0.196|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|6px|Broj stanovnika 27 (2000).]] &lt;small&gt;[[Petersville, Aljaska|Petersville]] (55 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.458|y=0.255|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|8px|Broj stanovnika 772 (2000).]] &lt;small&gt;[[Talkeetna, Aljaska|Talkeetna]] (31 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.732|y=0.868|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|14px|Broj stanovnika 4993(2000).]] &lt;small&gt;[[Tanaina, Aljaska|Tanaina]] (54 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.347|y=0.258|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|6px|Broj stanovnika 423 (2000).]] &lt;small&gt;&lt;br /&gt;[[Trapper Creek, Aljaska|Trapper Creek]] (36 km) &lt;/small&gt;}} 
{{Image label|x=0.498|y=0.739|scale=400|tekst=[[Datoteka:Small-city-symbol.svg|10px|Broj stanovnika 1658 (2000).]] &lt;small&gt;[[Willow, Aljaska|Willow]] (30 km) &lt;/small&gt;}} 
&lt;/div&gt;&lt;br clear=left&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070708103136/http://www.city-data.com/city/Y-Alaska.html Y, Aljaska]

{{Gradovi u Okrugu Matanuska-Susitna}}

[[Kategorija:Gradovi na Aljasci]]
[[Kategorija:Gradovi u okrugu Matanuska-Susitna]]
[[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>7izzqo4tsmm7a3fnwrj3mfnirgx7bpd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnautovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62834</id>
    <revision>
      <id>3934540</id>
      <parentid>3851598</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T04:43:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11830" sha1="e9swduyqjx75hoclh9q3w6rmz0ngbvy" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Arnautovići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 2.jpg
| opis_slike                   = Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| mapframe                     = yes
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0085
| dužina_stepeni               = 18.1728
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 466
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157350&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Arnautovići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Arnautovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko|gradu Visokom]], u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], poznato po arheološkom području [[Mile (Visoko)|Mili]], jednom od najvažnijih lokaliteta [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf|title=Arheološko područje Mile - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi u Visočkom polju, na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], blizu ušća rječice Gorušice.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf|title=Arheološko područje Mile - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Okruženo je visokim nasipom željezničke pruge, cestom i koritom rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Oko 2&amp;nbsp;km je udaljeno od stare varoši [[Podvisoki|Podvisokog]], a još bliže su [[Biskupići]] i [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], poznati politički i kulturni centri [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Prema sjeveru je tuda vodio put za poznata historijska i kulturna srednjovjekovna mjesta [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]] i [[Bobovac]], a prema jugu za Podvisoki, Milodraž i [[Fojnica|Fojnicu]].

== Historija ==

=== Starija prošlost ===
Područje Arnautovića pripada širem prostoru Visočke kotline, koji je bio naseljen još u [[neolit]]u. Arheološka istraživanja u Visočkom bazenu uvrštavaju lokalitet Arnautovići među poznata neolitska nalazišta ovog područja.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Vander Linden|first1=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|last3=Orton|first3=David|last4=Vanderheyden|first4=Valérie|last5=Drejaj|first5=Mioara|last6=Hofmann|first6=Robert|year=2014|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf|journal=Godišnjak / Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|volume=43|pages=33–63|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na području Mila-Arnautovića zabilježeni su i ostaci iz [[Kasna antika|kasnoantičkog]] i [[Rimsko Carstvo|rimskog]] perioda.&lt;ref name=&quot;Historijski osvrt&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/posjetite-grad/kulturno-historijsko-naslijedje/historijski-osvrt/|title=Historijski osvrt|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoMili&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/arheolosko-podrucje-mili/|title=Arheološko područje Mili/Arnautovići|date=13. 2. 2016|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Najveći historijski značaj Arnautovići imaju zbog lokaliteta Mili, koji je u srednjem vijeku predstavljao političko, vjersko i ceremonijalno središte bosanske države.&lt;ref name=&quot;KONS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoMili&quot; /&gt; Prema podacima [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] i [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], Mili su bili mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] bosanske vlastele, mjesto čuvanja i izdavanja isprava (''locus credibilis'') te jedno od glavnih crkvenih središta srednjovjekovne Bosne.&lt;ref name=&quot;VisokoMili&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zaštita nacionalnog blaga&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/|title=Zaštita nacionalnog blaga|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na lokalitetu se nalazila crkva sv. Nikole i franjevački samostan, a u historiografiji se Mili povezuju s krunisanjem bosanskih kraljeva od [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] do [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Zadro|first=Dejan|year=2004|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići kod Visokog). Kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja|journal=Prilozi|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na istom mjestu sahranjeni su [[Stjepan II Kotromanić]] i kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I]], što Arnautoviće svrstava među ključna mjesta političke historije srednjovjekovne Bosne.&lt;ref name=&quot;Historijski osvrt&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoMili&quot; /&gt;

=== Novi vijek i savremeno doba ===
Današnji naziv naselja potječe iz [[17. stoljeće|17.]] ili [[18. stoljeće|18. stoljeća]], dok je u srednjem vijeku ovo mjesto bilo poznato kao Mile.&lt;ref name=&quot;KONS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/|title=Nacionalni spomenici|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Arheološka istraživanja na lokalitetu započela su 1909–1910. pod nadzorom [[Karl Patsch|Karla Patscha]], a obnovljena su u drugoj polovini 20. stoljeća, posebno u radovima koje je vodio [[Pavao Anđelić]].&lt;ref name=&quot;Zaštita nacionalnog blaga&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Kaljanac|first1=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|year=2020|title=Rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja oko lokaliteta nacionalnog spomenika Arheološko područje Mili – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko (terenski dio)|url=https://www.researchgate.net/publication/369553603_Rezultati_zastitnih_arheoloskih_istrazivanja_oko_lokaliteta_nacionalnog_spomenika_Arheolosko_podrucje_Mili_-_Krunidbena_i_grobna_crkva_bosanskih_kraljeva_Arnautovici_opcina_Visoko_terenski_dio|journal=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2003. godine arheološko područje Mile – krunidbenu i grobnu crkvu bosanskih kraljeva u Arnautovićima [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot; /&gt; U savremenom administrativnom ustrojstvu Arnautovići su i [[mjesna zajednica]] na području Grada Visoko.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260420025040/https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|archive-date=20. 4. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na današnji izgled područja poseban utjecaj imala je gradnja [[Pruga Šamac – Sarajevo|željezničke pruge 1947. godine]]. Tom prilikom ruševine su grubo poravnate i na njima podignute barake za smještaj [[Omladinske radne akcije|omladinskih radnih brigada]]. Kasnije je izgrađena cesta, kojom je područje zajedno sa crkvom presječeno na dva dijela. Uz put su građeni privatni stambeni objekti, od kojih se jedan nalazi neposredno uz lokalitet.

== Značaj ==
Arnautovići zauzimaju posebno mjesto u historiji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] jer se u njima nalazi jedan od najvažnijih lokaliteta za proučavanje razvoja srednjovjekovne bosanske države, bosanske vladarske ideologije i crkvene organizacije.&lt;ref name=&quot;KONS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoMili&quot; /&gt; Zbog toga se naselje često navodi zajedno s lokalitetima [[Stari grad Visoki|Visoki]], [[Moštre]] i [[Biskupići]] kao dio jezgre srednjovjekovnog visočkog političkog prostora.&lt;ref name=&quot;Historijski osvrt&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Arnautovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157350
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 466
| g2013_bosnjaci           = 454
| g2013_muslimani          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 8
| g1991_ukupno             = 487
| g1991_muslimani          = 479
| g1991_srbi               = 5
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 445
| g1981_muslimani          = 403
| g1981_srbi               = 4
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 36
| g1981_albanci            = 1
| g1971_ukupno             = 392
| g1971_muslimani          = 376
| g1971_srbi               = 14
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_albanci            = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>e9swduyqjx75hoclh9q3w6rmz0ngbvy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Edinwiki</title>
    <ns>3</ns>
    <id>95523</id>
    <revision>
      <id>3934552</id>
      <parentid>3837843</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T10:07:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LollyTruffles</username>
        <id>186655</id>
      </contributor>
      <comment>/* Clanak - 'Juan garaizabal' */ novi odlomak</comment>
      <origin>3934552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78128" sha1="0ftcilbcyi95p59osx6nur52km9g99a" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|'''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!'''}}|vrsta=sitnica}}
&lt;div style=&quot;margin: 10px; display:inline-block;&quot;&gt;{{Dugme|Ostavi poruku / Leave a message|url=http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edinwiki&amp;action=edit&amp;section=new}}&lt;/div&gt;

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 2
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhive
|maks_veličina_arhive = 300K
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(15d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhiva %(brojač)d
}}

== Tek napisana tema predložena za brisanje ?! ==

Poz. Juče sam napisao svoj prvi članak na wikipediji i danas kada sam ušao na link stoji mi da je predložena za brisanje. Ne znam koji je razlog, i molio bih ako je moguce da se to riješi.
 
URL link-a je : https://bs.wikipedia.org/wiki/Jasminko_%C5%A0arac

Poz
Begla.
[[Korisnik:Begla|Begla]] ([[Razgovor s korisnikom:Begla|razgovor]]) 09:40, 9 mart 2017 (CET)

== {{tl|Infokutija ostrvo}} ==

Ja sam prenio čitavu kutiju sa en.wiki. Samo treba podesit da prikazuje tačkicu sa koordinata. To prepuštam tebi :) --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 15:37, 26 april 2017 (CEST)

== Pravopis ==

Pozdrav. Po ulasku na stranicu [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]] primijetio sam jednu grešku u članku. Riječ je o pravilnom pisanju naziva općina Doboj Istok, odn. Doboj Jug. Ja sam stanovnik općine Doboj Istok i moram reći da je jedini ispravan naziv ovaj koji koristim, dakle, Doboj Istok, a neispravni su Doboj-Istok, Doboj istok, te Doboj-istok. Riječ je o tome da je općina registrovana pod tim nazivom te je to jedini ispravan naziv. Mislim da se to odnosi i na općinu Doboj Jug. Ukoliko je potrebno da priložim i neke dokumente koji potkrepljuju moju tvrdnju, nije problem, samo javite. – E. Skopljak 

: Poštovanje. Edinwiki već je mjesecima zauzet i rijetko kad navrati na Wiki, pa ću ja umjesto njega odgovoriti, a i &quot;dežurni&quot; sam za jezička i pravopisna pitanja ovdje. Baš sam jučer tražio kako je ispravno za ove općine. Na sajtu općine Istok nema crtice, a u ''Pravopisu bosanskoga jezika'' (školski priručnik iz 1999) piše s crticom, pa je iz tog razloga i ovdje tako stavljeno jer se vodimo pravopisom (ovo je jezički projekt). Nije problem promijeniti ovo; lično vjerujem da je tako registrovano. Hvala na ukazivanju. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:57, 26 oktobar 2017 (CEST)

== Sarajevo calling ==
Jutro, ma evo standardno, pos'o kuća vikendica, žena djeca ljubavnica... (rimuje se) ;) radi se...--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 07:38, 9 mart 2018 (CET)

== Lua skripte ==

Kad si već tu, pogledaj [[:meta:Special:Permalink/17568421#Lua scripts timing out|ovo]]. Gledao sam skripte, ali mi nije jasno do čega je. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:16, 9 mart 2018 (CET)
: Kao što greška govori desio je se timeout, jer predugo traje dok se skripta završi i onda ga wiki samo stopira poslije odredjenog vremena. Brzi pogled mi govori da je konkretno problem u modulu [[Modul:Stanovništvo|Stanovništvo]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 18:41, 9 mart 2018 (CET)
::... pa normalno da je problem u modulu. To već znam. Mislio sam da pogledaš gdje je problem ''u'' modulu kad nađeš vremena. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:45, 9 mart 2018 (CET)
::: Kratko rješenje je da provjeriš [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Grabovik_(Gora%C5%BEde)&amp;diff=2916657&amp;oldid=2913721 ukupne brojeve]. Dugo rješenje je da se taj modul djelimično ili potpuno na novo napiše i kako treba istestira, jer trenutno uopšte nije pregledno. Najbolje rješenje je da nađemo zamjenu sa nekim modulom sa en.wiki. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 19:07, 9 mart 2018 (CET)
:::: A joj, pa da... u brojevima je bio problem. :-) Popravio sam. P. S: Pokušao sam davno popraviti [[Grabovik (Goražde)#Stanovništvo|ovu]] fusnotu &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; da se pokazuje nakon naziva naroda, a ne ispred broja u tim tabelama, ali mi nije pošlo za rukom, pa ako ima nekakav lagan fix za to dok ne nađemo drugi modul, valjalo bi popraviti. Ako ne, nema veze. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 21:56, 9 mart 2018 (CET)
::::: Nema ''kvik fiks'' nažalost, jer se note dupliciraju i povezano je na nekoliko dijelova što zahtijeva dalje restrukturiranje koda. A ako počnem, kakav sam, odma ću sve na novo. :) Neka stoji za sad; bitno je da se one greške sada mogu ukloniti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:35, 9 mart 2018 (CET)
==Edine Wikipediću==
Da li je i kako moguće podnijeti molbu/zahtjev za pomilovanje nakon globalne zabrane?[[Korisnik:Homo erectus habilis|Homo erectus habilis]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo erectus habilis|razgovor]]) 23:42, 23 maj 2018 (CEST)
: Zavisi do slučaja. O kome se radi? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:27, 24 maj 2018 (CEST)
:: Pa Yahadzija, zar nisi skont'o? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:29, 24 maj 2018 (CEST)
; Nisam toliko promućuran, jer sam [[imbecil]] sa potvrom.[[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 20:01, 24 maj 2018 (CEST)
;Tražio sam pomilovanje za Yahadziju, nije ratni zločinac![[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 00:22, 25 maj 2018 (CEST)
::: Koliko vidim bilo je nekih problema oko izmjena i autorskih prava. Blokada je bila na 3 mjeseca i to još prošle godine, tako da je ona istekla što se bs-wikija tiče. Međutim, Yahadzija je također dobio blokade na drugim wikipedijama i na kraju globalnu blokadu, kao što se [[Posebno:SredisnjaAutent/Yahadzija|ovdje]] može vidjeti. To mu onemogućava pristup na svim projektima. Za raspravu/pomilovanje se može tamo obratiti gdje je blokada i postavljena. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:07, 25 maj 2018 (CEST)

==Ko je blokirao Yahadziju==
Kome može podnijeti zahtjev za reviziju. Svi oni koji su tražili blokadu prihvatili su kasnije njegove članke. Sporne slike su njegove, a one su glavni povod (da li i razlog?) kažnjavanja. Prihvećene su samo one koje je posudio iz drugih Wikipedija ili uzeo iz knjiga. Može li to tako? Pretpostavlja se da je cijelu kampanju pokrenuo izvjesni C3r4 (što je provjerlivo u zapisniku). [[Korisnik:Shundohunter|Shundohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Shundohunter|razgovor]]) 00:43, 26 maj 2018 (CEST)
: {{Spomeni|Shundohunter}}, Yahadzija, prestani praviti nove račune i pročitaj šta sam napisao ovdje: [[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus]]! --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:11, 26 maj 2018 (CEST)

== Pitanje ==

Šta je sa prijedlogom za pomilovanje korisnika Yahadzija? [[Posebno:Doprinos/104.218.63.55|104.218.63.55]] 13:41, 27 maj 2018 (CEST)

== Edine  ==

Koristit ći Wiki-1765 [[Korisnik:Wiki-1765|Wiki-1765]] ([[Razgovor s korisnikom:Wiki-1765|razgovor]]) 19:55, 4 juni 2018 (CEST)

== Brisanje moje stranice ==

Poštovani,

Molim vas odakle vam pravo da brisete moju stranicu sa Wikipedia, zašto ja ne bih imala pravo imati svoju stranicu??

Unaprijed zahvalna,

Bojana Djurdjevic

== CLDR ==
Ko može na CLDR promijeniti lokalni naziv jezika sa kodom ''it'' iz &lt;s&gt;talijanski&lt;/s&gt; u ''italijanski''?--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 08:35, 9 august 2018 (CEST)
: Ne znam, nisam to nikad istražio. Možda {{Spomeni|Srdjan_m}} zna? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 19:44, 10 august 2018 (CEST)
:: {{Spomeni|C3r4}}: Mogu ja i {{plainlinks|url=http://u.cubeupload.com/srdjan/jwj513.png to sam već promijenio uz podršku kolega iz Googlea i Microsofta}} (budući da to i oni koriste) dok je trajao period za te promjene ove godine. Kad programi/kompanije ažuriraju verziju CDLR-a na 34 trebalo bi se promijeniti. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 07:56, 13 august 2018 (CEST)

== Bosanski jezik ==

Pozdrav. Tek sam se prijavio na wikipediju iz cistog razloga da svojim radom doprinesem razvoju wikipedije na bosnaskom jeziku i krenuo sam od stranice UEFA Liga Prvaka gdje sam napravio odredjene promjene, al' sam dobio poruku u kojoj stoji da ne koristim bosanski jezik iako pisem na tom jeziku. Kako je to moguce i sta nisam napisao na bosanskom?
: Pozdrav i dobrodošao na Wikipediju. Vidim da ti je {{Spomeni|C3r4}} vratio izmjene, tako da je najbolje kod njega da provjeriš zašto. —- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:39, 11 august 2018 (CEST)

== Upit ==

Poštovani Edine,

Nedavno sam se logovala na wikipediu na molbu moje prijateljice, Amire Medunjanin, da joj izmjenim fotografiju na
https://en.wikipedia.org/wiki/Amira_Medunjanin to smo nakratko i uspjele, nakon čega mi je došlo da kršim autorska prava, pokusala sam još par puta sa drugim slikama,ali opet isto, nakon sto sam joj javila, ona je napravila racun, sto se isto dogodilo i njoj, bez obzira sto je slika njena i sto ima prava na istu. Nakon toga, pokusala sam jos par puta sa nekim drugim slikama, ali svaki puta me neki drugi administrator, editor ili volonter &quot;ubije&quot;.
Možete li nam pomoći da izvršimo izmjenu slike na wikipediji, ako treba mogu vam dati kontakt mail same Amira i ostale podatke, također sam i administrator na njenoj officijelnoj FB stranici. Dala mi je sva prava da za nju to odradim ali nam to nije uspjelo.

Molim Vas da nam pomognete oko ovog malog ažuriranja fotografije i eventualno dijela teksta.


Svako dobro
Azra H aka [[Korisnik:Enigma666rock|Enigma666rock]] ([[Razgovor s korisnikom:Enigma666rock|razgovor]]) 13:45, 29 august 2018 (CEST)enigma666rock
: Pozdrav Azra. Vidim da si već na commonsu postavila zahtjev, a tamo je neko već i reagovao ([[:commons:Commons:Undeletion_requests/Current_requests#File:Amira-Medunjaninimg.jpg]]). Trebaš prvo zatražiti da ti se blokada ukine, i tu je najbolje pratiti formalni proces i kako su ti već objasnili na stranici za razgovor. Pretpostavljam da si dalje upućenja uvezi autorskih prava itd. A u slučaju da nisi, možeš pogledati [[:en:Wikipedia:Uploading images]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 18:27, 29 august 2018 (CEST)

ćao

== Nominacija  ==

U trenutku nominacije, tj. početka glasanja korisnik nije ispunjavao uvjete, nego je naknadno stekao broj izmjena, kako su dani išli. Tamo na komentarima piše mora imati  ove izmjene do početka glasanja. A nije ih imao.  --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 10:41, 4 oktobar 2018 (CEST)
: Sasvim si upravu! Tek sada vidim da su izmjene urađene poslije kandidature. 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:06, 4 oktobar 2018 (CEST)
:: Prva izmjena bila je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinos/IndexAccount&amp;offset=&amp;limit=500&amp;target=IndexAccount 20. septembra 2018.] Dan prije glasanja! Broji li se početak glasanja ili dan kada je glasano? Nije baš jasno...ali sami smo krivi, da to nismo regulisali!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:22, 4 oktobar 2018 (CEST)
::: U [[Wikipedia:Prijedlozi za upravnika#Administrator (sysop)|pravilima na koja je sâm GBL povezao]] nigdje ne piše da su morala nastati prije početka glasanja – samo piše da mora biti 150 ukupno, a 50 u posljednja 3 mjeseca (ne piše &quot;3 mjeseca prije početka glasanja&quot;). ZzK na [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Nova pravila za kandidiranje administratora|koji je Munja povezao]] još uvijek nije usvojen (samo se troje izjasnilo &quot;za&quot;, a zamjerke u komentarima nisu uvršene u sâm zahtjev niti kao mogućnosti pri odabiru novih pravila, što je suprotno od riješenih ZzK-ova u kojima su zamjerke ispoštovane i izjasnilo se barem šestero, osmero ljudi ili generalno aktivni korisnici). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 4 oktobar 2018 (CEST)
::::Nominacija je pokrenuta 21 septembra 2018. u 11:00, nominacija traje 14 dana 0 sati 0 minuta 0 sekundi, pravo glasa imaju svi korisnici do početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije, te i u ovom slučaju zahtjevam sankcionisanje korisnika {{spomeni|AnToni}} '''zbog [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&amp;type=revision&amp;diff=2955016&amp;oldid=2955015 uplitanja u regularnost glasanja]'''! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 11:51, 4 oktobar 2018 (CEST)
:::::Gdje u pravilima koje si povezao piše da pravo glasa imaju korisnici &quot;od početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije&quot;? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:00, 4 oktobar 2018 (CEST)
::::::Kada sam u slučaju oduzimanja statusa GBL-u upozoravao na nedefinisanost postupka nije se reagovalo, bitno je bilo ukinuti administratorsko pravo i završiti s time! Da ne spominjem samovoljno naturanje pravila u toku glasanja što je umalo i prošlo. Tačno je da nije definisano, ni do početka ali ni do kraja procesa glasanja. Naravno da podrazumjevani uslovi moraju biti ispunjeni na samom početku procesa. Ali zar bi trebalo i misliš da tu granicu za broj izmjena treba pomjeriti do završetka glasanja? Pa da u tih 14 dana saradnik koji ima ukupno 101 izmjene bez ijedne izmjene u posljednja tri mjeseca forsirano skupi još 50 izmjena i ispuni pravo na glasanje. To je pokušaj uticanja na rezultate glasanja bez obzira kako bi ti eventualni saradnici glasali ako bi im se omogućilo takvo pravo!--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:48, 4 oktobar 2018 (CEST)  
{{izvuci}}
De ti meni reci Srdjane treba li u '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&amp;type=revision&amp;diff=2955016&amp;oldid=2955015 ovom]''' slučaju izvršiti kakve sankcije prema korisniku {{spomeni|AnToni}}!? Je li ovo samovolja, kršenje pravila... kako bi ti definisao takav potez!? I kako definišeš svoju izjavu da korisnika koje opsuje treba blokirati na 1 dan, a korisnika koji navodi primjer o nečemu treba blokirati na primjer na 3 dana!? I kako bi definisao admnistratora koji izmjene drugog korisnika naziva [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Protokol&amp;page=User%3AGolden+Bosnian+Lily idiotizmom]!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:15, 4 oktobar 2018 (CEST)
: Kako bih to ''ja'' definirao? Mislim da sam to već rekao, ali evo opet: smatram da bi svi trebali biti aktivni u sprečavanju kršenja Wikipedijinih osnovnih principa – bilo da se to radi direktno ili proxyjem – kako administratori, tako i birokrati, što ja mislim da je u tom slučaju učinjeno. Nisam rekao da nekoga treba blokirati na jedan dan zbog psovanja&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; niti sam rekao da nekoga ko navodi primjer treba blokirati na tri dana. Koliko sam mogao primijetiti, Toni te je posljednji put blokirao zato što si [[Special:Diff/2955664|ovdje]] pod 4. tačkom napisao &quot;ovo i ovo možemo karakterizirati kao vandalizam, idiotizam ili čak kao bezobrazluk&quot; (ključna riječ &quot;idiotizam&quot;) što je Toni u polju za razlog citirao (doduše bez navodnika, pa je možda zato tu nastala zabuna). To je stvarno bilo nepotrebno s tvoje strane, da nečije vrlo vjerovatne greške pogrešno okarakteriziraš i nazoveš idiotizmom. Kako bi se osjećao da ti nehotice par puta pritisneš mišem na nešto (i meni se barem dvaput desilo da nenamjerno pritisnem na [vrati] s mobitela), a neko ti krene naveliko predbacivati da je to idiotizam? Sigurno ne lijepo.
: &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Mala digresija: Koliko znam, mislim da blokiramo samo kad se vrijeđa psovanjem, a ne kad se psovke koriste ekspresivno u porukama (primjerice: &quot;E jbg, nisam znao / izvini&quot; i tome slično). Barem je takva praska na drugim wikijima, tipa en.wiki, de.wiki i slično. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:49, 4 oktobar 2018 (CEST)
::Po tvojoj logici dobio bih blok od jedan dan da sam opsovao nego postavio pitanje kako da nešto nazovemo? Ovo na kraju rečenice je upitnik. To znači da postavljam pitanje. A ako je upitnik na kraju rečenice to znači da korisnik nešto nekog pita. Dakle, kako da ja nazovem tu vrstu AnTonijevih izmjena? Ja AnTonijev postupak tumačim kao u vandalizam; jednom rečenicom: zloupotrebljavanje adminskih prava! Ono što {{spomeni|Edinwiki}} priča o &quot;mom grehu&quot; kao admina koji je blokirao drugog admina bez navodnih ovlasti uopće nesmatram ozbiljnim! Zašto! Pa jednostavno: pretpostavimo da imamo jednog birokratu i on radi šta hoće. Navodno, po nekim izmišljenim pravilima, koja nigdje ne pišu, taj birokrata može raditi šta hoće jer nema niko prava da ga zaustavi! Znači, on može raditi i vandalizam, nazivati druge korisnike kako god on želi, konačna odluka je u svim segmentima isključivo njegova te može jednostavno i da ignorira i tri posljednja konsenzusa!? Da bi taj birokrata bio smaknut čak nema niko pravo niti da ga nominira za oduzimanje tih istih prava koja mu je zajednica i dala!? I onda dođe &quot;neko sa strane&quot; '''ko je tu 5 dana od ostalih 365''' i počne neku vrstu svoje filozofije kako se adminska prava isključivo mogu izgubiti samo ako se zloupotrijebe ta &quot;adminska&quot; prava!?!?!? I onda, i kad i to nađemo, javi se opet &quot;neko iz mase&quot; tvrdeći da je greška u pravopisu ili nekakvom krivom tumačenju jezika. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:27, 4 oktobar 2018 (CEST)
:::Uvijek smatram, odnosno smatrao sam, da je bolje korisnika blokirati na jedan dan nego pokretati postupak oduzimanja prava zbog možda i slučajne jedne greške. AnToni je tada uradio vandalizam, radi ga i sad namećući svoja pravila ignorišući na primjer konsenzus! Ako je donešen konsenzus ne vidim da je {{spomeni|AnToni}} još uvijek poništio svoje izmjene! Ili jeste!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:35, 4 oktobar 2018 (CEST)
:::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Mislim da onda nisi dovoljno upućen kako ovo sve funkcioniše, jer to što navodiš da niko nije smjenjljiv jednostavno nije tačno. Za AnTonija i Srđana si pokrenuo već raspravu, i procedura ta će se do kraja ispoštovati. Tu imaš priliku da tačno navedeš gdje je počinjen vandalizam po tvom mišljenju itd. Tom procedurom ćemo ispitati dali je to smjenjivanje opravdano sa navedenim argumentima na osnovu pravila, ili zdravog razuma ako nebudemo imali ništa drugo. Oni koji odlučuju o ovome su stavljeni na tu poziciju sa povjerenjem zajednice, i stim po definiciji imaju pravo to da urade. Ukoliko se neko sa tim odlukama neslaže, što je isto moguće, može se žaliti onima iznad ove zajednice, a to mjesto bi bilo na Meti.
:::: Isto da dodam da mi ovi tvoji pozivi i priča sve više i više prelaze na trolovanje. Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica u svoju ovu priču i postavljaš izazivajuće komentare. Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem. Vrijedan si korisnik i pokazao si u prošlosti da možeš mnogo toga dobrog učiniti, pisanjem članaka i saradnjom sa drugima (znam da smo zajedno dosta oko šablona sarađivali). Bilo bi šteta tu pozitivnu energiju izgubiti, i moj savjet bi ti bio da malo razmisliš o tome jer ovo što činiš u zadnje vrijeme to uglavnom nije. Ovo zadnje također važi i za druge. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 16:37, 4 oktobar 2018 (CEST)
:::::Ja mislim da ti Edinwiki uopće nisi u toku a kako bi i bio kad si tu &quot;5/365&quot; dana, a inače se svi pozivate po &quot;nekim funkcijama&quot; te si onda dužan u tom smjeru i da radiš! Kao birokrata dužan si da odgovoriš na pitanja koja ti se postavljaju! I to redom, pitanje po pitanje a ne u globalu! I vjeruj, razmišljam da se obratim na Meti gdje ću zahtjevati za detaljnom istragom &quot;revisionism of Ustashe supporters&quot; pa ćemo vidjeti koliko ćemo dogurati! Neće mene niko - ama baš niko na takav način oslovljavati. Kao prvo reći takvo što nekom na primjer u Bosni i Hercegovini jeste krivično djelo te se može i pred zakonom odgovarati! Komentar koji si napisao:
{{citat2|Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem.|}}
ne priliči jednom birokrati što znači da direktno podržavaš postupke AnTonija (iako je to AnTonijeva zloupotreba ad. prava). Živimo u sistemu demokratije te za razliku od pojedinaca ne koristim riječnik &quot;šuplja priča&quot;/&quot;prazna slama&quot; ako dotična osoba misli drugačije. Ovo &quot;pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem&quot; tumačim čak i kao prijetnju. &quot;Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica&quot; - taj odgovor imaš '''[https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%3A%D0%A2%D1%80%D0%B3%2F%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%BE&amp;type=revision&amp;diff=20892562&amp;oldid=20873255 ovdje]''' i '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5138728&amp;oldid=5137779 ovdje]'''.--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 18:42, 4 oktobar 2018 (CEST)

Za glasanje smo oduvijek praktikovali da se uzme u obzir početak glasanja kod brojanja izmjena, te bih se zato ovoga i držao (ali bilo bi dobro pojasniti ovo). Imajte na umu da kod oduzimanja statusa glasove nemožemo mjeriti jednako kao što to radimo za davanje statusa jer jednostavno nemamo pravila koja propisuju kako da tu postupamo. Koliko sam ja svjestan svaki ogranak wikipedije to rješava na svoj način, a i mi bi trebali uspostaviti ova pravila koja podržajemo i što mislimo da ima smisla. Dok neriješimo taj problem, smatram da je jedino što preostaje da se izvagaju svi argumenti za i protiv i onda napravi odluka. PS. Slučaj kod Tonija još nisam detaljno pogledao jer nažalost nemam puno vremena. Ali uhvatit ću priliku za koji dan pa ću i tamo reagovati. Tu uglavnom ima još vremena do slijedeće sedmice. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:21, 4 oktobar 2018 (CEST)
: U pravu si vezano sa pravila, imamo slučaj glasanja od prije pola godine i taj princip koristiti dok ne promijene se ili detaljnije utvrde pravila. Drugi slučaj za oduzimanje prava je specifičniji.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:53, 4 oktobar 2018 (CEST)
: U stvari, to je najbolja ideja. Trebalo bi izvagnuti argumente jer ne možemo sada ustanoviti konkretna pravila. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:23, 4 oktobar 2018 (CEST)

== Brisanje komentara!? ==

'''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3A%C4%8Car%C5%A1ija&amp;type=revision&amp;diff=2957088&amp;oldid=2957086 Dozvoljeno]''' ili '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom%3AGolden_Bosnian_Lily&amp;type=revision&amp;diff=2957048&amp;oldid=2955672 nije]'''?!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 06:58, 5 oktobar 2018 (CEST)

== Radna akcija ==
Idemo u radnu akciju Edinwiki, a od mene više nema priče (osim vezano za konkretan rad na wikipediji kao i do sada).
Pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 07:28, 5 oktobar 2018 (CEST)
: Da ja onda pobrišem onu moju stranicu što sam sinoć napravio? Ili da prije prebacimo započeti spiak sa moje stranice na tvoju projektnu stranicu?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:32, 5 oktobar 2018 (CEST)
:: Mislim da bi najbolje bilo da ovo smjestimo na [[Wikipedia:Spisak smjernica]]. Dodao sam na spisak tamo na projektu. Znači, ili da premjestiš to tamo, ili da od nova počneš. Po meni je najbolje da držimo strukturu s en.wikija, jer nam je onda lakše uporediti šta imamo i šta nam nedostaje. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:40, 5 oktobar 2018 (CEST)
:::Idemo onda sa strukturom en.wiki! Ono moje je bilo samo inicijalziranje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:07, 5 oktobar 2018 (CEST)

== Gerrit ==

Pozdrav kolega, dobrodošao na svet gerrit.wikimedia.org ;) Želim ti sreću tamo. Kada budeš postavljao ''patcheve'', dodaj me kao ''reviewera''. Korisničko ime mi je isto kao i ovde. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Zoranzoki21|Zoranzoki21]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoranzoki21|razgovor]]) 00:15, 6 oktobar 2018 (CEST)
: Pozdrav Zorane, i hvala na dobrodošlici. A to je mala izmjena koja mi već odavno stoji na spisku. Do sada sam te neke stvari lokalno rješavao, pa reko hajde da i to već tamo jednom riješim. Dodam te kod sljedećeg patcha. ;) PS. Odavno sam ja tamo registrovan, tako da neznam dali sam baš tako &quot;nov&quot;. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 10:08, 6 oktobar 2018 (CEST)

== Objektivnost administratora ==

{{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|C3r4}}: Da vas uključim ovdje u diskusiju, jer vidim da niste u stanju da smirite situaciju. Pozivam vas na osnovu vaše dužnosti administratora da djelujete objektivno, i korektno ukoliko je pitanje bilo kakvog sukoba. Vidio sam nekoliko stvari iza kojih ne stojim, i nekoliko postupaka koje smatram da krše pravila.

'''Blokiranje korisnika [[Korisnik:Mixastarcevic|Mixastarcevic]]'''
# @Cera: Ako je korisnik [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&amp;user=&amp;page=Mixastarcevic&amp;wpdate=&amp;tagfilter= blokiran] samo na osnovu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;diff=2964899&amp;oldid=2964898 ove izmjene] onda smatram da je ovo pogrešan postupak. Blokade trebaju da budu preventivne, a ne kažnjavajuće ([[:en:Wikipedia:Blocking_policy#Purpose_and_goals]]).
# @AnToni: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&amp;user=&amp;page=Mixastarcevic&amp;wpdate=&amp;tagfilter= Poništavanje] ove blokade istog korisnika bez prethodne diskusije sa Cerom mislim isto da nije na mjestu. Pored toga najviše zato što si sam upetljan u toj diskusiji i izmjenama. Uvijek se može zatražiti mišljenje ostalih administratora.

'''Nacionalnost / etnicitet'''
# @Cera, @AnToni: Stranica [[Nikola Tesla]] je zaštićena da bi se izbjegao rat izmjenama. Ok. Ali zašto se onda nakon toga ipak prave izmjene? @Toni [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;diff=2965033&amp;oldid=2965032], @Cera [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;diff=2964978&amp;oldid=2964910]. Mislim da ste tu obojica pogriješili. Postoji dosta toga opisano ovdje: [[:en:Wikipedia:Edit warring]], pa bih vas pozvao da pročitate. Praksa je poslije ovakvog rata izmjena i zaštite stranice da se prvo postigne consensus, i tek poslije toga naprave izmjene.
# @AnToni: Citiram sa stranice za razgovor: ''&quot;..a diskusija o tome da li je Tesla bio Srbin je suvišna''&quot;: Svako ima pravo da reaguje na SZR i da svoje mišljenje, ukoliko je ono konstruktivno. Ukoliko je ista diskusija već prije vršena, onda se može referirati linkom.

'''Nepotrebni komentari'''

Ovakvi komentari nemaju smisla! Kako postići konstruktivan razgovor kada se ovakve izjave bacaju jedna prema drugom?
# @Cera: &quot;''Očigledno da ovaj vlasnik Wikipedije i kvaziadministrator AnToni gura prosrpsku i prohrvatsku tezu u svim mogućim člancima. Pošto je ovdje zabranjeno kritiziranje ovih nedodirljivih administratora''&quot;


Ovdje vas oboje kritikujem sa pozitivnom namjerom. Nadam se da ćete se sabrati i uvidjeti da vaš postupak nevodi ničemu, jer nije prvi put da se ovako nešto dešava. Važnije od toga: kršite pravila Wikipedije i nedržite se svoje dužnosti kao administrator da postupate po istim. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 17:55, 24 oktobar 2018 (CEST)
: Blokada kolege, koji je dodao je neosnovana i uzrokovana rječju srpski,što Ceru odmah navodi na blokadu. Svako ko napiše nešto, a to njemu zvuči na srpski, vrijeđa ga sa neprimjernim komentarima ili ga blokira. Tomu treba stati u kraj. Postao je poznat i u &quot;svijetu&quot;, pa su me u Lembergu pitali zašto se  on tako ponaša...šta reći?  Drugi nam se smiju ili stvaraju enciklopediju, a naš Cera patrolira i traži veljače i lepotu da blokira suradnike i korisnike. Blokirati nekoga zbog jedne riječi u članku je puno i previše, a razjurivanje novih korisnika neumjesnim komentarima je još gora stvar. Mora li se to tolerisati? Blokiranog sam deblokirao, da čovjek vidi da ovo nije grupa divljaka, koji čekaju da neko napiše srpski, pa da ga se blokira. Ovo šta se radi je presedan i postavljam svima pitanje, da li mu i dalje treba d::opustiti uvrede prema novim korisnicima?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:29, 24 oktobar 2018 (CEST)
:: Kratki odgovor na dugi esej kolege: vrlo dobro znam šta radim, nisam od jučer ovdje, i vrlo dobro &quot;pročitam&quot; ko ovdje radi vandalizam &quot;slučajno&quot; a ko namjerno dođe samo da bi napisao da je Kosovo dio Srbije ili da je prosinac umjesto decembra. Takve stvari uklanjam bez ikakve diskusije ili &quot;konsenzusa&quot;. Nastojim praviti bosansku Wikipediju (aka Wikipediju na bosanskom jeziku) a ne da se uvlačim Srbima ili Hrvatima u pakš...!--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 08:27, 25 oktobar 2018 (CEST)
::: No problem je što naš jezik razumiju i ti &quot;ozloglašeni&quot; koji su inače i tvoje komšije i ravnopravi državljani tvoje domovine i oni imaju pravo surađivati na našem projektu I kultura govora ti je katastrofalna. Većina nas su akademici i tako se ne bi trebalo pisati. Nismo mi šaneri!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:35, 25 oktobar 2018 (CEST)
:::: Ti drugi ravnopravni građani i državljani moje i tvoje domovine imaju pravo pisati na 3 ravnopravna jezika u Bosni i Hercegovini. Prema tome, bujrum, imamo bs.wiki, sr.wiki i hr.wiki! Ovdje se pisalo, piše se i pisat će se isključivo bosanskim jezikom, za druge jezike nema niti će ikad biti mjesta! --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 08:39, 25 oktobar 2018 (CEST)
:::Razumijem ja to. Ti si se učahurio u neku svoju viziju o nekom lokalizmu, koji je wiki projeku nepoznat. Nije moje da te mijenjam. Mir ist eigentlich wurscht! Kako mi ovdje kažemo!-[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:35, 25 oktobar 2018 (CEST)
:::: To nema veze sa lokalizmom. Jezik najbolje znaju lokalci. Čak i kada je u prenesenom značenju, ili bolje rečeno &quot;između redova&quot;. Oni koji su na svojoj koži osjetili 90te &quot;pušu i na hladno mlijeko&quot; ako me razumiješ, a znam da znaš šta mislim.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 10:20, 25 oktobar 2018 (CEST)
:: Osjetio sam više nego ti, stariji sam pa me je to zakacilo kao učesnika a ti su vjerovatno bio posmatrač ili eventualna žrtvA. No rat se završio prije 20  godina i nama je cilj prenijeti znanje na sve one koji to trebajz. A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo. Samo mi to možemo promijeniti,jer ćemo inače izgubiti i korisnike i čitaoce. A o jeziku se ne bi puno petljao jer nisam kao ni ti filolog, pa neka oni odlučuju o tim stvarima.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 25 oktobar 2018 (CEST)
:::Ne razumijem dio rečenice: '''A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo.''' Pa i da smo najbolji opet bi imali loš glas a zna se i gdje i od koga! A ako pogledamo lične profile pojedinih administratora na facebooku, pa pobogu, pola ih veliča &quot;Dražu Mihajlovića&quot;! Treba li da spomenem i o kojim administratorima je riječ?!? Naravno, oni nisu revizionisti (zahvaljujući nekim drugim kriterijima). --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 11:07, 25 oktobar 2018 (CEST)
:: Ne znam ko veliča Dražu! A ja nemam facebook stranicu, osim jednog bloga, ali on nema veze sa politikom, nego sa literaturom. Ima i kod nas onih koji veličaju ustaški pokret. I na tome treba poraditi. I to da je gorespomenuti rehabilitiran, nema veze ni sa nama ni sa wiki. Barem ne sa mnom.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:23, 25 oktobar 2018 (CEST)

== Upozorenje ==

Cijenim Edinwiki to što pokušavaš da se pridržavaš pravila, jer upravo to radi AnToni i donedavno naš Srdjan. Kad smo veċ kod Srdjana, izgleda da nas je i on napustio. Bio je prošlog oktobra predmet verbalnog šikaniranja od strane dotičnog kojem je izgleda najprirodniji najniži način komuniciranja sa ostalim saradnicima. I sam si rekao da od njegovih optužbi o zloupotrebi administratorskih ovlaštenja nema ništa. Izgleda da se Srdjanu dobro zgadila &quot;kulturna i na činjenicama zasnovana diskusija&quot;. Čovjek je samo lagano &quot;okrenuo list&quot; i nastavio da radi korisnije stvari u svom životu, nego da se bavi glupostima dotičnog, kojeg se izgleda ne smije nazvati pravim imenom po pitanju njegovog svjetonazora. Prošlog oktobra je mržnja prema momcima poput Srdjan i AnToni frcala na sve strane. Ja sam do tada samo radio moje kompozitore, Maje, Vizantijsku umjetnost i tako te stvari, ali kad sam vidio kako ih frajer provocira, jednostavno sam principijelno stao u njihovu odbranu. Ne volim nepravdu. Pročitaj u moje ime nekoliko poruka koje sam ovih dana dobio od njega. Ja ih nisam ni otvarao, a indirektno sam po reakciji AnTonija shvatio da mi je pisao i o konzumiranju svinjetine. Meni šalješ upozorenje, a nisi ni pogledao šta je meni naša &quot;princeza&quot; napisala. Da se odmah razumijemo, meni je wikipedija jedan lagani hobi i način da dam neki svoj doprinos, jer sam se ovdje u SAD-a lijepo snašao, a baš zato što imam lijep život hoċu makar na ovaj način da pomognem. Pogledaj samo GBL i njegov &quot;dosije&quot;. Svađe i rasprave sa drugim saradnicima, nervni slom koji je doživio kad nas je demostrativno &quot;napustio&quot;. Pogledaj mu korisničku stranicu i naċi ċeš &quot;koncertne ostatke&quot; od te ujdurme. Dobio je tim povodom čak i pjesmicu &quot;Oj jaro jarane&quot; Halida Muslimoviċa od jednog kolege sa sr-wikipedije. Čovjek mu poželio sve najbolje i da se &quot;ne stresa puno&quot;. Pročitao si sigurno i njegov najnoviji biser kad je u završetku njegovog prijedloga onako u afektu &quot;ispalio&quot; kao &quot;možeš okačiti kobili o rep&quot;. Mislim stvaaaarno!!!!! To ti je nivo razgovora koji njemu odgovara, a ovo nešto civilizacija i te stvari. Slobodno baci kroz prozor. Pozdrav tebi u snježnoj Holandiji od mene iz danas sunčanog i proljetnog Tennessee. Odoh na biciklo pa u park kraj jezera da uživam u novoj biciklističkoj stazi na ovoj ljepoti od vremena.
P.S. Svrati češċe, jer garant ċe biti još mnogo bisera sa ovim tipom, kojem je život dosadan i koji je preozbiljno shvatio ovaj wiki projekat.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:52, 3 februar 2019 (CET)
: GBL je dobio trajnu blokadu. Znači tog trolovanja neće ovdje više biti. Ali bez obzira ko šta govori, ne smije se dozvoliti da spadnemo na isti nivo i zato za svakoga važe ista pravila. Pozdrav nazad za Tennessee. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:28, 3 februar 2019 (CET)

== Šabloni za datume ==

Vozdra Edine,

Treba nam izmijeniti ove šablone: {{tl|Datum rođenja}}, {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}}, u slučaju ako neki od parametara ne postoji (uglavnom desi se kombinacija da ne postoji dan i/ili mjesec, a godine su uvijek prisutne), da ne prikazuje greške nego da računa sa parametrima koje ima. Možeš li ovo vidjeti? Ja sam haman završio sa prebacivanjem IK biografija u IK osoba. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:44, 21 februar 2019 (CET)
: Vidim da je konceptualno jednako sa en.wiki, tj. parametri ti su obavezni. Jesi li provjerio kako to rade na en.wikiju ukoliko samo imamo na primjer godinu? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 19:21, 22 februar 2019 (CET)
:: Sad sam probao sa člankom [[Ibn-Sina]], na enwiki uzeo samo godine i uradio preview. Fercera bez pokazivanja grešaka. Oni rade preko modula Age. Treba i kod nas to dotjerat. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 19:35, 22 februar 2019 (CET)
::: Eto prenio sam. Izgleda da fercera. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 19:56, 22 februar 2019 (CET)
:Fercera. Možeš li vidjeti i za ova druga dva šablona koja sam gore naveo :D. P.S. I u trenutnom šablonu prikazuje u engleskom formatu, npr. February 2, 2012. Treba 2. februar 2012. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:26, 22 februar 2019 (CET)
:: Sada bi trebalo da je ok. Provjerio sam i ove šablone, trebalo bi da je uredu ovako sve. Možda koji još prijevod, ali to slobodno izmijeni ako šta vidiš. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:40, 22 februar 2019 (CET)
::: Super, radi sve. Samo još format/redoslijed: [dan]. [mjesec (slovima)] [godina]. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:47, 22 februar 2019 (CET)
:::: Dok ja to, deder ti [[Džabir ibn Hajjan|ove]] slučajeve. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:49, 22 februar 2019 (CET)
:::: Eto ga.-- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 21:00, 22 februar 2019 (CET)
:::::Aferim... kontao sam ima li kakva mogućnost da se ukine obavještenje da nedostaje mjesec, jer lakše bi bilo izmijeniti šablon nego puno članaka... ili barem da se doda kategorija ako nedostaje mjesec. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:06, 22 februar 2019 (CET)
:::::: Pa radi se baš o standardizaciji. Kako rade na en.wikiji? Ako kod nas nije po istom standardu, onda bi trebalo izmjeniti tamo gdje treba. A nije ni to teško, za to imamo botove. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:49, 22 februar 2019 (CET)

== Treba mi pomoć ==

Pozdrav, novi sam na Wikipediji, napravio sam članak Husein Rakim Islamović, ali nije objavljen. Ne znam gdje griješim.

Lijep pozdrav
: {{Spomeni|Grivic Laskov}}: Članak [[Husein Rakim Islamović]] je objavljen. Koja vam pomoć tačno treba? Kao početnik korisno je također pregledati dobrodošlicu gdje vam je naprimjer objašnjeno da se potpisujete sa četiri tilde (&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;) kada ostavite poruku na stranicama za razgovor. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 18:00, 26 februar 2019 (CET)

== OTRS request ==

Hello Edinwiki, we have an [[ticket:2020012610002632|OTRS request]] regarding the article [[AIESEC]]. The request is asking if someone would review the outstanding pending changes on this article and either accept or decline them.  We don't have a bswiki specific OTRS queue, and most of us don't read bs-.  Would you mind taking a look? Best regards, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 04:02, 27 januar 2020 (CET)
: {{Spomeni|Xaosflux}} It seems I don't have an account at OTRS to be able to see the content of the ticket. Asked DCB to create one for me. What's the complaint exactly? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 10:46, 27 januar 2020 (CET)
:{{Spomeni|Edinwiki}} it is more of a 'request' then a 'complaint' - but it is about the pending changes backlog on that page, edits have been pending review for over four months. If the edits were accepted, or declined, I can close out the ticket.  Thank you, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 13:54, 27 januar 2020 (CET)
:: {{Spomeni|Xaosflux}} I'll check it out and let you know here. I think it needs a bit of tweaking and then it can be accepted. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:12, 27 januar 2020 (CET)
:::{{Spomeni|Edinwiki}} thank you.  I can also close that OTRS ticket by letting them know there is a [[Posebno:StarePregledaneStranice|1104 day back log]] and they just will have to wait. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 15:18, 27 januar 2020 (CET)
:::: {{Spomeni|Xaosflux}} Done. The article is now accepted. ;) (also thanks to {{Spomeni|Srdjan m}} and {{Spomeni|BosnianWikiS}}). -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 16:34, 27 januar 2020 (CET)
::::: Thank you all, I will close the OTRS ticket and let the requester know. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 17:27, 27 januar 2020 (CET)

== Pitanje ==

Možeš li srediti [[Šablon:Mapa Marsa]]? Ogroman je. Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 22:59, 3 maj 2020 (CEST)

== Spiskovi ==

Edine, obnovi ove silne spiskove već jednom, bolan, bolan. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt;
: Ok. {{Spomeni|EdinBot}} Hajde u akciju, čuo si mene, šta čekaš? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:36, 18 juni 2020 (CEST)
:: Tu sam šefe, tebe čekam. Idemo. -- [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] ([[Razgovor s korisnikom:EdinBot|razgovor]]) 15:39, 18 juni 2020 (CEST)
::: [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] i  [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; dobro bi bilo da svaki mjesec obiđeš društvo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:26, 30 novembar 2025 (CET)
:::: {{spomeni|Palapa}} Što se tiče spiskova, može se automatizirati da se redovno obnavalja, ako postoji želja. A za sebe nemogu da garantujem da sam redovno tu. Ponekad provirim da nema poruka. Šta ima? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 10:37, 2 decembar 2025 (CET)
:::::pa, molim da automatiziraš. hvala unaprijed [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 2 decembar 2025 (CET)

== Pozivnica ==

{{DiscordD}}

== Promjena korisničkog imena ==

Vidi molim te [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zahtjev_za_preuzimanje_korisni%C4%8Dkog_imena ovo]! Znaš li zašto ne funkcioniše? Pozdrav!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:34, 24 oktobar 2020 (CEST)
: Izgleda da je samo globalno moguće preko [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes Mete]!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:36, 24 oktobar 2020 (CEST)

== Logo političke stranke ==

Pozdrav,
Potrebno je promijeniti logo jedne političke stranke jer nije taj više u funkciji i napravljen je novi.
Pa kako sad to, pokusao sam ali ne znam?

==Veličina članka==
Da li čanak na bs.wiki mora biti duži od najdužeg (u pravilu en.wiki)? Da li se KWiki-ju moraju prevoditi podaci iz šablonskih baza podataka koje su svima dostupne? Možda to nije otkrio, pa mu sve prekratko? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:24, 4 maj 2021 (CEST)
: Ne treba se '''meni''' ništa prevoditi. Članak treba imati pet rečenica, uz osnovnu wiki-&quot;opremu&quot;. Takav je dogovor na ovom projektu. Šta tu nije jasno? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:26, 4 maj 2021 (CEST)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:10, 4 januar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&amp;oldid=22532492 --&gt;

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:11, 4 januar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&amp;oldid=22532492 --&gt;

== Prijava  ==

Poštovani gosp. Edine, prijavio bih administratora AnToni zbog njegovih neopravdanih akcija kao administratora bosanske Wikipedije. U zadnje vrijeme mi često uklanja izmjene na mojim člancima u kojima sam pisao o Bošnjacima. Prvobitno sam objavio članak o [[Jakov Baltić|Jakovu Baltiću]] u kojem sam, između ostalog, napisao da je ''Fra Jakov Baltić, kao i mnogi drugi bosanski franjevci (Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i dr.) isticao svoj bošnjački nacionalni identitet što je ostalo zabilježeno u njegovom ljetopisu: “Nas je Bošnjake Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam”; “U jesen, kad se školski razred svrši, digoše nas Bošnjake”; “…svima nama Bošnjacim služiti može''. Pri tome sam, naravno, naveo izvor za ove citate u njegovoj knjizi &quot;Godišnjak od Događaja crkvenih, svietskih, i promine vrimena u Bosni&quot;, str. 312, 127, 439. Međutim, AnToni mi je uklonio ove izmjene sa opravdanjem da, citat:''Nacionalni identitet u njegovo vrijeme nije bio određen niti ga je bilo moguće dokumentirati. Formiranje nacionalnih identiteta u ovom dijelu Evrope se desilo mnogo jasnije. Ukoliko je pisao u svojim djelima o Bošnjacima, ne znači da je pripadao bošnjačkom narodu'' i ''Nigdje u njegovoj knjizi se ne spominje njegova nacionalna pripadnost, koja tada nije ni postojala u smisli današnjih okolnosti''. Pored toga on tvrdi da ''bošnjački franjevci nisu nikada postojali''. Ovo nije tačno budući da se Baltić jasno izjašnjavao kao Bošnjak, što očigledno dokazuje da u tome periodu jeste bilo moguće određivati nacionalne identitete. AnToni je zbog ovoga zaključao moj članak i spriječio izmjene zbog navodnog &quot;vandalizma&quot;, &quot;rata izmjena&quot; i &quot;spora oko sadržaja&quot;. Pored toga na tom članku je dodao podatak da je Jakov Baltić svoj ''Godišnjak'' napisao na hrvatskom jeziku
Jučer sam objavio članak o [[Martin Nedić|Martinu Nediću]] i u njemu sam, između ostalog napisao: ''Fra Martin Nedić je bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća''. Naravno, za ovaj podatak sam citirao šest različitih knjiga. Ipak, AnToni mi je opet uklonio ove izmjene, a da nije naveo razlog. Primijetio sam da je AnToni i na drugim člancima o bosanskim franjevcima uklanjao veoma sličan sadržaj kada se govori o njihovoj bošnjačkoj nacionalnog ideologiji. Na članku o [[Antun Knežević|Antunu Kneževiću]] AnToni je uklonio izmjene u kojem se govori upravo o Kneževićevoj bošnjačkoj ideologiji da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Razlog njegovog uklanjanja jeste da ovaj podatak nije referenciran, iako je ova činjenica dokumentovana u mnogim knjigama. Na članku o [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] uklonio je izmjene, opet, o dijelu u kojem govori upravo o Jukićevoj bošnjačkoj ideologiji. Izbrisao je njegov poznati citati: ''...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo...''. U infokutiji navedene osobe je uklonio podatak da je Jukićeva nacionalnost Bošnjačka i jezik bosanski. 
Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva moguće je uočiti kod mnogih bosanskih franjevac i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog ličnog angažmana u promovisanju i zaživljavanju ove ideologije u Bosni. Neki od franjevaca koji su zaneseni ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i drugi. Iako je njihova aktivnost dokumentirana u raznim knjigama, AnToni ignoriše historijske činjenice i uporno briše ove podatke.
Molim Vas da razmotrite očiglednu zloupotrebu pozicije administratora od strane AnToni-ja i da se poštuju historijske činjenice na bosanskoj Wikipediji. Želim da se vrate moje izmjene, koje se dokumentovane historijske činjenice i otključa moja stranica o Jakovu Baltiću. U buduće planiram pisat još članaka o bosanskim franjevcima i njihovom bošnjaštvu i sličnim temama.   
Primjedbe grupe profesora i studenata iz oblasti historije i političkih nauka iz Sarajeva na rad administratora AnToni članak:
https://www.klix.ba/vijesti/bih/kome-smeta-bosanska-historija-na-wikipediji/210607123
S poštovanjem. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:14, 1 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|Mrjazz123}}: Nekoliko stvari da razjasnimo. Prvo, ovo nije &quot;bosanska Wikipedija&quot;, već je Wikipedia na bosanskom jeziku; dakle, nema nikakve veze s Bosnom (i Hercegovinom), Bosancima i tome slično, već je isključivo jezički projekt. Drugo, niko od nas nije gazda i šef projekta da bi mogao samostalno &quot;razmotriti eventualnu zloupotrebu&quot;, pa tako ni Edin. Ako vam se ne sviđa nečiji rad, to se ne rješava ovakvim &quot;prijavama&quot; već prvo pokušate argumentirano objasniti na stranici za razgovor, onda ako nema ništa od dogovora s osobom s kojom ste u sukobu, pozovete druge urednike da se očituju ili da pogledaju (i pregledaju) spor i sačekate mišljenje; na kraju ćete imati konsenzusno stanje o nekom sporu; tek ako se poslije toga uspostavi da neko od administratora ne poštuje načela projekta onda možete ići na Čaršiju s problemom. Treće, navodi iz te &quot;primjedbe&quot; koje ste naveli od tzv. &quot;grupe profesora i studenata&quot; na portalu Klix – {{Plain link|https://raskrinkavanje.ba/medij/klix|koji je ocijenjen kao visokorizičan po širenju lažnih vijesti i dezinformacija}} – već su [[Wikipedia:Čaršija#Demanti|detaljno demantirani]] kao dezinformacija, lažne vijesti i doslovno laganje u određenim mjestima. S obzirom na to da ste to spomenuli, a nije nešto naročito popularan tekst, nadam se da niste dio grupe i da nema sukoba interesa. Na kraju, gledajući stranice za razgovor ovih članaka koje ste povezali, ne mogu vidjeti da je bilo nekakvog intenzivnog pokušaja da razgovarate sem nečeg relativno kratkog kod [[Razgovor:Jakov Baltić|Jakova Baltića]]. Stoga &lt;u&gt;pokrenite na odgovarajućim stranicama za razgovor teme&lt;/u&gt; koje se tiču konkretnog teksta koji je izbrisan ili koji želite dodati, a ne uspijevate, i argumentirano pokušajte doći do rješenja te pozovite nekoga od aktivnih urednika da to pogleda. Ja lično nemam vremena za ovu tematiku jer sam tanak s vremenom ovih dana, ali vjerujem da će neko od kolega imati vremena da se time pozabavi, vjerovatno Haris jer je upoznat s ovime. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:54, 1 april 2022 (CEST)
::U svom članku sam naveo dovoljan broj argumenata: citati iz objavljenih knjiga navedenih autora. Molim Vas da mi navedete ko su urednici kojima se mogu obratiti.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:57, 1 april 2022 (CEST)
:::Od trenutno aktivnih, mislim da se [[User:Mhare|Mhare]] bavi ovim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:58, 1 april 2022 (CEST)

Ok, hvala! [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:53, 1 april 2022 (CEST)

:Nisam stručnjak, ali koliko znam [[Bošnjaci|bošnjaštvo]] danas nije isto što i bošnjaštvo u vrijeme koje su smješteni subjekti o kojima je riječ. Bošnjak, Bosanac, Bošnjanin (i njihovi ekvivalenti u drugim jezicima Bosniaque, Bosniak, Bosniacus) termin je kojim su označavani svi ''Bosanci'', a to je moderni termin koji se koristi od 20 stoljeća do danas. 
:Vjerujem da možemo više izvora naći da su '''bosanski franjevci''', što se i poklapa s vremenom u kojem su živjeli i lingvističkom značenju tadašnjeg termina Bošnjaci. Sve to bi trebalo biti pokriveno ozbiljnijim referencama. Kako ih svrstava današnja bošnjačka historiografija, može se navesti, ali treba i naglasiti to, što je po načelu [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnosti]]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:51, 1 april 2022 (CEST)
:: Odgovoreno [https://bs.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:AnToni#Martin_Nedi%C4%87 ovdje]!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:55, 2 april 2022 (CEST)

Vidim da je ovdje bilo neke rasprave, i nadam se da je se stvar do sada riješila. Lijep pozdrav svima. {{Spomeni|Mrjazz123}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 18:21, 7 maj 2022 (CEST)

Nije se ništa puno riješilo. Bez obzira koliko ja referenci i historijskih činjenica iznio, Antoni uporno uklanja. Na primjer, na članku o bosanskom franjevcu i historičaru fra Antunu Kneževiću spominjao sam njegovo bošnjaštvo i pri tome citirao 13 referenci. On je pojam &quot;bošnjaštvo&quot; zamijenio sa pojmom &quot;zajedništvo&quot;, i u tom dijelu je izbrisao podatak da je Knežević sve stanovnike Bosne nazivao Bošnjacima. Sličnu stvar je radio i sa nekim drugim člancima koja sam već gore spomenuo.
Moja profesorica historije je na Filozofskom fakultetu, odsjek historija, odbranila diplomski rad na temu &quot;Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo&quot;. Od nje sam koristio neke podatke za članak. Dakle, ovo je utvrđena historijska činjenjica. Ne razumijem što nekome toliko smeta historija, stvarno nije uredu.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:58, 7 maj 2022 (CEST)

== Pomoc pocetinku ==

Pozdrav, prvi put pravim wikipedia account sa namjerom postavljanje jedne biografije. Proces mi se čini jako komplikovan stoga trazim pomoć.

Naime, koliko sam do sada shvatio, trebam napraviti account i napraviti 7 validnih edita nakon čega cu moći objaviti biografiju bez da je neko skine. Zanima me koliko je to tačno i da li postoji brži način, otovoren sam za sve opcije. Proces objašnjen u koracima bi mi mnogo pomogao.

Unaprijed hvala na razumijevanju [[Korisnik:Cepovi|Cepovi]] ([[Razgovor s korisnikom:Cepovi|razgovor]]) 19:59, 25 juni 2023 (CEST)

== Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear interface administrator, 

This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well.

There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability.

As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]].

Have a great day!&lt;/div&gt;
&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team&lt;/bdi&gt; 01:02, 8 juli 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&amp;oldid=25272788 --&gt;

== Čaršija ==
Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju].

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Južna Srbija ==
Pozdrav, EdinWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:13, 13 juni 2025 (CEST)
: Vjerovatno ti treba kontekst za ovo (kopiram [[Posebno:Diff/3714015|poruku s KWikijeve stranice za razgovor]] jer je pitanje isto postavljeno na dva mjesta). Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:02, 13 juni 2025 (CEST)

Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao &quot;korisnim budalama&quot;. Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:29, 13 juni 2025 (CEST)

Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub)

(This message was sent to [[:Razgovor s korisnikom:EdinBot]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) &lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Razgovor s korisnikom:EdinBot]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471712 --&gt;

== Clanak - 'Juan garaizabal' ==
Zdravo! Napravila sam članak o Juanu Garaizabalu na bosanskoj Wikipediji, ali bih željela ispraviti naslov članka iz „Juan garaizabal“ u „Juan Garaizabal“. Trenutno nemam dozvolu za premještanje stranica. Da li biste mogli premjestiti članak na ispravan naslov? Hvala unaprijed! [[Korisnik:LollyTruffles|LollyTruffles]] ([[Razgovor s korisnikom:LollyTruffles|razgovor]]) 12:07, 9 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>0ftcilbcyi95p59osx6nur52km9g99a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Süper Lig 2009/2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95703</id>
    <revision>
      <id>3934490</id>
      <parentid>3931269</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T14:28:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36589" sha1="dqqanbbs0q31qztnrgpx2f7fwpjncko" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona nogometne lige 
 | takmičenje = [[Süper Lig]]
 | sezona = 2009/10.
 | pobjednici = [[Bursaspor]]
 | promovisan = 
 | ispao = [[Ankaraspor]]&lt;br /&gt; [[Denizlispor]] &lt;br /&gt; [[Diyarbakırspor]]
 | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2010/11.|Liga prvaka]]
 | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = [[Bursaspor]] &lt;br /&gt; [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] 
 | kontinentalni_kup2 = [[UEFA Evropska liga 2010/11.|Evropska liga]]
 | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = [[Galatasaray SK|Galatasaray]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br /&gt;[[Trabzonspor]]
 | najbolji_strijelac = [[Ariza Makukula]] (20)
 | najveća_domaća_pobjeda = [[Bursaspor]] 6–0 [[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|İstanbul BB]]&lt;br/&gt;(24. oktobar 2009.)
 | najveća_gostujuća_pobjeda = [[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|İstanbul BB]] 1–6 [[Trabzonspor]]&lt;br/&gt;(13. septembar 2009.)
 | najviše_golova= [[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|İstanbul BB]] 1–6 [[Trabzonspor]] (13. septembar 2009.)&lt;br/&gt;[[Galatasaray SK|Galatasaray]] 4-3 [[Trabzonspor]] (18. oktobar 2009.)&lt;br/&gt;(7 golova svaki)
 | utakmice = 233 &lt;!-- Bez utakmica s ekipom Ankaraspor --&gt;
 | ukupno_golova = 571 &lt;!-- Bez utakmica s ekipom Ankaraspor --&gt;
 | prethodna_sezona = [[Süper Lig 2008/09.|2008/09.]]
 | sljedeća_sezona = ''[[Süper Lig 2010/11.|2010/11.]]''
}}
'''[[Süper Lig]] 2009/10. godine''' (poznata i kao ''Turkcell Super Liga'' zbog sponzorskih ugovora) je 52. sezona [[Süper Lig]]e od njenog osnivanja. Sezona je počela dana 7. augusta 2009. godine, kada je [[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|Istanbul BB]] ugostio branioce titule, ekipu [[Beşiktaş JK|Beşiktaşa]] na [[Olimpijski stadion Atatürk|olimpijskom stadionu Atatürk]]. Posljednje utakmice odigrat će se dana 16. maja 2010. godine.

== Promocija i ispadanje iz sezone 2008/09 ==

[[Konyaspor]], [[Kocaelispor]] i [[Hacettepe Spor Kulübü|Hacettepe SK]] ispali su na kraju [[Süper Lig 2008/09.|sezone 2008/09]] nakon što su prvenstvo završile na posljednje tri pozicije. Konyaspor je ispala u niži rang takmićenja nakon šest godina provedenih u najvišoj nogometnoj ligi Turske. Kocaelispor se vratila u [[TFF Prva liga|Prvu ligu]] nakon samo jedne provedene sezone u Süper Ligi, dok je ekipa Hacettepe provela dvije godine.

Ekipe koje su ispale zamijenit će prvaci [[TFF Prva liga 2008/09.|TFF Prve lige]] [[Manisaspor]], drugoplasirani [[Diyarbakırspor]] i probjednik promocionog play-offa [[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]]. Manisaspor i Kasımpaşa su se odmah vratile u Süper Ligu, dok je ekipa Diyarbakırspora napravila trogodišnju pauzu.

== Pregled ekipa ==

&lt;center&gt;
{{Lokacijska karta+|Turska|float=center|width=600|caption=Lokacije ekipa u '''Süper Ligi 2009/10.'''|places=
&lt;!--KLUBOVI IZ ISTANBULA--&gt;
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 n.svg|lat=41.039206 |long=28.994742|label=&lt;!--Beşiktaş--&gt;|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=40.987778 |long=29.036667|label=[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 s.svg|lat=41.06545  |long=28.998967|label=&lt;!--Galatasaray--&gt;|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 e.svg|lat=41.074472 |long=28.765703|label=[[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|İstanbul BB]]|position=left}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 ne.svg|lat=41.032776 |long=28.972334|label=&lt;!--Kasımpaşa--&gt;|position=bottom}}
&lt;!--FIKSEVI PRIKAZA ZA BESIKTAS, GALATASARAY I KASIMPASA--&gt;
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=40.65 |long=28.7|label=[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=41.2  |long=28.7|label=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=40.7 |long=28.98|label=[[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]]|position=left}}
&lt;!--==================================================--&gt;
&lt;!--KLUBOVI IZ ANKARE--&gt;
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=39.940094  |long=32.845681|label=[[Ankaragücü]]&lt;br /&gt;[[Gençlerbirliği]]}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 s.svg|lat=40.011736  |long=32.502575|label=&lt;!--Ankaraspor--&gt;}}
&lt;!--FIKSEVI PRIKAZA ZA ANKARASPOR--&gt;
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=TransparentPlaceholder.png|lat=39.71  |long=32.502458|label=[[Ankaraspor AŞ|Ankaraspor]]|position=top}}
&lt;!--==================================================--&gt;
&lt;!--OSTALI KLUBOVI--&gt;
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=36.9      |long=30.683333|label=[[Antalyaspor]] }}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=40.183333  |long=29.066667|label=[[Bursaspor]] }}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=37.766667 |long=29.083333|label=[[Denizlispor]] }}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 n.svg|lat=37.9188889 |long=40.2105556|label=[[Diyarbakırspor]]|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 n.svg|lat=39.776667  |long=30.520556|label=[[Eskişehirspor]]|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 e.svg|lat=37.066667  |long=37.383333|label=[[Gaziantepspor]]|position=left }}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=38.733333  |long=35.483333|label=[[Kayserispor]] }}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=38.6130556 |long=27.4261111|label=[[Manisaspor]] }}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 w.svg|lat=39.75      |long=37.016667|label=[[Sivasspor]] }}
{{Lokacijska karta~|Turska|mark=Arrows 12x12 n.svg|lat=41         |long=39.733333|label=[[Trabzonspor]]|position=bottom }}
}}&lt;/center&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Glavni trener
!Kapiten ekipe
!Stadion
!Kapacitet&lt;ref&gt;[http://www.tff.org/Default.aspx?pageID=324 Türkiye Futbol Federasyonu Stad Arama] {{tr simbol}}&lt;/ref&gt;
!Proizvođač dresova
!Sponzor na dresu
!Predsjednik kluba
|-
|[[Ankaragücü]]
|{{ZD|FRA}} [[Roger Lemerre]]
|{{ZD|TUR}} [[Hürriyet Güçer]]
|[[Ankara 19 Mayıs Stadium]]
|align=&quot;center&quot; |19.209
|[[Lotto Sport Italia|Lotto]]
|[[Turkcell]]
|Cengiz Topel Yıldırım
|-
|[[Ankaraspor AŞ|Ankaraspor]]
|{{ZD|Njemačka}} [[Jürgen Röber]]
|
|[[Yenikent Asaş Stadium]]
|align=&quot;center&quot; |19.626
|[[Nike. Inc.|Nike]]
|
|Ruhi Kurnaz
|-
|[[Antalyaspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Mehmet Özdilek]]
|{{ZD|TUR}} [[Ömer Çatkıç]]
|[[Stadion Antalija Atatürk]]
|align=&quot;center&quot; |11.137
|Puma
|Mardan
|Hasan Y. Akıncıoğlu
|-
|[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]
|{{ZD|TUR}} [[Mustafa Denizli]]
|{{ZD|TUR}} [[İbrahim Üzülmez]]
|[[BJK İnönü Stadium]]
|align=&quot;center&quot; |32.086
|[[adidas]]
|[[Cola Turka]]
|[[Yıldırım Demirören]]
|-
|[[Bursaspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Ertuğrul Sağlam]]
|{{ZD|TUR}} [[Ömer Erdoğan]]
|[[Stadion Bursa Atatürk]]
|align=&quot;center&quot; |18.587
|[[Puma]]
|Turkcell
|İbrahim Yazıcı
|-
|[[Denizlispor]]
|{{ZD|TUR}} [[Nurullah Sağlam]]
|{{ZD|TUR}} [[Özden Öngün]]
|[[Stadion Denizli Atatürk]]
|align=&quot;center&quot; |15.427
|Lescon
|Turkcell
|Ali İpek
|-
|[[Diyarbakırspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Mehmet Budakın]]
|{{ZD|TUR}} [[Barış Ataş]]
|[[Stadion Dijarbakır Atatürk]]
|align=&quot;center&quot; |12.963
|Lescon
|Turkcell
|Ahmet Aydın
|-
|[[Eskişehirspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Rıza Çalımbay]]
|{{ZD|TUR}} [[Ümit Karan]]
|[[Stadion Eskişehir Atatürk]]
|align=&quot;center&quot; |13.520
|Puma
|Eti
|Halil Ünal
|-
|[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
|{{ZD|Njemačka}} [[Christoph Daum]]
|{{ZD|Brazil}} [[Alexsandro de Souza|Alex]]
|[[Stadiuon Şükrü Saracoğlu]]
|align=&quot;center&quot; |53.586
|adidas
|[[Avea]]
|[[Aziz Yıldırım]]
|-
|[[Galatasaray SK|Galatasaray]]
|{{ZD|Holandija}} [[Frank Rijkaard]]
|{{ZD|TUR}} [[Arda Turan]]
|[[Stadion Ali Sami Yen]]
|align=&quot;center&quot; |22.800
|adidas
|[[Türk Telekom]]
|[[Adnan Polat]]
|-
|[[Gaziantepspor]]
|{{ZD|Portugal}} [[José Couceiro]]
|{{ZD|Argentina}} [[Christian Rodrigo Zurita]]
|[[Stadion Gaziantep Kamil Ocak]]
|align=&quot;center&quot; |16.981
|Lescon
|Turkcell
|İbrahim Halil Kızıl
|-
|[[Gençlerbirliği SK|Gençlerbirliği]]
|{{ZD|Njemačka}} [[Thomas Doll]]
|{{ZD|TUR}} [[İlhan Eker]]
|Stadion Ankara 19 Mayıs
|align=&quot;center&quot; |19.209
|Lotto
|Turkcell
|[[İlhan Cavcav]]
|-
|[[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|Istanbul BB]]
|{{ZD|TUR}} [[Abdullah Avcı]]
|{{ZD|TUR}} [[Okan Buruk]]
|[[Olimpijski stadion Atatürk]]
|align=&quot;center&quot; |76.092
|[[Nike. Inc.|Nike]]
|Kalyon Plastic Industry and Trade|KalPen
|Göksel Gümüşdağ
|-
|[[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]]
|{{ZD|TUR}} [[Yılmaz Vural]]
|{{ZD|TUR}} [[Merthan Açıl]]
|[[Stadion Recep Tayyip Erdoğan]]
|align=&quot;center&quot; |9.576
|Lotto
|Turkcell
|Hasan Hilmi Öksüz
|-
|[[Kayserispor]]
|{{ZD|TUR}} [[Tolunay Kafkas]]
|{{ZD|TUR}} [[Aydın Toscalı]]
|[[Stadion Kadir Has]]
|align=&quot;center&quot; |32.864
|adidas
|Turkcell
|Recep Mamur
|-
|[[Manisaspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Reha Kapsal]]
|{{ZD|TUR}} [[Güven Varol]]
|[[Stadion Manisa 19 Mayıs]]
|align=&quot;center&quot; |14.965
|Lescon
|[[Vestel]]
|Kenan Yaralı
|-
|[[Sivasspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Mesut Bakkal]]
|{{ZD|TUR}} [[Mehmet Yildiz]]
|[[Stadion Sivas 4 Eylül]]
|align=&quot;center&quot; |14.998
|adidas
|Turkcell
|Mecnun Otyakmaz
|-
|[[Trabzonspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Şenol Güneş]]
|{{ZD|Kamerun}} [[Rigobert Song]]
|[[Stadion Huseyin Avni Aker]]
|align=&quot;center&quot; |19.649 
|Nike
|Türk Telekom
|Sadri Şener
|}

=== Trenerske promjene ===

==== Tokom ljetne pauze ====

Osam ekipa odlučilo je promijeniti svoje trenere tokom sezonske pauze. Među njma su bili i Fenerbahçe i Galatasaray.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Ekipa
! Odlazeći trener
! Način odlaska
! Datum raspuštanja
! Zamijenjen sa
! Datum preuzimanja
|-
|[[Diyarbakırspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Coşkun Demirbakan]]
|Uposlen od strane [[Boluspor]]a
|03. juni 2009
|{{ZD|TUR}} [[Nurullah Sağlam]]
|29. juni 2009&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.diyarbakirspor.org/haberler/1315-Diyarbakirspor-Nurullah-Saglam-ile-anlasti.html|title=Diyarbakırspor Nurullah Sağlam ile anlaştı!|date=29 . juni 2009|publisher=www.diyarbakirspor.org|language=Turkish|access-date=03. septembar 2009|archive-date=2. 7. 2009|archive-url=https://archive.today/20090702142922/http://www.diyarbakirspor.org/haberler/1315-Diyarbakirspor-Nurullah-Saglam-ile-anlasti.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Ankaraspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Aykut Kocaman]]
|Ostavka
|??. juni 2009
|{{ZD|Njemačka}} [[Jürgen Röber]]
|01. juli 2009&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ankaraspor.com.tr/as/detay.asp?haberID=121&amp;islemID=haber&amp;dilID=1|title=Ankarasporumuz’da yeni dönem resmen başladı|date=20. juni 2009|publisher=www.ankaraspor.com.tr|language=Turkish|access-date=23. juni 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090630021426/http://www.ankaraspor.com.tr/as/detay.asp?haberID=121&amp;islemID=haber&amp;dilID=1|archive-date=30. 6. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Gençlerbirliği SK|Gençlerbirliği]]
|{{ZD|TUR}} [[Samet Aybaba]]
|Otpušten
|??. juni 2009
|{{ZD|Njemačka}} [[Thomas Doll]]
|01. juli 2009&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.genclerbirligi.org.tr/haber_detay.asp?HID=866|title=Doll ile bir yıllık imza|date=13. juni 2009|publisher=www.genclerbirligi.org|language=Turkish|access-date=23. juni 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20101123140731/http://genclerbirligi.org.tr/haber_detay.asp?HID=866|archive-date=23. 11. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
|{{ZD|Španija}} [[Luis Aragonés]]
|Otpušten
|02. juni 2009&lt;ref name=&quot;AragonesDaum&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/football/feedarticle/8536830|title=Daum set for Fenerbahce after Cologne exit|date=2. juni 2009|publisher=Reuters|access-date=23. juni 2009}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|Njemačka}} [[Christoph Daum]]
|01. juli 2009&lt;ref name=&quot;AragonesDaum&quot; /&gt;
|-
|[[Galatasaray SK|Galatasaray]]
|{{ZD|TUR}} [[Bülent Korkmaz]]
|Otpušten
|05. juni 2009&lt;ref name=&quot;KorkmazRijkaard&quot;&gt;{{cite news|url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=652770&amp;sec=europe&amp;campaign=rss&amp;source=soccernet&amp;&amp;cc=5739|title=Rijkaard appointed coach at Galatasaray|date=05. juni 2009|publisher=Reuters|access-date=23. juni 2009|archive-date=4. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604051400/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=652770&amp;sec=europe&amp;campaign=rss&amp;source=soccernet&amp;&amp;cc=5739|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|Holandija}} [[Frank Rijkaard]]
|01. juli 2009&lt;ref name=&quot;KorkmazRijkaard&quot; /&gt;
|-
|[[Denizlispor]]
|{{ZD|TUR}} [[Mesut Bakkal]]
|Otpušten
|08. juni 2009&lt;ref name=&quot;BakkalAltın&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/11895440.asp|title=Denizlispor Erhan Altın'a emanet|date=18. juni 2009|publisher=Hürriyet|access-date=05. juli 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090624160121/http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/11895440.asp|archive-date=24. 6. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Erhan Altın]]
|01. juli 2009&lt;ref name=&quot;BakkalAltın&quot; /&gt;
|-
|[[Manisaspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Levent Eriş]]
|Kraj ugovora
|18. juni 2009&lt;ref name=&quot;ErişBakkal&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.milliyet.com.tr/Spor/SonDakika.aspx?aType=SonDakika&amp;ArticleID=1108178|title=Mesut Bakkal Manisaspor'da|date=18. juni 2009|publisher=Milliyet|access-date=5. juli 2009}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Mesut Bakkal]]
|01. juli 2009&lt;ref name=&quot;ErişBakkal&quot; /&gt;
|-
|[[Trabzonspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Ahmet Özen]]
|Kraj privremenog ugovora
|30. juni 2009&lt;ref name=&quot;Broos&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.uefa.com/competitions/uefacup/news/kind=1/newsid=840844.html|title=Trabzonspor go Belgian with Broos|date=23. juni 2009|publisher=www.uefa.com|access-date=23. juni 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625112047/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/news/kind%3D1/newsid%3D840844.html|archive-date=25. 6. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|Belgija}} [[Hugo Broos]]
|01. juli 2009&lt;ref name=&quot;Broos&quot; /&gt;
|-
|[[Diyarbakirspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Nurullah Sağlam]]
|Ostavka
|07. juli 2009&lt;ref&gt;http://www.nurullahsaglam.com/haberdetay.asp?id=313{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Ziya Doğan]]
|08. juli 2009&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cnnturk.com/2009/spor/futbol/07/08/diyarbakirsporda.ziya.dogan.donemi/534143.0/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2009 |archive-date=15. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090715074829/http://www.cnnturk.com/2009/spor/futbol/07/08/diyarbakirsporda.ziya.dogan.donemi/534143.0/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}

==== Nakon početka sezone 2009/10. ====

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Ekipa
! Odlazeći trener
! Način odlaska
! Datum raspuštanja
! Zamijenjen sa
! Datum preuzimanja
|-
|[[Denizlispor]]
|{{ZD|TUR}} [[Erhan Altın]]
|Otpušten
|01. septembar 2009&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://haber262.com/index.php/turkcell-super-lig/10139-erhan-altn-goenderildi |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090905142922/http://www.haber262.com/index.php/turkcell-super-lig/10139-erhan-altn-goenderildi |archive-date=5. 9. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Nurullah Sağlam]]
|02. septembar 2009&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ntvmsnbc.com/id/24996940/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2009 |archive-date=6. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090906001805/http://www.ntvmsnbc.com/id/24996940 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]]
|{{ZD|TUR}} [[Besim Durmuş]]
|Otpušten
|03. septembar 2009&lt;ref&gt;http://www.sabah.com.tr/Spor/2009/09/03/kasimpasa_besim_durmus_ile_yollarini_ayirdi&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Yılmaz Vural]]
|04. septembar 2009&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.tumspor.com/haber/20090904/Yilmaz-Vural-Kasimpasa-ile-anlasti.php |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090905082115/http://www.tumspor.com/haber/20090904/Yilmaz-Vural-Kasimpasa-ile-anlasti.php |archive-date=5. 9. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Sivasspor]]
|{{ZD|TUR}} [[Bülent Uygun]]
|Ostavka
|04. oktobar 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sivasspor.org.tr/guncel/33-UYgUN-ISTIFASINI-ACIKLADI.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091008122028/http://www.sivasspor.org.tr/guncel/33-UYgUN-ISTIFASINI-ACIKLADI.html |archive-date=8. 10. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Muhsin Ertuğral]]
|08. oktobar 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.superonline.com/haber/iste-sivassporun-yeni-hocasi-65747 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091010175520/http://www.superonline.com/haber/iste-sivassporun-yeni-hocasi-65747 |archive-date=10. 10. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Denizlispor]]
|{{ZD|TUR}} [[Nurullah Sağlam]]
|Ostavka
|18. oktobar 2009.&lt;ref&gt;http://www.nurullahsaglam.com/haberdetay.asp?id=315{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Hakan Kutlu]]
|28. oktobar 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ntvmsnbc.com/id/25014920/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 5. 2010 |archive-date=31. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091031192342/http://www.ntvmsnbc.com/id/25014920/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Ankaragücü]]
|{{ZD|TUR}} [[Hikmet Karaman]]
|Otkaz
|12. novembar 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.lpghaber.com/Ankaragucu--Hikmet-Karaman-Ile-Yollarini-Ayirdi--haberi-311116.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713235413/http://www.lpghaber.com/Ankaragucu--Hikmet-Karaman-Ile-Yollarini-Ayirdi--haberi-311116.html |archive-date=13. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|FRA}} [[Roger Lemerre]]
|22. decembar 2009.&lt;ref&gt;http://sabah.com.tr/Spor/2009/12/22/ankaragucu_lemerre_ile_sozlesme_imzaladi&lt;/ref&gt;
|-
|[[Trabzonspor]]
|{{ZD|Belgija}} [[Hugo Broos]]
|Otkaz
|22. novembar 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.tumspor.com/haber/20091122/Trabzonsporda-Hugo-Broos-gidiyor.php |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091125101149/http://www.tumspor.com/haber/20091122/Trabzonsporda-Hugo-Broos-gidiyor.php |archive-date=25. 11. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|TUR}} [[Şenol Güneş]]
|28. novembar 2009.&lt;ref&gt;http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/13061105.asp&lt;/ref&gt;
|}

== Tabela ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
! 
! Ekipa
! Utak.
! Pob.
! Ner
! Por.
! Gol.
! Gol r.
! Bod.
|- style=&quot;background-color: #ccffcc;&quot;  
! {{0}}1.
| align=&quot;left&quot; | [[Bursaspor]]
| 34
| 23
| 6
| 5
| 65:26
| +39
| 75
|- style=&quot;background-color: #ccccff;&quot;
! {{0}}2.
| align=&quot;left&quot; | [[Fenerbahçe SK]]
| 34
| 23
| 5
| 6
| 61:28
| +33
| 74
|- style=&quot;background-color: #ddddff;&quot;
! {{0}}3.
| align=&quot;left&quot; | [[Galatasaray SK]]
| 34
| 19
| 7
| 8
| 61:35
| +26
| 64
|- style=&quot;background-color: #ffdac2;&quot;
! {{0}}4.
| align=&quot;left&quot; | [[Beşiktaş JK]]
| 34
| 18
| 10
| 6
| 47:25
| +22
| 64
|- style=&quot;background-color: #f5f5dc&quot;
! {{0}}5. 
| align=&quot;left&quot; | [[Trabzonspor]]
| 34
| 16
| 9
| 9
| 53:32
| +21
| 57
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! {{0}}6.
| align=&quot;left&quot; | [[Istanbul Büyükşehir Belediyespor|Istanbul BB]]
| 34
| 16
| 8
| 10
| 47:44
| +3
| 56
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! {{0}}7.
| align=&quot;left&quot; | [[Eskişehirspor]]
| 34
| 15
| 10
| 9
| 44:34
| +10
| 55
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! {{0}}8.
| align=&quot;left&quot; | [[Kayserispor]]
| 34
| 14
| 9
| 11
| 45:37
| +8
| 51
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! {{0}}9.
| align=&quot;left&quot; | [[Antalyaspor]]
| 34
| 14
| 7
| 13
| 49:38
| +11
| 49
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! 10.
| align=&quot;left&quot; | [[Gençlerbirliği Ankara]]
| 34
| 12
| 11
| 11
| 38:35
| +3
| 47
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! 11.
| align=&quot;left&quot; | [[MKE Ankaragücü]]
| 34
| 9
| 14
| 11
| 39:40
| –1
| 41
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! 12.
| align=&quot;left&quot; | [[Kasımpaşaspor]]
| 34
| 10
| 11
| 13
| 50:53
| –3
| 41
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! 13.
| align=&quot;left&quot; | [[Gaziantepspor]] 
| 34
| 9
| 13
| 12
| 38:39
| –1
| 40
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! 14.
| align=&quot;left&quot; | [[Manisaspor]]
| 34
| 8
| 13
| 13
| 27:34
| –7
| 37
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! 15.
| align=&quot;left&quot; | [[Sivasspor]]
| 34
| 8
| 10
| 16
| 42:59
| –17
| 34
|- style=&quot;background-color: #ffcccc;&quot;
! 16.
| align=&quot;left&quot; | [[Diyarbakırspor]]
| 34
| 6
| 9
| 19
| 28:54
| –26
| 27
|- style=&quot;background-color: #ffcccc;&quot;
! 17.
| align=&quot;left&quot; | [[Denizlispor]]
| 34
| 6
| 8
| 20
| 30:49
| –19
| 26
|- style=&quot;background-color: #ffcccc;&quot;
! 18.
| align=&quot;left&quot; | [[Ankaraspor]]
| 34
| 0
| 0
| 34
| 0:102
| –102
| 0
|- style=&quot;background-color: #ffffff;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;text-align: right;&quot; | &lt;span class=&quot;small&quot;&gt;&lt;u&gt;Ažurirano&lt;/u&gt;: 15. maja 2010. godine&lt;/span&gt;
|}

{| class=&quot;prettytable&quot;
|-
| bgcolor=&quot;#ccffcc&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | Prvak Turske i pravo učestvovanja u [[UEFA Liga prvaka 2010/11. - grupna faza|grupnoj fazi]] [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] 2010/11.
|-
| bgcolor=&quot;#ccccff&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | Pravo učestvovanja u [[UEFA Liga prvaka 2010/11. - treća runda|trećoj rundi]] kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] 2010/11.
|-
| bgcolor=&quot;#ddddff&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | Pravo učestvovanja u [[UEFA Evropska liga 2010/11. - treća runda|trećoj rundi]] kvalifikacija [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]] 2010/11.
|-
| bgcolor=&quot;#ffdac2&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | Pravo učestvovanja u [[UEFA Evropska liga 2010/11. - druga runda|drugoj rundi]] kvalifikacija [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]] 2010/11.
|-
| bgcolor=&quot;#ffcccc&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | Ispada u [[TFF Prva liga|TFF Prvu ligu]]
|-
|}

== Rezultati ==
Tabela prikazuje rezultate nogometne sezone 2009/10. godine. U lijevom dijelu tabele su prikazani timovi domaćini, a u gornjem, gostujući timovi.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=&quot;2&quot;|2009/10.
![[Beşiktaş JK|BEŞ]]
![[Sivasspor|SİV]]
![[Trabzonspor|TRA]]
![[Fenerbahçe SK|FEN]]
![[Galatasaray SK|GAL]]
![[Bursaspor|BUR]]
![[Kayserispor|KAY]]
![[Gaziantepspor|GAZ]] 
![[Istanbul Büyükşehir Belediyespor|İBB]]
![[Eskişehirspor|ESK]]
![[Antalyaspor|ANT]]
![[MKE Ankaragücü|MKE]]
![[Gençlerbirliği SK|GEN]]
![[Denizlispor|DEN]]
![[Manisaspor|MAN]]
![[Diyarbakırspor|DYB]]
![[Kasımpaşaspor|KSM]]
![[Ankaraspor|ANS]]
|- 
| {{0}}1. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Beşiktaş JK]]
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| {{0}}2. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Sivasspor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:5 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:4 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 3:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| {{0}}3. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Trabzonspor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| {{0}}4. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Fenerbahçe SK]] ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| {{0}}5. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Galatasaray SK]] ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| {{0}}6. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Bursaspor]] ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' || style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;|2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 6:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| {{0}}7. ||style=&quot;text-align: left;&quot;|  [[Kayserispor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| {{0}}8. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Gaziantepspor]] ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:3 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 
|- 
| {{0}}9. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Istanbul Büyükşehir Belediyespor|Istanbul BB]] ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:6 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1  
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|-
| 10. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Eskişehirspor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| 11. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Antalyaspor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:3 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2  
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 4:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| 12. ||style=&quot;text-align: left;&quot;| [[MKE Ankaragücü]] ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2  
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 
|- 
| 13. ||style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Gençlerbirliği SK]] ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1  
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 
|- 
| 14. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Denizlispor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 2:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 3:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 
|- 
| 15. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Manisaspor]] ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| 16. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Diyarbakırspor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:2 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3* ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 0:0
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| 17. || style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Kasımpaşaspor]] ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:1 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:2 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 1:3 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 1:1 ||style=&quot;background:#fffACD;&quot;| 2:2 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 2:0 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:4 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:1 ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 1:0
| bgcolor=#DCDCDC | '''X''' ||style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;| 3:0
|- 
| 18. ||style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Ankaraspor]] ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3 ||style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;| 0:3
| bgcolor=#DCDCDC | '''X'''
|}

* Meč otkazan zbog nereda navijača. Za &quot;zelenim stolom&quot; Bursaspor proglašen pobjednikom (0-3).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Boja
!
|-
| style=&quot;background:#e6e6fa;&quot;|
| align=center| Pobjeda domaćeg tima
|-
| style=&quot;background:#fffACD;&quot;|
| align=center| Neriješen rezultat
|-
| style=&quot;background:#ffe4e1;&quot;|
| align=center| Pobjeda gostujućeg tima
|-
| style=&quot;background:#C0FFC0;&quot;|
| align=center| Odgođena utakmica
|}

== Najbolji strijelci ==
Izvor: [https://web.archive.org/web/20081229053219/http://guncel.turkcellsuperlig.com/UI/PlayerStats.aspx Süper Lig službena stranica]''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Poz.
!Nac.
!Igrač
!Klub
!Golova
|-
!1
|{{ZD|Portugal}}
|[[Ariza Makukula]] || [[Kayserispor]] || &lt;center&gt;21
|-
!2
|{{ZD|Brazil}}
|[[Júlio César da Silva Sousa|Júlio César]] || [[Gaziantepspor]] || &lt;center&gt;13
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|3
|{{ZD|Brazil}}
|[[Deivson Rogerio Da Silva|Bobo]] ||[[Beşiktaş JK]]|| &lt;center&gt;12
|-
|{{ZD|TUR}}
|[[Necati Ateş]] || [[Antalyaspor]] || &lt;center&gt;12
|-
!rowspan=&quot;4&quot;|5
|{{ZD|TUR}}
|[[Umut Bulut]] || [[Trabzonspor]] || &lt;center&gt;11
|-
|{{ZD|Češka}}
|[[Milan Baroš]] || [[Galatasaray SK]] || &lt;center&gt;11
|-
|{{ZD|Brazil}}
|[[Alexsandro de Souza|Alex]] || [[Fenerbahçe SK]] || &lt;center&gt;11
|-
|{{ZD|TUR}}
|[[Mustafa Pektemek]] || [[Gençlerbirliği SK]] || &lt;center&gt;11
|-
!8
|{{ZD|TUR}}
|[[Iskender Alın]] || [[Istanbul Büyükşehir Belediyespor|Istanbul BB]] || &lt;center&gt;10
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align: right;&quot; |&lt;span class=&quot;small&quot;&gt;Ažurirano: 15. maja 2010. godine&lt;/span&gt;
|}

== Također pogledajte ==

* [[Türkiye Kupası 2009/10.]]
* [[TFF Prva liga 2009/10.]]
* [[TFF Druga liga 2009/10.]]
* [[TFF Treća liga 2009/10.]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.tff.org/Default.aspx?pageID=487 Süper Lig na zvaničnoj stranici nogometnog saveza Turske]
* [http://www.uefa.com/memberassociations/association=tur/domesticleague/index.html Süper Lig na zvaničnoj stranici UEFA-e]

{{Süper Lig}}
{{Prve evropske nogometne lige 2009/10.}}

[[Kategorija:Sezone Süper Lig|2009/10.]]</text>
      <sha1>dqqanbbs0q31qztnrgpx2f7fwpjncko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adjungovana matrica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101500</id>
    <revision>
      <id>3934538</id>
      <parentid>3891521</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T01:45:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7096" sha1="awzh9zjryubdhym5hx8rojasb0rvwtn" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
U [[linearna algebra|linearnoj algebri]], '''adjungovana''' ili '''klasični pridodatak''' [[kvadratna matrica|kvadratne matrice]] je matrica koji igra ulogu sličnu [[inverzna matrica|inverzu matrice]]; može se, međutim, definisati za svaku kvadratnu matricu bez potrebe da se obavlja bilo kakvo dijeljenje.

== Definicija ==

Pretpostavimo da je ''R'' [[komutativni prsten]] i '''A''' je [[matrica (matematika)|matrica]] dimenzije ''n''×''n'' sa vrijednostima iz ''R''. Definicija adjungovane matrice od '''A''' je proces iz više koraka:

* Definišimo (''i'',''j'') ''[[minor (linearna algebra)|minor]]'' od '''A''', u oznaci '''M'''&lt;sub&gt;''ij''&lt;/sub&gt;, kao [[determinanta|determinantu]] matrice dimnezije (''n''&amp;nbsp;−&amp;nbsp;1)×(''n''&amp;nbsp;−&amp;nbsp;1), koja rezultuje brisanjem reda ''i'' i kolone ''j'' od '''A'''.
* Definišimo (''i'',''j'') ''[[kofaktor (linearna algebra)|kofaktor]]'' matrice '''A''' kao
::&lt;math&gt;\mathbf{C}_{ij} = (-1)^{i+j} \mathbf{M}_{ij}. \,&lt;/math&gt;
* Definišimo [[kofaktor (linear algebra)#Matrica kofaktora|matricu kofaktora]] matrice'''A''', kao matricu '''C''', dimenzije ''n''×''n'', čija je vrijednost (''i'',''j'') je (''i'',''j'') kofaktor matrice '''A'''.

adjungovana matrica matrice A je [[transponovana matrica]] matrice kofaktora matrice '''A''':

:&lt;math&gt;\mathrm{adj}(\mathbf{A}) = \mathbf{C}^T \,&lt;/math&gt;.

To jeste, adjungovana matrica matrice '''A''' je matrica dimenzije ''n''×''n'' čije su (''i'',''j'') vrijednosti (''j'',''i'') kofaktori matrice '''A''':

:&lt;math&gt;\mathrm{adj}(\mathbf{A})_{ij} = \mathbf{C}_{ji} \,&lt;/math&gt;.

== Primjeri ==
=== Svojstvena matrica dimenzije 2x2 ===

Adjungovana matrica matrice dimenzije &lt;math&gt;2\times 2&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\mathbf{A} = \begin{pmatrix} {{a}} &amp; {{b}}\\ {{c}}  &amp; {{d}} \end{pmatrix}&lt;/math&gt;
je
:&lt;math&gt;\operatorname{adj}(\mathbf{A}) = \begin{pmatrix} \,\,\,{{d}} &amp; \!\!{{-b}}\\ {{-c}} &amp; {{a}} \end{pmatrix}&lt;/math&gt;.

=== Svojstvena matrica dimenzije 3x3 ===

Razmotrimo matricu dimenzije &lt;math&gt;3\times 3&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;
\mathbf{A} = \begin{pmatrix}
A_{11} &amp; A_{12} &amp; A_{13} \\
A_{21} &amp; A_{22} &amp; A_{23} \\
A_{31} &amp; A_{32} &amp; A_{33}
\end{pmatrix}
= \begin{pmatrix}
1 &amp; 2 &amp; 3 \\
4 &amp; 5 &amp; 6 \\
7 &amp; 8 &amp; 9
\end{pmatrix}&lt;/math&gt;.
Njena adjungovana matrica je
:&lt;math&gt;
\operatorname{adj}(\mathbf{A}) = \begin{pmatrix}
+\left| \begin{matrix} 5 &amp; 6 \\ 8 &amp; 9 \end{matrix} \right| &amp;
-\left| \begin{matrix} 4 &amp; 6 \\ 7 &amp; 9  \end{matrix} \right| &amp;
+\left| \begin{matrix} 4 &amp; 5 \\ 7 &amp; 8 \end{matrix} \right| \\
 &amp; &amp; \\
-\left| \begin{matrix} 2 &amp; 3 \\ 8 &amp; 9 \end{matrix} \right| &amp;
+\left| \begin{matrix} 1 &amp; 3 \\ 7 &amp; 9 \end{matrix} \right| &amp;
-\left| \begin{matrix} 1 &amp; 2 \\ 7 &amp; 8 \end{matrix} \right| \\
 &amp; &amp; \\
+\left| \begin{matrix} 2 &amp; 3 \\ 5 &amp; 6 \end{matrix} \right| &amp;
-\left| \begin{matrix}  1 &amp; 3 \\ 4 &amp; 6 \end{matrix} \right| &amp;
+\left| \begin{matrix} 1 &amp; 2 \\ 4 &amp; 5 \end{matrix} \right|
\end{pmatrix}&lt;/math&gt;
gdje je
:&lt;math&gt;\left| \begin{matrix} A_{im} &amp; A_{in} \\ \,\,A_{jm} &amp; A_{jn} \end{matrix} \right|=
\det\left(    \begin{matrix} A_{im} &amp; A_{in} \\ \,\,A_{jm} &amp; A_{jn} \end{matrix} \right)&lt;/math&gt;.

Uočite da je adjungovana matrica ''transponovana matrica'' matrice kofaktora. Zbog toga, naprimjer, vrijednost (''3'',''2'') adjungovana matrice je kofaktor (''2'',''3'') matrice '''A'''.

=== Numerička matrica dimenzije 3x3 ===

Kao specifični primjer imamo

:&lt;math&gt;\operatorname{adj}\begin{pmatrix}
\!-3 &amp; \, 2 &amp; \!-5 \\
\!-1 &amp; \, 0 &amp; \!-2 \\
\, 3 &amp; \!-4 &amp; \, 1
\end{pmatrix}=
\begin{pmatrix}
\!-8 &amp;  18  &amp; \!-4 \\
\!-5 &amp;  12  &amp; \!-1 \\
\, 4 &amp; \!-6 &amp; \, 2
\end{pmatrix}
&lt;/math&gt;.

−6 u trećem redu, drugoj koloni adjungovane matrice, izračunato je na sljedeći način:

:&lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;(-1)^{3+2}\;\operatorname{det}\begin{pmatrix}\!-3&amp;\,-5\\ \,-1&amp;\!-2\end{pmatrix}=-((-3)(-2)-(-5)(-1))=1&lt;/math&gt;.

Ponovo, vrijednost (''3'',''2'') adjungovane matrice je kofaktor (''2'',''3'') matrice '''A'''. Zbog toga, podmatrica
:&lt;math&gt;\begin{pmatrix}\!-3&amp;\,2\\ \,3&amp;\!-4\end{pmatrix}&lt;/math&gt;
dobivena je brisanjem drugog reda i treće kolone originalne matrice '''A'''.

== Primjene ==

Kao posljedica [[Laplaceova formula|Laplaceove formule]] za determinantu matrice '''A''' dimenzije ''n''×''n'', imamo

:&lt;math&gt;\mathbf{A}\, \mathrm{adj}(\mathbf{A}) = \mathrm{adj}(\mathbf{A})\, \mathbf{A} = \det(\mathbf{A})\, \mathbf{I}\qquad (*)&lt;/math&gt;

gdje je '''I''' [[jedinična matrica]] dimenzije ''n''×''n''. Uistinu, vrijednost (''i'',''i'') proizvoda '''A'''&amp;nbsp;adj('''A''') je [[skalarni proizvod]] reda ''i'' matrice '''A''' sa redom ''i'' matrice kofaktora '''C''', koji je jednostavno Laplaceova formula za det('''A''') proširen sa redom ''i''. Više, za ''i'' ≠ ''j'', vrijednost  (''i'',''j'') prooizvoda je skalarni proizvod reda ''i'' matrice '''A''' sa redom ''j'' matrice '''C''', koji je Laplaceova formula fza determinantu matrice čiji su ''i'' i ''j'' redovi jednaki, i koja je zbog toga, jednaka nuli.

Iz ove formule slijedi jeda od najvažnijih rezultata u matričnoj algebri: Matrica '''A''' nad komutativnim prostenom ''R'' je inverzna ako i samo ako je det('''A''') inverzna u ''R''.

Ako je '''A''' [[inverzna matrica]], tada je

:&lt;math&gt;1 = \det(\mathbf I) = \det(\mathbf{A} \mathbf{A}^{-1}) = \det(\mathbf{A}) \det(\mathbf{A}^{-1}),&lt;/math&gt;

a ako je det('''A''') [[jedinica (teorija prstena)|jedinica]], tada (*) iznad pokazuje da je

:&lt;math&gt;\mathbf{A}^{-1} = \det(\mathbf{A})^{-1}\, \mathrm{adj}(\mathbf{A}).&lt;/math&gt;

== Osobine ==

Adjungovana matrica ima osobine

:&lt;math&gt;\mathrm{adj}(\mathbf{I}) = \mathbf{I}\,&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\mathrm{adj}(\mathbf{AB}) = \mathrm{adj}(\mathbf{B})\,\mathrm{adj}(\mathbf{A})\,&lt;/math&gt;
za sve matrice '''A''' and '''B''' dimenzija ''n''×''n''.

Adjungovana matrica zadržava [[transponovana matrica|transpoziciju]]:

:&lt;math&gt;\mathrm{adj}(\mathbf{A}^T) = \mathrm{adj}(\mathbf{A})^T\,&lt;/math&gt;.

Dalje, ako je &lt;math&gt;\mathbf{A}&lt;/math&gt; nesingularna, tada je

:&lt;math&gt;\det\big(\mathrm{adj}(\mathbf{A})\big) = \det(\mathbf{A})^{n-1}\,&lt;/math&gt;.

Ako je ''p''(''t'') = det('''A'''&amp;nbsp;−&amp;nbsp;''t'''''I''') [[karakteristični polinom]] matrice '''A''', te ako definišemo polinom ''q''(''t'') = (''p''(0)&amp;nbsp;−&amp;nbsp;''p''(''t''))/''t'', tada je

:&lt;math&gt; \mathrm{adj}(\mathbf{A}) = q(\mathbf{A}) = -(p_1 \mathbf{I} + p_2 \mathbf{A} + p_3 \mathbf{A}^2 + \cdots + p_{n} \mathbf{A}^{n-1}) &lt;/math&gt;,

gdje su &lt;math&gt; p_j &lt;/math&gt; koeficijenti od ''p''(''t''),

:&lt;math&gt; p(t) = p_0 + p_1 t + p_2 t^2 + \cdots p_{n} t^{n}. &lt;/math&gt;

Adjungovana matrica također se pojavljuje u formuli [[derivacija|derivacije]] [[determinanta|determinante]].

== Reference ==

* {{cite book | last=Strang | first=Gilbert | authorlink=Gilbert Strang | title=Linear Algebra and its Applications | edition=3rd | year=1988 | publisher=Harcourt Brace Jovanovich | isbn=0-15-551005-3 | pages=231–232 | chapter=Section 4.4: Applications of determinants }}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20080820024601/http://www.ee.ic.ac.uk/hp/staff/dmb/matrix/property.html#adjoint Matrix Reference Manual]

[[Kategorija:Teorija matrica]]
[[Kategorija:Linearna algebra]]</text>
      <sha1>awzh9zjryubdhym5hx8rojasb0rvwtn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dinosauri</title>
    <ns>1</ns>
    <id>103430</id>
    <revision>
      <id>3934511</id>
      <parentid>2729073</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:03:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="3ai2bbd083cy6bwa9071aiedu5e30uc" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
v</text>
      <sha1>3ai2bbd083cy6bwa9071aiedu5e30uc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934512</id>
      <parentid>3934511</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:03:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934513</id>
      <parentid>3934512</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="r8dqq7lj37b17yowqjshvo5gapigude" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
n</text>
      <sha1>r8dqq7lj37b17yowqjshvo5gapigude</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934514</id>
      <parentid>3934513</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:04:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934515</id>
      <parentid>3934514</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="4zw4djff52i2e3zf5uzfv3ic7eryx47" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
b</text>
      <sha1>4zw4djff52i2e3zf5uzfv3ic7eryx47</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934516</id>
      <parentid>3934515</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:04:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934517</id>
      <parentid>3934516</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:05:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="r8dqq7lj37b17yowqjshvo5gapigude" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
n</text>
      <sha1>r8dqq7lj37b17yowqjshvo5gapigude</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934518</id>
      <parentid>3934517</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T19:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OrlandoBeetles</username>
        <id>186638</id>
      </contributor>
      <origin>3934518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalno groblje Arlington</title>
    <ns>0</ns>
    <id>110832</id>
    <revision>
      <id>3934530</id>
      <parentid>3040478</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:13:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ooligan</username>
        <id>154261</id>
      </contributor>
      <comment>Better photo/ foto/ image</comment>
      <origin>3934530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3545" sha1="cc0gxl9q6501665sp3nbv2zb82923no" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Flags In at Arlington National Cemetery, Virginia on Thursday, May 22, 2025 - 27.jpg|mini|150x150piksel|Nacionalno groblje Arlington]]
[[Datoteka:Tomb of the Unknowns, with U.S. Navy sailor and woman, May 1943.jpg|desno|mini|150px|Američki mornar s djevojkom kod Grobnice neznanim, [[1943]]. godine]]
[[Datoteka:Front of Tomb.jpg|desno|mini|150px|Počasna straža kod Grobnice neznanim]]
'''Nacionalno groblje Arlington''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Arlington National Cemetery'') u [[Arlington]]u, saveznoj državi [[Virginia]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] je [[vojska|vojno]] [[groblje]] na koje se sahranjuju poginuli ili umrli [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|američki vojnici]]. Groblje je uspostavljeno za vrijeme [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] [[1864]]. godine na posjedu [[Konfederacija američkih država|konfederacijskog]] generala [[Robert Edward Lee|Roberta E. Leeja]]. Groblje se nalazi nasuprot rijeci Potomac, blizu američkog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Washington, Okrug Columbia|Washingtona]] i središta američkog ministarstva obrane Pentagona. Jedno je od 142 nacionalna groblja u Sjedinjenim Državama. 

Na prostoru od 2.53 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; pokopano je više od 300.000 osoba. Vojnici poginuli u svakom ratu koje su vodile Sjedinjene Države, od [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]] do posljednjih ratova u [[Irak]]u i [[Afganistan]]u su pokopani na groblju. Posmrtni ostaci poginulih prije Američkog građanskog rata su prenijeti na groblje nakon [[1900]]. godine. Zbog ograničenog broja pogrebnih mjesta moraju biti zadovoljiti određeni uslovi da bi pokojnik bio pokopan na groblju. Godišnje se obavi oko 6.400 sahrana.

Na Arlingtonu se nalazi Grobnica neznanim, spomenik vojnicima koji su poginuli u službi Sjedinjenih Država, a posmrtni ostaci im nikada nisu identifikovani. Godine [[1921]]. u grobnicu je pokopan neidentifikovani vojnik poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Vojnik je odlikovan Medaljom časti i drugim najvišim vojnim odlikovanjima. Spomenik stalno čuva počasna straža svaki dan od [[1937]]. godine bez obzira na vremenske uslove. Jedna od najvećih časti za pripadnika američkih oružanh snaga jest biti izabran za jednog od čuvara grobnice. Počasni stražari na uniformama ne nose oznake i činove kako ne bi imali viši vojni čin u odnosu na neznanog vojnika. Kasnije su u grobnicu pokopani neznani vojnici poginuli u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Koreanski rat|Koreanskom ratu]] i [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].

Grobnica neznanim dio je Memorijalnog Amfiteatra gdje se održavaju državničke sahrane te ceremonije za praznike koji slave ameičke vojnike poput Dana veterana. Na groblju se također nalazi i Spomenik američkim marincima koji prikazuje dizanje [[Zastava Sjedinjenih Američkih Država|američke zastave]] nakon [[Bitka za Iwo Jimu|Bitke za Iwo Jimu]]. Jedan dio groblja čine grobovi [[Konfederacija američkih država|konfederacijskih]] vojnika te je podignut spomenik njima u čast. Na groblju Arlington je pokopan i [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[John F. Kennedy]], na čijem grobu gori vječni plamen.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20100914081857/http://www.arlingtoncemetery.org/ Službene Stranice]
{{Commonscat|Arlington National Cemetery}}

[[Kategorija:Vojska Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Groblja u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>cc0gxl9q6501665sp3nbv2zb82923no</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934531</id>
      <parentid>3934530</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3934531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3545" sha1="b2s491909t06lwyi76yst419rk40df0" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Flags In at Arlington National Cemetery, Virginia on Thursday, May 22, 2025 - 27.jpg|mini|150x150piksel|Nacionalno groblje Arlington]]
[[Datoteka:Tomb of the Unknowns, with U.S. Navy sailor and woman, May 1943.jpg|desno|mini|150px|Američki mornar s djevojkom kod Grobnice neznanim, [[1943]]. godine]]
[[Datoteka:Front of Tomb.jpg|desno|mini|150px|Počasna straža kod Grobnice neznanim]]
'''Nacionalno groblje Arlington''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Arlington National Cemetery'') u [[Arlington]]u, saveznoj državi [[Virginia]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] je [[vojska|vojno]] [[groblje]] na koje se sahranjuju poginuli ili umrli [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|američki vojnici]]. Groblje je uspostavljeno za vrijeme [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] [[1864]]. godine na posjedu [[Konfederacija američkih država|konfederacijskog]] generala [[Robert Edward Lee|Roberta E. Leeja]]. Groblje se nalazi nasuprot rijeci Potomac, blizu američkog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Washington, Okrug Columbia|Washingtona]] i središta američkog ministarstva obrane Pentagona. Jedno je od 142 nacionalna groblja u Sjedinjenim Državama. 

Na prostoru od 2.53 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; pokopano je više od 300.000 osoba. Vojnici poginuli u svakom ratu koje su vodile Sjedinjene Države, od [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]] do posljednjih ratova u [[Irak]]u i [[Afganistan]]u su pokopani na groblju. Posmrtni ostaci poginulih prije Američkog građanskog rata su prenijeti na groblje nakon [[1900]]. godine. Zbog ograničenog broja pogrebnih mjesta moraju biti zadovoljiti određeni uslovi da bi pokojnik bio pokopan na groblju. Godišnje se obavi oko 6.400 sahrana.

Na Arlingtonu se nalazi Grobnica neznanim, spomenik vojnicima koji su poginuli u službi Sjedinjenih Država, a posmrtni ostaci im nikada nisu identifikovani. Godine [[1921]]. u grobnicu je pokopan neidentifikovani vojnik poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Vojnik je odlikovan Medaljom časti i drugim najvišim vojnim odlikovanjima. Spomenik stalno čuva počasna straža svaki dan od [[1937]]. godine bez obzira na vremenske uslove. Jedna od najvećih časti za pripadnika američkih oružanh snaga jest biti izabran za jednog od čuvara grobnice. Počasni stražari na uniformama ne nose oznake i činove kako ne bi imali viši vojni čin u odnosu na neznanog vojnika. Kasnije su u grobnicu pokopani neznani vojnici poginuli u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Koreanski rat|Koreanskom ratu]] i [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].

Grobnica neznanim dio je Memorijalnog Amfiteatra gdje se održavaju državničke sahrane te ceremonije za praznike koji slave ameičke vojnike poput Dana veterana. Na groblju se također nalazi i Spomenik američkim marincima koji prikazuje dizanje [[Zastava Sjedinjenih Američkih Država|američke zastave]] nakon [[Bitka za Iwo Jimu|Bitke za Iwo Jimu]]. Jedan dio groblja čine grobovi [[Konfederacija američkih država|konfederacijskih]] vojnika te je podignut spomenik njima u čast. Na groblju Arlington je pokopan i [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[John F. Kennedy]], na čijem grobu gori vječni plamen.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Arlington National Cemetery}}
* [https://web.archive.org/web/20100914081857/http://www.arlingtoncemetery.org/ Službene stranice]

[[Kategorija:Vojska Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Groblja u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>b2s491909t06lwyi76yst419rk40df0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934533</id>
      <parentid>3934531</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:24:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne korekcije</comment>
      <origin>3934533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3466" sha1="qgl4oasiiicrxmhfrslwjod3u6pxxbd" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Flags In at Arlington National Cemetery, Virginia on Thursday, May 22, 2025 - 27.jpg|mini|250px|Nacionalno groblje Arlington]]
[[Datoteka:Tomb of the Unknowns, with U.S. Navy sailor and woman, May 1943.jpg|desno|mini|250px|Američki mornar s djevojkom kod Grobnice neznanim, 1943]]
[[Datoteka:Front of Tomb.jpg|desno|mini|250px|Počasna straža kod Grobnice neznanim]]
'''Nacionalno groblje Arlington''' ({{en|Arlington National Cemetery}}) u [[Arlington]]u, saveznoj državi [[Virginia]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] je [[vojska|vojno]] [[groblje]] na koje se sahranjuju poginuli ili umrli [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|američki vojnici]]. Groblje je uspostavljeno za vrijeme [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] 1864. na posjedu [[Konfederacija američkih država|konfederacijskog]] generala [[Robert Edward Lee|Roberta E. Leeja]]. Groblje se nalazi nasuprot rijeci Potomac, blizu američkog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Washington, Okrug Columbia|Washingtona]] i središta američkog ministarstva obrane Pentagona. Jedno je od 142 nacionalna groblja u Sjedinjenim Državama. 

Na prostoru od 2.53 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; pokopano je više od 300.000 osoba. Vojnici poginuli u svakom ratu koje su vodile Sjedinjene Države, od [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]] do posljednjih ratova u [[Irak]]u i [[Afganistan]]u su pokopani na groblju. Posmrtni ostaci poginulih prije Američkog građanskog rata su prenijeti na groblje nakon 1900. Zbog ograničenog broja pogrebnih mjesta moraju biti zadovoljiti određeni uslovi da bi pokojnik bio pokopan na groblju. Godišnje se obavi oko 6.400 sahrana.

Na Arlingtonu se nalazi Grobnica neznanim, spomenik vojnicima koji su poginuli u službi Sjedinjenih Država, a posmrtni ostaci im nikada nisu identifikovani. Godine 1921. u grobnicu je pokopan neidentifikovani vojnik poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Vojnik je odlikovan Medaljom časti i drugim najvišim vojnim odlikovanjima. Spomenik stalno čuva počasna straža svaki dan od 1937. bez obzira na vremenske uslove. Jedna od najvećih časti za pripadnika američkih oružanh snaga jest biti izabran za jednog od čuvara grobnice. Počasni stražari na uniformama ne nose oznake i činove kako ne bi imali viši vojni čin u odnosu na neznanog vojnika. Kasnije su u grobnicu pokopani neznani vojnici poginuli u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Koreanski rat|Koreanskom ratu]] i [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].

Grobnica neznanim dio je Memorijalnog Amfiteatra gdje se održavaju državničke sahrane te ceremonije za praznike koji slave ameičke vojnike poput Dana veterana. Na groblju se također nalazi i Spomenik američkim marincima koji prikazuje dizanje [[Zastava Sjedinjenih Američkih Država|američke zastave]] nakon [[Bitka za Iwo Jimu|Bitke za Iwo Jimu]]. Jedan dio groblja čine grobovi [[Konfederacija američkih država|konfederacijskih]] vojnika te je podignut spomenik njima u čast. Na groblju Arlington je pokopan i [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[John F. Kennedy]], na čijem grobu gori vječni plamen.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Arlington National Cemetery}}
* [https://web.archive.org/web/20100914081857/http://www.arlingtoncemetery.org/ Službene stranice]

[[Kategorija:Vojska Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Groblja u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>qgl4oasiiicrxmhfrslwjod3u6pxxbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juba II</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172278</id>
    <revision>
      <id>3934556</id>
      <parentid>3875434</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T10:55:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <comment>Created by translating the section &quot;Life&quot; from the page &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1374088963|Juba II]]&quot;</comment>
      <origin>3934556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9916" sha1="0dbhvm2ioqz6vtnkmiuknu0y2kecq98" xml:space="preserve">[[Datoteka:Portrait Juba II Louvre Ma1886.jpg|desno|mini|Portret Jube II, [[Louvre]]]]

'''Juba II''' (''Yuba'' na berberskom, ''Iuba'' na latinskom; ''Ιóβας (Ιóβα)'' ili ''Ιουβας'' na [[Grčki jezik|grčkom]])&lt;ref name=Roller&gt;Roller, Duane W. (2003) ''The World of Juba II and Kleopatra Selene'' &quot;Routledge (UK)&quot;. p. 1-3. {{ISBN|0-415-30596-9}}.&lt;/ref&gt; ili '''Juba II od Numidije''' (52/50. p. n. e. - 23 n. e.) bio je kralj [[Numidija|Numidije]], a potom [[Mauretanija|Mauretanije]]. Bio je rodbinskim vezama i prijateljstvom spojen za sve najznačajnije ličnosti tadašnjeg [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a osim kao sposoban vladar se istakao zanimanjem za prirodne nauke i pisanjem velikog broja historijskih knjiga, danas izgubljenih, ali često citiranih od kasnijih antičkih autora kao što su Plinije i Plutarh

== Život ==

=== Rani život I edukacija ===
Juba II bio je amazighski (berberski) princ iz Numidije, rođen u Hiponu (današnja Annaba u Alžiru). Bio je jedino dijete i nasljednik numidijskog kralja Jube I. Identitet njegove majke nije poznat, iako je Juba II tvrdio da potječe od slavnog vojskovođe Hanibala (Scol. Lucan, Pharsalia, 8.287).

Godine 46. prije nove ere njegovog oca porazio je [[Julije Cezar]] u bici kod Tapsa, u sjevernoj Africi, a 40. godine prije nove ere Numidija je postala rimska provincija.&lt;ref name=&quot;Roller&quot;&gt;Roller, Duane W. (2003) ''[[The World of Juba II and Kleopatra Selene]]'' &quot;Routledge (UK)&quot;. pp. 1–3. {{ISBN|0-415-30596-9}}.&lt;/ref&gt;

Njegov otac bio je saveznik rimskog vojskovođe [[Pompeji|Pompeja]].

Nekoliko savremenih naučnika navodi da je Juba II imao četiri ili šest godina u vrijeme Cezarovog trijumfa 46. godine prije nove ere, zbog čega se kao period njegovog rođenja najčešće navode godine između 52. i 50. prije nove ere. Međutim, njegov biograf Duane Roller smatra da je takva procjena netačna.

Roller umjesto toga smješta njegovo rođenje na početak 48. godine prije nove ere, jer se u antičkim izvorima za Jubu II koristi grčki izraz brephos, koji označava dojenče. Za dijete uzrasta od četiri do šest godina koristio se izraz pais, koji se u antičkim izvorima ne upotrebljava za njega.

Stoga Roller procjenjuje da je Juba II u vrijeme Cezarovog trijumfa imao između dva mjeseca i dvije godine, što bi značilo da je rođen između 48. i 46. godine prije nove ere. &lt;ref name=&quot;Roller59&quot;&gt;Roller, Duane W. (2003) ''The World of Juba II and Kleopatra Selene'', Routledge UK, p. 59. {{ISBN|0-415-30596-9}}.&lt;/ref&gt;

Julije Cezar odveo je Jubu II u Rim, gdje je učestvovao u Cezarovoj trijumfalnoj povorci.

U Rimu je naučio latinski i grčki jezik, prihvatio rimsku kulturu i običaje te stekao rimsko građanstvo.

Zahvaljujući svojoj posvećenosti obrazovanju, smatra se da je postao jedan od najobrazovanijih građana Rima. Do svoje dvadesete godine napisao je jedno od svojih prvih djela, pod nazivom Rimska arheologija (Roman Archaeology). &lt;ref name=&quot;Roller2&quot;&gt;Roller, Duane W. (2003) ''[[The World of Juba II and Kleopatra Selene]]'' &quot;Routledge (UK)&quot;. pp. 1–3. {{ISBN|0-415-30596-9}}.&lt;/ref&gt;

O njegovom odgoju i obrazovanju najprije se brinuo Julije Cezar, a kasnije Cezarov pranećak Oktavijan, budući car August.

Tokom odrastanja Juba II pratio je Oktavijana u vojnim pohodima, stječući dragocjeno iskustvo u vođenju i zapovijedanju.

Godine 31. prije nove ere borio se na Oktavijanovoj strani u bici kod Akcija.

=== Povratak na numidijski prijesto ===
Godine 30. prije nove ere Oktavijan je ponovo postavio Jubu II na prijestolje Numidije.&lt;ref name=&quot;MelaRomer1998&quot;&gt;{{cite book|author1=Pomponius Mela|url=https://books.google.com/books?id=6AplSod8IDcC&amp;pg=PA43|title=Pomponius Mela's Description of the World|author2=Frank E. Romer|publisher=University of Michigan Press|year=1998|isbn=0-472-08452-6|page=43}}&lt;/ref&gt; Juba II je potom uspostavio savezničke odnose između Numidije i Rima.&lt;ref name=&quot;Gagarin2010&quot;&gt;{{cite book|author=Michael Gagarin|url=https://books.google.com/books?id=lNV6-HsUppsC&amp;pg=RA4-PA80|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|page=80}}&lt;/ref&gt;

Vjerovatno kao nagradu za njegovu službu caru Augustu tokom vojnog pohoda u Hispaniji, između 27. i 25. godine prije nove ere, car je donio konačnu odluku da mu dodijeli kraljevsku vlast nad Mauretanijom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Roller|first=Duane W.|url=https://books.google.com/books?id=1eaBAgAAQBAJ&amp;pg=PA74|title=The World of Juba II and Kleopatra Selene: Royal Scholarship on Rome's African Frontier|date=2004-02-24|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-40296-0|pages=73–74|language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegovo kraljevstvo zamijenilo je rimsku provinciju Afriku Novu (Africa Nova), koja je obuhvatala područja istočne i zapadne Numidije.

Godine 25. prije nove ere Kraljevina Numidija, s izuzetkom područja zapadne Numidije,&lt;ref name=&quot;MelaRomer19982&quot;&gt;{{cite book|author1=Pomponius Mela|url=https://books.google.com/books?id=6AplSod8IDcC&amp;pg=PA43|title=Pomponius Mela's Description of the World|author2=Frank E. Romer|publisher=University of Michigan Press|year=1998|isbn=0-472-08452-6|page=43}}&lt;/ref&gt;neposredno je pripojena Rimskom Carstvu i uključena u rimsku provinciju Afriku Prokonzularnu (Africa Proconsularis). Juba II je zauzvrat dobio Mauretaniju kao svoje kraljevstvo, čija je teritorija proširena područjem zapadne Numidije.

Brak između Jube II i Kleopatre Selene II vjerovatno je sklopljen 25. godine prije nove ere, kada je Kleopatra Selena dostigla odgovarajuću dob za udaju, a Juba II bio poslan da vlada Mauretanijom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Roller|first=Duane W.|url=https://books.google.com/books?id=1eaBAgAAQBAJ&amp;pg=PA86|title=The World of Juba II and Kleopatra Selene: Royal Scholarship on Rome's African Frontier|date=2004-02-24|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-40296-0|page=86|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Vladavina u Mauritaniji ===
Prema Strabonu, nakon smrti mauretanskog kralja Boka II, koji je bio saveznik Rimljana, njegovim kraljevstvom je u kratkom periodu, od 33. do 25. godine prije nove ere, neposredno upravljao Rim. Godine 25. prije nove ere car August dodijelio je kraljevstvo Jubi II.

Kada su se Juba II i Kleopatra Selena preselili u Mauretaniju, svoju novu prijestolnicu nazvali su Cezareja (Caesaria), današnji Cherchell u Alžiru, u čast cara Augusta.&lt;ref&gt;Strabo's ''Geography'' ([https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0239%3Abook%3D17%3Achapter%3D3#note-link15 Strab. 17.3])&lt;/ref&gt;

Građevinski i kiparski projekti u Cezareji i drugom gradu, Volubilisu, odražavali su bogatu kombinaciju egipatskih, grčkih i rimskih arhitektonskih stilova.
[[File:Mausolée_Royale_de_Maurétanie_-_الضريح_الملكي_الموريطاني.jpg|mini|Grob Jube II i njegove supruge.]]
Smatra se da je Kleopatra imala značajan utjecaj na političke odluke Jube II. On je poticao i podržavao scenske umjetnosti, naučna istraživanja i proučavanje prirodne historije. Također je aktivno podržavao razvoj trgovine u Mauretaniji.

Kraljevina Mauretanija imala je veliki značaj za Rimsko Carstvo. Održavala je trgovačke veze širom Sredozemlja, posebno sa Španijom i [[Italija|Italijom]]. Izvozila je ribu, grožđe, bisere, smokve, žitarice, drveni namještaj i purpurnu boju dobivenu iz određenih vrsta morskih školjki. Ova boja koristila se za izradu purpurnih pruga na odorama rimskih senatora.

Juba II poslao je grupu ljudi na Purpurna ostrva (Îles Purpuraires) kako bi obnovili drevni feničanski postupak proizvodnje purpurne boje.&lt;ref&gt;C. Michael Hogan, ‘[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17926. Mogador: Promontory Fort]’, ''The Megalithic Portal'', ed Andy Burnham, November 2, 2007.&lt;/ref&gt;

Tingis, današnji Tanger, grad smješten u blizini Herkulovih stubova (današnji Gibraltarski moreuz), postao je važno trgovačko središte.

U gradovima Gadesu (današnji Cádiz) i Kartagi Novi (Carthago Nova, današnja Cartagena) u Španiji, car August imenovao je Jubu II počasnim duovirom, odnosno jednim od dvojice najviših magistrata koji su upravljali rimskom kolonijom ili gradom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG93490|title=Juba II|work=Collections Online|publisher=British museum|access-date=2020-09-28}}&lt;/ref&gt;

Vrijednost i kvalitet mauretanskog novca stekli su veliki ugled. Grčki historičar Plutarh opisao je Jubu II kao „jednog od najdarovitijih vladara svog vremena“.

Između 2. godine prije nove ere i 2. godine nove ere, Juba II putovao je istočnim Sredozemljem zajedno s Gajem Cezarom, unukom cara Augusta, kojem je služio kao savjetnik.

Godine 21. nove ere Juba II imenovao je svog sina Ptolemeja suvladarom.

Juba II umro je 23. godine nove ere. Sahranjen je pored svoje prve supruge u Kraljevskom mauzoleju Mauretanije. Nakon njegove smrti, njegov sin Ptolemej postao je jedini vladar Mauretanije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldhistory.org/Juba_II/|title=Juba II|last=King|first=Arienne|date=2020-09-01|website=[[World History Encyclopedia]]|access-date=2020-09-28}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Reference ==
*[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1744.html Juba II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080627145609/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1744.html |date=27. 6. 2008 }} king of [[Mauretania]] - [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]]
* [http://www.britannica.com/eb/article-9044063/Juba-II Juba II] [[Encyclopaedia Britannica]]
* Microsoft Encarta 2002 Encyclopaedia
* emazighen.com/article.php3?_article=41
* https://web.archive.org/web/20080410155632/http://www.lunalucifera.com/Mauretania/index.html

{{commonscat|Juba II}}

{{DEFAULTSORT:Juba Ii}}
[[Kategorija:Ptolemejidi]]
[[Kategorija:Historija Mauritanije]]
[[Kategorija:Historija Numidije]]
[[Kategorija:Rođeni 50-ih p. n. e.]]
[[Kategorija:Umrli 23.]]</text>
      <sha1>0dbhvm2ioqz6vtnkmiuknu0y2kecq98</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Monster (Eminem)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268327</id>
    <revision>
      <id>3934495</id>
      <parentid>3837225</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T15:43:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4611" sha1="3s7pneouavdxof5ms6x2d1qkgrt8vik" xml:space="preserve">{{Infokutija singl 
| ime             = The Monster
| omot            = The Monster cover.png
| opis            = 
| ime_muzičara_genitiv = [[Eminem]]a i [[Rihanna|Rihanne]]
| album            = [[The Marshall Mathers LP 2]]
| A-strana         = 
| B-strana         = 
| izdat            = 29. 10. 2013.
| format           = digitalno preuzimanje, CD-singl
| snimljen         = 
| žanr             = [[hip-hop]]
| dužina           = 4:10
| izdavač          = {{flatlist|
* ''[[Aftermath Entertainment|Aftermath]]''
* ''[[Interscope Records|Interscope]]''
* ''[[Shady Records|Shady]]''
}}
| pisac            = {{flatlist|
* [[Eminem|Marshall Mathers]]
* [[Frequency (producent)|Bryan Fryzel]]
* [[Bebe Rexha]]
* [[Aalias|Aaron Kleinstub]]
* M. Athanasiou
* [[Rihanna|Robyn Fenty]]
* [[Jon Bellion]]}}
| producent        = {{flatlist|
* [[Frequency (producent)|Frequency]]
* [[Aalias]]
}}
| certifikacija    = 
| hronologija      = 
| zadnji_singl     = 
| ovaj_singl       = 
| sljedeći_singl   = 
| misc             = 
}}
&quot;'''The Monster'''&quot; ({{bs|Čudovište}}) jest pjesma [[SAD|američkog]] [[hip-hop]] muzičara [[Eminem]]a, koju je izdao sa [[barbados]]kom [[pjevanje|pjevačicom]] [[Rihanna|Rihannom]]. Ova je pjesma na Eminemovom [[album]]u ''[[The Marshall Mathers LP 2]]''. Napisali su je [[Eminem]], [[Jon Bellion]] i [[Bebe Rexha]], a [[muzički producent|producent]] je bio [[Frequency (producent)|Frequency]]. &quot;The Monster&quot; označava četvrtu saradnju između Eminema i Rihanne, a prethodne su &quot;[[Love the Way You Lie]]&quot; i njen [[Love the Way You Lie (Part II)|nastavak]] (2010), te pjesma &quot;[[Numb]]&quot; (2012). &quot;The Monster&quot; je izdana 23. oktobra 2013. kao četvrti singl s albuma. U tekstu je predstavljeno Rihannino hvatanje u koštac sa svojim unutrašnjim demonima, dok Eminem razmišlja o negativnim posljedicama svoje slave.

&quot;The Monster&quot; je uspjela na top-listama širom svjeta. Pjesma je bila u vrhu top-listi u 12 zemalja, uključujući [[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Francuska|Francusku]], [[Irska|Irsku]], [[Novi Zeland]], [[Švicarska|Švicarsku]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i američku listu ''[[Billboard Hot 100]]''. Pjesma također označava i prvi Eminemov broj 1 na američkoj listi [[Hot R&amp;B/Hip-Hop Songs]] i dospjela je među top 10 u [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Italija|Italiji]] i [[Španija|Španiji]].

== Spot ==
Spot za &quot;The Monster&quot; bio je treći Eminemov spot koji je [[režiser|režirao]] američki filmaš [[Rich Lee]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Instagram photo by Marshall Mathers • Nov 20, 2013 at 9:10pm UTC|url = http://instagram.com/p/g83Yc8pY8l/#|website = Instagram|access-date = 7. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Eminemove i Rihannine dijelove snimio je 20. novembra 2013. u [[Detroit]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Marshall Mathers on Instagram: “On set”|url = http://instagram.com/p/g9AMbSpY4V/#|website = Instagram|access-date = 7. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Spot je objavljen 16. decembra, a sadrži reference na druge Eminemove spotove, uključujući &quot;[[My Name Is]]&quot;, &quot;[[Lose Yourself]]&quot;, &quot;[[3 a.m. (Eminem)|3 a.m.]]&quot;, &quot;[[The Way I Am (Eminem)|The Way I Am]]&quot; i izvedbu pjesme &quot;[[Stan (Eminem)|Stan]]&quot; s [[Elton John|Eltonom Johnom]] na [[43. dodjela &quot;Grammyja&quot;|dodjeli &quot;Grammyja&quot; 2001.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2013/12/16/video-eminem-f-rihanna-the-monster/ |title=Video: Eminem f/ Rihanna – ‘The Monster’ |publisher=Rap-Up.com |date=18. 10. 2010 |access-date=17. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000731/http://www.rap-up.com/2013/12/16/video-eminem-f-rihanna-the-monster/ |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Imao je 3 nominacije na [[MTV Video Music Awards 2014.|MTV Video Music Awardsu 2014.]] u kategorijama &quot;[[MTV Video Music Award za najbolji muški spot|Najbolji muški spot]]&quot;, &quot;[[MTV Video Music Award za najbolju saradnju|Najbolja saradnja]]&quot; i &quot;[[MTV Video Music Award za najbolju režiju|Najbolja režija]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/1870248/2014-video-music-awards-nominations-full-list/ |title=2014 MTV Video Music Awards Nominations: Get The Full List |publisher=MTV |access-date=18. 7. 2014 |archive-date=17. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140717142334/http://www.mtv.com/news/1870248/2014-video-music-awards-nominations-full-list/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=EHkozMIXZ8w Spot] na ''[[YouTube]]u''

{{Eminemovi singlovi}}
{{Grammy - najbolja izvedba melodijskog repa}}

[[Kategorija:Eminemove pjesme]]
[[Kategorija:Singlovi iz 2013.]]</text>
      <sha1>3s7pneouavdxof5ms6x2d1qkgrt8vik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>372325</id>
    <revision>
      <id>3934543</id>
      <parentid>3931845</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T08:12:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11387" sha1="jibrh1z4gh6dycvkcbl7kzkokt0punm" xml:space="preserve">{{Glavni|Bosanskohercegovačka dijaspora}}
[[File:Sebilj,_St._Louis_2.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sebilj,_St._Louis_2.jpg|mini|Sebilj u St. Louisu, replika Sebilja u Sarajevu, juni 2018]]
'''[[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačka]] [[dijaspora]] u [[Saint Louis]]u''' u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Missouri]] je veoma brojna. Smatra se da se najveća koncentracija [[Bosanskohercegovački Amerikanci|građana porijeklom iz BiH]] u gradu St. Louisu nalazi u kvartu ''Little Bosnia'' (doslovno: ''Mala Bosna'') u južnom dijelu grada [[Bevo Mill (St. Louis)|Bevo Mill]]. Bosanski kulturni utjecaj se može primijetiti u brojnim bosanskim restoranima, ugostiteljskim objektima i kafićima, kao i nekoliko islamskih organizacija i džamija.

==Historija==
[[File:Morganford,_Bevo_Mill.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Morganford,_Bevo_Mill.jpg|mini|&quot;Mala Bosna&quot;, Bevo Milla, juli 2017.]]Bosanskohercegovačka zajednica oblikovala se prvenstveno nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je grad postao jedno od glavnih odredišta bosanskohercegovačkih izbjeglica u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Iako su se doseljenici iz Bosne i Hercegovine u SAD doseljavali i ranije, najveći val dolazaka u St. Louis uslijedio je 1990-ih. Grad je izabran zbog relativno pristupačnog stanovanja, dostupnih poslova i razvijenih izbjegličkih službi. Između 1993. i 2001. International Institute of St. Louis i Catholic Charities Refugee Services pomogli su preseljenje oko 11.000 Bosanaca i Hercegovaca u St. Louis.&lt;ref&gt;{{cite web |last=O'Connor |first=Phillip |date=26. 6. 2005 |title=Back to Bosnia |url=https://www.stltoday.com/article_8e303cc9-4aff-5d4b-b6e8-af21095049e8.html |access-date=8. 6. 2026 |website=STLtoday.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20260608115035/https://www.stltoday.com/article_8e303cc9-4aff-5d4b-b6e8-af21095049e8.html |archive-date=8. 6. 2026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zajednica se najprije koncentrirala u južnom dijelu grada, naročito u četvrtima Bevo Mill i okolnim naseljima. Ondje su postojali dostupni stanovi, prazni poslovni prostori i mogućnost zapošljavanja u proizvodnji, uslugama, prijevozu i zanatstvu. Broj osoba bosanskohercegovačkog porijekla u širem području St. Louisa dosegnuo je krajem 1990-ih i početkom 2000-ih približno 70.000.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Delkic |first=Melina |date=18. 8. 2019 |title='It's not the same': Why war refugees who helped revive St. Louis are leaving |url=https://www.nytimes.com/2019/08/18/us/bosnian-refugees-st-louis-midwest.html |access-date=8. 6. 2026 |newspaper=The New York Times}}&lt;/ref&gt;

Integracija bosanskohercegovačkih izbjeglica u St. Louisu odvijala se kroz rad, obrazovanje, kupovinu kuća i osnivanje malih preduzeća. Posebnu ulogu imala je lokalna banka koja je davala kredite doseljenicima bez američke kreditne historije. Zahvaljujući takvoj podršci, ali i porodičnom radu i mrežama unutar zajednice, bosanskohercegovački doseljenici otvarali su automehaničarske radnje, prijevozničke firme, restorane, kafiće, pekare, mesnice i trgovine. Njihovi poslovi doprinijeli su obnovi dijelova južnog St. Louisa koji su prije toga gubili stanovništvo i privrednu aktivnost.&lt;ref name=&quot;moore&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ellis |first=Stefanie |date=17. 1. 2022 |title=St Louis: The US city transformed by heartbreak |url=https://www.bbc.com/travel/article/20220117-st-louis-the-us-city-transformed-by-heartbreak |access-date=8. 6. 2026 |website=BBC}}&lt;/ref&gt;

Privredni uspjeh zajednice potakao je i sekundarnu migraciju. Dio Bosanaca i Hercegovaca koji su prvobitno bili smješteni u druge američke gradove preselio se u St. Louis zbog rodbinskih veza, dostupnih poslova i razvijene infrastrukture zajednice. Do 2010-ih mnoge porodice preselile su se iz Bevo Milla u južna predgrađa [[St. Louis County, Missouri|okruga St. Louis]], uglavnom zbog većih kuća, dvorišta, javnih škola i niže stope kriminala. Taj pomak označio je prelazak dijela zajednice iz prve izbjegličke faze prema stabilnijem srednjoklasnom životu.&lt;ref name=&quot;moore&quot;&gt;{{cite web |last1=Moore |first1=Doug |last2=Skrivan |first2=Laurie |date=22. 6. 2013 |title=Making St. Louis home: The Bosnian resettlement 20 years later |url=https://www.stltoday.com/news/multimedia/special/html_dafa620f-9408-5daf-b123-1b2ee29fda56.html |access-date=8. 6. 2026 |website=STLtoday.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20260608115035/https://www.stltoday.com/news/multimedia/special/html_dafa620f-9408-5daf-b123-1b2ee29fda56.html |archive-date=8. 6. 2026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kulturne veze sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] održavale su se kroz jezik, vjerske zajednice, porodične veze, ugostiteljstvo, medije i komemoracije. Na radiju WEW 770 AM emitovan je program na [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]], a sedmične novine ''SabaH'' bile su namijenjene čitaocima bosanskohercegovačkog porijekla širom Sjedinjenih Američkih Država.List je prvobitno izlazio u [[New York]]u, ali je njegovo djelovanje 2006. premješteno u St. Louis. U jednom periodu u gradu su izlazile tri novine na bosanskom jeziku, ali je njihova čitanost opadala kako su mlađe generacije sve više koristile [[engleski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kriještorac |first=Mirsad |title=First Nationalism Then Identity: On Bosnian Muslims and Their Bosniak Identity |publisher=University of Michigan Press |location=Ann Arbor |date=2022 |isbn=978-0-472-90288-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=SabaH Weekly, 1997–2014 |url=https://griffinshare.fontbonne.edu/sabah/ |access-date=8. 6. 2026 |website=Center for Bosnian Studies: Digital Collections |publisher=Fontbonne University |archive-date=21. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250821130750/https://griffinshare.fontbonne.edu/sabah/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Važno mjesto u javnom pamćenju zajednice ima [[genocid u Srebrenici]] jer grad ima jednu od najvećih zajednica preživjelih iz Srebrenice izvan Bosne i Hercegovine. Zbog toga su u gradu nastali projekti usmene historije, akademska istraživanja i javne komemoracije posvećene iskustvu rata, izbjeglištva i preseljenja.Bosnian Memory Project osnovan je 2007. na [[Fontbonne University|Univerzitetu Fontbonne]], a kasnije je prerastao u Center for Bosnian Studies.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Nettelfield |first1=Lara J. |last2=Wagner |first2=Sarah E. |title=Srebrenica in the Aftermath of Genocide |publisher=Cambridge University Press |date=2013 |isbn=978-1-139-03496-8 |page=26 |doi=10.1017/CBO9781139034968}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Woodbury |first=Emily |date=28. 2. 2022 |title=Fontbonne's new Center for Bosnian Studies preserves history for new generations, scholars |url=https://www.stlpr.org/show/st-louis-on-the-air/2022-02-28/fontbonnes-new-center-for-bosnian-studies-preserves-history-for-new-generations-scholars |access-date=8. 6. 2026 |website=St. Louis Public Radio}}&lt;/ref&gt;

Najvidljiviji simbol veze St. Louisa s Bosnom i Hercegovinom jeste replika [[Sebilj|sarajevskog sebilja]], koju je bosanskohercegovačka zajednica 29. septembra 2013. poklonila gradu povodom njegove 250. godišnjice.Sebilj je postavljen u blizini raskršća Gravois Avenuea i Morgan Ford Roada.Na ceremoniji su govorili tadašnji gradonačelnik St. Louisa [[Francis Slay]] i član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]]. Spomenik je postao javni znak prisustva zajednice i njene veze sa [[Sarajevo]]m.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hampel |first=Paul |date=30. 9. 2013 |title=In Little Bosnia, a gift from immigrants |url=https://www.stltoday.com/news/local/metro/article_e9f1f910-41f6-5335-ae9d-59181f8db4be.html |access-date=8. 6. 2026 |website=STLtoday.com}}&lt;/ref&gt;

Dokumentarni film ''A New Home'' reditelja Josepha Pulea prikazuje iskustva bosanskohercegovačkih doseljenika od rata do života u St. Louisu.Knjigu ''Bosnian St. Louis: Between Two Worlds'', koju su napisali Patrick McCarthy i Akif Cogo, objavila je 2022. Missouri Historical Society.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Goodwin |first=Jeremy D. |date=15. 7. 2022 |title=St. Louis was a destination for Bosnian refugees. A new film shows what happened next |url=https://www.stlpr.org/arts/2022-07-15/st-louis-was-a-destination-for-bosnian-refugees-a-new-film-shows-what-happened-next |access-date=8. 6. 2026 |website=St. Louis Public Radio}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Rotermund |first=Maggie |date=2022 |title=SLU staffers pen 'Bosnian St. Louis: Between Two Worlds' |url=https://www.slu.edu/news/2022/november/bosnian-st-louis.php |access-date=8. 6. 2026 |website=Saint Louis University}}&lt;/ref&gt;

==Demografija==
Prema procjenama iz 2013. u St. Louisu živi oko 70.000 građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. To je najveća populacija Bosanaca u SAD i najveća bosanska dijaspora izvan [[Evropa|Evrope]].&lt;ref name=&quot;Gilsinan&quot;/&gt; Većina su [[Bošnjaci]], ali ima i značajan broj [[Bosanskohercegovački Hrvati|Hrvata]] i [[Bosanski Srbi|Srba]].

Najveći broj Bosanaca je u naselju ''Little Bosnia'' u [[Bevo Mill (St. Louis)|Bevo Millu]], a ima ih i u [[Affton (Missouri)|Afftonu]], [[Mehlville (Missouri)|Mehlvillu]] i [[Oakville (Missouri)|Oakvillu]] na jugu okruga [[Okrug St. Louis (Missouri)|St. Louis]].&lt;ref name=&quot;Gilsinan&quot;&gt;{{cite web|authors=Gilsinan, Kathy|title=Why Are There So Many Bosnians in St. Louis?|url=http://www.theatlanticcities.com/politics/2013/02/why-are-there-so-many-bosnians-st-louis/4668/|publisher=Atlantic Media Company|access-date=15. 2. 2013|archive-date=17. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130217204738/http://www.theatlanticcities.com/politics/2013/02/why-are-there-so-many-bosnians-st-louis/4668/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Bevo Mill (St. Louis)]]
*[[Islamski centar Saint Louis]]
*[[Bosanskohercegovačka dijaspora u Chicagu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* Moore, Doug. &quot;[http://www.stltoday.com/news/local/metro/bosnians-in-st-louis-area-mark-a-time-of-trouble/article_689876da-f739-5858-9444-04c2a5367749.html Bosnians in St. Louis area mark a time of trouble ]&quot; ( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826155649/http://www.stltoday.com/news/local/metro/bosnians-in-st-louis-area-mark-a-time-of-trouble/article_689876da-f739-5858-9444-04c2a5367749.html |date=26. 8. 2014 }}). ''St. Louis Post-Dispatch''. 6. april 2012.
* Sanchez, Margaux Wexberg. &quot;[https://web.archive.org/web/20140814192837/https://www.stlbeacon.org/#!/content/24077/bosnia_anniversary_040612 Bosnians in St. Louis: Reflection 20 years after start of war].&quot; ''St. Louis Beacon''. 6. april 2012.
* Schuessler, Ryan. &quot;[http://america.aljazeera.com/features/2014/2/yugoslavia-s-childrengrownupinstlouis.html Yugoslavia’s children, grown up in St. Louis]&quot; ( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910215720/http://america.aljazeera.com/features/2014/2/yugoslavia-s-childrengrownupinstlouis.html |date=10. 9. 2014 }}). ''Al Jazeera America''. 22. februar 2012.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.stlbosnians.com/about-us-2/ St. Louis Bosnian history/archive project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141124210807/http://www.stlbosnians.com/about-us-2/ |date=24. 11. 2014 }}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]
[[Kategorija:Saint Louis (Missouri)]]</text>
      <sha1>jibrh1z4gh6dycvkcbl7kzkokt0punm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prelog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382014</id>
    <revision>
      <id>3934502</id>
      <parentid>3881402</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3934502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6059" sha1="eyabqij39fpd3plktikqpoihuo4d0e9" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Prelog (višeznačnica)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Prelog
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Prelog
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Prelog2.jpg
|opis_slike          = Prelog, centar
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Prelogz.gif
|grb                 = Prelog (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Međimurje County.svg|20px|border]] [[Međimurska županija|Međimurska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 46| širina_minuta = 20| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 36| dužina_sekundi = 54| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 151
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 63.66
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 7815
|stanovništvo grad                        = 4324 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 122.76
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Ljubomir Kolarek
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 40323 
|pozivni broj                             = (+385) 40
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.prelog.hr/ Grad Prelog]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Crkva Prelog - zapad.jpg|mini|280px|Prelog, rimokatolička crkva &quot;Sv. Jakov&quot;]]
'''Prelog''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Perlak'') je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Čakovec]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Prelog)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Prelog)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Prelog je imao 7.815 stanovnika, od čega u samom Prelogu 4.324.

=== Grad Prelog ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 6.357 || 6.872 || 7.121 || 7.849 || 8.420 || 9.450 || 9.679 || 9.291 || 9.756 || 9.466 || 8.621 || 8.328 || 8.080 || 8.024 || 7.871 || 7.815
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine [[Čakovec]]. ''&lt;/small&gt;

=== Prelog (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 3.049 || 3.233 || 3.444 || 3.750 || 3.956 || 4.345 || 4.278 || 4.222 || 4.445 || 4.387 || 4.131 || 4.156 || 4.254 || 4.274 || 4.288 || 4.324
|-
|}

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Čakovec)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Čakovec)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Prelog je imalo 4.274 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|4,174|97.66}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|20|0.46}}
{{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|17|0.39}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|14|0.32}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|9|0.21}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|4|0.09}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|2|0.04}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|1|0.02}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|10|0.23}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|8|0.18}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|15|0.35}}
|caption='''ukupno''': 4.274
}}

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;

File:Prelog1-1.JPG|zgrada gradske uprave
File:Hotel Panorama, Prelog - jug.jpg|Hotel &quot;Panorama&quot;
File:Dubravsko jezero, Prelog - zapad.jpg|Dubravsko jezero
File:Prelog4.jpg|detalj iz centra
File:Prelog1.jpg|detalj iz centra
File:Marina Prelog.jpg|marina u Prelogu
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Prelog}}
{{Gradovi i općine u Međimurskoj županiji}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Međimurskoj županiji]]
[[Kategorija:Prelog|*]]</text>
      <sha1>eyabqij39fpd3plktikqpoihuo4d0e9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinarski encijan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392690</id>
    <revision>
      <id>3934482</id>
      <parentid>3859372</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T12:35:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53945-63</username>
        <id>186618</id>
      </contributor>
      <comment>Zatipak.</comment>
      <origin>3934482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3420" sha1="46apev15fdxr0rpgei11famozayfg9a" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja     =lightgreen
| slika    =Dinarski encijan- Čvrsnica.JPG
| slika_širina =300px
| naziv    =Dinarski encijan&lt;br&gt;''Gentiana dinarica''&lt;ref&gt;Šoljan D. (2014): Biljke i planine. Izložba fotografija u &quot;Galeriji Sv. Anto&quot; Sarajevo u povodiu 20. obljetnice &quot;Fondeka&quot; - Udrženje za podsticanje održivog razvoja i kvaliteta života, Sarajevo.&lt;/ref&gt;
| regnum   =[[Biljke|Plantae]] 
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Gentianales]] 
| familia      =[[Gentianaceae]] 
| genus    =''[[Gentiana]]''
| species  ='''''G. dinarica'''''
|Dvoimeno=''Gentiana dinarica''
|species_autorstvo = [[G. Beck]]
| status   =EN
}}

'''Dinarski encijan''' ili '''dinarska sirištara''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gentiana dinarica'' G. Beck – sinonim ''G. acaulis'' L. var.  ''dinarica''  G.  Beck) je [[biljka]] iz porodice ''[[Gentianaceae]]'': sirištare (gencijane). [[Hromosomska garnitura|Diploidna hromosomska garnitura]] mu sadrži 2''n'' = 36.&lt;ref&gt;Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo,  {{ISBN|86-01-02557-9}}.&lt;/ref&gt;

==Opis==
Dinarski encijan je visegodišnja zeljasta biljka, niskih  stabljika  koje nose  1-2   para  listova. Na  vrhu im je jedan  krupni, veoma atraktivan cvijet. Listovi  su jednostavni,  cjelovitog ruba, naspramni i goli. U rozeti su usko elipsoidni do jajoliki,  na  vrhu šiljati i   grubo kožasti. Najširi su ispod sredine liske. Dugi su 3–6&amp;nbsp;cm, a  široki 1,5–2&amp;nbsp;cm siroki, pri čemu su oni na stabljici mnogo sutniji, elipsoidno-izduženi i usiljeni.

[[Cvijet|Cvjeta]] od juna do augusta. U čašici ima 4-5 međusobno sraslih lapova, koji su na  vrhu šiljasto izvučeni, a pri dnu uočljivo suženi, a u sredini su trbušasti. Na vrhovima režnjeva su  oštri  i  zašljeni. Vjenčić je dug 5–7&amp;nbsp;cm; u grotlu je cijev žućkastozelena, unutra ljubičasta. a u donjoj četvrtini svijetlozelena. Unutrasnjošnja površina joj je posuta tamnijim indigo-plavim  pjegama.  Antere su žute i srasle, a tanjirasti žig  tučka viri  iznad  njih. Filamenti su u  donjoj   trećini srasli sa  vjenčicem. Rub žutozelenog žiga je po rubu  sitno nareckan.

[[Plod]] ove gencijane je izdužena čahura sa mnogo sjemenki; otvara se  sa preko dva  zaklopca.
==Ekologija i rasprostranjenje==
Staništa dinarskog encijana su obično u [[vegeracija|vegetacije]] planinskih  rudina na [[karbonat]]noj  geološkoj podlozi, koju karakteriziraju ''Sesleria  juncifolia'' i ''[[Crepis dinarica]]''. Optimalne uvjete ima na plitkim karbonatnim [[tlo|tlima]]. Raste na nadmorskim visinama  u  rasponu od oko 800 m do blizu  2.000 m.

Ova gencijana je [[Dinaridi|Dinarida]], od [[Velebit]]a  do [[Prokletijw|Prokletija]], sa  manjom enklavom  na  [[Apenini]]ma (Abruzzi). To, između ostalog, ukazuje na činjenicu da  je  u  starijem   i  srednjem  [[tercijar]]u, između [[Balkan]]a i [[Apeninsko poluostrvo|Apenina]],   postojala  kopnena veza.

Osim u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], danas ove biljke ima i na Velebitu i možda na [[Plješevica|Plješevici]], te u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

''Locus  classicus'' je u Bosni: Hranisava ([[Bjelašnica]]),  [Beck,  G. [[1887]].
==Reference==
{{refspisak}}
==Također pogledajte==
*[[Endem]]
*[[Endemizam]]
*[[Bosanskohercegovački endemi]]

[[Kategorija:Gentiana]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]]</text>
      <sha1>46apev15fdxr0rpgei11famozayfg9a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buci (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403324</id>
    <revision>
      <id>3934544</id>
      <parentid>3862515</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T09:00:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7066" sha1="jkmbr6dfl4ok4zhdlx9gs7y7bp03hf5" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Buci
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9615
| dužina_stepeni               = 18.1817
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 418
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157414&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Buci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Buci''' su naselje i mjesna zajednica na području [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskim izvorima naselje se javlja još u osmanskom periodu, a njegovo ime zabilježeno je i u novijim radovima o toponimiji visočkog kraja.&lt;ref name=&quot;VisokoMZ&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260420025040/https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|archive-date=20. 4. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Karavdic&quot;&gt;{{cite web|url=https://onomastica.ijppan.pl/index.php/ONOM/article/download/538/766|title=Toponimija Grada Visokog|website=Onomastica / ResearchGate zapis|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Područje Visokog i njegove okoline rano je ušlo u osmanski administrativni sistem. U katastarskom popisu iz 1468/1469. godine, među naseljima visočke nahije zabilježena je '''Buča''', koja se identificira s današnjim Bucima.&lt;ref name=&quot;CarDrnda&quot;&gt;{{cite journal|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|title=Teritorijalna i upravna organizacija visočke nahije do početka 17. stoljeća|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Isti rad pokazuje da se Buci spominju i u kasnijim osmanskim popisima s kraja 15. i početka 16. stoljeća, što govori o kontinuitetu naselja u okviru visočkog kraja.&lt;ref name=&quot;CarDrnda&quot; /&gt;

U izdanju ''Visoko i okolina kroz historiju II – Osmanski period'', koje je objavio [[Zavičajni muzej Visoko]], Buci se navode među dokumentiranim naseljima nahije Visoko nakon uspostave osmanske vlasti.&lt;ref name=&quot;ZMV&quot;&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II – Osmanski period|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema novijem istraživanju toponimije visočkog područja, ime ''Buci'' tumači se kao toponim povezan s vodom; u radu se navodi da pored naselja protiče [[Fojnica (rijeka)|rijeka Fojnica]] i da se na jednom mjestu nalaze slapovi, što se dovodi u vezu s mogućim porijeklom naziva.&lt;ref name=&quot;Karavdic&quot; /&gt;

U međuratnom periodu, u okviru upravne organizacije visočkog sreza, Buci se u izvorima s početka 1930-ih navode kao sjedište jedne općine.&lt;ref name=&quot;Omerovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Enes S. Omerović, ''Visoko u KHS-Jugoslaviji''|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Savremeno doba ===
Buci danas imaju status mjesne zajednice u okviru Grada Visoko.&lt;ref name=&quot;VisokoMZ&quot; /&gt; U naselju djeluje i ambulanta porodične medicine.&lt;ref name=&quot;JavneUstanove&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/javne-ustanove/|title=Javne ustanove|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Buci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157414
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 418
| g2013_bosnjaci           = 408
| g2013_srbi               = 1
| g2013_muslimani          = 6
| g2013_nisu_izjasnili     = 3
| g1991_ukupno             = 333
| g1991_muslimani          = 293
| g1991_srbi               = 34
| g1991_jugosloveni        = 5
| g1981_ukupno             = 214
| g1981_muslimani          = 175
| g1981_srbi               = 38
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 355
| g1971_muslimani          = 280
| g1971_srbi               = 55
| g1971_hrvati             = 11
| g1971_jugosloveni        = 5
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>jkmbr6dfl4ok4zhdlx9gs7y7bp03hf5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stuparići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403472</id>
    <revision>
      <id>3934484</id>
      <parentid>3862562</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T13:23:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7034" sha1="2exce3ajkgqusi96j0ro6ospqu32tju" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Stuparići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9578
| dužina_stepeni               = 18.1942
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 533
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158127&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Stuparići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Stuparići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje administrativno pripada mjesnoj zajednici [[Buci (Visoko)|Buci]], a prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]] imalo je 533 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx|title=T2.2: Naseljena mjesta prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti, po popisnim krugovima|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|publisher=Popis 2013 u Bosni i Hercegovini|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buci2021&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/kandidati-za-clanove-savjeta-mjesnih-zajednica-grada-visoko-koji-ce-ucestvovati-na-izborimau-nedjelju-13-06-2021-godine/|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13.06.2021. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prostor današnjih Stuparića pripada širem historijskom području Visočke nahije. U radu o teritorijalnoj i upravnoj organizaciji te nahije navedeno je da su u popisu iz 1468/69. godine na tom prostoru zabilježena naselja [[Buci]], [[Grajani]] i [[Kralupi]].&lt;ref name=&quot;CarDrnda&quot;&gt;{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka 17. stoljeća|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|website=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U lokalnoj historijskoj literaturi zabilježen je i toponim ''Džamija'' za mjesto pod selom, što upućuje na predaju o postojanju starijeg sakralnog objekta u Stuparićima.&lt;ref name=&quot;ViOH2&quot;&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II|website=Zavičajni muzej Visoko|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] i kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Stuparići su pripadali općini [[Kralupi]], sa sjedištem u Čifluku.&lt;ref name=&quot;Omerovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Visoko u KHS-Jugoslaviji|last=Omerović|first=Enes S.|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj upravnoj organizaciji Grada Visoko naselje je obuhvaćeno mjesnom zajednicom Buci, a u službenim izbornim materijalima vodi se zajedno sa naseljem Slatina kao dio te mjesne zajednice.&lt;ref name=&quot;Buci2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MZ2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260420025040/https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|archive-date=20. 4. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, u Stuparićima su živjela 533 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Stuparići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158127
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 533
| g2013_bosnjaci           = 524
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 4
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 634
| g1991_muslimani          = 626
| g1991_srbi               = 4
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 530
| g1981_muslimani          = 522
| g1981_srbi               = 4
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 389
| g1971_muslimani          = 388
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>2exce3ajkgqusi96j0ro6ospqu32tju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tujlići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403527</id>
    <revision>
      <id>3934500</id>
      <parentid>3862568</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T16:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6311" sha1="2jwpzsoj9ixfehq90ftbn7m57b0zpzu" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Tujlići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0478
| dužina_stepeni               = 18.0677
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 209
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158186&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Tujlići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Tujlići''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Grad Visoko|Grada Visoko]], u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;Stat2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH: Visoko|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sifarnik&quot;&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/Sifarnik_op_nas_mj.pdf|title=Šifarnik općina/naseljenih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine|website=Federalni zavod za statistiku|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Naselje pripada [[Mjesna zajednica|mjesnoj zajednici]] [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]].&lt;ref name=&quot;MZRadovlje&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13.04.2025. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260119060442/https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|archive-date=19. 1. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Tujlići se nalaze u području [[Visoko|visočkog]] kraja koje je u stručnoj literaturi prepoznato kao prostor bogatog, ali nedovoljno istraženog [[Arheologija|arheološkog]] naslijeđa iz antičkog i srednjovjekovnog perioda.&lt;ref name=&quot;Ara&quot;&gt;{{cite journal|last1=Silajdžić|first1=Tarik|last2=Mesihović|first2=Salmedin|year=2014|title=Votivna ara Jupitera Kapitolinskog|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/105|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|volume=43|pages=121–126|doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-43.40|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Tujlići se navode kao jedno od naselja u dolini [[Radovljanska rijeka|Radovljanske rijeke]], na pravcu koji vodi prema Radovlju i moštranskim naseljima.&lt;ref name=&quot;Ara&quot; /&gt;

U savremenim administrativnim izvorima Tujlići se redovno navode kao zasebno naseljeno mjesto Grada Visoko, s vlastitim biračkim mjestom koje opslužuje i više okolnih sela.&lt;ref name=&quot;Biracko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/obavijest-o-birackim-mjestima-za-opce-izbore-2022-godine/|title=Obavijest o biračkim mjestima za Opće izbore 2022. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Tujlići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158186
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 209
| g2013_bosnjaci           = 202
| g2013_muslimani          = 7
| g1991_ukupno             = 273
| g1991_muslimani          = 202
| g1991_srbi               = 61
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 203
| g1981_muslimani          = 181
| g1981_srbi               = 22
| g1971_ukupno             = 188
| g1971_muslimani          = 152
| g1971_srbi               = 36
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>2jwpzsoj9ixfehq90ftbn7m57b0zpzu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tušnjići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403528</id>
    <revision>
      <id>3934501</id>
      <parentid>3862569</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T17:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6443" sha1="1tzkrly4gbia6d52sn2iyhznu5t1wy8" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Tušnjići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9605
| dužina_stepeni               = 18.1141
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 353
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158194&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Tušnjići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Tušnjići''' su naseljeno mjesto na području [[Visoko|Grada Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskom pogledu naselje je naročito značajno po srednjovjekovnoj nekropoli stećaka na lokalitetu Kljen/Klen (Krečana), koja svjedoči o kontinuitetu naseljenosti šireg prostora visočkog kraja u srednjem vijeku.&lt;ref name=&quot;Ganic2020&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoMZ&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260420025040/https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|archive-date=20. 4. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Srednji vijek ===
Selo Tušnjići nalazi se oko 12 kilometara jugozapadno od Visokog, na pravcu Visoko–[[Kiseljak]]. U zaseoku Kljen ili Klen, na lokalitetu Krečana, nalazi se veća nekropola stećaka.&lt;ref name=&quot;Ganic2020&quot; /&gt;

Nekropolu je ranije evidentirao [[Šefik Bešlagić]], navodeći 69 stećaka, od čega 6 sljemenjaka i 63 sanduka. Kasniji pregled stručnog tima [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] evidentirao je 66 stećaka, pri čemu su, osim sanduka i sljemenjaka, utvrđene i ploče. Istraživači su ocijenili da su stećci relativno dobro očuvani, ali i da su ugroženi blizinom deponije organskog otpada i krečane.&lt;ref name=&quot;Ganic2020&quot; /&gt;

=== Zaštita naslijeđa ===
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine evidentirala je peticiju za ''srednjovjekovne nadgrobne spomenike u naseljenom mjestu Tušnjići, Visoko'', podnesenu 7. aprila 2011. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-11.11.2022.pdf|title=Redni broj Broj akta Datum podnošenja peticije Predmet|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Savremeni period ===
U savremenoj administrativnoj organizaciji Tušnjići su mjesna zajednica na području Grada Visoko.&lt;ref name=&quot;VisokoMZ&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Tušnjići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158194
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 353
| g2013_bosnjaci           = 298
| g2013_srbi               = 12
| g2013_hrvati             = 33
| g2013_bosanci            = 4
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_bosanciihercegovci = 2
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 555
| g1991_muslimani          = 377
| g1991_srbi               = 123
| g1991_hrvati             = 33
| g1991_jugosloveni        = 13
| g1981_ukupno             = 571
| g1981_muslimani          = 375
| g1981_srbi               = 123
| g1981_hrvati             = 39
| g1981_jugosloveni        = 33
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 566
| g1971_muslimani          = 370
| g1971_srbi               = 158
| g1971_hrvati             = 38
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>1tzkrly4gbia6d52sn2iyhznu5t1wy8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrela (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403573</id>
    <revision>
      <id>3934521</id>
      <parentid>3862579</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T20:31:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6236" sha1="djubx02mx686whl0scl4nu98dakz1kd" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Vrela
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9843
| dužina_stepeni               = 18.1992
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 167
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158283&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Vrela u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Vrela''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje pripada mjesnoj zajednici [[Čekrekčije]], u okviru koje se u savremenoj lokalnoj administraciji vodi skupno s naseljem Kuti.&lt;ref name=&quot;MZ2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13.04.2025. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260119060442/https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|archive-date=19. 1. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Vrela se nalaze u visočkom kraju, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na prostoru koji pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i historijsko-geografskoj cjelini visočke kotline.&lt;ref name=&quot;ToponimijaVisokog&quot;&gt;{{cite journal|last=Karavdić|first=Zenaida|year=2025|title=Toponimija Grada Visokog|journal=Onomastica|volume=69|pages=185–203|doi=10.17651/ONOMAST.69.11}}&lt;/ref&gt; Širi prostor Visokog odlikuju dolinski i brežuljkasto-brdski oblici reljefa, uz razvijenu mrežu manjih naselja na padinama i rubovima kotline.&lt;ref name=&quot;ToponimijaVisokog&quot; /&gt;

== Historija ==
U novijoj historiji lokalitet Vrela–Krčevine u javnim se obilježavanjima vezuje za mjesto pogibije komandanta [[Teufik Buza|Teufika Tufe Buze]] i njegovog saborca Amira Bajraktarevića tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;TufoBuza&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/obiljezen-16-juni-godisnjica-pogibije-komandanta-tufe-buze/|title=Obilježen 16. juni – Godišnjica pogibije komandanta Tufe Buze|date=16. 6. 2025|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260208143118/https://www.visoko.gov.ba/obiljezen-16-juni-godisnjica-pogibije-komandanta-tufe-buze/|archive-date=8. 2. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Vrela
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158283
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 167
| g2013_bosnjaci           = 155
| g2013_srbi               = 5
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_romi               = 3
| g1991_ukupno             = 367
| g1991_muslimani          = 47
| g1991_srbi               = 305
| g1991_hrvati             = 8
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 350
| g1981_muslimani          = 40
| g1981_srbi               = 295
| g1981_hrvati             = 2
| g1981_jugosloveni        = 11
| g1981_crnogorci          = 2
| g1971_ukupno             = 290
| g1971_muslimani          = 30
| g1971_srbi               = 257
| g1971_hrvati             = 2
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>djubx02mx686whl0scl4nu98dakz1kd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagornica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403576</id>
    <revision>
      <id>3934522</id>
      <parentid>3862581</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T21:20:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7161" sha1="e3qpzn3nmm5dtv5xezmleqb6aul2msp" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Zagornica
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0245
| dužina_stepeni               = 18.1546
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 387
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158305&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Zagornica u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Zagornica (Visoko)''' je [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema konačnim rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], naselje je imalo 387 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://px-web.fzs.ba/pxweb/en/POPIS%202013%20Kona%C4%8Dni%20rezultati-CENSUS%202013%20Final%20Results/POPIS%202013%20Kona%C4%8Dni%20rezultati-CENSUS%202013%20Final%20Results__KNJIGA%202%20%20Etnicka-nacionalna%20pripadnost%2C%20vjeroispovijest%2C%20maternji%20jezik/K2T2-2.px|title=POPULATION BY ETHNIC/NATIONAL AFFILIATION AND SEX, BY SETTLEMENTS|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Zagornica se nalazi na području grada Visokog. U službenim aktima Grada Visoko navodi se kao zasebno naseljeno mjesto, a biračko mjesto za stanovnike Zagornice smješteno je u područnoj osnovnoj školi u samom naselju.&lt;ref name=&quot;BirackaMjesta&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/obavijest-o-birackim-mjestima-za-opce-izbore-2022-godine/|title=Obavijest o biračkim mjestima za Opće izbore 2022. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U novijem periodu u naselju su izvođeni radovi na sanaciji lokalnog puta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/radovi-na-sanaciji-puteva-u-mostru-i-zagornici/|title=Radovi na sanaciji puteva u Moštru i Zagornici|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260611033235/https://www.visoko.gov.ba/radovi-na-sanaciji-puteva-u-mostru-i-zagornici/|archive-date=11. 6. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prostor današnje Zagornice ima tragove srednjovjekovne naseljenosti. U radu objavljenom u ''Radovima Zavičajnog muzeja Visoko'' navodi se da je stručni tim muzeja na lokalitetima Pode i Zagornica, u vezi s nekropolom Grebac u [[Poriječani]]ma, evidentirao nekropolu sa pet [[stećak]]a.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3|title=Radovi Zavičajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 3|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U istom radu prenesen je i stariji navod Milenka Filipovića da se na lokalitetu Pode, uz željezničku prugu, nalazilo „grčko groblje”, što upućuje na ranije evidentiranje ovog lokaliteta u stručnoj literaturi.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot; /&gt;

Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Zagornica se spominje i u građi [[Visoko|Visočkog]] suda. U jednom objavljenom prijepisu sidžila iz 1890. godine zabilježeno je vjenčanje Husejna, sina Osmana Ganića iz Zagornice, što potvrđuje kontinuitet naselja u osmanskom periodu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/125000022/Kakanj_u_sid%C5%BEilima_Viso%C4%8Dkog_suda_vjen%C4%8Danja_ugovori_parnice_XIX_stolje%C4%87e|title=Kakanj u sidžilima Visočkog suda: vjenčanja, ugovori, parnice, XIX stoljeće|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zagornica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158305
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 387
| g2013_bosnjaci           = 378
| g2013_hrvati             = 3
| g2013_bosanci            = 5
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 396
| g1991_muslimani          = 265
| g1991_srbi               = 109
| g1991_hrvati             = 7
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 343
| g1981_muslimani          = 240
| g1981_srbi               = 71
| g1981_jugosloveni        = 25
| g1971_ukupno             = 290
| g1971_muslimani          = 191
| g1971_srbi               = 71
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_jugosloveni        = 18
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>e3qpzn3nmm5dtv5xezmleqb6aul2msp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zbilje (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403577</id>
    <revision>
      <id>3934523</id>
      <parentid>3919648</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T21:36:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10361" sha1="4mtdawb387yqrc28xb6evzcbikd8thf" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Zbilje
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.97
| dužina_stepeni               = 18.1919
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 445
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158313&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Zbilje u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Zbilje''' je [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje je dio visočke doline i u historijsko-arheološkoj literaturi spominje se kao jedno od mjesta s kontinuitetom naseljenosti od [[neolit]]a, a na njegovom području evidentirani su i [[Stećak|stećci]].&lt;ref name=&quot;VisokoHistorijskiOsvrt&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/posjetite-grad/kulturno-historijsko-naslijedje/historijski-osvrt/|title=Historijski osvrt|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZMZbirke&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/|title=Zbirke Zavičajnog muzeja Visoko|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Prahistorija ===
Područje Zbilja ubraja se među prahistorijske lokalitete visočke kotline. U pregledu kulturno-historijskog naslijeđa Visokog, službena stranica Grada Visoko navodi Zbilje među mjestima u kojima su pronađeni neolitski ostaci, zajedno s lokalitetima kao što su [[Čifluk (Visoko)|Čifluk]], [[Ginje]] i [[Dvor (Visoko)|Dvor]].&lt;ref name=&quot;VisokoHistorijskiOsvrt&quot; /&gt;

U radu o novim radiokarbonskim datumima za neolit u Bosni i Hercegovini lokalitet Zbilje opisan je kao nalazište u visočkoj kotlini, s keramičkim materijalom koji pokazuje veze sa završnom fazom [[Butmirska kultura|butmirske kulture]], odnosno paralelama s fazom Obre II, kao i pojedinim vinčanskim obilježjima.&lt;ref name=&quot;RGNeolit&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/277881867_New_radiocarbon_dates_for_the_Neolithic_period_in_Bosnia_Herzegovina|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|last1=Vander Linden|first1=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|website=ResearchGate|access-date=17. 3. 2026|last3=Orton|first3=David|last4=Hofmann|first4=Robert}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBIHNeolit&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|last1=Vander Linden|first1=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|website=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|access-date=17. 3. 2026|last3=Orton|first3=David|last4=Hofmann|first4=Robert}}&lt;/ref&gt;

=== Osmanski period ===
Zbilje se spominje u osmanskim izvorima za područje visočke nahije. U radu Hatidže Čar-Drnda, zasnovanom na osmanskim popisima, Zbilje je navedeno među naseljima nahije [[Visoko]] u popisu iz [[1468]]/[[1469]]. godine.&lt;ref name=&quot;PofDefter&quot;&gt;{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Nahija Visoko u defteru iz 1468/69. godine|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|website=Prilozi za orijentalnu filologiju / Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Naselje se spominje i u osmanskim popisnim defterima stanovništva visočkog kraja iz [[1850]]. godine.&lt;ref name=&quot;Defter1850&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski%2Bpopisni%2Bdefteri%2Bstanovni%C5%A1tva%2Bvisokog%2Bi%2Bokoline%2B1850.%2Bgodine%2C%2Bprevela%2Bi%2Bpriredila%2Bramiza%2Bsmaji%C4%87%2C%2Binstitut%2Bza%2Bislamsku%2Btradiciju%2Bbo%C5%A1njaka%2B-ju%2Bgradska%2Bbiblioteka%2Bvisoko%2C%2Bsarajevo%2Fvisoko%2C%2B2022%3D/16|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine|website=Fondacija Spektrum|access-date=17. 3. 2026|archive-date=16. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116214627/https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski+popisni+defteri+stanovni%C5%A1tva+visokog+i+okoline+1850.+godine%2C+prevela+i+priredila+ramiza+smaji%C4%87%2C+institut+za+islamsku+tradiciju+bo%C5%A1njaka+-ju+gradska+biblioteka+visoko%2C+sarajevo%2Fvisoko%2C+2022=/16|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Stećci ===
Na području Zbilja evidentirani su srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine evidentirala je peticiju za ''Srednjovjekovne nadgrobne spomenike u naseljenom mjestu Zbilje, Visoko'', podnesenu [[2011]]. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-30072021.pdf|title=Lista peticija Komisije/Peticije web|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U novijim terenskim istraživanjima Zavičajnog muzeja Visoko i [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] Zbilje je uključeno u projekte ubikacije, evidentiranja i rekognosciranja stećaka na području Visokog. U radu Tarika Silajdžića Zbilje se navodi među obrađenim nekropolama na području Grada Visoko.&lt;ref name=&quot;Silajdzic2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2025/12/Clanak-Tarik.pdf|title=Neki problemi terenske obrade i konzervacije stećaka na primjeru nekropola s područja Visokog|last=Silajdžić|first=Tarik|website=Prilozi, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Zavičajni muzej Visoko također je objavio da je nekropola u Zbiljima bila obuhvaćena fazama popisivanja stećaka na visočkom području.&lt;ref name=&quot;ZMStecci&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Procesom popisivanja stećaka na području općine Visoko|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Zbilje se nalazi na području [[Visoko|Grada Visoko]] u srednjoj [[Bosna|Bosni]], u okviru prirodnog prostora visočke kotline. Geografske osobine šireg područja Visokog određene su dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], kao i smjenom ravnijih i brežuljkastih terena, što vrijedi i za naselja u njegovoj okolini.&lt;ref name=&quot;SECAPVisoko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf|title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Visoko za period do 2030. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20251011044425/https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf|archive-date=11. 10. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zbilje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158313
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 445
| g2013_bosnjaci           = 424
| g2013_srbi               = 6
| g2013_bosanci            = 6
| g2013_romi               = 2
| g2013_muslimani          = 7
| g1991_ukupno             = 432
| g1991_muslimani          = 327
| g1991_srbi               = 103
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 356
| g1981_muslimani          = 213
| g1981_srbi               = 102
| g1981_jugosloveni        = 40
| g1971_ukupno             = 329
| g1971_muslimani          = 201
| g1971_srbi               = 116
| g1971_jugosloveni        = 4
| g1971_crnogorci          = 1
| g1971_albanci            = 5
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>4mtdawb387yqrc28xb6evzcbikd8thf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinosaur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413066</id>
    <redirect title="Dinosauri" />
    <revision>
      <id>3934503</id>
      <parentid>2729075</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:57:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="kpqndi7eruvqrin6cy0377ya5exzy88" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]
h</text>
      <sha1>kpqndi7eruvqrin6cy0377ya5exzy88</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934504</id>
      <parentid>3934503</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:58:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]</text>
      <sha1>h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934505</id>
      <parentid>3934504</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:58:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="7bzt6lnk4i9jvf4obueqlxtopp38uh1" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]
b</text>
      <sha1>7bzt6lnk4i9jvf4obueqlxtopp38uh1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934506</id>
      <parentid>3934505</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:58:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]</text>
      <sha1>h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934507</id>
      <parentid>3934506</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:58:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="7bzt6lnk4i9jvf4obueqlxtopp38uh1" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]
b</text>
      <sha1>7bzt6lnk4i9jvf4obueqlxtopp38uh1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934508</id>
      <parentid>3934507</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:59:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]</text>
      <sha1>h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934509</id>
      <parentid>3934508</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:59:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="kpqndi7eruvqrin6cy0377ya5exzy88" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]
h</text>
      <sha1>kpqndi7eruvqrin6cy0377ya5exzy88</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934510</id>
      <parentid>3934509</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T18:59:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FlordiaBeetle</username>
        <id>186637</id>
      </contributor>
      <origin>3934510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dinosauri]]</text>
      <sha1>h0noodlodmnazqaud0srw3uqnxvrco7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stephen Curry</title>
    <ns>0</ns>
    <id>431061</id>
    <revision>
      <id>3934481</id>
      <parentid>3926501</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T12:32:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62130" sha1="hihgvf2yzoen5o9mbwb9nqyb0my2p2e" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Stephen Curry
| slika               = Stephen Curry Shooting (cropped).jpg
| veličina_slike      = 
| opis_slike          = Curry 2017.
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = Wardell Stephen Curry II
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1988|03|14}}
| mjesto_rođenja      = [[Akron (Ohio)|Akron]], [[Ohio]], [[SAD]]
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = Amerikanac
| državljanstvo       = 
| visina              = 191 cm
| težina              = 86 kg
| nadimak             = 
| pozicija            = [[Plejmejker]] / [[bek šuter]]
| početak_karijere    = 2009.
| NBA_draft           = [[NBA draft 2009.|2009]] / 1. runda / 7. pik ([[Golden State Warriors]])
| kraj_karijere       = 
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[Golden State Warriors]]
| broj_na_dresu       = 30
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = 2009–trenutno
| klub1               = [[Golden State Warriors]]
| godine2             =
| klub2               =
| godine3             =
| klub3               =
&lt;!-- ******
**** --&gt;
| godine15            =
| klub15              =
&lt;!-- Trenirane ekipe --&gt;
| godine_treniranja   =
| trenirane_ekipe     =
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             = 
* 4× [[Spisak prvaka NBA-lige|prvak NBA]] ([[NBA finale 2015.|2015]], [[NBA finale 2017.|2017]], [[NBA finale 2018.|2018]], [[NBA finale 2022.|2022]])
* [[Najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA finale 2022.|2022]])
* 2× [[NBA Najkorisniji igrač lige|najkorisniji igrač lige]] ([[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]])
* 10× [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2014.|2014]]–[[NBA All-Star utakmica 2019.|2019]], [[NBA All-Star utakmica 2021.|2021]]–[[NBA All-Star utakmica 2024.|2024]])
* [[Najkorisniji igrač NBA All-Star utakmice]] ([[NBA All-Star utakmica 2022.|2022]])
* 4× član [[All-NBA ekipa|najbolje petorke]] ([[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2020/2021.|2021]])
* 4× član [[All-NBA ekipa|najbolje druge petorke]] ([[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]])
* 2× član [[All-NBA ekipa|najbolje treće petorke]] ([[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2023/2024.|2024]])
* [[Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)|Najkorisniji igrač finala Zapadne konferencije]] ([[NBA doigravanje 2022.|2022]])
* 2× [[NBA takmičenje u tricama|Pobjednik takmičenja u tricama]] ([[NBA All-Star utakmica 2015.|2015]], [[NBA All-Star utakmica 2021.|2021]])
* 2× [[Najbolji strijelci NBA po sezonama|Najbolji strijelac NBA lige]] ([[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2020/2021.|2021]])
* [[Spisak najboljih kradljivaca lopti sezone NBA lige|Najbolji kradljivac lopti sezone]] ([[NBA 2015/2016.|2016]]
* [[Klub 50–40–90]] ([[NBA 2015/2016.|2016]])
* Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 2009/2010.|2010]])
* Izabran u [[NBA 75]]
* [[Sportska osoba godine (NBA)|Sportska osoba godine]] ([[NBA 2010/2011.|2011]])
* [[Associated Press|AP]]-jev najbolji sportist godine (2015)
| medalje              =
{{MedaljaSport|[[Košarka]]}}
{{MedaljaDržava|{{ZID|SAD}}}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Košarka na Olimpijskim igrama 2024 – muškarci|Pariz 2024.]]|[[Košarkaška reprezentacija SAD-a|Reprezentacija]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010. Turska]]|[[Ekipa Sjedinjenih Američkih Država za Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|ekipa]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014. Španija]]|[[Ekipa Sjedinjenih Američkih Država za Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|ekipa]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci za muškarce do 19 godina|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u košarci za muškarce do 19 godina 2007.|2007. Srbija]]|ekipa}}
}}
'''Wardell Stephen Curry II''' (rođen 14. marta 1988) [[SAD|američki]] je [[košarka]]š.&lt;ref name=&quot;br&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.basketball-reference.com/players/c/curryst01.html|title=Stephen Curry NBA Stats|work=Basketball-Reference.com|date=14. 2. 2015|access-date=15. 2. 2015|archive-date=22. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160722105121/http://www.basketball-reference.com/players/c/curryst01.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Član je [[Golden State Warriors]]a i igra na poziciji [[plejmejker]]a. Warriorsi su ga izabrali u prvom krugu [[NBA draft]]a [[NBA draft 2009.|2009.]] kao sedmi pik.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=2812&amp;Itemid=65|title=NBA draft 2009: Stephen Curry|date=|access-date=8. 12. 2015}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Tri sezone igrao je na Koledžu Davidson, gdje je nastupao za ekipu [[Davidson Wildcats]]a. Sin je nekadašnjeg profesionalnog košarkaša [[Dell Curry|Della Curryja]], koji je 16 sezona nastupao u NBA ligi, a njegov brat [[Seth Curry|Seth]] trenutno igra za [[Brooklyn Nets]]e.

Godine 2015. na [[NBA All-Star vikend|All-Star vikendu]] pobijedio je u takmičenju u brzom šutiranju trica, osvojio je prvi šampionski prsten s Golden Stateom i proglašen [[NBA Najkorisniji igrač lige|najkorisnijim igračem]] lige. Sljedeće sezone drugi put je bio najkorisniji igrač, a sa 73 pobjede u 82 utakmice Warriorsi su oborili rekord generacije [[Chicago Bulls]]a iz sezone 1995/96. Osvojio je drugi šampionski prsten u sezoni 2016/17.

Drži rekord NBA lige po postignutim tricama u regularnoj sezoni. Prvi je košarkaš u historiji koji je postigao više od 400 trica u regularnom dijelu sezone. U tandemu s klupskim kolegom [[Klay Thompson|Klayom Thompsonom]], zajednički drže rekord lige po broju postignutih trica u regularnoj sezoni, dobivši nadimak &quot;[[Splash Brothers]]&quot;. Godine 2021. postao je igrač s najviše ubačenih trica u historiji NBA lige, prestigavši [[Ray Allen|Raya Allena]].

Sa seniorskom [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentacijom SAD-a]] osvojio je zlatnu medalju na [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama 2024.]] i dvije zlatne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]] Pojedini košarkaški stručnjaci, kolege i navijači smatraju da je najbolji šuter u historiji NBA lige.{{efn|name=best|Pogledajte:
* {{cite web|url=http://grantland.com/the-triangle/nba-shootaround-get-your-brooms-ready/|title=NBA Shootaround: Get Your Brooms Ready|work=Grantland.com|date=27. 5. 2015|access-date=27. 5. 2015}}
* {{cite web|url=http://bleacherreport.com/articles/2482473-is-stephen-curry-the-best-shooter-ever-yes-say-many-of-nbas-all-time-marksmen|title=Is Steph Curry The Best Shooter Ever? Yes, Say Many of NBA's All-Time Marksmen|work=Bleacherreport.com|date=1. 6. 2015|access-date=1. 6. 2015}}
* {{cite web|url=http://grantland.com/the-triangle/making-sense-of-the-madness-in-game-2-of-the-nba-finals/|title=Making Sense of the Madness in Game 2 of the NBA Finals|work=Grantland.com|date=8. 6. 2015|access-date=8. 6. 2015}}
* {{cite web|url=https://soundcloud.com/the-bill-simmons-podcast/ep-34-nba-nfl-picks-w-joe-house-1|title=Ep. 34: NBA + NFL Picks w/ Joe House|website=SoundCloud.com|host=Bill Simmons|date=4. 12. 2015|time=38:02|access-date=7. 12. 2015|archive-date=8. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208222841/https://soundcloud.com/the-bill-simmons-podcast/ep-34-nba-nfl-picks-w-joe-house-1|url-status=dead}}
* {{cite web|url=http://www.nbaserbia.rs/vesti/12689/nba-serbia-predstavlja-najbolji-suteri-xxi-veka|title=NBA SERBIA PREDSTAVLJA: Najbolji šuteri XXI veka|work=nbaserbia.com|date=10. 12. 2015|access-date=13. 12. 2015}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* {{cite web|url=http://bleacherreport.com/articles/2597549-reggie-miller-comments-on-comparisons-to-steph-curry-warriors-success|title=Reggie Miller Comments on Comparisons to Steph Curry, Warriors' Success|work=bleacherreport.com|date=9. 12. 2015|access-date=16. 12. 2015}}
* {{cite web|title=Celtics' Ainge: Stephen Curry, not Larry Bird, is best shooter ever|url=http://www.foxsports.com/nba/story/golden-state-warriors-boston-celtics-stephen-curry-danny-ainge-larry-bird-best-shooter-ever-092415|publisher=Fox Sports|access-date=10. 1. 2016}}}}

== Biografija ==
Rođen je u [[Akron (Ohio)|Akronu]] u [[Ohio|Ohiju]]. Odrastao je u [[Charlotte (Sjeverna Karolina)|Charlotteu]], gdje je njegov otac [[Dell Curry|Dell]] proveo 10 godina igrajući za ekipu [[Charlotte Hornets]]a.{{efn|Kroz historiju, klub je mijenjao ime; od 2004. do 2014. naziv kluba je bio [[Charlotte Bobcats]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportske.net/vest/kosarka/strsljenovi-se-vratili-u-sarlot-137665.html|title=Stršljenovi se vratili u Šarlot|work=sportske.net|date=9. 12. 2015|access-date=18. 12. 2015|archive-date=22. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222111023/http://www.sportske.net/vest/kosarka/strsljenovi-se-vratili-u-sarlot-137665.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}} Curry i njegov mlađi brat [[Seth Curry|Seth]] često su prisustvovali na utakmicama kada je igrao njihov otac. Majka [[Sonya Curry|Sonya]] igrala je [[odbojka|odbojku]] na Univerzitetu Virginia.&lt;ref name=&quot;FCA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fca.org/themagazine/stephen-curry-golden-state-warriors/#.U_SztvldUUg|title=Stephan Curry, Golden State Warriors|publisher=Fellowship of Christian Athletes|access-date=20. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140124024839/http://www.fca.org/themagazine/stephen-curry-golden-state-warriors/#.U_SztvldUUg|archive-date=24. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Završio je srednju školu u Charlotteu. Želio je nastaviti školovanje na Virginia Techu, matičnom univerzitetu njegovih roditelja, ali mu nisu ponudili stipendiju, pa je izabrao Koledž Davidson u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]].

Mlađi brat [[Seth Curry|Seth]] igrao je košarku i studirao na [[Univerzitet Duke|Univerzitetu Duke]], a u sezoni 2013/14. bio je igrač Golden Statea. Ima i mlađu sestru Sydel, koja trenira odbojku.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://elonphoenix.com/roster.aspx?rp_id=3961&amp;path=wvball|title=Sydel Alicia Curry |publisher=Elon University |date=12. 6. 2015 |access-date=12. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana 30. jula 2011. Curry se oženio Ayeshom Alexander iz Charlottea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://jocksandstilettojill.com/2011/08/golden-state-warriors-guard-stephen-curry-marries-college-sweetheart-ayesha-alexander/ |title=Golden State Warriors Guard Stephen Curry Married His College Sweetheart Ayesha Alexander&amp;nbsp;: Jocks and Stiletto Jill &amp;#124; ESPN meets Sex and the City &amp;#124; Jocks And Stiletto Jill // ESPN meets Sex and the City |publisher=Jocks And Stiletto Jill|date=3. 8. 2011 |access-date=16. 9. 2011}}&lt;/ref&gt; Par ima dvije kćerke, jednu rođenu 2012, a drugu 2015.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://espn.go.com/blog/playbook/visuals/post/_/id/6569/fans-draw-for-stephen-currys-daughter|title=Fans draw for Stephen Curry's daughter |publisher= ESPN |date=1. 8. 2012|access-date=3. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://abc7news.com/family/steph-currys-wife-announces-birth-of-baby-girl/842929/|title=Golden State Warriors' Steph Curry's wife announces birth of baby girl|access-date=12. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; te sina rođenog 2018. Živjeli su u malom mjestu [[Orinda (Kalifornija)|Orinda]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], a zatim su se preselili u [[Alamo (Kalifornija)|Alamo]].&lt;ref&gt;{{cite news |last1= Tyler |first1= Carolyn |title=Warriors star Steph Curry has special connection to Orinda|url=http://abc7news.com/sports/warriors-star-curry-has-special-connection-to-orinda/745297/|access-date=14. 12. 2015|work=ABC 7 News|publisher=ABC Inc., KGO-TV San Francisco|date=27. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Touring the many homes of Stephen Curry – Curbed SF|url=http://sf.curbed.com/2016/10/28/13458002/stephen-curry-homes-alamo-walnut-creek-orinda-oakland|access-date=21. 11. 2016|website=sf.curbed.com|date=21. 11. 2016|archive-date=22. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161122072957/http://sf.curbed.com/2016/10/28/13458002/stephen-curry-homes-alamo-walnut-creek-orinda-oakland|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Izjašnjava se kao [[Kršćanstvo|kršćanin]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Curry: In His Own Words|url=http://www.fca.org/in-action/2015/05/04/curry-in-his-own-words|website=fca.org|access-date=16. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://prodigalmagazine.com/stephen-curry-interview/ |title=Stephen Curry Interview &amp;#124; Prodigal Magazine |publisher=Prodigalmagazine.com |date=16. 2. 2009 |access-date=16. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160404220407/http://www.prodigalmagazine.com/stephen-curry-interview/ |archive-date=4. 4. 2016 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na dresu nosi broj 30, u čast svog oca, koji je također igrao s tim brojem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.basketball-reference.com/players/c/curryde01.html|title=Dell Curry |author= |date= |website=Basketball-Reference.com|access-date=3. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Igračka karijera ==
=== Srednja škola ===
Iako nizak rastom, Curry odlučuje pristupiti kršćanskoj [[srednja škola|srednjoj školi]] u Charlotteu. Sa šutom od preko 48 procenata i osvojena tri prstena, postao je višestruki MVP, ali ni to nije bilo dovoljno da dobije stipendiju od prestižnijih [[koledž]]a. Virginia Hokies ponudili su mu ulogu ''walk-on'' igrača, što bi praktično značilo da je igrač koji nema nikakvu šansu za dobijanje stipendije.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Posnanski|first=Joe|url=http://www.kansascity.com/sports/story/551547.html|title=Kansas will have to deal with Stephen Curry to get to Final Four|date=28. 3. 2008|newspaper=Kansas City Star|archive-url=https://web.archive.org/web/20081215033209/http://www.kansascity.com/sports/story/551547.html|archive-date=15. 12. 2008}}&lt;/ref&gt; Razočaran takvim odnosom koji su imali prema njemu, odlučuje prihvatiti ponudu Davidsona.

=== Koledž ===
[[Datoteka:Stephen Curry Davidson cropped.jpg|mini|lijevo|Curry u redu Davidson Wildcatsa 2008.]]
Curry je proveo tri sezone na koledžu Davidson (2006–2009) gdje je nastupao za ekipu Davidson Wildcatsa.&lt;ref name=&quot;returning&quot;&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/ncb/ncaatourney08/news/story?id=3321332 |title=Sophomore sensation Curry returning to Davidson |publisher=Sports.espn.go.com |date=31. 3. 2008 |access-date=17. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Tokom tri godine studija na koledžu Davidson, odigrao je 104 utakmice, s prosjekom od 25,3 postignutih poena po utakmici. U prvoj sezoni, Curry je proglašen za najboljeg početnika u Južnoj konferenciji, a u naredne dvije sezone bio je najbolji igrač Konferencije.

Na svojoj drugoj koledž utakmici protiv Michigan Statea, postigao je 32 poena, dodao devet skokova i četiri asistencije. Sveukupno, cijela frešmen sezona protekla je u njegovim odličnim igrama. Wildcatsi su ostvarili rezultat od 29–5, Curry je bio prvi strijelac tima s 21,5 poena po utakmici, a drugi u cijeloj Južnoj konferenciji. Postavio je NCAA rekord za frešmene po broju ubačenih trica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.soconsports.com/ViewArticle.dbml?DB_OEM_ID=4000&amp;ATCLID=812781 |title=And Then There Were Two: Championship Set for Saturday – SoConSports.com—Official Web Site of The Southern Conference |publisher=Soconsports.com |date= |access-date=17. 9. 2010 |archive-date=5. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120305084802/http://www.soconsports.com/ViewArticle.dbml?DB_OEM_ID=4000&amp;ATCLID=812781 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Predvodio je Davidson do završnice NCAA turnira u kojoj su poraženi od Marylanda.&lt;ref&gt;{{cite web|author=HSBC Arena, Buffalo, NY |url=http://scores.espn.go.com/ncb/recap?gameId=274000051 |title=No. 4 seed Maryland survives against upstart Davidson |publisher=Scores.espn.go.com |date=15. 3. 2007 |access-date=17. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Uvršten je na spisak reprezentacije SAD-a za Svjetski šampionat za igrače ispod 19 godina, koji se 2007. održao u [[Novi Sad|Novom Sadu]].

Wildcatsi nisu bili miljenici žrijeba, ali je Curry u svojoj drugoj godini igrao odlično i uglavnom bilježio preko 20 poena po utakmici, što je bilo dovoljno za osvajanje konferencije i plasman na NCAA turnir. Igrajući protiv Gonzage, Davidson je bilježio prvu pobjedu od 1969, a Curry je sa 40 postignutih poena i šutom 8/10 za tri bio najefikasniji strijelac. U drugoj rundi završnog turnira savladan je [[Georgetown]]. Iako su cijelu utakmicu zaostajali za rivalom, Curry je doprinio pobjedi s 25 poena.&lt;ref name=&quot;upsethoyas&quot;&gt;{{cite web|author=RBC Center, Raleigh, NC |url=http://scores.espn.go.com/ncb/recap?gameId=284000013 |title=No. 10 seed Davidson clinches Sweet 16 berth after upset of Hoyas |publisher=Scores.espn.go.com |date=23. 3. 2008 |access-date=17. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Koledž Davidson plasirao se među osam najboljih, gdje su ih eliminirali Kansas Jayhawksi.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Ford Field, Detroit, MI |url=http://scores.espn.go.com/ncb/recap?gameId=284000015 |title=Goliath slays Davidson, Curry as Kansas holds on |publisher=Scores.espn.go.com |date= 30. 3. 2008 |access-date=17. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Uprkos porazu od Kansasa, Curry je osvojio nekoliko nagrada i oborio nekoliko rekorda.

Svoju koledž karijeru obilježio je prepoznatljivim šutom i veoma dobrim procentima; tako je [[18. novembar|18. novembra]] [[2008.]] u utakmici protiv Oklahome upisao lični rekord od 44 postignuta poena.&lt;ref name=&quot;Oklahomaloss&quot;&gt;{{cite web|author=Lloyd Noble Center, Norman, OK |url=http://sports.espn.go.com/ncb/recap?gameId=283230201 |title=Curry's career-high 44 points not enough as Griffin-led Oklahoma tops Davidson |publisher=Sports.espn.go.com |date=18. 11. 2008 |access-date=17. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Bile su mu potrebne samo 83 utakmice kako bi zabilježio više od 2000 poena, a propustio je samo jednu utakmicu svog Davidsona; imao je 30 utakmica na kojima je bilježio 30 i više poena, postavio je rekord u broju postignutih trica svih vremena te više pojedinačnih rekorda tokom jedne sezone.

Dana [[28. februar]]a [[2009]], postao je vodeći strijelac svih vremena koledža Davidson, ubacivši 34 poena protiv Georgije. Dao je ukupno 2488 koševa i tako pretekao Johna Gerdyja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sandiegouniontribune.com/news/2009/feb/28/bkc-georgia-southern-davidson-022809/ |title=Curry sets mark, Davidson routs Ga Southern 99–56 |publisher=sandiegouniontribune.com |date=17. 9. 2010 |access-date=17. 9. 2010 |archive-date=22. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222133306/http://www.sandiegouniontribune.com/news/2009/feb/28/bkc-georgia-southern-davidson-022809/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U posljednjoj koledž godini bio je najbolji poenter NCAA i uvršten je u prvi tim lige.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sports-reference.com/cbb/players/stephen-curry-1.html |title=Stephen Curry Stats &amp;#124; College Basketball at |publisher=Sports-reference.com |date= |access-date=9. 4. 2013 |archive-date=2. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130202073633/http://www.sports-reference.com/cbb/players/stephen-curry-1.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==== Univerzitetska statistika ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; width: 70%;&quot;
|+ Prosječno po utakmici
! Sezona
! Tim
! OU
! POE
! SKO
! ASI
! UKR
! BLK
! ŠI%
! 3P%
! SB%
! MIN
! TO
|-
| 2006/07.
| rowspan=3|Davidson Wildcats
| 34
| 21,5
| 4,6
| 2,8
| 1,8
| 0,2
| 0,463
| 0,408
| 0,855
| 30,9
| 2,8
|-
| 2007/08.
| 36
| 25,9
| 4,6
| 2,9
| 2,1
| 0,4
| 0,483
| 0,439
| 0,894
| 33,1
| 2,6
|-
| 2008/09.
| 34
| 28,6
| 4,4
| 5,6
| 2,5
| 0,2
| 0,454
| 0,387
| 0,876
| 33,7
| 3,7
|-
!colspan=2|Karijera
! 104
! 25,3
! 4,5
! 3,7
! 2,1
! 0,3
! 0,467
! 0,412
! 0,876
! 32,6
! 3,0
|}

=== NBA ===
[[Datoteka:Stephen Curry 2.jpg|mini|desno|Stephen Curry 2011.]]

==== 2009–2014. ====
Na [[NBA draft]]u 2009, odabrali su ga [[Golden State Warriors]]i kao 7. pika. Potpisao je četvorogodišnji ugovor vrijedan 12,7 miliona [[američki dolar|dolara]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/07/08/SP4F18LAC0.DTL|title=Curry signs deal|publisher=San Francisco Chronicle|date=8. 7. 2009|first=Rusty|last=Simmons|access-date=8. 7. 2017|archive-date=13. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090713180933/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/07/08/SP4F18LAC0.DTL|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni uvršten je u najbolju petorku novajlija. Curry je odmah postao glavni plejmejker u timu, a do tada najveća zvijezda ''Ratnika'' – [[Monta Ellis]] – vratio se na svoju omiljenu poziciju beka. Debitirao je za prvi tim 28. oktobra 2009. protiv [[Huston Rockets]]a. Počeo je utakmicu u startnoj petorci te za 36 minuta igre postigao 14 poena, imao 7 asistencija i 4 ukradene lopte.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/10/28/SPQS1AC7IH.DTL|title=Curry's debut is solid, but not off the charts|publisher=San Francisco Chronicle|date=28. 10. 2009|first=Scott|last=Osler|access-date=9. 4. 2013|archive-date=2. 11. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091102073507/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/10/28/SPQS1AC7IH.DTL|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U utakmici s [[Los Angeles Clippers]]ima 10. februara 2010, Curry je imao najbolji učinak: postigao je 36 poena i napravio prvi [[tripl-dabl]] u karijeri.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/player/gamelog/_/id/3975/year/2010/stephen-curry |title=Stephen Curry Game By Game Stats and Performance – Golden State Warriors – ESPN |publisher=Espn.go.com |date=14. 3. 2013 |access-date=9. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Učestvovao je na [[NBA All-Star vikend|All-Star vikendu]] 2011. i pobijedio u takmičenju [[NBA All-Star vikend#Skills Challenge|''Skills Challenge'']], gdje igrači pokazuju svoje vještine u driblingu, gađanju, dodavanju, brzini i preciznosti. Imao je najbolji procent slobodnih bacanja u ligi i postavio je novi rekord Warriorsa s 93,4%, čime je nadmašio Ricka Barryja koji je imao 92,4%. Također je dobio nagradu za sportsku ličnost sezone 2010/11.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nba.com/playerfile/stephen_curry/bio.html |title=Stephen Curry Bio Page |publisher=NBA.com |date=14. 3. 2013 |access-date=16. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130123010955/http://www.nba.com/playerfile/stephen_curry/bio.html |archive-date=23. 1. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tokom mjeseca maja 2011, Curry je morao na operaciju zgloba desne noge.&lt;ref name=&quot;mercurynews1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mercurynews.com/warriors/ci_22390965/golden-state-warriors-charles-jenkins-eager-show-off |title=Golden State Warriors' Stephen Curry sidelined by ankle injury again – San Jose Mercury News |publisher=Mercurynews.com |date=9. 4. 2013|access-date=9. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Zbog povrede koja ga je mučila imao je slab učinak, s prosjekom od 14,7 poena, 3,4 skokova, 5,3 asistencije te 1,5 ukradenih lopti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/standings/_/year/2012 |title=2011-2012 NBA Regular Season Conference Standings – National Basketball Association – ESPN |publisher=Espn.go.com |date=|access-date=9. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/player/gamelog/_/id/3975/year/2012/stephen-curry |title=Stephen Curry Game By Game Stats and Performance – Golden State Warriors – ESPN |publisher=Espn.go.com |date=14. 3. 2013 |access-date=9. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prije početka sezone 2012/13, Curry je produžio ugovor s Golden Stateom u vrijednosti od 44 miliona dolara na četiri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sports.yahoo.com/news/nba--stephen-curry-lands--44m-contract-extension-31571909.html|title=Stephen Curry lands $44M contract extension|date=31. 10. 2012|work=Yahoo Sports|access-date=15. 2. 2015|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305111846/https://sports.yahoo.com/news/nba--stephen-curry-lands--44m-contract-extension-31571909.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tokom te sezone postavio je rekord NBA lige po postignutim tricama u regularnoj sezoni (272).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/9184857/stephen-curry-golden-state-warriors-sets-new-3-point-season-record |title=Stephen Curry of Golden State Warriors sets new 3-point season record – ESPN |publisher=Espn.go.com |date=18. 4. 2013 |access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Dana 28. februara 2013, u dvorani [[Madison Square Garden]] u [[New York]]u ([[New York (savezna država)|New York]]), Curry je ubacio 54 poena [[New York Knicks]]ima, od čega 11 trica iz 13 pokušaja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mondo.rs/a281052/Sport/Kosarka/NBA-Kari-stavio-11-trojki.html|title=NBA: Kari &quot;stavio&quot; 11 trojki|author=|work=mondo|access-date=15. 2. 2015|archive-date=22. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222102237/http://mondo.rs/a281052/Sport/Kosarka/NBA-Kari-stavio-11-trojki.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Naredne godine, Curry i saigrač [[Klay Thompson]] postavljaju zajednički NBA rekord po postignutim tricama u sezoni sa 484,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bleacherreport.com/articles/1994265-steph-curry-sets-nba-record-for-most-three-pointers-in-a-span-of-2-seasons|title=Steph Curry Sets NBA Record for Most Three-Pointers in a Span of 2 Seasons|author=Bleacher Report Milestones|work=Bleacher Report|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; a zbog toga dobijaju nadimak &quot;Splash Brothers&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/video/channels/nba_tv/2013/12/21/20131221-inside-splash-bros.nba/|title=Inside Stuff: Golden State's Splash Brothers|work=NBA.com|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=WqDDsyUHClQ|title=Like Father, Like Son: Curry &amp; Thompson's NBA Legacies|date=13. 5. 2013|work=YouTube|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Golden State završio je regularnu sezonu rezultatom 47–35, izborio je doigravanje i dobio Denver Nuggetse u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Correspondent |url=http://bleacherreport.com/articles/1610191-what-the-experts-are-saying-about-golden-state-warriors-postseason-chances |title=What the Experts Are Saying About Golden State Warriors' Postseason Chances |publisher=Bleacher Report |date=20. 4. 2013 |access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; To je Curryju i većini njegovih saigrača bio prvi nastup u doigravanju.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.nba.com/2013/news/04/18/warriors-playoff-rookies.ap/index.html | title=Warriors head to Denver lacking playoff experience | publisher=NBA | date=18. 4. 2013 | access-date=27. 4. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130423063519/http://www.nba.com/2013/news/04/18/warriors-playoff-rookies.ap/index.html | archive-date=23. 4. 2013 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U polufinalu su igrali protiv [[San Antonio Spurs]]a; Curry je u prvoj utakmici serije postigao 44 poena, ali su ispali poslije šest odigranih utakmica. Uvršten je u najbolji drugi tim sezone, a također je po prvi put učestvovao na [[NBA All-Star utakmica|All-Star utakmici]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Curry starts in first All-Star Game; LeBron top vote-getter|url=http://www.nba.com/2014/news/01/23/nba-all-star-2014-starters-announced-release/|work=NBA.com|date=23. 1. 2014|access-date=25. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127013641/http://www.nba.com/2014/news/01/23/nba-all-star-2014-starters-announced-release|archive-date=27. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Prvi šampionski prsten, priznanja i rekordi ====
{{Quote box
 |title =
 |quote = &quot;Curry je [[Michael Jordan]] ove generacije – mi smo svi željeli biti kao Mike, a današnja djeca odrastat će gledajući Stepha.&quot;&amp;emsp;–&amp;nbsp;[[Jason Kidd]], bivši američki košarkaš&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2015&amp;mm=12&amp;dd=14&amp;nav_id=1074259|title=Kid: Kari je Džordan ove generacije|work=B92|date=14. 12. 2015|access-date=16. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
 |align = rigt
 |width = 33%
 |bgcolor =
}}
U sezoni 2014/15, Curry je predvodio ''Ratnike'' do prve NBA titule od 1975. Golden State u finalu je pobijedio [[Cleveland Cavaliers]]e ukupnim rezultatom 4–2, a Curry je u finalnoj seriji imao učinak od 26,0 poena, 5,2 skoka, 6,3 asistencije i 1,8 ukradenih lopti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.basketball-reference.com/players/c/curryst01/gamelog/2015/|title=Stephen Curry 2014-15 Game Log|author=|date=|work=Basketball-Reference.com|access-date=15. 12. 2015|archive-date=19. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151219092832/http://www.basketball-reference.com/players/c/curryst01/gamelog/2015/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iste godine imenovan je za [[NBA Najkorisniji igrač lige|najkorisnijeg igrača lige (MVP)]], a tim Warriorsa ujedno je zabilježio 67 pobjeda, što je do tada bilo najviše u historiji franšize.&lt;ref name=mvp&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/warriors/news/curry-mvp-20150504|title=Warriors Guard Stephen Curry Named 2014–15 Kia NBA Most Valuable Player|date=4. 5. 2015|work=NBA.com|access-date=4. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Oborio je svoj prethodni rekord po postignutim tricama u regularnoj sezoni 9. aprila 2015,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=EhLFTDd5YxY|title=Stephen Curry Breaks NBA Record with 273rd 3-Pointer of Season|date=9. 4. 2015|work=YouTube|access-date=9. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; a do kraja sezone postigao je 286 trica. Po prvi put je izabran u najbolju petorku NBA lige, a pored [[LeBron James|LeBrona Jamesa]] dobio je svih 129 glasova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vijesti.me/sport/kari-i-dzejms-dobili-sve-glasove-834634|title=Kari i Džejms dobili najviše glasova, Vučević 25.|work=vijesti|access-date=13. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222115033/http://www.vijesti.me/sport/kari-i-dzejms-dobili-sve-glasove-834634|archive-date=22. 12. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na All-Staru u New Yorku pobijedio je u takmičenju u [[NBA takmičenje u brzom šutiranju trica|brzom šutiranju trica]], postavivši novi rekord od 27 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/allstar2015/story/_/id/12327367/all-star-game-stephen-curry-leaves-no-doubt-taking-3-point-contest-title|title=All-Star Game — Stephen Curry leaves no doubt in taking 3-point Contest title – ESPN|work=ESPN.com|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

Curry je nastavio s dobrom igrom i u sezoni 2015/16, njegov tim je nanizao 24 uzastopne pobjede od početka takmičenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/345236/Sport/Kosarka/Jokic-brojao-do-19-Marjanovic-sest-Bjelica-tri-poena|title=НБА: Јокић бројао до 19, Марјановић шест, Бјелица три поена|work=Politika|access-date=12. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Niz pobjeda Golden Statea prekinut je porazom od ekipe [[Milwaukee Bucks]]a, a Curry je bio najefikasniji igrač u svom timu sa 28 postignutih poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2015&amp;mm=12&amp;dd=13&amp;nav_id=1073916|title=Baksi prekinuli niz Voriorsa, Bobi bez minuta|work=B92 sport|date=13. 12. 2015|access-date=13. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Na utakmici protiv [[Brooklyn Nets]]a 14. novembra 2015, postigao je pet trica te prevazišao učinak svog oca Della Curryja. Dell je u cjelokupnoj karijeri dao ukupno 1245 trica, dok je Stephen poslije utakmice s Netstima na svom saldu imao tri trice više od svog oca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportske.net/vest/kosarka/stef-kari-nadmasio-oca-243941.html|title=Stef Kari 'nadmašio' oca|work=sportske.net|date=15. 11. 2015|access-date=16. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; U pobjedi ''Ratnika'' protiv [[Sacramento Kings]]a 28. decembra 2015. u [[Oracle Arena|Oracle Areni]], Stephen je zabilježio šesti tripl-dabl u karijeri; 23 poena, 14 asistencija i 10 skokova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20151228/SACGSW/gameinfo.html?ls=iref:nbahpt6a|title=Curry's triple-double leads Warriors past Kings 122-103|work=nba.com|date=28. 12. 2015|access-date=29. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160101123832/http://www.nba.com/games/20151228/SACGSW/gameinfo.html?ls=iref:nbahpt6a|archive-date=1. 1. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na istoj utakmici dao je 17 uzastopnih poena za tri minute.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1929311-i-ovo-moze-kari-17-poena-za-3-minuta-video|title=I ovo može Kari: 17 poena za 3 minuta!|work=telegraf.rs|date=30. 12. 2015|access-date=1. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

Curry je oborio još jedan rekord NBA lige na utakmici [[25. februar]]a [[2016.]] protiv [[Orlando Magic]]a, postigavši barem jednu tricu u rekordnoj 128. utakmici u nizu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2016&amp;mm=02&amp;dd=26&amp;nav_id=1100945|title=Kari 51 i trojkaški rekord, Marjanović bez poena|work=b92sport.rs|date=26. 2. 2016|access-date=27. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Na sljedećoj utakmici protiv [[Oklahoma City Thunder]]a, ponovo je oborio vlastiti rekord po broju postignutih trica u regularnom dijelu (288), pritom s postignutih 12 trica na utakmici se izjednačio s [[Kobe Bryant|Kobejem Bryantom]] i [[Donyell Marshall|Donyellom Marshallom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2016&amp;mm=02&amp;dd=28&amp;nav_id=1101685|title=Stef Kari.|work=B92 sport košarka|date=28. 2. 2016|access-date=28. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Curry je s Warriorsima nastavio postizati miljokaze u NBA ligi, pobjedom protiv [[Memphis Grizzlies]]a 125–104 (ubacio 46 poena). Na taj način su oborili rekord generacije Chicago Bullsa iz sezone 1995/96. s ostvarena 73 trijumfa u regularnom dijelu sezone.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2016&amp;mm=04&amp;dd=14&amp;nav_id=1119722|title=Karijeva magija, Voriorsi prestigli Bulse!|work=B92 sport|date=14. 4. 2016|access-date=14. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

U četvrtoj utakmici polufinala doigravanja protiv [[Portland Trail Blazers|Portlanda]], Curry je u prvom poluvremenu ubacio 13 poena, ali se znatno popravio u drugom i poentirao kada god je bilo potrebno. Također je oborio rekord i postao prvi igrač koji je u produžetku ubacio 17 poena u NBA ligi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2016&amp;mm=05&amp;dd=10&amp;nav_id=1129506|title=Kari &quot;iz kreveta&quot; do još jednog rekorda NBA|work=B92 sport|date=9. 5. 2016|access-date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Curry je drugi put u karijeri osvojio MVP-nagradu, a postao je prvi igrač u historiji koji je jednoglasno dobio ovo priznanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2016&amp;mm=05&amp;dd=10&amp;nav_id=1129790|title=Jednoglasno: Kari je MVP!|work=B92 sport|date=10. 5. 2016|access-date=11. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Curry nije uspio osvojiti drugi šampionski prsten, budući da je Golden State poražen u neizvjesnom NBA finalu od Clevelanda s 3–4 u seriji.

==== Drugi šampionski prsten ====
U sezoni 2016/17, dvostruki MVP ubacio je rekordnih 13 trica (13/17) u pobjedi Golden State Warriorsa nad [[New Orleans Pelicans]]ima 116–106.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sport.blic.rs/kosarka/nba/kobi-je-proslost-kari-ispalio-13-strela-prestigao-brajanta-i-ispisao-istoriju-video/210qlsx|title=KOBI JE PROŠLOST Kari ispalio 13 strela, prestigao Brajanta i ispisao istoriju! |work=Blic sport|date=8. 11. 2016|access-date=8. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Dolaskom [[Kevin Durant|Kevina Duranta]] iz Oklahome, znatno je ojačan tim iz Oaklanda. Bio je jedan od najzaslužnijih, pored Duranta, za osvajanje drugog šampionskog prstena pobjedom u finalu NBA lige protiv [[Cleveland Cavaliers]]a sa 4–1 u seriji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mondo.rs/a1016128/Mondo-TV/Sport/Golden-Stejt-osvojio-titulu-NBA-lige.html|title=Kraj! Golden Stejtu šampionski prsten, Durent MVP|work=Mondo|date=8. 6. 2017|access-date=5. 7. 2017|archive-date=17. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170717093713/http://mondo.rs/a1016128/Mondo-TV/Sport/Golden-Stejt-osvojio-titulu-NBA-lige.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegov agent Jeff Austin, početkom jula [[2017]]. dao je izjavu medijima u kojoj je naveo da je Curry postao najplaćeniji igrač u historiji NBA.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportklub.rs/Kosarka/NBA/a176935-Stef-Kari-postaje-najplaceniji-igrac-u-istoriji-NBA.html|title=Stef Kari postaje najplaćeniji igrač u istoriji NBA |work=Sportklub|date=1. 7. 2017|access-date=7. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; Potpisao je novi petogodišnji ugovor s Golden Gateom vrijedan 201 milion dolara i ujedno je prvi košarkaš s ugovorom od preko 200 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.si.com/nba/2017/06/30/stephen-curry-warriors-contract-update-supermax|title=Report: Warriors will sign Curry to max deal|last=Woo|first=Jeremy|work=Sports Illustrated|date=1. 7. 2017|access-date=1. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.forbes.com/forbes/welcome/?toURL=https://www.forbes.com/sites/kurtbadenhausen/2017/07/01/stephen-curry-to-sign-richest-contract-in-nba-history-worth-201-million/&amp;refURL=https://www.google.co.uk/&amp;referrer=https://www.google.co.uk/|title=Stephen Curry Will Make More Than $80 Million Next Season After Signing Richest Contract In NBA History|date=1. 7. 2017|access-date=1. 7. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Sedmicu dana kasnije [[James Harden]] potpisao je ugovor s Rocketsima od 208 miliona dolara i tako pretekao Curryja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Krawczynski|first=Jon|url=http://www.nba.com/article/2017/07/08/rockets-sign-harden-four-year-contract-extension|title=Houston Rockets sign James Harden to reported record contract extension|work=NBA.com|date=8. 7. 2017|access-date=8. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nezavisne.com/sport/kosarka/Harden-najplaceniji-kosarkas-svijeta/433860|title=Harden najplaćeniji košarkaš svijeta|date=9. 7. 2017|access-date=18. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Reprezentacija ===
S juniorskom reprezentacijom SAD-a, Stephen Curry osvojio je srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci za muškarce do 19 godina 2007.|Svjetskom prvenstvu 2007.]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. U finalu prvenstva, SAD je poražen od domaćina [[Košarkaška reprezentacija Srbije do 18 i 19 godina|Srbije]] sa 69–74.

Za [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|seniorsku reprezentaciju SAD-a]] debitirao je 2010. Osvojio je dvije zlatne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svjetskom prvenstvu 2010.]] u [[Turska|Turskoj]] i na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] u [[Španija|Španiji]]. Na završnoj utakmici Svjetskog prvenstva u [[Madrid]]u, protiv reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbije]] postigao je 10 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fiba.com/basketballworldcup/2014/1409/USA-Serbia|title=USA - Serbia final statistics|work=fiba.com boxscore statistics|access-date=10. 12. 2015|archive-date=25. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151125164608/http://www.fiba.com/basketballworldcup/2014/1409/USA-Serbia|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Igrački profil ==
{{Quote box
 |title =
 |quote = &quot;Nikada ranije nisam vidio nikoga kao što je on u historiji košarke.&quot;&amp;emsp;–&amp;nbsp;[[LeBron James]], američki košarkaš&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2016&amp;mm=02&amp;dd=28&amp;nav_id=1101707|title=Lebron Kariju: Čoveče, stani malo|work=B92 sport|date=28. 2. 2016|access-date=28. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
 |align = right
 |width = 33%
 |bgcolor =
}}
Curry igra na poziciji [[plejmejker]]a kao organizator igre. Dva puta je bio MVP i dva puta izabran u prvu petorku NBA lige.&lt;ref name=br/&gt; Od 2013, bio je rangiran u prvih deset igrača u NBA, kao dio projekta ''#NBArank'' medijske kuće [[ESPN]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=2013 NBA Player Rankings 6|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/9858105/2013-nba-player-rankings-6|publisher=ESPN|access-date=19. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=2014 NBA Player Rankings 6|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/11752976/2014-nba-player-rankings-6|publisher=ESPN|access-date=19. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA: NBArank 1–5|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/13963434/nbarank-1-5|publisher=ESPN|access-date=19. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Od januara 2015, bio je drugi u historiji NBA lige po procentu šuta za tri poena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA &amp; ABA Career Leaders and Records for 3-Pt Field Goal Pct|url=http://www.basketball-reference.com/leaders/fg3_pct_career.html|publisher=Basketball Reference|access-date=10. 1. 2016|archive-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151126084347/http://www.basketball-reference.com/leaders/fg3_pct_career.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA &amp; ABA Single Season Leaders and Records for 3-Pt Field Goals|url=http://www.basketball-reference.com/leaders/fg3_season.html|publisher=Basketball Reference|access-date=10. 1. 2016|archive-date=10. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160110114704/http://www.basketball-reference.com/leaders/fg3_season.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Miron|first1=Danny|title=The Statistical Case For Steph Curry As Best Shooter of All-Time|url=http://thesportsquotient.com/nba/2015/11/14/is-stephen-curry-the-best-shooter-of-all-time|website=Sports Quotient|access-date=18. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160116105920/http://thesportsquotient.com/nba/2015/11/14/is-stephen-curry-the-best-shooter-of-all-time|archive-date=16. 1. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Koristeći odličan skok šut, Curry je u stanju veoma brzo izbaciti loptu iz ruke prilikom šuta na koš; pri tome, dodatni luk otežava protivnicima da ga blokiraju.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Fleming|first1=David|title=Sports' perfect 0.4 seconds|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/10703246/golden-state-warriors-stephen-curry-reinventing-shooting-espn-magazine|publisher=ESPN|access-date=10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Pored preciznog šuta za tri poena, jedan je od najboljih izvođača slobodnih bacanja i najbolji u historiji franšize Warriorsa. Ima odličan dribling prilikom ulaza pod koš i veoma dobro pogađa poene na drugi obruč pored mnogo viših igrača od sebe.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Da li je ovo najbolji NBA dribling u sezoni?|url=http://www.srbijadanas.com/clanak/da-li-je-ovo-najbolji-nba-dribling-u-sezoni-video-01-04-2015|publisher=srbijadanas.com|access-date=13. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Mnogi košarkaški analitičari, komentatori te sadašnji i bivši igrači smatraju da je Curry najbolji šuter svih vremena.{{efn|name=best}}

== Trofeji ==
[[Datoteka:20140814 World Basketball Festival Stephen Curry (cropped).JPG|mini|desno|Curry u reprezentaciji SAD-a 2014.]]

=== Klupski ===
* [[Golden State Warriors|Golden State]]:
** [[NBA finale|Prvak NBA lige]] (1): 2015.
** [[NBA finale|Prvak NBA lige]] (2): 2017.

==== Rekordi franšize ====
* Najbolji šuter za tri poena u historiji
* Najbolji procent slobodnih bacanja u historiji

=== Pojedinačno ===
* 2× najkorisniji igrač regularnog dijela sezone (MVP): 2015, 2016.
* 2× najbolji strijelac NBA lige: 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://basketball-reference.com/leagues/NBA_2016.html|title=2015-16 NBA Season Summary|publisher=Sports Reference LLC|work=basketball-reference.com|access-date=14. 4. 2016|archive-date=10. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170610003446/http://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_2016.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, 2021.
* 4× izabran u najbolji tim NBA lige: 2015, 2016.
* 10× učesnik All-Star utakmice: 2014–2019, 2021–2024.
* Najviše ukradenih lopti: 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://rs.n1info.com/a152150/Sport-Klub/Kosarka/Statistika-Ko-je-obelezio-NBA-sezonu.html|title=Statistika: Ko je obeležio NBA sezonu|publisher=rs.n1info.com|work=|access-date=6. 5. 2016|archive-date=2. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160602192826/http://rs.n1info.com/a152150/Sport-Klub/Kosarka/Statistika-Ko-je-obelezio-NBA-sezonu.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* 5× najbolji procent šuta za tri poena u ligi: 2013, 2014, 2015, 2016, 2017.
* 3× najbolji procent s linije sl. bacanja u ligi: 2011, 2015, 2016.
* 2× izabran u drugi najbolji tim NBA lige: 2014, 2017.
* 1× izabran za NBA sportsku ličnost: 2011.
* 1× izabran u drugi tim NBA lige: 2014.
* 1× izabran u tim novajlija NBA lige: 2010.
* 1× osvojio takmičenje [[NBA All-Star vikend#Skills Challenge|''Skills Challenge'']]: 2011.
* 1× osvojio [[NBA takmičenje u brzom šutiranju trica|takmičenje u brzom šutiranju trica]]: 2015.

=== Nagrade ===
* Nagrada &quot;ESPY&quot; za najboljeg košarkaša: 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://variety.com/2015/biz/news/espys-winners-list-2015-1201541259|title=ESPYs 2015: Full Winners List|work=Variety.com|date=15. 7. 2015|access-date=15. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada &quot;BET&quot; za najboljeg sportistu: 2015, 2016, 2017.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bet.com/shows/bet-awards/2015/nominees/sportsman-of-the-year.html|title=BET Award for Sportsman of the Year|work=BET.com|access-date=15. 7. 2015|archive-date=3. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150703083650/http://www.bet.com/shows/bet-awards/2015/nominees/sportsman-of-the-year.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bet.com/shows/bet-awards/2016/nominees/sportswoman-of-the-year-award.html|title=BET Awards 2016 Winners &amp; Nominees – Sportswoman of the Year|website=BET|access-date=13. 5. 2017|archive-date=19. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170119022311/http://www.bet.com/shows/bet-awards/2016/nominees/sportswoman-of-the-year-award.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/articles/columns/hip-hop/7793144/bet-awards-2017-nominees|title=Beyoncé and Bruno Mars Top 2017 BET Awards Nominees Slate|website=Billboard|date=15. 5. 2017|access-date=16. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada [[Associated Press]]a za najboljeg sportistu godine: 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cbssports.com/nba/eye-on-basketball/25426950/warriors-stephen-curry-wins-ap-male-athlete-of-the-year-|title=Warriors' Stephen Curry named AP Male Athlete of the Year|work=cbssports.com|access-date=13. 2. 2016|archive-date=27. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151227105900/http://www.cbssports.com/nba/eye-on-basketball/25426950/warriors-stephen-curry-wins-ap-male-athlete-of-the-year-|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada &quot;Magic Johnson&quot;: 2016.&lt;ref name=medžik&gt;{{cite web|url=http://rs.n1info.com/a157119/Sport-Klub/Kosarka/NBA-Kariju-nagrada-Medzik-Dzonson.html|title=NBA: Kariju nagrada &quot;Medžik Džonson&quot;|work=n1|date=3. 5. 2016|access-date=11. 7. 2017|archive-date=12. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812212212/http://rs.n1info.com/a157119/Sport-Klub/Kosarka/NBA-Kariju-nagrada-Medzik-Dzonson.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== NBA statistika ==
[[Datoteka:Stephen Curry close up.jpg|mini|desno|Curry je jedan od najpreciznijih izvođača slobodnih bacanja u NBA ligi]]
[[Datoteka:Stephen Curry (Crop).jpg|mini|desno|Curry 2016.]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|style=&quot;background-color:#AFE6BA; width:3em;&quot;|†
|Sezone u kojima je Curry osvojio [[Spisak prvaka NBA lige|NBA titulu]]
|-
|style=&quot;background:#CFECEC; width:1em&quot;|
|Na čelu lige
|-
|'''Podebljano'''
|Najbolje u karijeri
|-
|}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;font-size: 90%; white-space: nowrap;&quot;
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;OU
| Odigrane utakmice
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;ZU&amp;nbsp;
| Započete utakmice
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;MIN&amp;nbsp;
| Minuta po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;ŠI%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak [[Šut iz igre (košarka)|šuta iz igre]]
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;3P%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak šuta za [[Trica (košarka)|tricu]]
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;SB%&amp;nbsp;
| Postotak [[slobodno bacanje|slobodnih bacanja]]
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;SKO&amp;nbsp;
| Skokova po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;ASI&amp;nbsp;
| [[Asistencija (košarka)|Asistencije]] po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;UKR&amp;nbsp;
| [[Ukradena lopta (košarka)|Ukradene lopte]] po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;BLO&amp;nbsp;
| [[Blokada (košarka)|Blokade]] po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;POE&amp;nbsp;
| Poeni po utakmici
|-
|}

=== Regularna sezona ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align:center;&quot;
! Godina
! Tim
! OU !! ZU !! MIN !! ŠI% !! 3P% !! SB% !! SKO !! ASI !! UKR !! BLO !! POE
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2009/2010.|2009/10.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=15| [[Golden State Warriors|Golden State]]
| '''80''' || 77 || 36.2 || .462 || .437 || .885 || 4.5 || 5.9 || 1.9 || .2 || 17.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2010/2011.|2010/11.]]
| 74 || 74 || 33.6 || .480 || .442 || style=&quot;background:#cfecec;&quot; | '''.934''' || 3.9 || 5.8 || 1.5 || '''.3''' || 18.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2011/2012.|2011/12.]]
| 26 || 23 || 28.2 || .490 || '''.455''' || .809 || 3.4 || 5.3 || 1.5 || '''.3''' || 14.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2012/2013.|2012/13.]]
| 78 || 78 || '''38.2''' || .451 || .453 || .900 || 4.0 || 6.9 || 1.6 || .2 || 22.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2013/2014.|2013/14.]]
| 78 || 78 || 36.5 || .471 || .424 || .885 || 4.3 || '''8.5''' || 1.6 || .2 || 24.0
|-
| style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA 2014/2015.|2014/15]]†
| '''80''' || '''80''' || 32.7 || .487 || .443 || style=&quot;background:#cfecec;&quot; | .914 || 4.3 || 7.7 || 2.0 || .2 || 23.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2015/2016.|2015/16.]]
| 79 || 79 || 34.2 || '''.504''' || .454 || style=&quot;background:#cfecec;&quot; | .908 || '''5.4''' || 6.7 || style=&quot;background:#cfecec;&quot; | '''2.1''' || .2 || style=&quot;background:#cfecec;&quot; | '''30.1'''
|-
| style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA 2016/2017.|2016/17]]†
| 79 || 79 || 33.4 || .468 || .411 || .898 || 4.5 || 6.6 || 1.8 || .2 ||  25.3
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2017/2018.|2017/18]]†
| 51 || 51 || 32.0 || .495 || .423 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|.921* || 5.1 || 6.1 || 1.6 || .2 || 26.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2018/2019.|2018/19.]]
| 69 || 69 || 33.8 || .472 || .437 || .916 || 5.3 || 5.2 || 1.3 || '''.4''' || 27.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2019/2020.|2019/20.]]
| 5 || 5 || 27.8 || .402 || .245 || '''1.000''' || 5.2 || 6.6 || 1.0 || '''.4''' || 20.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2020/2021.|2020/21.]]
| 63 || 63 || 34.2 || .482 || .421 || .916 || '''5.5''' || 5.8 || 1.2 || .1 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''32.0'''*
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2021/2022.|2021/22.]]†
| 64 || 64 || 34.5 || .437 || .380 || .923 || 5.2 || 6.3 || 1.3 || '''.4''' || 25.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2022/2023.|2022/23.]]
| 56 || 56 || 34.7 || .493 || .427 || .915 || '''6.1''' || 6.3 || .9 || '''.4''' || 29.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2023/2024.|2023/24.]]
| 74 || 74 || 32.7 || .450 || .408 || .923 || 4.5 || 5.1 || .7 || '''.4''' || 26.4
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|Karijera
| 956 || 950 || 34.2 || .473 || .426 || style=&quot;background:#e0cef2;&quot;|.910&lt;sup&gt;{{double dagger}}&lt;/sup&gt; || 4.7 || 6.4 || 1.5 || .2 || 24.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|All-Star
| 9 || 8 || 27.9 || .425 || .395 || 1.000 || 5.6 || 6.0 || 1.2 || .3 || 21.8
|}

==== ''Play-in'' ====
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2021.|2021.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=2|[[Golden State Warriors|Golden State]]
| '''2''' || '''2''' || '''44.0''' || .490 || '''.500''' || .933 || '''5.5''' || '''4.0''' || 1.5 || .0 || '''38.0'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje2024.|2024.]]
| 1 || 1 || 36.5 || '''.500''' || .429 || '''1.000''' || 4.0 || 2.0 || '''2.0''' || '''1.0''' || 22.0
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| Karijera 
| 3 || 3 || 41.5 || .493 || .484 || .944 || 5.0 || 3.3 || 1.7 || .3 || 32.7
{{s-end}}

=== Doigravanje ===
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2013.|2013.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=9|[[Golden State Warriors|Golden State]]
| 12 || 12 || 41.4 || .434 || .396 || .921 || 3.8 || 8.1 || 1.7 || .2 || 23.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2014.|2014.]]
| 7 || 7 || '''42.3''' || .440 || .386 || .881 || 3.6 || '''8.4''' || 1.7 || .1 || 23.0
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2015.|2015]]†
| 21 || 21 || 39.3 || .456 || '''.422''' || .835 || 5.0 || 6.4 || 1.9 || .1 || '''28.3'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2016.|2016.]]
| 18 || 17 || 34.3 || .438 || .404 || .916 || 5.5 || 5.2 || 1.4 || .3 || 25.1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2017.|2017]]†
| 17 || 17 || 35.3 || '''.484''' || .419 || .904 || '''6.2''' || 6.7 || '''2.0''' || .2 || 28.1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2018.|2018]]†
| 15 || 14 || 37.0 || .451 || .395 || '''.957''' || 6.1 || 5.4 || 1.7 || '''.7''' || 25.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2019.|2019.]]
| '''22''' || '''22''' || 38.5 || .441 || .377 || .943 || 6.0 || 5.7 || 1.1 || .2 || 28.2
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2022.|2022]]†
| '''22''' || 18 || 34.7 || .459 || .397 || .829 || 5.2 || 5.9 || 1.3 || .4 || 27.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2023.|2023.]]
| 13 || 13 || 37.9 || .466 || .363 || .845 || 5.2 || 6.1 || 1.0 || .5 || '''30.5'''
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|Karijera
| 147 || 141 || 37.4 || .453 || .397 || .889 || 5.3 || 6.2 || 1.5 || .3 || 27.0
{{s-end}}

=== Rekordi i dostignuća ===
* Najviše postignutih trica u regularnoj sezoni (402) – 2015/16.
* Najviše postignutih trica u doigravanju u jednoj sezoni (98 – dijeli s Klayom Thompsonom) – 2014/15.
* Najviše šuteva za tri poena u doigravanju (231) – 2014/15.
* Najviše postignutih trica u regularnoj sezoni, zajednički s Klayom Thompsonom (687) – 2015/16.
* Najviše šuteva za tri poena u regularnoj sezoni, zajednički s Klayom Thompsonom (1536) – 2015/16.
* Najviše postignutih trica u jednom mjesecu (81) – januar 2016.
* Postigao barem jednu tricu na 157 utakmica u nizu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mondo.rs/a953845/Sport/Kosarka/Stef-Kari-nije-postigao-trojku-posle-157-utakmica.html|title=Stef Kari potrošio &quot;municiju&quot; posle 157 utakmica|work=MTS Mondo|access-date=18. 7. 2017|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110201024/http://mondo.rs/a953845/Sport/Kosarka/Stef-Kari-nije-postigao-trojku-posle-157-utakmica.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Jedini igrač u NBA historiji koji je osvojio MVP nagradu jednoglasno: 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Stein|first1=Marc|title=Stephen Curry wins MVP for second straight season|url=http://www.espn.com/nba/story/_/id/15499690/stephen-curry-golden-state-warriors-first-unanimous-most-valuable-player |website= ESPN.com |access-date=18. 7. 2017|location=Portland, Oregon|date=11. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
* Prvi igrač koji je u produžetku ubacio 17 poena u NBA ligi
* Drugi igrač po broju pogođenih trica u jednoj utakmici (13)

{{Hidden begin
|title = Curryjevi tripl-dablovi
|titlestyle = background: #04529C; color: #FFC61E; border:#FFC61E 2px solid; text-align:center;
}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; |Broj
! scope=&quot;col&quot; |Datum
! scope=&quot;col&quot; |Protivnik
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
! scope=&quot;col&quot; |Poeni
! scope=&quot;col&quot; |Skokovi
! scope=&quot;col&quot; |Asistencije
! scope=&quot;col&quot; |Ukr. lopte
! scope=&quot;col&quot; |Blokade
|-
|align=center|1.
|10. 2. 2010.
|[[Los Angeles Clippers]]
|P 132–102
|align=center|36
|align=center|10
|align=center|13
|align=center|3
|align=center|0
|-
|align=center|2.
|4. 11. 2013.
|[[Philadelphia 76ers]]
|P 90–110
|align=center|18
|align=center|10
|align=center|12
|align=center|5
|align=center|1
|-
|align=center|3.
|27. 12. 2013.
|[[Phoenix Suns]]
|P 115–86
|align=center|14
|align=center|13
|align=center|16
|align=center|1
|align=center|0
|-
|align=center|4.
|28. 2. 2014.
|[[New York Knicks]]
|P 103–126
|align=center|27
|align=center|11
|align=center|11
|align=center|0
|align=center|1
|-
|align=center|5.
|11. 4. 2014.
|[[Los Angeles Lakers]]
|P 95–112
|align=center|30
|align=center|10
|align=center|12
|align=center|2
|align=center|0
|-
|align=center|6.
|28. 12. 2015.
|[[Sacramento Kings]]
|P 122–103
|align=center|23
|align=center|14
|align=center|10
|align=center|2
|align=center|0
|-
|align=center|7.
|22. 1. 2016.
|[[Indiana Pacers]]
|P 122–110
|align=center|39
|align=center|10
|align=center|12
|align=center|1
|align=center|0
|-
|align=center|8.
|4. 6. 2017.
|[[Cleveland Cavaliers]]
|P 132–113
|align=center|32
|align=center|10
|align=center|11
|align=center|1
|align=center|0
|-
|align=center|9.
|20. 5. 2019.
|[[Portland Trail Blazers]]
|P 119–117 ([[produžeci|prod.]])
|align=center|37
|align=center|13
|align=center|11
|align=center|1
|align=center|0
|-
|align=center|10.
|19. 10. 2021.
|[[Los Angeles Lakers]]
|P 121–114
|align=center|21
|align=center|10
|align=center|10
|align=center|0
|align=center|1
|-
|align=center|11.
|11. 1. 2022.
|[[Memphis Grizzlies]]
|I 108–116
|align=center|27
|align=center|10
|align=center|10
|align=center|2
|align=center|0
|-
|align=center|12.
|1. 11. 2022.
|[[Miami Heat]]
|I 109–116
|align=center|23
|align=center|13
|align=center|13
|align=center|1
|align=center|0
|-
|align=center|13.
|8. 5. 2023.
|[[Los Angeles Lakers]]
|I 101–104
|align=center|31
|align=center|10
|align=center|14
|align=center|3
|align=center|0
|}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;font-size: 90%; white-space: nowrap;&quot;
|-
|Legenda:&lt;br&gt;&lt;tt&gt;'''P'''&lt;/tt&gt; – pobijedio utakmicu, &lt;tt&gt;'''I'''&lt;/tt&gt; – izgubio utakmicu
|}
{{Hidden end}}

&lt;span style=&quot;font-size:80%; font-weight:lighter; color:#555;&quot;&gt;Ažurirano: 18. 6. 2022 (&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[http://www.nba.com/players/stephen/curry/201939 referenca]&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;

== Oprema ==
Na početku karijere Stephena je sponzorirao proizvođač [[sport]]ske opreme [[Nike Inc.|Nike]]; od 2013. sarađuje s proizvođačem opreme Under Armour.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.yahoo.com/news/nba--stephen-curry-leaves-nike-for-under-armour-160855080.html|title=Stephen Curry leaves Nike for Under Armour|work=yahoo.com|date=25. 5. 2015|access-date=13. 12. 2015|archive-date=7. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160207060900/http://sports.yahoo.com/news/nba--stephen-curry-leaves-nike-for-under-armour-160855080.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2015, brend Under Armour objavio je prvu liniju opreme &quot;Curry One&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.complex.com/sneakers/2014/12/under-armour-ceo-confirms-the-steph-curry-1-release-date|title=Under Armour CEO Confirms the Steph Curry 1 Release Date|work=complex.com|date=25. 5. 2015|access-date=13. 12. 2015|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924142350/http://www.complex.com/sneakers/2014/12/under-armour-ceo-confirms-the-steph-curry-1-release-date|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Curry ima ugovor o sponzorstvu s još nekoliko preduzeća: [[Apple Inc.|Apple]], Degree, Express, JBL, Kaiser Permanente, MoGo Sport, Muscle Milk i State Farm.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/blog/nba/post/_/id/2503/stephen-currys-underdog-story-extends-to-endorsements|title=Stephen Curry's underdog story extends to endorsements|work=espn.com|date=25. 5. 2015|access-date=13. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mashable.com/2015/10/25/steph-curry-apple-iphone/#GWLOUJ3KagqG|title=NBA star Steph Curry joins list of Apple iPhone celebrity endorsers|date=25. 10. 2015|access-date=17. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{div col}}
* [[Spisak najboljih strijelaca NBA lige svih vremena]]
* [[Spisak najboljih strijelaca NBA franšiza svih vremena]]
* [[Spisak najboljih tricaša NBA lige svih vremena]]
* [[Spisak NBA igrača s najviše pogođenih slobodnih bacanja svih vremena]]
* [[Spisak najboljih strijelaca NBA lige svih vremena u doigravanju‎‎]]
{{div col end}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Stephen Curry}}
* [http://www.nba.com/playerfile/stephen_curry Stephen Curry] na ''NBA.com''
* [http://www.davidsonwildcats.com/roster.aspx?rp_id=631&amp;path=mbball Stephen Curry] na sajtu Koledža Davidson
* [http://www.biography.com/people/stephen-curry Biografija Stephena Curryja]
* [http://basketball.realgm.com/player/Stephen-Curry/Summary/1600 Profil Stephena Curryja]

{{Navkutije
| naslov      = Postignuća Stephena Curryja
| stanje      = collapsed
| podaci1     =
{{NBA draft 2009.}}
{{Najkorisniji igrač NBA}}
{{Najkorisniji igrač NBA finala}}
{{Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)}}
{{Najbolji strijelci sezone u NBA}}
{{Najbolji kradljivci lopti sezone u NBA}}
{{Najkorisniji igrač NBA All-star utakmice}}
{{Pobjednici NBA takmičenja u tricama}}
{{Pobjednici NBA Skills Challengea}}
{{Sportska osoba godine (NBA)}}
{{Nagrada &quot;J. Walter Kennedy&quot;}}
{{NBA 75}}
}}
{{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na SP 2010}}
{{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na SP 2014}}
{{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2024}}

{{DEFAULTSORT:Curry, Stephen}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Akron (Ohio)]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Plejmejkeri]]
[[Kategorija:Košarkaši Golden State Warriorsa]]
[[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2024.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]]</text>
      <sha1>hihgvf2yzoen5o9mbwb9nqyb0my2p2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445065</id>
    <revision>
      <id>3934520</id>
      <parentid>3869647</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T20:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54226-24</username>
        <id>186641</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Godina osnivanja generalne avijacije je pogrešno upisana umjesto 1997 osnovana je 1993 godine.</comment>
      <origin>3934520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3292" sha1="s46m3jnxc7lj998wyvqqx9b8hyzrb64" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| slika             = BHDCA_logo.png
| veličina_slike    = 
| alt_slike         = 
| tekst             = Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| alt_slike2        = 
| tekst2            = 
| izvorno_ime       = 
| državni nivo      = [[Bosna i Hercegovina]]
| sjedište          = [[Banja Luka]]&lt;br&gt; regionalni uredi [[Sarajevo]] i &lt;br&gt;[[Mostar]]
| ministar          = [[Edin Forto]]
| budžet            = 
| veb-sajt          = {{URL|bhdca.gov.ba}}
| dodatak           = 
| ime ministarstva  = [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]]|desno|mini
| pozicija          = 
| osnivanje         = 1997.
| šef agencije      = [[Čedo Šušnjar]]
| zaposleni         = 
}}
'''Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine''' (skr. '''BHDCA''' od [[Engleski jezik|engl]]: '''B'''osnia and '''H'''erzegovina '''D'''irectorate of '''C'''ivil '''A'''viation) je državna direkcija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i regionalnim uredima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u.&lt;ref name=&quot;:Onama&quot;&gt;{{cite web|title=Direkcija za civilno zrakoplovstvo: O nama|url=http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/bhdca/o-nama|website=bhdca.gov.ba|access-date=26. 3. 2018|archive-date=24. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180324020605/http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/bhdca/o-nama|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Direkcija je osnovana 1993 godine i osnovao ju je Ismet ( Sele ) Šečić sa sjedištem u Sarajevu u Gajevom trgu gdje su kancelarije direkcije direktno gledale na Markale i predstavlja nadležni i odgovorni organ za regulisanje i nadzor nad aktivnostima u oblasti civilnog zrakoplovstva i kontrole letenja.

Kako je Bosna i Hercegovina članica [[Organizacija međunarodne civilne avijacije|Organizacija međunarodne civilne avijacije ICAO]] kao i potpisnica Čikaške konvencije o ''Međunarodnom civilnom zrakoplovstvu'', Direkcija je osnovana sa ciljem da država posredstvom iste odgovori međunarodno preuzetim obavezama.&lt;ref name=&quot;:Onama&quot;/&gt;

Vršilac dužnosti direktora Direkcije je Željko Travar.

== Historija ==

S obzirom da je država Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o uspostavi Zajedničke zrakoplovne oblasti te da je potpisivanjem niza međunarodnih ugovora prihvatila obavezu primjene različitih propisa u oblasti civilnog zrakoplovstva kao imperativ nametnulo se i osnivanje regulatornog tijela za područje ove oblasti.

Direkcija je osnovana 1997. godine i djeluje unutar resornog državnog ministarstva tj. [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Мinistarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]].

== Organizacija ==
Direkcija se sastoji od tri direktorata, odnosno sektora a to su:

* Generalni direktorat civilnog zrakoplovstva
* Sektor za zrakoplovnu sigurnost i sigurnost letenja
* Sektor za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome

== Također pogledajte ==
* [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Avijacija u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>s46m3jnxc7lj998wyvqqx9b8hyzrb64</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Badšahi džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450439</id>
    <revision>
      <id>3934554</id>
      <parentid>3138446</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T10:43:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <comment>Created by translating the section &quot;History&quot; from the page &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1378976343|Badshahi Mosque]]&quot;</comment>
      <origin>3934554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10089" sha1="nbg051db7gnzm4hk44lnelk1i6vkayq" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Badšahi džamija
| slika                        = Badshahi_Mosque,_Lahore_I.jpg
| veličina_slike               = 250px
| alt_slike                    = Pogled na Badšahi džamiju
| opis_slike                   = 
| vrsta_karte                  = Pakistan
| veličina_karte               = 240px
| reljef_karte                 = 
| opis_karte                   = 
| geografska_širina            = 31.59
| geografska_dužina            = 74.30
| lokacija                     = {{ZD|PAK}} [[Lahore]]
| religijska_pripadnost        = [[Islam]]
| obred                        = 
| festivali                    = 
| sektor                       = 
| općina                       = 
| okrug                        = 
| teritorija                   = 
| prefektura                   = 
| savezna_država               = 
| provincija                   = 
| regija                       = 
| država                       = 
| administracija               = 
| godina_posvećenja            = 
| organizacijski_status        = 
| funkcijski_status            = 
| oznaka_baštine               = 
| vodstvo                      = 
| zaštitnik                    = 
| veb-sajt                     = 
| arhitekt                     = Nawab Zain Yar Jang Bahadur
| arhitektonski_tip            = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil           = [[Islamska arhitektura|islamski]]; [[Mogulska arhitektura|mogulski]]
| osnivač                      = 
| osnovano_od_strane           = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = 1673.
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 56.000 
| dužina                       = 
| širina                       = 
| širina_srednje_lađe_crkve    = 
| visina_maks                  = 
| broj_kupola                  = 
| vanjska_visina_kupole        = 
| unutrašnja_visina_kupole     = 
| vanjski_prečnik_kupole       = 
| unutrašnji_prečnik_kupole    = 
| broj_munara                  = 8 (4 velike i 4 male)
| visina_munare                = 53,75
| broj_tornjeva                = 
| visina_tornja                = 
| materijali                   = Crveni [[pješčar]], [[mramor]]
| naziv_zaglavlja              = 
| slobodno_polje1              = 
| vrijednost_slobodnog_polja1  = 
| slobodno_polje2              = 
| vrijednost_slobodnog_polja2  = 
| slobodno_polje3              = 
| vrijednost_slobodnog_polja3  = 
}}
'''Badšahi džamija''' ({{jez-ur|بادشاہی مسجد‬‎ }}), poznata i kao ''Careva džamija'' jest jedna od najvećih [[džamija]] u [[Pakistan]]u. Nalazi se u gradu [[Lahore]]u, zapadno od tvrđave Lahore, na periferiji [[Utvrđeni grad Lahore|utvrđenog grada Lahorea]]. Džamija se smatra najvećom znamenitošću Lahorea i općenito jednom od najljepših džamija ne samo u gradu i državi veći i šire.

Gradnju Badšahi džamije naredio je vladar [[Mogulsko carstvo|Mogulskog carstva]], šesti po redu mogulski car [[Aurangzeb]] 1671. godine. Izgradnja džamije trajala je dvije godine i završena je 1673. Predstavlja važan primjer indoislamske, odnosno [[Mogulska arhitektura|mogulske arhitekture]], sa vanjskim zidovima koji su ukršeni rezbarenim crvenim pješčarom i dijelovima izgrađenim od mramora (između ostalog i mramornim [[mihrab]]om). Najveća je i najmlađa od svih većih carskih džamija iz mogulskog perioda i [[Spisak džamija u Pakistanu|druga najveća džamija u Pakistanu]].

== Historija ==

Šesti mogulski car Aurangzeb odabrao je Lahore kao mjesto za izgradnju nove džamije. Za razliku od svojih prethodnika, Aurangzeb nije bio veliki pokrovitelj umjetnosti i arhitekture, već se tokom većeg dijela svoje vladavine usredotočio na vojne pohode kojima je proširio teritoriju Mogulskog Carstva.

Džamija je izgrađena u znak obilježavanja Aurangzebovih vojnih pohoda u južnoj Indiji, posebno onih protiv maratskog vladara Shivajija.{{sfn|Welch|2006|pp=90–92}}

Kao simbol njenog značaja, džamija je podignuta neposredno nasuprot tvrđave Lahore i njene kapije Alamgiri, koju je Aurangzeb dao izgraditi u isto vrijeme kada su se odvijali radovi na džamiji.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Asian Historical Architecture&lt;/ref&gt;

Izgradnja džamije naručena je 1671. godine, a nadzirao ju je carev pobratim i guverner Lahorea, Muzaffar Hussein – poznat i pod titulom Fidai Khan Koka. Nakon samo dvije godine gradnje, džamija je otvorena 1673/74. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Sikhska era ===
[[File:Minaret_of_Badshahi_Mosque_along_with_Rangit_Singh_Samadhi.jpg|mini|Džamija Badshahi je tokom vladavine Sikha zapala u loše stanje; pored džamije izgrađen je mauzolej (samadhi) Ranjita Singha (bijela građevina s desne strane).]]
Dana 7. jula 1799. godine, sikhska vojska pod vodstvom Ranjita Singha preuzela je kontrolu nad Lahoreom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Nakon osvajanja grada, maharadža Ranjit Singh koristio je prostrano dvorište džamije kao konjušnicu za konje svoje vojske, dok je njenih 80 hudžri (malih prostorija za učenje smještenih oko dvorišta) pretvorio u smještaj za vojnike i skladišta vojne opreme.&lt;ref&gt;Chida-Razvi 2020&lt;/ref&gt;

Godine 1818. dao je izgraditi mramornu građevinu u vrtu Hazuri Bagh, nasuprot džamije, poznatu kao Hazuri Bagh Baradari, koju je koristio kao službeno mjesto za kraljevske prijeme i audijencije.

Pretpostavlja se da su mramorne ploče korištene za izgradnju ove građevine Sikhi možda opljačkali s drugih spomenika u Lahoreu.

Nakon smrti Ranjita Singha 1839. godine, njegov sin i nasljednik Kharak Singh započeo je izgradnju samadhija, spomen-grobnice u njegovu čast, na prostoru neposredno uz džamiju.

Tokom Prvog anglo-sikhskog rata 1841. godine, Sher Singh, sin Ranjita Singha, koristio je visoke minarete džamije za postavljanje zamburaha, odnosno lakih topova, kojima je bombardovao pristalice Chand Kaur, koje su se sklonile u opkoljenu tvrđavu Lahore.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Tokom jednog od tih bombardovanja uništen je Diwan-e-Aam (Dvorana za javne audijencije), koji se nalazio unutar tvrđave, ali je kasnije obnovljen tokom britanske vladavine.

U istom periodu Henri de La Rouche, francuski konjički oficir u službi vojske Sher Singha, koristio je tunel koji je povezivao džamiju Badshahi s tvrđavom Lahore za privremeno skladištenje baruta. &lt;ref&gt;Grey 1993&lt;/ref&gt;

=== Britanska vladavina ===
[[File:Badshahi_Mosque_taken_by_Unknown_Photographer_in_1870.jpg|mini|Badshahi Džamija  {{Oko|1870}}]]
Godine 1849. Britanci su preuzeli kontrolu nad Lahoreom od Sikhskog Carstva. Tokom britanske kolonijalne vladavine, džamija i susjedna tvrđava nastavile su se koristiti kao vojni garnizon.

Nakon Indijskog ustanka 1857. godine, Britanci su srušili 80 prostorija ugrađenih u zidove koji su okruživali prostrano dvorište džamije kako bi spriječili njihovo korištenje za aktivnosti usmjerene protiv britanske vlasti.

Umjesto tih prostorija izgrađene su otvorene arkade, poznate kao dalani.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Zbog sve većeg nezadovoljstva muslimanskog stanovništva korištenjem džamije kao vojnog garnizona, Britanci su 1852. godine, uz pomoć Khan Bahadur Nawaba Barkata Ali Khana, osnovali Odbor za upravljanje džamijom Badshahi, čiji je zadatak bio nadgledanje obnove i ponovno uspostavljanje džamije kao mjesta za obavljanje vjerskih obreda.

Od tada su se, pod nadzorom ovog odbora, postepeno provodili radovi na popravci i obnovi džamije.

Godine 1856. John Lawrence, tadašnji glavni komesar provincije Punjab, službeno je vratio građevinu muslimanskoj zajednici, čime joj je ponovo vraćena prvobitna namjena džamije. &lt;ref&gt;Prakash Scriver 2007 166&lt;/ref&gt;

U aprilu 1919. godine, nakon masakra u Amritsaru, mješovita masa Sikha, hindusa i muslimana, koja je brojala procijenjenih 25.000 do 35.000 ljudi, okupila se u dvorištu džamije u znak protesta. Govor koji je napisao Gandhi na tom skupu pročitao je Khalifa Shuja-ud-Din, koji će kasnije postati predsjedavajući Pokrajinske skupštine Punjaba.

Opsežni radovi na obnovi džamije započeli su 1939. godine, kada je Sikandar Hayat Khan, tadašnji premijer Punjabe, počeo prikupljati sredstva za tu svrhu.

Obnovu je nadgledao arhitekt Nawab Alam Yar Jung Bahadur.

Budući da je Sikandar Hayat Khan imao velike zasluge za temeljitu obnovu džamije, nakon smrti je sahranjen u njenoj neposrednoj blizini, u vrtu Hazuri Bagh. &lt;ref&gt;Tarin 1995&lt;/ref&gt;

=== Poslije nezavisnosti ===
[[Datoteka:The Badshahi in all its glory during the Eid Prayers.JPG|mini]]
Radovi na restauraciji, započeti 1939. godine, nastavljeni su nakon sticanja nezavisnosti Pakistana i završeni 1960. godine, uz ukupne troškove od 4,8 miliona rupija.

Tokom Drugog islamskog samita, održanog 22. februara 1974. godine u Lahoreu, 39 šefova muslimanskih država klanjalo je džuma-namaz u džamiji Badshahi. Među njima su bili Zulfiqar Ali Bhutto iz [[Pakistan|Pakistana]], kralj Faisal iz Saudijske Arabije, Muammar Gaddafi, Yasser Arafat i Sabah III Al-Salim Al-Sabah iz Kuvajta.

Godine 1993. džamija je uvrštena na [[UNESCO]]-ovu preliminarnu listu svjetske baštine.

Godine 2000. obnovljeni su mermerni ukrasi u glavnoj molitvenoj sali, dok su 2008. godine započeli radovi na zamjeni ploča od crvenog pješčara u prostranom dvorištu džamije. Za ove radove korišten je crveni pješčar uvezen iz izvornog kamenoloma iz mogulskog perioda, smještenog u blizini Jaipura, u indijskoj saveznoj državi Rajasthan. &lt;ref&gt;Timian 2011&lt;/ref&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Džamije u Pakistanu]]
* [[Islamska umjetnost]]
* [[Spisak najvećih džamija na svijetu]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Badshahi Mosque}}
*[http://www.orientalarchitecture.com/pakistan/lahore/badshahi.php Azijska historijska arjitektura: Badšahi džamija]
* [http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1277/ [[UNESCO]]-ova tentativna lista svjetske kulturne baštine]

[[Kategorija:Džamije u Pakistanu]]
[[Kategorija:Džamije u Lahoreu|B]]
[[Kategorija:Mogulska arhitektura]]</text>
      <sha1>nbg051db7gnzm4hk44lnelk1i6vkayq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija/Tehnika/Vijesti</title>
    <ns>4</ns>
    <id>456928</id>
    <revision>
      <id>3934545</id>
      <parentid>3877118</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T09:28:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>64602</id>
      </contributor>
      <comment>/* Wikidata Sitelink changes in Recent Changes and Watchlist */ novi odlomak</comment>
      <origin>3934545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39815" sha1="gph3c15vglglpdxs9x6ykdz4kab2jug" xml:space="preserve">== Google Code-In will soon take place again! Mentor tasks to help new contributors! ==

Hi everybody! Google Code-in (GCI) will soon take place again - a seven week long contest for 13-17 year old students to contribute to free software projects. Tasks should take an experienced contributor about two or three hours and can be of the categories Code, Documentation/Training, Outreach/Research, Quality Assurance, and User Interface/Design. Do you have any Lua, template, gadget/script or similar task that would benefit your wiki? Or maybe some of your tools need better documentation? If so, and you can imagine enjoying mentoring such a task to help a new contributor, please check out [[:mw:Google Code-in/2019]] and become a mentor. If you have any questions, feel free to ask at [[:mw:Talk:Google Code-in/2019|our talk page]]. Many thanks in advance! --[[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] 08:28, 5 novembar 2019 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=19202271 --&gt;

== Technical maintenance planed‬ ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
'''A maintenance operation will be performed tomorrow morning UTC time (Wednesday 17th at 07:00 AM UTC).'''

It will impact all wikis and is supposed to last up to one minute.

During this time, new translations may fail, and Notifications may not be delivered. For more details about the operation and on all impacted services, please check [[phab:T273762|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation.

Thank you, [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 18:45, 16 februar 2021 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=21037579 --&gt;

== Futrue of FlaggedRevs (Pending Changes) extension ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}

Hello, I’m posting this here because this wiki has FlaggedRevs (Pending Changes) enabled.

This extension is one of the oldest extensions we have in production and currently does not have a maintainer. FlaggedRevs has been the cause of several incidents and visible regressions, especially because software decays and our technology constantly changes.

Another problem with this extension is its scope. While most of its functionalities are not enabled at Wikimedia, or are enabled on a very small set of wikis only (e.g. &quot;multiple dimensions&quot; was enabled only on Hebrew Wikisource, and they agreed to disable it). This has made maintaining the extension a tall order (more of a nightmare). In other words, this extension does too many things, and none well.

To move forward, barely used functionalities of this extension will be removed. Such as: support for multiple dimensions (like “style” and “tone”), multiple tiers (“quality” and “pristine”), several one of its special pages (ProblemChanges, ReviewedPages, ReviewedVersions, QualityOversight), and more. This will make it less of a burden to start maintaining and improving the main functionalities. The user interface will have only one mode in the future (currently it has four).

You can check this Phabricator ticket for more information about functionalities being removed: [[phab:T277883]]

These removals would simplify its logic drastically, and enable us to rework its old interface, fix several deprecated dependencies that this extension is the last to block their removal of (like the &quot;action=ajax&quot; API), and reduce the number of issues/incidents/regressions that can be caused by this extension.

Most users of wikis that have this extension enabled (including English Wikipedia and German Wikipedia) won't see any difference. Wikis will still be able to use multiple &quot;levels&quot; (but not multiple &quot;tiers&quot;) and will still be able to enable pending changes for whole namespaces, or on a group of pages only (otherwise known as “protect mode”). Those features will not be removed.

To follow the discussion around this, take a look at [[phab:T185664|T185664]].

Thank you for understanding and sorry for any inconvenience. [[m:User:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[m:User talk:Ladsgroup|talk]]) 18:17, 23 mart 2021 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Ladsgroup@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ladsgroup/Technical_Village_pumps_on_wikis_with_flagged_revs&amp;oldid=21249894 --&gt;

== Coolest Tool Award 2021: Call for nominations ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Coolest Tool Award 2021 square_logo.svg|thumb|193x193px]]
The third edition of the [[m:Coolest Tool Award]] is looking for nominations!

Tools play an essential role for the Wikimedia projects, and so do the many volunteer developers who experiment with new ideas and develop and maintain local and global solutions to support the Wikimedia communities. The Coolest Tool Award aims to recognize and celebrate the coolest tools in a variety of categories.

The awarded projects will be announced and showcased in a virtual ceremony in December. Deadline to submit nominations is October 27. More information: [[m:Coolest Tool Award]]. Thanks for your recommendations! -- [[User:SSethi (WMF)|SSethi (WMF)]] for the  [[m:Coolest Tool Award#Coolest Tool Award 2021|2021 Coolest Tool Academy team]] 07:56, 19 oktobar 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=22003007 --&gt;

== Community Wishlist Survey 2022 is coming. Help us! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
The [[m:Community Wishlist Survey 2022|Community Wishlist Survey 2022]] starts in less than two weeks ([https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20220110T1800 Monday 10 January 2022, 18:00 UTC]). We, the team organizing the Survey, need your help.

{| width=80% style=&quot;text-align:center; margin:auto;&quot; class=plainlinks
|- valign=top
|width=50%| '''[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=agg-Community_Wishlist_Survey&amp;action=page&amp;filter= &lt;span class=&quot;mw-ui-button&quot;&gt;Translate important messages&lt;/span&gt;]'''
| [[Community Wishlist Survey/Help us|&lt;span class=&quot;mw-ui-button&gt;Promote the Survey&lt;/span&gt;]]

Among anyone and everyone you know who has an account on wiki.

Promote the Survey on social media, via instant messaging apps, in other groups and chats, in your WikiProject, Wikimedia affiliate - wherever contributors with registered accounts may be.
|}

'''Only you can make the difference'''

How many people will hear and read about the Survey in their language? How many will decide to participate? Will there be enough of you to vote for a change you would like to see? It all depends on you, volunteers.

'''Why are we asking?'''

* [[m:Community Wishlist Survey/FAQ|We have improved the documentation]]. It's friendlier and easier to use. This will mean little if it's only in English.
* Thousands of volunteers haven't participated in the Survey yet. We'd like to improve that, too. Three years ago, 1387 people participated. Last year, there were 1773 of them. We hope that in the upcoming edition, there will be even more. You are better than us in contacting Wikimedians outside of wikis. We have prepared some images to share. More to come.

'''What is the Community Wishlist Survey?'''
[[File:Community Wishlist Survey banner - translatable.svg|350px|thumb]]
It's an annual survey that allows contributors to the Wikimedia projects to propose and vote for tools and platform improvements. Long years of experience in editing or technical skills are not required.

Thanks, and be safe and successful in 2022! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 04:15, 29 decembar 2021 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=22319964 --&gt;

== Save the Date: Coolest Tool Award 2021: this Friday, 17:00 UTC ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;languages /&gt;

Hello all,

The ceremony of the 2021 [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Wikimedia Coolest Tool Award]] will take place virtually on [https://zonestamp.toolforge.org/1642179615 Friday 14 January 2022, 17:00 UTC]. 

This award is highlighting software tools that have been nominated by contributors to the Wikimedia projects. The ceremony will be a nice moment to show appreciation to our tool developers and maybe discover new tools!

[[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Read more about the livestream and the discussion channels.]]

Thanks for joining! [[m:User:AKlapper (WMF)|andre]] ([[m:User talk:AKlapper (WMF)|talk]])
-08:02, 6 January 2022 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=22528634 --&gt;

== Last two days for submitting proposals ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Community Wishlist Survey Lamp.svg|150px|right]]
'''Tomorrow is the last day''' for [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022/Proposals|submitting proposals for the Community Wishlist Survey 2022]].

Also, everyone is welcome to [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Help us|translate, promote]], and discuss proposals. [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 15:45, 22 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=22611679 --&gt;

== Rollout of the new audio and video player ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}

Hello,

Over the next months we will gradually change the audio and video player of Wikis from Kultura to Video.js and with that, the old player won’t be accessible anymore. The new player has been active as a beta feature since May 2017.

The new player has many advantages, including better design, consistent look with the rest of our interface, better compatibility with browsers, ability to work on mobile which means our multimedia will be properly accessible on iPhone, better accessibility and many more.

The old player has been unmaintained for eight years now and is home-brewn (unlike the new player which is a widely used open source project) and uses deprecated and abandoned frameworks such as jQuery UI. Removing the old player’s code also improves performance of the Wikis for anyone visiting any page (by significantly reducing complexity of the dependency graph of our ResourceLoader modules. See [https://phabricator.wikimedia.org/phame/post/view/175/wikipedia_s_javascript_initialisation_on_a_budget/ this blog post.]). The old player has many open bugs that we will be able to close as resolved after this migration.

The new player will solve a lot of old and outstanding issues but also it will have its own bugs. All important ones have been fixed but there will be some small ones to tackle in the future and after the rollout.

What we are asking now is to turn on the beta feature for the new player and let us know about any issues. 

You can track the work in [[phab:T100106|T100106]]

Thank you, [[User:Ladsgroup|Amir]] 18:59, 17 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Ladsgroup@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=22611679 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Coolest Tool Award 2022: Call for nominations&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
The fourth edition of the [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Coolest Tool Award]] welcomes your nominations! What is your favorite Wikimedia related software tool? Please [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|submit your favorite tools]] by October 12, 2022! The awarded projects will be announced and showcased in a virtual ceremony in December.
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 20:30, 3 oktobar 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=22611679 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Join the Coolest Tool Award 2022: Friday, Dec 16th, 17:00 UTC&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
The fourth edition of the [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Wikimedia Coolest Tool Award]] will happen online on [https://zonestamp.toolforge.org/1671210028 Friday 16 December 2022 at 17:00 UTC]!

This award is highlighting software tools that have been nominated by contributors to the Wikimedia projects. The ceremony will be a nice moment to show appreciation to our tool developers and maybe discover new tools!

[[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Read more about the livestream and the discussion channels.]]

Thanks for joining! -[[m:User:SSapaty (WMF)|Komla]]
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 19:52, 5 decembar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=24059435 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Graph extension disabled&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot; /&gt;Yesterday the [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|Wikimedia Foundation noted]] that in the interests of the security of our users, the [[mw:Extension:Graph|Graph extension]] was disabled. This means that pages that were formerly displaying graphs will now display a small blank area.  To help readers understand this situation, communities can now define a brief message that can be displayed to readers in place of each graph until this is resolved. That message can be defined on each wiki at &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[MediaWiki:Graph-disabled]]&lt;/bdi&gt;. Wikimedia Foundation staff are looking at options available and expected timelines. For updates, follow the public Phabricator task for this issue: [[phab:T334940|T334940]]&lt;section end=&quot;message&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:36, 19 april 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=24483197 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Temporary accounts for unregistered editors&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;body&quot; /&gt;
''[[m:Special:MyLanguage/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/Updates/2023-09|Read this in your language]] • &lt;span class=plainlinks&gt;[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-IP+Editing%3A+Privacy+Enhancement+and+Abuse+Mitigation%2FUpdates%2F2023-09&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{Int:please-translate}}]&lt;/span&gt; • Please tell other users about these changes''

[[File:MediaWiki Temporary accounts page history mockup 2023-09 en.gif|alt=Mock up of history page showing old and new username styles. The IP address 172.0.0.1 changes to the temporary account ~2024-23126-086, with an icon for revealing the underlying IP address|thumb|400px|Next year, unregistered editors will start using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|temporary accounts]].]]

In 2024, editors who have not [[Special:CreateAccount|registered an account]] will automatically begin using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|temporary accounts]]. These editors are sometimes called &quot;IP editors&quot; because the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy/Glossary_of_key_terms#ip-address|IP address]] is displayed in the page history.

The [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product|Trust and Safety Product team]] gave a presentation at Wikimania about this change. You can [https://www.youtube.com/live/3ygRnVXTAPM?si=lAkJEcvgPl1sV6JO&amp;t=22290 watch it on YouTube].

There is more information at [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation]].&lt;section end=&quot;body&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;span dir=ltr&gt;[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|{{int:Talkpagelinktext}}]])&lt;/span&gt; 04:05, 30 septembar 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=25636618 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]]
Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]].

'''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you:

* [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. 
* [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities.

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand.

Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC)
&lt;section end=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=27309345 --&gt;

== 'Wikidata item' link is moving. Find out where... ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;&lt;i&gt;Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.&lt;/i&gt;{{tracked|T66315}}

Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project.
The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''General''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''In Other Projects''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section.

We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the   [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2.
More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].&lt;br&gt;&lt;br&gt;We welcome your feedback and questions.&lt;br&gt; [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27524260 --&gt;

== 'Wikidata item' link is moving, finally. ==

Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27535421 --&gt;

== Sub-referencing: User testing ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]]
&lt;small&gt;''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''&lt;/small&gt;

Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further:

#'''Try it out and share your feedback'''
#:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. 
#'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs'''
#:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''.

We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well.

Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! &lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])&lt;/bdi&gt; 17:03, 28 april 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=28628657 --&gt;

== We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! ==

''(Apologies for posting in English)''

Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them.

As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]].

After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki.

The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org.

If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]].

Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 17:06, 6 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=28663781 --&gt;

== Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition ==

Dear Wikipedia community,

(''Please help translate to your language'')

We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025.

Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years.

More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors!

We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may:

*Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles.
*Host edit-a-thons focused on improving visual content.
*Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia.

These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia.

Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025  edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis.

The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. 

We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. 

With kind regards,

[[User:Reading Beans]]
On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 23:53, 18 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:T Cells@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&amp;oldid=28751075 --&gt;

== Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes ==

''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)''

Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations.

The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''.
The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below:
[[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]]

These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages.

Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change.

Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]].

Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:45, 14 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=28981877 --&gt;

== Request for Comment: VisualEditor automatic reference names ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]].

We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community.
* Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently &lt;code&gt;&quot;:n&quot;&lt;/code&gt;, e.g. &lt;code&gt;&quot;:0&quot;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&quot;:1&quot;&lt;/code&gt;...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. &lt;code&gt;&quot;book_reference-1&quot;&lt;/code&gt;).
* Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name.
* Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation).
* Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. &quot;title&quot; or &quot;last&quot;+&quot;first&quot;) – defined by the community.

=== Feedback ===
[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]].

'''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism.
We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic.

Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings.

Thank you for participating!&lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 12:15, 19 mart 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&amp;oldid=30281362 --&gt;

== Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) ==

Hello everyone,

This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as &lt;code&gt;Module:Itemgroup/list&lt;/code&gt;).

'''The Change:'''&lt;br /&gt;
Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. 

We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''.

'''What You Need To Do:'''&lt;br /&gt;
To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search.

'''Deadline:'''&lt;br /&gt;
We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles.

Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:09, 3 april 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=29905755 --&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
== Survey (proposed direction for Wishlist) ==
Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}}.

You are invited to voice your opinion on a new [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|community-proposed direction]] for the [[m:Community Wishlist|Community Wishlist]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 29 maj 2026 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:기나ㅏㄴ@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:%EA%B8%B0%EB%82%98%E3%85%8F%E3%84%B4/MassMessage&amp;oldid=30604233 --&gt;

== Wikidata Sitelink changes in Recent Changes and Watchlist ==
''(Apologies for cross-posting in English, translating it will help spread the message)''

Earlier last month, all Wikis were contacted for feedback on our proposal to remove language link changes, this change has already been deployed to Wikisource, Wikibooks, Wikivoyage, Wikiquote, Wikiversity and Wiktionary.

The same change is now being rolled out globally to all Wikipedias on '''October 13, 07:00 UTC'''. Editors will no longer see notifications after this time on their [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] and [[Special:Watchlist|Watchlist]] when a link to ''another'' language version of a page is added, removed, or changed in its Wikidata item (it does not affect language link notifications to the home wiki). There will then be a two-week monitoring period to observe if a reduction of high-volume but low-value notifications takes place, or if higher-value changes become easier to identify. Editors who rely on these notifications should be aware of the change and can share feedback or concerns on the  Wikidata For Wikimedia [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|Projects talk page]].&lt;br/&gt;
Wikidata's own Recent Changes page is not affected as it serves as the repository for these changes.

Please reach out if you have any questions, or if your wiki would like to opt-out, thank you! -- [[User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] ([[User_talk:Danny_Benjafield_(WMDE)|talk]])  sent via [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:28, 9 oktobar 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=31142775 --&gt;</text>
      <sha1>gph3c15vglglpdxs9x6ykdz4kab2jug</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3934542</id>
      <parentid>3934163</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T07:34:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10756" sha1="qkm4p34jxvdp0yy82vb20pm0xc8hhbu" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>qkm4p34jxvdp0yy82vb20pm0xc8hhbu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astana Arena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491124</id>
    <revision>
      <id>3934541</id>
      <parentid>3780912</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T04:57:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10152" sha1="9b0ng3kuczn2baegskaqbl0ttogl3gy" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Astana Arena&lt;br&gt;Астана Арена
| nadimak              = 
| slika                = [[Datoteka:Astana Arena (inside interior).JPG|250px]]
| puni_naziv           = Astana Arena
| bivši_nazivi         = Kazhymukan Stadion
| lokacija             = Avenija Qabanbay Batyr, [[Astana]], [[Kazahstan]]
| koordinate           = {{Coord|51|6|29.4|N|71|24|9.0|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 2006.
| izgrađen             = 2009.
| otvoren              = 3. jula 2009.
| renoviran            = 
| proširen             = 
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = Grad [[Astana]]
| operator             = Grad [[Astana]]
| površina             = Umjetna trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = ~185 miliona $
| arhitekt             = Populous i Tabanlıoğlu Architects
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = Buro Happold
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = Sembol Construction
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 30.244
| rekordna_posjećenost = 
| dimenzije            = 232,485 m² (330 m x 704,5 m)
| korisnici            = [[FK Astana]]&lt;br&gt;[[FK Bajterek]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Kazahstana]]&lt;br&gt;[[Zimske azijske igre 2011.]]
}}
'''Astana Arena''' ({{Jez-kk|Астана Арена}}) jest [[nogomet]]ni [[stadion]] u [[Astana|Astani]], glavnom gradu [[Kazahstan]]a. Stadion ima kapaciteta oko 30.000 mjesta i ima krov na uvlačenje.&lt;ref name=&quot;sports2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sports.kz/news/kak-stroilas-i-chem-unikalna-astana-arena|title=Как строилась и чем уникальна «Астана Арена»|date=20. 6. 2018|publisher=sports.kz|access-date=26. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; Služi kao nacionalni stadion [[Nogometna reprezentacija Kazahstana|reprezentacije Kazahstana]]. Astana Arena je najveći stadion u državi i građen je od 2006. do 2009, a koštao je približno 185 dolara miliona. Zvanično je otvoren 3. jula 2009.&lt;ref name=&quot;hurriyet2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.hurriyet.com.tr/gundem/astana-s-new-stadium-ready-to-host-games-12016756|title=Astana’s new stadium ready to host games|date=7. 7. 2009|publisher=hurriyet.com.tr|access-date=26. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; To je također domaći teren za [[FK Astana|FK Astanu]] iz [[Premijer liga Kazahstana|Kazahstanske Premijer lige]] i [[FK Bajterek]] iz [[Prva liga Kazahstana|Kazahstanske prve lige]]. Stadion je bio domaćin ceremonije otvaranja [[Zimske azijske igre 2011.|Sedmih zimskih azijskih igara]] 31. januara 2011.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.batangastoday.com/the-7th-asian-winter-games-2011-opening-ceremony-in-astana-kazakhstan/9406/|title=The 7th Asian Winter Games 2011 Opening Ceremony in Astana, Kazakhstan|last=Jena Isle|date=31. 1. 2011|publisher=BatangasToday.com|access-date=15. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Astana Arena je bila jedno od mjesta na kojem su se kandidovale utakmice za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|UEFA Euro 2020]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://en.tengrinews.kz/sport/Astana-bidding-to-host-UEFA-matches-in-2020-22765/|title=Astana bidding to host UEFA matches in 2020|date= 21. 9. 2013 |publisher=TengriNews.kz|access-date=15. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:FC_Astana_vs._Celtic_FC_UCL_2017.jpg|lijevo|mini|270x270piksel| Astana Arena prije utakmice play-offa [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] između [[FK Astana|FC Astane]] i [[Celtic FC]].]]
Izgradnja Astana Arene počela je 2006. godine koja je na dan zvaničnog otvaranja dobila naziv [[Kazhymukan Stadion|Kazhymukan stadion]] u čast poznatog hrvača [[Kazhymukan Munaitpasov|Kazhymukana Munaitpasova]]. Kasnije je stadion dobio trenutno ime Astana Arena.&lt;ref name=&quot;sports2&quot;/&gt; Stadion su dizajnirali vodeći sportski arhitekti [[naseljeno (kompanija)|Populous]] u saradnji sa [[Tabanlioglu Architects]]. Generalni izvođač radova je bio Sembol Construction. Otvoren je utakmicom FK Astane protiv reprezentacije Kazahstana do 21 godine 3. jula 2009. godine. Utakmicu je sudio poznati italijanski arbitar Pierluigi Collina, simbolični prvi udarac na loptu ispod svog zvižduka zadao je predsjednik Kazahstana [[Nursultan Nazarbajev]]. U sastavu svake ekipe, pored svojih stalnih igrača, pozvane su i po dvije &quot;zvijezde&quot;: u omladinskoj reprezentaciji Kazahstana – [[Gruzija|gruzijski]] defanzivac [[Kahaber Kaladze|Kakha Kaladze]] i [[Ukrajina|ukrajinski]] napadač [[Andrij Ševčenko|Andriy Shevchenko]], te u FK Astana – [[Turska|turski]] igrači [[Hasan Şaş]] i [[Hakan Şükür]] .&lt;ref name=&quot;sports2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sports.kz/news/v-astane-otkryit-stadion-kajyimukan|title=В Астане открыт стадион «Кажымукан»|date=7. 7. 2009|publisher=sports.kz|access-date=28. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. oktobra 2009. stadion je bio domaćin prve službene međunarodne utakmice: [[Nogometna reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] se sastala sa [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|reprezentacijom Hrvatske]] u sklopu kvalifikacionog turnira za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] . Utakmicu su dobili gosti sa 2-1, odlučujući pogodak je postignut tek u nadoknadi vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.national-football-teams.com/matches/report/2883/Kazakhstan_Croatia.html|title=Kazakhstan vs. Croatia|date=14. 10. 2009|publisher=national-football-teams.com|access-date=28. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

Dana 31. januara 2011. Astana Arena bila je domaćin ceremonije otvaranja [[Zimske azijske igre 2011|7. Zimskih azijskih igara]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hurriyet.com.tr/english/finance/12016756.asp?scr=1|title=Astana's new stadium ready to host games|date=7. 7. 2009|publisher=Hurriyet.com.tr|access-date=28. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20121016170909/http://www.hurriyet.com.tr/english/finance/12016756.asp?scr=1|archive-date=16. 10. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sports.kz/news/-yanvarya-kazahstan-pereshagnet-znakovyiy-rubej-dney-do-nachala-pervyih-v-istorii-stranyi-zimnih-aziatskih-igr|title=30 января Казахстан перешагнет знаковый рубеж: 365 дней до начала первых в истории страны зимних Азиатских игр|date=26. 1. 2010|publisher=sports.kz|access-date=28. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; i jedine dodjele nagrada kanala [[Muz-TV]] održane izvan [[Moskva|Moskve]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://premia.muz-tv.ru/history/184/|title=Впервые в истории Премия МУЗ-ТВ прошла за пределами России|date=5. 6. 2015|publisher=premia.muz-tv.ru|access-date=29. 1. 2021|archive-date=3. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210203231933/https://premia.muz-tv.ru/history/184/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. juna 2017. i 29. juna 2019. svjetske zvijezde [[Dimash Kudaibergen]] &quot;Bastau&quot; i &quot;Arnau&quot; nastupili su na koncertima &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dimashthesinger.com/concert-arnau-in-astana-june-29/|title=Concert ARNAU in Astana June 29|date=|publisher=dimashthesinger.com|access-date=29. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://biletru.us/dimash-qudaibergen/|title=Dimash Kudaibergen|date=|publisher=biletru.us|access-date=1. 2. 2021|archive-date=18. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518133013/https://biletru.us/dimash-qudaibergen/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dimashthesinger.com/dimash-kudaibergen-in-2017/|title=Dimash Kudaibergen in 2017|date=|publisher=dimashthesinger.com|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; koji su privukli 30 i 40 hiljada gledalaca. Koncertu &quot;Arnau&quot; prisustvovalo je 13,5 hiljada gledalaca iz 65 zemalja svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://old.qazaqtv.com/en/view/culture/page_185919_concert-of-dimash-kudaibergen-in-astana-gathered-almost-30-000-spectators|title=Concert of Dimash in Astana gathered almost 30,000 spectators|date=28. 6. 2017|publisher=old.qazaqtv.com|access-date=1. 2. 2021}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2020. u Astana Areni, stakleni krovni umeci su se srušili pod teretom snijega i leda teškim tonama; na kraju je pao u salu. Za čudo, niko nije povrijeđen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sports.kz/news/chut-ne-ubilo-na-astana-arene-obrushilas-kryisha-video|title=«Чуть не убило». На «Астана Арене» обрушилась крыша. Видео|date=9. 2. 2020|publisher=sports.kz|access-date=3. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://liter.kz/krovlya-provalilas-v-sportkomplekse-astana-arena/|title=Кровля провалилась в спорткомплексе «Астана Арена»|date=9. 2. 2020|publisher=liter.kz|access-date=4. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
Stadion sa 30.000 mjesta zamišljen je kao veliki amfiteatar sa prepoznatljivom i trenutno prepoznatljivom formom kada se gleda iz daljine i iz neposredne blizine. U suštini dvoslojna struktura, donja terasa, koja prima 16.000 mjesta, okružuje prostor za igru, dok gornja tribina na istočnoj i zapadnoj strani prima dodatnih 14.000 gledalaca.&lt;ref name=&quot;hurriyet2&quot;/&gt; Postoji efektivno razdvajanje VIP osoba, gledalaca i igrača kako bi se osigurao nesmetan pristup. Svi gledaoci sjede i imaju jasnu liniju gledanja s neometanim pogledom na teren za igru. Podloga za igru je prekrivena visokokvalitetnom travnatom površinom koja ispunjava kriterije [[FIFA]]-e i [[UEFA]]-e. Trava se može pokriti za druge događaje.

== Dizajn ==
Stadion, projektovan u [[Elipsa|eliptičnoj formi]], izgrađen je na pravougaonoj površini od 232.485 m² (330 m x 704,5 m). Dizajn uvodi inovativna rješenja koja usvajaju principe visoke tehnologije za operativno upravljanje, interakciju sa okolinom i posebno s teškim klimatskim uslovima geografije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.e-architect.com/kazakhstan/astana-arena|title=Astana Arena Kazakhstan Stadium|date=11. 3. 2013|publisher=e-architect.com|access-date=4. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Astana]]
[[Kategorija:Sport u Kazahstanu]]
[[Kategorija:FK Astana]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Kazahstana]]</text>
      <sha1>9b0ng3kuczn2baegskaqbl0ttogl3gy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoolatech</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492234</id>
    <revision>
      <id>3934532</id>
      <parentid>3916712</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3597" sha1="k6ge21uq93hktik65yx7eiedc1pf525" xml:space="preserve">'''Zoolatech''' je kompanija za razvoj softvera po narudžbi koja radi u oblasti inženjeringa poslovnih proizvoda, weba, razvoja mobilnih aplikacija, sajber sigurnosti, itd.&lt;ref name=&quot;harry.developer&quot;&gt;{{Cite web|url=https://thewebmind.org/top-10-best-website-design-companies-in-ukraine|title=TOP 10 BEST WEBSITE DESIGN COMPANIES IN UKRAINE|last=harry.developer|date=9. 8. 2021|website=The web mind - SEO website design|language=en-US|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708113334/https://thewebmind.org/top-10-best-website-design-companies-in-ukraine|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sjedište kompanije je u Palo Altu, Kalifornija, SAD, sa uredima u Kijevu, Ukrajina, Guadalajara, Meksiko, i Wroclaw, Poljska.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://techbehemoths.com/company/zoolatech|title=Zoolatech Company Profile - TechBehemoths|website=techbehemoths.com|language=en-US|access-date=10. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005144624/https://techbehemoths.com/company/zoolatech|archive-date=5. 10. 2022|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Лірник|first=Ольга Євгенівна|date=2021|title=Концепція просування програми стажування (на прикладі компанії Zoolatech)|url=https://ela.kpi.ua/handle/123456789/48269|journal=|language=uk|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708121016/https://ela.kpi.ua/handle/123456789/48269|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U februaru 2022. kompanija je bila primorana da se preseli iz Ukrajine zbog ruske invazije.

== Istorija ==
2017. godine ZoolaTech su osnovali Denis Rogov i Roman Kaplun.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://remoteworkukraine.com/ua/remote-job/senior-product-project-manager-zoolatech-06-07-2021/|title=Senior Product/Project Manager|language=uk|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708113310/https://remoteworkukraine.com/ua/remote-job/senior-product-project-manager-zoolatech-06-07-2021/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2021., kompanija je osnovala predstavništvo u Guadalajari, Meksiko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://profiles.forbes.com/members/tech/profile/Roman-Kaplun-CEO-Co-Founder-Zoolatech/97353fc7-004e-43d0-aceb-61789372c269|title=Roman Kaplun|website=Forbes Councils|language=en|access-date=10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Razvojna kompanija nudi prilagođeni softver i kvalitetni inženjering, kao i UX/UI dizajn, sajber-sigurnost, održavanje i podršku za proizvode u maloprodaji, e-trgovini, fintech-u, građevinarstvu, medijima, zabavi, putovanju i ugostiteljstvu.&lt;ref name=&quot;harry.developer&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.datanyze.com/companies/zoolatech/358176246|title=ZOOLATECH Company Profile {{!}} Management and Employees List|website=Datanyze|language=en|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708113401/https://www.datanyze.com/companies/zoolatech/358176246|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2021. godini kompanija je zauzela 3. mjesto na rang-listi 10 najboljih IT poslodavaca godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mc.today/top-100-it-rabotodatelej-goda-nominatsiya-ot-101-do-1000-sotrudnikov-uznajte-kto-v-liderah/|title=Рейтинг IT-работодателей 2020-2021 до 1000 сотрудников в Украине|last=Деревянко|first=Анна|last2=Симонова|first2=Анастасия|date=14. 7. 2021|website=mc.today|language=ru-RU|access-date=10. 7. 2022|last3=Кузора|first3=Лариса}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==</text>
      <sha1>k6ge21uq93hktik65yx7eiedc1pf525</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Toples</title>
    <ns>0</ns>
    <id>495454</id>
    <revision>
      <id>3934496</id>
      <parentid>3877339</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T16:19:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73367" sha1="afw9fzrbmhavghb1zehtj4h2jvin7pw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Topless woman at the 2008 Oregon Country Fair.jpg|thumb|200px|Toples-žena na omjesnom festivalu ([[Oregon]], 2008. g.)]]

'''''Toples{{nobold|(}}n{{nobold|)}}ost''''' ili '''''toplesitet''''' ({{jez-en|toplessness}}), jednostavnije '''toples''' ({{jez-en|topless}}), izraz je kojim se opisuje stanje kada su [[dojka|grudi]] žene, [[areola (anatomija)|areole]] i [[Bradavica (dojka)|bradavice]] (dojka), vidljive – izložene su, naprimjer na javnom mjestu, kao sadržaj vizuelnog medija i sl. Ekvivalent termina za muškarce je '''''nagogrud{{nobold|(}}n{{nobold|)}}ost''''' ili '''''golorustost''''' (nagost/golost); u [[engleski jezik|engleskom jeziku]] koristi se i riječ ''{{jezik|en|shirtlessness}}'' ({{abbr|dosl.|doslovno}}: ’bezmajičnost’; gornji dio tijela nije pokriven odjećom, [[majica|majicom]] i sl.).

Izložene grudi bile su i jesu normalne u mnogim [[autohtoni narodi|autohtonim društvima]]. Međutim, [[zapadni svijet|zapadne]] zemlje imaju [[društvena norma|društvene norme]] o ženskoj [[skromnost]]i, često nametnute pravnim [[statut]]ima (zakon), pri čemu se zahtijeva od žena da pokriju svoje grudi u javnosti. U mnogim jurisdikcijama (upravna oblast), žene koje otkrivaju svoje grudi mogu biti krivično gonjene zbog nepristojnog izlaganja u javnosti (napolju), s tim da je [[dojenje u javnosti]] često izuzeto od zakona kojim bi se pravno tumačilo kao nepristojnost u javnosti pa da bude zabranjeno tim zakonima.

Društvene norme oko toplesa razlikuju se ovisno o kontekstu i lokaciji. Ženske grudi su kroz historiju bile zastupljene u [[umjetnost]]i i vizuelnim medijima, od [[slikarstvo|slikarstva]] i [[skulptura|skulpture]] do [[film]]a i [[fotografija|fotografije]], a takva zastupljenost uglavnom se opravdava na osnovu umjetničkih zasluga. Toples se, također, može smatrati prihvatljivim iz obrazovnih (edukacijskih), medicinskih ili političkih razloga. Na mnogim [[plaža]]ma i odmaralištima, posebno u [[Evropa|Evropi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]], ženama je formalno ili neformalno dozvoljeno da se sunčaju u toplesu. Međutim, društva imaju tendenciju da na izloženost dojki gledaju nepovoljno i podvrgnu ovu pojavu strogim propisima ili zabranama, ako je u pitanju namjera da se toples smatra uzrokom [[seksualno uzbuđenje|seksualnog uzbuđenja]].

Izraz kojim se opisuje osoba je npr. &quot;pjevačica viđena ''u'' toplesu&quot;, ali u pitanju je slabo zastupljen [[anglizam|anglicizam]] pa bi umjesto prethodno navedene forme bolja bila kada termin 'toples' ima ulogu atributa, pridjeva i/ili opisnog priloga: &quot;viđena pjevačica i toples je&quot; (ili &quot;viđena &lt;u&gt;pjevačica toples&lt;/u&gt;&quot;).

==Upotreba i konotacija==
[[Datoteka:Paul Gauguin 145.jpg|thumb|left|''Dvije [[Tahiti|Tahićanke]]''; 1899. g., autor: [[Paul Gauguin]]]]

Riječ 'toples' ({{jez-en|topless}}, složenica: ''{{jezik|en|top}}'' – vrh, gore, gornje, gornji dio ''+'' ''{{jezik|en|less}}'' – manje, nedostatno) obično opisuje ženu koja je naga (gola) iznad svog struka ili bokova ili, barem, takvog izgleda da su njene grudi izložene očima javnosti, posebno uključujući njene areole i bradavice. Može opisati ženu koja se pojavljuje, pozira ili nastupa s barem otkrivenim grudima, kao što je &quot;toples model&quot; (manekenka u toplesu) ili &quot;toples plesač/ica&quot; (plesačica u toplesu), ili aktivnost koja se vrši ne noseći odjeću na gornjem dijelu tijela, kao što je &quot;toples sunčanje&quot; (sunčanje u toplesu). Može ukazivati na određenu lokaciju na kojoj bi se moglo očekivati da će se naći žene koje ne nose majice ili bluze, kao što je &quot;toples plaža&quot; ili &quot;toples bar&quot;. Također se može koristiti za opisivanje odjevnog predmeta koji je posebno dizajniran da otkriva dojke, kao što je &quot;toples [[kupaći kostim]]&quot; (također poznat kao [[monokini]]) koji je dizajnirao [[Rudi Gernreich]] 1960-ih&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bbc.adactio.com/cult/ilove/years/1964/fashion1.shtml|title=Topless Swimsuits and Dresses|publisher=[[BBC]]}}&lt;/ref&gt; ''(v. [[#Toples kupaći kostimi|sekciju]])''.

Riječ 'toples' može imati [[seks]]ualnu ili [[egzibicionizam|egzibicionističku]] konotaciju. Zbog toga su zagovornici zakonskog prava žena da otkriju svoje grudi gdje god da su muškarci s dopuštenjem da budu golih grudi – usvojili alternativni izraz: &quot;{{jezik|en|topfree}}&quot; ({{abbr|č.|čitaj}} '{{nowrap|top-fri}}').&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ethosmagonline.com/archives/6654 |title=Busting Out: The Right to Bare It All |work=Ethos Magazine |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815075239/http://ethosmagonline.com/archives/6654 |archive-date=15. 8. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=|url=http://www.007b.com/topfreedom.php |title=What is Topfreedom? |publisher=007b.com |date=20. 1. 2013 |access-date=12. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120232359/http://www.007b.com/topfreedom.php |archive-date=20. 1. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Nagogrudnost===
[[Datoteka:Soldier running in water original.jpg|thumb|Nagogrud, muškarac bez majice, potkošulje ili ičeg obučenog na gornji dio tijela, trči rijekom]]

Nagogrudnost (nagogrudost) ili gologrudnost (gologrudost) predstavlja stanje muškarca ili dječaka kada ne nosi odjeću iznad struka, pri čemu otkriva gornji dio torza. Nage muške grudi se uopšteno smatraju prihvatljivim u kući ili oko nje; na plažama, bazenima i sunčalištima; kada se vježba vani po vrućini; kao i u određenim okruženjima poput lokacije građevinskih radova na otvorenom. Međutim, neke radnje i restorani imaju pravilo &quot;bez majice, bez usluge&quot; (ili &quot;nema majice, nema ulaska&quot;), da bi se spriječio pristup nagogrudnim muškarcima.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Coppolino |first1=Andrew |title=Request for proof of vaccine simple for some restaurant staff, 'exhausting' for others: Andrew Coppolino |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/andrew-coppolino-vaccine-passport-restaurants-waterloo-region-1.6203757 |access-date=9. 2. 2022 |work=[[CBC]] News |date=9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Braley-Rattai |first1=Alison |title=Pandemic-era retail: No shoes, no shirt, no mask – no service? |url=https://www.ohscanada.com/features/pandemic-era-retail-no-shoes-no-shirt-no-mask-no-service/ |access-date=9. 2. 2022 |work=OHS Canada Magazine |date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Iako bi odlazak golih grudi radi aktivnosti na otvorenom mogao biti prihvatljiv, to je tabu ako je riječ o uredskom radnom mjestu, crkvi i/ili drugom formalnom okruženju.

U većini društava, muška nagogrudost je mnogo češća od toplesa žena, čak i među djecom. Izlaganje muških prsnih mišića često se smatra daleko manjim tabuom nego otkrivanje ženskih grudi, uprkos tome što neki smatraju fenomene jednako [[erogena zona|erogenim]]. Muška nagogrudost se često pripisuje praktičnim razlozima kao što su oslobađanje od vrućine (rashlađivanje tijela) ili kao što je omogućavanje pokretanja tijela bez ograničavanja koje bi uzrokovala odjeća gornjeg dijela tijela. U nekoliko sportova ohrabruje se ili je čak obavezno da se bude nagogrudan (gologrudan). Nagogrudnost se također može koristiti kao odražavanje moći, ili za privlačenje pažnje na sebe, posebno ako su mišići gornjeg dijela tijela dobro razvijeni.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Putin gone wild: Russia abuzz over pics of shirtless leader |url=https://www.cbc.ca/news/world/putin-gone-wild-russia-abuzz-over-pics-of-shirtless-leader-1.639179 |access-date=9. 2. 2022 |work=CBC News |agency=[[The Associated Press]] |date=23. 8. 2007}}&lt;/ref&gt;

==Tradicionalna društva==
[[Datoteka:Noies wichita.jpg|thumb|right|Dvije [[Wichita Indijanci|Vičita Indijanke]] u ljetnoj odjeći (1870)]]

Stavovi prema toplesu su se značajno razlikovali u različitim kulturama i tokom vremena. Nedostatak odjeće iznad struka i za žene i za muškarce bio je [[norma]] u tradicionalnim kulturama [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Afrika|Afrike]], [[Australija (kontinent)|Australije]] i ostrva [[Tihi okean|Pacifika]] sve do dolaska [[kršćanstvo|kršćanskih]] [[misionar]]a, a i danas je norma u mnogim domorodačkim kulturama. Ova praksa je također bila norma u različitim [[Azija|azijskim]] kulturama prije [[islam|muslimanske]] ekspanzije u 13. i 14. stoljeću.&lt;ref name=&quot;the_garb&quot;&gt;{{cite web|url=http://livingheritage.org/toplessness.htm|title=The Garb of Innocence: A Time of Toplessness|first=Romesh|last=Fernando|date=15. 11. 1992|access-date=14. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Indija===
U određenim dijelovima sjeverne [[Indija|Indije]], neke žene nisu nosile gornje dijelove odjeće osim tokom zime prije muslimanskog osvajanja Indije. Žene i muškarci obično su nosili [[antrija|antriju]] na donjem dijelu tijela i bili su nagi od struka naviše, ne uzevši u obzir nošenje nakita. Ovo je bio standardni oblik odijevanja, osim ako su žene odlučile da nose [[sari]], kada se pokriva gornji dio tijela ogrtačem.&lt;ref name=&quot;the_garb&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Hyecho{{\}}Hui Chao /Hječo{{\}}{{nowrap|Huj-čao}}; Pradžnavikrama/ (727). &quot;Wang ocheonchukguk jeon&quot; [''Prikaz putovanja u pet indijskih kraljevstava''].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.questia.com/PM.qst?a=o&amp;d=6357199|title=The Wonder That Was India: A Survey of the Culture of the Indian Sub-Continent before the Coming of the Muslims|website=www.questia.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714120719/https://www.questia.com/PM.qst?a=o&amp;d=6357199|archive-date=14. 7. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Toples je bio norma za žene u nekoliko zajednica južne Indije i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] do 19. ili početka 20. stoljeća. Takve zajednice uključivale su razne narode, i to: [[Tamili|Tamile]] duž obale [[Koromandel]]a, [[Tijan]]e i druge narode na [[Malabar]]skoj obali, Kadare sa ostrva Kočin, Tode, Čerumane ([[Pulajar]]), Kurube, Korage, [[Nikobarci|Nikobarce]] i Urije.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Hans Peter Duerr. &quot;Der Mythos vom Zivilisationsprozeß 4. Der erotische Leib&quot;&lt;/ref&gt;

===Tajland===
Na [[Tajland]]u je vlada feldmaršala [[Plaek Pibulsonggram|Plaeka Pibulsonggrama]] izdala niz kulturnih standarda između 1939. i 1942. godine. Mandat 10 izdat 8. septembra 1941. nalagao je Tajlanđanima da se ne pojavljuju na javnim mjestima &quot;a da nisu prikladno odjeveni&quot;. Neprikladnim oblačenjem smatralo se &quot;nenošenje majice/košulje ili nošenje obmotanog platna&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.ratchakitcha.soc.go.th/DATA/PDF/2484/A/113.PDF The Royal Gazette] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609234836/http://www.ratchakitcha.soc.go.th/DATA/PDF/2484/A/113.PDF |date=9. 6. 2012 }}. '''58''': 113. 21. 1. 1941. (2484). Pristupljeno 4. 6. 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;M. Smith (1947). ''Physician at the Court of Siam''. str. 79. cit. u nap. 3 poglavlja: ›Southeast Asia in &quot;Der erotische Leib&quot;‹&lt;/ref&gt; Prije uvođenja zapadnjačkog kodeksa oblačenja, Tajlanđanke su u javnosti prikazivane i potpuno odjevene a i toples. Sve do početka 20. stoljeća, žene sa sjevera Tajlanda nosile su dugu ''tube'' suknju ('Pha-Sin'), vezanu visoko iznad struka i ispod grudi (otkriveno). U kasnom 19. stoljeću, utjecaj misionara i modernizacija pod vlašću kralja [[Čulalongkorn]]a – podstakli su lokalne žene da svoje grudi prekriju bluzama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=  https://www.chiangmai1.com/chiang_mai/sub/traditional_dress.shtml |title=Traditional Dress|website=Window to Chiang Mai|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;

===Laos===
U [[Laos]]u je Francuz [[Henri Mouhot]] 1858. godine uslikao Laosanke tako da su se vidjele djevice sa odjevenim odnosno pokrivenim grudima i udate žene s cijelim grudima izloženim u javnosti (otkrivanje grudi radi dojenja smatralo se neseksualnim).&lt;ref&gt;M. Henri Mouhot, &quot;Travels in the Central parts of Indo-China, Cambodia and Laos&quot; (1864)&lt;/ref&gt;

===Indonezija===
[[Datoteka:Sea dayak women corset rings.jpg|thumb|left|275px|[[Dajaci|Dajačanka]] s mora (Iban) – žena iz Rejanga, Sarawak, Indonezija (c. 1910)]]

U [[Indonezija|indonezijskom]] regionu, toples je bio norma među [[Borneo|Dajacima]], [[Java (ostrvo)|Javancima]] i [[Bali]]jcima u Indoneziji prije uvođenja islama i kontakta sa zapadnim kulturama. U javanskim i društvima Balija žene su išle u toplesu da rade ili da se udobno odmaraju. Među Dajacima, samo su žene velikih grudi ili udate žene s opuštenim grudima ([[mastoptoza]]) pokrivale svoje grudi jer su im grudi ometale njihov rad.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

===Srednji istok===
U većini zemalja [[Bliski istok|Bliskog istoka]], toples nije bio društveno prihvaćen barem od početka islama (7. stoljeće), zbog islamskih standarda ženske skromnosti ([[purda]]). Međutim, toples je bio norma u nekim predislamskim kulturama u [[Arabija|Arabiji]], [[Egipat|Egiptu]], [[Asirija|Asiriji]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. [[Tunis]] i Egipat su izuzetak među arapskim državama, gdje se dopušta stranim turistima da plivaju toples na privatnim plažama.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.habiba.org/culture.html|title=Culture and Tradition in the Arab Countries: American Returns Touched by the Land and the People| publisher=The Habiba Chaouch Foundation|first=Elizabeth|last=Rovere|access-date=28. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;{{clear left}}

===Afrika===
{{multiple image
 | align     = right
 | direction = horizontal
 | image1    = Himba lady preparing deodorant.jpg
 | width1    = 165
 | image2    = Junge Hamer in Südäthiopien.jpg
 | width2    = 165
 | footer    = Kod naroda [[Himba (narod)|Himba]] iz sjeverne [[Namibija|Namibije]] ''(lijevo)'' i [[Hamar (narod)|Hamar]] iz južne [[Etiopija|Etiopije]] ''(desno)'' društvena je norma za žene da budu nagogrude.
}}

Među ženama iz naroda [[Himba (narod)|Himba]] iz sjeverne [[Namibija|Namibije]] i [[Hamar (narod)|Hamar]] iz južne [[Etiopija|Etiopije]], pored drugih tradicionalnih grupa u Africi, društvena norma je da žene budu gologrude. Pojava koja se opisuje kao ženski toples također može predstavljati važan aspekt autohtonih kulturnih proslava; na primjer, na godišnjem Reed Dance festivalu (ceremonija ''Umhlanga'') odrasle/zrele djevojke između 16 i 20 godina plešu toples pred kraljem naroda [[Zulu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kzn-media.photoshelter.com/gallery-image/Reed-Dance-festival-2011/G0000PpNh1jfxpew/I0000elXHH3U_CEw |title=Image of dancers at the Reed Dance festival 2011 |publisher=KZN Media |work=Kzn-media.photoshelter.com |date=10. 9. 2011 |access-date=1. 8. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116151210/http://kzn-media.photoshelter.com/gallery-image/Reed-Dance-festival-2011/G0000PpNh1jfxpew/I0000elXHH3U_CEw |archive-date=16. 1. 2013 }}&lt;/ref&gt;

===Australija===
Tradicionalne prakse i pitanje toplesa mogu dovesti do međukulturalnih i pravnih sukoba. [[Australija|Australijska]] policija je 2004. godine zabranila članovima zajednice [[Papunja]]&amp;thinsp;&lt;small&gt;(нј)&lt;/small&gt; da koriste javni park u gradu [[Alice Springs]] kako bi vježbali tradicionalni ples [[Aboridžini|Aboridžina]] koji je zahtijevao da su žene toples.&lt;ref name=&quot;news&quot;&gt;{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/3493408.stm |publisher=[[BBC]] News |title=Aborigines' fury over topless ban|date=27. 2. 2004}}&lt;/ref&gt;{{clear left}}

===Južna Koreja===
U 16. stoljeću ženski ''[[jeogori]]'' (tamošnji gornji odjevni predmet) bio je dug, širok i pokrivao je struk.&lt;ref name=&quot;저고리&quot;&gt;{{cite web |last1=허윤희 |title=조선 여인 저고리 길이 300년간 2/3나 짧아져 |url=https://www.chosun.com/site/data/html_dir/2011/06/27/2011062702249.html |website=조선닷컴 |access-date=6. 9. 2019 |language=ko}}&lt;/ref&gt; Dužina ženskih ''jeogorija'' postepeno se smanjivala: iznosila je približno 65&amp;nbsp;cm u 16. stoljeću, 55&amp;nbsp;cm u 17. stoljeću, 45&amp;nbsp;cm u 18. stoljeću i 28&amp;nbsp;cm u 19. stoljeću, a neki su bili kratki i do 14,5&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;저고리&quot;/&gt; ''Heoritti'' ({{jezik|ko|허리띠}}) ili ''jorinmal'' ({{jezik|ko|졸잇말}}) nosio se da se pokriju grudi.&lt;ref name=&quot;저고리&quot;/&gt; Trend nošenja kratkog ''jeogorija'' sa ''heorittijem'' započeo je ''[[gisaeng]]'' i ubrzo se proširio na žene više klase.&lt;ref name=&quot;저고리&quot;/&gt; Među ženama iz običnih i niskorodnih slojeva pojavila se praksa u kojoj su nakon porođaja otkrivale grudi kako bi s ponosom naznačile da su rodile sina, odnosno muškog nasljednika.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Hee-sook |title=Women's Life during the Chosŏn Dynasty |journal=International Journal of Korean History |date=2004 |volume=6 |issue=1 |page=142 |url=https://ijkh.khistory.org/journal/view.php?number=342 |access-date=6. 9. 2019 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Putnici poput Amerikanca [[Harry A. Franck|Harryja A. Francka]] primijetili su da su se &quot;pogledu javnosti pokazao upravo onaj dio torza koji se žene većine nacija trude da sakriju&quot;.&lt;ref&gt;Harry A. Franck, ''Wandering in Northern China'', Century, 1923, str. 10 &quot;displayed to the public gaze exactly that portion of the torso which the women of most nations take pains to conceal&quot;&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Tuvaluwoman1894.jpg|right|thumb|250px|Portret žene na [[Tuvalu]]u, 1894. g., grof Rudolf Festetics od Tolne]]

===Južni Pacifik===
U južnom [[Pacifik]]u, toples je bio uobičajen prije kontakta sa zapadnim misionarima, ali je danas manje uobičajen. Na francuskoj teritoriji [[Moorea]], toples je uobičajen.&lt;ref name=&quot;mooreaisl-orig&quot;&gt;{{cite web|title=About Moorea Island|url=http://mooreaisland.com/about.html|publisher=Tahiti Sun Travel|access-date=9. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306121243/http://mooreaisland.com/about.html|archive-date=6. 3. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Moorea Island Travel Guide and Vacation Packages {{!}} Tahiti.com |url=https://www.tahiti.com/island/moorea |publisher=Encyclopedia.com|access-date=25. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; Na [[Maršalska Ostrva|Maršalovim Ostrvima]], žene su tradicionalno bile toples prije kontakta sa zapadnim misionarima i još uvijek [[seksualna objektivizacija|seksualno ''ne'' objektiviziraju]] ženske grudi kao što to rade mnogi [[Zapadni svijet|zapadnjaci]].&lt;ref name=&quot;briand&quot;&gt;{{cite journal |title=Community Perspectives on Cultural Considerations for Breast and Cervical Cancer Education among Marshallese Women in Orange County, California |url=https://www.cjhp.org/Volume8_2010/IssueSE/84-89briand.pdf|last1=Briand |first1=Greta |last2=Peters |first2= Ruth |journal=Californian Journal of Health Promotion |year=2010 |pages=84–89 |issue=8|doi=10.32398/cjhp.v8iSI.2045|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Žene sa Maršalovih Ostrva obično plivaju u svojim ''[[muumuu]]ima'' ({{abbr|izv.|izvorno}}: ''muʻumuʻu'' – mumu, '{{nowrap|mu-umu-u}}') koji se danas izrađuju od finog [[poliester]]a koji se brzo suši.&lt;ref name=&quot;enc-org&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;encyclopedia&quot;&gt;{{cite web|title=Marshall Islands {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/places/australia-and-oceania/pacific-islands-political-geography/marshall-islands |publisher=Encyclopedia.com|access-date=25. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; Nošenje [[bikini]]ja i jednodijelnih kupaćih kostima koji pokrivaju grudi na Maršalovim Ostrvima uglavnom se viđa na zapadnim plažama i bazenima s ograničenim pristupom poput onih u privatnim odmaralištima ili objektima vlade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] na atolu Kwajalein pri testnom poligonu RRBMD ({{jez-en|Kwajalein Atoll; &lt;u&gt;R&lt;/u&gt;onald &lt;u&gt;R&lt;/u&gt;eagan &lt;u&gt;B&lt;/u&gt;allistic &lt;u&gt;M&lt;/u&gt;issile &lt;u&gt;D&lt;/u&gt;efense Test Site}}).&lt;ref name=&quot;enc-org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.encyclopedia.com/topic/Marshall_Islands.aspx|title=Marshall Islands Facts, information, pictures|publisher=Encyclopedia.com|access-date=18. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20121218011640/http://www.encyclopedia.com/topic/Marshall_Islands.aspx|archive-date=18. 12. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.safaritheglobe.com/culture_marshall_islands.aspx|title=Marshallese Culture|publisher=Safaritheglobe.com|access-date=18. 7. 2013|archive-url=https://archive.today/20130624222235/http://www.safaritheglobe.com/culture_marshall_islands.aspx|archive-date=24. 6. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==U kulturi Zapada==
U većini [[Zapadni svijet|zapadnih društava]], kulturna je norma da djevojčice nakon [[pubertet]]a, ako ne i ranije, imaju pokrivene grudi, pogotovo dok su na javnom mjestu, kao čin [[skromnost]]i ili pristojnosti. U najmanju ruku, kulturološki nije prihvatljivo da žene izlažu svoje bradavice i areole u javnosti. Iako mnoge žene svoje grudi ne smatraju seksualnim, većina se ne bi protivila društvenim normama, a kamoli osporila razne zakone koji pokrivaju toplesnost/toplesitet. Sve donedavno, žene koje su išle u toplesu na javno mjesto, mogle su se naći optužene po tačkama zakona koje opisuju nepristojno izlaganje (osobe u javnosti, napolju), [[razvratnost]]i (lascivnost) itd. Žene i zakon u većini zapadnih država generalno ne smatraju grudi nepristojnim. Mali broj žena vodi kampanju za ono što nazivaju [[vrhunska sloboda|vrhunskim oslobođenjem]] ({{jez-en|topfreedom}}), nastojeći da se promijene ovi zakoni. Strogost etiketa (bontona, uljudnosti) varira u zavisnosti od društvenog konteksta. Naprimjer, na određenim kulturnim događajima norma može biti opuštena, kao što je [[Fantasy Fest]], u [[Mardi Gras]]u ([[New Orleans]], SAD); ili [[Brazil]]ski [[Karneval u Brazilu|karneval]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Isto vrijedi i za plaže označene ili prepoznatljive kao toples, gdje toples bude zastupljen.

[[Datoteka:Fouquet Madonna.jpg|left|thumb|[[Agnès Sorel]], poznata po tome što se pojavila toples na sudu u Francuskoj, bila je model za rad ''Djevica i dijete okruženi anđelima''; c. 1450. g., autor: [[Jean Fouquet]]]]

===Trendovi izlaganja grudi u javnosti===
U mnogim evropskim društvima između [[renesansa|renesanse]] i 19. stoljeća, pokazane grudi su bile prihvatljive, dok su se nage [[noga|noge]], [[gležanj|gležnjevi]] ili [[rame]]na žena smatrali smionim.&lt;ref&gt;[[C. Willett Cunnington]] &amp; [[Phillis Cunnington]], ''The History of Underclothes''. London: Faber &amp; Faber, 1981. {{ISBN|978-0-486-27124-8}}&lt;/ref&gt; Tokom renesanse, mnogi umjetnici su bili pod snažnim utjecajem [[Antička Grčka|klasičnih grčkih]] stilova i kulture,&lt;ref name=&quot;Nigel Llewellyn 1660&quot;&gt;Lucy Gent &amp; Nigel Llewellyn; ur., ''Renaissance Bodies: The Human Figure in English Culture c. 1540–1660''. London: Reaktion Books, 1990.&lt;/ref&gt; a slike nagih i polunagih subjekata u mnogim oblicima su se širile u umjetnosti, skulpturi i arhitekturi tog perioda.&lt;ref name=&quot;Nigel Llewellyn 1660&quot;/&gt; U [[aristokratija|aristokratskim]] krugovima i krugovima više klase, prikaz grudi je također izazivao asocijacije na klasične grčke golišave skulpture i umjetnost, a klasični oblik grudi ponekad se smatrao [[statusni simbol|statusnim simbolom]], znakom ljepote, bogatstva ili društvenog položaja. Kako bi zadržale njedra mladolikog izgleda, žene su mogle zaposliti [[dojilja|dojilje]] da doje njihovu djecu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hsl.virginia.edu/historical/artifacts/caricatures/fr6-wetnursing.cfm |title=French Caricature |access-date=13. 1. 2010 |publisher=University of Virginia Health System |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100601211316/http://www.hsl.virginia.edu/historical/artifacts/caricatures/fr6-wetnursing.cfm |archive-date=1. 6. 2010 }}&lt;/ref&gt;

Ženska moda ogoljivanja grudi vodi početkom do [[kurtizana|kurtizane]] iz 15. stoljeća, [[Agnès Sorel]], ljubavnice [[Karlo VII, kralj Francuske|Charlesa VII od Francuske]], čije su haljine na francuskom dvoru ponekad otkrivale jednu ili obje dojke. (Vjeruje se da je portretiranje [[Jean Fouquet|Jeana Fouqueta]] [[Djevica Marija|Djevice Marije]] s otkrivenom lijevom dojkom imalo Sorel kao model.) Aristokratkinje su nastojale ovjekovječiti svoje grudi u boji, kao u slučaju [[Simonetta Vespucci|Simonette Vespucci]], čiji je portret otkrivenih grudi naslikao [[Piero di Cosimo]] c. 1480. godine. Tokom 16. stoljeća, ženska moda pokazivanja grudi bila je česta u društvu, od kraljice do običnih [[prostitutka|prostitutki]]; sve klase su emulirale (oponašale).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.newsandevents.warwick.ac.uk/index.cfm?page=pressrelease&amp;id=1858 |title=Historian Reveals Janet Jackson's 'Accidental' Exposing of Her Breast was the Height of Fashion in the 1600s |date=5. 5. 2004 |publisher=University of Warwick |archive-url = https://web.archive.org/web/20040803155530/http://www.newsandevents.warwick.ac.uk/index.cfm?page=pressrelease&amp;id=1858 |archive-date = 3. 8. 2004}}&lt;/ref&gt;

Slična moda postala je popularna u [[Engleska|Engleskoj]] tokom 17. stoljeća: [[Marija II, kraljica Engleske|kraljica Marija II]] i [[Henrika Marija od Francuske|kraljica Henrika Marija]], supruga [[Karlo I, kralj Engleske|Charlesa I od Engleske]], za koju je arhitekta [[Inigo Jones]] dizajnirao [[maska (žanr)|''maska'']] kostim koji je u potpunosti otkrivao obje njene dojke.&lt;ref name=&quot;Nigel Llewellyn 1660&quot;/&gt;

U istraživanju 190 različitih društava, istraživanjima se otkrilo da je vrlo malo ispitanika povezalo otkrivene (izložene) grudi sa seksualnošću, ali i da je postojalo insistiranje na tome da žene prikriju svoje grudi.&lt;ref name=&quot;herold&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1080/00224499409551740|last1=Herold|first1= E.S.|last2=Corbesi|first2=Bruna|last3=Collins|first3=John|last4=Corbesi|first4= B.|last5=Collins|first5= J. |year=1994|title=Psychosocial aspects of female topless behavior on Australian beaches|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-sex-research_1994_31_2/page/133|journal=Journal of Sex Research|volume=31|pages=133–142|issue=2 }}&lt;/ref&gt; Za umjetnost se primjenjuju različiti standardi, a jedan primjer je kupola [[Kapitol Sjedinjenih Američkih Država|Kapitola Sjedinjenih Država]] s [[freska|freskom]] iz 1865. godine koja prikazuje [[boginja|boginje]] s izloženim/otkrivenim grudima.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Apotheosis of Washington |url=https://www.aoc.gov/explore-capitol-campus/art/apotheosis-washington |website=aoc.gov |access-date=4. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;{{clear left}}

===Društveni stavovi===
Iako su neki društveni stavovi prema povećanom izlaganju tijela počeli omekšavati tokom kasnih 1960-ih, savremena zapadna društva još uvijek uopšteno gledaju nepovoljno na toples. Tokom kratkog perioda 1964. godine, dizajn haljina u stilu &quot;toples&quot; pojavio se na modnim revijama, ali oni koji su ih nosili u javnosti našli su se uhapšeni uz optužbu za nepristojnost.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sixtiescity.com/Fashion/Fashion.shtm |title=Sixties City – Bringing on back the good times |access-date=14. 1. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100104085440/http://sixtiescity.com/Fashion/Fashion.shtm |archive-date=4. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; Međutim, toples je postao karakteristika savremenih [[modna revija|modnih revija]].

Opsežnim pregledom 190 različitih društava tokom 1951. godine, otkriveno je da je malo ispitanika insistiralo na tome da žene prikriju svoje grudi. U Evropi je kupanje toples i sunčanje toples na javnim plažama postalo društveno prihvatljivo. U periodu 1994–95. godine, australijski istraživači su tražili od 118 studenata da ocijene ponašanje žena koje su toples na skali od 8 tačaka, u rasponu od &quot;Žene bi trebale imati isto pravo na toples kao i muškarci&quot; do &quot;Toples žene su egzibicionisti&quot;. Otkrili su da 88% australijskih studenata bilo kojeg spola smatra prihvatljivim da žene idu toples na javne plaže, iako smatraju da je izlaganje grudi žena u drugim kontekstima, kao što su javni parkovi, neprikladno.&lt;ref name=&quot;herold&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;herold2&quot;&gt;{{cite book|doi=10.1080/00224499409551740|last1=Herold|first1= E.S.|last2=Corbesi|first2=Bruna|last3=Collins|first3=John|others=Corbesi, B., &amp; Collins, J. |year=1994|title=Psychosocial aspects of female topless behavior on Australian beaches|url=https://books.google.com/books?id=EFPs55zfAKcC&amp;q=topless+attitudes&amp;pg=PA483 |journal=Journal of Sex Research |volume=31 |pages=133–142 |issue=2 |isbn=9781412913362 }}&lt;/ref&gt; Nisu pronašli korelaciju između izloženih grudi i seksualnosti u društvenim situacijama.

[[Datoteka:Imitation of Christ 2 by David Shankbone.jpg|thumb|right|Modna linija ''[[Imitacija Hrista]]'' uključuje toples na reviji 2002. godine, uz usporedbu sa umjetnošću [[Vanessa Beecroft|Vanesse Beecroft]]&lt;ref name=&quot;Imitation-of-Christ&quot;&gt;Dellinger, Matt (9. 3. 2003) [https://www.newyorker.com/magazine/2003/03/17/reckless-perfectionism &quot;Reckless Perfectionism&quot;] ''[[The New Yorker]]''&lt;/ref&gt;]]

Novija studija na 116 žena studentskih godina u Australiji otkrila je da one koje su bile toples uopšteno više prihvataju toples, više su seksualne i imaju više samopoštovanje i višu sliku o tijelu.&lt;ref name=&quot;herold&quot;/&gt; U savremenom društvu, stepen do kojeg žena može otkriti svoje grudi zavisi od društvenog i kulturnog konteksta. Ženski [[kupaći kostim]]i i [[bikini]]ji obično otkrivaju gornji i bočni dio grudi. Pokazivanje [[wikt:dekolte|dekoltea]] smatra se dopuštenim u mnogim okruženjima, pa čak je i znak elegancije i sofisticiranosti u mnogim formalnim društvenim prilikama, ali može biti zabranjeno [[pravila oblačenja|pravilima odijevanja]] u okruženjima kao što su radna mjesta i škole, gdje se seksualizirani prikazi ženskih grudi mogu smatrati  neprikladnim. U brojnim kulturama, uključujući Evropu i druge zapadnjačke zemlje osim Sjedinjenih Država, postoji manje društvenih ograničenja koja se kose s toples sunčanjem ili plivanjem.&lt;ref name=&quot;Marks&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/australasia/topless-wars-reignited-on-australias-beaches-1218251.html |title=Topless wars reignited on Australia's beaches|last=Marks |first=Kathy |date=31. 12. 2008|access-date=14. 9. 2009 | location=London | work=[[The Independent]]}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome što su ilegalne ili društveno zabranjene na mnogim mjestima u Sjedinjenim Državama, toples plaže imaju većinu zakonodavne podrške u nekim dijelovima države.&lt;ref&gt;[https://www.bostonglobe.com/2022/05/03/metro/nantucket-residents-vote-allow-people-go-topless-beaches/ Nantucket residents vote to allow people to go topless at beaches]&lt;/ref&gt;

U Kanadi, anketa iz 1992. godine pokazala je da 38% favorizuje toples žene u javnosti na opštem nivou. Nakon tog istraživanja, nekoliko pravnih presuda na kanadskim sudovima od 1996. do 2000. godine učinilo je javni toples legalnim, ali i dalje je vrlo malo žena toples u javnosti.&lt;ref name=&quot;fischtein&quot;&gt;{{cite journal|last=Fischtein|first=Dayna S.|author2=Edward S. Herold |author3=Serge Desmarais |title=Canadian attitudes toward female topless behaviour: a national survey|journal=The Canadian Journal of Human Sexuality|date=jesen–zima 2005}}&lt;/ref&gt;

U nekim kulturama se čak počeo vršiti negativan utjecaj zabranjivanjem toplesa ženama predpubertetske dobi, pa i djevojčicama-dojenčadima. Ovaj trend pokrivanja ženske bradavice od ranog djetinjstva pa nadalje posebno je uočljiv u Sjedinjenim Državama, istočnoj Aziji i na Bliskom istoku, ali je mnogo rjeđi u Evropi.&lt;ref name=&quot;heinonline&quot;&gt;{{cite web | last = Allen | first = Anita L. | title = Disrobed: The Constitution of Modesty | publisher=HeinOnline | year = 2006 | url = http://heinonline.org/HOL/LandingPage?collection=journals&amp;handle=hein.journals/vllalr51&amp;div=41&amp;id=&amp;page= | quote = American laws compel sexually modest behavior&amp;nbsp;... By contrast to Western Europe, topless sunbathing is rarely permitted in the United States | access-date =11. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;

===Zakonitost===
Širom svijeta je uobičajeno da žene [[dojenje u javnosti|doje u javnosti]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,200615,00.html |publisher=Fox News |title=Indecent Exposure |first=Lis |last=Wiehl |date=22. 6. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111223104515/http://www.foxnews.com/story/0,2933,200615,00.html |archive-date=23. 12. 2011 }}&lt;/ref&gt; U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (SAD) tokom 1990-ih i kasnije, bilo je nekoliko pravnih incidenata u kojima su žene bile uznemiravane ili citirane (i/ili prisutne u medijima) zbog otkrivanja grudi dok su dojile u javnosti. Javna reakcija podstakla je zakonodavce u nekim jurisdikcijama da posebno legalizuju javno dojenje. Savezna vlada je 1999. godine donijela zakon koji izričito predviđa da &quot;žena može dojiti svoje dijete na bilo kojoj lokaciji u Federalnoj zgradi ili na Federalnoj imovini, ako su žena i njeno dijete inače ovlašteni da budu prisutni na toj lokaciji&quot;.&lt;ref&gt;&lt;!--{{cite book|url=http://www.glin.gov/download.action?fulltextId=170184&amp;documentId=67358&amp;glinID=67358 |title=Treasury and General Government Appropriations Act, 2000 |access-date=14. 1. 2010 }}--&gt; 'Treasury and General Government Appropriations Act, 2000', sekc. 647. &quot;a woman may breastfeed her child at any location in a Federal building or on Federal property, if the woman and her child are otherwise authorized to be present at the location&quot;&lt;/ref&gt; Neke žene su se uključile u aktivnost &quot;laktivizam&quot;, ili akt politički motivisanog javnog dojenja, kako bi ostvarile ova prava.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lunceford|first=Brett|title=Naked politics : nudity, political action, and the rhetoric of the body&amp;#124;chapter 3|year=2012|publisher=Lexington Books|location=Lanham, Md.|isbn=978-0739167090}}&lt;/ref&gt;

U mnogim domorodačkim, {{nowrap|ne-zapadnim}} kulturama, uopšteno je prihvatljivo da i muškarci i žene idu bez odjeće koja pokriva torzo. Ženski toples također može biti tradicionalni aspekt u domorodačkim kulturnim proslavama. Međutim, tradicionalne prakse suprotstavljene sveobuhvatnom pitanju toplesa mogu dovesti do međukulturalnih i pravnih sukoba. Australijska policija je 2004. godine zabranila članovima zajednice Papunja&amp;thinsp;&lt;small&gt;(нј)&lt;/small&gt; da koriste javni park u gradu Alice Springs kako bi vježbali tradicionalni ples [[Aboridžini|Aboridžina]] koji je zahtijevao da su žene toples.&lt;ref name=&quot;news&quot;/&gt;

Mnoga društva smatraju da su žene koje otkrivaju svoje bradavice i areole neskromne i suprotne društvenim normama. Većina jurisdikcija nema zakone koji direktno zabranjuju toples, ali u mnogim jurisdikcijama toples žena može biti društveno ili službeno uznemiravana ili progonjena zbog javne razvratnosti, nepristojnog izlaganja, javne nepristojnosti ili nepristojnog ponašanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.feministezine.com/feminist/toplessness004.html |title=Topfreedom: The Fundamental Right of Women |author=MacNevin, Suzanne |publisher=Feministezine.com |access-date=14. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Sprovođenje takvih standarda podliježe standardima zajednice, koji su podložni promjenama tokom vremena. Većina krivičnog gonjenja počinje pritužbom koju policiji podnese neki građanin, a sudija bi bio dužan da presudi mjerodavno.

U Sjedinjenim Državama, GoTopless.org, organizacija osnovana 2007. godine, tvrdi da žene imaju isto ustavno pravo da budu nagih grudi na javnim mjestima kao i muškarci. Oni dalje tvrde ustavnu jednakost između muškaraca i žena kada su toples u javnosti. Uspješno su se pridružili pravnim izazovima koji su rezultovali zakonima koji dozvoljavaju ženama da otkriju svoje grudi baš kao što to čine muškarci u državi [[New York (država)|New York]] i [[Ontario|Ontariju]] u Kanadi. Godine 2009. iskoristili su 23. ili 26. august ({{ill|Dan ravnopravnosti žena|en|Women's Equality Day}}), kao dan nacionalnog protesta.&lt;ref name=&quot;gotopless&quot;&gt;{{cite web |title= National GoTopless Protest day |url= https://gotopless.org/ |website=gotopless.org|publisher=GoTopless |access-date=4. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803131526/http://www.gotopless.org/|archive-date=3. 8. 2009|url-status=unfit}}&lt;/ref&gt; Pokret Topfreedom je tvrdio da je uspio u nekoliko slučajeva da uvjeri federalne sudove u SAD-u da ponište neke državne zakone na osnovu [[seksizam|spolne diskriminacije]], tvrdeći da žena treba biti slobodna da razotkrije svoja prsa u bilo kojem kontekstu u kojem muškarac može otkriti svoja. Federalna tužba podnesena u 10. okrugu (Colorado), razriješena je na apelacionom nivou. U septembru 2019. godine, nakon što je potrošio preko 300.000 [[američki dolar|dolara]], Grad Fort Collins odlučio je da prestane da brani svoju uredbu i da je ukine. Ovo je zapravo dalo ženama svih uzrasta pravo da budu toples gdje god muškarci legalno mogu u nadležnosti 10. okruga, koji uključuje Wyoming, Utah, Colorado, New Mexico, Kansas i Oklahomu.&lt;ref name=&quot;williams&quot;&gt;{{cite news |last=Williams|first=Peter|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/topless-women-win-big-colorado-city-drops-ban-n1056701 |title=Topless women win big as Colorado city drops ban |date= 20. 9. 2019 |work= NBC News |access-date=20. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

U martu 2008. godine, nakon jednogodišnje kampanje grupe za pritisak, {{jezik|en|the Topless Front}} (Toples front(a)), iz Komiteta za kulturu i slobodno vrijeme ([[Kopenhagen]]) zaključili su da ne postoje propisi protiv kupanja žena toples u javnim kupatilima, pa stoga nema razloga da se to zabrani.&lt;ref name=&quot;polalti&quot;&gt;{{cite news |url=https://politiken.dk/indland/art5498725/Topl%C3%B8s-sv%C3%B8mning-har-altid-v%C3%A6ret-tilladt |newspaper=[[Politiken]] |date=19. 12. 2009 |title=Topløs svømning har altid været tilladt}}&lt;/ref&gt; Takođe 2008. godine, gradsko vijeće u [[Vancouver]]u ([[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]]), mjesto održavanja Svjetske vožnje biciklom nago ({{jez-en|World Naked Bike Ride}}, WNBR), dalo je ženama pravo da budu toples u javnosti, ne samo na bazenima i plažama.&lt;ref name=&quot;Is nudity the new normal&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.straight.com/article-150165/nudity-new-normal |title=Is nudity the new normal? |author=Pieta Woolley |work=TheSun.com |date=18. 6. 2008 |access-date=14. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. članice švedske feminističke organizacije {{jezik|sv|Bara Bröst}} (dosl. 'Samo grudi' ili 'Gole grudi') otišle su u toplesu na gradske bazene u [[Malmö]]u u Švedskoj. Ovo je izazvalo glasanje gradskog odbora za sport i rekreaciju, koji je odustao od zahtjeva da žene nose gornji dio, samo navodeći da svi moraju nositi kupaći kostim. Njihova presuda dozvoljava ženama u Švedskoj da plivaju u toplesu u javnim bazenima u Malmöu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thelocal.se/20250/ |title=Malmö win for topless Swedish bathers – The Local |publisher=Thelocal.se |access-date=23. 7. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090627020908/http://www.thelocal.se/20250 |archive-date=27. 6. 2009 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thelocal.se/8557/20070920/ |title=Women fight for right to bare breasts – The Local |publisher=Thelocal.se |date=29. 3. 2008 |access-date=14. 6. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100312023052/http://www.thelocal.se/8557/20070920 |archive-date=12. 3. 2010 }}&lt;/ref&gt; &quot;Mi ne odlučujemo šta muškarci treba da rade sa svojim torzom, zašto onda žene moraju da slušaju muškarce. Štaviše, mnogi muškarci imaju veće grudi od žena...&quot;, rekla je predsjednica odbora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inquisitr.com/27519/swedish-city-legalizes-topless-bathingat-public-swimming-pools/ |title=Swedish city legalizes topless bathing&amp;nbsp;... at public swimming pools |publisher=[[Inquisitr]] |date=27. 6. 2009 |access-date=23. 7. 2009 |archive-date=20. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210520073713/https://www.inquisitr.com/27519/swedish-city-legalizes-topless-bathingat-public-swimming-pools/ |url-status=dead |quote=We don't decide what men should do with their torso, why then do women have to listen to the men. Moreover, many men have larger breasts than women}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bare breasts are our weapons crop.jpg|thumb|Žena u toplesu na skupu [[Femen|FEMEN-a]] (2012)]]

===Kao vrsta oslobađanja===
I dok dojka otkrivena u javnosti može imati mnoge povezane konotacije, neke žene u Americi danas tvrde da je otkrivena dojka simbol oslobođenja. Oni govore protiv predložene ideje da je njihovo pravo mjesto nivo ispod njihovih muških &quot;drugih polovina&quot;. Tokom kasnog 20. stoljeća, sve više žena je počelo da povezuje borbu za [[rodna ravnopravnost|ravnopravnost žena]] i reposesivno vraćanje ženskog tijela. Ovo se posebno može vidjeti u radu [[Feminizam drugog vala|Feminista drugog vala]] počevši od ranih 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Adamson |first1=Thomas |title=French women bid topless sunbathing 'adieu' |url=https://www.heraldbulletin.com/news/french-women-bid-topless-sunbathing-adieu/article_da69237a-386e-11e4-9e94-0019bb2963f4.html |website=heraldbulletin.com |publisher=The Herald Bulletin |access-date=4. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104082122/https://www.heraldbulletin.com/news/french-women-bid-topless-sunbathing-adieu/article_da69237a-386e-11e4-9e94-0019bb2963f4.html |archive-date=4. 1. 2023 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Reakcija na otkrivenu dojku kao simbol oslobođenja bila je dvostrana. Žene koje su učestvovale u pokretu izrazile su želju da skrenu pažnju sa pretjerane [[erotika|erotizacije]] ženskog tijela u američkoj popularnoj kulturi na bitnije društvene potrebe.&lt;ref name=&quot;Yalom, Marilyn 1997&quot;&gt;Yalom, Marilyn (1997). ''A History of the Breast''. New York: Alfred A. Knopf, Inc. /štampano izdanje/ &quot;thumb one's nose at society&quot;&lt;/ref&gt; Opozicija pokretu bez [[grudnjak]]a ironično je to smatrala napadom na američki moral i [[javnu pristojnost]]. [[Kontroverza oko grudnjaka|Kontroverza o pokretu bez grudnjaka]] je evoluirala u pokret obnaženih grudi, koji je postao još jedan način da žene &quot;s podsmijehom udare na društvo&quot;.&lt;ref name=&quot;Yalom, Marilyn 1997&quot;/&gt; Dok su neke žene pojedinačno otkrivale svoje grudi, došlo je i do porasta toples demonstracija koje su korištene za privlačenje pažnje javnosti radi diskusija o ženskim temama kao što su [[pornografija]] i [[seksizam]].&lt;ref name=&quot;Yalom, Marilyn 1997&quot;/&gt; Seksualizacija grudi nalazi se samo u nekoliko zapadnih nacija, a to, tvrde mnoge žene, dovodi do toga da se žene okreću [[plastična hirurgija|plastičnoj hirurgiji]] i gledaju na svoje grudi kao na odrednicu ljepote, a ne kao na potencijalnu – i mandatornu, kao i revitalizirajuću – životnu snagu.&lt;ref&gt;Latteier, Carolyn. ''Breasts: The Women's Perspective on an American Obsession'' New York, 1998.&lt;/ref&gt; Zbog toga, žene su u stanju da oslobode svoje grudi kao način da privuku pažnju, daju političke izjave i da se bore protiv zakona o izloženosti grudi koji podržavaju pretpostavku nekontrolisane zavodljive prirode ženskih grudi.

===Kao vrsta protesta===
[[Datoteka:Femen_(6890664112).jpg|thumb|right|Protestantkinje FEMEN-a koje su toples]]

U zapadnim zemljama, toples u javnosti često izaziva medijsku pokrivenost, što dovodi do toga da se aktiviraju neki ženski politički demonstranti da bi namjerno izlagale svoje grudi u javnosti kako bi privukle pažnju medija i javnosti na svoju stranu. Naprimjer, u januaru 2012. godine, tri članice [[Ukrajina|ukrajinske]] protestne grupe FEMEN privukle su pažnju svjetskih medija nakon što su organizovale toples-protest na [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskom ekonomskom forumu]] u [[Davos]]u (u [[Švicarska|Švicarskoj]]).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/newsvideo/weirdnewsvideo/9046442/Feminist-group-take-topless-protest-to-Davos.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120128170645/http://www.telegraph.co.uk/news/newsvideo/weirdnewsvideo/9046442/Feminist-group-take-topless-protest-to-Davos.html |url-status=dead |archive-date=28. 1. 2012 |newspaper=[[The Telegraph]] |title=Feminist group take topless protest to Davos | date=28. 1. 2012}}&lt;/ref&gt;

==Toples kupaći kostimi==
{{multiple image
 | align     = left
 | direction = horizontal
 | image1    = Rudi Gernreich 1964 wool monokini, exhibited at 'The Vulgar' at Modemuseum Hasselt 2018 (crop).jpg
 | width1    = 137
 | caption1  = Originalni (izvorni) dizajn monokinija, [[Rudi Gernreich]]
 | image2    = Swimmer at Cascais in Portugal crop.jpg
 | width2    = 212
 | caption2  = Toples kupaći kostim u [[Cascais]]u, [[Portugal]]
}}

Toples na javnom mjestu najčešće se prakticira ili susreće u blizini vode, bilo u sklopu aktivnosti plivanja ili sunčanja. Uvođenje bikinija 1946. i sve češći glamurozni snimci popularnih glumica i modela s obje strane [[Atlantski okean|Atlantika]] koji nose [[Minimalizam|minimalistički]] dizajn kupaćih kostima odigrali su veliku ulogu u dovođenju bikinija i sunčanja u mainstream.&lt;ref name=&quot;MMOA&quot;&gt;{{cite web|last=Charleston|first=Beth Duncuff|title=The Bikini|url=https://www.metmuseum.org/toah/hd/biki/hd_biki.htm|work=Heilbrunn Timeline of Art History|publisher=The Metropolitan Museum of Art|access-date=15. 8. 2013|location=[[New York]]|date=oktobar 2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ArtCent&gt;James Kitchling (2. 8. 2008), „Short History of Bikinis and Swimsuits”, Articles Central&lt;/ref&gt;

Godine 1964, modni dizajner [[Rudi Gernreich]] otišao je korak dalje i u Sjedinjenim Državama dizajnirao i osmislio proizvod toples kupaći kostim, koji je on nazvao &quot;[[monokini]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://gernreich.steirischerbst.at/pages/bio1.htm|title=bio&amp;nbsp;... Rudi Gernreich|access-date=14. 1. 2010|language=de|archive-date=13. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160213205151/http://gernreich.steirischerbst.at/pages/bio1.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &lt;small&gt;(''mono'' označava nešto jedno, u ovom slučaju gornje; ''bi'' dvoje, {{abbr|up.|uporedi}} [[bikini]] – ''bi'' označava dvoje, kupaći koji ima i gornji i donji dio)&lt;/small&gt;. Gernreichov monokini činili su primarno kratki, priljubljeni donji dijelovi koji se &quot;pružaju od dijafragme do bedra&quot;&lt;ref name=&quot;everything&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.everythingbikini.com/monokini.html|title=Bikini Styles: Monokini|publisher=Everything Bikini|access-date=14. 1. 2010|archive-date=29. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120729151157/http://www.everythingbikini.com/monokini.html|url-status=dead|quote=extended from the midriff to the upper thigh}}&lt;/ref&gt; te ga &quot;gore podržavaju uzice nalik pertlama koje čine halter/ular oko vrata&quot;.&lt;ref name=nangle&gt;{{cite news|last1=Nangle|first1=Eleanore|title=Topless Swimsuit Causes Commotion|url=http://archives.chicagotribune.com/1964/06/10/page/65/article/topless-swimsuit-causes-commotion|access-date=20. 8. 2015|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=10. 6. 1964|archive-url=https://web.archive.org/web/20150914161150/http://archives.chicagotribune.com/1964/06/10/page/65/article/topless-swimsuit-causes-commotion/|archive-date=14. 9. 2015|url-status=dead|quote=held up by shoestring laces that make a halter around the neck}}&lt;/ref&gt; Prvi put se pojavio u štampi u časopisu ''[[Look (američki magazin)|Look]]'' ({{abbr|dosl.|doslovno}}: 'Pogled'), uvodeći koncept topless kupaćeg u komercijalnu modu.&lt;ref name=&quot;Shteir&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Monokini|url=https://www.thefreedictionary.com/Topless+swimsuit|publisher=Free Dictionary|access-date=20. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Rosebush|first1=Judson|title=Peggy Moffitt Topless Maillot in Studio|url=http://www.bikiniscience.com/chronology/1960-1965_SS/PM6410_S/PM6410.html|website=Bikini Science|access-date=22. 8. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923185207/http://www.bikiniscience.com/chronology/1960-1965_SS/PM6410_S/PM6410.html|archive-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Kasnije je rekao da nije stvarno mislio da kupaći kostim bude toliko popularan, prije da postane koncept fantastike ili predviđanja budućnosti.&lt;ref name=&quot;bay&quot;/&gt; &quot;[Žene] bace gornje dijelove svog bikinija već&quot;, rekao je, &quot;tako da se ovo činilo prirodnim narednim korakom.&quot;.&lt;ref name=&quot;bay&quot;&gt;{{cite web|first=Cody|last=Bay|title=The Story Behind the Lines|url=http://onthisdayinfashion.com/?p=1076|date=16. 6. 2010|access-date=22. 1. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130704181947/http://onthisdayinfashion.com/?p=1076|archive-date=4. 7. 2013|quote=[Women] drop their bikini tops already&quot;&amp;nbsp;· &quot;so it seemed like the natural next step.&quot;}}&lt;/ref&gt; Fotografija [[Peggy Moffitt]], poznatog modela za kostime, izašla je u časopisu ''[[Women's Wear Daily]]'', magazinu ''[[Life (magazin)|Life]]'' i drugim brojnim publikacijama.&lt;ref&gt;{{cite book|author-link=Jeannette Walls|first=Jeannette|last=Walls|url=https://books.google.com/books?id=fOkCAAAAMBAJ&amp;q=peggy+moffitt&amp;pg=PA21 |title=High Fashion's Lowest Neckline|work=[[New York (časopis)|New York]]|date=14. 1. 1991}}&lt;/ref&gt;

Uprkos negativnoj reakciji modnih kritičara i crkvenih zvaničnika, kupci su tog ljeta kupili oko 3000 njegovih kupaćih kostima po cijeni od 24 dolara za svaki tog ljeta, iako je jedina žena za koju se zna da ga je nosila na plaži u Sjedinjenim Državama uhapšena.&lt;ref name=&quot;starnews&quot;&gt;{{cite web|title=Model arrested for wearing topless swimsuit |page=11 |volume=7|issue =209|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1454&amp;dat=19640623&amp;id=jERjAAAAIBAJ&amp;pg=4769,3849426&amp;hl=en|newspaper=Wilmington Morning Star|access-date=23. 8. 2015|date=23. 6. 1964}}&lt;/ref&gt; Novitet dizajna je privukao značajnu pažnju. Autorica za ''Life'' Shana Alexander zabilježila je u članku o uvođenju monokinija u julu 1964: &quot;Jedna smiješna stvar o toplesitetu je što nema zapravo mnogo povezanosti s grudima. Grudi naravno nisu apsurd; toples kupaći kostimi jesu. U posljednje vrijeme ljudima se pomiješaju ove dvije stvari.&quot;&lt;ref name=&quot;alexander&quot;&gt;{{cite magazine|last1=Alexander|first1=Shana|title=Me? In That!|magazine=Life|date=10. 7. 1964|volume=57|issue=2|pages=55–61|quote=One funny thing about toplessness is that it really doesn't have much to do with breasts. Breasts of course are not absurd; topless swimsuits are. Lately people keep getting the two things mixed up.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Cannes beach 1980 6.jpg|thumb|325px|right|Plaža u [[Cannes]]u (1980)]]

Toples kupaći kostim nije uspio da se zadrži u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;menkes&quot;&gt;{{cite news|first=Suzy|last=Menkes|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F0CE7D81430F93BA25754C0A965958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=2 |title=Runways: Remembrance of Thongs Past|work=[[The New York Times]]|date=18. 7. 1993}}&lt;/ref&gt; Sovjetska vlada je to nazvala &quot;barbarstvom&quot; i znakom društvenog &quot;propadanja&quot;. Policijska uprava Grada New Yorka dobila je strogu instrukciju da uhapsi svaku ženu koja nosi kupaći kostim, te da se komesar za parkove pobrine da se zakon ispoštuje.&lt;ref name=&quot;Allyn&quot;/&gt; U [[Chicago|Chicagu]], {{nowrap|19-godišnja}} djevojka koja ide na plažu kažnjena je sa 100 američkih dolara jer je nosila toples kupaći kostim na javnoj plaži.&lt;ref name=&quot;Allyn&quot;/&gt; Obilno pokrivanje događaja pomoglo je da se slika otkrivenih grudi pošalje širom svijeta. U njihovoj osudi posebno su bili aktivni ženski klubovi i crkva.&lt;ref name=&quot;Allyn&quot;/&gt; U Italiji i Španiji, [[Rimokatolička crkva|Katolička crkva]] je upozorila na toples modu negativnim stavom prema fenomenu toplesa.&lt;ref name=&quot;Thesander&quot;&gt;{{cite book|first=Marianne|last=Thesander|title=The Feminine Ideal|url=https://archive.org/details/feminineideal0000thes|page=[https://archive.org/details/feminineideal0000thes/page/187 187]|publisher=Reaktion Books|year=1997|isbn=978-1-86189-004-7}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je 1964. godine [[Roger Frey]] vodio tužbu za upotrebu monokinija, opisujući to kao &quot;javni prekršaj protiv osjećaja pristojnosti, kažnjiv prema članu 330 krivičnog zakona. Shodno tome, šefovi policije moraju koristiti usluge policije kako bi žene koje nose ovaj kupaći kostim na javnim mjestima bile krivično gonjene.&quot;.&lt;ref name=&quot;SI9Moral&quot;&gt;[[Situationist International]], ''[http://www.cddc.vt.edu/SIOnline/si/sketch.html Sketch of a Morality without Obligation or Sanction]'', Issue No 9, august 1964. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20130709132013/http://www.cddc.vt.edu/SIOnline/si/sketch.html |date=9. 7. 2013 }} &quot;a public offense against the sense of decency, punishable according to article 330 of the penal code. Consequently, the police chiefs must employ the services of the police so that the women who wear this bathing suit in public places are prosecuted&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LeMonde&quot;&gt;[[Le Monde]], 25. 7. 1964.&lt;/ref&gt; U {{nowrap|[[Saint-Tropez]]u}} na francuskoj rivijeri, gdje je toples kasnije postao norma, gradonačelnik je naredio policiji da zabrani toples i da nadgleda preko plaže helikopterom.&lt;ref name=&quot;Allyn&quot;/&gt; [[Jean-Luc Godard|{{nowrap|Jean-Luc}} Godard]], pokretač francuske kinematografije novog talasa, uvrstio je snimak žene u kupaćem kostimu toples karakteristike na Rivijeri u svoj film ''[[Une femme mariée]]'' (''Udata žena''), ali su ga cenzori izmontirali.&lt;ref&gt;{{cite book|first=James|last=Monaco|title=The New Wave|page=157|publisher=UNET 2 Corporation|year=2003|isbn=978-0-9707039-5-8}}&lt;/ref&gt;

Brojne karipske lokacije, posebno one koje su ranije bile francuske i holandske [[kolonijalizam|kolonije]], dozvoljavaju [[nudistička plaža|nudističko]] i toples sunčanje; primjeri: ostrva [[Francuski Antili|Francuskih Antila]] – [[Sveti Bartolomej]], [[Guadeloupe]], [[Martinique]] i [[Sint Maarten|Sveti Martin]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Curley |first=Robert |title=Best Topless and Nude Beaches in the Caribbean |url=http://gocaribbean.about.com/od/bestcaribbeanbeaches/tp/Caribnudebeaches.htm |publisher=About.com |access-date=9. 3. 2012 |archive-date=14. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130414034005/http://gocaribbean.about.com/od/bestcaribbeanbeaches/tp/Caribnudebeaches.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Toples sunčanje se polako proširilo i na druge zapadne zemlje širom Evrope i Australije, od kojih mnoge sada dozvoljavaju sunčanje u toplesu na nekim ili svim svojim plažama, bilo zakonskim statutom ili opšteprihvaćenom praksom, a plaže su bile određene za nudističke i/ili toples kupače. Toples plaža, ili plaža gdje je dozvoljen i toples (ostalo je standardno), razlikuje se od nudističke plaže po tome što posjetioci oba spola na nudističkoj plaži ne moraju držati pokrivene [[Spolni organi|genitalije]]; žene imaju mogućnost da skinu bikini ili monokini bez straha od sudskog gonjenja ili službenog uznemiravanja jer je nudistička plaža za one koji tu nikako ne nose ikakvu odjeću.

Krajem 2000-ih, brojne francuske novine objavile su da je broj žena koje se sunčaju na toples način na francuskim plažama značajno opao, te da su mlađe Francuskinje postale nesklone izlaganju grudi u javnosti.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1912685,00.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20090728070524/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1912685,00.html |url-status=dead |archive-date=28. 7. 2009 |title=In France, a New Generation of Women Says Non to Topless Sunbathing |first=Bruce |last=Crumley|date=30. 7. 2009|access-date=23. 1. 2010 | magazine=[[Time (magazin)|Time]]}}&lt;/ref&gt; Francusko izdanje magazina ''Elle'' objavilo je naslovnu priču 2014. godine, &quot;{{jezik|fr|La Fin Du Topless Sur La Plage?}}&quot; ('Kraj toplesa na plaži?'), koji je ponudio nekoliko razloga za propast, uključujući zabrinutost zbog [[rak kože|raka kože]], seksualiziranog reprezentiranja žena koje praktikuju toples, korištenje nagih grudi u političkom aktivizmu i zabrinutost zbog postavljanja toples slika u društvenim medijima.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. 7. 2014 |title=The real reason French women have stopped sunbathing topless |url=http://www.theguardian.com/fashion/fashion-blog/2014/jul/28/real-reason-french-women-have-stopped-sunbathing-topless |access-date=7. 3. 2022 |website=[[the Guardian|www.theguardian.com]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanje iz 2019. na 5.000 žena iz pet evropskih država pokazalo je da je toples sunčanje i dalje popularno u Španiji, sa 48 posto žena u dobi između 18 i 49 godina koje se bave ovom aktivnošću, što je samo 1 posto manje od posljednjeg istraživanja 2016. godine. Brojke su znatno opale između 2016. i 2019. za Njemice (sa 41 na 34 posto), Francuskinje (29 na 22 posto), Britanke (26 na 19 posto) i Italijanke (20 na 15 posto). Sunčanje u toplesu bilo je manje uobičajeno među mladim ženama, sa 13 posto Francuskinja od 18 do 29 godina koje je 2019. reklo da su skinule gornji dio na plaži, u poređenju sa 25 posto Francuskinja od 40 do 49 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. 7. 2019 |title=Topless sunbathing falls out of fashion with French women 'due to #MeToo movement' |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/women-topless-sunbathing-nude-beach-france-metoo-a9020526.html |access-date=3. 7. 2022 |website=The Independent |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. 7. 2019 |title=Spanish women resist European trend to ditch topless sunbathing |url=https://www.thelocal.es/20190724/spanish-women-buck-european-trend-by-continuing-to-sunbathe-topless/ |access-date=3. 7. 2022 |website=The Local Spain |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Résultats et Analyse de notre enquête: les françaises sont-elles plus pudiques que leurs voisines dans l'espace public en été ? {{!}} VieHealthy |url=https://viehealthy.com/pudeur-francaises-enquete-ifop/ |access-date=8. 3. 2022 |website=VieHealthy |language=fr-FR |archive-date=7. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220307171522/https://viehealthy.com/pudeur-francaises-enquete-ifop/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Istraživanja pokazuju značajnu otpornost na sunčanje u toplesu u drugim evropskim državama. Tolerancija Švedske na ovu praksu pala je nakon kratkog perioda popularnosti 1970-ih i '80-ih.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.expressen.se/kvallsposten/nu-ar-det-ute-att-sola-topless-pa-stranden/|title=Nu är det ute att sola topless på stranden {{!}} Kvällsposten|access-date=21. 7. 2018|language=sv-SE}}&lt;/ref&gt; Mnogi Šveđani koje je anketirao [[Skyscanner]] 2010. smatrali su da je toples u javnosti &quot;nepristojan&quot; i &quot;uvredljiv&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.aftonbladet.se/resa/solobad/article7501762.ab |title=Topless är botten | work=Aftonbladet |access-date=20. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

==U popularnoj kulturi i umjetnosti==
{{multiple image
 | align     = right
 | direction = horizontal
 | image1    = JosephineBakerBurlesque crop.JPG
 | width1    = 160
 | caption1  = Toples [[Josephine Baker]] (1927)
 | image2    = The Ladybirds opptrer i Bergen The Ladybirds performing in Bergen, Norway (1968) (6).jpg
 | width2    = 235
 | caption2  = {{ill|The Ladybirds|es|The Ladybirds#The Ladybirds (Dinamarca)}} nastupaju u [[Bergen]]u, [[Norveška]] (1968)
 | image3    = Nice Tattoo.jpg
 | width3    = 150
 | caption3  = [[Neoburlesk]]na plesačica sa [[stikini]]jem (2007)
}}
Francuzi su se tradicionalno opuštali nagošću i toplesom u zabavi, a plesačice i [[gluma|glumice]] nastupale su u toplesu tokom 1910-ih i kasnije u muzičkom [[pozorište|pozorištu]] i [[bioskop]]u. Toples u zabavi je preživio do danas u [[Folies Bergère]]u i [[Moulin Rouge]]u. Neke ženske grupe su također nastupale u toplesu, kao što je {{ill|The Ladybirds|es|The Ladybirds#The Ladybirds (Estados Unidos)}} u San Franciscu i {{ill|The Ladybirds|es|The Ladybirds#The Ladybirds (Dinamarca)}} u Kopenhagenu, koje su nastupale toples kasnih 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.golfcentraldaily.com/2013/05/pics-ladybirds-ray-floyds-topless-band.html|title=Pics: The Ladybirds. Ray Floyds Topless 60's Girl Band|first=Donal|last=Hugues|work=golfcentraldaily.com|access-date=30. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

Ženski toples je također postao uobičajen tokom Mardi Grasa u [[New Orleans]]u&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blog.nola.com/mardi_gras_faq/index.html |title=Mardi Gras FAQ |access-date=17. 6. 2010 |work=The Times-Picayune |archive-date=23. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110223192059/http://blog.nola.com/mardi_gras_faq/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; tokom kojeg žene &quot;bljeskaju&quot; (nakratko otkrivaju) svoje grudi u zamjenu za žice plastičnih perli,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.mardigrasneworleans.com/history/traditions/flashing |title=Mardi Gras New Orleans |access-date=17. 6. 2010 |work=The Times-Picayune}}&lt;/ref&gt; te Karnevalom u Rio de Janeiru gdje povremeno nailazi grupa žena s toples načinom odijevanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.ipanema.com/carnival/parade.htm |title=The Samba Parade |access-date=17. 6. 2010 |publisher=Ipacom travel}}&lt;/ref&gt;

Erotične plesačice ili burleskni zabavljači ponekad nose [[pastije]] kako bi se stvorio dojam toplesa, a izbjegava se krivično gonjenje prema lokalnim javnim zakonima o nepristojnosti koji zabranjuju izlaganje bradavica i areola. Da bi ostali u skladu sa zakonom, mogu se koristiti tečne paste od [[lateks]]a.&lt;ref name=&quot;bikiniscience&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.bikiniscience.com/costumes/soutien-gorge_SS/pasties_S/pasties.html | title = Pasties | work = Bikini Science | access-date = 11. 4. 2009 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20090403164956/http://www.bikiniscience.com/costumes/soutien-gorge_SS/pasties_S/pasties.html | archive-date = 3. 4. 2009}}&lt;/ref&gt;

===Mediji i fotografija===
[[Datoteka:Gold_necklace_beauty.jpg|thumb|left|150px|Mlađa djevojka toples]]

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], slijedeći tradiciju koju je uspostavio britanski list ''[[The Sun (Ujedinjeno Kraljevstvo)|The Sun]]'' 1970. godine, nekoliko mainstream [[tabloid]]a je predstavilo modele toples na svojoj trećoj stranici, poznato kao {{'}}''{{jezik|en|Page 3}}'' djevojke{{'}}; ovakva praksa nije više ustaljena, iščezla je.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=12. 4. 2019|title=Daily Star covers up its Page 3 girls, signalling end of tabloid tradition|url=http://www.theguardian.com/media/2019/apr/12/daily-star-covers-up-its-page-3-girls-signalling-end-of-tabloid-tradition|access-date=27. 6. 2021|website=[[The Guardian]]|language=en}}&lt;/ref&gt;

Fotografi kao što su [[Jock Sturges]] i [[Bill Henson]] krivično su gonjeni i bili dijelom kontroverze zbog pravljenja slika tinejdžerica u toplesu što im je bio dio stalnog posla.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,23745396-2702,00.html|title=PM says Henson photos have no artistic merit|work=The Australian|first=Matthew|last=Westwood|date=23. 5. 2008|access-date=14. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091019041841/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,23745396-2702,00.html|archive-date=19. 10. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Kino===
U Sjedinjenim Državama prisutnost scena s nagosti i sličnim nepristojnostima u filmovima [[Hollywood]]a i drugim regulirana je Haysovim kodeksom. Snimanje filmova u drugim centrima nije podlijegalo Haysovom kodeksu, ali je podlijegalo raznim nacionalnim cenzurnim režimima. Italijanski film ''[[Era lui... sì! sì!]]'' (1951) imao je i francusku verziju koja je uključivala glumice toples u haremskoj sceni. Ova verzija je posebno napravljena za francusko tržište, gdje je cenzura bila manje rigorozna nego u Italiji.&lt;ref&gt;{{cite book|language=it |first1=Stefano|last1=Masi|first2=Enrico|last2=Lancia|title=Sophia Loren|pages=28–29|publisher= Gremese|year=2001|isbn=9788884400383|url=https://books.google.com/books?id=B5oyUHzb-vQC&amp;pg=PA1929|access-date=24. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Haysov kodeks je 1968. zamijenio sistem za rejting filmova MPAA; značajno je spomenuti film ''[[Rapa-Nui (film)|Rapa-Nui]]'' (1994).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19940930/REVIEWS/409300301/1023|title=Rapa Nui |last=Ebert |first=Roger |author-link=Roger Ebert |date=30. 9. 1994 |work=[[Chicago Sun Times]]|access-date=6. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20100401055726/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19940930/REVIEWS/409300301/1023|archive-date=1. 4. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu od marta 2007. godine, [[Halle Berry]] je rekla da je njena toples nagost u filmu ''[[Swordfish (film)|Swordfish]]'' (''Operacija Swordfish'', ''Šifra Sabljarka'') iz 2001. – bila &quot;besplatna, poklon&quot; filmu, ali da je ona morala da uradi scenu kako bi savladala strah od nagosti i da je to najbolja stvar koju je učinila za svoju karijeru. Kada je prevazišla ovu ometnju, odigrala je i ulogu u filmu ''[[Monster's Ball]]'' (''Bal čudovišta'', ''Monstrumova lopta'') također iz 2001. – gdje ima scena golotinje ali je ona osvojila [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu#2000-e|Oskar za najbolju glumicu]].&lt;ref&gt;Jam Showbiz Movies, 22. 3. 2007: [http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/B/Berry_Halle/2007/03/22/3804325.html Halle Berry bares her soul] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120711143619/http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/B/Berry_Halle/2007/03/22/3804325.html |date=11. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt; Neke glumice preferiraju da ne pokazuju svoje grudi i koriste {{ill|Dubliranje tijela|sr|Дубл|lt={{jezik|en|body double}}}}.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Harris | first = Richard Jackson | title = A Cognitive Psychology of Mass Communication | work = Lea's Communication Series | publisher = [[Lawrence Erlbaum]] | date = 1. 4. 1999 | url = https://books.google.com/books?id=k9aK_znZpfsC&amp;pg=PA44 | quote = the use of body doubles, even for attractive stars, is common. | isbn = 978-0-8058-3088-0 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

[[Pastije]] (pokrivni komadići) neke glumice nosile su i možda bi ih još uvijek nosile tokom snimanja inače naizgled toples ili toples scena, ili nagih scena gdje je ugao kamere specifičan.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Wong |first1=Kathleen |title=8 awkward, not remotely hot tools used to film Hollywood sex scenes |url=https://mashable.com/2015/02/14/sex-scenes-accessories/ |access-date=14. 1. 2021 |work=Mashable |date=14. 2. 2015 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Stripper with garters on pole.jpg|thumb|175px|Toples [[plesačica na šipki]] u [[striptiz klub]]u]]

===Toples ples===
Dana 12. juna 1964. godine, ''[[San Francisco Chronicle]]'' je na svojoj prvoj stranici prikazao ženu koja je nosila monokini sa svojim grudima otkrivenim.&lt;ref name=&quot;Allyn&quot;/&gt; Dvije sedmice kasnije, 22. juna 1964. godine, [[Carol Doda]] je počela plesati toples u monokiniju (dizajnirao Gernreich) u klubu Condor u okrugu North Beach u [[San Francisco|San Franciscu]]. Njen debi kao toples plesačice predstavljen je u časopisu ''[[Playboy]]'' u aprilu 1965. godine. Doda je bila prva moderna toples plesačica u Sjedinjenim Državama,&lt;ref name=&quot;Allyn&quot;/&gt;{{rp|25}} obnavljajući eru [[burleska|burleske]] ranog 20. stoljeća u {{nowrap|SAD-u}}. Gradonačelnik San Francisca [[John Shelley]] rekao je: &quot;toples je na dnu pornografije&quot;.&lt;ref name=&quot;shteir&quot;/&gt; U roku od nekoliko dana, žene su razotkrivale svoje grudi u mnogim od klubova u ulici 'Broadway St.' u San Franciscu, započinjući eru [[striptiz klub|toples barova]].&lt;ref name=&quot;shteir&quot;/&gt;

Javni zvaničnici [[San Francisco|San Francisca]] tolerisali su toples barove do 22. aprila 1965. godine, kada je Policijska uprava San Francisca uhapsila Dodu pod optužbom za nepristojnost. Stotine demonstranata okupilo se ispred policijske uprave, pozivajući na oslobađanje i Dode i aktiviste za slobodu govora [[Mario Savio|Marija Savija]], zadržanih u istoj stanici.&lt;ref name=&quot;Shteir&quot;&gt;{{cite book|first=Rachel|last=Shteir|title=Striptease|url=https://archive.org/details/stripteaseuntold0000shte|url-access=registration|pages=[https://archive.org/details/stripteaseuntold0000shte/page/318 318–321] |publisher=Oxford University Press|year=2004|isbn=978-0-19-512750-8}}&lt;/ref&gt; Doda je brzo postala simbol seksualne slobode, dok su se toples restorani, cipelarske radnje, štandovi sa sladoledom i ženski bendovi širili u San Franciscu i drugdje. Novinar [[Earl Wilson (kolumnista)|Earl Wilson]] napisao je u svojoj sindikalnoj kolumni: &quot;Da li smo mi spremni za djevojke u toples haljinama? Dovraga, mi ih možda nećemo ni primijetiti.&quot; Engleski dizajneri osmislili su toples večernje haljine nadahnuti idejom.&lt;ref name=&quot;Allyn&quot;&gt;David Smith Allyn, ''Make love, not war'', str 23–29, Taylor &amp; Francis, 2001, {{ISBN|0-415-92942-3}}&lt;/ref&gt; U ''[[San Francisco Examiner]]u'' objavljena je reklama u kojoj se tvrdi: &quot;kupaći kostimi bez gornjeg dijela ovdje su dostupni&quot;.&lt;ref name=&quot;shteir&quot;&gt;{{cite book |first=Rachel|last=Shteir|url=https://books.google.com/books?id=vPwVfOUWAe0C |title=Striptease: The Untold History of the Girlie Show |pages=318–321|publisher=East Pakistan Police Co-operative Society|year=1964|isbn=978-0-19-512750-8}}&lt;/ref&gt;

===Umjetnost===
Kao rezultat renesanse, u mnogim evropskim društvima umjetnici su bili pod jakim utjecajem [[Antička Grčka|klasičnih]] grčkih stilova i kulture.&lt;ref name=&quot;Nigel Llewellyn 1660&quot;/&gt;

Tokom viktorijanske ere, francuski orijentalistički slikari – kao što je [[Jean-Léon Gérôme]] – predstavili su idealizovanu depikciju ženskog toplessa u muslimanskim banjama harema,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bikiniscience.com/costumes/soutien-gorge_SS/topless_S/topless.html|title=Toplessness defined|publisher=Bikini Science|access-date=14. 1. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100108023628/http://www.bikiniscience.com/costumes/soutien-gorge_SS/topless_S/topless.html|archive-date=8. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; dok je [[Eugène Delacroix]], francuski [[romantizam|romantički]] umjetnik, evocirao sliku slobode spominjući upravo toples ženu.

&lt;gallery class=&quot;center&quot; widths=&quot;225&quot; heights=&quot;225&quot;&gt;
File:2 Erotic Kama statues of Khajuraho Hindu Temple de Lakshmana Khajurâho India 2013.jpg|Erotična umjetnost hramova Kadžuraho u Indiji&lt;br /&gt;koji datiraju iz 10. stoljeća
File:Piero di Cosimo - Portrait de femme dit de Simonetta Vespucci - Google Art Project.jpg|''Portret Simonette Vespucci''&lt;br /&gt;(c. 1480)&lt;br /&gt;autor: [[Piero di Cosimo]]
File:Wildweibchen mit Einhorn.jpg|''Divlja žena s jednorogom''&lt;br /&gt;(c. 1500–1510)
File:1520 Veneto Idealbildnis einer Kurtisane als Flora anagoria.JPG|''Portret žene''&lt;br /&gt;autor: [[Bartolomeo Veneto]]&lt;br /&gt;/(tradiocionalno se smatra da je [[Lucrezia Borgia]])/
File:La Liberté guidant le peuple - Eugène Delacroix - Musée du Louvre Peintures RF 129 - après restauration 2024.jpg|''Sloboda vodi narod''&lt;br /&gt;(1830)&lt;br /&gt;autor: [[Eugène Delacroix]]
File:Manet, Edouard - Blonde Woman with Bare Breasts.jpg|''Plavuša s nagim grudima''&lt;br /&gt;(c. 1878)&lt;br /&gt;autor: [[Édouard Manet]]
File:Gaston Casimir Saint-Pierre - Diana the Huntress.jpg|''Dijana lovkinja''&lt;br /&gt;autor: {{ill|Gaston Casimir Saint-Pierre|fr}}
File:Jean-Léon Gérôme - Pool in a Harem.jpg|''Harem prostor''&lt;br /&gt;autor: [[Jean-Léon Gérôme]]
File:Szathmáry-Pap Károly - Cigánylány 1870 körül.jpg|''Portret djeve Romkinje''&lt;br /&gt;(1870)&lt;br /&gt;autor: [[Carol Szathmari]]
&lt;/gallery&gt;

[[Datoteka:Snake Goddess Crete 1600BC.jpg|thumb|187px|Statueta &quot;[[Boginja zmija]]&quot; drevne [[Minojska civilizacija|Minojske civilizacije]] (c. 1600 p. n. e.)]]

==U religiji==

U [[Drevna Grčka|staroj Grčkoj]] postojalo je nekoliko kultova koji su obožavali &quot;Kourotrophos&quot; (Kourotrofos), majku dojilju, koju su predstavljale boginje kao što su [[Geja (mitologija)|Geja]], [[Hera]] i [[Artemida]]. Obožavanje božanstava simboliziranih ženskim grudima u Grčkoj postalo je manje uobičajeno tokom prvog milenijuma. Popularno obožavanje boginja značajno se smanjilo tokom uspona grčkih gradskih država ({{nowrap|grad-država}}), što je naslijeđe koje je prenijeto na kasnije [[Rimsko Carstvo]].&lt;ref&gt;Yalom (1998) str. 9–16; v. Eva Keuls (1993), ''Reign of the Phallus: Sexual Politics in Ancient Athens'' za detaljnu studiju vlasti kojom dominiraju muškarci u antičkoj Grčkoj&lt;/ref&gt;

Sredinom prvog milenijuma prije nove ere, grčka kultura je doživjela postepenu promjenu u percepciji ženskih grudi. Žene u umjetnosti bile su prekrivene odjećom od vrata nadolje, uključujući ženske boginje poput [[Atena|Atene]], zaštitnice [[Atina|Atine]] koja je predstavljala herojski poduhvat. Bilo je izuzetaka: [[Afrodita]], boginja ljubavi, češće je prikazivana potpuno naga, iako su to položaji koji su trebali prikazati stidljivost ili skromnost – portretiranje koje je historičarka [[Marilyn Yalom]] usporedila sa modernim [[pin-up]]ovima.&lt;ref&gt;Yalom (1998), str. 18.&lt;/ref&gt; Iako su nagi muškarci prikazani kako stoje uspravno, većina prikaza ženske nagosti u grčkoj umjetnosti javljala se &quot;obično s draperijom pri ruci i sa pognutim naprijed, samozaštitnim položajem&quot;.&lt;ref&gt;Hollander (1993), str. 6.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
{{div col|colwidth=28em}}
*[[Društvena stigma]]
*[[Naturizam]]
*[[Tanga|Tange]]
*[[Tetoviranje]]
{{div col end}}

==Reference==
{{refspisak}}

===Bibliografija===
*{{cite book |last = Hollander |first = Anne |title = Seeing through clothes |publisher = University of California Press |location = Berkeley |year = 1993 |isbn = 978-0-520-08231-1 }}
*{{cite book |last = Yalom |first = Marilyn |title = A history of the breast |publisher = Pandora |location = London |year = 1998 |isbn = 978-0-86358-400-8 }}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.historytoday.com/archive/revealing-mary &quot;Revealing Mary&quot;] – esej, ''History Today'' &lt;small&gt;(o popularnim toples depikcijama kraljice Marije II od Engleske)&lt;/small&gt; {{en simbol}}

[[Kategorija:Odjeća]]
[[Kategorija:Društvene konvencije]]
[[Kategorija:Seks i zakon]]
[[Kategorija:Grudni koš]]</text>
      <sha1>afw9fzrbmhavghb1zehtj4h2jvin7pw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfa-globulin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496717</id>
    <revision>
      <id>3934550</id>
      <parentid>3890089</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T09:56:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PJ Geest</username>
        <id>94653</id>
      </contributor>
      <comment>Replace raster graph with SVG reconstruction: Serum protein electrophoresis densitogram.svg</comment>
      <origin>3934550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1344" sha1="8egr29manioocidfkz59mkgcec5vasm" xml:space="preserve">[[slika:Serum protein electrophoresis densitogram.svg|thumb|280px|Shematski prikaz [[gel]]ne [[proteinska elektroforeza|elektroforeze proteina]]]]
'''Alfa globulini''' su grupa [[globulasti protein|globulastih proteina]] u [[krvna plazma|plazmi]]&lt;ref&gt;{{MeshName|Alpha-Globulins}}&lt;/ref&gt; koji su vrlo pokretni u [[alkali|alkalnim]] ili električno nabijenim [[rastvor]]ima. Inhibiraju određene krvne [[proteaza|proteaze]] i pokazuju značajnu inhibcijsku aktivnost.
Alfa globulini obično imaju [[molekulska težina|molekulsku težinu]] od oko 93 kDa.
==Primjeri==
Alfa globulini uključuju određene [[hormon]]e, proteine koji transportuju hormone i druge spojeve, uključujući [[protrombin]] i [[lipoprotein visoke gustoće|HDL]].
 
===Alfa 1 globulini===
*[[Alfa 1-antitripsin|α&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-antitripsin]]
*[[Alfa 1-antihimotripsin]]
*[[Orosomukoid]] (kiseli [[glikoprotein]])
*[[Serumski amiloid A]]
*[[Alfa 1-lipoprotein]]
 
===Alfa 2 globulini===
*[[Haptoglobin]]
*[[Alpha-2u globulin]]
*[[Alfa 2-makroglobulin|α&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-makroglobulin]]
*[[Ceruloplazmin]]
*[[Tiroksin-vezujući globulin]]
*[[Alfa 2-antiplazmin]]
*[[Protein C]]
*[[Alfa 2-lipoprotein]]
*[[Angiotenzinogen]]
* [[Kortizol Vezujući glogulin]]
*[[Vitamin D-vezujući protein]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{globulini}}

[[Kategorija:Proteini krvi]]</text>
      <sha1>8egr29manioocidfkz59mkgcec5vasm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497171</id>
    <revision>
      <id>3934487</id>
      <parentid>3814892</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T13:47:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Joseph Stalin, 1950 (close cropped).jpg]] → [[File:Joseph Stalin, circa 1942 (close cropped).jpg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] · corr.</comment>
      <origin>3934487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10023" sha1="21gksen71qvtirbrq2pg5cztixsh7y4" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                 = Generalni sekretar
| tijelo                   = Komunističke partije Sovjetskog Saveza
| nativni_naziv            = {{lang|ru|Генеральный секретарь ЦК КПСС}}
| oznaka                   = КПСС.svg
| oznakavel                = 
| oznakatekst              = Amblem Komunističke partije Sovjetskog Saveza
| zastava                  = 
| zastavavel               = 
| zastavatekst             = 
| slika                    = CroppedStalin1943.jpg
| slikavel                 =
| slikatekst               = '''Najduži mandat&lt;br /&gt;[[Josif Staljin]]'''&lt;br /&gt;3. april 1922 – 16. oktobar 1952.
| trenutno                 = 
| trenutnood               = 
| odjel                    = 
| stil                     = 
| vrsta                    = Stranački predsjednik
| status                   = 
| skraćenica               = 
| član                     = 
| izvještava               = 
| prebivalište             = 
| sjedište                 = [[Moskovski kremlj|Kremlj]], [[Moskva]]
| predlagač                = 
| imenujega                = Centralni komitet
| imenujega_kvalificiran   = 
| mandat                   = Doživotni mandat
| mandat_kvalificiran      = 
| konstituirani_instrument = 
| prethodnik               = 
| inauguralni              = 
| osnivanje                = 3. april 1922.
| osnivač                  = 
| imenovano_po             = 
| prvi                     = [[Josif Staljin]]
| posljednji               = [[Vladimir Ivaško]] (v. d.)
| ukinuto                  = 29. august 1991.
| sukcesija                = 
| neslužbeni_nazivi        = 
| zamjenik                 = 
| plata                    = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Generalni Sekretar Centralnog Komiteta Komunističke Partije Sovjetskog Saveza''' je bio vođa [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (KPSS). Od 1929. do [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, nosilac ove titule bio je priznat kao [[Vođe Sovjetskog Saveza|vođa Sovjetskog Saveza]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-12590.html|title=Generalni Sekretar: Moć i Autoritet|date=1989|website=country-data|access-date=}}&lt;/ref&gt; Oficijelno, generalni sekretar je kontrolirao isključivo Komunističku Partiju. Međutim, pošto je partija imala monopol na političku moć, generalni gekretar je imao i izvršnu moć u Sovjetskoj vladi. Zbog sposobnosti ove titule da kontroliše stranu i domaću politiku države i njenoj nadmoći nad Sovjetskom Komunističkom Partijom, to je bila ''de fakto'' najviša titula u Sovjetskom Savezu.

==Historija==
Prije [[Oktobarska revolucija|Oktobarske Revolucije]], posao sekretara partije je uveliko bio sličan birokratu. Nakon boljševičkog preuzimanja vlasti, kancelarija odgovornog sekretara je uspostavljena 1919. da izvršava administrativne poslove.&lt;ref name=&quot;Hough 1979&quot;&gt;{{Cite book|last=Hough|first=Jerry F.|url=https://www.worldcat.org/oclc/4504691|title=How the Soviet Union is governed|date=1979|publisher=Harvard University Press|others=Merle Fainsod, Merle Fainsod|isbn=0-674-41030-0|location=Cambridge|oclc=4504691}}&lt;/ref&gt; Nakon boljševiske pobjede u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]], kancelariju Generalnog Sekretara je osnovao [[Vladimir Lenjin]] 1922. sa namjerom da služi kao čisto administrativna i disciplinarna kancelarija. Njen glavni zadatak bi bio određivanje kompozicije članova partije i dodjeljivanja pozicija unutar partije. Generalni sekretar je također nadgledao događaje unutar partije, i povjereno mu je informisanje lidera i članova o djelatnostima partije. Dok je formirao svoj kabinet, Lenjin je postavio [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] kao generalnog sekretara. Staljin se služio principima demokratskog centralizma da transformiše svoju kancelariju u poziciju vođe partije, i s vremenom u poziciju [[vođe Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Hough 1979&quot;/&gt;

Čak i prije Lenjinove smrti 1924. godine, Staljinovo vodstvo je već bilo kritikovano.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dissentmagazine.org/article/lenin-menshevik-critics-right-bolshevism-stalinism|title=What Lenin's Critics Got Right|website=Dissent Magazine|access-date=27. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Lenjin je u zadnjim mjesecima života napisao pamflet u kojem je pozivao na smjenjivanje Staljina sa pozicije na temelju toga da je Staljin postajao autoritaran i zloupotrebljavao svoju poziciju u partiji. Lenjinov testament je pokrenuo političku krizu koja je ugrozila Staljinovu poziciju kao generalnog sekretara. Održano je glasanje koje bi odlučilo da li će biti smjenjen sa pozicije. Uz pomoć [[Gregor Zinovjev|Gregora Zinovieva]] i [[Lav Kamenjev|Lava Kamenjeva]], uspio je opstati na poziciji. Nakon Lenjinove smrti, počeo je učvršćavati svoju moć pomoću svoje pozicije. Do 1928. je postao ''de fakto'' vođa SSSR-a dok je pozicija generalnog sekretara postala najviša u državi. Godine 1934, [[17. Kongres Svesavezne Komunističke Partije|17. Kongres Partije]] suzdržao se od formalno ponovnog izbora Staljina za generalnog sekretara. Međutim, Staljin je ponovo izabran na sve ostale pozicije koje je već držao i tako nesporno ostao vođa partije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vivovoco.rsl.ru/VV/PAPERS/HISTORY/KPSS/HISTORY.HTM|title=web-archive|website=web-archive|access-date=27. 2. 2023|archive-date=7. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111107022847/http://vivovoco.rsl.ru/VV/PAPERS/HISTORY/KPSS/HISTORY.HTM|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1950-ih, Staljin se sve više povlačio iz poslova sekreterijata, ostavljajući nadzor nad njim [[Georgij Maljenkov|Georgiju Maljenkovu]]. U oktobru 1952. godine, na [[19. Kongres Partije|19-om Kongresu Partije]], Staljin je izmjenio vodstvo partije. Poslao je zahtjev preko Maljenkova da bude razriješen dužnosti partijskog sekretarijata zbog starosti, koji je odbijen, s obzirom da su delegati bili nesigurni u Staljinove namjere.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Medvedev|first=Roy Aleksandrovich|url=https://www.worldcat.org/oclc/53469511|title=The unknown Stalin : his life, death and legacy|date=2004|publisher=Overlook Press|others=Zhores A. Medvedev|isbn=1-58567-502-4|location=Woodstock, N.Y.|oclc=53469511}}&lt;/ref&gt;

==Spisak==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! rowspan=2| Slika
! rowspan=2| Ime i prezime
! colspan=3| Vrijeme na vlasti
|-
! Od
! Do
! Trajanje
|-
! colspan=6| Predsjednik Sekretarijata Centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruske komunističke partije (boljševika)]]&lt;br /&gt;{{small|(1918–1919)}}
|-
| [[Datoteka:Yakov Sverdlov crop.jpg|90px]]
| '''[[Jakov Sverdlov]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1885–1919)}}
| 8. mart 1918.
| 16. mart 1919.
| {{ayd|1918|03|08|1919|03|16}}
|-
! colspan=6| Odgovorni sekretar Centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruske komunističke partije (boljševika)]]&lt;br /&gt;{{small|(1919–1922)}}
|-
| [[Datoteka:Stasova2.jpg|90px]]
| '''[[Elena Stasova]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1873–1966)}}
| 25. mart 1919.
| 29. novembar 1919.
| {{ayd|1919|03|25|1919|11|29}}
|-
| [[Datoteka:Nikolai Krestinsky.jpg|90px]]
| '''[[Nikolaj Krestinski]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1883–1938)}}
| 29. novembar 1919.
| 16. mart 1921.
| {{ayd|1919|11|29|1921|03|16}}
|-
| [[Datoteka:Vyacheslav Molotov.jpg|90px]]
| '''[[Vjačeslav Molotov]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1890–1986)}}
| 16. mart 1921.
| 3. april 1922.
| {{ayd|1921|03|16|1922|04|03}}
|-
! colspan=6| Generalni sekretar Centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Svesavezne komunističke partije (boljševika)]]&lt;br /&gt;{{small|(1922–1952)}}
|-
| [[Datoteka:Joseph Stalin, circa 1942 (close cropped).jpg|90px]]
| '''[[Josif Staljin]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1878–1953)}}
| 3. april 1922.
| 16. oktobar 1952.
| {{ayd|1922|04|03|1952|10|16}}
|-
! colspan=6| Prvi sekretar Centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]]&lt;br /&gt;{{small|(1953–1966)}}
|-
| [[Datoteka:1956 Press Photo Communist Party Secretary Nikita S. Khrushchev in Moscow.jpg|90px]]
| '''[[Nikita Hruščov]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1894–1971)}}
| 7. septembar 1953.
| 14. oktobar 1964.
| {{ayd|1953|09|14|1964|10|14}}
|-
| [[Datoteka:Leonid Brezjnev, leider van de Sovjet-Unie, Bestanddeelnr 925-6564.jpg|90px]]
| '''[[Leonid Brežnjev]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1906–1982)}}
| 14. oktobar 1964.
| 8. april 1966.
| {{ayd|1964|10|14|1966|04|08}}
|-
! colspan=6| Generalni sekretar Centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]]&lt;br /&gt;{{small|(1966–1991)}}
|-
| [[Datoteka:Leonid Brezjnev, leider van de Sovjet-Unie, Bestanddeelnr 925-6564.jpg|90px]]
| '''[[Leonid Brežnjev]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1906–1982)}}
| 8. april 1966.
| 10. novembar 1982.
| {{ayd|1966|04|08|1982|11|10}}
|-
| [[Datoteka:YuriAndropov1970.png|90px]]
| '''[[Jurij Andropov]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1914–1984)}}
| 12. novembar 1982.
| 9. februar 1984.
| {{ayd|1982|11|12|1984|02|09}}
|-
| [[Datoteka:Константин Черненко (28-05-1984) (cropped).jpg|90px]]
| '''[[Konstantin Černjenko]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1911–1985)}}
| 13. februar 1984.
| 10. mart 1985.
| {{ayd|1984|02|13|1985|03|10}}
|-
| [[Datoteka:GorbachevMS.jpg|90px]]
| '''[[Mihail Gorbačov]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1931–2022)}}
| 11. mart 1985.
| 24. august 1991.
| {{ayd|1985|03|11|1991|08|24}}
|- 
| [[Datoteka:НДУ 1 Івашко Володимир Антонович.jpg|90px]]
| '''[[Vladimir Ivaško]]'''&lt;br /&gt;{{small|(1932–1994)&lt;br /&gt;''v. d.''}}
| 24. august 1991.
| 29. august 1991.
| {{ayd|1991|08|24|1991|08|29}}
|}

==Također pogledajte==
*[[Vođe Sovjetskog Saveza]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|General secretaries of the Central Committee of the Communist Party of the Soviet Union}}

[[Kategorija:Politika Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:1917. u Rusiji]]
[[Kategorija:1922. u Sovjetskom Savezu]]</text>
      <sha1>21gksen71qvtirbrq2pg5cztixsh7y4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ambrogio Lorenzetti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524988</id>
    <revision>
      <id>3934485</id>
      <parentid>3934166</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T13:41:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3934485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20949" sha1="cz527p5hxm3rwzsqc7cxb2ib5wo67pe" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Ambrogio Lorenzetti
| slika             = 013 le vite, ambrogio lorenzetti.jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = oko 1290.
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 9. juni 1348.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = &quot;[[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]]&quot;, &quot;[[Predstavljanje u hramu (Ambrogio Lorenzetti)|Predstavljanje u hramu]]&quot; 
| utjecao           = [[Bartolomeo Bulgarini]]
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Ambrogio Lorenzetti''' (oko 1290. – 1348.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1317. i 1348. Zajedno sa starijim bratom [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]], zajedno sa starijim bratom Pietrom, [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 7. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija sijenska škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Siena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima.

[[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba &quot;novog životnog stila&quot; (&quot;dolce stil nuovo&quot;) [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] &quot;romana&quot; (&quot;novelle&quot;). [[Italijanska umjetnost]] svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti.

Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti sigurno su se činile epohalnim za građane Siene.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;&gt;''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Madona di Vico l'Abate ===
[[Datoteka:Lorenzetti Amb. madonna-and-child-1319г.jpg|thumb|200px|desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, Crkva Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]], provincija Firenca, 1319.]]

Prvo potpisano djelo ovog umjetnika je &quot;''Madona s djetetom''&quot;, urađeno za Crkvu Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]]. Urađeno je 1319. a sada je izloženo u [[Muzej San Casciano|Muzeju San Casciana]] i smatra se najranijim djelom koje se pripisuje Ambrogiju Lorenzettiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgallery.org.uk/artists/ambrogio-lorenzetti|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= nationalgallery..org.uk|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; 
Prikazuje sve komponente njegove umjetnosti: bizantijska umjetnost, plastičnost sijenskog [[duecento]] reljefa i dinamizam [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Slika posjeduje veliku monumentalnost, a iako je stil u potpunosti sijenski, dizajn ukazuje na veliku pažnju prema djelima firentinskih savremenika.&lt;ref name= &quot;AL&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/governme/1abate.html|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= wga.hu|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

Slika na panelu potpuno se razlikuje od ranijeg djela &quot;''Maestà''&quot; (na istu temu &quot;Madona s djetetom&quot;) Duccia di Buoninsegne, toliko da sugerira da za razliku od svog brata Pietra Lorenzettija i Simonea Martinija, Ambrogio se nije školovao u Ducciovoj radionici. Prisutnost ovog djela u selu blizu [[Firenca|Firence]] i kasniji dokazi da je Ambrogio živio u okolini ovog grada barem do 1332. također sugeriraju da je on, iako rodom iz Siene, dobio obuku bližu onoj [[Giotto di Bondone|Giotta]] i firentinskog kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]], što je vidljivo u čvrstoći figura. Udaljenost od slikarskog stila Giotta i njegovih sljedbenika ostaje znatna, što umjetnika još više udaljava od [[Firentinska škola|firentinske škole slikarstva]] i doprinosi pojavi zaista originalnih stilskih osobina u umjetnosti Ambrogia Lorenzettija od njegovih najranijih dana.

U ovom djelu, crte lica Madone i djeteta nisu baš mekane, dok figure imaju statuarno i snažno prisustvo,  odražavajući statue Arnolfa di Cambija. Prikaz Madone je frontalan, urađen na bizantijski način, te podsjeća na djela iz druge polovine 13. vijeka. Neki stručnjaci čak su iznijeli hipotezu da je mecena eksplicitno tražio od umjetnika da se pozove na stil tog vremena. Madonin ogrtač prikazan je u punoj boji i s malo detalja u naborima draperije. Lica imaju slab [[kjaroskuro]] (raspored sjene i svjetlosti na slici), a prijestolje je jednostavna, ugaona drvena stolica s geometrijskim ukrasima, ali je arhitektura svedena na minimum. To su vjerovatno bila početna stilska ograničenja mladog slikara koji će kasnije doživjeti veliku evoluciju.

Već na ovom ranom panelu uočljivo je ono što će postati jedan od najvećih doprinosa Ambrogia Lorenzettija historiji umjetnosti, a to je njegov živopisni naturalizam u prikazivanju figura. Madonine ruke drže malog Isusa umjesto da ga okružuju. Njena desna ruka je nagnuta u odnosu na podlakticu, podupirući Isusovu desnu nogu. Prsti obje ruke nisu paralelni, već su raspoređeni kako bi bolje poduprli dijete. Kažiprst desne ruke se posebno ističe, s dotad neviđenim funkcionalnim naturalizmom. Dijete gleda svoju majku, a njegovi zglobovi i pogled na lijevo stopalo pokazuju dijete koje maše rukama i nogama kao pravo dojenče.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro i Ambrogio Lorenzetti'', Firenza, 2010, {{ISBN| 88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;. Djelo je restaurirano 1936. dok je okvir originalan.&lt;ref name= &quot;AL&quot;/&gt;
Ova slika ima izuzetno vrijedan dvostruki značaj, ona dokazuje rani boravak Ambrogia u Firenci i pomiče datum izrade njegove najranije poznate slike za 12 godina.&lt;ref name=&quot;AHSP&quot;&gt;George Harold Edgell, ''A History of Sienese Painting'', Lincoln Mac Veagh, The Dial Press Inc. New York 1932. str. 124&lt;/ref&gt;

=== Firenca, Siena ===
Godine od 1320. do 1332. predstavljaju najmaglovitiji period slikarevog umjetničkog života, budući da djela iz ovog perioda nemaju precizno određene datume izrade ili dokumentaciju. Međutim, čini se vjerovatnim da je slikar tokom ovog vremena djelovao na relaciji između Firence i Siene. Dokument datiran 1321. iz [[Državni arhiv Firence|Državnog arhiva Firence]], koji potvrđuje da je umjetnik napravio novčani dug kod izvjesnoa Mea di Lape. U svrhu naknade duga, umjetniku je u mjestu Nudo di Vermiglio zaplijenjen ogrtač &quot;guarnacca&quot;, napravljen od visokokvalitetne tkanine od brokata, podstavljen krznom, koji je u to vrijeme predstavljao simbol bogatstva i visokog društvenog statusa. Drugi dokument svjedoči da je umjetnik od 1328. do 1330. bio član Ceha ljekara i apotekara (kojem su se u to vrijeme mogli pridružiti i slikari), a [[Lorenzo Ghiberti]] citira neke od njegovih freski u firentinskom augustinskom samostanu, vjerovatno oslikane između 1327. i 1332. Godine 1324. Lorenzetti je prodao mali komad zemlje kako bi kupio kuću u Sieni i platio pripadajuće poreze, a drugi dokument iz 1331. svjedoči o proviziji koju je Gradsko vijeće Siene (&quot;[[Podestà]]&quot;) preko kolateralnog sudije isplatilo Lorenzettiju.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 021.jpg|thumb|200px| desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, pinakoteka [[Brera]], [[Milano]].]]
Jedno od značajnih djela djela iz ovog perioda je &quot;[[Madona s djetetom (Lorenzetti, Brera)|Madona s djetetom]]&quot; (slika desno) za koje većina stručnjaka smatra da je urađeno 1320-1327, a danas se čuva u [[Pinakoteka|pinakoteci]] [[Brera]] u [[Milano|Milanu]].
Urađeno je tehnikom [[Tempera|tempere]] i zlata na drvu; umjetnik ga nije potpisao, a nema ni datuma izrade. Slika je vjerovatno bila središnji element [[poliptih]]a, kao u djelima [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] i drugih sijenskih slikara. Pripisivanje djela Ambrogiju Lorenzettiju prvi je predložio Guido Cagnola 1908. godine, isključivo na stilskim osnovama i od tada ovaj prijedlog prihvatili su svi kritičari.&lt;ref name= &quot;CF&quot;&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro e Ambrogio Lorenzetti'', Le Lettere, Firenca, 2010. {{ISBN|88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;

Vjerovatno namijenjeno privatnoj pobožnosti, ovo djelo primjer je vrlo istančanog ukusa i vješte tehnike izrade. Na zlatnoj podlozi dva velika oreola su označena finom, urezanom linijom; pravougaonost panela izmijenjena je motivom pletenog luka i cvijećem u gornjim uglovima. Dvije figure povezane su u sistemu valovitih ritmova i spiralnih pokreta. Šire se ili sužavaju sporim valovima u dubini. Nijedna bora ne narušava kompaktnu boju [[Slonovača|slonovače]] lica i duge, naizgled bez kostiju ruke Madone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/90madonn.html|title= ''Ambrogio orenzetti - Madonna and Child''|website= wga.hu|access-date= 7. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
Slika je pretrpjela oštećenja, tako da je vidljiva [[boja]] temeljnog sloja tokom pripreme, a to se posebno odnosi na lice Madone. Iako oštećena, &quot;Madona s djetetom&quot; iz pinakoteke Brera predstavlja jedno od [[Remek-djelo|remek-djela]] italijanskog slikarstva iz prve polovine 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pinacotecabrera.org/en/collezioni/collezione-on-line/madonna-and-child-10/|title= ''Madonna and Child''|website= pinacotecabrera.org|access-date= 2. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

Ambrogio Lorenzetti je između 1320-22 samostalno ili zajedno s bratom Pietrom naslikao seriju raspeća (pogledati galeriju), koja se danas čuvaju u nekim od uglednih svjetskih muzeja i privatnih kolekcija. 
Neki naučnici ovim godinama pripisuju &quot;''Blumenthalovu Madonu''&quot; (pogledati galeriju) iz [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeja]] u New Yorku, &quot;Madonu del Latte&quot; iz augustinskog Manastira svetog Spasitelja u Leccetu i koja je danas nalazi izložena u Dijecezanskom muzeju u Sijeni, &quot;''Raspeće''&quot; iz crkve Svete Lucije u blizini [[Montenero, Grosseto|Montenera]] i Svetu Luciju u blizini [[Castel del Piano|Castel del Piana]]. Međutim, konsenzus o datiranju navedenih djela daleko je od jednoglasnog među naučnicima, ostavljajući velike nesigurnosti po pitanju datuma njihove izrade.
Djelo o kojem postoji najveći konsenzus odnosi se na &quot;''Raspeće''&quot; (pogledati galeriju) iz Crkve San Niccolò al Carmine u Sieni (danas izloženom u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji istog grada) oko kojeg se dvije trećine naučnika slaže da je naslikana između 1324. i 1331. Ovaj konsenzus zasnovan je prije svega zato što iz istih godina potječe i oltarna slika &quot;Karmelićanski poliptih&quot; njegovog brata Pietra (pogledati sekciju Karmelićanski poliptih na stranici o Pietru Lorenzettiju), s kojim je Ambrogio uvijek slikao rame uz rame unutar granica grada Siene. Djelo je znatne veličine i odlikuje se čvrstom i robusnom glomaznošću tipičnom za toskansku školu, ali pokazuje karakterizaciju lica, glave i ukrasa tipične za sijenski manir, najavljujući zrelost slikara.&lt;ref name= &quot;CF&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, San Ludovico di Tolosa si congeda da papa Bonifacio VIII, 1336-37 circa, dalla sala capitolare, 00 (2).jpg|thumb|150px|desno|&quot;''Papa Bonifacije VIII prima svetog Luja od Tuluza ''&quot;]]
U tom vremenskom periodu Ambrogio je otprilike 1324-27 naslikao fresku &quot;''Papa Bonifacije VIII prima svetog Luja od Tuluza''&quot; u kojoj je veoma primjetan utjecaj slikarskog stila Giottoa di Bondonea. Ova freska predstavlja jednu od četiri glavne scene u Bazilici svetog Franje u Sieni u kojoj se sveti Luj od Tuluza odriče kraljevske krune pred papom Bonifacijem VIII, i živopisno prikazuje svečevo simbolično odricanje od svoje krune u službi Crkve.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/2chapte2.html|title= '' &quot;''Pope Boniface VIII receiving St Louis of Toulouse as a Novice''&quot;''|website= wga.hu|access-date= 16. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Freska je djelimično oštećena, a boja je sačuvana samo u gornje dvije trećine ovog djela, u kojem je umjetnik pokazao vrhunsku vještinu organizovanja dizajna uz vrhunsko ovladavanje prozračnim prostorom.
On je sa lijepim dramatičnim prizvukom u svoju kompoziciju uvrstio snažno karakterističan prikaz [[Robert, kralj Napulja|Roberta Anžuvinskog]], kralja koji nosi odbačenu krunu svog brata, a njegov namršteni izraz lica odaje njegovu zbunjenost dok razmišlja o svečanom obredu odricanja.&lt;ref name=&quot;DIP&quot;&gt;''The Dawn of Italian Painting 1250-1400'', Alastair Smart, Cornell University Press, Ithaca, New York, str. 104 {{ISBN|0-8014-1124-6}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - san procolo.jpg|thumb|200px|lijevo|&quot;Triptih svetog Prokule&quot;, visina 57 cm; širina 171 cm, Uffizzi Galerija, približno 1332.]]
U firentinskoj [[Crkva svetog Prokule|Crkvi svetog Prokule]] nalazi se &quot;''Triptih svetog Prokule''&quot; datiran 1332., a mnogi svjedoci su tokom stoljeća pročitali potpis umjetnika i datum koji je dodao (1332.), koji su sada izgubljeni. Triptih, nedavno ponovo sastavljen u Galeriji Uffizi u Firenci, prikazuje Madonu s djetetom između svetog Nikole (lijevo) i Prokula (desno). Iznad tri panela, vrhovi prikazuju Isusa Otkupitelja (u sredini) i svetog Ivana Evanđelistu (lijevo) i Ivana Krstitelja (desno). U poređenju s djelom &quot;Madona di Vico l'Abate iz 1319., Ambrogio Lorenzetti je napravio ogromni napredak u volumetrijskom prikazu likova, u profinjenosti figura, u korištenju [[kjaroskuro]] modulacija, u izraženom profiliranju likova, u bogatoj dekoraciji, sada očito bližoj onima iz Giottove škole. Držanje figura je i dalje kruto i djeluju ukočeno, što ih razlikuje od Giottovih figura iz ranih 1330-ih (naprimjer, savremeni &quot;''Bolonjski poliptih''&quot;) ili čak od onih Simonea Martinija ili [[Lippo Memmi|Lippa Memmija]] (naprimjer, sačuvana panelna ploča od Lippa Memmija u Kansas Citiju).
Upravo je humanost odnosa između svete Marije i djeteta ono što razlikuje ovo djelo. Na ovoj slici, mali Isus gleda svoju majku širom otvorenih očiju i poluotvorenih usta, stvarajući izraz tipičan za novorođenče. Marija mu uzvraća pogled i pruža djetetu spokojan i umirujući izraz, pružajući desnu ruku za igru. Marijina lijeva ruka, međutim, ima tipičan &quot;Lorenzettijev&quot; aranžman s raširenim prstima, naglašavajući energiju njenog stiska.

Također, u istoj crkvi nalazile su se četiri panelne ploče naslikane otprilike iste (1332.) godine, na kojima su prikazane &quot;[[Epizode iz života svetog Nikole (Ambrogio Lorenzetti)|Epizode iz života svetog Nikole]]&quot;, danas izložene u Uffiziju. Paneli otkrivaju umjetnikov izvanredan narativni dar i njegovu vještinu u stvaranju složenih arhitektonskih scena, čak izbjegavajući neprirodnu konvenciju probijanja zidova kako bi se otkrilo šta se dešava u prostorijama. Naprimjer, u sceni svetog Nikole koji oživljava dijete koje je zadavio [[đavo]], dijete-protagonist prikazano je četiri puta u četiri uzastopna trenutka, a svaki se odvija na dva sprata zgrade: prizemlje je otvoreno lukom, dok je gornji sprat vidljiv kroz lođu. Nadalje, u ovim scenama, zlatna pozadina gotovo je u potpunosti izostavljena, a arhitektura zauzima gotovo cijelu pozadinu.&lt;ref&gt;''Gallerie degli Uffizi, Gli Uffizi: Catalogo generale'', Firenze, Centro Di, 1980 [1979], {{ISBN|88-7038-021-1}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u Sienu ===
Približno 1335. Ambrogio Lorenzetti se vratio u Sienu. Godine 1649. dominikanski teolog [[Isidoro Ugurgeri Azzolini]] izvijestio je da je vidio potpise Ambrogia Lorenzettija i njegovog brata Pietra na tada propadajućim freskama u bolnici Santa Maria della Scala, zajedno s datumom (1335). Ove freske su sada izgubljene. Lorenzo Ghiberti također spominje freske Pietra i Ambrogia Lorenzettija u klaustru i kapitulu Crkve svetog Franje u Sieni, freske od kojih je danas ostalo samo nekoliko scena i koje potječu iz 1336. Zajedničko prisustvo njegovog brata Pietra u ovim sijenskim fresko ciklusima sugerira da je Ambrogio Lorenzetti uspio dobiti narudžbe u svom rodnom gradu zahvaljujući svom bratu, koji je sigurno uživao više poštovanja nego on tokom tih godina.

U istom periodu, Ambrogio je bio aktivan i kao samostalni umjetnik, posebno u ruralnom području Siene. Iz opatije svetog Jakova i Kristofora u Rofenu potječe oltarna slika &quot;''Madona s djetetom, svetim Mihajlom arhanđelom i svecima''&quot;, izloženog u Muzeju sakralne umjetnosti u italijanskom gradu [[Asciano]]u. Datira iz 1332-37 i vjerovatno je nastala nakon &quot;''Triptiha svetog Prokula''&quot;. Gotovo svi naučnici pripisuju četiri sveca naslikanih u periodu između 1332-35 u raščlanjenom poliptihu nepoznatog porijekla izloženog u [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]] u Sieni. 

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti Madonna mit dem Kinde.tif|&quot;''Madona s djetetom''&quot;, dimenzije 85&amp;nbsp;cm x 58&amp;nbsp;cm, Muzej likovne umjetnosti u Budimpešti 1319-48
Datoteka:Ambrogio lorenzetti, crocifissione, 1320-22 ca.jpg|&quot;''Raspeće''&quot;, Sallini kolekcija, 1320-22
Datoteka:Pietro e ambrogio lorenzetti (e bottega), calvario, 01.jpg|&quot;''Kalvarija''&quot;, dimenzije 52&amp;nbsp;cm x 22&amp;nbsp;cm, [[Musée du Petit Palais, Avignon]], 1320-22, Ambrogio i Pietro Lorenzetti
Datoteka:Pietro lorenzetti con ambrogio, crocifissione, 1320-30 ca. (pesanti ridipinture del xix sec).jpg|&quot;''Raspeće''&quot;, [[Muzej Stibbert]], 1320-22, Pietro i Ambrogio Lorenzetti
Datoteka:Ambrogio lorenzetti, san michele vittorioso sul demonio, vetrata, 1325-30 ca. (siena, palazzo pubblico).jpg|&quot;''Sveti Mihajlo pobjeđuje demona''&quot;, [[vitraj]], [[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]], Siena, 1325-30
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - Saint Elizabeth of Hungary - P15n10 - Isabella Stewart Gardner Museum.jpg|&quot;''Sveta Elizabeta Mađarska''&quot;, dimenzije 36,5&amp;nbsp;cm - 25&amp;nbsp;cm, [[Isabella Stewart Gardner Muzej]], [[Boston]], 1319-47
Datoteka:Madonna and Child MET ep41.190.26.bw.R.jpg|&quot;''Blumenthal Madona''&quot;, tempera na drvu sa pozlaćenom pozadinom, dimenzije 94&amp;nbsp;cm - 56,2&amp;nbsp;cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], 1319-47
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, Crocifisso del Carmine di Siena, Post-restoration.jpg|&quot;''Raspeće''&quot;, Srkva San Niccolò del Carmine, Nacionalna pinakoteka, Siena, visina 266&amp;nbsp;cm, 1324-31 
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 023.jpg|&quot;''Madona s djetetom''&quot;, Dijecezijski muzej svete umjetnosti (Siena), dimenzije 90&amp;nbsp;cm x 45&amp;nbsp;cm, 
&lt;/gallery&gt;

=== Alegorija učinaka dobre i loše vladavine ===
{{Glavni|Alegorija učinaka dobre i loše vladavine}}
=== Posljednja djela ===
=== Smrt 1348. ===
=== Stil i utjecaj ===
Dok je [[Pietro Lorenzetti]] revolucionirao [[Sijenska škola|sijensko slikarstvo]], vješto ga je podržavao njegov mlađi brat Ambrogio. Na osnovu uglavnom kasnijih dokumenata koji ga spominju, uvijek se pretpostavljalo da je Ambrogio bio mlađi. Ovaj zaključak proizilazi i iz njegovog slikarskog stila, a moguće je da je prvu obuku dobio od svog starijeg brata.Tome je dodao i daljnju obuku u Firenci u kojoj je boravio u dva navrata. Kao inovator zaslužuje manje priznanja od Pietra, ali kao umjetnik imao je veći genij. Njegova tehnika bila je savršenija, paleta ugodnija, a njegov umjetnički duh profinjeniji, te je zbog toga bio popularniji od starijeg brata.&lt;ref name=&quot;AHSP&quot;/&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://cavallinitoveronese.co.uk/general/view_artist/13, &quot;Cavallini to Veronese&quot;]

{{Commons category|Ambrogio Lorenzetti}}

[[Kategorija:Rođeni 1290.]]
[[Kategorija:Umrli 1348.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]
[[Kategorija:Sijenska škola]]</text>
      <sha1>cz527p5hxm3rwzsqc7cxb2ib5wo67pe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željeznička stanica Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538483</id>
    <revision>
      <id>3934494</id>
      <parentid>3934430</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T15:23:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3934494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15715" sha1="2pgsj2st5vwabhd3oci83q0oi8ytkv1" xml:space="preserve">{{Infokutija stanica
| ime                  = Željeznička stanica Mostar
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = bs
| smbol_lokacija       = 
| simbol               = 
| vrsta                = željeznička stanica
| slika                = Mostar railway station (DSC04862).jpg
| alt                  = Željeznička stanica Mostar
| opis                 = Pogled na zgradu željezničke stanice
| adresa               = Trg Ivana Krndelja 1
| varoš                = [[Mostar]]
| država               = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| iso_regija           = [[Mostar]]
| koordinate_prikaz    = inline,title
| širina_stepeni       = 43
| širina_minuta        = 20
| širina_sekundi       = 55
| širina_SJ            = N
| dužina_stepeni       = 17
| dužina_minuta        = 48
| dužina_sekundi       = 50
| dužina_IZ            = E
| vlasnik              = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]
| operator             = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]
| linija               = [[Pruga Sarajevo - Ploče|Sarajevo – Ploče]]
| razdaljina           = 
| platforme            = 3
| šine                 = 6
| vozni_operatori      = [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]
| povezanost           = Autobuska stanica Mostar
| struktura            = Nadzemna
| parking              = Da
| biciklo              = Da
| invalidi             = 
| kod                  = 
| zona                 = 
| veb-sajt             = [http://www.zfbh.ba www.zfbh.ba]
| otvorena             = 14. juni 1885.
| zatvorena            = 
| putnici              = 
| put_godina           = 
| put_rang             = 
| usluge               = Putnički i teretni saobraćaj
}}
'''Željeznička stanica Mostar''' je željeznička stanica u [[Mostar]]u, [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na [[Pruga Sarajevo - Ploče|željezničkoj pruzi Sarajevo – Ploče]]. Prva željeznička stanica u Mostaru otvorena je 1885, nakon izgradnje uskotračne pruge koja je povezala Mostar s [[Metković]]em. Današnja zgrada stanice izgrađena je 1960-ih, u okviru izgradnje pruge normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče.

== Historija ==

=== Uspostavljanje željezničke veze s Mostarom ===
[[Datoteka:Cadastral map of Mostar (1881) - Bukavje and Narenta sector - Bosnia and Herzegovina-bs.png|mini|desno|300px|Isječak iz austrougarskog katastarskog plana grada Mostara iz 1881, koji prikazuje lokalitet Bukavje i tok rijeke Neretve. Karta je historijski izvor za identifikaciju izvornih katastarskih parcela Lakišića harema (vakufske imovine Lakišića), koje je austrougarska uprava 1884. uzurpirala radi izgradnje uskotračne pruge Metković–Mostar i kompleksa Željezničke stanice Mostar.]]
[[Datoteka:Old railway station and narrow-gauge train in Mostar - Bosnia and Herzegovina (1887)-bs.jpg|mini|desno|300px|Stara željeznička stanica u Mostaru (1887)]]
[[Datoteka:Railway station staff in Mostar - Bosnia and Herzegovina (1931)-bs.jpg|mini|desno|300px|Radnici Željezničke stanice Mostar ispred zgrade stanice (1931)]]
Željeznička stanica u Mostaru nastala je u okviru izgradnje uskotračne [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] koja je trebala povezati unutrašnjost [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] s [[Jadransko more|jadranskom obalom]] preko [[Metković]]a. Izgradnja dionice između Metkovića i Mostara započela je 1884, a radove je izvodilo preduzeće Karla V. Schwarza iz [[Beč]]a. Pruga je građena s kolosijekom širine 760 mm, koji je bio karakterističan za tadašnju željezničku mrežu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Vremeplov1885&quot;&gt;{{cite web |title=A Look into the Past – 125 Years of the Neretva Railway Line |url=https://vremeplov.ba/2025/en/2025/07/14/a-look-into-the-past-125-years-of-the-neretva-railway-line/ |website=Vremeplov |publisher=Vremeplov |date=14. 7. 2025 |access-date=5. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pruga Metković – Mostar puštena je u javni saobraćaj u junu 1885. Izvori se razlikuju u navođenju datuma svečanog otvaranja: službena željeznička historiografija i novija istraživanja uglavnom navode 14. juni 1885, dok pojedini izvori prvi svečani dolazak voza u Mostar navode 13. juna.&lt;ref name=&quot;Vremeplov1885&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CIDOM1885&quot;&gt;{{cite book |last1=Vrančić |first1=Tibor |last2=Špago |first2=Smail |last3=Džabirov |first3=Armin |title=Mostar u staroj štampi |publisher=Elektronsko samoizdanje |location=Mostar |date=2021 |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/03/Knjiga-Mostar-u-staroj-%C5%A1tampi-pdf.pdf |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Dolazak prvog [[voz]]a predstavljao je važan događaj za Mostar. Nova željeznička veza omogućila je bržu komunikaciju grada s Metkovićem i preko njega s jadranskom obalom, dok je izgradnja željezničke infrastrukture istovremeno označila početak novog razdoblja u razvoju gradskog [[saobraćaj]]a i [[privreda|privrede]]. Željeznička pruga bila je dio šireg sistema poznatog kao [[Neretvanska pruga|Neretvanska željeznica]] odnosno ''Narentabahn''.&lt;ref name=&quot;Vremeplov1885&quot; /&gt;

Prvobitna stanica nalazila se na području današnjeg centralnog Mostara, zapadno od Neretve. Prema dokumentima koji opisuju planiranje pruge 1884, za izgradnju stanice bio je predviđen prostor [[Lakišića harem|Lakišića harema]], tada velikog muslimanskog groblja. Planirani željeznički kompleks obuhvatao je prijemnu zgradu, tri pomoćna kolosijeka, kolosijeke za radionice i vučnu službu, skladište robe s istovarnom rampom, ložionicu, radionice, vodnu stanicu i druge pomoćne objekte.&lt;ref name=&quot;MuftijstvoLakisic&quot;&gt;[https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/teme/1939-stoljece-i-po-nerijesenih-pravnih-zavrzlama-oko-lakisica-harema „Stoljeće i po neriješenih pravnih zavrzlama oko Lakišića harema“], Muftijstvo mostarsko. Pristupljeno 5. oktobra 2026.&lt;/ref&gt;

Izgradnja željezničke stanice i pruge imala je i značajne posljedice za postojeću urbanu strukturu. Prostor stare željezničke stanice do 1884. bio je Lakišića harem, površine oko 19 dunuma. Nakon što je vakufska zemlja Lakišića harema oduzeta, nišani iz harema preneseni su na harem Kantarevac (u Liska ulici, gdje su se zadržali do 1954, kada je i taj harem sravnjen za potrebe proširenja gradskih ulica.&lt;ref name=&quot;Fokus_LakisicHarem_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Centar Mostara nekad je bio veliki harem Ahmed-age Lakišića (FOTO) |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/centar-mostara-nekad-je-bio-veliki-harem-ahmed-age-lakisica-foto/1020259/ |website=Fokus.ba |publisher=Fokus.ba |date=21. 2. 2018 |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dedovic_LakisicaHarem_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Dedović |first=Salem |title=Lakišića harem u Mostaru – Historijat jednog važnog vakufskog lokaliteta |url=https://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bastina/993-lakisica-harem-u-mostaru-historijat-jednog-vaznog-vakufskog-lokaliteta |website=Muftijstvo mostarsko |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=24. 11. 2020 |access-date=5. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Prvobitna zgrada željezničke stanice imala je čekaonicu s blagajnama okrenutu prema ulici, dok se na suprotnoj strani nalazio izlaz prema peronima. Uz kolosijeke se nalazio željeznički restoran, a na spratu su bili stanovi za željezničko osoblje. Kompleks je, osim putničke funkcije, imao i radionice, ložionicu i druge objekte potrebne za održavanje lokomotiva i vagona.&lt;ref name=&quot;CIDOM1885&quot; /&gt;

=== Produženje pruge prema Sarajevu ===

Željeznička veza Mostara s Metkovićem bila je prvi dio šireg pravca prema unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Dionica od Mostara prema [[Ostrožac|Ostrošcu]], [[Jablanica|Jablanici]] i [[Prozor-Rama|Rami]] puštena je u saobraćaj 22. augusta 1888. Dionica od Ostrošca preko [[Lisičići|Lisičića]] do [[Konjic]]a završena je i puštena u saobraćaj 10. novembra 1889.&lt;ref name=&quot;Vremeplov1885&quot; /&gt;

Najzahtjevniji dio pruge predstavljao je uspon od Konjica prema [[Ivan-sedlo|Ivan-sedlu]] i dalje prema Sarajevu. Zbog velikih visinskih razlika na tom području primijenjena su posebna tehnička rješenja, uključujući zupčanicu na pojedinim dionicama. Dionica Konjic–Sarajevo završena je 1891, a prvi voz iz Mostara za Sarajevo krenuo je 1. augusta iste godine.&lt;ref name=&quot;Vremeplov1885&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CIDOM1885&quot; /&gt;

=== Izgradnja pruge normalnog kolosijeka i nove zgrade željezničke stanice ===

Tokom druge polovine 20. stoljeća dotadašnja uskotračna željeznička mreža postala je tehnički i saobraćajno neadekvatna za potrebe industrijalizacije i povećanja obima putničkog i teretnog saobraćaja. U Bosni i Hercegovini od sredine 20. stoljeća počela je sistemska izgradnja pruga normalnog kolosijeka, širine 1.435 mm, koje su postepeno zamjenjivale uskotračne pruge.&lt;ref name=&quot;ZFBHHistorija&quot;&gt;{{cite web |author=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |title=Historija |url=https://www.zfbh.ba/o-nama/historija/ |website=Željeznice FBiH |publisher=Željeznice FBiH |access-date=6. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U tom periodu izgrađena je nova [[Pruga Sarajevo - Ploče|pruga Sarajevo – Ploče]], koja je puštena u saobraćaj 1. oktobra 1968.&lt;ref name=&quot;ZFBHHistorija&quot; /&gt; Izgradnja nove pruge kroz Mostar dovela je do premještanja željezničke stanice na novu lokaciju istočno od [[Neretva|Neretve]]. Nova željeznička stanica izgrađena je 1968. prema projektu arhitekte [[Nedim Džudža|Nedima Džudže]] i nalazi se na [[Trg Ivana Krndelja (Mostar)|Trgu Ivana Krndelja]].&lt;ref name=&quot;UNESCO946&quot;&gt;{{cite web |author=UNESCO World Heritage Centre |title=The Old Bridge Area of the Old City of Mostar – World Heritage Scanned Nomination |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/946rev.pdf |website=UNESCO World Heritage Centre |publisher=UNESCO |date=15. 7. 2005 |access-date=6. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArhMapaMostar&quot;&gt;{{cite web |title=Arhitektonska ruta – Project Attachment |url=https://keep.eu/api/project-attachment/29274/get_file/ |website=Keep.eu |publisher=Keep.eu |access-date=7. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

[[Pruga Sarajevo - Ploče]] elektrificirana je 1969.&lt;ref name=&quot;ZFBHHistorija&quot; /&gt;

=== Ratna razaranja i obnova ===

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Mostara#Druga opsada (juni 1993 – april 1994)|druge opsade Mostara]] željeznička stanica nalazila se na području istočnog dijela grada koji je bio pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Od juna 1993. do početka 1994. istočni dio Mostara bio je izložen intenzivnom granatiranju od strane [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO) sa položaja u zapadnom dijelu grada, pri čemu su oštećeni i uništeni brojni stambeni, javni i drugi objekti, uključujući Željezničku stanicu  Mostar.&lt;ref name=&quot;ICTY_Prlic_Judgement_Vol3_2013&quot;&gt;{{cite web |author=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |title=Prosecutor v. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić &amp; Berislav Pušić – Public Judgement (Volume 3 of 6) |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-3.pdf |website=ICTY.org |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=29. 5. 2013 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Prlic_ProsecutionPreTrialBrief_2006&quot;&gt;{{cite web |author=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |title=Prosecutor v. Jadranko Prlić et al. – Prosecution Submission of Pre-Trial Brief with Exhibit Numbers |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/custom3/en/060602.pdf |website=ICTY.org |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=2. 6. 2006 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Obnova pruge i stanica pokrenuta je 1994. u okviru međunarodnog projekta obnove [[Pruga Sarajevo - Ploče|željezničke pruge Sarajevo – Ploče]], a obnovu je provela Evropska uprava Mostara uz podršku država članica [[Evropska unija|Evropske unije]] koje su osigurale više od 6,65 miliona za ovaj projekat.&lt;ref name=&quot;ReichelRailway&quot;&gt;{{cite book |last=Reichel |first=Sarah |title=Transitional Administrations in former Yugoslavia: A repetition of failures or a necessary learning process towards a universal peace-building tool after ethno-political war? |url=https://www.econstor.eu/bitstream/10419/49849/1/320316866.pdf |publisher=Wissenschaftszentrum Berlin für Sozialforschung |year=2000 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OHRRailway&quot;&gt;{{cite web |author=Office of the High Representative |title=OHR Bulletin 12 – July 29, 1996 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-12-july-29-1996-3/ |website=OHR.int |publisher=Office of the High Representative |date=29. 7. 1996 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obnovljena željeznička pruga puštena je u saobraćaj 30. jula 1996, kada je nakon četverogodišnjeg prekida prvi voz iz Sarajeva stigao u Mostar. U isto vrijeme otvorena je i obnovljena željeznička stanica Mostar.&lt;ref name=&quot;OHRRailway&quot; /&gt;

=== Savremena funkcija i saobraćaj ===

Željeznička stanica Mostar služi za putnički saobraćaj na [[Pruga Sarajevo - Ploče|pruzi Sarajevo – Ploče]] i dio je mreže [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]] (ŽFBiH). U redovnom putničkom saobraćaju povezana je sa [[Sarajevo|Sarajevom]] i [[Čapljina|Čapljinom]].&lt;ref name=&quot;ZFBH_RedVoznje&quot;&gt;{{cite web |title=Red vožnje |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-/ |website=ZFBH.ba |publisher=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Od novembra 2025. uvedena je međunarodna putnička linija [[Sarajevo]] – [[Ploče]], koja prolazi kroz Mostar. U 2026. linija je saobraćala kao sezonski voz tokom ljetnog perioda, petkom, subotom i nedjeljom.&lt;ref name=&quot;ZFBH_RedVoznje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SarajevoPloce2025&quot;&gt;{{cite web |title=Željeznice FBiH i HŽ Putnički prevoz uspostavljaju novu međunarodnu putničku liniju Sarajevo-Ploče tokom vikenda |url=https://www.zfbh.ba/zeljeznice-fbih-i-hz-putnicki-prevoz-uspostavljaju-novu-medjunarodnu-putnicku-liniju-sarajevo-ploce-tokom-vikenda/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |publisher=Željeznice FBiH |date=2025 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na području Mostara odvija se i teretni željeznički saobraćaj. Stanica &quot;Mostar Teretna&quot; otvorena je za teretni promet različitih vrsta roba, uključujući prijevoz do naftnog terminala. Teretna stanica nalazi se na istoj pruzi Sarajevo – Ploče, južno od putničke stanice Mostar.&lt;ref name=&quot;CargoStanice&quot;&gt;{{cite web |title=Stanice otvorene za teretni promet |url=https://www.zfbh.ba/cargo/stanice/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |publisher=Željeznice FBiH |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OpasneMaterije&quot;&gt;{{cite web |title=Prijevoz opasnih materija |url=https://www.zfbh.ba/cargo/prijevoz-opasnih-materija/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |publisher=Željeznice FBiH |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Pruga Sarajevo - Ploče]]
* [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Željeznice Republike Srpske]]
* [[Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons category-inline|Željeznička stanica Mostar}}
* [http://www.zfbh.ba Službeni sajt Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]

[[Kategorija:Željezničke stanice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Mostaru]]
[[Kategorija:Građevine u Mostaru]]
[[Kategorija:Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>2pgsj2st5vwabhd3oci83q0oi8ytkv1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podhum (Mostar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538546</id>
    <revision>
      <id>3934480</id>
      <parentid>3934478</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T12:19:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3934480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5808" sha1="f7wvf0w5g02pd5acelwv6jc4hxv9vmo" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                      = Podhum
| izvorno_ime              = 
| drugo_ime                = 
| službeno_ime             = 
| naselje_vrsta            = stara mahala / gradska četvrt
| slika                    = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - minaret and courtyard in Podhum, Mostar - Bosnia and herzegovina (2026)-bs.jpg
| slika_veličina           = 
| slika_alt                = 
| slika_opis               = Derviš-pašina džamija u Podhumu
| slika_zastava            = 
| zastava_alt              = 
| slika_grb                = 
| grb_alt                  = 
| etimologija              = 
| nadimak                  = 
| moto                     = 
| slika_karta              = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = 
| mapframe_shape           = 
| wikidata_općina          = 
| mapframe_caption         = Položaj Podhuma u gradu Mostaru
| koordinate               = {{coord|43|20|20|N|17|48|35|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                  = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                   = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
| općina                   = [[Mostar]]
| osnovan                  = 
| osnivač                  = 
| sjedište                 = 
| načelnik                 = 
| načelnik_stranka         = 
| površina_ukupno          = 
| površina_naselja         = 
| površina_općine          = 
| površina_fusnote         = 
| površina_bilješka        = 
| nadmorska_visina         = 
| visina_fusnote           = 
| najveća_visina           = 
| najveća_visina_vrh       = 
| najmanja_visina          = 
| najmanja_visina_vrh      = 
| stanovništvo_datum       = 
| stanovništvo_ukupno      = 
| stanovništvo_fusnote     = 
| stanovništvo_naselje     = 
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina      = 
| stanovništvo_općina_izvor = 
| stanovništvo_demonim     = 
| poštanski_broj           = 88000
| pozivni_broj             = +387 36
| matični_broj_naselja     = 
| matični_broj_općine      = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Podhum''' je stara [[mahala]] u [[Mostar]]u, smještena na desnoj obali [[Neretva|Neretve]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]]. Pripada grupi mostarskih mahala [[Zahum (Mostar)|Zahum]] i [[Predhum (Mostar)|Predhum]], koje se prostiru na sjevernim i istočnim padinama Huma.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Borislav-Pulji%C4%87-Mahale-grada-Mostara_opt.pdf |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |year=2011 |pages=159–171 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Čampara |first1=Ismail Braco |last2=Špago |first2=Smail |last3=Vrančić |first3=Tibor |title=Velike sitnice o Mostaru |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/03/Velike-sitnice-o-Mostaru.pdf |publisher=Samoizdanje u elektronskom obliku |year=2014 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Geografija i porijeklo ===

Naziv Podhum pripada grupi starih mostarskih [[toponim]]a Predhum, Podhum i Zahum. Prije [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] postojala su naselja Predhum i Zahum, između kojih je kasnije oblikovan prolaz nazvan Podhum. Granica između [[Zahum (Mostar)|Zahuma]] i Podhuma historijski se nalazila na području ulica Muje Bjelavca i Matije Gupca, dok je [[Šemovac]] činio granicu Podhuma i [[Predhum (Mostar)|Predhuma]].&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Miletić |first=Karlo Drago |title=Iz prošlosti Mostara |url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/19-Hercegovina-19-MILETI%C4%86.pdf |journal=Hercegovina |year=2021 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== Osmanski period ===

Podhum je kao [[mahala]] dokumentovan u drugoj polovini 16. stoljeća, kada se u njemu formirala mahala Derviš-paše Bajezidagića. Mahala se razvijala oko [[Džamija Derviš-paše Bajezidagića|džamije Derviš-paše Bajezidagića]], objekta kojeg je mostarski pjesnik, državnik i vakif [[Derviš-paša Bajezidagić]] podigao 1592.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot; /&gt;

Derviš-paša Bajezidagić je prvo 1592. podigao mesdžid, koji je [[Vakufnama|vakufnamom]] iz 1593. određen da bude [[džamija]]. Uz džamiju su izgrađeni [[mekteb]] i [[medresa]], a kamena [[munara]] podignuta je 1597.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istoriski spomenici u Mostaru iz turskog doba |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2022/03/Hivzija-Hasandedi%C4%87-Kulturno-istoriski-spomenici-u-Mostaru-iz-turskog-doba.pdf |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |year=1961 |pages=149–177 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izdržavanje džamije, mekteba i medrese Derviš-paša je osnovao [[vakuf]]. Prva vakufnama sastavljena je 1593, a dopunjena 1602. Vakufom je uvakufio devet dućana u Mostaru, mlinicu s pet vitlova na Buni i 130.000 dirhema u gotovini.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;DervisVakuf&quot;&gt;{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |url=https://muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca  |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Mostara]]
[[Kategorija:Naselja u Mostaru]]</text>
      <sha1>f7wvf0w5g02pd5acelwv6jc4hxv9vmo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934483</id>
      <parentid>3934480</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T12:49:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3934483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5802" sha1="gfxre8hhhzpl3qk4rx4ydpcbnqfjgq3" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                      = Podhum
| izvorno_ime              = 
| drugo_ime                = 
| službeno_ime             = 
| naselje_vrsta            = stara mahala / gradska četvrt
| slika                    = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - minaret and courtyard in Podhum, Mostar - Bosnia and herzegovina (2026)-bs.jpg
| slika_veličina           = 
| slika_alt                = 
| slika_opis               = Derviš-pašina džamija u Podhumu
| slika_zastava            = 
| zastava_alt              = 
| slika_grb                = 
| grb_alt                  = 
| etimologija              = 
| nadimak                  = 
| moto                     = 
| slika_karta              = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = 
| mapframe_shape           = 
| wikidata_općina          = 
| mapframe_caption         = Položaj Podhuma u gradu Mostaru
| koordinate               = {{coord|43|20|20|N|17|48|35|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                  = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                   = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
| općina                   = [[Mostar]]
| osnovan                  = 
| osnivač                  = 
| sjedište                 = 
| načelnik                 = 
| načelnik_stranka         = 
| površina_ukupno          = 
| površina_naselja         = 
| površina_općine          = 
| površina_fusnote         = 
| površina_bilješka        = 
| nadmorska_visina         = 
| visina_fusnote           = 
| najveća_visina           = 
| najveća_visina_vrh       = 
| najmanja_visina          = 
| najmanja_visina_vrh      = 
| stanovništvo_datum       = 
| stanovništvo_ukupno      = 
| stanovništvo_fusnote     = 
| stanovništvo_naselje     = 
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina      = 
| stanovništvo_općina_izvor = 
| stanovništvo_demonim     = 
| poštanski_broj           = 88000
| pozivni_broj             = +387 36
| matični_broj_naselja     = 
| matični_broj_općine      = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Podhum''' je stara [[mahala]] u [[Mostar]]u, smještena na desnoj obali [[Neretva|Neretve]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]]. Pripada grupi mostarskih mahala [[Zahum (Mostar)|Zahum]] i [[Predhum (Mostar)|Predhum]], koje se prostiru na sjevernim i istočnim padinama Huma.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Borislav-Pulji%C4%87-Mahale-grada-Mostara_opt.pdf |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |year=2011 |pages=159–171 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Čampara |first1=Ismail Braco |last2=Špago |first2=Smail |last3=Vrančić |first3=Tibor |title=Velike sitnice o Mostaru |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/03/Velike-sitnice-o-Mostaru.pdf |publisher=Samoizdanje u elektronskom obliku |year=2014 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i porijeklo ==
Naziv Podhum pripada grupi starih mostarskih [[toponim]]a Predhum, Podhum i Zahum. Prije [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] postojala su naselja Predhum i Zahum, između kojih je kasnije oblikovan prolaz nazvan Podhum. Granica između [[Zahum (Mostar)|Zahuma]] i Podhuma historijski se nalazila na području ulica Muje Bjelavca i Matije Gupca, dok je [[Šemovac]] činio granicu Podhuma i [[Predhum (Mostar)|Predhuma]].&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Miletić |first=Karlo Drago |title=Iz prošlosti Mostara |url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/19-Hercegovina-19-MILETI%C4%86.pdf |journal=Hercegovina |year=2021 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanski period ==
Podhum je kao [[mahala]] dokumentovan u drugoj polovini 16. stoljeća, kada se u njemu formirala mahala Derviš-paše Bajezidagića. Mahala se razvijala oko [[Džamija Derviš-paše Bajezidagića|džamije Derviš-paše Bajezidagića]], objekta kojeg je mostarski pjesnik, državnik i vakif [[Derviš-paša Bajezidagić]] podigao 1592.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot; /&gt;

Derviš-paša Bajezidagić je prvo 1592. podigao mesdžid, koji je [[Vakufnama|vakufnamom]] iz 1593. određen da bude [[džamija]]. Uz džamiju su izgrađeni [[mekteb]] i [[medresa]], a kamena [[munara]] podignuta je 1597.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istoriski spomenici u Mostaru iz turskog doba |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2022/03/Hivzija-Hasandedi%C4%87-Kulturno-istoriski-spomenici-u-Mostaru-iz-turskog-doba.pdf |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |year=1961 |pages=149–177 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izdržavanje džamije, mekteba i medrese Derviš-paša je osnovao [[vakuf]]. Prva vakufnama sastavljena je 1593, a dopunjena 1602. Vakufom je uvakufio devet dućana u Mostaru, mlinicu s pet vitlova na Buni i 130.000 dirhema u gotovini.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;DervisVakuf&quot;&gt;{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |url=https://muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca  |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Mostara]]
[[Kategorija:Naselja u Mostaru]]</text>
      <sha1>gfxre8hhhzpl3qk4rx4ydpcbnqfjgq3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934491</id>
      <parentid>3934483</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T14:31:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Geografija Mostara]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3934491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5768" sha1="olivcvpyub2q0ek2osh8tqvizeno4q2" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                      = Podhum
| izvorno_ime              = 
| drugo_ime                = 
| službeno_ime             = 
| naselje_vrsta            = stara mahala / gradska četvrt
| slika                    = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - minaret and courtyard in Podhum, Mostar - Bosnia and herzegovina (2026)-bs.jpg
| slika_veličina           = 
| slika_alt                = 
| slika_opis               = Derviš-pašina džamija u Podhumu
| slika_zastava            = 
| zastava_alt              = 
| slika_grb                = 
| grb_alt                  = 
| etimologija              = 
| nadimak                  = 
| moto                     = 
| slika_karta              = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = 
| mapframe_shape           = 
| wikidata_općina          = 
| mapframe_caption         = Položaj Podhuma u gradu Mostaru
| koordinate               = {{coord|43|20|20|N|17|48|35|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                  = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                   = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
| općina                   = [[Mostar]]
| osnovan                  = 
| osnivač                  = 
| sjedište                 = 
| načelnik                 = 
| načelnik_stranka         = 
| površina_ukupno          = 
| površina_naselja         = 
| površina_općine          = 
| površina_fusnote         = 
| površina_bilješka        = 
| nadmorska_visina         = 
| visina_fusnote           = 
| najveća_visina           = 
| najveća_visina_vrh       = 
| najmanja_visina          = 
| najmanja_visina_vrh      = 
| stanovništvo_datum       = 
| stanovništvo_ukupno      = 
| stanovništvo_fusnote     = 
| stanovništvo_naselje     = 
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina      = 
| stanovništvo_općina_izvor = 
| stanovništvo_demonim     = 
| poštanski_broj           = 88000
| pozivni_broj             = +387 36
| matični_broj_naselja     = 
| matični_broj_općine      = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Podhum''' je stara [[mahala]] u [[Mostar]]u, smještena na desnoj obali [[Neretva|Neretve]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]]. Pripada grupi mostarskih mahala [[Zahum (Mostar)|Zahum]] i [[Predhum (Mostar)|Predhum]], koje se prostiru na sjevernim i istočnim padinama Huma.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Borislav-Pulji%C4%87-Mahale-grada-Mostara_opt.pdf |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |year=2011 |pages=159–171 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Čampara |first1=Ismail Braco |last2=Špago |first2=Smail |last3=Vrančić |first3=Tibor |title=Velike sitnice o Mostaru |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/03/Velike-sitnice-o-Mostaru.pdf |publisher=Samoizdanje u elektronskom obliku |year=2014 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i porijeklo ==
Naziv Podhum pripada grupi starih mostarskih [[toponim]]a Predhum, Podhum i Zahum. Prije [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] postojala su naselja Predhum i Zahum, između kojih je kasnije oblikovan prolaz nazvan Podhum. Granica između [[Zahum (Mostar)|Zahuma]] i Podhuma historijski se nalazila na području ulica Muje Bjelavca i Matije Gupca, dok je [[Šemovac]] činio granicu Podhuma i [[Predhum (Mostar)|Predhuma]].&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Miletić |first=Karlo Drago |title=Iz prošlosti Mostara |url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/19-Hercegovina-19-MILETI%C4%86.pdf |journal=Hercegovina |year=2021 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanski period ==
Podhum je kao [[mahala]] dokumentovan u drugoj polovini 16. stoljeća, kada se u njemu formirala mahala Derviš-paše Bajezidagića. Mahala se razvijala oko [[Džamija Derviš-paše Bajezidagića|džamije Derviš-paše Bajezidagića]], objekta kojeg je mostarski pjesnik, državnik i vakif [[Derviš-paša Bajezidagić]] podigao 1592.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot; /&gt;

Derviš-paša Bajezidagić je prvo 1592. podigao mesdžid, koji je [[Vakufnama|vakufnamom]] iz 1593. određen da bude [[džamija]]. Uz džamiju su izgrađeni [[mekteb]] i [[medresa]], a kamena [[munara]] podignuta je 1597.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istoriski spomenici u Mostaru iz turskog doba |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2022/03/Hivzija-Hasandedi%C4%87-Kulturno-istoriski-spomenici-u-Mostaru-iz-turskog-doba.pdf |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |year=1961 |pages=149–177 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izdržavanje džamije, mekteba i medrese Derviš-paša je osnovao [[vakuf]]. Prva vakufnama sastavljena je 1593, a dopunjena 1602. Vakufom je uvakufio devet dućana u Mostaru, mlinicu s pet vitlova na Buni i 130.000 dirhema u gotovini.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;DervisVakuf&quot;&gt;{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |url=https://muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca  |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naselja u Mostaru]]</text>
      <sha1>olivcvpyub2q0ek2osh8tqvizeno4q2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934492</id>
      <parentid>3934491</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T14:34:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3934492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6111" sha1="t3woo86mdrr018nu9j8rzegi1k0surd" xml:space="preserve">{{Brisanje|Podhum je dio [[Spisak naseljenih mjesta u gradu Mostaru|zvaničnog statističkog naselja]] u Mostaru. Najbolje je sadržinu prebaciti u to naselje. Najniži stepen o kojima se pišu članci je &quot;naselje&quot;; a članci o mjesnim zajednicama takođe nemaju smisla. Nadalje pojam &quot;mahala&quot; ne postoji u teritorijanoj podjeli općina u Bosni i Hercegovini.|15. 10. 2026.}}

{{Infokutija naselje u BiH
| ime                      = Podhum
| izvorno_ime              = 
| drugo_ime                = 
| službeno_ime             = 
| naselje_vrsta            = stara mahala / gradska četvrt
| slika                    = Dervis-pasa Bajezidagic Mosque - minaret and courtyard in Podhum, Mostar - Bosnia and herzegovina (2026)-bs.jpg
| slika_veličina           = 
| slika_alt                = 
| slika_opis               = Derviš-pašina džamija u Podhumu
| slika_zastava            = 
| zastava_alt              = 
| slika_grb                = 
| grb_alt                  = 
| etimologija              = 
| nadimak                  = 
| moto                     = 
| slika_karta              = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = 
| mapframe_shape           = 
| wikidata_općina          = 
| mapframe_caption         = Položaj Podhuma u gradu Mostaru
| koordinate               = {{coord|43|20|20|N|17|48|35|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                  = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                   = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
| općina                   = [[Mostar]]
| osnovan                  = 
| osnivač                  = 
| sjedište                 = 
| načelnik                 = 
| načelnik_stranka         = 
| površina_ukupno          = 
| površina_naselja         = 
| površina_općine          = 
| površina_fusnote         = 
| površina_bilješka        = 
| nadmorska_visina         = 
| visina_fusnote           = 
| najveća_visina           = 
| najveća_visina_vrh       = 
| najmanja_visina          = 
| najmanja_visina_vrh      = 
| stanovništvo_datum       = 
| stanovništvo_ukupno      = 
| stanovništvo_fusnote     = 
| stanovništvo_naselje     = 
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina      = 
| stanovništvo_općina_izvor = 
| stanovništvo_demonim     = 
| poštanski_broj           = 88000
| pozivni_broj             = +387 36
| matični_broj_naselja     = 
| matični_broj_općine      = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Podhum''' je stara [[mahala]] u [[Mostar]]u, smještena na desnoj obali [[Neretva|Neretve]], u podnožju brda [[Hum (Mostar)|Hum]]. Pripada grupi mostarskih mahala [[Zahum (Mostar)|Zahum]] i [[Predhum (Mostar)|Predhum]], koje se prostiru na sjevernim i istočnim padinama Huma.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara: Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Borislav-Pulji%C4%87-Mahale-grada-Mostara_opt.pdf |journal=Prostor: Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |volume=19 |issue=1 (41) |year=2011 |pages=159–171 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Čampara |first1=Ismail Braco |last2=Špago |first2=Smail |last3=Vrančić |first3=Tibor |title=Velike sitnice o Mostaru |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/03/Velike-sitnice-o-Mostaru.pdf |publisher=Samoizdanje u elektronskom obliku |year=2014 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i porijeklo ==
Naziv Podhum pripada grupi starih mostarskih [[toponim]]a Predhum, Podhum i Zahum. Prije [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] postojala su naselja Predhum i Zahum, između kojih je kasnije oblikovan prolaz nazvan Podhum. Granica između [[Zahum (Mostar)|Zahuma]] i Podhuma historijski se nalazila na području ulica Muje Bjelavca i Matije Gupca, dok je [[Šemovac]] činio granicu Podhuma i [[Predhum (Mostar)|Predhuma]].&lt;ref name=&quot;Velike_Sitnice_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Miletić |first=Karlo Drago |title=Iz prošlosti Mostara |url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/19-Hercegovina-19-MILETI%C4%86.pdf |journal=Hercegovina |year=2021 |access-date=8. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanski period ==
Podhum je kao [[mahala]] dokumentovan u drugoj polovini 16. stoljeća, kada se u njemu formirala mahala Derviš-paše Bajezidagića. Mahala se razvijala oko [[Džamija Derviš-paše Bajezidagića|džamije Derviš-paše Bajezidagića]], objekta kojeg je mostarski pjesnik, državnik i vakif [[Derviš-paša Bajezidagić]] podigao 1592.&lt;ref name=&quot;Puljic_Mahale_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MileticPodhum&quot; /&gt;

Derviš-paša Bajezidagić je prvo 1592. podigao mesdžid, koji je [[Vakufnama|vakufnamom]] iz 1593. određen da bude [[džamija]]. Uz džamiju su izgrađeni [[mekteb]] i [[medresa]], a kamena [[munara]] podignuta je 1597.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot;&gt;{{cite journal |last=Hasandedić |first=Hivzija |title=Kulturno-istoriski spomenici u Mostaru iz turskog doba |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2022/03/Hivzija-Hasandedi%C4%87-Kulturno-istoriski-spomenici-u-Mostaru-iz-turskog-doba.pdf |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |volume=10-11 |year=1961 |pages=149–177 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izdržavanje džamije, mekteba i medrese Derviš-paša je osnovao [[vakuf]]. Prva vakufnama sastavljena je 1593, a dopunjena 1602. Vakufom je uvakufio devet dućana u Mostaru, mlinicu s pet vitlova na Buni i 130.000 dirhema u gotovini.&lt;ref name=&quot;Hasandedić_Podhum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;DervisVakuf&quot;&gt;{{cite web |title=Derviš-paše Bajezidagića džamija: Mostarski vakuf koji traje više od četiri stoljeća |url=https://muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/vijestiii/2574-dervis-pase-bajezidagica-dzamija-mostarski-vakuf-koji-traje-vise-od-cetiri-stoljeca  |publisher=Muftijstvo mostarsko |date=12. 8. 2026 |access-date=8. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>t3woo86mdrr018nu9j8rzegi1k0surd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Podhum (Mostar)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>538548</id>
    <revision>
      <id>3934493</id>
      <timestamp>2026-10-08T15:17:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Premještanje u Naselje */ novi odlomak</comment>
      <origin>3934493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="355" sha1="5qe8vff85xwi4elbtinoprovmxmhjy2" xml:space="preserve">== Premještanje u Naselje ==
Pozdrav kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]],

Je li rješavamo problem ako umjesto mahale pišem naselje, a u tekstu obrazložim da je to jedna od najstarijih mahala (ili naseljenih mjesta) u Mostaru? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 17:17, 8 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>5qe8vff85xwi4elbtinoprovmxmhjy2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934497</id>
      <parentid>3934493</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T16:28:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Premještanje u Naselje */ odgovor</comment>
      <origin>3934497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="980" sha1="skzd7hcykf267ss388c8r2u73qyqub6" xml:space="preserve">== Premještanje u Naselje ==
Pozdrav kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]],

Je li rješavamo problem ako umjesto mahale pišem naselje, a u tekstu obrazložim da je to jedna od najstarijih mahala (ili naseljenih mjesta) u Mostaru? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 17:17, 8 oktobar 2026 (CEST)

:Podhum nije zvanicno statisticko naselje. Dio je nekog naselja, koje u statistickim podacima Mostara su definisani. Ista je stvar s mjesnim zajednicama i selima [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:28, 8 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>skzd7hcykf267ss388c8r2u73qyqub6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934498</id>
      <parentid>3934497</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T16:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Premještanje u Naselje */ odgovor</comment>
      <origin>3934498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1150" sha1="2c1tir5big6o322ilqz0bzs9rfx3jrx" xml:space="preserve">== Premještanje u Naselje ==
Pozdrav kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]],

Je li rješavamo problem ako umjesto mahale pišem naselje, a u tekstu obrazložim da je to jedna od najstarijih mahala (ili naseljenih mjesta) u Mostaru? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 17:17, 8 oktobar 2026 (CEST)

:Podhum nije zvanicno statisticko naselje. Dio je nekog naselja, koje u statistickim podacima Mostara su definisani. Ista je stvar s mjesnim zajednicama i selima [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:28, 8 oktobar 2026 (CEST)
::OK. Saglasna sam da se izbriše članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:48, 8 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>2c1tir5big6o322ilqz0bzs9rfx3jrx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Martha Burk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538549</id>
    <revision>
      <id>3934524</id>
      <timestamp>2026-10-08T22:04:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Novi članak</comment>
      <origin>3934524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16314" sha1="2u0lxil2d6ww5pzkt1c2dpnmsdqln4s" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Martha Burk
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = Martha Gertrude Burk
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1941|10|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Tyler (Teksas)|Tyler]], [[Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = politička psihologinja, autorica, aktivistica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = {{Plainlist|
* predsjedavanje Nacionalnim vijećem ženskih organizacija (2000–2005) 
* kampanja za prijem žena u Golf klub &quot;Augusta National&quot;
}}
| značajna_djela     = {{Plainlist|
* ''Cult of Power'' (2005) 
* ''Your Money and Your Life'' (2008) 
* ''Your Voice, Your Vote'' (2012–2020)
}}
}}
'''Martha Gertrude Burk''' (rođena 18. oktobra 1941)&lt;ref name=&quot;ewb&quot;&gt;{{cite web |title=Martha Burk Biography |url=https://www.notablebiographies.com/newsmakers2/2004-A-Di/Burk-Martha.html |website=Encyclopedia of World Biography |publisher=Advameg, Inc. |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; je američka [[Politička psihologija|politička psihologinja]], [[feminizam|feministkinja]] i bivša predsjedavajuća [[Nacionalno vijeće ženskih organizacija|Nacionalnog vijeća ženskih organizacija]], na čijem je čelu bila od 2000. do 2005.&lt;ref name=&quot;Jones_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Jones |first=Cathy Areu |date=7. 12. 2003 |title=Martha Burk - Chairman, National Council of Women's Organizations, Washington |url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/magazine/2003/12/07/martha-burk-chairman-national-council-of-womens-organizations-washington/bc7c8dfa-6f95-48af-9fb5-37995e624293/ |website=Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i rana karijera ==

Burk je studirala [[Psihologija|psihologiju]] na [[Univerzitet Teksasa u Arlingtonu|Univerzitetu Teksasa u Arlingtonu]], gdje je 1968. stekla zvanje magistrice psihologije. Godine 1974. odbranila je doktorat iz [[Eksperimentalna psihologija|opće eksperimentalne psihologije]] i postala prva žena koja je na tom univerzitetu stekla doktorat.&lt;ref name=&quot;UTA_Alumni_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uta.edu/about/alumni |title=Our Alumni Make History |author= |date=2026 |website=The University of Texas at Arlington |publisher=The University of Texas at Arlington |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanMeter_2006&quot;&gt;{{cite web |last=Van Meter |first=David |date=2006 |title=Woman’s best friend |url=https://www.uta.edu/utamagazine/fall-2006/stories0f0e.html |website=UTA Magazine |publisher=The University of Texas at Arlington |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom doktorskog studija bavila se [[teorija igara|teorijom igara]], a u radu je koristila znanja iz psihologije i tada novog područja [[računarstvo|računarstva]]. Nakon doktorata nastavila je raditi na području računarstva, prije nego što se usmjerila na pitanja položaja žena i ravnopravnosti.&lt;ref name=&quot;VanMeter_2006&quot; /&gt;

Godine 1992. Burk je postala saradnica [[Ženski institut za slobodu štampe|Ženskog instituta za slobodu štampe]] (WIFP), organizacije koja se bavi pitanjima slobode medija i zastupljenosti žena u medijima.&lt;ref name=&quot;WIFP_Associates_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.wifp.org/who-we-are/associates/ |title=Associates |author= |date=2026 |website=Women's Institute for Freedom of the Press |publisher=Women's Institute for Freedom of the Press |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nacionalno vijeće ženskih organizacija ==

Burk je 2000. postala predsjednica [[Nacionalno vijeće ženskih organizacija|Nacionalnog vijeća ženskih organizacija]] (NCWO), koalicije ženskih organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Na toj funkciji ostala je do 2005. U vrijeme njenog predsjedavanja vijeće je okupljalo oko 200 ženskih organizacija, koje su zajedno predstavljale oko deset miliona žena.&lt;ref name=&quot;WMC_MarthaBurk_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://womensmediacenter.com/shesource/expert/martha-burk |title=Martha Burk |author= |date=2026 |website=Women's Media Center |publisher=Women's Media Center |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sarasohn_2005&quot;&gt;{{cite web |last=Sarasohn |first=Judy |date=12. 10. 2005 |title=Activist Leaving Town, Keeping Up the Fight |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/2005/10/13/activist-leaving-town-keeping-up-the-fight/a428cb59-e167-4a19-a8dc-3c09fc501cf3/ |website=The Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom njenog mandata NCWO je proširio članstvo i pojačao aktivnosti usmjerene na pitanja ravnopravnosti žena. Burk je posebno isticala pitanja jednakih plata, položaja žena u poslovnom svijetu i diskriminacije žena na radnom mjestu.&lt;ref name=&quot;Sarasohn_2005&quot; /&gt;

Najpoznatija kampanja NCWO-a pod njenim vodstvom bila je borba protiv politike [[Golf klub &quot;Augusta National&quot;|Golf kluba &quot;Augusta National&quot;]], koji nije primao žene u članstvo. Burk je 2002. pokrenula kampanju kojom je od kluba tražila da promijeni politiku članstva. Kampanja je ubrzo privukla veliku pažnju američke javnosti i prerasla u širu raspravu o [[Diskriminacija|diskriminaciji]] žena u poslovnom i društvenom životu.&lt;ref name=&quot;NYT_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Vecsey |first=George |date=10. 4. 2003 |title=Sports of The Times; Hootie Is Handling the Heat On the Eve of the Masters |url=https://www.nytimes.com/2003/04/10/sports/sports-of-the-times-hootie-is-handling-the-heat-on-the-eve-of-the-masters.html |website=The New York Times |publisher=The New York Times Company |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LATimes_2002&quot;&gt;{{cite web |last=Penner |first=Mike |date=12. 11. 2002 |title=Burk Keeps Pressure on Masters |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2002-nov-12-sp-burk12-story.html |website=Los Angeles Times |publisher=Los Angeles Times |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je 2005. napustila mjesto predsjednice NCWO-a, ali je ostala povezana s organizacijom preuzimajući vođenje njenog Projekta korporativne odgovornosti, koji je proizašao iz kampanje protiv &quot;Augusta Nationala&quot;.

== Korporativna odgovornost ==

Nakon što je 2005. napustila mjesto predsjednice Nacionalnog vijeća ženskih organizacija, Burk je nastavila djelovati u okviru organizacije kao direktorica Projekta korporativne odgovornosti. Projekt je nastao iz kampanje protiv [[Golf klub &quot;Augusta National&quot;|Golf kluba &quot;Augusta National&quot;]] i bio je usmjeren na pritisak na velike kompanije čiji su rukovodioci bili članovi kluba ili koje su sponzorisale [[Turnir Masters]].&lt;ref name=&quot;Shapiro_2006&quot;&gt;{{cite web |last=Shapiro |first=Leonard |date=6. 4. 2006 |title=Burk Still Is Pressuring Augusta National |url=https://www.washingtonpost.com/archive/sports/2006/04/06/burk-still-is-pressuring-augusta-national/b8541ee0-ef59-40d8-8bbe-cd754bba8569/ |website=The Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru projekta pokrenuta je inicijativa &quot;Žene na Wall Streetu&quot;, usmjerenu na istraživanje diskriminacije žena u velikim finansijskim kompanijama. Među prvim kompanijama koje su bile obuhvaćene inicijativom bili su [[Morgan Stanley]] i [[Morgan Stanley|Smith Barney]]. Burk i njeni saradnici povezivali su njihov izbor s članstvom rukovodioca tih kompanija u &quot;Augusta Nationalu&quot;.&lt;ref name=&quot;Haddix_2004&quot;&gt;{{cite web |last=Haddix |first=Dar |date=6. 4. 2004 |title=Augusta members' firms under fire |url=https://www.upi.com/Business_News/2004/04/06/Augusta-members-firms-under-fire/79941081299577/ |website=UPI |publisher=United Press International |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Inicijativa je uključivala istraživanje navoda o diskriminaciji žena, kao i podršku sudskim postupcima protiv kompanija. Jedan od najznačajnijih slučajeva bio je postupak protiv [[Morgan Stanley|Morgan Stanleyja]], u kojem su zaposlenice tvrdile da su bile diskriminirane u platama, napredovanju i raspodjeli poslovnih prilika. Postupak je 2004. završen nagodbom vrijednom 54 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Wray_2004&quot;&gt;{{cite web |last=Wray |first=Richard |date=13. 7. 2004 |title=Citigroup chief resigns over men-only golf club |url=https://www.theguardian.com/money/2004/jul/13/accounts.genderissues |website=The Guardian |publisher=Guardian News &amp; Media Limited |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. Morgan Stanley je pristao na novu nagodbu u drugom postupku za diskriminaciju na osnovu spola. Tužbu je podnijelo osam bivših i sadašnjih zaposlenica u ime oko 2.700 žena koje su radile u kompaniji. Nagodba je iznosila 46 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Shapiro_2007&quot;&gt;{{cite web |last=Shapiro |first=Leonard |date=3. 5. 2007 |title=Burk-Backed Lawsuit to See $46 Million Payout |url=https://www.washingtonpost.com/archive/sports/2007/05/03/burkbacked-lawsuit-to-see-46-million-payout/cbf622ea-a21a-41b4-8e6a-f23e35b6fbe0/ |website=The Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je ove postupke predstavljala kao nastavak kampanje protiv diskriminacije žena u poslovnom svijetu. Njena organizacija istovremeno je pratila postupanje drugih velikih kompanija i zagovarala veću odgovornost njihovih rukovodstava u pitanjima ravnopravnosti žena.&lt;ref name=&quot;Shapiro_2006&quot; /&gt;

== Ravnopravnost plata u Novom Meksiku ==

Godine 2007. Burk je postala viša savjetnica za pitanja žena guvernera [[Bill Richardson|Billa Richardsona]] u saveznoj državi [[Novi Meksiko]]. Na toj funkciji bavila se pitanjima ravnopravnosti žena, uključujući razlike u platama žena i muškaraca.&lt;ref name=&quot;UCSB_Richardson_2007&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.presidency.ucsb.edu/documents/richardson-campaign-press-release-new-mexico-governor-bill-richardson-announces-dr-martha |title=Richardson Campaign Press Release - New Mexico Governor Bill Richardson Announces Dr. Martha Burk, Renowned Women's Equity Expert, Author, and Political Consultant Joins Richardson Campaign as Senior Advisor |date=29. 3. 2007 |website=The American Presidency Project |publisher=University of California, Santa Barbara |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAPB_2009&quot;&gt;{{cite web |url=https://americanarchive.org/catalog/cpb-aacip-191-913n63tb |title=New Mexico in Focus; 237; Focus on Women's Issues and Martha Burk |date=13. 3. 2009 |website=American Archive of Public Broadcasting |publisher=American Archive of Public Broadcasting |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2009. Richardson je imenovao Burk predsjednicom Radne grupe za ravnopravnost plata. Grupa je trebala ispitati razlike u platama unutar državne uprave i predložiti mjere za njihovo smanjenje. U njenom radu razmatrane su razlike povezane sa spolom, rasom i etničkom pripadnošću.&lt;ref name=&quot;CWI_EqualPay_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Equal Pay |url=https://womensclearinghouse.org/wp-content/uploads/2020/01/CWI_2009_Full_Year.pdf |date=2009 |website=Clearinghouse on Women’s Issues |publisher=Clearinghouse on Women’s Issues |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Radna grupa bila je dio šire inicijative za ravnopravnost plata u Novom Meksiku. Program je razvijan tokom 2009. i 2011, a jedan od njegovih ciljeva bio je da se pri sklapanju državnih ugovora uzme u obzir način na koji kompanije osiguravaju ravnopravnost plata svojih zaposlenika. Inicijativa je uključivala prikupljanje podataka o platama i veću transparentnost u postupcima javnih nabavki.&lt;ref name=&quot;Burk_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Burk |first=Martha |date=1. 10. 2013 |title=The New Mexico Pay Equity Initiative: A Template for Narrowing the Gender Pay Gap |url=https://ecommons.cornell.edu/entities/publication/7b0790ff-85dd-4278-9b74-675180904e2a |website=eCommons |publisher=Cornell University |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je napisala rad o iskustvima Novog Meksika, u kojem je inicijativu predstavila kao model za smanjivanje razlike u platama žena i muškaraca. U radu je opisala način na koji je program povezivao ravnopravnost plata s odgovornošću i transparentnošću u državnim ugovorima.&lt;ref name=&quot;Burk_2013&quot; /&gt;

== Knjige ==

Burk je autorica više knjiga o položaju žena, politici i diskriminaciji na radnom mjestu. Godine 2005. objavila je knjigu ''Cult of Power: Sex Discrimination in Corporate America and What Can Be Done About It'', u kojoj se bavi diskriminacijom žena u američkom poslovnom svijetu. Knjiga je objavljena u izdanju izdavačke kuće Scribner.&lt;ref name=&quot;Burk_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Burk |first=Martha |date=2005 |title=Cult of Power: Sex Discrimination in Corporate America and What Can Be Done About It |publisher=Scribner |location=New York |isbn=978-0-7432-6250-7 |url=https://search.worldcat.org/title/56912067 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. objavila je ''Your Money and Your Life: The High Stakes for Women Voters in '08 and Beyond''. Knjiga se bavi političkim i ekonomskim pitanjima koja utječu na žene, posebno u kontekstu američkih izbora 2008.&lt;ref name=&quot;Burk_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Burk |first=Martha |date=2008 |title=Your Money and Your Life: The High Stakes for Women Voters in '08 and Beyond |publisher=BookSurge Publishing |isbn=978-1-4196-9021-1 |url=https://books.google.com.cu/books?id=pTjiaETOfRUC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za izborni ciklus 2012. knjiga je ažurirana i objavljena pod novim naslovom ''Your Voice, Your Vote: The Savvy Woman's Guide to Politics, Power, and the Change We Need''. Novo izdanje ponovo je objavljeno 2020, uz prošireni sadržaj o političkom učešću žena, zdravstvenoj zaštiti, reproduktivnim pravima, ravnopravnosti plata i drugim pitanjima od značaja za žene.&lt;ref name=&quot;MarthaBurk_YourVoice&quot;&gt;{{cite web |title=Your Voice, Your Vote |url=https://www.marthaburk.org/yourvoice.html |website=Martha Burk |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Medijski rad ==

Burk se bavi i [[novinarstvo]]m i javnim komentarima. Kolumnistica je čiji se tekstovi objavljuju u više američkih medija, a u časopisu ''[[Ms.]]'' obavlja funkciju urednice za pitanja novca.&lt;ref name=&quot;KSFR_MarthaBurk&quot;&gt;{{cite web |title=Martha Burk |url=https://www.ksfr.org/people/martha-burk-1 |website=KSFR |publisher=KSFR Public Radio |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MsMagazine_MarthaBurk&quot;&gt;{{cite web |title=Martha Burk, Author at Ms. Magazine |url=https://msmagazine.com/author/marthaburk/ |website=Ms. Magazine |publisher=Feminist Majority Foundation |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je producentica i voditeljica emisije ''Equal Time with Martha Burk'', koja se emituje na javnom radiju KSFR u [[Santa Fe (Novi Meksiko)|Santa Feu]]. Emisija donosi kratke komentare o političkim i društvenim pitanjima, a posebna pažnja posvećena je pitanjima koja se odnose na žene.&lt;ref name=&quot;KSFR_MarthaBurk&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PRX_EqualTime&quot;&gt;{{cite web |title=Equal Time with Martha Burk |url=https://exchange.prx.org/series/32376-equal-time-with-martha-burk |website=PRX |publisher=Public Radio Exchange |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njeni komentari bave se različitim političkim i društvenim temama, uključujući položaj žena, ekonomiju, izbore i javne politike.&lt;ref name=&quot;PRX_EqualTime&quot; /&gt; 

== Također pogledajte ==
* [[Golf klub &quot;Augusta National&quot;]]
* [[Nacionalno vijeće ženskih organizacija]]
* [[Politička psihologija]]
* [[Turnir Masters]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.washtimes.com/national/20040312-120713-4941r.htm Izvještaj u The Washington Timesu] {{en simbol}}
* [http://www.mrbellersneighborhood.com/story.php?storyid=1471/ Golf je odvratan: Sportska opera u zemlji &quot;Gospodine&quot; i &quot;Gospođo&quot;, autor Thomas Beller] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Burk, Martha}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tyler (Texas)]]
[[Kategorija:Američke feministice]]
[[Kategorija:Američki politički psiholozi]]
[[Kategorija:Američke politički naučnici]]</text>
      <sha1>2u0lxil2d6ww5pzkt1c2dpnmsdqln4s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934525</id>
      <parentid>3934524</parentid>
      <timestamp>2026-10-08T22:05:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Martha Gertrude Burk]] na [[Martha Burk]]: Standardizacija</comment>
      <origin>3934524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16314" sha1="2u0lxil2d6ww5pzkt1c2dpnmsdqln4s" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Martha Burk
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = Martha Gertrude Burk
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1941|10|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Tyler (Teksas)|Tyler]], [[Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = politička psihologinja, autorica, aktivistica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = {{Plainlist|
* predsjedavanje Nacionalnim vijećem ženskih organizacija (2000–2005) 
* kampanja za prijem žena u Golf klub &quot;Augusta National&quot;
}}
| značajna_djela     = {{Plainlist|
* ''Cult of Power'' (2005) 
* ''Your Money and Your Life'' (2008) 
* ''Your Voice, Your Vote'' (2012–2020)
}}
}}
'''Martha Gertrude Burk''' (rođena 18. oktobra 1941)&lt;ref name=&quot;ewb&quot;&gt;{{cite web |title=Martha Burk Biography |url=https://www.notablebiographies.com/newsmakers2/2004-A-Di/Burk-Martha.html |website=Encyclopedia of World Biography |publisher=Advameg, Inc. |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; je američka [[Politička psihologija|politička psihologinja]], [[feminizam|feministkinja]] i bivša predsjedavajuća [[Nacionalno vijeće ženskih organizacija|Nacionalnog vijeća ženskih organizacija]], na čijem je čelu bila od 2000. do 2005.&lt;ref name=&quot;Jones_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Jones |first=Cathy Areu |date=7. 12. 2003 |title=Martha Burk - Chairman, National Council of Women's Organizations, Washington |url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/magazine/2003/12/07/martha-burk-chairman-national-council-of-womens-organizations-washington/bc7c8dfa-6f95-48af-9fb5-37995e624293/ |website=Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i rana karijera ==

Burk je studirala [[Psihologija|psihologiju]] na [[Univerzitet Teksasa u Arlingtonu|Univerzitetu Teksasa u Arlingtonu]], gdje je 1968. stekla zvanje magistrice psihologije. Godine 1974. odbranila je doktorat iz [[Eksperimentalna psihologija|opće eksperimentalne psihologije]] i postala prva žena koja je na tom univerzitetu stekla doktorat.&lt;ref name=&quot;UTA_Alumni_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uta.edu/about/alumni |title=Our Alumni Make History |author= |date=2026 |website=The University of Texas at Arlington |publisher=The University of Texas at Arlington |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanMeter_2006&quot;&gt;{{cite web |last=Van Meter |first=David |date=2006 |title=Woman’s best friend |url=https://www.uta.edu/utamagazine/fall-2006/stories0f0e.html |website=UTA Magazine |publisher=The University of Texas at Arlington |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom doktorskog studija bavila se [[teorija igara|teorijom igara]], a u radu je koristila znanja iz psihologije i tada novog područja [[računarstvo|računarstva]]. Nakon doktorata nastavila je raditi na području računarstva, prije nego što se usmjerila na pitanja položaja žena i ravnopravnosti.&lt;ref name=&quot;VanMeter_2006&quot; /&gt;

Godine 1992. Burk je postala saradnica [[Ženski institut za slobodu štampe|Ženskog instituta za slobodu štampe]] (WIFP), organizacije koja se bavi pitanjima slobode medija i zastupljenosti žena u medijima.&lt;ref name=&quot;WIFP_Associates_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.wifp.org/who-we-are/associates/ |title=Associates |author= |date=2026 |website=Women's Institute for Freedom of the Press |publisher=Women's Institute for Freedom of the Press |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nacionalno vijeće ženskih organizacija ==

Burk je 2000. postala predsjednica [[Nacionalno vijeće ženskih organizacija|Nacionalnog vijeća ženskih organizacija]] (NCWO), koalicije ženskih organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Na toj funkciji ostala je do 2005. U vrijeme njenog predsjedavanja vijeće je okupljalo oko 200 ženskih organizacija, koje su zajedno predstavljale oko deset miliona žena.&lt;ref name=&quot;WMC_MarthaBurk_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://womensmediacenter.com/shesource/expert/martha-burk |title=Martha Burk |author= |date=2026 |website=Women's Media Center |publisher=Women's Media Center |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sarasohn_2005&quot;&gt;{{cite web |last=Sarasohn |first=Judy |date=12. 10. 2005 |title=Activist Leaving Town, Keeping Up the Fight |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/2005/10/13/activist-leaving-town-keeping-up-the-fight/a428cb59-e167-4a19-a8dc-3c09fc501cf3/ |website=The Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom njenog mandata NCWO je proširio članstvo i pojačao aktivnosti usmjerene na pitanja ravnopravnosti žena. Burk je posebno isticala pitanja jednakih plata, položaja žena u poslovnom svijetu i diskriminacije žena na radnom mjestu.&lt;ref name=&quot;Sarasohn_2005&quot; /&gt;

Najpoznatija kampanja NCWO-a pod njenim vodstvom bila je borba protiv politike [[Golf klub &quot;Augusta National&quot;|Golf kluba &quot;Augusta National&quot;]], koji nije primao žene u članstvo. Burk je 2002. pokrenula kampanju kojom je od kluba tražila da promijeni politiku članstva. Kampanja je ubrzo privukla veliku pažnju američke javnosti i prerasla u širu raspravu o [[Diskriminacija|diskriminaciji]] žena u poslovnom i društvenom životu.&lt;ref name=&quot;NYT_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Vecsey |first=George |date=10. 4. 2003 |title=Sports of The Times; Hootie Is Handling the Heat On the Eve of the Masters |url=https://www.nytimes.com/2003/04/10/sports/sports-of-the-times-hootie-is-handling-the-heat-on-the-eve-of-the-masters.html |website=The New York Times |publisher=The New York Times Company |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LATimes_2002&quot;&gt;{{cite web |last=Penner |first=Mike |date=12. 11. 2002 |title=Burk Keeps Pressure on Masters |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2002-nov-12-sp-burk12-story.html |website=Los Angeles Times |publisher=Los Angeles Times |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je 2005. napustila mjesto predsjednice NCWO-a, ali je ostala povezana s organizacijom preuzimajući vođenje njenog Projekta korporativne odgovornosti, koji je proizašao iz kampanje protiv &quot;Augusta Nationala&quot;.

== Korporativna odgovornost ==

Nakon što je 2005. napustila mjesto predsjednice Nacionalnog vijeća ženskih organizacija, Burk je nastavila djelovati u okviru organizacije kao direktorica Projekta korporativne odgovornosti. Projekt je nastao iz kampanje protiv [[Golf klub &quot;Augusta National&quot;|Golf kluba &quot;Augusta National&quot;]] i bio je usmjeren na pritisak na velike kompanije čiji su rukovodioci bili članovi kluba ili koje su sponzorisale [[Turnir Masters]].&lt;ref name=&quot;Shapiro_2006&quot;&gt;{{cite web |last=Shapiro |first=Leonard |date=6. 4. 2006 |title=Burk Still Is Pressuring Augusta National |url=https://www.washingtonpost.com/archive/sports/2006/04/06/burk-still-is-pressuring-augusta-national/b8541ee0-ef59-40d8-8bbe-cd754bba8569/ |website=The Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru projekta pokrenuta je inicijativa &quot;Žene na Wall Streetu&quot;, usmjerenu na istraživanje diskriminacije žena u velikim finansijskim kompanijama. Među prvim kompanijama koje su bile obuhvaćene inicijativom bili su [[Morgan Stanley]] i [[Morgan Stanley|Smith Barney]]. Burk i njeni saradnici povezivali su njihov izbor s članstvom rukovodioca tih kompanija u &quot;Augusta Nationalu&quot;.&lt;ref name=&quot;Haddix_2004&quot;&gt;{{cite web |last=Haddix |first=Dar |date=6. 4. 2004 |title=Augusta members' firms under fire |url=https://www.upi.com/Business_News/2004/04/06/Augusta-members-firms-under-fire/79941081299577/ |website=UPI |publisher=United Press International |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Inicijativa je uključivala istraživanje navoda o diskriminaciji žena, kao i podršku sudskim postupcima protiv kompanija. Jedan od najznačajnijih slučajeva bio je postupak protiv [[Morgan Stanley|Morgan Stanleyja]], u kojem su zaposlenice tvrdile da su bile diskriminirane u platama, napredovanju i raspodjeli poslovnih prilika. Postupak je 2004. završen nagodbom vrijednom 54 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Wray_2004&quot;&gt;{{cite web |last=Wray |first=Richard |date=13. 7. 2004 |title=Citigroup chief resigns over men-only golf club |url=https://www.theguardian.com/money/2004/jul/13/accounts.genderissues |website=The Guardian |publisher=Guardian News &amp; Media Limited |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. Morgan Stanley je pristao na novu nagodbu u drugom postupku za diskriminaciju na osnovu spola. Tužbu je podnijelo osam bivših i sadašnjih zaposlenica u ime oko 2.700 žena koje su radile u kompaniji. Nagodba je iznosila 46 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Shapiro_2007&quot;&gt;{{cite web |last=Shapiro |first=Leonard |date=3. 5. 2007 |title=Burk-Backed Lawsuit to See $46 Million Payout |url=https://www.washingtonpost.com/archive/sports/2007/05/03/burkbacked-lawsuit-to-see-46-million-payout/cbf622ea-a21a-41b4-8e6a-f23e35b6fbe0/ |website=The Washington Post |publisher=The Washington Post |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je ove postupke predstavljala kao nastavak kampanje protiv diskriminacije žena u poslovnom svijetu. Njena organizacija istovremeno je pratila postupanje drugih velikih kompanija i zagovarala veću odgovornost njihovih rukovodstava u pitanjima ravnopravnosti žena.&lt;ref name=&quot;Shapiro_2006&quot; /&gt;

== Ravnopravnost plata u Novom Meksiku ==

Godine 2007. Burk je postala viša savjetnica za pitanja žena guvernera [[Bill Richardson|Billa Richardsona]] u saveznoj državi [[Novi Meksiko]]. Na toj funkciji bavila se pitanjima ravnopravnosti žena, uključujući razlike u platama žena i muškaraca.&lt;ref name=&quot;UCSB_Richardson_2007&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.presidency.ucsb.edu/documents/richardson-campaign-press-release-new-mexico-governor-bill-richardson-announces-dr-martha |title=Richardson Campaign Press Release - New Mexico Governor Bill Richardson Announces Dr. Martha Burk, Renowned Women's Equity Expert, Author, and Political Consultant Joins Richardson Campaign as Senior Advisor |date=29. 3. 2007 |website=The American Presidency Project |publisher=University of California, Santa Barbara |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAPB_2009&quot;&gt;{{cite web |url=https://americanarchive.org/catalog/cpb-aacip-191-913n63tb |title=New Mexico in Focus; 237; Focus on Women's Issues and Martha Burk |date=13. 3. 2009 |website=American Archive of Public Broadcasting |publisher=American Archive of Public Broadcasting |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2009. Richardson je imenovao Burk predsjednicom Radne grupe za ravnopravnost plata. Grupa je trebala ispitati razlike u platama unutar državne uprave i predložiti mjere za njihovo smanjenje. U njenom radu razmatrane su razlike povezane sa spolom, rasom i etničkom pripadnošću.&lt;ref name=&quot;CWI_EqualPay_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Equal Pay |url=https://womensclearinghouse.org/wp-content/uploads/2020/01/CWI_2009_Full_Year.pdf |date=2009 |website=Clearinghouse on Women’s Issues |publisher=Clearinghouse on Women’s Issues |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Radna grupa bila je dio šire inicijative za ravnopravnost plata u Novom Meksiku. Program je razvijan tokom 2009. i 2011, a jedan od njegovih ciljeva bio je da se pri sklapanju državnih ugovora uzme u obzir način na koji kompanije osiguravaju ravnopravnost plata svojih zaposlenika. Inicijativa je uključivala prikupljanje podataka o platama i veću transparentnost u postupcima javnih nabavki.&lt;ref name=&quot;Burk_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Burk |first=Martha |date=1. 10. 2013 |title=The New Mexico Pay Equity Initiative: A Template for Narrowing the Gender Pay Gap |url=https://ecommons.cornell.edu/entities/publication/7b0790ff-85dd-4278-9b74-675180904e2a |website=eCommons |publisher=Cornell University |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je napisala rad o iskustvima Novog Meksika, u kojem je inicijativu predstavila kao model za smanjivanje razlike u platama žena i muškaraca. U radu je opisala način na koji je program povezivao ravnopravnost plata s odgovornošću i transparentnošću u državnim ugovorima.&lt;ref name=&quot;Burk_2013&quot; /&gt;

== Knjige ==

Burk je autorica više knjiga o položaju žena, politici i diskriminaciji na radnom mjestu. Godine 2005. objavila je knjigu ''Cult of Power: Sex Discrimination in Corporate America and What Can Be Done About It'', u kojoj se bavi diskriminacijom žena u američkom poslovnom svijetu. Knjiga je objavljena u izdanju izdavačke kuće Scribner.&lt;ref name=&quot;Burk_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Burk |first=Martha |date=2005 |title=Cult of Power: Sex Discrimination in Corporate America and What Can Be Done About It |publisher=Scribner |location=New York |isbn=978-0-7432-6250-7 |url=https://search.worldcat.org/title/56912067 |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. objavila je ''Your Money and Your Life: The High Stakes for Women Voters in '08 and Beyond''. Knjiga se bavi političkim i ekonomskim pitanjima koja utječu na žene, posebno u kontekstu američkih izbora 2008.&lt;ref name=&quot;Burk_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Burk |first=Martha |date=2008 |title=Your Money and Your Life: The High Stakes for Women Voters in '08 and Beyond |publisher=BookSurge Publishing |isbn=978-1-4196-9021-1 |url=https://books.google.com.cu/books?id=pTjiaETOfRUC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za izborni ciklus 2012. knjiga je ažurirana i objavljena pod novim naslovom ''Your Voice, Your Vote: The Savvy Woman's Guide to Politics, Power, and the Change We Need''. Novo izdanje ponovo je objavljeno 2020, uz prošireni sadržaj o političkom učešću žena, zdravstvenoj zaštiti, reproduktivnim pravima, ravnopravnosti plata i drugim pitanjima od značaja za žene.&lt;ref name=&quot;MarthaBurk_YourVoice&quot;&gt;{{cite web |title=Your Voice, Your Vote |url=https://www.marthaburk.org/yourvoice.html |website=Martha Burk |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Medijski rad ==

Burk se bavi i [[novinarstvo]]m i javnim komentarima. Kolumnistica je čiji se tekstovi objavljuju u više američkih medija, a u časopisu ''[[Ms.]]'' obavlja funkciju urednice za pitanja novca.&lt;ref name=&quot;KSFR_MarthaBurk&quot;&gt;{{cite web |title=Martha Burk |url=https://www.ksfr.org/people/martha-burk-1 |website=KSFR |publisher=KSFR Public Radio |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MsMagazine_MarthaBurk&quot;&gt;{{cite web |title=Martha Burk, Author at Ms. Magazine |url=https://msmagazine.com/author/marthaburk/ |website=Ms. Magazine |publisher=Feminist Majority Foundation |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Burk je producentica i voditeljica emisije ''Equal Time with Martha Burk'', koja se emituje na javnom radiju KSFR u [[Santa Fe (Novi Meksiko)|Santa Feu]]. Emisija donosi kratke komentare o političkim i društvenim pitanjima, a posebna pažnja posvećena je pitanjima koja se odnose na žene.&lt;ref name=&quot;KSFR_MarthaBurk&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PRX_EqualTime&quot;&gt;{{cite web |title=Equal Time with Martha Burk |url=https://exchange.prx.org/series/32376-equal-time-with-martha-burk |website=PRX |publisher=Public Radio Exchange |access-date=8. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njeni komentari bave se različitim političkim i društvenim temama, uključujući položaj žena, ekonomiju, izbore i javne politike.&lt;ref name=&quot;PRX_EqualTime&quot; /&gt; 

== Također pogledajte ==
* [[Golf klub &quot;Augusta National&quot;]]
* [[Nacionalno vijeće ženskih organizacija]]
* [[Politička psihologija]]
* [[Turnir Masters]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.washtimes.com/national/20040312-120713-4941r.htm Izvještaj u The Washington Timesu] {{en simbol}}
* [http://www.mrbellersneighborhood.com/story.php?storyid=1471/ Golf je odvratan: Sportska opera u zemlji &quot;Gospodine&quot; i &quot;Gospođo&quot;, autor Thomas Beller] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Burk, Martha}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tyler (Texas)]]
[[Kategorija:Američke feministice]]
[[Kategorija:Američki politički psiholozi]]
[[Kategorija:Američke politički naučnici]]</text>
      <sha1>2u0lxil2d6ww5pzkt1c2dpnmsdqln4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Martha Gertrude Burk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538550</id>
    <redirect title="Martha Burk" />
    <revision>
      <id>3934526</id>
      <timestamp>2026-10-08T22:05:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Martha Gertrude Burk]] na [[Martha Burk]]: Standardizacija</comment>
      <origin>3934526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="afbtj0yqggqtdb0g5dztsdnek60jqrb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Martha Burk]]</text>
      <sha1>afbtj0yqggqtdb0g5dztsdnek60jqrb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Martha Burk</title>
    <ns>1</ns>
    <id>538551</id>
    <revision>
      <id>3934527</id>
      <timestamp>2026-10-08T22:07:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3934527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}</text>
      <sha1>7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Voljela sam, voljela / Ispijmo čašu jednu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538552</id>
    <revision>
      <id>3934537</id>
      <timestamp>2026-10-09T00:02:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija album | naziv           = Voljela sam, voljela / Ispijmo čašu jednu | vrsta           = Singl ploča | pozadina        = drugo | izvođač_gen     = [[Hanka Paldum|Hanke Paldum]] | slika           =  | objavljen       = 1979. | snimljen        = 1979. | mjesto          =  | studio          =  | žanr            = narodna muzika | trajanje        = 7:58 | izdavač         = [[Diskoton]] | producent       = [[Nikola Borota Radovan]] | prethodni_album = ''&quot;Dosta...</comment>
      <origin>3934537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2537" sha1="lgn75ngaesflm7bdnwbag56p0lhfcej" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Voljela sam, voljela / Ispijmo čašu jednu
| vrsta           = Singl ploča
| pozadina        = drugo
| izvođač_gen     = [[Hanka Paldum|Hanke Paldum]]
| slika           = 
| objavljen       = 1979.
| snimljen        = 1979.
| mjesto          = 
| studio          = 
| žanr            = narodna muzika
| trajanje        = 7:58
| izdavač         = [[Diskoton]]
| producent       = [[Nikola Borota Radovan]]
| prethodni_album = ''&quot;[[Dosta je bilo ljubavi / Ti si mi sve]]&quot;''&lt;br&gt;(1978) 
| ovaj_album      = '''''Voljela sam, voljela / Ispijmo jednu čašu'''''&lt;br&gt;(1979)
| sljedeći_album  = ''&quot;[[Odreću se i srebra i zlata / Sreću, idi potraži]]&quot;''&lt;br&gt;(1979)
}}

'''&quot;Voljela sam, voljela / Ispijmo čašu jednu&quot;''' dvanaesto je muzičko izdanje interpretatorke [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Hanka Paldum|Hanke Paldum]]. Objavila ju je 1979. na [[Muzički singl|singl ploči]] nekadašnja [[Sarajevo|sarajevska]] izdavačka kuća [[Sarajevo disk]].
Na A-strani je pjesma &quot;Voljela sam voljela&quot;, za koju je muziku, tekst i aranžman napisao [[Milić Vukašinović]]. Komponirana je u 7/8 [[Ritam|ritmu]] s diskretnim primjesama [[Rok-muzika|rok-muzike]]. Pjesma je postigla veliki uspjeh kod publike u Bosni i Hercegovini i bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Hanka Paldum je ovom pjesmom osvojila prvi Oskar popularnosti, koji je pokrenuo [[beograd]]ski časopis TV revija.
Na B-strani je &quot;Ispijmo čašu jednu&quot; koju je komponirao, napisao tekst i aranžman [[Mijat Božić]]. 
Odsvirana je u bržem ritmu. Pjevanje Hanke Paldum u obje pjesme pratio je ansambl predvođen doajenom sevdalinke [[Omera Pobrić|Omerom Pobrićem]] na [[Harmonika|harmonici]].
Ona je i ovim muzičkim izdanjem potvrdila da spada u sami vrh bosanskohercegovačke narodne muzike. Producent i snimatelj bio je [[Nikola Borota Radovan]].
&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/1062392-Hanka-Paldum-Voljela-Sam-Voljela|title= ''Hanka Paldum - Voljela sam, voljela / Ispijmo čašu jednu''|work= discogs.com|access-date= 8. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=kMyvQGG1ZaA&amp;list=RDkMyvQGG1ZaA&amp;start_radio=1, &quot;Voljela sam, voljela&quot;]  
* [https://www.youtube.com/watch?v=A55QABvk8SQ&amp;list=RDA55QABvk8SQ&amp;start_radio=1, &quot;Ispijmo čašu jednu&quot;]

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Singlovi Hanke Paldum]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1979.]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju Sarajevo diska]]</text>
      <sha1>lgn75ngaesflm7bdnwbag56p0lhfcej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džon Vitkroft</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538553</id>
    <revision>
      <id>3934546</id>
      <timestamp>2026-10-09T09:40:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1372836321|John Wheatcroft]]&quot;</comment>
      <origin>3934546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5478" sha1="qzuyskerjhocl633ymi68yofs94hf4w" xml:space="preserve">
{{Infokutija osoba
| ime                    = John Wheatcroft
| opis                   = Američki pisac
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1925|7|24}}
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2017|3|14|1925|7|24}}
| obrazovanje            = [[Temple University]]&lt;br&gt;[[Rutgers University]]&lt;br&gt;[[Bucknell University]]
| zanimanje              = Pisac
}}

John Wheatcroft ( 24.07.1925. - 14.03.2017.) bio je američki pisac i učitelj.&lt;ref&gt;&quot;[https://obituaries.dailyitem.com/obituaries/obituaries/john-wheatcroft-1925-2017-892475602/4298824107b8118E3EuLI3B2ED46 John Stewart Wheatcroft]&quot;. The Dailey Item. Retrieved 11 April 2017.&lt;/ref&gt;

Kao romanopisac, pjesnik i dramski pisac, Wheatcroft je objavljivao svoja djela u časopisima [[The New York Times]] i [[Beloit Poetry Journal]].

== Biografija ==
Wheatcroft je rođen 24. jula 1925. godine u [[Filadelfija|Filadelfiji]], u saveznoj državi [[Pensilvanija|Pensilvaniji]], a tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] &lt;ref&gt;[http://www.bucknell.edu/x7807.xml Bucknell University], About Bucknell, noted from ''WRC Interview, 4/96; Bucknell World, September–October 1981''.&lt;/ref&gt; služio je u Ratnoj mornarici Sjedinjenih Američkih Država. Pohađao je [[Univerzitet Temple]], Univerzitet [[Rutgers]] i Univerzitet Bucknell, na kojem je diplomirao 1949. godine.

Godine 1952. počeo je predavati na Odsjeku za engleski jezik i književnost Univerziteta Bucknell.&lt;ref&gt;[http://www.bucknell.edu/x52475.xml Bucknell University] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100530042351/http://www.bucknell.edu/x52475.xml|date=2010-05-30}}, Jack Wheatcroft Poetry Reading, October 24, 2009&lt;/ref&gt; Godine 1985. osnovao je i vodio Bucknellov seminar za mlade pjesnike, a zajedno s Jackom Stadlerom bio je suosnivač Stadlerovog centra za poeziju pri Univerzitetu Bucknell, čiji je ujedno bio i prvi direktor. Također je bio član žirija za dodjelu [[Pulitzerova nagrada za poeziju|Pulitzerove nagrade za poeziju]] &lt;ref&gt;[http://www.pulitzer.org/year/1996/poetry/jury/ Pulitzer.org], 1996 digital archive of jury list.&lt;/ref&gt; 1996. godine. Nakon što je 1996. stekao zvanje profesora emeritusa, Wheatcroft je i tokom penzionerskih dana nastavio pisati i objavljivati svoja djela.

Među značajnijim Wheatcroftovim djelima ističe se drama Ofoti, koja je 1966. godine izvedena u okviru televizijskog programa NET Playhouse (danas PBS), s [[Renéom Auberjonoisom]] &lt;ref&gt;[[imdbtitle:1009715|NET Playhouse: Ofoeti]] at IMDB.&lt;/ref&gt; u glavnoj ulozi. Drama je 1984. godine adaptirana u film pod nazivom [[Dječak koji je volio trolove]] (The Boy Who Loved Trolls).

Napisao je i djelo Catherine, njena knjiga (Catherine, Her Book), u kojem je kroz izmišljene dnevničke zapise prikazao lik Catherine Earnshaw iz romana Orkanski visovi (Wuthering Heights). Ovo djelo spominje se u knjizi Brontë Transformations autorice Patsy Stoneman, kao i u izdanju romana [[Orkanski visovi]] koje je priredio Christopher Heywood.

Wheatcroft se također spominje u izdanju biografskog leksikona Who's Who in U.S. Writers, Editors &amp; Poets Curta Johnsona iz 1986. godine.

Osim toga, učestvovao je u uređivanju i stvaranju knjige Naši drugi glasovi: Devet pjesnika govori (Our Other Voices: Nine Poets Speaking), zbirke intervjua s pjesnicima među kojima su Josephine Jacobsen i Wendell Berry.

== Smrt ==
Wheatcroft je preminuo 14. marta 2017. godine; njegov pepeo je položen u Lewisburgu, u Pensilvaniji.

== Bibliografija ==

* ''Death of a Clown'' (1964)
* ''Prodigal Son'' (1967)
* ''Ofoti'' (1970) {{ISBN|0-498-07680-6}}
* ''Edie Tells: A Portrait of the Artist as a Middle-Aged Cleaning Woman'' (1975) {{ISBN|0-498-01605-6}}
* ''A Voice from the Hump and A Fourteenth-Century Poet's Vision of Christ'' (1977) {{ISBN|0-498-01909-8}}
* ''Ordering Demons'' (1981) {{ISBN|0-8453-4720-9}}
* ''Gowpen: A Double Handful of Poems'' with Karl Patten (1982, The Press of Appletree Alley limited edition)
* ''Declaring Generations'' with [[:en:Peter_Balakian|Peter Balakian]] (1982, The Press of Appletree Alley limited edition)
* ''Catherine, Her Book'' (1983) {{ISBN|0-8453-4742-X}}
* ''Slow Exposures'' (1986) {{ISBN|0-8453-4735-7}}
* ''The Beholder's Eye'' (1987) {{ISBN|0-8453-4724-1}}
* ''The Stare on the Donkey's Face'' (1990) {{ISBN|0-8453-4823-X}}
* ''Our Other Voices: Nine Poets Speaking'' (1991) {{ISBN|0-8387-5196-2}}
* ''Distances/Limited Edition'' (1991, The Press of Appletree Alley limited edition) {{ISBN|0-9163-7514-5}}
* ''Killer Swan'' (1992) {{ISBN|0-8453-4836-1}}
* ''Mother of All Loves'' (1994) {{ISBN|0-8453-4849-3}}
* ''Trio with Four Players'' (1995) {{ISBN|0-8453-4856-6}}
* ''Alfresco'' (1995, The Press of Appletree Alley chapbook)
* ''The Education of Malcolm Palmer'' (1997) {{ISBN|0-8453-4863-9}}
* ''Random Necessities'' (1999) {{ISBN|0-8453-4867-1}}
* ''Answering Fire'' (2006) {{ISBN|0-9765611-1-5}}
* ''The Fugitive Self'' (2009) {{ISBN|0-9797450-9-8}}
* ''Telling Tales'' (2010) {{ISBN|978-0-9797516-7-7}}
* ''The Portrait of a Lover'' (2011) {{ISBN|1-61879-000-5}}
* ''The Disappearance of Felix Kulp'' (2013) {{ISBN|978-1-4675-8077-9}}
* ''I AM?'' (2013) {{ISBN|978-1-4675-7104-3}}
[[Kategorija:Umrli 2017.]]
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Članci koji koriste mikroformat hCard]]
[[Kategorija:Američki pjesnici 21. vijeka]]
[[Kategorija:Dramatičari i pisci drama iz Pensilvanije]]
[[Kategorija:Mornari iz Pensilvanije]]
[[Kategorija:Američki romanopisci 20. vijeka]]</text>
      <sha1>qzuyskerjhocl633ymi68yofs94hf4w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934547</id>
      <parentid>3934546</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T09:41:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3934547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5501" sha1="jyvz1we9z68dpnjda12nf5qapi64nid" xml:space="preserve">
{{Infokutija osoba
| ime                    = John Wheatcroft
| opis                   = Američki pisac
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1925|7|24}}
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2017|3|14|1925|7|24}}
| obrazovanje            = [[Temple University]]&lt;br&gt;[[Rutgers University]]&lt;br&gt;[[Bucknell University]]
| zanimanje              = Pisac
}}

'''John Wheatcroft''' ( 24.07.1925. - 14.03.2017.) bio je američki pisac i učitelj.&lt;ref&gt;&quot;[https://obituaries.dailyitem.com/obituaries/obituaries/john-wheatcroft-1925-2017-892475602/4298824107b8118E3EuLI3B2ED46 John Stewart Wheatcroft]&quot;. The Dailey Item. Retrieved 11 April 2017.&lt;/ref&gt;

Kao romanopisac, pjesnik i dramski pisac, Wheatcroft je objavljivao svoja djela u časopisima [[The New York Times]] i [[Beloit Poetry Journal]].

== Biografija ==
Wheatcroft je rođen 24. jula 1925. godine u [[Filadelfija|Filadelfiji]], u saveznoj državi [[Pensilvanija|Pensilvaniji]], a tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] &lt;ref&gt;[http://www.bucknell.edu/x7807.xml Bucknell University], About Bucknell, noted from ''WRC Interview, 4/96; Bucknell World, September–October 1981''.&lt;/ref&gt; služio je u Ratnoj mornarici Sjedinjenih Američkih Država. Pohađao je [[Univerzitet Temple]], Univerzitet [[Rutgers]] i Univerzitet Bucknell, na kojem je diplomirao 1949. godine.

Godine 1952. počeo je predavati na Odsjeku za engleski jezik i književnost Univerziteta Bucknell.&lt;ref&gt;[http://www.bucknell.edu/x52475.xml Bucknell University] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100530042351/http://www.bucknell.edu/x52475.xml|date=2010-05-30}}, Jack Wheatcroft Poetry Reading, October 24, 2009&lt;/ref&gt; Godine 1985. osnovao je i vodio Bucknellov seminar za mlade pjesnike, a zajedno s Jackom Stadlerom bio je suosnivač Stadlerovog centra za poeziju pri Univerzitetu Bucknell, čiji je ujedno bio i prvi direktor. Također je bio član žirija za dodjelu [[Pulitzerova nagrada za poeziju|Pulitzerove nagrade za poeziju]] &lt;ref&gt;[http://www.pulitzer.org/year/1996/poetry/jury/ Pulitzer.org], 1996 digital archive of jury list.&lt;/ref&gt; 1996. godine. Nakon što je 1996. stekao zvanje profesora emeritusa, Wheatcroft je i tokom penzionerskih dana nastavio pisati i objavljivati svoja djela.

Među značajnijim Wheatcroftovim djelima ističe se drama Ofoti, koja je 1966. godine izvedena u okviru televizijskog programa NET Playhouse (danas PBS), s [[Renéom Auberjonoisom]] &lt;ref&gt;[[imdbtitle:1009715|NET Playhouse: Ofoeti]] at IMDB.&lt;/ref&gt; u glavnoj ulozi. Drama je 1984. godine adaptirana u film pod nazivom [[Dječak koji je volio trolove]] (The Boy Who Loved Trolls).

Napisao je i djelo Catherine, njena knjiga (Catherine, Her Book), u kojem je kroz izmišljene dnevničke zapise prikazao lik Catherine Earnshaw iz romana Orkanski visovi (Wuthering Heights). Ovo djelo spominje se u knjizi Brontë Transformations autorice Patsy Stoneman, kao i u izdanju romana [[Orkanski visovi]] koje je priredio Christopher Heywood.

Wheatcroft se također spominje u izdanju biografskog leksikona Who's Who in U.S. Writers, Editors &amp; Poets Curta Johnsona iz 1986. godine.

Osim toga, učestvovao je u uređivanju i stvaranju knjige Naši drugi glasovi: Devet pjesnika govori (Our Other Voices: Nine Poets Speaking), zbirke intervjua s pjesnicima među kojima su Josephine Jacobsen i Wendell Berry.

== Smrt ==
Wheatcroft je preminuo 14. marta 2017. godine; njegov pepeo je položen u Lewisburgu, u Pensilvaniji.

== Bibliografija ==

* ''Death of a Clown'' (1964)
* ''Prodigal Son'' (1967)
* ''Ofoti'' (1970) {{ISBN|0-498-07680-6}}
* ''Edie Tells: A Portrait of the Artist as a Middle-Aged Cleaning Woman'' (1975) {{ISBN|0-498-01605-6}}
* ''A Voice from the Hump and A Fourteenth-Century Poet's Vision of Christ'' (1977) {{ISBN|0-498-01909-8}}
* ''Ordering Demons'' (1981) {{ISBN|0-8453-4720-9}}
* ''Gowpen: A Double Handful of Poems'' with Karl Patten (1982, The Press of Appletree Alley limited edition)
* ''Declaring Generations'' with [[:en:Peter_Balakian|Peter Balakian]] (1982, The Press of Appletree Alley limited edition)
* ''Catherine, Her Book'' (1983) {{ISBN|0-8453-4742-X}}
* ''Slow Exposures'' (1986) {{ISBN|0-8453-4735-7}}
* ''The Beholder's Eye'' (1987) {{ISBN|0-8453-4724-1}}
* ''The Stare on the Donkey's Face'' (1990) {{ISBN|0-8453-4823-X}}
* ''Our Other Voices: Nine Poets Speaking'' (1991) {{ISBN|0-8387-5196-2}}
* ''Distances/Limited Edition'' (1991, The Press of Appletree Alley limited edition) {{ISBN|0-9163-7514-5}}
* ''Killer Swan'' (1992) {{ISBN|0-8453-4836-1}}
* ''Mother of All Loves'' (1994) {{ISBN|0-8453-4849-3}}
* ''Trio with Four Players'' (1995) {{ISBN|0-8453-4856-6}}
* ''Alfresco'' (1995, The Press of Appletree Alley chapbook)
* ''The Education of Malcolm Palmer'' (1997) {{ISBN|0-8453-4863-9}}
* ''Random Necessities'' (1999) {{ISBN|0-8453-4867-1}}
* ''Answering Fire'' (2006) {{ISBN|0-9765611-1-5}}
* ''The Fugitive Self'' (2009) {{ISBN|0-9797450-9-8}}
* ''Telling Tales'' (2010) {{ISBN|978-0-9797516-7-7}}
* ''The Portrait of a Lover'' (2011) {{ISBN|1-61879-000-5}}
* ''The Disappearance of Felix Kulp'' (2013) {{ISBN|978-1-4675-8077-9}}
* ''I AM?'' (2013) {{ISBN|978-1-4675-7104-3}}

== Reference ==
[[Kategorija:Umrli 2017.]]
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Članci koji koriste mikroformat hCard]]
[[Kategorija:Američki pjesnici 21. vijeka]]
[[Kategorija:Dramatičari i pisci drama iz Pensilvanije]]
[[Kategorija:Mornari iz Pensilvanije]]
[[Kategorija:Američki romanopisci 20. vijeka]]</text>
      <sha1>jyvz1we9z68dpnjda12nf5qapi64nid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juan garaizabal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538554</id>
    <revision>
      <id>3934548</id>
      <timestamp>2026-10-09T09:47:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LollyTruffles</username>
        <id>186655</id>
      </contributor>
      <comment>Prijevod članka s engleske Wikipedije: en:Juan Garaizabal (CC BY-SA 4.0); prilagođavanje bosanskom jeziku.</comment>
      <origin>3934548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3973" sha1="trlsms3bwt2ica2x2m6p6cxv5zxki5p" xml:space="preserve">'''Juan Garaizabal''' (rođen 20. marta 1971. u Madridu) španski je vizuelni umjetnik, vajar i konceptualni umjetnik. Njegov umjetnički rad obuhvata crtež, skulpturu, svjetlosne i akustične instalacije, videoart i gravuru. Prema španskom dnevnom listu ''El País'', Garaizabal je jedan od međunarodno najpoznatijih španskih umjetnika. Najpoznatiji je po svojim monumentalnim javnim skulpturama.

Njegov projekat ''Memorias Urbanas'' („Urbana sjećanja”) obuhvata skulpturalne strukture koje, povezujući skulpturu i osvjetljenje, ponovo evociraju davno nestale arhitektonske elemente na historijski značajnim, danas praznim lokacijama.&lt;ref&gt;[https://elpais.com/ ''El País''], 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rtve.es/ Radio Televisión Española (RTVE)], video.&lt;/ref&gt;

== Umjetnička karijera ==

Garaizabal je u početku djelovao kao konceptualni umjetnik. Veliki dio svojih radova izrađuje ručno, koristeći tehnike kao što su kovanje, stolarija, električni radovi, obrada plastičnih materijala i zidarski radovi. Ove vještine stekao je tokom dugogodišnjeg eksperimentisanja i praktičnog rada.

Od 2008. godine njegov glavni studio nalazi se u Berlinu, u Njemačkoj, dok održava i studije u Madridu, u Španiji, te Miamiju, u Sjedinjenim Američkim Državama.

== Javne instalacije ==

* 2006: ''Bosque de Flores'', Valencia, Španija.
* 2007: ''Memoria Urbana'', područje Uranus, Bukurešt, Rumunija, u okviru događaja Noaptea Albă.
* 2011: ''Archives Stairway'', privatna kolekcija, Connecticut, Sjedinjene Američke Države.
* 2012: ''Memoria Urbana'', Berlin, Njemačka.&lt;ref&gt;[https://www.morgenpost.de/ Berliner Morgenpost].&lt;/ref&gt;
* 2013: ''Memoria del Giardino'', Venecija, Italija. Kustosica izložbe bila je Barbara Rose.&lt;ref&gt;[https://www.lavanguardia.com/ La Vanguardia].&lt;/ref&gt;
* 2016: ''Memoria Urbana: Havana's Balcony'', Miami, Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://edition.cnn.com/ CNN], video.&lt;/ref&gt;
* 2018: ''Memoria Urbana'', Segovia, Španija, u okviru festivala Hay Festival.
* 2020: ''Piedra Sobre Piedra'', Toledo, Španija.&lt;ref&gt;[https://www.latribunadetalavera.es/ La Tribuna de Talavera].&lt;/ref&gt;
* 2020: ''Ever Time Gate'', Šangaj, Kina.&lt;ref&gt;[https://www.chinadaily.com.cn/ China Daily].&lt;/ref&gt;
* 2021: Četiri monumentalne skulpture, Pariz, Francuska.&lt;ref&gt;[https://www.beauxarts.com/ BeauxArts].&lt;/ref&gt;
* 2021: ''Fondation Prince Albert'', Monako.&lt;ref&gt;[https://www.vanityfair.fr/ Vanity Fair France / El Confidencial].&lt;/ref&gt;
* 2021: ''Biennale de Sculpture'', Saint-Paul-de-Vence, Francuska.&lt;ref&gt;[https://www.france-visiting.com/ France Visiting].&lt;/ref&gt;
* 2023: ''Ever Time Balcony'', Šangaj, Kina.&lt;ref&gt;[https://www.shine.cn/ SHINE].&lt;/ref&gt;
* 2024: ''La Memoria del Vidrio'', Valencia, Španija.&lt;ref&gt;[https://valenciaplaza.com/ Valencia Plaza].&lt;/ref&gt;
* 2024: ''Land of Dilmun'' i ''Door of Dilmun'', Manama, Bahrein.&lt;ref&gt;[https://www.gulfweekly.com/ Gulf Weekly].&lt;/ref&gt;
* 2025: ''Memoria Urbana: Les Bains Napoléon'', Biarritz, Francuska.

== Privatni život ==

Između 1998. i 2007. godine Garaizabal je u nekoliko etapa putovao afričkim kontinentom, koristeći vozilo Mercedes-Benz Unimog kao prijevozno sredstvo. Putovanja su se odvijala jednom ili dva puta godišnje, u društvu porodice i prijatelja, na ruti od Madrida do Cape Towna.

Živi i radi uglavnom između Berlina, Madrida i Šangaja, uz povremene boravke i korištenje studija namijenjenih drugim projektima širom svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.lavanguardia.com/ La Vanguardia].&lt;/ref&gt;

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.juangaraizabal.com Službena web-stranica]
* [https://www.morgenpost.de/ Berliner Morgenpost]
* [https://www.huffpost.com/ Huffington Post]
* [https://www.miaminewtimes.com/ Miami New Times]
* [https://news.artnet.com/ Artnet]
* [https://noticieros.televisa.com/ Televisa News]

[[Kategorija:Žive osobe]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Španski vajari]]
[[Kategorija:Konceptualni umjetnici]]</text>
      <sha1>trlsms3bwt2ica2x2m6p6cxv5zxki5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henrietta Maria Moriarty</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538555</id>
    <revision>
      <id>3934549</id>
      <timestamp>2026-10-09T09:53:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1343082849|Henrietta Maria Moriarty]]&quot;</comment>
      <origin>3934549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5118" sha1="erxgj10pdrj4p2aascs740tiisd508f" xml:space="preserve">
{{Infokutija osoba
| ime                    = Henrietta Maria Godfrey
| datum_rođenja          = 1781 &lt;!-- {{Birth date|1858|10|1|df=y}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = Romsey, Hampshire
| datum_smrti            = 1842 &lt;!-- {{Death date and age|1925|4|19|1858|10|1}} --&gt;
| poznat_po              = Botanička ilustratorica
}}
[[File:Rafnia_triflora00.jpg|mini|{{Centar|''[[Rafnia triflora]]''}}]]
[[File:Henrietta_Maria_Moriarty01.jpg|mini]]
Henrietta Maria Moriarty (djevojački Godfrey; 1781–1842) bila je engleska književnica i botanička ilustratorica, poznata po romanima Brighton u metežu: Anegdote... Roman zasnovan na stvarnim događajima (Brighton in an Uproar Comprising Anecdotes... a Novel Founded on Facts, 1812), Preljub: Roman zasnovan na stvarnim događajima (Crim. Con. – A Novel, Founded on Facts, 1812) i Junak Salamanke ili iskušenica Isabel (A Hero of Salamanca: or, The Novice Isabel, 1813).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www2.shu.ac.uk/corvey/cw3/BookPage.cfm?Work=48331-X|title=Corvey CW3 &amp;#124; Book Page}}&lt;/ref&gt;

Poznata je i po djelu Viridarium (1807), zbirci od 50 ilustracija stakleničkih biljaka u boji, koja je doživjela dva izdanja. Ilustracije su se uglavnom temeljile na prikazima biljaka prethodno objavljenim u časopisu [[Curtis’s Botanical Magazine.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://plantillustrations.org/volume.php?id_volume=4950&amp;SID=0&amp;mobile=0&amp;size=1|title=Moriarty, H.M., Viridarium: Coloured plates of greenhouse plants, 2n ed. (1807)|website=plantillustrations.org|access-date=2019-02-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Moriarty|first=H. M.|url=http://www.archive.org/details/crimconnovelfoun01mori|title=Crim. con.: a novel, founded on facts|date=1812|publisher=Printed for and sold by the authoress, at Messrs. Seaton and Smith's|location=London}}&lt;/ref&gt;

== Život ==
Krštena je 22. februara 1781. godine u [[Romsey|Romseyju]], u grofoviji [[Hampshire]]. Bila je kćerka majora Benjamina Godfreyja, pripadnika konjičke pukovnije Inniskilling Dragoons, i njegove supruge Henriette. Dana 9. jula 1796. godine, uz saglasnost svoje majke udovice, udala se za Matthewa Moriartyja iz Chathama, u grofoviji Kent, koji je služio kao major u Kraljevskoj mornaričkoj pješadiji.

Matthew Moriarty nije uspijevao osigurati odgovarajuća sredstva za izdržavanje porodice, a njegova prerana smrt ostavila je brojne dugove i suprugu udovicu s četvero djece, bez sredstava za život. Kako bi ostvarila određene prihode, Henrietta je primila dvije ili tri žene na smještaj uz naknadu.

Budući da je crtanje oduvijek bilo jedna od njenih vještina, predloženo joj je da objavi botaničko djelo putem pretplate. Dok je živjela u Boley Hillu, nedaleko od Rochestera, izradila je zbirku od 50 ilustracija, od kojih je većina bila preuzeta iz časopisa Curtis’s Botanical Magazine. Čini se da pritom nije bilo prigovora zbog autorskih prava, a zbirka je objavljena 1807. godine.

Na čelu liste pretplatnika za knjigu nalazio se [[princ Augustus Frederick]], vojvoda od [[Sussex|Sussexa]], a djelo je bilo posvećeno lady de Clifford, koja je također kupila pet primjeraka. Sophia de Clifford bila je u braku s 20. baronom de Cliffordom, Edwardom Southwellom iz Kings Westona (blizu Bristola); nakon njegove smrti 1786. godine, unajmila je imanje Nyn Park u Northawu, a potom se nastanila u vili u Paddingtonu. Sakupljala je rijetke i egzotične biljke, često se spominjala u botaničkim publikacijama i uvela je niz vrsta koje su prethodno bile nepoznate u Engleskoj. Također je bila guvernanta princezi Charlotte, kćerki Georgea IV. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kwag.org.uk/2015/07/13/the-flowers-of-lady-de-clifford/|title=The Flowers of Lady de Clifford &amp;#124; Kings Weston Action Group|date=13 July 2015}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim pretplatnicima bili su markgrofica od Ansbacha, Henry Peyto-Verney (16. baron Willoughby de Broke) i biskup St Davidsa. U roku od dvije godine otplatila je sve dospjele dugove u iznosu od četiri stotine osamdeset funti.

List *The London Gazette* bilježi da je „Henrietta Maria Moriarty, ranije iz Brightona u Sussexu, a posljednje nastanjena u ulici Delahay u Middlesexu – udovica i vlasnica pansiona – bila zatočena u zatvoru King’s Bench u Surreyu u decembru 1813. godine. O njoj nisu pronađeni nikakvi dalji zapisi, osim podataka iz popisa stanovništva 1841. godine, gdje je navedena kao štićenica prihvatilišta Kensington Union, te zapisa o njenoj smrti godinu dana kasnije. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://graphicarts.princeton.edu/2018/04/08/henrietta-maria-moriarty-artist-and-novelist/|title=Henrietta Maria Moriarty, artist and novelist|last=Mellby|first=Julie|date=2018-04-08|website=Graphic Arts|language=en-US|access-date=2019-02-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thegardenstrust.blog/2017/01/28/__trashed-2/|title=Avoiding sex with Mrs Moriarty|last=The Gardens Trust|date=2017-01-28|website=The Gardens Trust|language=en|archive-url=|archive-date=|access-date=2019-02-21}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

[[Kategorija:Umrli 1842.]]
[[Kategorija:Rođeni 1781.]]
[[Kategorija:Članci koji koriste mikroformat hCard]]</text>
      <sha1>erxgj10pdrj4p2aascs740tiisd508f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bhai Lakhi Rai Banjara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538556</id>
    <revision>
      <id>3934553</id>
      <timestamp>2026-10-09T10:28:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1347937842|Bhai Lakhi Rai Banjara]]&quot;</comment>
      <origin>3934553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6700" sha1="1eqf69nq4qq99ra0kqk134hw3dclxo8" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Bhai Lakhi Rai Banjara
| poznat_po              = Kremacija tijela Gurua Tegha Bahadura
}}

'''Lakhi Rai''' (aktivan u 17. vijeku), poznat i kao '''Lakhi Shah''', bio je izvođač radova iz Delhija i sljedbenik sikhskih gurua. Ostao je upamćen po tome što je pomogao pri kremaciji posmrtnih ostataka gurua Tegha Bahadura nakon njegovog pogubljenja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Gandhi|first=Surjit Singh|title=History of Sikh Gurus Retold: 1606–1708 C.E|publisher=Atlantic Publishers &amp; Dist.|year=2007|isbn=9788126908585|volume=2|pages=665–666}}&lt;/ref&gt; To je učinio tako što je kremirao guruovo tijelo bez glave spalivši vlastitu kuću na periferiji Delhija, u kojoj se nalazilo tijelo.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Singh|first=Patwant|title=The Sikhs|date=2007|publisher=PRH Christian Publishing|isbn=9780307429339|quote=In faraway Delhi too, a man called Lakhi Shah Lubana and his companions had taken his body out of the walled city in the dead of night-during the same storm -to a place called Rakabganj, on the city's outskirts. Since a formal cremation was fraught with danger, Lakhi Shah reverently placed the Guru's body in his house, then set the house on fire to avoid detection: a fitting farewell by his devotees to a man who had stirred their imagination by his unique sacrifice.}}&lt;/ref&gt;

== Legenda ==
Bhai Lakhi Rai Banjara bio je porijeklom iz zajednica Lubana i Banjara.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Sikh World|date=2023|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=9780429848384|editor-last=Singh|editor-first=Pashaura|quote=The tribal Sikhs - Sikligars and Banjaras are distributed all over the country except in the northeastern states. ... The Banjaras are known as Lambada, Lamani, Guar Banjara, Vanzara in different regions. Their ancestors were traders carrying merchandise and weapons on bullock carts. There are numerous prominent Sikhs amongst them most notably Makhan Shah Labana and Lakhi Shah Banjara.|editor-last2=Mandair|editor-first2=Arvind-Pal Singh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Singh|first=Harbans|url=http://www.panjabdigilib.org/webuser/searches/displayPage.jsp?ID=2131&amp;page=1&amp;CategoryID=1&amp;Searched=|title=Guru Gobind Singh|publisher=Guru Gobind Singh Foundation|year=1966|page=27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Singh|first=Birinder Pal|title='Criminal' Tribes of Punjab|date=2012|publisher=Routledge|isbn=9781136517877|pages=42|quote=They had been trading since ancient times (''adi kaal ton'') and also practiced the barter system. Lakhi Shah Banjara and Makhan Shah Labana, whose names appear in Sikh religious history, were the most prominent traders of the community during their times.}}&lt;/ref&gt; Lakhi Shah je bio trgovac pamukom iz Delhija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Singh|first=Gobind|title=Zafarnama|date=2015|publisher=Penguin UK|isbn=9788184755954|translator-last=Sarna|translator-first=Navtej|quote=The body was similarly smuggled away by another follower-Lakhi Rai, a cotton merchant-to his own hut on Raisina hill and the hut was set afire to cremate the body. Gurdwara Rakabganj in Delhi is the solemn memorial in white marble built on this site.}}&lt;/ref&gt;

Tijelo Gurua Tegha Bahadura bilo je osakaćeno i ostavljeno u Chandni Chowku nakon što su ga Moguli &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|last=Singh|first=Nikky-Guninder Kaur|title=The Birth of the Khalsa: A Feminist Re-Memory of Sikh Identity|date=2012|publisher=State University of New York Press|isbn=9780791482667|pages=24}}&lt;/ref&gt;pogubili. Te noći Delhi je zahvatila oluja.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite book|last=Singh|first=Nikky-Guninder Kaur|title=The Birth of the Khalsa: A Feminist Re-Memory of Sikh Identity|date=2012|publisher=State University of New York Press|isbn=9780791482667|pages=24}}&lt;/ref&gt; Kada je Bhai Uda iz Ladwe obavijestio Lakhi Shaha da je guru pogubljen, Lakhi Shah je zajedno s Udom osmislio plan kako bi preuzeo guruovo obezglavljeno tijelo. Budući da je radio kao izvođač radova, Lakhi Shah je poznavao mogulske službenike, što mu je olakšalo provođenje plana.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite book|last=Gandhi|first=Surjit Singh|title=History of Sikh Gurus Retold: 1606–1708 C.E|publisher=Atlantic Publishers &amp; Dist.|year=2007|isbn=9788126908585|volume=2|pages=665–666}}&lt;/ref&gt;

Lakhi Shah je ispraznio svoja kola natovarena krečom u blizini Crvene tvrđave, a zatim se povukao u svoje rodno selo Rakabganj. Tokom noći 12. novembra 1675. godine, Lakhi Shah, njegovi sinovi Nagahia, Hema i Harhi, te Duma, Kanhin sin, uspjeli su preuzeti guruovo tijelo i odvesti ga kolima koja su ranije ostavljena u blizini tvrđave. Bhai Jaita je, s druge strane, uspio preuzeti guruovu odsječenu glavu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tijelo je prevezeno u kuću Lakhi Shaha, koji je potom zapalio vlastiti dom kako bi kremirao guruove posmrtne ostatke. Kuća, koja je zapravo bila skromna koliba, nalazila se na brdu Raisina, u tadašnjem naselju zanatlija koji su izrađivali uzengije.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Stanovnici kuće plakali su i ponašali se kao da je požar izbio slučajno, čime su izbjegli izazivanje sumnje mogulske policije, koja je istraživala nestanak guruovog tijela.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Nakon kremacije, dio posmrtnih ostataka stavljen je u gagar, metalnu posudu, i prenesen u Anandpur, dok je ostatak pokopan na mjestu spaljene kuće.

U Anandpuru je Guru Gobind Das primio posmrtne ostatke koji su bili doneseni u metalnoj posudi. Prema djelu Guru Kian Sakhian, potom je zagrlio Lakhi Shaha, koji mu je ispričao sve što se prethodno dogodilo u Delhiju u vezi s njegovim ocem.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Naslijeđe ==
Kćerka Lakhi Shaha, Sito Bai, udala se za Bhai Mani Singha. Međutim, drugi izvori navode da je Sito Bai bila kćerka Lakhi Raija Jadhauna.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kaur|first=Gurjeet|url=https://gurmatveechar.com/books/English_Books/English_Thesis_Papers/Contribution.of.Bhai.Mani.Singh.and.His.Family.in.Sikh.History.(GurmatVeechar.com).pdf|title=Contribution of Bhai Mani Singh and His Family in Sikh History|publisher=Guru Kashi University|year=2021|page=30|hdl=10603/341184|quote=Bhai Mani Singh got married with Sito Bai, daughter of Lakkhi Shah Vanjara.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Singh|first=Sewa|url=http://www.panjabdigilib.org/webuser/searches/displayPage.jsp?ID=2880&amp;page=1&amp;CategoryID=1|title=Shaheed Bilas|publisher=Punjabi Sahit Academy|year=1961|page=57}}&lt;/ref&gt;

Na mjestu nekadašnje kolibe Lakhi Raija, koja je namjerno spaljena kako bi se kremiralo obezglavljeno tijelo Gurua Tegha Bahadura, kasnije je izgrađena Gurdwara Rakabganj Sahib, sikhsko vjersko svetište.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Reference ==

[[Kategorija:Članci koji koriste mikroformat hCard]]
[[Kategorija:Trgovci 17. stoljeća]]
[[Kategorija:Trgovci pamukom]]</text>
      <sha1>1eqf69nq4qq99ra0kqk134hw3dclxo8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seleuk (komandant)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538557</id>
    <revision>
      <id>3934557</id>
      <timestamp>2026-10-09T11:03:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1347696712|Seleucus (commandant)]]&quot;</comment>
      <origin>3934557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1646" sha1="3431doepr0bcpncvope6dkorghpqc2u" xml:space="preserve">'''Seleuk''' (grčki: Σέλευκος, Seleukos) bio je zapovjednik Peluzija, egipatske pogranične tvrđave na istočnoj granici zemlje, 30. godine prije nove ere.

U završnoj fazi odlučujućeg rata između [[Marko Antonije|Marka Antonija]] i [[Oktavijan August|Oktavijana]] za isključivu vlast nad [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]], Antonije i njegova ljubavnica, egipatska kraljica [[Kleopatra VII|Kleopatra]] VII, povukli su se u Egipat nakon poraza u bici kod Akcija, 2. septembra 31. godine prije nove ere.

U ljeto 30. godine prije nove ere Oktavijanove trupe napredovale su prema Egiptu sa zapada i istoka. U to vrijeme Seleuk je bio zapovjednik Peluzija, pogranične tvrđave na istočnoj granici Egipta. Međutim, tvrđava se predala toliko brzo da se pojavila sumnja kako ju je Seleuk izdajnički predao neprijatelju.&lt;ref&gt;Plutarch, ''Antony'' 74.1-2&lt;/ref&gt;

Antički biograf Plutarh također spominje glasine da je Seleuk predao tvrđavu uz Kleopatrinu saglasnost, ali savremeni historičari dovode ovu tvrdnju u pitanje.&lt;ref&gt;For example by Christoph Schäfer, ''Kleopatra'', p. 240 with note 108.&lt;/ref&gt;

U svakom slučaju, kraljica je predala Seleukovu suprugu i djecu Antoniju kako bi bili pogubljeni. Nije poznato jesu li članovi Seleukove porodice zaista pogubljeni.

Također, nema podataka o Seleukovoj daljnjoj sudbini.&lt;ref&gt;Plutarch, ''Antony'' 74.1-2; compare [[Cassius Dio]] (''Roman history'' 51.9.5-6), who represents the treacherous surrender of Pelusium at the orders of Cleopatra as certain and gives for this as one motive, that the queen allegedly believed in love declarations of Octavian.&lt;/ref&gt;

== Reference ==</text>
      <sha1>3431doepr0bcpncvope6dkorghpqc2u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benigni tumor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538558</id>
    <revision>
      <id>3934558</id>
      <timestamp>2026-10-09T11:08:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime            = Benigni tumor | sinonimi        = [[Nekancerogeni tumor]], [[dobroćudni tumor]] | slika          = Normal Epidermis and Dermis with Intradermal Nevus 10x.JPG | opis_slike         = Normalni [[epidermis]] i [[dermis]] sa [[intradermni nevus|intradermnim nevusom]], 10x-kropirano | specijalnost          = [[Onkologija]], [[patologija]] | simptomi        =Nakupine tumorskih ćelija sa nekontroliranom proliferacijom; mogu biti as...</comment>
      <origin>3934558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35325" sha1="l0tbqe9apeylzya8rnp62qwkhv9cycw" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Benigni tumor
| sinonimi        = [[Nekancerogeni tumor]], [[dobroćudni tumor]]
| slika          = Normal Epidermis and Dermis with Intradermal Nevus 10x.JPG
| opis_slike         = Normalni [[epidermis]] i [[dermis]] sa [[intradermni nevus|intradermnim nevusom]], 10x-kropirano
| specijalnost          = [[Onkologija]], [[patologija]]
| simptomi        =Nakupine tumorskih ćelija sa nekontroliranom proliferacijom; mogu biti asimptomski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. 
| komplikacije    =Mogzćnost prelaska u [[kancer|zloćudno stanje]]
| pojava         =Bilo koja [[životna dob]]
| trajanje        =Dožovotno ili privremeno
| vrste           =Solidni i rastresiti
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       =Ambulantna, klinička
| diferencijalna_dilagnoza  =[[kancer|zloćudni tumor]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]].
| lijek       = [[Krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi
| prognoza        =Ovisi o tipu
| frekvencija      =Značajno je veća od učestalosti malignih tumora, no tsčan broj ovisi o vrsti tkiva, organu, dobi i spolu pacijenta
| smrtnost   =
}}
'''Benigni tumor''' je [[ćelija (biologija)|čelijska]] masa ([[tumor]]) koja ne [[invazija raka|prodire u okolno tkivo]] niti [[metastaza|metastazira]] (be širi se po tijelu). U poređenju sa [[kancer|malignim (kancerogenim) tumorima]], benigni tumori uglavnom imaju sporiju [[rast ćelija|stopu rasta]]. Benigni tumori imaju relativno dobro [[ćelijska diferencijacija |diferencirane]] ćelije. Često su okruženi vanjskim omotačem (fibrozna ovojnica od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]) ili ostaju ograničeni unutar [[epitel|epitela]]. Česti primjeri benignih tumora uključuju [[mladež|mladeže]] i [[miom materice|miome materice]].
Neki oblici benignih tumora mogu biti štetni po zdravlje. Rast benignog tumora uzrokuje [[efekt mase (medicina)|efekt mase]] koji može pritisnuti okolna tkiva. To može dovesti do oštećenja živaca, smanjenja protoka krvi ([[ishemija]]), odumiranja tkiva ([[nekroza]]) ili oštećenja organa. Zdravstvene posljedice rasta benignog tumora mogu biti izraženije ako je tumor smješten u zatvorenom prostoru kao što su [[lobanja]], [[disajni putevi]], [[sinus (anatomija)|sinusi]] ili [[kost]]i. Naprimjer, za razliku od većine benignih tumora na drugim dijelovima tijela, benigni [[tumor mozga]] može biti opasan po život. Tumori mogu pokazivati ponašanja karakteristična za tip ćelije iz kojeg su nastali; na primjer, [[endokrini sistem|endokrini]] tumori, poput [[adenom štitne žlijezde|adenoma štitne žlijezde]] i [[adenom kore nadbubrežne žlijezde|adenoma kore nadbubrežne žlijezde]], mogu prekomjerno proizvoditi određene [[hormon|hormone]]. Riječ „benign” znači povoljan, blag, sretan, koristan, pogodan.&lt;ref&gt;{{Cite OED|Benign|id=17733}}&lt;/ref&gt; Međutim, benigni tumor nije „benigni” u uobičajenom smislu; taj naziv samo označava da nije „maligni”, odnosno kancerogen. Iako benigni tumori obično ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, mogu biti štetni ili smrtonosni.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter=Overview of Heart Tumors - Treatment of noncancerous (benign) heart tumors | vauthors = Rao AK |title=MSD Manual Consumer Version |date=February 2021 |url= https://www.msdmanuals.com/en-gb/home/heart-and-blood-vessel-disorders/heart-tumors/overview-of-heart-tumors |quote=Children with this type of [inoperable, benign] tumor usually die of an abnormal heart rhythm at an early age. }}&lt;/ref&gt; Mnoge vrste benignih tumora imaju potencijal da postanu kancerogene (maligne) putem procesa poznatog kao progresija tumora. Iz tog razloga, kao i zbog drugih mogućih štetnih posljedica, neki benigni tumori uklanjaju se hirurškim putem. Nakon uklanjanja, benigni tumori obično se ne vraćaju. Izuzeci od ovog pravila mogu ukazivati na malignu transformaciju.
==Znaci i simptomi==
Benigni tumori su veoma raznoliki; mogu biti asimptomatski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. Ovakav rast može dovesti do kompresije okolnih tkiva ili organa, uzrokujući brojne posljedice, kao što su začepljenje kanala, smanjen protok krvi (ishemija), odumiranje tkiva (nekroza) te bol ili oštećenje živaca.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;&gt;{{cite book |title=Ross and Wilson anatomy and physiology in health and illness |vauthors=Wilson KA, Waugh A, Chambers G, Grant A, Ross J |publisher=Churchill Livingstone |year=2006 |isbn=0-443-10101-9 |location=Edinburgh |pages=53–54}}&lt;/ref&gt; Neki tumori također proizvode [[hormon]]e koji mogu dovesti do situacija opasnih po život. Insulinomi mogu proizvoditi velike količine [[insulina[[, uzrokujući  [[hipoglikemija|hipoglikemiju]].&lt;ref name=&quot;pmid1665409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marks V, Teale JD | title = Tumours producing hypoglycaemia | journal = Diabetes/Metabolism Reviews | volume = 7 | issue = 2 | pages = 79–91 | date = June 1991 | pmid = 1665409 | doi = 10.1002/dmr.5610070202 | s2cid = 19272145 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16253900&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grant CS | title = Insulinoma | journal = Best Practice &amp; Research. Clinical Gastroenterology | volume = 19 | issue = 5 | pages = 783–798 | date = October 2005 | pmid = 16253900 | doi = 10.1016/j.bpg.2005.05.008 }}&lt;/ref&gt; [[Hipofizni adenom]]i mogu uzrokovati povišene nivoe hormona kao što su [[hormon rasta]] i [[insulinoliko faktor rasta]] 1 (koji uzrokuju [[akromegalija|akromegaliju]]), [[prolaktin]], [[ACTH]] i [[kortizol]] (koji uzrokuju [[Cushingova bolest| Cushingovu bolest]]), TSH (koji uzrokuje hipertireozu), te [[FSH]] i LH.&lt;ref name=&quot;ISBN 92-832-2416-7&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Eng C, DeLellis RA, Lloyd RV, Heitz PU |title=Pathology and genetics of tumours of endocrine organs|publisher=IARC Press |location=Lyon |year=2004 |isbn=92-832-2416-7 }}&lt;/ref&gt; Bowel [[intussusception (medical disorder)|intussusception]] can occur with various benign colonic tumors.&lt;ref name=&quot;pmid11588539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gill SS, Heuman DM, Mihas AA | title = Small intestinal neoplasms | journal = Journal of Clinical Gastroenterology | volume = 33 | issue = 4 | pages = 267–282 | date = October 2001 | pmid = 11588539 | doi = 10.1097/00004836-200110000-00004 }}&lt;/ref&gt; Tumori, a posebno oni na koži, mogu uzrokovati estetske promjene, što osobi s tumorom može prouzrokovati psihološku ili društvenu nelagodu&lt;ref name=&quot;pmid15953143&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tromberg J, Bauer B, Benvenuto-Andrade C, Marghoob AA | title = Congenital melanocytic nevi needing treatment | journal = Dermatologic Therapy | volume = 18 | issue = 2 | pages = 136–150 | year = 2005 | pmid = 15953143 | doi = 10.1111/j.1529-8019.2005.05012.x | s2cid = 20915929 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;[[Vaskularni tumor|Tumori vaskularnog tkiva]] mogu krvariti, što u nekim slučajevima dovodi do [[anemija| anemije]].&lt;ref name = &quot;zuberandharder1&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Zuber M, Harder F |title=Benign tumors of the colon and rectum|year=2001|publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented.|location=Munich: Zuckschwerdt|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/}}&lt;/ref&gt;
==Uzroci==
=== PTEN hamartomski sindrom ===
PTEN hamartomski sindrom obuhvata hamartomatozne poremećaje koje karakterišu genetičke [[mutacije]] u genu [[PTEN (gen)|PTEN]], koji djeluje kao supresor tumora,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pilarski R | title = ''PTEN'' Hamartoma Tumor Syndrome: A Clinical Overview | journal = Cancers | volume = 11 | issue = 6 | pages = 844 | date = June 2019 | pmid = 31216739 | pmc = 6627214 | doi = 10.3390/cancers11060844 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; uključujući [[Cowdenov sindrom]], [[sindrom Bannayan-Riley-Ruvalcaba]], [[Proteusov sindrom]] i [[Proteusoliki sindrom]]. Odsustvo ili disfunkcija PTEN proteina omogućava prekomjernu proliferaciju ćelija, što dovodi do nastanka hamartoma.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hobert JA, Eng C |date=October 2009 |title=PTEN hamartoma tumor syndrome: an overview |journal=Genetics in Medicine |volume=11 |issue=10 |pages=687–694 |doi=10.1097/GIM.0b013e3181ac9aea |pmid=19668082 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cowdenov sindrom je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[genetički poremećaj]] koji karakterišu višestruki benigni hamartomi (trihilemomi i mukokutani papilomatozni čvorići), kao i sklonost ka [[karcinom]]ima više organa, uključujući [[rak dojke|dojku]] i [[rak šttne žlijezde|štitnu žlijezdu]].&lt;ref name=&quot;pmid151217672&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pilarski R, Eng C |date=May 2004 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up (again)? Expanding mutational and clinical spectra of the PTEN hamartoma tumour syndrome |journal=Journal of Medical Genetics |volume=41 |issue=5 |pages=323–326 |doi=10.1136/jmg.2004.018036 |pmc=1735782 |pmid=15121767}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid110735352&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=November 2000 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up: revised diagnostic criteria |journal=Journal of Medical Genetics |volume=37 |issue=11 |pages=828–830 |doi=10.1136/jmg.37.11.828 |pmc=1734465 |pmid=11073535}}&lt;/ref&gt; hamartomatozna polipoza crijeva, [[makrocefalija]] i [[lipomatoza]], [[Benigna neonatusna hemangiomatoza|hemangiomatoza]] i makule na ''[[glans penis]]''.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid129380832&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=September 2003 |title=PTEN: one gene, many syndromes |journal=Human Mutation |volume=22 |issue=3 |pages=183–198 |doi=10.1002/humu.10257 |pmid=12938083 |s2cid=13417857|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Proteusoliki sindrom karakteriziraju [[nevus|nevusi]], asimetrični prekomjerni rast različitih dijelova tijela, disregulacija masnog tkiva, [[cistadenom]]i, [[adenom]]i, vaskularne malformacije.&lt;ref name=&quot;pmid187811912&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Blumenthal GM, Dennis PA |date=November 2008 |title=PTEN hamartoma tumor syndromes |journal=European Journal of Human Genetics |volume=16 |issue=11 |pages=1289–1300 |doi=10.1038/ejhg.2008.162 |pmc=6939673 |pmid=18781191}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid160106812&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cohen MM |date=August 2005 |title=Proteus syndrome: an update |journal=American Journal of Medical Genetics. Part C, Seminars in Medical Genetics |volume=137C |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1002/ajmg.c.30063 |pmid=16010681 |s2cid=31873101|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

[[File:Familial adenomatous polyposis as seen on sigmoidoscopy.jpg|thumb|left|[[Endoskopija|Endoskopska]] slika [[sigmoidni kolon|sigmoidnog kolona]] pacijenta sa [[porodična adenomatozna polipoza|porodičnom adenomatoznom polipozom]]]]
=== Porodična adenomatozna polipoza ===

[[Porodična adenomatozna polipoza]] (FAP) je porodični [[kancerski sindrom]] uzrokovan mutacijama u genu [[Adenomatozna polipoza koli|APC]]. Kod FAP-a, [[adenom]]ski polipi prisutni su u [[Debelo crijevo|debelom crijevu]]. Polipi napreduju u [[rak debelog crijeva]] osim ako se ne uklone.&lt;ref name=&quot;pmid164548482&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Galiatsatos P, Foulkes WD |date=February 2006 |title=Familial adenomatous polyposis |journal=The American Journal of Gastroenterology |volume=101 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1111/j.1572-0241.2006.00375.x |pmid=16454848|s2cid=8516051 }}&lt;/ref&gt; APC gen je [[tumor supresor]]. Njegov proteinski produkt uključen je u mnoge ćelijske procese. Inaktivacija APC gena dovodi do konstrukcije proteina koji se zove [[beta-katenin|β-katenin]]. Ovaj protein aktivira dva [[transkripcijsku faktor|transkripcijska faktora]]: [[T-ćelija|T-ćelijski]] faktor (TCF) i [[Limfoidni pojačivač-vezujući faktor 1|limfoidni pojačivačni faktor]] (LEF). Ovi faktori uzrokuju pojačanu regulaciju mnogih gena uključenih u  ćelijsku [[ćelijska poliferacija|proliferaciju]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju]], [[ćelijska migracija|migraciju]] i [[apoptoza|apoptozu]] (programiranu ćelijsku smrt), uzrokujući rast benignih tumora.&lt;ref name=&quot;pmid178814942&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Aoki K, Taketo MM |date=October 2007 |title=Adenomatous polyposis coli (APC): a multi-functional tumor suppressor gene |journal=Journal of Cell Science |volume=120 |issue=Pt 19 |pages=3327–3335 |doi=10.1242/jcs.03485 |pmid=17881494 |doi-access= |s2cid=8743}}&lt;/ref&gt;

===Gomoljasti sklerozni kompleks  ===
[[Gomoljasti sklerozni kompleks]] (TSC) jeste autosomno dominantni genetočki poremećaj, uzrokovan mutacijama u genima [[TSC1]] i [[TSC2]]. TSC1 proizvodi protein [[hamartin]]. TSC2 proizvodi protein [[tuberin]]. Ovaj poremećaj manifestuje se mnogim benignim hamartomatoznim tumorima, uključujući [[angiofibrom]]e, bubrežne [[angiomiolipom]]e i plućne [[limfangiomiomatoza| limfangiomiomatoza|limfangiomiomatoze]]. Tuberin i hamartin inhibiraju protein [[mTOR]] u normalnoj ćelijskoj fiziologiji. Inaktivacija tumor supresora TSC uzrokuje povećanje mTOR aktivnosti. To dovodi do aktivacije gena i proizvodnje proteina koji povećavaju rast ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Inoki K, Corradetti MN, Guan KL |date=January 2005 |title=Dysregulation of the TSC-mTOR pathway in human disease |journal=Nature Genetics |volume=37 |issue=1 |pages=19–24 |doi=10.1038/ng1494 |pmid=15624019 |s2cid=205344131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid170059522&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Crino PB, Nathanson KL, Henske EP |date=September 2006 |title=The tuberous sclerosis complex |journal=The New England Journal of Medicine |volume=355 |issue=13 |pages=1345–1356 |doi=10.1056/NEJMra055323 |pmid=17005952 |s2cid=3579356}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid125562392&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Kwiatkowski DJ |date=January 2003 |title=Tuberous sclerosis: from tubers to mTOR |journal=Annals of Human Genetics |volume=67 |issue=Pt 1 |pages=87–96 |doi=10.1046/j.1469-1809.2003.00012.x |pmid=12556239 |s2cid=41992893}}&lt;/ref&gt;

===Von Hippel–Lindauova bolest===
[[Von Hippel–Lindauova bolest]] dominantno je naslijeđeni sindrom raka koji značajno povećava rizik od različitih tumora. To uključuje benigne [[hemangioblastom]]e i maligne [[feohromocitom]]e, [[karcinom bubrežnih ćelija]], [[pankreasmi endokrini tumor|pankreasne endokrine tumore]] i [[tumor endolimfne vrećice|tumore endolimfne vrećice]]. Uzrokuju ga genetičke [[mutacije]] u genu [[Von Hippel-Lindauov tumor supresor|Von Hippel-Lindauovof tumor supresora]]. VHL protein (pVHL) uključen je u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] u ćelijama kojima nedostaje kisika ([[tumorska hipoksija]]). Jedna od uloga pVHL-a je da izazove ćelijsku degradaciju drugog proteina, [[HIF1A|HIF1α]]. Disfunkcionalni pVHL dovodi do akumulacije HIF1α. Ovo aktivira nekoliko gena odgovornih za proizvodnju supstanci uključenih u rast ćelija i proizvodnju krvnih sudova: [[VEGF]], [[PDGFB|PDGFβ]], [[TGFα]] i [[eritropoetin]].&lt;ref name=&quot;pmid155790302&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Maher ER |date=December 2004 |title=Von Hippel–Lindau disease |journal=Current Molecular Medicine |volume=4 |issue=8 |pages=833–842 |doi=10.2174/1566524043359827 |pmid=15579030}}&lt;/ref&gt;

=== Tumori kostiju ===
Benigni tumori kostiju mogu biti makroskopski slični i zahtijevaju kombinaciju kliničke anamneze sa [[Citogenetika|citogenetičkim]], molekularnim i radiološkim testovima za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Garcia RA, Inwards CY, Unni KK | title = Benign bone tumors--recent developments | journal = Seminars in Diagnostic Pathology | volume = 28 | issue = 1 | pages = 73–85 | date = February 2011 | pmid = 21675379 | doi = 10.1053/j.semdp.2011.02.013 | series = Orthopaedic Pathology }}&lt;/ref&gt; Tri uobičajena oblika benignih tumora kostiju su [[Tumor džinovskih ćelija kosti|tumor džinovskih ćelija]] kosti, [[osteohondrom]] i [[enhondrom]]; postoje i drugi oblici benignih tumora kostiju, ali mogu biti manje rasprostranjeni.{{cn|datum=januar 2025}}

{{Potrebno više citata u odjeljku|datum=mart 2026}}

==== Tumori džinovskih ćelija ====
Tumori džinovskih ćelija kostiju često se javljaju u epifizama dugih kostiju apendikularnog skeleta ili [[sakrum]]a [[aksijalni skelet|aksijalnod skeleta]]. Lokalni rast može uzrokovati uništavanje susjedne korteksne kosti i mehkog tkiva, što dovodi do bola i ograničavanja opsega pokreta. Karakterističan radiološki nalaz tumora džinovskih ćelija kostiju je lizna [[lezija]] koja nema marginalnu [[Skleroza|sklerozu]] kosti. Na histologiji, džinovske ćelije spojenih [[osteoklast]]a vide se kao odgovor na neoplazijske monojedarne ćelije. Značajno je da gigantske ćelije nisu jedinstvene za benigne tumore kostiju, već samo za gigantske tumore kostiju. Molekularne karakteristike neoplazijskih ćelija koje uzrokuju gigantske tumore kostiju ukazuju na porijeklo pluripotentnih [[mezenhim]]skih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] koje usvajaju preosteoblastne markere. Citogenetički uzroci gigantske tumore kostiju uključuju [[telomera|telomere]]. Liječenje uključuje hiruršku kiretažu s adjuvantnim [[bisfosfonat]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Balke |first1=Maurice |last2=Campanacci |first2=Laura |last3=Gebert |first3=Carsten |last4=Picci |first4=Piero |last5=Gibbons |first5=Max |last6=Taylor |first6=Richard |last7=Hogendoorn |first7=Pancras |last8=Kroep |first8=Judith |last9=Wass |first9=John |last10=Athanasou |first10=Nicholas |date=2010-08-29 |title=Bisphosphonate treatment of aggressive primary, recurrent and metastatic Giant Cell Tumour of Bone |journal=BMC Cancer |volume=10 |issue=1  |doi=10.1186/1471-2407-10-462 |doi-access=free |pmid=20799989 |issn=1471-2407|pmc=2940802 }}&lt;/ref&gt;

==== Osteohondrom ====
Osteohondromi formiraju projekcije kostiju prekrivene hrskavicom. Strukture poput srži i korteksne kosti osteohondroma su u dodiru sa onima matične kosti. Mjesta porijekla često uključuju [[Metafiza|metafize]] dugih kostiju. Dok se mnogi osteohondromi javljaju spontano, postoje slučajevi u kojima se nekoliko osteohondroma može pojaviti kod iste osobe; oni mogu biti povezani s genetičkim stanjem poznatim kao nasljedni multipli osteohondromi. Osteohondrom se na rendgenskom snimku pojavljuje kao projektirana masa koja često pokazuje dalje od zglobova.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot; /&gt; Ovi tumori prestaju rasti zatvaranjem ploča rasta matične kosti. Neuspjeh u zaustavljanju rasta može ukazivati na transformaciju u maligni hondrosarkom. Liječenje nije indicirano osim ako nije simptomsko. U tom slučaju, hirurška ekscizija je često kurativna.

==== Enhondrom ====
Enhondromi su benigni tumori hijaline hrskavice. Unutar kosti, enhondromi se često nalaze u metafizama. Mogu se naći u mnogim vrstama kostiju, uključujući male kosti, duge kosti i aksijalni skelet. Rendgenski snimak enhondroma pokazuje dobro definirane granice i isprekidani izgled. Liječenje enhondroma uključuje hiruršku kiretažu i transplantaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MILGRAM |first=JAMES W. |date=April 1983 |title=Porijeklo osteohondroma i enhondroma |url=https://doi.org/10.1097/00003086-198304000-00037 |journal=Klinička ortopedija i srodna istraživanja | volume=174 | pages = 264–284 | doi = 10.1097/00003086-198304000-00037 |&lt;/ref&gt;

=== Benigni tumori mehkog tkiva ===

==== Lipomi ====
Lipomi su benigni, potkožni tumori masnih ćelija ([[adipocit]]i). Obično su bezbolne, spororastuće i pokretne mase koje se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu gdje postoje masne ćelije, ali se obično nalaze na trupu i gornjim ekstremitetima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lichon |first1=Sabrina |last2=Khachemoune |first2=Amor |date=September 2018 |title=Clinical presentation, diagnostic approach, and treatment of hand lipomas: a review |journal=Acta Dermatovenerologica Alpina, Pannonica, et Adriatica |volume=27 |issue=3 |pages=137–139 |issn=1581-2979 |pmid=30244263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation |last1=Kolb |first1=Logan |title=Lipoma |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507906/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939683 |access-date=2022-09-19 |last2=Yarrarapu |first2=Siva Naga S. |last3=Ameer |first3=Muhammad Atif |last4=Rosario-Collazo |first4=Juan A.}}&lt;/ref&gt; Iako se lipomi mogu razviti u bilo kojoj dobi, češće se pojavljuju između 40. i 60. godine. Lipomi pogađaju oko 1% populacije, bez dokumentirane spolne pristranosti, a otprilike 1/1000 ljudi će imati lipom tokom svog života.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Charifa |first1=Ahmad |title=Lipoma Pathology |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482343/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29493968 |access-date=2022-09-19 |last2=Azmat |first2=Chaudhary Ehtsham |last3=Badri |first3=Talel}}&lt;/ref&gt; Uzrok lipoma nije dobro definisan. Genetički ili nasljedni uzroci lipoma imaju ulogu kod oko 2-3% pacijenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Kod osoba sa nasljednim porodičnim sindromima kao što su [[Proteusov sindrom]] ili [[porodična multipla lipomatoza]], uobičajeno je vidjeti više lipoma po tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ovi sindromi također su povezani sa specifičnim simptomima i subpopulacijama. Mutacije na [[hromosom 12|hromosomu 12]] identifikovane su u oko 65% slučajeva lipoma.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Lipomi su takođe povećani kod osoba sa [[gojaznost|gojaznošću]]], [[hiperlipidemija|hiperlipidemijom]] i [[dijabetes|diabetes mellitusom]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
Lipomi se obično dijagnostikuju klinički, iako se snimanje ([[ultrazvuk]], [[CT skeniranje|kompjuterizovana tomografija]] ili [[magnetna rezonanca]]) može koristiti za pomoć u dijagnozi lipoma na atipičnim lokacijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Glavni tretman za lipome je hirurška ekscizija, nakon čega se tumor pregleda [[histopatologija|histopatološki]], kako bi se potvrdila dijagnoza.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prognoza za benigne lipome je odlična, a recidiv nakon ekscizije je rijedak, ali se može dogoditi ako je uklanjanje bilo nepotpuno.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
==Mehanizam==
[[File:Types of tumor cells.jpg|thumb|280px|Benigni (L) vs. maligni tumor (R)]]

===Benigni vs. maligni===
[[File:BENIGN AND MALIGNANT TUMOUR.png|thumb|280px|Dijagram prikazuje dva epitelna tumora. Gornji tumor je benigni tumor koji nije invazivan. Benigni tumori su obično okruglog oblika i okruženi kapsulom od fibroznog vezivnog tkiva. Donja slika prikazuje maligni tumor. On je nepravilnog oblika, vaskularan i invazivan, te probija bazalnu membranu.]]
Tumor se klasifikuje kao benigni ili maligni na osnovu svog invazivnog potencijala. Benigni tumori nisu invazivni: ne mogu prodirati u okolna tkiva niti metastazirati (širiti se putem [[metastaza]]). Nasuprot tome, maligni tumori su invazivni ili metastatski.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;/&gt; Iz tog razloga, benigni tumori se ne klasifikuju kao [[kancer]].&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7613-2833-5&quot;&gt;{{cite book |url=https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 |title=Cancer |vauthors=Nunn LS, Silverstein A, Silverstein VB |publisher=Twenty-First Century Books |year=2006 |isbn=0-7613-2833-5 |location=Brookfield, Conn |pages=[https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 11–12] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; A benign tumor will grow in a contained area, usually a fibrous [[connective tissue]] capsule.
Stope rasta benignih i malignih tumora obično se razlikuju, pri čemu benigni tumori rastu sporije od malignih. Ipak, zabilježeni su slučajevi benignih tumora koji brzo rastu.&lt;ref name=&quot;pmid5681331&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sagel SS, Ablow RC | title = Hamartoma: on occasion a rapidly growing tumor of the lung | journal = Radiology | volume = 91 | issue = 5 | pages = 971–972 | date = November 1968 | pmid = 5681331 | doi = 10.1148/91.5.971 }}&lt;/ref&gt; Iako benigni tumori općenito predstavljaju manji zdravstveni rizik od malignih tumora, oba tipa mogu ugroziti život.
Benigni i maligni tumori razlikuju se po određenim općim karakteristikama, no ponekad benigni tumor može pokazivati neke odlike malignog tumora, ili obrnuto. Naprimjer, benigni tumori su uglavnom dobro diferencirani, dok su maligni tumori često nediferencirani. Ipak, mogu se javiti i nediferencirani benigni tumori, kao i diferencirani maligni tumori.&lt;ref name=&quot;pmid10366409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skorić T, Korsić M, Zarković K, Plavsić V, Besenski N, Breskovac L, Giljević Z, Paladino J | display-authors = 6 | title = Clinical and morphological features of undifferentiated monomorphous GH/TSH-secreting pituitary adenoma | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 140 | issue = 6 | pages = 528–537 | date = June 1999 | pmid = 10366409 | doi = 10.1530/eje.0.1400528 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23106056&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song HJ, Xue YL, Qiu ZL, Luo QY | title = Uncommon metastases from differentiated thyroid carcinoma | journal = Hellenic Journal of Nuclear Medicine | volume = 15 | issue = 3 | pages = 233–240 | year = 2012 | pmid = 23106056 | doi = &lt;!-- 10.1967/s002449910059 --&gt; }}&lt;/ref&gt; Određeni maligni tumori, kao što su [[karcinom]]i baznih ćelija, uglavnom ne metastaziraju.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7817-9516-8&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-1605479682 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt;
===Višefazna kancerogeneza===
Tumori nastaju procesom [[kancerogeneza|kancerogeneze]], tokom kojeg promjene na ćelijskom nivou dovode do razvoja raka. Višefazna kancerogeneza podrazumijeva niz uzastopnih [[genetika|genetičkih]] ili [[epigenetika|epigenetpćkih]] promjena u [[DNK]] ćelije, pri čemu svaki korak rezultira naprednijim oblikom tumora. Proces se sastoji od tri faze: inicijacije, promocije i progresije. U svakoj fazi može doći do više [[mutacija]].
Inicijacija predstavlja fazu u kojoj nastaje prva genetička mutacija u ćeliji. Promocija je klonska ekspanzija (ponovljena dioba) te transformisane ćelije u vidljiv tumor, koji je obično benigan. Nakon promocije može uslijediti progresija, tokom koje dolazi do nastanka dodatnih genetičkih mutacija u subpopulaciji tumorskih ćelija. Progresija dovodi do prelaska benignog tumora u maligni tumor.&lt;ref name=&quot;pmid1911211&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Clark WH |date=October 1991 |title=Tumour progression and the nature of cancer |journal=British Journal of Cancer |volume=64 |issue=4 |pages=631–644 |doi=10.1038/bjc.1991.375 |pmc=1977704 |pmid=1911211}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8354184&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barrett JC | title = Mechanisms of multistep carcinogenesis and carcinogen risk assessment | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 100 | pages = 9–20 | date = April 1993 | pmid = 8354184 | pmc = 1519586 | doi = 10.1289/ehp.931009 | bibcode = 1993EnvHP.100....9B }}&lt;/ref&gt;
Istaknut i dobro proučen primjer ove pojave je tubulski adenom, čest tip polipa debelog crijeva koji predstavlja važan prekursor raka debelog crijeva. Ćelije u tubulnim adenomima, kao i kod većine tumora koji često prelaze u rak, pokazuju određene abnormalnosti u sazrijevanju i izgledu, zajednički poznate kao [[displazija]]. Ove ćelijske abnormalnosti ne uočavaju se kod benignih tumora koji rijetko ili nikada ne postaju maligni, ali se javljaju kod drugih prekanceroznih abnormalnosti tkiva koje ne formiraju jasno definisane mase, kao što su prekancerozne lezije [[cerviks|grlića materice]].

==Dijagnoza==
===Klasifikacija===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible floatright&quot;
|+ Tumori i porijeklo ćelija
! Porijeklo ćelija
! Tip ćelije
! Tumor
|-
! rowspan =&quot;10&quot; | [[Endoderm|Endodermalno]]
| [[Bilijarni trakt]]|| Holangiom
|-
| [[Debelo crijevo]] || [[Polip debelog crijeva]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[Žlijezda|Žljezdano]] || [[Adenom]]
|-
|[[Papilom]]
|-
| [[Cistadenom]]
|-
| [[Jetra]] || [[Hepatoćelijski adenom]]
|-
| [[Posteljica]] || [[Hidatidiformna mola]]
|-
| [[Bubrezi]] || [[Tubulski adenom bubrega]]
|-
| [[Skvamozne ćelije|Skvamozno]] || [[Skvamozni papilom]]
|-
| [[Želudac]] || [[Polip želuca]]
|-
! rowspan =&quot;8&quot; | [[Mezenhim|Mezenhimno]]
| [[Krvni sud]] || [[Hemangiom]], [[Srčani miksom]]
|-
|[[Kost]]||[[Osteom]]
|-
|[[Hrskavica]]||[[Hondrom]]
|-
|[[Masno tkivo]]||[[Lipom]]
|-
|[[Vezivno tkivo]]||[[Fibrom]]
|-
|[[Limfni sud]]||[[Limfangiom]]
|-
|[[Glatki mišić]]||[[Leiomiom]]
|-
|[[Poprečno-prugasti mišić]]||[[Rabdomiom]]
|-
! rowspan = &quot;4&quot; | [[Ektodermalno]]
| [[Glija]] || [[Astrocitom]], [[Švanom]]
|-
|[[Melanocit]]i||[[Nevus]]
|-
|[[Moždane ovojnice]]||[[Meningeom]]
|-
|[[Nervne ćelije]]||[[Ganglioneurom]]
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Reference&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7637-6357-8&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Wujcik D, Yarbro CH, Gobel BH |title=Cancer nursing: principles and practice |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Boston|year=2011 |isbn=978-0-7637-6357-2 }}&lt;/ref&gt;
|}
Benigne neoplazme se obično, mada ne i uvijek, sastoje od ćelija koje uveliko podsjećaju na normalne ćelije organa iz kojeg potiču. Ovi tumori dobijaju naziv prema vrsti ćelija ili tkiva iz kojih nastaju. Sufiks „–om” (ali ne i –karcinom,–s arkom ili –blastom, koji su uglavnom maligni tumori) koristi se za označavanje benignog tumora. Naprimjer, lipom je čest benigni tumor masnih ćelija (lipocita), a hondrom je benigni tumor ćelija koje stvaraju hrskavicu (hondrocita). Adenomi su benigni tumori ćelija koje grade žlijezde, a obično se dodatno preciziraju prema vrsti ćelija ili organu porijekla, kao što je slučaj kod jetrenog adenoma (benignog tumora hepatocita, odnosno ćelija jetre). Teratomi sadrže mnoge vrste ćelija, poput ćelija kože, živaca, mozga i štitne žlijezde, između ostalih, jer nastaju iz germinativnih ćelija.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-0-7817-9516-6 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt; [[Hamartom]]i  su grupa benignih tumora koji imaju relativno normalnu [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], ali pokazuju neurednu organizaciju tkiva.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;/&gt;
Izuzeci od pravila nomenklature postoje iz historijskih razloga. Primjeri malignih oblika uključuju [[melanom]] (rak kože pigmentiranih [[melanocit]]a) i [[seminom]] (rak muških reproduktivnih ćelija).&lt;ref name=&quot;robbins2&quot;&gt;{{cite book |title=Robbins Pathologic Basis of Disease |vauthors=Cotran R, Kumar V, Collins T |publisher=W.B. Saunders |year=1999 |isbn=0-7216-7335-X |edition=6th}}&lt;/ref&gt;
Nisu sve benigne izrasline tumori. Kožni privjesci (akrohordoni), polipi glasnica i hiperplazijski polipi debelog crijeva često se nazivaju benignim, ali oni predstavljaju [[Hiperplazija|prekomjerni rast normalnog tkiva]], a ne neoplazme.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;/&gt;
===Snimanje===
[[Radiografija]] može se koristiti za snimanje tumora i utvrđivanje njegove malignosti. Manji tumori češće su benigni. Na primjer, kada je riječ o [[rak pluća|raku pluća]], 80% plućnih nodula (čvorića) manjih od 2&amp;nbsp;cm u promjeru je benigno. Većina benignih nodula su glatke, radioplakne sjene jasnih rubova, ali to nisu isključivi znakovi benignih tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Erasmus JJ, Connolly JE, McAdams HP, Roggli VL | title = Solitary pulmonary nodules: Part I. Morphologic evaluation for differentiation of benign and malignant lesions | journal = Radiographics | volume = 20 | issue = 1 | pages = 43–58 | date = 2000 | pmid = 10682770 | doi = 10.1148/radiographics.20.1.g00ja0343 }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Benigni tumori obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]], pri čemu se koriste hemikalije za smanjivanje krvnih sudova kako bi se prekinuo dotok krvi.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot;&gt;{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/ |title=Benign tumors of the colon and rectum |vauthors=Zuber M, Harder F |publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented. |year=2001 |location=Munich: Zuckschwerdt}}&lt;/ref&gt; Većina benignih tumora ne reaguje na [[hemoterapija|hemoterapiju]] ili radioterapiju, mada postoje izuzeci; benigni intrakranijski tumori se u određenim okolnostima ponekad liječe radioterapijom i hemoterapijom.&lt;ref name=&quot;pmid234627042&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Brada M |date=February 2013 |title=Radiotherapy for benign brain tumours coming of age; example of vestibular schwannoma |journal=Radiotherapy and Oncology |volume=106 |issue=2 |pages=157–160 |doi=10.1016/j.radonc.2013.01.009 |pmid=23462704}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid190235202&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sioka C, Kyritsis AP |date=March 2009 |title=Chemotherapy, hormonal therapy, and immunotherapy for recurrent meningiomas |journal=Journal of Neuro-Oncology |volume=92 |issue=1 |pages=1–6 |doi=10.1007/s11060-008-9734-y |pmid=19023520 |s2cid=28106960}}&lt;/ref&gt; Radiation can also be used to treat hemangiomas in the rectum.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot; /&gt; Benigni tumori kože obično se hirurški uklanjaju, ali se primjenjuju i drugi tretmani, kao što su [[krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi.&lt;ref name=&quot;pmid126137272&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Luba MC, Bangs SA, Mohler AM, Stulberg DL |date=February 2003 |title=Common benign skin tumors |journal=American Family Physician |volume=67 |issue=4 |pages=729–738 |pmid=12613727}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid183956712&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marghoob AA, Borrego JP, Halpern AC |date=December 2007 |title=Congenital melanocytic nevi: treatment modalities and management options |journal=Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery |volume=26 |issue=4 |pages=231–240 |doi=10.1016/j.sder.2008.03.007 |doi-broken-date=8 January 2026 |pmid=18395671}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Tumori}}
{{Grupe bolesti}}
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      =
|  ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
|  ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     =
|  MeSH            =
|  GeneReviewsNBK  =
|  GeneReviewsName =
}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Benigne neoplazme]]
[[Kategorija:Tumori]]</text>
      <sha1>l0tbqe9apeylzya8rnp62qwkhv9cycw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934561</id>
      <parentid>3934558</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T11:11:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3934561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35317" sha1="rdis8xlejkrh9fxgh84822l1wh3h9qj" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Benigni tumor
| sinonimi        = Nekancerogeni tumor, dobroćudni tumor
| slika          = Normal Epidermis and Dermis with Intradermal Nevus 10x.JPG
| opis_slike         = Normalni [[epidermis]] i [[dermis]] sa [[intradermni nevus|intradermnim nevusom]], 10x-kropirano
| specijalnost          = [[Onkologija]], [[patologija]]
| simptomi        =Nakupine tumorskih ćelija sa nekontroliranom proliferacijom; mogu biti asimptomski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. 
| komplikacije    =Mogzćnost prelaska u [[kancer|zloćudno stanje]]
| pojava         =Bilo koja [[životna dob]]
| trajanje        =Dožovotno ili privremeno
| vrste           =Solidni i rastresiti
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       =Ambulantna, klinička
| diferencijalna_dilagnoza  =[[kancer|zloćudni tumor]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]].
| lijek       = [[Krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi
| prognoza        =Ovisi o tipu
| frekvencija      =Značajno je veća od učestalosti malignih tumora, no tsčan broj ovisi o vrsti tkiva, organu, dobi i spolu pacijenta
| smrtnost   =
}}
'''Benigni tumor''' je [[ćelija (biologija)|čelijska]] masa ([[tumor]]) koja ne [[invazija raka|prodire u okolno tkivo]] niti [[metastaza|metastazira]] (be širi se po tijelu). U poređenju sa [[kancer|malignim (kancerogenim) tumorima]], benigni tumori uglavnom imaju sporiju [[rast ćelija|stopu rasta]]. Benigni tumori imaju relativno dobro [[ćelijska diferencijacija |diferencirane]] ćelije. Često su okruženi vanjskim omotačem (fibrozna ovojnica od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]) ili ostaju ograničeni unutar [[epitel|epitela]]. Česti primjeri benignih tumora uključuju [[mladež|mladeže]] i [[miom materice|miome materice]].
Neki oblici benignih tumora mogu biti štetni po zdravlje. Rast benignog tumora uzrokuje [[efekt mase (medicina)|efekt mase]] koji može pritisnuti okolna tkiva. To može dovesti do oštećenja živaca, smanjenja protoka krvi ([[ishemija]]), odumiranja tkiva ([[nekroza]]) ili oštećenja organa. Zdravstvene posljedice rasta benignog tumora mogu biti izraženije ako je tumor smješten u zatvorenom prostoru kao što su [[lobanja]], [[disajni putevi]], [[sinus (anatomija)|sinusi]] ili [[kost]]i. Naprimjer, za razliku od većine benignih tumora na drugim dijelovima tijela, benigni [[tumor mozga]] može biti opasan po život. Tumori mogu pokazivati ponašanja karakteristična za tip ćelije iz kojeg su nastali; na primjer, [[endokrini sistem|endokrini]] tumori, poput [[adenom štitne žlijezde|adenoma štitne žlijezde]] i [[adenom kore nadbubrežne žlijezde|adenoma kore nadbubrežne žlijezde]], mogu prekomjerno proizvoditi određene [[hormon|hormone]]. Riječ „benign” znači povoljan, blag, sretan, koristan, pogodan.&lt;ref&gt;{{Cite OED|Benign|id=17733}}&lt;/ref&gt; Međutim, benigni tumor nije „benigni” u uobičajenom smislu; taj naziv samo označava da nije „maligni”, odnosno kancerogen. Iako benigni tumori obično ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, mogu biti štetni ili smrtonosni.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter=Overview of Heart Tumors - Treatment of noncancerous (benign) heart tumors | vauthors = Rao AK |title=MSD Manual Consumer Version |date=February 2021 |url= https://www.msdmanuals.com/en-gb/home/heart-and-blood-vessel-disorders/heart-tumors/overview-of-heart-tumors |quote=Children with this type of [inoperable, benign] tumor usually die of an abnormal heart rhythm at an early age. }}&lt;/ref&gt; Mnoge vrste benignih tumora imaju potencijal da postanu kancerogene (maligne) putem procesa poznatog kao progresija tumora. Iz tog razloga, kao i zbog drugih mogućih štetnih posljedica, neki benigni tumori uklanjaju se hirurškim putem. Nakon uklanjanja, benigni tumori obično se ne vraćaju. Izuzeci od ovog pravila mogu ukazivati na malignu transformaciju.
==Znaci i simptomi==
Benigni tumori su veoma raznoliki; mogu biti asimptomatski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. Ovakav rast može dovesti do kompresije okolnih tkiva ili organa, uzrokujući brojne posljedice, kao što su začepljenje kanala, smanjen protok krvi (ishemija), odumiranje tkiva (nekroza) te bol ili oštećenje živaca.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;&gt;{{cite book |title=Ross and Wilson anatomy and physiology in health and illness |vauthors=Wilson KA, Waugh A, Chambers G, Grant A, Ross J |publisher=Churchill Livingstone |year=2006 |isbn=0-443-10101-9 |location=Edinburgh |pages=53–54}}&lt;/ref&gt; Neki tumori također proizvode [[hormon]]e koji mogu dovesti do situacija opasnih po život. Insulinomi mogu proizvoditi velike količine [[insulina[[, uzrokujući  [[hipoglikemija|hipoglikemiju]].&lt;ref name=&quot;pmid1665409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marks V, Teale JD | title = Tumours producing hypoglycaemia | journal = Diabetes/Metabolism Reviews | volume = 7 | issue = 2 | pages = 79–91 | date = June 1991 | pmid = 1665409 | doi = 10.1002/dmr.5610070202 | s2cid = 19272145 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16253900&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grant CS | title = Insulinoma | journal = Best Practice &amp; Research. Clinical Gastroenterology | volume = 19 | issue = 5 | pages = 783–798 | date = October 2005 | pmid = 16253900 | doi = 10.1016/j.bpg.2005.05.008 }}&lt;/ref&gt; [[Hipofizni adenom]]i mogu uzrokovati povišene nivoe hormona kao što su [[hormon rasta]] i [[insulinoliko faktor rasta]] 1 (koji uzrokuju [[akromegalija|akromegaliju]]), [[prolaktin]], [[ACTH]] i [[kortizol]] (koji uzrokuju [[Cushingova bolest| Cushingovu bolest]]), TSH (koji uzrokuje hipertireozu), te [[FSH]] i LH.&lt;ref name=&quot;ISBN 92-832-2416-7&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Eng C, DeLellis RA, Lloyd RV, Heitz PU |title=Pathology and genetics of tumours of endocrine organs|publisher=IARC Press |location=Lyon |year=2004 |isbn=92-832-2416-7 }}&lt;/ref&gt; Bowel [[intussusception (medical disorder)|intussusception]] can occur with various benign colonic tumors.&lt;ref name=&quot;pmid11588539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gill SS, Heuman DM, Mihas AA | title = Small intestinal neoplasms | journal = Journal of Clinical Gastroenterology | volume = 33 | issue = 4 | pages = 267–282 | date = October 2001 | pmid = 11588539 | doi = 10.1097/00004836-200110000-00004 }}&lt;/ref&gt; Tumori, a posebno oni na koži, mogu uzrokovati estetske promjene, što osobi s tumorom može prouzrokovati psihološku ili društvenu nelagodu&lt;ref name=&quot;pmid15953143&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tromberg J, Bauer B, Benvenuto-Andrade C, Marghoob AA | title = Congenital melanocytic nevi needing treatment | journal = Dermatologic Therapy | volume = 18 | issue = 2 | pages = 136–150 | year = 2005 | pmid = 15953143 | doi = 10.1111/j.1529-8019.2005.05012.x | s2cid = 20915929 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;[[Vaskularni tumor|Tumori vaskularnog tkiva]] mogu krvariti, što u nekim slučajevima dovodi do [[anemija| anemije]].&lt;ref name = &quot;zuberandharder1&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Zuber M, Harder F |title=Benign tumors of the colon and rectum|year=2001|publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented.|location=Munich: Zuckschwerdt|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/}}&lt;/ref&gt;
==Uzroci==
=== PTEN hamartomski sindrom ===
PTEN hamartomski sindrom obuhvata hamartomatozne poremećaje koje karakterišu genetičke [[mutacije]] u genu [[PTEN (gen)|PTEN]], koji djeluje kao supresor tumora,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pilarski R | title = ''PTEN'' Hamartoma Tumor Syndrome: A Clinical Overview | journal = Cancers | volume = 11 | issue = 6 | pages = 844 | date = June 2019 | pmid = 31216739 | pmc = 6627214 | doi = 10.3390/cancers11060844 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; uključujući [[Cowdenov sindrom]], [[sindrom Bannayan-Riley-Ruvalcaba]], [[Proteusov sindrom]] i [[Proteusoliki sindrom]]. Odsustvo ili disfunkcija PTEN proteina omogućava prekomjernu proliferaciju ćelija, što dovodi do nastanka hamartoma.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hobert JA, Eng C |date=October 2009 |title=PTEN hamartoma tumor syndrome: an overview |journal=Genetics in Medicine |volume=11 |issue=10 |pages=687–694 |doi=10.1097/GIM.0b013e3181ac9aea |pmid=19668082 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cowdenov sindrom je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[genetički poremećaj]] koji karakterišu višestruki benigni hamartomi (trihilemomi i mukokutani papilomatozni čvorići), kao i sklonost ka [[karcinom]]ima više organa, uključujući [[rak dojke|dojku]] i [[rak šttne žlijezde|štitnu žlijezdu]].&lt;ref name=&quot;pmid151217672&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pilarski R, Eng C |date=May 2004 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up (again)? Expanding mutational and clinical spectra of the PTEN hamartoma tumour syndrome |journal=Journal of Medical Genetics |volume=41 |issue=5 |pages=323–326 |doi=10.1136/jmg.2004.018036 |pmc=1735782 |pmid=15121767}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid110735352&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=November 2000 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up: revised diagnostic criteria |journal=Journal of Medical Genetics |volume=37 |issue=11 |pages=828–830 |doi=10.1136/jmg.37.11.828 |pmc=1734465 |pmid=11073535}}&lt;/ref&gt; hamartomatozna polipoza crijeva, [[makrocefalija]] i [[lipomatoza]], [[Benigna neonatusna hemangiomatoza|hemangiomatoza]] i makule na ''[[glans penis]]''.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid129380832&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=September 2003 |title=PTEN: one gene, many syndromes |journal=Human Mutation |volume=22 |issue=3 |pages=183–198 |doi=10.1002/humu.10257 |pmid=12938083 |s2cid=13417857|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Proteusoliki sindrom karakteriziraju [[nevus|nevusi]], asimetrični prekomjerni rast različitih dijelova tijela, disregulacija masnog tkiva, [[cistadenom]]i, [[adenom]]i, vaskularne malformacije.&lt;ref name=&quot;pmid187811912&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Blumenthal GM, Dennis PA |date=November 2008 |title=PTEN hamartoma tumor syndromes |journal=European Journal of Human Genetics |volume=16 |issue=11 |pages=1289–1300 |doi=10.1038/ejhg.2008.162 |pmc=6939673 |pmid=18781191}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid160106812&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cohen MM |date=August 2005 |title=Proteus syndrome: an update |journal=American Journal of Medical Genetics. Part C, Seminars in Medical Genetics |volume=137C |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1002/ajmg.c.30063 |pmid=16010681 |s2cid=31873101|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

[[File:Familial adenomatous polyposis as seen on sigmoidoscopy.jpg|thumb|left|[[Endoskopija|Endoskopska]] slika [[sigmoidni kolon|sigmoidnog kolona]] pacijenta sa [[porodična adenomatozna polipoza|porodičnom adenomatoznom polipozom]]]]
=== Porodična adenomatozna polipoza ===

[[Porodična adenomatozna polipoza]] (FAP) je porodični [[kancerski sindrom]] uzrokovan mutacijama u genu [[Adenomatozna polipoza koli|APC]]. Kod FAP-a, [[adenom]]ski polipi prisutni su u [[Debelo crijevo|debelom crijevu]]. Polipi napreduju u [[rak debelog crijeva]] osim ako se ne uklone.&lt;ref name=&quot;pmid164548482&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Galiatsatos P, Foulkes WD |date=February 2006 |title=Familial adenomatous polyposis |journal=The American Journal of Gastroenterology |volume=101 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1111/j.1572-0241.2006.00375.x |pmid=16454848|s2cid=8516051 }}&lt;/ref&gt; APC gen je [[tumor supresor]]. Njegov proteinski produkt uključen je u mnoge ćelijske procese. Inaktivacija APC gena dovodi do konstrukcije proteina koji se zove [[beta-katenin|β-katenin]]. Ovaj protein aktivira dva [[transkripcijsku faktor|transkripcijska faktora]]: [[T-ćelija|T-ćelijski]] faktor (TCF) i [[Limfoidni pojačivač-vezujući faktor 1|limfoidni pojačivačni faktor]] (LEF). Ovi faktori uzrokuju pojačanu regulaciju mnogih gena uključenih u  ćelijsku [[ćelijska poliferacija|proliferaciju]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju]], [[ćelijska migracija|migraciju]] i [[apoptoza|apoptozu]] (programiranu ćelijsku smrt), uzrokujući rast benignih tumora.&lt;ref name=&quot;pmid178814942&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Aoki K, Taketo MM |date=October 2007 |title=Adenomatous polyposis coli (APC): a multi-functional tumor suppressor gene |journal=Journal of Cell Science |volume=120 |issue=Pt 19 |pages=3327–3335 |doi=10.1242/jcs.03485 |pmid=17881494 |doi-access= |s2cid=8743}}&lt;/ref&gt;

===Gomoljasti sklerozni kompleks  ===
[[Gomoljasti sklerozni kompleks]] (TSC) jeste autosomno dominantni genetočki poremećaj, uzrokovan mutacijama u genima [[TSC1]] i [[TSC2]]. TSC1 proizvodi protein [[hamartin]]. TSC2 proizvodi protein [[tuberin]]. Ovaj poremećaj manifestuje se mnogim benignim hamartomatoznim tumorima, uključujući [[angiofibrom]]e, bubrežne [[angiomiolipom]]e i plućne [[limfangiomiomatoza| limfangiomiomatoza|limfangiomiomatoze]]. Tuberin i hamartin inhibiraju protein [[mTOR]] u normalnoj ćelijskoj fiziologiji. Inaktivacija tumor supresora TSC uzrokuje povećanje mTOR aktivnosti. To dovodi do aktivacije gena i proizvodnje proteina koji povećavaju rast ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Inoki K, Corradetti MN, Guan KL |date=January 2005 |title=Dysregulation of the TSC-mTOR pathway in human disease |journal=Nature Genetics |volume=37 |issue=1 |pages=19–24 |doi=10.1038/ng1494 |pmid=15624019 |s2cid=205344131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid170059522&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Crino PB, Nathanson KL, Henske EP |date=September 2006 |title=The tuberous sclerosis complex |journal=The New England Journal of Medicine |volume=355 |issue=13 |pages=1345–1356 |doi=10.1056/NEJMra055323 |pmid=17005952 |s2cid=3579356}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid125562392&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Kwiatkowski DJ |date=January 2003 |title=Tuberous sclerosis: from tubers to mTOR |journal=Annals of Human Genetics |volume=67 |issue=Pt 1 |pages=87–96 |doi=10.1046/j.1469-1809.2003.00012.x |pmid=12556239 |s2cid=41992893}}&lt;/ref&gt;

===Von Hippel–Lindauova bolest===
[[Von Hippel–Lindauova bolest]] dominantno je naslijeđeni sindrom raka koji značajno povećava rizik od različitih tumora. To uključuje benigne [[hemangioblastom]]e i maligne [[feohromocitom]]e, [[karcinom bubrežnih ćelija]], [[pankreasmi endokrini tumor|pankreasne endokrine tumore]] i [[tumor endolimfne vrećice|tumore endolimfne vrećice]]. Uzrokuju ga genetičke [[mutacije]] u genu [[Von Hippel-Lindauov tumor supresor|Von Hippel-Lindauovof tumor supresora]]. VHL protein (pVHL) uključen je u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] u ćelijama kojima nedostaje kisika ([[tumorska hipoksija]]). Jedna od uloga pVHL-a je da izazove ćelijsku degradaciju drugog proteina, [[HIF1A|HIF1α]]. Disfunkcionalni pVHL dovodi do akumulacije HIF1α. Ovo aktivira nekoliko gena odgovornih za proizvodnju supstanci uključenih u rast ćelija i proizvodnju krvnih sudova: [[VEGF]], [[PDGFB|PDGFβ]], [[TGFα]] i [[eritropoetin]].&lt;ref name=&quot;pmid155790302&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Maher ER |date=December 2004 |title=Von Hippel–Lindau disease |journal=Current Molecular Medicine |volume=4 |issue=8 |pages=833–842 |doi=10.2174/1566524043359827 |pmid=15579030}}&lt;/ref&gt;

=== Tumori kostiju ===
Benigni tumori kostiju mogu biti makroskopski slični i zahtijevaju kombinaciju kliničke anamneze sa [[Citogenetika|citogenetičkim]], molekularnim i radiološkim testovima za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Garcia RA, Inwards CY, Unni KK | title = Benign bone tumors--recent developments | journal = Seminars in Diagnostic Pathology | volume = 28 | issue = 1 | pages = 73–85 | date = February 2011 | pmid = 21675379 | doi = 10.1053/j.semdp.2011.02.013 | series = Orthopaedic Pathology }}&lt;/ref&gt; Tri uobičajena oblika benignih tumora kostiju su [[Tumor džinovskih ćelija kosti|tumor džinovskih ćelija]] kosti, [[osteohondrom]] i [[enhondrom]]; postoje i drugi oblici benignih tumora kostiju, ali mogu biti manje rasprostranjeni.{{cn|datum=januar 2025}}

{{Potrebno više citata u odjeljku|datum=mart 2026}}

==== Tumori džinovskih ćelija ====
Tumori džinovskih ćelija kostiju često se javljaju u epifizama dugih kostiju apendikularnog skeleta ili [[sakrum]]a [[aksijalni skelet|aksijalnod skeleta]]. Lokalni rast može uzrokovati uništavanje susjedne korteksne kosti i mehkog tkiva, što dovodi do bola i ograničavanja opsega pokreta. Karakterističan radiološki nalaz tumora džinovskih ćelija kostiju je lizna [[lezija]] koja nema marginalnu [[Skleroza|sklerozu]] kosti. Na histologiji, džinovske ćelije spojenih [[osteoklast]]a vide se kao odgovor na neoplazijske monojedarne ćelije. Značajno je da gigantske ćelije nisu jedinstvene za benigne tumore kostiju, već samo za gigantske tumore kostiju. Molekularne karakteristike neoplazijskih ćelija koje uzrokuju gigantske tumore kostiju ukazuju na porijeklo pluripotentnih [[mezenhim]]skih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] koje usvajaju preosteoblastne markere. Citogenetički uzroci gigantske tumore kostiju uključuju [[telomera|telomere]]. Liječenje uključuje hiruršku kiretažu s adjuvantnim [[bisfosfonat]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Balke |first1=Maurice |last2=Campanacci |first2=Laura |last3=Gebert |first3=Carsten |last4=Picci |first4=Piero |last5=Gibbons |first5=Max |last6=Taylor |first6=Richard |last7=Hogendoorn |first7=Pancras |last8=Kroep |first8=Judith |last9=Wass |first9=John |last10=Athanasou |first10=Nicholas |date=2010-08-29 |title=Bisphosphonate treatment of aggressive primary, recurrent and metastatic Giant Cell Tumour of Bone |journal=BMC Cancer |volume=10 |issue=1  |doi=10.1186/1471-2407-10-462 |doi-access=free |pmid=20799989 |issn=1471-2407|pmc=2940802 }}&lt;/ref&gt;

==== Osteohondrom ====
Osteohondromi formiraju projekcije kostiju prekrivene hrskavicom. Strukture poput srži i korteksne kosti osteohondroma su u dodiru sa onima matične kosti. Mjesta porijekla često uključuju [[Metafiza|metafize]] dugih kostiju. Dok se mnogi osteohondromi javljaju spontano, postoje slučajevi u kojima se nekoliko osteohondroma može pojaviti kod iste osobe; oni mogu biti povezani s genetičkim stanjem poznatim kao nasljedni multipli osteohondromi. Osteohondrom se na rendgenskom snimku pojavljuje kao projektirana masa koja često pokazuje dalje od zglobova.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot; /&gt; Ovi tumori prestaju rasti zatvaranjem ploča rasta matične kosti. Neuspjeh u zaustavljanju rasta može ukazivati na transformaciju u maligni hondrosarkom. Liječenje nije indicirano osim ako nije simptomsko. U tom slučaju, hirurška ekscizija je često kurativna.

==== Enhondrom ====
Enhondromi su benigni tumori hijaline hrskavice. Unutar kosti, enhondromi se često nalaze u metafizama. Mogu se naći u mnogim vrstama kostiju, uključujući male kosti, duge kosti i aksijalni skelet. Rendgenski snimak enhondroma pokazuje dobro definirane granice i isprekidani izgled. Liječenje enhondroma uključuje hiruršku kiretažu i transplantaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MILGRAM |first=JAMES W. |date=April 1983 |title=Porijeklo osteohondroma i enhondroma |url=https://doi.org/10.1097/00003086-198304000-00037 |journal=Klinička ortopedija i srodna istraživanja | volume=174 | pages = 264–284 | doi = 10.1097/00003086-198304000-00037 |&lt;/ref&gt;

=== Benigni tumori mehkog tkiva ===

==== Lipomi ====
Lipomi su benigni, potkožni tumori masnih ćelija ([[adipocit]]i). Obično su bezbolne, spororastuće i pokretne mase koje se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu gdje postoje masne ćelije, ali se obično nalaze na trupu i gornjim ekstremitetima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lichon |first1=Sabrina |last2=Khachemoune |first2=Amor |date=September 2018 |title=Clinical presentation, diagnostic approach, and treatment of hand lipomas: a review |journal=Acta Dermatovenerologica Alpina, Pannonica, et Adriatica |volume=27 |issue=3 |pages=137–139 |issn=1581-2979 |pmid=30244263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation |last1=Kolb |first1=Logan |title=Lipoma |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507906/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939683 |access-date=2022-09-19 |last2=Yarrarapu |first2=Siva Naga S. |last3=Ameer |first3=Muhammad Atif |last4=Rosario-Collazo |first4=Juan A.}}&lt;/ref&gt; Iako se lipomi mogu razviti u bilo kojoj dobi, češće se pojavljuju između 40. i 60. godine. Lipomi pogađaju oko 1% populacije, bez dokumentirane spolne pristranosti, a otprilike 1/1000 ljudi će imati lipom tokom svog života.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Charifa |first1=Ahmad |title=Lipoma Pathology |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482343/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29493968 |access-date=2022-09-19 |last2=Azmat |first2=Chaudhary Ehtsham |last3=Badri |first3=Talel}}&lt;/ref&gt; Uzrok lipoma nije dobro definisan. Genetički ili nasljedni uzroci lipoma imaju ulogu kod oko 2-3% pacijenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Kod osoba sa nasljednim porodičnim sindromima kao što su [[Proteusov sindrom]] ili [[porodična multipla lipomatoza]], uobičajeno je vidjeti više lipoma po tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ovi sindromi također su povezani sa specifičnim simptomima i subpopulacijama. Mutacije na [[hromosom 12|hromosomu 12]] identifikovane su u oko 65% slučajeva lipoma.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Lipomi su takođe povećani kod osoba sa [[gojaznost|gojaznošću]]], [[hiperlipidemija|hiperlipidemijom]] i [[dijabetes|diabetes mellitusom]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
Lipomi se obično dijagnostikuju klinički, iako se snimanje ([[ultrazvuk]], [[CT skeniranje|kompjuterizovana tomografija]] ili [[magnetna rezonanca]]) može koristiti za pomoć u dijagnozi lipoma na atipičnim lokacijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Glavni tretman za lipome je hirurška ekscizija, nakon čega se tumor pregleda [[histopatologija|histopatološki]], kako bi se potvrdila dijagnoza.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prognoza za benigne lipome je odlična, a recidiv nakon ekscizije je rijedak, ali se može dogoditi ako je uklanjanje bilo nepotpuno.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
==Mehanizam==
[[File:Types of tumor cells.jpg|thumb|280px|Benigni (L) vs. maligni tumor (R)]]

===Benigni vs. maligni===
[[File:BENIGN AND MALIGNANT TUMOUR.png|thumb|280px|Dijagram prikazuje dva epitelna tumora. Gornji tumor je benigni tumor koji nije invazivan. Benigni tumori su obično okruglog oblika i okruženi kapsulom od fibroznog vezivnog tkiva. Donja slika prikazuje maligni tumor. On je nepravilnog oblika, vaskularan i invazivan, te probija bazalnu membranu.]]
Tumor se klasifikuje kao benigni ili maligni na osnovu svog invazivnog potencijala. Benigni tumori nisu invazivni: ne mogu prodirati u okolna tkiva niti metastazirati (širiti se putem [[metastaza]]). Nasuprot tome, maligni tumori su invazivni ili metastatski.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;/&gt; Iz tog razloga, benigni tumori se ne klasifikuju kao [[kancer]].&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7613-2833-5&quot;&gt;{{cite book |url=https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 |title=Cancer |vauthors=Nunn LS, Silverstein A, Silverstein VB |publisher=Twenty-First Century Books |year=2006 |isbn=0-7613-2833-5 |location=Brookfield, Conn |pages=[https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 11–12] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; A benign tumor will grow in a contained area, usually a fibrous [[connective tissue]] capsule.
Stope rasta benignih i malignih tumora obično se razlikuju, pri čemu benigni tumori rastu sporije od malignih. Ipak, zabilježeni su slučajevi benignih tumora koji brzo rastu.&lt;ref name=&quot;pmid5681331&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sagel SS, Ablow RC | title = Hamartoma: on occasion a rapidly growing tumor of the lung | journal = Radiology | volume = 91 | issue = 5 | pages = 971–972 | date = November 1968 | pmid = 5681331 | doi = 10.1148/91.5.971 }}&lt;/ref&gt; Iako benigni tumori općenito predstavljaju manji zdravstveni rizik od malignih tumora, oba tipa mogu ugroziti život.
Benigni i maligni tumori razlikuju se po određenim općim karakteristikama, no ponekad benigni tumor može pokazivati neke odlike malignog tumora, ili obrnuto. Naprimjer, benigni tumori su uglavnom dobro diferencirani, dok su maligni tumori često nediferencirani. Ipak, mogu se javiti i nediferencirani benigni tumori, kao i diferencirani maligni tumori.&lt;ref name=&quot;pmid10366409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skorić T, Korsić M, Zarković K, Plavsić V, Besenski N, Breskovac L, Giljević Z, Paladino J | display-authors = 6 | title = Clinical and morphological features of undifferentiated monomorphous GH/TSH-secreting pituitary adenoma | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 140 | issue = 6 | pages = 528–537 | date = June 1999 | pmid = 10366409 | doi = 10.1530/eje.0.1400528 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23106056&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song HJ, Xue YL, Qiu ZL, Luo QY | title = Uncommon metastases from differentiated thyroid carcinoma | journal = Hellenic Journal of Nuclear Medicine | volume = 15 | issue = 3 | pages = 233–240 | year = 2012 | pmid = 23106056 | doi = &lt;!-- 10.1967/s002449910059 --&gt; }}&lt;/ref&gt; Određeni maligni tumori, kao što su [[karcinom]]i baznih ćelija, uglavnom ne metastaziraju.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7817-9516-8&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-1605479682 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt;
===Višefazna kancerogeneza===
Tumori nastaju procesom [[kancerogeneza|kancerogeneze]], tokom kojeg promjene na ćelijskom nivou dovode do razvoja raka. Višefazna kancerogeneza podrazumijeva niz uzastopnih [[genetika|genetičkih]] ili [[epigenetika|epigenetpćkih]] promjena u [[DNK]] ćelije, pri čemu svaki korak rezultira naprednijim oblikom tumora. Proces se sastoji od tri faze: inicijacije, promocije i progresije. U svakoj fazi može doći do više [[mutacija]].
Inicijacija predstavlja fazu u kojoj nastaje prva genetička mutacija u ćeliji. Promocija je klonska ekspanzija (ponovljena dioba) te transformisane ćelije u vidljiv tumor, koji je obično benigan. Nakon promocije može uslijediti progresija, tokom koje dolazi do nastanka dodatnih genetičkih mutacija u subpopulaciji tumorskih ćelija. Progresija dovodi do prelaska benignog tumora u maligni tumor.&lt;ref name=&quot;pmid1911211&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Clark WH |date=October 1991 |title=Tumour progression and the nature of cancer |journal=British Journal of Cancer |volume=64 |issue=4 |pages=631–644 |doi=10.1038/bjc.1991.375 |pmc=1977704 |pmid=1911211}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8354184&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barrett JC | title = Mechanisms of multistep carcinogenesis and carcinogen risk assessment | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 100 | pages = 9–20 | date = April 1993 | pmid = 8354184 | pmc = 1519586 | doi = 10.1289/ehp.931009 | bibcode = 1993EnvHP.100....9B }}&lt;/ref&gt;
Istaknut i dobro proučen primjer ove pojave je tubulski adenom, čest tip polipa debelog crijeva koji predstavlja važan prekursor raka debelog crijeva. Ćelije u tubulnim adenomima, kao i kod većine tumora koji često prelaze u rak, pokazuju određene abnormalnosti u sazrijevanju i izgledu, zajednički poznate kao [[displazija]]. Ove ćelijske abnormalnosti ne uočavaju se kod benignih tumora koji rijetko ili nikada ne postaju maligni, ali se javljaju kod drugih prekanceroznih abnormalnosti tkiva koje ne formiraju jasno definisane mase, kao što su prekancerozne lezije [[cerviks|grlića materice]].

==Dijagnoza==
===Klasifikacija===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible floatright&quot;
|+ Tumori i porijeklo ćelija
! Porijeklo ćelija
! Tip ćelije
! Tumor
|-
! rowspan =&quot;10&quot; | [[Endoderm|Endodermalno]]
| [[Bilijarni trakt]]|| Holangiom
|-
| [[Debelo crijevo]] || [[Polip debelog crijeva]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[Žlijezda|Žljezdano]] || [[Adenom]]
|-
|[[Papilom]]
|-
| [[Cistadenom]]
|-
| [[Jetra]] || [[Hepatoćelijski adenom]]
|-
| [[Posteljica]] || [[Hidatidiformna mola]]
|-
| [[Bubrezi]] || [[Tubulski adenom bubrega]]
|-
| [[Skvamozne ćelije|Skvamozno]] || [[Skvamozni papilom]]
|-
| [[Želudac]] || [[Polip želuca]]
|-
! rowspan =&quot;8&quot; | [[Mezenhim|Mezenhimno]]
| [[Krvni sud]] || [[Hemangiom]], [[Srčani miksom]]
|-
|[[Kost]]||[[Osteom]]
|-
|[[Hrskavica]]||[[Hondrom]]
|-
|[[Masno tkivo]]||[[Lipom]]
|-
|[[Vezivno tkivo]]||[[Fibrom]]
|-
|[[Limfni sud]]||[[Limfangiom]]
|-
|[[Glatki mišić]]||[[Leiomiom]]
|-
|[[Poprečno-prugasti mišić]]||[[Rabdomiom]]
|-
! rowspan = &quot;4&quot; | [[Ektodermalno]]
| [[Glija]] || [[Astrocitom]], [[Švanom]]
|-
|[[Melanocit]]i||[[Nevus]]
|-
|[[Moždane ovojnice]]||[[Meningeom]]
|-
|[[Nervne ćelije]]||[[Ganglioneurom]]
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Reference&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7637-6357-8&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Wujcik D, Yarbro CH, Gobel BH |title=Cancer nursing: principles and practice |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Boston|year=2011 |isbn=978-0-7637-6357-2 }}&lt;/ref&gt;
|}
Benigne neoplazme se obično, mada ne i uvijek, sastoje od ćelija koje uveliko podsjećaju na normalne ćelije organa iz kojeg potiču. Ovi tumori dobijaju naziv prema vrsti ćelija ili tkiva iz kojih nastaju. Sufiks „–om” (ali ne i –karcinom,–s arkom ili –blastom, koji su uglavnom maligni tumori) koristi se za označavanje benignog tumora. Naprimjer, lipom je čest benigni tumor masnih ćelija (lipocita), a hondrom je benigni tumor ćelija koje stvaraju hrskavicu (hondrocita). Adenomi su benigni tumori ćelija koje grade žlijezde, a obično se dodatno preciziraju prema vrsti ćelija ili organu porijekla, kao što je slučaj kod jetrenog adenoma (benignog tumora hepatocita, odnosno ćelija jetre). Teratomi sadrže mnoge vrste ćelija, poput ćelija kože, živaca, mozga i štitne žlijezde, između ostalih, jer nastaju iz germinativnih ćelija.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-0-7817-9516-6 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt; [[Hamartom]]i  su grupa benignih tumora koji imaju relativno normalnu [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], ali pokazuju neurednu organizaciju tkiva.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;/&gt;
Izuzeci od pravila nomenklature postoje iz historijskih razloga. Primjeri malignih oblika uključuju [[melanom]] (rak kože pigmentiranih [[melanocit]]a) i [[seminom]] (rak muških reproduktivnih ćelija).&lt;ref name=&quot;robbins2&quot;&gt;{{cite book |title=Robbins Pathologic Basis of Disease |vauthors=Cotran R, Kumar V, Collins T |publisher=W.B. Saunders |year=1999 |isbn=0-7216-7335-X |edition=6th}}&lt;/ref&gt;
Nisu sve benigne izrasline tumori. Kožni privjesci (akrohordoni), polipi glasnica i hiperplazijski polipi debelog crijeva često se nazivaju benignim, ali oni predstavljaju [[Hiperplazija|prekomjerni rast normalnog tkiva]], a ne neoplazme.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;/&gt;
===Snimanje===
[[Radiografija]] može se koristiti za snimanje tumora i utvrđivanje njegove malignosti. Manji tumori češće su benigni. Na primjer, kada je riječ o [[rak pluća|raku pluća]], 80% plućnih nodula (čvorića) manjih od 2&amp;nbsp;cm u promjeru je benigno. Većina benignih nodula su glatke, radioplakne sjene jasnih rubova, ali to nisu isključivi znakovi benignih tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Erasmus JJ, Connolly JE, McAdams HP, Roggli VL | title = Solitary pulmonary nodules: Part I. Morphologic evaluation for differentiation of benign and malignant lesions | journal = Radiographics | volume = 20 | issue = 1 | pages = 43–58 | date = 2000 | pmid = 10682770 | doi = 10.1148/radiographics.20.1.g00ja0343 }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Benigni tumori obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]], pri čemu se koriste hemikalije za smanjivanje krvnih sudova kako bi se prekinuo dotok krvi.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot;&gt;{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/ |title=Benign tumors of the colon and rectum |vauthors=Zuber M, Harder F |publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented. |year=2001 |location=Munich: Zuckschwerdt}}&lt;/ref&gt; Većina benignih tumora ne reaguje na [[hemoterapija|hemoterapiju]] ili radioterapiju, mada postoje izuzeci; benigni intrakranijski tumori se u određenim okolnostima ponekad liječe radioterapijom i hemoterapijom.&lt;ref name=&quot;pmid234627042&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Brada M |date=February 2013 |title=Radiotherapy for benign brain tumours coming of age; example of vestibular schwannoma |journal=Radiotherapy and Oncology |volume=106 |issue=2 |pages=157–160 |doi=10.1016/j.radonc.2013.01.009 |pmid=23462704}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid190235202&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sioka C, Kyritsis AP |date=March 2009 |title=Chemotherapy, hormonal therapy, and immunotherapy for recurrent meningiomas |journal=Journal of Neuro-Oncology |volume=92 |issue=1 |pages=1–6 |doi=10.1007/s11060-008-9734-y |pmid=19023520 |s2cid=28106960}}&lt;/ref&gt; Radiation can also be used to treat hemangiomas in the rectum.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot; /&gt; Benigni tumori kože obično se hirurški uklanjaju, ali se primjenjuju i drugi tretmani, kao što su [[krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi.&lt;ref name=&quot;pmid126137272&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Luba MC, Bangs SA, Mohler AM, Stulberg DL |date=February 2003 |title=Common benign skin tumors |journal=American Family Physician |volume=67 |issue=4 |pages=729–738 |pmid=12613727}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid183956712&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marghoob AA, Borrego JP, Halpern AC |date=December 2007 |title=Congenital melanocytic nevi: treatment modalities and management options |journal=Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery |volume=26 |issue=4 |pages=231–240 |doi=10.1016/j.sder.2008.03.007 |doi-broken-date=8 January 2026 |pmid=18395671}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Tumori}}
{{Grupe bolesti}}
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      =
|  ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
|  ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     =
|  MeSH            =
|  GeneReviewsNBK  =
|  GeneReviewsName =
}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Benigne neoplazme]]
[[Kategorija:Tumori]]</text>
      <sha1>rdis8xlejkrh9fxgh84822l1wh3h9qj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934562</id>
      <parentid>3934561</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T11:13:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tumori kostiju */</comment>
      <origin>3934562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35239" sha1="8rj9fojhqblztiw45kxv7w6wi4cnm8g" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Benigni tumor
| sinonimi        = Nekancerogeni tumor, dobroćudni tumor
| slika          = Normal Epidermis and Dermis with Intradermal Nevus 10x.JPG
| opis_slike         = Normalni [[epidermis]] i [[dermis]] sa [[intradermni nevus|intradermnim nevusom]], 10x-kropirano
| specijalnost          = [[Onkologija]], [[patologija]]
| simptomi        =Nakupine tumorskih ćelija sa nekontroliranom proliferacijom; mogu biti asimptomski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. 
| komplikacije    =Mogzćnost prelaska u [[kancer|zloćudno stanje]]
| pojava         =Bilo koja [[životna dob]]
| trajanje        =Dožovotno ili privremeno
| vrste           =Solidni i rastresiti
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       =Ambulantna, klinička
| diferencijalna_dilagnoza  =[[kancer|zloćudni tumor]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]].
| lijek       = [[Krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi
| prognoza        =Ovisi o tipu
| frekvencija      =Značajno je veća od učestalosti malignih tumora, no tsčan broj ovisi o vrsti tkiva, organu, dobi i spolu pacijenta
| smrtnost   =
}}
'''Benigni tumor''' je [[ćelija (biologija)|čelijska]] masa ([[tumor]]) koja ne [[invazija raka|prodire u okolno tkivo]] niti [[metastaza|metastazira]] (be širi se po tijelu). U poređenju sa [[kancer|malignim (kancerogenim) tumorima]], benigni tumori uglavnom imaju sporiju [[rast ćelija|stopu rasta]]. Benigni tumori imaju relativno dobro [[ćelijska diferencijacija |diferencirane]] ćelije. Često su okruženi vanjskim omotačem (fibrozna ovojnica od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]) ili ostaju ograničeni unutar [[epitel|epitela]]. Česti primjeri benignih tumora uključuju [[mladež|mladeže]] i [[miom materice|miome materice]].
Neki oblici benignih tumora mogu biti štetni po zdravlje. Rast benignog tumora uzrokuje [[efekt mase (medicina)|efekt mase]] koji može pritisnuti okolna tkiva. To može dovesti do oštećenja živaca, smanjenja protoka krvi ([[ishemija]]), odumiranja tkiva ([[nekroza]]) ili oštećenja organa. Zdravstvene posljedice rasta benignog tumora mogu biti izraženije ako je tumor smješten u zatvorenom prostoru kao što su [[lobanja]], [[disajni putevi]], [[sinus (anatomija)|sinusi]] ili [[kost]]i. Naprimjer, za razliku od većine benignih tumora na drugim dijelovima tijela, benigni [[tumor mozga]] može biti opasan po život. Tumori mogu pokazivati ponašanja karakteristična za tip ćelije iz kojeg su nastali; na primjer, [[endokrini sistem|endokrini]] tumori, poput [[adenom štitne žlijezde|adenoma štitne žlijezde]] i [[adenom kore nadbubrežne žlijezde|adenoma kore nadbubrežne žlijezde]], mogu prekomjerno proizvoditi određene [[hormon|hormone]]. Riječ „benign” znači povoljan, blag, sretan, koristan, pogodan.&lt;ref&gt;{{Cite OED|Benign|id=17733}}&lt;/ref&gt; Međutim, benigni tumor nije „benigni” u uobičajenom smislu; taj naziv samo označava da nije „maligni”, odnosno kancerogen. Iako benigni tumori obično ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, mogu biti štetni ili smrtonosni.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter=Overview of Heart Tumors - Treatment of noncancerous (benign) heart tumors | vauthors = Rao AK |title=MSD Manual Consumer Version |date=February 2021 |url= https://www.msdmanuals.com/en-gb/home/heart-and-blood-vessel-disorders/heart-tumors/overview-of-heart-tumors |quote=Children with this type of [inoperable, benign] tumor usually die of an abnormal heart rhythm at an early age. }}&lt;/ref&gt; Mnoge vrste benignih tumora imaju potencijal da postanu kancerogene (maligne) putem procesa poznatog kao progresija tumora. Iz tog razloga, kao i zbog drugih mogućih štetnih posljedica, neki benigni tumori uklanjaju se hirurškim putem. Nakon uklanjanja, benigni tumori obično se ne vraćaju. Izuzeci od ovog pravila mogu ukazivati na malignu transformaciju.
==Znaci i simptomi==
Benigni tumori su veoma raznoliki; mogu biti asimptomatski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. Ovakav rast može dovesti do kompresije okolnih tkiva ili organa, uzrokujući brojne posljedice, kao što su začepljenje kanala, smanjen protok krvi (ishemija), odumiranje tkiva (nekroza) te bol ili oštećenje živaca.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;&gt;{{cite book |title=Ross and Wilson anatomy and physiology in health and illness |vauthors=Wilson KA, Waugh A, Chambers G, Grant A, Ross J |publisher=Churchill Livingstone |year=2006 |isbn=0-443-10101-9 |location=Edinburgh |pages=53–54}}&lt;/ref&gt; Neki tumori također proizvode [[hormon]]e koji mogu dovesti do situacija opasnih po život. Insulinomi mogu proizvoditi velike količine [[insulina[[, uzrokujući  [[hipoglikemija|hipoglikemiju]].&lt;ref name=&quot;pmid1665409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marks V, Teale JD | title = Tumours producing hypoglycaemia | journal = Diabetes/Metabolism Reviews | volume = 7 | issue = 2 | pages = 79–91 | date = June 1991 | pmid = 1665409 | doi = 10.1002/dmr.5610070202 | s2cid = 19272145 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16253900&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grant CS | title = Insulinoma | journal = Best Practice &amp; Research. Clinical Gastroenterology | volume = 19 | issue = 5 | pages = 783–798 | date = October 2005 | pmid = 16253900 | doi = 10.1016/j.bpg.2005.05.008 }}&lt;/ref&gt; [[Hipofizni adenom]]i mogu uzrokovati povišene nivoe hormona kao što su [[hormon rasta]] i [[insulinoliko faktor rasta]] 1 (koji uzrokuju [[akromegalija|akromegaliju]]), [[prolaktin]], [[ACTH]] i [[kortizol]] (koji uzrokuju [[Cushingova bolest| Cushingovu bolest]]), TSH (koji uzrokuje hipertireozu), te [[FSH]] i LH.&lt;ref name=&quot;ISBN 92-832-2416-7&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Eng C, DeLellis RA, Lloyd RV, Heitz PU |title=Pathology and genetics of tumours of endocrine organs|publisher=IARC Press |location=Lyon |year=2004 |isbn=92-832-2416-7 }}&lt;/ref&gt; Bowel [[intussusception (medical disorder)|intussusception]] can occur with various benign colonic tumors.&lt;ref name=&quot;pmid11588539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gill SS, Heuman DM, Mihas AA | title = Small intestinal neoplasms | journal = Journal of Clinical Gastroenterology | volume = 33 | issue = 4 | pages = 267–282 | date = October 2001 | pmid = 11588539 | doi = 10.1097/00004836-200110000-00004 }}&lt;/ref&gt; Tumori, a posebno oni na koži, mogu uzrokovati estetske promjene, što osobi s tumorom može prouzrokovati psihološku ili društvenu nelagodu&lt;ref name=&quot;pmid15953143&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tromberg J, Bauer B, Benvenuto-Andrade C, Marghoob AA | title = Congenital melanocytic nevi needing treatment | journal = Dermatologic Therapy | volume = 18 | issue = 2 | pages = 136–150 | year = 2005 | pmid = 15953143 | doi = 10.1111/j.1529-8019.2005.05012.x | s2cid = 20915929 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;[[Vaskularni tumor|Tumori vaskularnog tkiva]] mogu krvariti, što u nekim slučajevima dovodi do [[anemija| anemije]].&lt;ref name = &quot;zuberandharder1&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Zuber M, Harder F |title=Benign tumors of the colon and rectum|year=2001|publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented.|location=Munich: Zuckschwerdt|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/}}&lt;/ref&gt;
==Uzroci==
=== PTEN hamartomski sindrom ===
PTEN hamartomski sindrom obuhvata hamartomatozne poremećaje koje karakterišu genetičke [[mutacije]] u genu [[PTEN (gen)|PTEN]], koji djeluje kao supresor tumora,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pilarski R | title = ''PTEN'' Hamartoma Tumor Syndrome: A Clinical Overview | journal = Cancers | volume = 11 | issue = 6 | pages = 844 | date = June 2019 | pmid = 31216739 | pmc = 6627214 | doi = 10.3390/cancers11060844 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; uključujući [[Cowdenov sindrom]], [[sindrom Bannayan-Riley-Ruvalcaba]], [[Proteusov sindrom]] i [[Proteusoliki sindrom]]. Odsustvo ili disfunkcija PTEN proteina omogućava prekomjernu proliferaciju ćelija, što dovodi do nastanka hamartoma.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hobert JA, Eng C |date=October 2009 |title=PTEN hamartoma tumor syndrome: an overview |journal=Genetics in Medicine |volume=11 |issue=10 |pages=687–694 |doi=10.1097/GIM.0b013e3181ac9aea |pmid=19668082 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cowdenov sindrom je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[genetički poremećaj]] koji karakterišu višestruki benigni hamartomi (trihilemomi i mukokutani papilomatozni čvorići), kao i sklonost ka [[karcinom]]ima više organa, uključujući [[rak dojke|dojku]] i [[rak šttne žlijezde|štitnu žlijezdu]].&lt;ref name=&quot;pmid151217672&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pilarski R, Eng C |date=May 2004 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up (again)? Expanding mutational and clinical spectra of the PTEN hamartoma tumour syndrome |journal=Journal of Medical Genetics |volume=41 |issue=5 |pages=323–326 |doi=10.1136/jmg.2004.018036 |pmc=1735782 |pmid=15121767}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid110735352&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=November 2000 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up: revised diagnostic criteria |journal=Journal of Medical Genetics |volume=37 |issue=11 |pages=828–830 |doi=10.1136/jmg.37.11.828 |pmc=1734465 |pmid=11073535}}&lt;/ref&gt; hamartomatozna polipoza crijeva, [[makrocefalija]] i [[lipomatoza]], [[Benigna neonatusna hemangiomatoza|hemangiomatoza]] i makule na ''[[glans penis]]''.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid129380832&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=September 2003 |title=PTEN: one gene, many syndromes |journal=Human Mutation |volume=22 |issue=3 |pages=183–198 |doi=10.1002/humu.10257 |pmid=12938083 |s2cid=13417857|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Proteusoliki sindrom karakteriziraju [[nevus|nevusi]], asimetrični prekomjerni rast različitih dijelova tijela, disregulacija masnog tkiva, [[cistadenom]]i, [[adenom]]i, vaskularne malformacije.&lt;ref name=&quot;pmid187811912&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Blumenthal GM, Dennis PA |date=November 2008 |title=PTEN hamartoma tumor syndromes |journal=European Journal of Human Genetics |volume=16 |issue=11 |pages=1289–1300 |doi=10.1038/ejhg.2008.162 |pmc=6939673 |pmid=18781191}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid160106812&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cohen MM |date=August 2005 |title=Proteus syndrome: an update |journal=American Journal of Medical Genetics. Part C, Seminars in Medical Genetics |volume=137C |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1002/ajmg.c.30063 |pmid=16010681 |s2cid=31873101|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

[[File:Familial adenomatous polyposis as seen on sigmoidoscopy.jpg|thumb|left|[[Endoskopija|Endoskopska]] slika [[sigmoidni kolon|sigmoidnog kolona]] pacijenta sa [[porodična adenomatozna polipoza|porodičnom adenomatoznom polipozom]]]]
=== Porodična adenomatozna polipoza ===

[[Porodična adenomatozna polipoza]] (FAP) je porodični [[kancerski sindrom]] uzrokovan mutacijama u genu [[Adenomatozna polipoza koli|APC]]. Kod FAP-a, [[adenom]]ski polipi prisutni su u [[Debelo crijevo|debelom crijevu]]. Polipi napreduju u [[rak debelog crijeva]] osim ako se ne uklone.&lt;ref name=&quot;pmid164548482&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Galiatsatos P, Foulkes WD |date=February 2006 |title=Familial adenomatous polyposis |journal=The American Journal of Gastroenterology |volume=101 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1111/j.1572-0241.2006.00375.x |pmid=16454848|s2cid=8516051 }}&lt;/ref&gt; APC gen je [[tumor supresor]]. Njegov proteinski produkt uključen je u mnoge ćelijske procese. Inaktivacija APC gena dovodi do konstrukcije proteina koji se zove [[beta-katenin|β-katenin]]. Ovaj protein aktivira dva [[transkripcijsku faktor|transkripcijska faktora]]: [[T-ćelija|T-ćelijski]] faktor (TCF) i [[Limfoidni pojačivač-vezujući faktor 1|limfoidni pojačivačni faktor]] (LEF). Ovi faktori uzrokuju pojačanu regulaciju mnogih gena uključenih u  ćelijsku [[ćelijska poliferacija|proliferaciju]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju]], [[ćelijska migracija|migraciju]] i [[apoptoza|apoptozu]] (programiranu ćelijsku smrt), uzrokujući rast benignih tumora.&lt;ref name=&quot;pmid178814942&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Aoki K, Taketo MM |date=October 2007 |title=Adenomatous polyposis coli (APC): a multi-functional tumor suppressor gene |journal=Journal of Cell Science |volume=120 |issue=Pt 19 |pages=3327–3335 |doi=10.1242/jcs.03485 |pmid=17881494 |doi-access= |s2cid=8743}}&lt;/ref&gt;

===Gomoljasti sklerozni kompleks  ===
[[Gomoljasti sklerozni kompleks]] (TSC) jeste autosomno dominantni genetočki poremećaj, uzrokovan mutacijama u genima [[TSC1]] i [[TSC2]]. TSC1 proizvodi protein [[hamartin]]. TSC2 proizvodi protein [[tuberin]]. Ovaj poremećaj manifestuje se mnogim benignim hamartomatoznim tumorima, uključujući [[angiofibrom]]e, bubrežne [[angiomiolipom]]e i plućne [[limfangiomiomatoza| limfangiomiomatoza|limfangiomiomatoze]]. Tuberin i hamartin inhibiraju protein [[mTOR]] u normalnoj ćelijskoj fiziologiji. Inaktivacija tumor supresora TSC uzrokuje povećanje mTOR aktivnosti. To dovodi do aktivacije gena i proizvodnje proteina koji povećavaju rast ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Inoki K, Corradetti MN, Guan KL |date=January 2005 |title=Dysregulation of the TSC-mTOR pathway in human disease |journal=Nature Genetics |volume=37 |issue=1 |pages=19–24 |doi=10.1038/ng1494 |pmid=15624019 |s2cid=205344131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid170059522&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Crino PB, Nathanson KL, Henske EP |date=September 2006 |title=The tuberous sclerosis complex |journal=The New England Journal of Medicine |volume=355 |issue=13 |pages=1345–1356 |doi=10.1056/NEJMra055323 |pmid=17005952 |s2cid=3579356}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid125562392&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Kwiatkowski DJ |date=January 2003 |title=Tuberous sclerosis: from tubers to mTOR |journal=Annals of Human Genetics |volume=67 |issue=Pt 1 |pages=87–96 |doi=10.1046/j.1469-1809.2003.00012.x |pmid=12556239 |s2cid=41992893}}&lt;/ref&gt;

===Von Hippel–Lindauova bolest===
[[Von Hippel–Lindauova bolest]] dominantno je naslijeđeni sindrom raka koji značajno povećava rizik od različitih tumora. To uključuje benigne [[hemangioblastom]]e i maligne [[feohromocitom]]e, [[karcinom bubrežnih ćelija]], [[pankreasmi endokrini tumor|pankreasne endokrine tumore]] i [[tumor endolimfne vrećice|tumore endolimfne vrećice]]. Uzrokuju ga genetičke [[mutacije]] u genu [[Von Hippel-Lindauov tumor supresor|Von Hippel-Lindauovof tumor supresora]]. VHL protein (pVHL) uključen je u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] u ćelijama kojima nedostaje kisika ([[tumorska hipoksija]]). Jedna od uloga pVHL-a je da izazove ćelijsku degradaciju drugog proteina, [[HIF1A|HIF1α]]. Disfunkcionalni pVHL dovodi do akumulacije HIF1α. Ovo aktivira nekoliko gena odgovornih za proizvodnju supstanci uključenih u rast ćelija i proizvodnju krvnih sudova: [[VEGF]], [[PDGFB|PDGFβ]], [[TGFα]] i [[eritropoetin]].&lt;ref name=&quot;pmid155790302&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Maher ER |date=December 2004 |title=Von Hippel–Lindau disease |journal=Current Molecular Medicine |volume=4 |issue=8 |pages=833–842 |doi=10.2174/1566524043359827 |pmid=15579030}}&lt;/ref&gt;

=== Tumori kostiju ===
Benigni tumori kostiju mogu biti makroskopski slični i zahtijevaju kombinaciju kliničke anamneze sa [[Citogenetika|citogenetičkim]], molekularnim i radiološkim testovima za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Garcia RA, Inwards CY, Unni KK | title = Benign bone tumors--recent developments | journal = Seminars in Diagnostic Pathology | volume = 28 | issue = 1 | pages = 73–85 | date = February 2011 | pmid = 21675379 | doi = 10.1053/j.semdp.2011.02.013 | series = Orthopaedic Pathology }}&lt;/ref&gt; Tri uobičajena oblika benignih tumora kostiju su [[Tumor džinovskih ćelija kosti|tumor džinovskih ćelija]] kosti, [[osteohondrom]] i [[enhondrom]]; postoje i drugi oblici benignih tumora kostiju, ali mogu biti manje rasprostranjeni.

==== Tumori džinovskih ćelija ====
Tumori džinovskih ćelija kostiju često se javljaju u epifizama dugih kostiju apendikularnog skeleta ili [[sakrum]]a [[aksijalni skelet|aksijalnod skeleta]]. Lokalni rast može uzrokovati uništavanje susjedne korteksne kosti i mehkog tkiva, što dovodi do bola i ograničavanja opsega pokreta. Karakterističan radiološki nalaz tumora džinovskih ćelija kostiju je lizna [[lezija]] koja nema marginalnu [[Skleroza|sklerozu]] kosti. Na histologiji, džinovske ćelije spojenih [[osteoklast]]a vide se kao odgovor na neoplazijske monojedarne ćelije. Značajno je da gigantske ćelije nisu jedinstvene za benigne tumore kostiju, već samo za gigantske tumore kostiju. Molekularne karakteristike neoplazijskih ćelija koje uzrokuju gigantske tumore kostiju ukazuju na porijeklo pluripotentnih [[mezenhim]]skih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] koje usvajaju preosteoblastne markere. Citogenetički uzroci gigantske tumore kostiju uključuju [[telomera|telomere]]. Liječenje uključuje hiruršku kiretažu s adjuvantnim [[bisfosfonat]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Balke |first1=Maurice |last2=Campanacci |first2=Laura |last3=Gebert |first3=Carsten |last4=Picci |first4=Piero |last5=Gibbons |first5=Max |last6=Taylor |first6=Richard |last7=Hogendoorn |first7=Pancras |last8=Kroep |first8=Judith |last9=Wass |first9=John |last10=Athanasou |first10=Nicholas |date=2010-08-29 |title=Bisphosphonate treatment of aggressive primary, recurrent and metastatic Giant Cell Tumour of Bone |journal=BMC Cancer |volume=10 |issue=1  |doi=10.1186/1471-2407-10-462 |doi-access=free |pmid=20799989 |issn=1471-2407|pmc=2940802 }}&lt;/ref&gt;

==== Osteohondrom ====
Osteohondromi formiraju projekcije kostiju prekrivene hrskavicom. Strukture poput srži i korteksne kosti osteohondroma su u dodiru sa onima matične kosti. Mjesta porijekla često uključuju [[Metafiza|metafize]] dugih kostiju. Dok se mnogi osteohondromi javljaju spontano, postoje slučajevi u kojima se nekoliko osteohondroma može pojaviti kod iste osobe; oni mogu biti povezani s genetičkim stanjem poznatim kao nasljedni multipli osteohondromi. Osteohondrom se na rendgenskom snimku pojavljuje kao projektirana masa koja često pokazuje dalje od zglobova.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot; /&gt; Ovi tumori prestaju rasti zatvaranjem ploča rasta matične kosti. Neuspjeh u zaustavljanju rasta može ukazivati na transformaciju u maligni hondrosarkom. Liječenje nije indicirano osim ako nije simptomsko. U tom slučaju, hirurška ekscizija je često kurativna.

==== Enhondrom ====
Enhondromi su benigni tumori hijaline hrskavice. Unutar kosti, enhondromi se često nalaze u metafizama. Mogu se naći u mnogim vrstama kostiju, uključujući male kosti, duge kosti i aksijalni skelet. Rendgenski snimak enhondroma pokazuje dobro definirane granice i isprekidani izgled. Liječenje enhondroma uključuje hiruršku kiretažu i transplantaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MILGRAM |first=JAMES W. |date=April 1983 |title=Porijeklo osteohondroma i enhondroma |url=https://doi.org/10.1097/00003086-198304000-00037 |journal=Klinička ortopedija i srodna istraživanja | volume=174 | pages = 264–284 | doi = 10.1097/00003086-198304000-00037 |&lt;/ref&gt;

=== Benigni tumori mehkog tkiva ===

==== Lipomi ====
Lipomi su benigni, potkožni tumori masnih ćelija ([[adipocit]]i). Obično su bezbolne, spororastuće i pokretne mase koje se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu gdje postoje masne ćelije, ali se obično nalaze na trupu i gornjim ekstremitetima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lichon |first1=Sabrina |last2=Khachemoune |first2=Amor |date=September 2018 |title=Clinical presentation, diagnostic approach, and treatment of hand lipomas: a review |journal=Acta Dermatovenerologica Alpina, Pannonica, et Adriatica |volume=27 |issue=3 |pages=137–139 |issn=1581-2979 |pmid=30244263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation |last1=Kolb |first1=Logan |title=Lipoma |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507906/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939683 |access-date=2022-09-19 |last2=Yarrarapu |first2=Siva Naga S. |last3=Ameer |first3=Muhammad Atif |last4=Rosario-Collazo |first4=Juan A.}}&lt;/ref&gt; Iako se lipomi mogu razviti u bilo kojoj dobi, češće se pojavljuju između 40. i 60. godine. Lipomi pogađaju oko 1% populacije, bez dokumentirane spolne pristranosti, a otprilike 1/1000 ljudi će imati lipom tokom svog života.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Charifa |first1=Ahmad |title=Lipoma Pathology |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482343/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29493968 |access-date=2022-09-19 |last2=Azmat |first2=Chaudhary Ehtsham |last3=Badri |first3=Talel}}&lt;/ref&gt; Uzrok lipoma nije dobro definisan. Genetički ili nasljedni uzroci lipoma imaju ulogu kod oko 2-3% pacijenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Kod osoba sa nasljednim porodičnim sindromima kao što su [[Proteusov sindrom]] ili [[porodična multipla lipomatoza]], uobičajeno je vidjeti više lipoma po tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ovi sindromi također su povezani sa specifičnim simptomima i subpopulacijama. Mutacije na [[hromosom 12|hromosomu 12]] identifikovane su u oko 65% slučajeva lipoma.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Lipomi su takođe povećani kod osoba sa [[gojaznost|gojaznošću]]], [[hiperlipidemija|hiperlipidemijom]] i [[dijabetes|diabetes mellitusom]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
Lipomi se obično dijagnostikuju klinički, iako se snimanje ([[ultrazvuk]], [[CT skeniranje|kompjuterizovana tomografija]] ili [[magnetna rezonanca]]) može koristiti za pomoć u dijagnozi lipoma na atipičnim lokacijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Glavni tretman za lipome je hirurška ekscizija, nakon čega se tumor pregleda [[histopatologija|histopatološki]], kako bi se potvrdila dijagnoza.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prognoza za benigne lipome je odlična, a recidiv nakon ekscizije je rijedak, ali se može dogoditi ako je uklanjanje bilo nepotpuno.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
==Mehanizam==
[[File:Types of tumor cells.jpg|thumb|280px|Benigni (L) vs. maligni tumor (R)]]

===Benigni vs. maligni===
[[File:BENIGN AND MALIGNANT TUMOUR.png|thumb|280px|Dijagram prikazuje dva epitelna tumora. Gornji tumor je benigni tumor koji nije invazivan. Benigni tumori su obično okruglog oblika i okruženi kapsulom od fibroznog vezivnog tkiva. Donja slika prikazuje maligni tumor. On je nepravilnog oblika, vaskularan i invazivan, te probija bazalnu membranu.]]
Tumor se klasifikuje kao benigni ili maligni na osnovu svog invazivnog potencijala. Benigni tumori nisu invazivni: ne mogu prodirati u okolna tkiva niti metastazirati (širiti se putem [[metastaza]]). Nasuprot tome, maligni tumori su invazivni ili metastatski.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;/&gt; Iz tog razloga, benigni tumori se ne klasifikuju kao [[kancer]].&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7613-2833-5&quot;&gt;{{cite book |url=https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 |title=Cancer |vauthors=Nunn LS, Silverstein A, Silverstein VB |publisher=Twenty-First Century Books |year=2006 |isbn=0-7613-2833-5 |location=Brookfield, Conn |pages=[https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 11–12] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; A benign tumor will grow in a contained area, usually a fibrous [[connective tissue]] capsule.
Stope rasta benignih i malignih tumora obično se razlikuju, pri čemu benigni tumori rastu sporije od malignih. Ipak, zabilježeni su slučajevi benignih tumora koji brzo rastu.&lt;ref name=&quot;pmid5681331&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sagel SS, Ablow RC | title = Hamartoma: on occasion a rapidly growing tumor of the lung | journal = Radiology | volume = 91 | issue = 5 | pages = 971–972 | date = November 1968 | pmid = 5681331 | doi = 10.1148/91.5.971 }}&lt;/ref&gt; Iako benigni tumori općenito predstavljaju manji zdravstveni rizik od malignih tumora, oba tipa mogu ugroziti život.
Benigni i maligni tumori razlikuju se po određenim općim karakteristikama, no ponekad benigni tumor može pokazivati neke odlike malignog tumora, ili obrnuto. Naprimjer, benigni tumori su uglavnom dobro diferencirani, dok su maligni tumori često nediferencirani. Ipak, mogu se javiti i nediferencirani benigni tumori, kao i diferencirani maligni tumori.&lt;ref name=&quot;pmid10366409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skorić T, Korsić M, Zarković K, Plavsić V, Besenski N, Breskovac L, Giljević Z, Paladino J | display-authors = 6 | title = Clinical and morphological features of undifferentiated monomorphous GH/TSH-secreting pituitary adenoma | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 140 | issue = 6 | pages = 528–537 | date = June 1999 | pmid = 10366409 | doi = 10.1530/eje.0.1400528 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23106056&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song HJ, Xue YL, Qiu ZL, Luo QY | title = Uncommon metastases from differentiated thyroid carcinoma | journal = Hellenic Journal of Nuclear Medicine | volume = 15 | issue = 3 | pages = 233–240 | year = 2012 | pmid = 23106056 | doi = &lt;!-- 10.1967/s002449910059 --&gt; }}&lt;/ref&gt; Određeni maligni tumori, kao što su [[karcinom]]i baznih ćelija, uglavnom ne metastaziraju.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7817-9516-8&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-1605479682 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt;
===Višefazna kancerogeneza===
Tumori nastaju procesom [[kancerogeneza|kancerogeneze]], tokom kojeg promjene na ćelijskom nivou dovode do razvoja raka. Višefazna kancerogeneza podrazumijeva niz uzastopnih [[genetika|genetičkih]] ili [[epigenetika|epigenetpćkih]] promjena u [[DNK]] ćelije, pri čemu svaki korak rezultira naprednijim oblikom tumora. Proces se sastoji od tri faze: inicijacije, promocije i progresije. U svakoj fazi može doći do više [[mutacija]].
Inicijacija predstavlja fazu u kojoj nastaje prva genetička mutacija u ćeliji. Promocija je klonska ekspanzija (ponovljena dioba) te transformisane ćelije u vidljiv tumor, koji je obično benigan. Nakon promocije može uslijediti progresija, tokom koje dolazi do nastanka dodatnih genetičkih mutacija u subpopulaciji tumorskih ćelija. Progresija dovodi do prelaska benignog tumora u maligni tumor.&lt;ref name=&quot;pmid1911211&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Clark WH |date=October 1991 |title=Tumour progression and the nature of cancer |journal=British Journal of Cancer |volume=64 |issue=4 |pages=631–644 |doi=10.1038/bjc.1991.375 |pmc=1977704 |pmid=1911211}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8354184&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barrett JC | title = Mechanisms of multistep carcinogenesis and carcinogen risk assessment | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 100 | pages = 9–20 | date = April 1993 | pmid = 8354184 | pmc = 1519586 | doi = 10.1289/ehp.931009 | bibcode = 1993EnvHP.100....9B }}&lt;/ref&gt;
Istaknut i dobro proučen primjer ove pojave je tubulski adenom, čest tip polipa debelog crijeva koji predstavlja važan prekursor raka debelog crijeva. Ćelije u tubulnim adenomima, kao i kod većine tumora koji često prelaze u rak, pokazuju određene abnormalnosti u sazrijevanju i izgledu, zajednički poznate kao [[displazija]]. Ove ćelijske abnormalnosti ne uočavaju se kod benignih tumora koji rijetko ili nikada ne postaju maligni, ali se javljaju kod drugih prekanceroznih abnormalnosti tkiva koje ne formiraju jasno definisane mase, kao što su prekancerozne lezije [[cerviks|grlića materice]].

==Dijagnoza==
===Klasifikacija===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible floatright&quot;
|+ Tumori i porijeklo ćelija
! Porijeklo ćelija
! Tip ćelije
! Tumor
|-
! rowspan =&quot;10&quot; | [[Endoderm|Endodermalno]]
| [[Bilijarni trakt]]|| Holangiom
|-
| [[Debelo crijevo]] || [[Polip debelog crijeva]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[Žlijezda|Žljezdano]] || [[Adenom]]
|-
|[[Papilom]]
|-
| [[Cistadenom]]
|-
| [[Jetra]] || [[Hepatoćelijski adenom]]
|-
| [[Posteljica]] || [[Hidatidiformna mola]]
|-
| [[Bubrezi]] || [[Tubulski adenom bubrega]]
|-
| [[Skvamozne ćelije|Skvamozno]] || [[Skvamozni papilom]]
|-
| [[Želudac]] || [[Polip želuca]]
|-
! rowspan =&quot;8&quot; | [[Mezenhim|Mezenhimno]]
| [[Krvni sud]] || [[Hemangiom]], [[Srčani miksom]]
|-
|[[Kost]]||[[Osteom]]
|-
|[[Hrskavica]]||[[Hondrom]]
|-
|[[Masno tkivo]]||[[Lipom]]
|-
|[[Vezivno tkivo]]||[[Fibrom]]
|-
|[[Limfni sud]]||[[Limfangiom]]
|-
|[[Glatki mišić]]||[[Leiomiom]]
|-
|[[Poprečno-prugasti mišić]]||[[Rabdomiom]]
|-
! rowspan = &quot;4&quot; | [[Ektodermalno]]
| [[Glija]] || [[Astrocitom]], [[Švanom]]
|-
|[[Melanocit]]i||[[Nevus]]
|-
|[[Moždane ovojnice]]||[[Meningeom]]
|-
|[[Nervne ćelije]]||[[Ganglioneurom]]
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Reference&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7637-6357-8&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Wujcik D, Yarbro CH, Gobel BH |title=Cancer nursing: principles and practice |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Boston|year=2011 |isbn=978-0-7637-6357-2 }}&lt;/ref&gt;
|}
Benigne neoplazme se obično, mada ne i uvijek, sastoje od ćelija koje uveliko podsjećaju na normalne ćelije organa iz kojeg potiču. Ovi tumori dobijaju naziv prema vrsti ćelija ili tkiva iz kojih nastaju. Sufiks „–om” (ali ne i –karcinom,–s arkom ili –blastom, koji su uglavnom maligni tumori) koristi se za označavanje benignog tumora. Naprimjer, lipom je čest benigni tumor masnih ćelija (lipocita), a hondrom je benigni tumor ćelija koje stvaraju hrskavicu (hondrocita). Adenomi su benigni tumori ćelija koje grade žlijezde, a obično se dodatno preciziraju prema vrsti ćelija ili organu porijekla, kao što je slučaj kod jetrenog adenoma (benignog tumora hepatocita, odnosno ćelija jetre). Teratomi sadrže mnoge vrste ćelija, poput ćelija kože, živaca, mozga i štitne žlijezde, između ostalih, jer nastaju iz germinativnih ćelija.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-0-7817-9516-6 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt; [[Hamartom]]i  su grupa benignih tumora koji imaju relativno normalnu [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], ali pokazuju neurednu organizaciju tkiva.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;/&gt;
Izuzeci od pravila nomenklature postoje iz historijskih razloga. Primjeri malignih oblika uključuju [[melanom]] (rak kože pigmentiranih [[melanocit]]a) i [[seminom]] (rak muških reproduktivnih ćelija).&lt;ref name=&quot;robbins2&quot;&gt;{{cite book |title=Robbins Pathologic Basis of Disease |vauthors=Cotran R, Kumar V, Collins T |publisher=W.B. Saunders |year=1999 |isbn=0-7216-7335-X |edition=6th}}&lt;/ref&gt;
Nisu sve benigne izrasline tumori. Kožni privjesci (akrohordoni), polipi glasnica i hiperplazijski polipi debelog crijeva često se nazivaju benignim, ali oni predstavljaju [[Hiperplazija|prekomjerni rast normalnog tkiva]], a ne neoplazme.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;/&gt;
===Snimanje===
[[Radiografija]] može se koristiti za snimanje tumora i utvrđivanje njegove malignosti. Manji tumori češće su benigni. Na primjer, kada je riječ o [[rak pluća|raku pluća]], 80% plućnih nodula (čvorića) manjih od 2&amp;nbsp;cm u promjeru je benigno. Većina benignih nodula su glatke, radioplakne sjene jasnih rubova, ali to nisu isključivi znakovi benignih tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Erasmus JJ, Connolly JE, McAdams HP, Roggli VL | title = Solitary pulmonary nodules: Part I. Morphologic evaluation for differentiation of benign and malignant lesions | journal = Radiographics | volume = 20 | issue = 1 | pages = 43–58 | date = 2000 | pmid = 10682770 | doi = 10.1148/radiographics.20.1.g00ja0343 }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Benigni tumori obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]], pri čemu se koriste hemikalije za smanjivanje krvnih sudova kako bi se prekinuo dotok krvi.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot;&gt;{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/ |title=Benign tumors of the colon and rectum |vauthors=Zuber M, Harder F |publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented. |year=2001 |location=Munich: Zuckschwerdt}}&lt;/ref&gt; Većina benignih tumora ne reaguje na [[hemoterapija|hemoterapiju]] ili radioterapiju, mada postoje izuzeci; benigni intrakranijski tumori se u određenim okolnostima ponekad liječe radioterapijom i hemoterapijom.&lt;ref name=&quot;pmid234627042&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Brada M |date=February 2013 |title=Radiotherapy for benign brain tumours coming of age; example of vestibular schwannoma |journal=Radiotherapy and Oncology |volume=106 |issue=2 |pages=157–160 |doi=10.1016/j.radonc.2013.01.009 |pmid=23462704}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid190235202&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sioka C, Kyritsis AP |date=March 2009 |title=Chemotherapy, hormonal therapy, and immunotherapy for recurrent meningiomas |journal=Journal of Neuro-Oncology |volume=92 |issue=1 |pages=1–6 |doi=10.1007/s11060-008-9734-y |pmid=19023520 |s2cid=28106960}}&lt;/ref&gt; Radiation can also be used to treat hemangiomas in the rectum.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot; /&gt; Benigni tumori kože obično se hirurški uklanjaju, ali se primjenjuju i drugi tretmani, kao što su [[krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi.&lt;ref name=&quot;pmid126137272&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Luba MC, Bangs SA, Mohler AM, Stulberg DL |date=February 2003 |title=Common benign skin tumors |journal=American Family Physician |volume=67 |issue=4 |pages=729–738 |pmid=12613727}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid183956712&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marghoob AA, Borrego JP, Halpern AC |date=December 2007 |title=Congenital melanocytic nevi: treatment modalities and management options |journal=Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery |volume=26 |issue=4 |pages=231–240 |doi=10.1016/j.sder.2008.03.007 |doi-broken-date=8 January 2026 |pmid=18395671}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Tumori}}
{{Grupe bolesti}}
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      =
|  ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
|  ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     =
|  MeSH            =
|  GeneReviewsNBK  =
|  GeneReviewsName =
}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Benigne neoplazme]]
[[Kategorija:Tumori]]</text>
      <sha1>8rj9fojhqblztiw45kxv7w6wi4cnm8g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934564</id>
      <parentid>3934562</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T11:24:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Klasifikacija */</comment>
      <origin>3934564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35257" sha1="gppqe6ufuygbvucu4qbzkq6smfz8wue" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Benigni tumor
| sinonimi        = Nekancerogeni tumor, dobroćudni tumor
| slika          = Normal Epidermis and Dermis with Intradermal Nevus 10x.JPG
| opis_slike         = Normalni [[epidermis]] i [[dermis]] sa [[intradermni nevus|intradermnim nevusom]], 10x-kropirano
| specijalnost          = [[Onkologija]], [[patologija]]
| simptomi        =Nakupine tumorskih ćelija sa nekontroliranom proliferacijom; mogu biti asimptomski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. 
| komplikacije    =Mogzćnost prelaska u [[kancer|zloćudno stanje]]
| pojava         =Bilo koja [[životna dob]]
| trajanje        =Dožovotno ili privremeno
| vrste           =Solidni i rastresiti
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       =Ambulantna, klinička
| diferencijalna_dilagnoza  =[[kancer|zloćudni tumor]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]].
| lijek       = [[Krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi
| prognoza        =Ovisi o tipu
| frekvencija      =Značajno je veća od učestalosti malignih tumora, no tsčan broj ovisi o vrsti tkiva, organu, dobi i spolu pacijenta
| smrtnost   =
}}
'''Benigni tumor''' je [[ćelija (biologija)|čelijska]] masa ([[tumor]]) koja ne [[invazija raka|prodire u okolno tkivo]] niti [[metastaza|metastazira]] (be širi se po tijelu). U poređenju sa [[kancer|malignim (kancerogenim) tumorima]], benigni tumori uglavnom imaju sporiju [[rast ćelija|stopu rasta]]. Benigni tumori imaju relativno dobro [[ćelijska diferencijacija |diferencirane]] ćelije. Često su okruženi vanjskim omotačem (fibrozna ovojnica od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]) ili ostaju ograničeni unutar [[epitel|epitela]]. Česti primjeri benignih tumora uključuju [[mladež|mladeže]] i [[miom materice|miome materice]].
Neki oblici benignih tumora mogu biti štetni po zdravlje. Rast benignog tumora uzrokuje [[efekt mase (medicina)|efekt mase]] koji može pritisnuti okolna tkiva. To može dovesti do oštećenja živaca, smanjenja protoka krvi ([[ishemija]]), odumiranja tkiva ([[nekroza]]) ili oštećenja organa. Zdravstvene posljedice rasta benignog tumora mogu biti izraženije ako je tumor smješten u zatvorenom prostoru kao što su [[lobanja]], [[disajni putevi]], [[sinus (anatomija)|sinusi]] ili [[kost]]i. Naprimjer, za razliku od većine benignih tumora na drugim dijelovima tijela, benigni [[tumor mozga]] može biti opasan po život. Tumori mogu pokazivati ponašanja karakteristična za tip ćelije iz kojeg su nastali; na primjer, [[endokrini sistem|endokrini]] tumori, poput [[adenom štitne žlijezde|adenoma štitne žlijezde]] i [[adenom kore nadbubrežne žlijezde|adenoma kore nadbubrežne žlijezde]], mogu prekomjerno proizvoditi određene [[hormon|hormone]]. Riječ „benign” znači povoljan, blag, sretan, koristan, pogodan.&lt;ref&gt;{{Cite OED|Benign|id=17733}}&lt;/ref&gt; Međutim, benigni tumor nije „benigni” u uobičajenom smislu; taj naziv samo označava da nije „maligni”, odnosno kancerogen. Iako benigni tumori obično ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, mogu biti štetni ili smrtonosni.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter=Overview of Heart Tumors - Treatment of noncancerous (benign) heart tumors | vauthors = Rao AK |title=MSD Manual Consumer Version |date=February 2021 |url= https://www.msdmanuals.com/en-gb/home/heart-and-blood-vessel-disorders/heart-tumors/overview-of-heart-tumors |quote=Children with this type of [inoperable, benign] tumor usually die of an abnormal heart rhythm at an early age. }}&lt;/ref&gt; Mnoge vrste benignih tumora imaju potencijal da postanu kancerogene (maligne) putem procesa poznatog kao progresija tumora. Iz tog razloga, kao i zbog drugih mogućih štetnih posljedica, neki benigni tumori uklanjaju se hirurškim putem. Nakon uklanjanja, benigni tumori obično se ne vraćaju. Izuzeci od ovog pravila mogu ukazivati na malignu transformaciju.
==Znaci i simptomi==
Benigni tumori su veoma raznoliki; mogu biti asimptomatski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. Ovakav rast može dovesti do kompresije okolnih tkiva ili organa, uzrokujući brojne posljedice, kao što su začepljenje kanala, smanjen protok krvi (ishemija), odumiranje tkiva (nekroza) te bol ili oštećenje živaca.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;&gt;{{cite book |title=Ross and Wilson anatomy and physiology in health and illness |vauthors=Wilson KA, Waugh A, Chambers G, Grant A, Ross J |publisher=Churchill Livingstone |year=2006 |isbn=0-443-10101-9 |location=Edinburgh |pages=53–54}}&lt;/ref&gt; Neki tumori također proizvode [[hormon]]e koji mogu dovesti do situacija opasnih po život. Insulinomi mogu proizvoditi velike količine [[insulina[[, uzrokujući  [[hipoglikemija|hipoglikemiju]].&lt;ref name=&quot;pmid1665409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marks V, Teale JD | title = Tumours producing hypoglycaemia | journal = Diabetes/Metabolism Reviews | volume = 7 | issue = 2 | pages = 79–91 | date = June 1991 | pmid = 1665409 | doi = 10.1002/dmr.5610070202 | s2cid = 19272145 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16253900&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grant CS | title = Insulinoma | journal = Best Practice &amp; Research. Clinical Gastroenterology | volume = 19 | issue = 5 | pages = 783–798 | date = October 2005 | pmid = 16253900 | doi = 10.1016/j.bpg.2005.05.008 }}&lt;/ref&gt; [[Hipofizni adenom]]i mogu uzrokovati povišene nivoe hormona kao što su [[hormon rasta]] i [[insulinoliko faktor rasta]] 1 (koji uzrokuju [[akromegalija|akromegaliju]]), [[prolaktin]], [[ACTH]] i [[kortizol]] (koji uzrokuju [[Cushingova bolest| Cushingovu bolest]]), TSH (koji uzrokuje hipertireozu), te [[FSH]] i LH.&lt;ref name=&quot;ISBN 92-832-2416-7&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Eng C, DeLellis RA, Lloyd RV, Heitz PU |title=Pathology and genetics of tumours of endocrine organs|publisher=IARC Press |location=Lyon |year=2004 |isbn=92-832-2416-7 }}&lt;/ref&gt; Bowel [[intussusception (medical disorder)|intussusception]] can occur with various benign colonic tumors.&lt;ref name=&quot;pmid11588539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gill SS, Heuman DM, Mihas AA | title = Small intestinal neoplasms | journal = Journal of Clinical Gastroenterology | volume = 33 | issue = 4 | pages = 267–282 | date = October 2001 | pmid = 11588539 | doi = 10.1097/00004836-200110000-00004 }}&lt;/ref&gt; Tumori, a posebno oni na koži, mogu uzrokovati estetske promjene, što osobi s tumorom može prouzrokovati psihološku ili društvenu nelagodu&lt;ref name=&quot;pmid15953143&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tromberg J, Bauer B, Benvenuto-Andrade C, Marghoob AA | title = Congenital melanocytic nevi needing treatment | journal = Dermatologic Therapy | volume = 18 | issue = 2 | pages = 136–150 | year = 2005 | pmid = 15953143 | doi = 10.1111/j.1529-8019.2005.05012.x | s2cid = 20915929 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;[[Vaskularni tumor|Tumori vaskularnog tkiva]] mogu krvariti, što u nekim slučajevima dovodi do [[anemija| anemije]].&lt;ref name = &quot;zuberandharder1&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Zuber M, Harder F |title=Benign tumors of the colon and rectum|year=2001|publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented.|location=Munich: Zuckschwerdt|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/}}&lt;/ref&gt;
==Uzroci==
=== PTEN hamartomski sindrom ===
PTEN hamartomski sindrom obuhvata hamartomatozne poremećaje koje karakterišu genetičke [[mutacije]] u genu [[PTEN (gen)|PTEN]], koji djeluje kao supresor tumora,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pilarski R | title = ''PTEN'' Hamartoma Tumor Syndrome: A Clinical Overview | journal = Cancers | volume = 11 | issue = 6 | pages = 844 | date = June 2019 | pmid = 31216739 | pmc = 6627214 | doi = 10.3390/cancers11060844 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; uključujući [[Cowdenov sindrom]], [[sindrom Bannayan-Riley-Ruvalcaba]], [[Proteusov sindrom]] i [[Proteusoliki sindrom]]. Odsustvo ili disfunkcija PTEN proteina omogućava prekomjernu proliferaciju ćelija, što dovodi do nastanka hamartoma.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hobert JA, Eng C |date=October 2009 |title=PTEN hamartoma tumor syndrome: an overview |journal=Genetics in Medicine |volume=11 |issue=10 |pages=687–694 |doi=10.1097/GIM.0b013e3181ac9aea |pmid=19668082 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cowdenov sindrom je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[genetički poremećaj]] koji karakterišu višestruki benigni hamartomi (trihilemomi i mukokutani papilomatozni čvorići), kao i sklonost ka [[karcinom]]ima više organa, uključujući [[rak dojke|dojku]] i [[rak šttne žlijezde|štitnu žlijezdu]].&lt;ref name=&quot;pmid151217672&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pilarski R, Eng C |date=May 2004 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up (again)? Expanding mutational and clinical spectra of the PTEN hamartoma tumour syndrome |journal=Journal of Medical Genetics |volume=41 |issue=5 |pages=323–326 |doi=10.1136/jmg.2004.018036 |pmc=1735782 |pmid=15121767}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid110735352&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=November 2000 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up: revised diagnostic criteria |journal=Journal of Medical Genetics |volume=37 |issue=11 |pages=828–830 |doi=10.1136/jmg.37.11.828 |pmc=1734465 |pmid=11073535}}&lt;/ref&gt; hamartomatozna polipoza crijeva, [[makrocefalija]] i [[lipomatoza]], [[Benigna neonatusna hemangiomatoza|hemangiomatoza]] i makule na ''[[glans penis]]''.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid129380832&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=September 2003 |title=PTEN: one gene, many syndromes |journal=Human Mutation |volume=22 |issue=3 |pages=183–198 |doi=10.1002/humu.10257 |pmid=12938083 |s2cid=13417857|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Proteusoliki sindrom karakteriziraju [[nevus|nevusi]], asimetrični prekomjerni rast različitih dijelova tijela, disregulacija masnog tkiva, [[cistadenom]]i, [[adenom]]i, vaskularne malformacije.&lt;ref name=&quot;pmid187811912&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Blumenthal GM, Dennis PA |date=November 2008 |title=PTEN hamartoma tumor syndromes |journal=European Journal of Human Genetics |volume=16 |issue=11 |pages=1289–1300 |doi=10.1038/ejhg.2008.162 |pmc=6939673 |pmid=18781191}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid160106812&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cohen MM |date=August 2005 |title=Proteus syndrome: an update |journal=American Journal of Medical Genetics. Part C, Seminars in Medical Genetics |volume=137C |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1002/ajmg.c.30063 |pmid=16010681 |s2cid=31873101|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

[[File:Familial adenomatous polyposis as seen on sigmoidoscopy.jpg|thumb|left|[[Endoskopija|Endoskopska]] slika [[sigmoidni kolon|sigmoidnog kolona]] pacijenta sa [[porodična adenomatozna polipoza|porodičnom adenomatoznom polipozom]]]]
=== Porodična adenomatozna polipoza ===

[[Porodična adenomatozna polipoza]] (FAP) je porodični [[kancerski sindrom]] uzrokovan mutacijama u genu [[Adenomatozna polipoza koli|APC]]. Kod FAP-a, [[adenom]]ski polipi prisutni su u [[Debelo crijevo|debelom crijevu]]. Polipi napreduju u [[rak debelog crijeva]] osim ako se ne uklone.&lt;ref name=&quot;pmid164548482&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Galiatsatos P, Foulkes WD |date=February 2006 |title=Familial adenomatous polyposis |journal=The American Journal of Gastroenterology |volume=101 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1111/j.1572-0241.2006.00375.x |pmid=16454848|s2cid=8516051 }}&lt;/ref&gt; APC gen je [[tumor supresor]]. Njegov proteinski produkt uključen je u mnoge ćelijske procese. Inaktivacija APC gena dovodi do konstrukcije proteina koji se zove [[beta-katenin|β-katenin]]. Ovaj protein aktivira dva [[transkripcijsku faktor|transkripcijska faktora]]: [[T-ćelija|T-ćelijski]] faktor (TCF) i [[Limfoidni pojačivač-vezujući faktor 1|limfoidni pojačivačni faktor]] (LEF). Ovi faktori uzrokuju pojačanu regulaciju mnogih gena uključenih u  ćelijsku [[ćelijska poliferacija|proliferaciju]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju]], [[ćelijska migracija|migraciju]] i [[apoptoza|apoptozu]] (programiranu ćelijsku smrt), uzrokujući rast benignih tumora.&lt;ref name=&quot;pmid178814942&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Aoki K, Taketo MM |date=October 2007 |title=Adenomatous polyposis coli (APC): a multi-functional tumor suppressor gene |journal=Journal of Cell Science |volume=120 |issue=Pt 19 |pages=3327–3335 |doi=10.1242/jcs.03485 |pmid=17881494 |doi-access= |s2cid=8743}}&lt;/ref&gt;

===Gomoljasti sklerozni kompleks  ===
[[Gomoljasti sklerozni kompleks]] (TSC) jeste autosomno dominantni genetočki poremećaj, uzrokovan mutacijama u genima [[TSC1]] i [[TSC2]]. TSC1 proizvodi protein [[hamartin]]. TSC2 proizvodi protein [[tuberin]]. Ovaj poremećaj manifestuje se mnogim benignim hamartomatoznim tumorima, uključujući [[angiofibrom]]e, bubrežne [[angiomiolipom]]e i plućne [[limfangiomiomatoza| limfangiomiomatoza|limfangiomiomatoze]]. Tuberin i hamartin inhibiraju protein [[mTOR]] u normalnoj ćelijskoj fiziologiji. Inaktivacija tumor supresora TSC uzrokuje povećanje mTOR aktivnosti. To dovodi do aktivacije gena i proizvodnje proteina koji povećavaju rast ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Inoki K, Corradetti MN, Guan KL |date=January 2005 |title=Dysregulation of the TSC-mTOR pathway in human disease |journal=Nature Genetics |volume=37 |issue=1 |pages=19–24 |doi=10.1038/ng1494 |pmid=15624019 |s2cid=205344131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid170059522&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Crino PB, Nathanson KL, Henske EP |date=September 2006 |title=The tuberous sclerosis complex |journal=The New England Journal of Medicine |volume=355 |issue=13 |pages=1345–1356 |doi=10.1056/NEJMra055323 |pmid=17005952 |s2cid=3579356}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid125562392&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Kwiatkowski DJ |date=January 2003 |title=Tuberous sclerosis: from tubers to mTOR |journal=Annals of Human Genetics |volume=67 |issue=Pt 1 |pages=87–96 |doi=10.1046/j.1469-1809.2003.00012.x |pmid=12556239 |s2cid=41992893}}&lt;/ref&gt;

===Von Hippel–Lindauova bolest===
[[Von Hippel–Lindauova bolest]] dominantno je naslijeđeni sindrom raka koji značajno povećava rizik od različitih tumora. To uključuje benigne [[hemangioblastom]]e i maligne [[feohromocitom]]e, [[karcinom bubrežnih ćelija]], [[pankreasmi endokrini tumor|pankreasne endokrine tumore]] i [[tumor endolimfne vrećice|tumore endolimfne vrećice]]. Uzrokuju ga genetičke [[mutacije]] u genu [[Von Hippel-Lindauov tumor supresor|Von Hippel-Lindauovof tumor supresora]]. VHL protein (pVHL) uključen je u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] u ćelijama kojima nedostaje kisika ([[tumorska hipoksija]]). Jedna od uloga pVHL-a je da izazove ćelijsku degradaciju drugog proteina, [[HIF1A|HIF1α]]. Disfunkcionalni pVHL dovodi do akumulacije HIF1α. Ovo aktivira nekoliko gena odgovornih za proizvodnju supstanci uključenih u rast ćelija i proizvodnju krvnih sudova: [[VEGF]], [[PDGFB|PDGFβ]], [[TGFα]] i [[eritropoetin]].&lt;ref name=&quot;pmid155790302&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Maher ER |date=December 2004 |title=Von Hippel–Lindau disease |journal=Current Molecular Medicine |volume=4 |issue=8 |pages=833–842 |doi=10.2174/1566524043359827 |pmid=15579030}}&lt;/ref&gt;

=== Tumori kostiju ===
Benigni tumori kostiju mogu biti makroskopski slični i zahtijevaju kombinaciju kliničke anamneze sa [[Citogenetika|citogenetičkim]], molekularnim i radiološkim testovima za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Garcia RA, Inwards CY, Unni KK | title = Benign bone tumors--recent developments | journal = Seminars in Diagnostic Pathology | volume = 28 | issue = 1 | pages = 73–85 | date = February 2011 | pmid = 21675379 | doi = 10.1053/j.semdp.2011.02.013 | series = Orthopaedic Pathology }}&lt;/ref&gt; Tri uobičajena oblika benignih tumora kostiju su [[Tumor džinovskih ćelija kosti|tumor džinovskih ćelija]] kosti, [[osteohondrom]] i [[enhondrom]]; postoje i drugi oblici benignih tumora kostiju, ali mogu biti manje rasprostranjeni.

==== Tumori džinovskih ćelija ====
Tumori džinovskih ćelija kostiju često se javljaju u epifizama dugih kostiju apendikularnog skeleta ili [[sakrum]]a [[aksijalni skelet|aksijalnod skeleta]]. Lokalni rast može uzrokovati uništavanje susjedne korteksne kosti i mehkog tkiva, što dovodi do bola i ograničavanja opsega pokreta. Karakterističan radiološki nalaz tumora džinovskih ćelija kostiju je lizna [[lezija]] koja nema marginalnu [[Skleroza|sklerozu]] kosti. Na histologiji, džinovske ćelije spojenih [[osteoklast]]a vide se kao odgovor na neoplazijske monojedarne ćelije. Značajno je da gigantske ćelije nisu jedinstvene za benigne tumore kostiju, već samo za gigantske tumore kostiju. Molekularne karakteristike neoplazijskih ćelija koje uzrokuju gigantske tumore kostiju ukazuju na porijeklo pluripotentnih [[mezenhim]]skih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] koje usvajaju preosteoblastne markere. Citogenetički uzroci gigantske tumore kostiju uključuju [[telomera|telomere]]. Liječenje uključuje hiruršku kiretažu s adjuvantnim [[bisfosfonat]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Balke |first1=Maurice |last2=Campanacci |first2=Laura |last3=Gebert |first3=Carsten |last4=Picci |first4=Piero |last5=Gibbons |first5=Max |last6=Taylor |first6=Richard |last7=Hogendoorn |first7=Pancras |last8=Kroep |first8=Judith |last9=Wass |first9=John |last10=Athanasou |first10=Nicholas |date=2010-08-29 |title=Bisphosphonate treatment of aggressive primary, recurrent and metastatic Giant Cell Tumour of Bone |journal=BMC Cancer |volume=10 |issue=1  |doi=10.1186/1471-2407-10-462 |doi-access=free |pmid=20799989 |issn=1471-2407|pmc=2940802 }}&lt;/ref&gt;

==== Osteohondrom ====
Osteohondromi formiraju projekcije kostiju prekrivene hrskavicom. Strukture poput srži i korteksne kosti osteohondroma su u dodiru sa onima matične kosti. Mjesta porijekla često uključuju [[Metafiza|metafize]] dugih kostiju. Dok se mnogi osteohondromi javljaju spontano, postoje slučajevi u kojima se nekoliko osteohondroma može pojaviti kod iste osobe; oni mogu biti povezani s genetičkim stanjem poznatim kao nasljedni multipli osteohondromi. Osteohondrom se na rendgenskom snimku pojavljuje kao projektirana masa koja često pokazuje dalje od zglobova.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot; /&gt; Ovi tumori prestaju rasti zatvaranjem ploča rasta matične kosti. Neuspjeh u zaustavljanju rasta može ukazivati na transformaciju u maligni hondrosarkom. Liječenje nije indicirano osim ako nije simptomsko. U tom slučaju, hirurška ekscizija je često kurativna.

==== Enhondrom ====
Enhondromi su benigni tumori hijaline hrskavice. Unutar kosti, enhondromi se često nalaze u metafizama. Mogu se naći u mnogim vrstama kostiju, uključujući male kosti, duge kosti i aksijalni skelet. Rendgenski snimak enhondroma pokazuje dobro definirane granice i isprekidani izgled. Liječenje enhondroma uključuje hiruršku kiretažu i transplantaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MILGRAM |first=JAMES W. |date=April 1983 |title=Porijeklo osteohondroma i enhondroma |url=https://doi.org/10.1097/00003086-198304000-00037 |journal=Klinička ortopedija i srodna istraživanja | volume=174 | pages = 264–284 | doi = 10.1097/00003086-198304000-00037 |&lt;/ref&gt;

=== Benigni tumori mehkog tkiva ===

==== Lipomi ====
Lipomi su benigni, potkožni tumori masnih ćelija ([[adipocit]]i). Obično su bezbolne, spororastuće i pokretne mase koje se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu gdje postoje masne ćelije, ali se obično nalaze na trupu i gornjim ekstremitetima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lichon |first1=Sabrina |last2=Khachemoune |first2=Amor |date=September 2018 |title=Clinical presentation, diagnostic approach, and treatment of hand lipomas: a review |journal=Acta Dermatovenerologica Alpina, Pannonica, et Adriatica |volume=27 |issue=3 |pages=137–139 |issn=1581-2979 |pmid=30244263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation |last1=Kolb |first1=Logan |title=Lipoma |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507906/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939683 |access-date=2022-09-19 |last2=Yarrarapu |first2=Siva Naga S. |last3=Ameer |first3=Muhammad Atif |last4=Rosario-Collazo |first4=Juan A.}}&lt;/ref&gt; Iako se lipomi mogu razviti u bilo kojoj dobi, češće se pojavljuju između 40. i 60. godine. Lipomi pogađaju oko 1% populacije, bez dokumentirane spolne pristranosti, a otprilike 1/1000 ljudi će imati lipom tokom svog života.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Charifa |first1=Ahmad |title=Lipoma Pathology |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482343/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29493968 |access-date=2022-09-19 |last2=Azmat |first2=Chaudhary Ehtsham |last3=Badri |first3=Talel}}&lt;/ref&gt; Uzrok lipoma nije dobro definisan. Genetički ili nasljedni uzroci lipoma imaju ulogu kod oko 2-3% pacijenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Kod osoba sa nasljednim porodičnim sindromima kao što su [[Proteusov sindrom]] ili [[porodična multipla lipomatoza]], uobičajeno je vidjeti više lipoma po tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ovi sindromi također su povezani sa specifičnim simptomima i subpopulacijama. Mutacije na [[hromosom 12|hromosomu 12]] identifikovane su u oko 65% slučajeva lipoma.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Lipomi su takođe povećani kod osoba sa [[gojaznost|gojaznošću]]], [[hiperlipidemija|hiperlipidemijom]] i [[dijabetes|diabetes mellitusom]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
Lipomi se obično dijagnostikuju klinički, iako se snimanje ([[ultrazvuk]], [[CT skeniranje|kompjuterizovana tomografija]] ili [[magnetna rezonanca]]) može koristiti za pomoć u dijagnozi lipoma na atipičnim lokacijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Glavni tretman za lipome je hirurška ekscizija, nakon čega se tumor pregleda [[histopatologija|histopatološki]], kako bi se potvrdila dijagnoza.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prognoza za benigne lipome je odlična, a recidiv nakon ekscizije je rijedak, ali se može dogoditi ako je uklanjanje bilo nepotpuno.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
==Mehanizam==
[[File:Types of tumor cells.jpg|thumb|280px|Benigni (L) vs. maligni tumor (R)]]

===Benigni vs. maligni===
[[File:BENIGN AND MALIGNANT TUMOUR.png|thumb|280px|Dijagram prikazuje dva epitelna tumora. Gornji tumor je benigni tumor koji nije invazivan. Benigni tumori su obično okruglog oblika i okruženi kapsulom od fibroznog vezivnog tkiva. Donja slika prikazuje maligni tumor. On je nepravilnog oblika, vaskularan i invazivan, te probija bazalnu membranu.]]
Tumor se klasifikuje kao benigni ili maligni na osnovu svog invazivnog potencijala. Benigni tumori nisu invazivni: ne mogu prodirati u okolna tkiva niti metastazirati (širiti se putem [[metastaza]]). Nasuprot tome, maligni tumori su invazivni ili metastatski.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;/&gt; Iz tog razloga, benigni tumori se ne klasifikuju kao [[kancer]].&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7613-2833-5&quot;&gt;{{cite book |url=https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 |title=Cancer |vauthors=Nunn LS, Silverstein A, Silverstein VB |publisher=Twenty-First Century Books |year=2006 |isbn=0-7613-2833-5 |location=Brookfield, Conn |pages=[https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 11–12] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; A benign tumor will grow in a contained area, usually a fibrous [[connective tissue]] capsule.
Stope rasta benignih i malignih tumora obično se razlikuju, pri čemu benigni tumori rastu sporije od malignih. Ipak, zabilježeni su slučajevi benignih tumora koji brzo rastu.&lt;ref name=&quot;pmid5681331&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sagel SS, Ablow RC | title = Hamartoma: on occasion a rapidly growing tumor of the lung | journal = Radiology | volume = 91 | issue = 5 | pages = 971–972 | date = November 1968 | pmid = 5681331 | doi = 10.1148/91.5.971 }}&lt;/ref&gt; Iako benigni tumori općenito predstavljaju manji zdravstveni rizik od malignih tumora, oba tipa mogu ugroziti život.
Benigni i maligni tumori razlikuju se po određenim općim karakteristikama, no ponekad benigni tumor može pokazivati neke odlike malignog tumora, ili obrnuto. Naprimjer, benigni tumori su uglavnom dobro diferencirani, dok su maligni tumori često nediferencirani. Ipak, mogu se javiti i nediferencirani benigni tumori, kao i diferencirani maligni tumori.&lt;ref name=&quot;pmid10366409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skorić T, Korsić M, Zarković K, Plavsić V, Besenski N, Breskovac L, Giljević Z, Paladino J | display-authors = 6 | title = Clinical and morphological features of undifferentiated monomorphous GH/TSH-secreting pituitary adenoma | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 140 | issue = 6 | pages = 528–537 | date = June 1999 | pmid = 10366409 | doi = 10.1530/eje.0.1400528 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23106056&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song HJ, Xue YL, Qiu ZL, Luo QY | title = Uncommon metastases from differentiated thyroid carcinoma | journal = Hellenic Journal of Nuclear Medicine | volume = 15 | issue = 3 | pages = 233–240 | year = 2012 | pmid = 23106056 | doi = &lt;!-- 10.1967/s002449910059 --&gt; }}&lt;/ref&gt; Određeni maligni tumori, kao što su [[karcinom]]i baznih ćelija, uglavnom ne metastaziraju.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7817-9516-8&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-1605479682 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt;
===Višefazna kancerogeneza===
Tumori nastaju procesom [[kancerogeneza|kancerogeneze]], tokom kojeg promjene na ćelijskom nivou dovode do razvoja raka. Višefazna kancerogeneza podrazumijeva niz uzastopnih [[genetika|genetičkih]] ili [[epigenetika|epigenetpćkih]] promjena u [[DNK]] ćelije, pri čemu svaki korak rezultira naprednijim oblikom tumora. Proces se sastoji od tri faze: inicijacije, promocije i progresije. U svakoj fazi može doći do više [[mutacija]].
Inicijacija predstavlja fazu u kojoj nastaje prva genetička mutacija u ćeliji. Promocija je klonska ekspanzija (ponovljena dioba) te transformisane ćelije u vidljiv tumor, koji je obično benigan. Nakon promocije može uslijediti progresija, tokom koje dolazi do nastanka dodatnih genetičkih mutacija u subpopulaciji tumorskih ćelija. Progresija dovodi do prelaska benignog tumora u maligni tumor.&lt;ref name=&quot;pmid1911211&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Clark WH |date=October 1991 |title=Tumour progression and the nature of cancer |journal=British Journal of Cancer |volume=64 |issue=4 |pages=631–644 |doi=10.1038/bjc.1991.375 |pmc=1977704 |pmid=1911211}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8354184&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barrett JC | title = Mechanisms of multistep carcinogenesis and carcinogen risk assessment | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 100 | pages = 9–20 | date = April 1993 | pmid = 8354184 | pmc = 1519586 | doi = 10.1289/ehp.931009 | bibcode = 1993EnvHP.100....9B }}&lt;/ref&gt;
Istaknut i dobro proučen primjer ove pojave je tubulski adenom, čest tip polipa debelog crijeva koji predstavlja važan prekursor raka debelog crijeva. Ćelije u tubulnim adenomima, kao i kod većine tumora koji često prelaze u rak, pokazuju određene abnormalnosti u sazrijevanju i izgledu, zajednički poznate kao [[displazija]]. Ove ćelijske abnormalnosti ne uočavaju se kod benignih tumora koji rijetko ili nikada ne postaju maligni, ali se javljaju kod drugih prekanceroznih abnormalnosti tkiva koje ne formiraju jasno definisane mase, kao što su prekancerozne lezije [[cerviks|grlića materice]].

==Dijagnoza==
===Klasifikacija===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible floatright&quot;
|+ Tumori i porijeklo ćelija
! Porijeklo ćelija
! Tip ćelije
! Tumor
|-
! rowspan =&quot;10&quot; | [[Endoderm|Endodermalno]]
| [[žučna kesa|Bilijarni trakt]]|| Holangiom
|-
| [[Debelo crijevo]] || [[Polip debelog crijeva]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[Žlijezda|Žljezdano]] || [[Adenom]]
|-
|[[Papilom]]
|-
| [[Cistadenom]]
|-
| [[Jetra]] || [[Hepatoćelijski adenom]]
|-
| [[Posteljica]] || [[Hidatidiformna mola]]
|-
| [[Bubrezi]] || [[Tubulski adenom bubrega]]
|-
| [[Pločasti epitel|Skvamozno]] || [[Skvamozni papilom]]
|-
| [[Želudac]] || [[Polip želuca]]
|-
! rowspan =&quot;8&quot; | [[Mezenhim|Mezenhimno]]
| [[Krvni sud]] || [[Hemangiom]], [[Srčani miksom]]
|-
|[[Kost]]||[[Osteom]]
|-
|[[Hrskavica]]||[[Hondrom]]
|-
|[[Masno tkivo]]||[[Lipom]]
|-
|[[Vezivno tkivo]]||[[Fibrom]]
|-
|[[Limfni sud]]||[[Limfangiom]]
|-
|[[Glatki mišić]]||[[Leiomiom]]
|-
|[[Poprečno-prugasti mišić]]||[[Rabdomiom]]
|-
! rowspan = &quot;4&quot; | [[Ektoderm]]no
| [[Glija]] || [[Astrocitom]], [[Švanom]]
|-
|[[Melanocit]]i||[[Nevus]]
|-
|[[Moždana ovojnica]]||[[Meningeom]]
|-
|[[neuron|Nervne ćelije]]||[[Ganglioneurom]]
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Reference&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7637-6357-8&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Wujcik D, Yarbro CH, Gobel BH |title=Cancer nursing: principles and practice |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Boston|year=2011 |isbn=978-0-7637-6357-2 }}&lt;/ref&gt;
|}
Benigne neoplazme se obično, mada ne i uvijek, sastoje od ćelija koje uveliko podsjećaju na normalne ćelije organa iz kojeg potiču. Ovi tumori dobijaju naziv prema vrsti ćelija ili tkiva iz kojih nastaju. Sufiks „–om” (ali ne i –karcinom,–s arkom ili –blastom, koji su uglavnom maligni tumori) koristi se za označavanje benignog tumora. Naprimjer, lipom je čest benigni tumor masnih ćelija (lipocita), a hondrom je benigni tumor ćelija koje stvaraju hrskavicu (hondrocita). Adenomi su benigni tumori ćelija koje grade žlijezde, a obično se dodatno preciziraju prema vrsti ćelija ili organu porijekla, kao što je slučaj kod jetrenog adenoma (benignog tumora hepatocita, odnosno ćelija jetre). Teratomi sadrže mnoge vrste ćelija, poput ćelija kože, živaca, mozga i štitne žlijezde, između ostalih, jer nastaju iz germinativnih ćelija.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-0-7817-9516-6 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt; [[Hamartom]]i  su grupa benignih tumora koji imaju relativno normalnu [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], ali pokazuju neurednu organizaciju tkiva.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;/&gt;
Izuzeci od pravila nomenklature postoje iz historijskih razloga. Primjeri malignih oblika uključuju [[melanom]] (rak kože pigmentiranih [[melanocit]]a) i [[seminom]] (rak muških reproduktivnih ćelija).&lt;ref name=&quot;robbins2&quot;&gt;{{cite book |title=Robbins Pathologic Basis of Disease |vauthors=Cotran R, Kumar V, Collins T |publisher=W.B. Saunders |year=1999 |isbn=0-7216-7335-X |edition=6th}}&lt;/ref&gt;
Nisu sve benigne izrasline tumori. Kožni privjesci (akrohordoni), polipi glasnica i hiperplazijski polipi debelog crijeva često se nazivaju benignim, ali oni predstavljaju [[Hiperplazija|prekomjerni rast normalnog tkiva]], a ne neoplazme.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;/&gt;

===Snimanje===
[[Radiografija]] može se koristiti za snimanje tumora i utvrđivanje njegove malignosti. Manji tumori češće su benigni. Na primjer, kada je riječ o [[rak pluća|raku pluća]], 80% plućnih nodula (čvorića) manjih od 2&amp;nbsp;cm u promjeru je benigno. Većina benignih nodula su glatke, radioplakne sjene jasnih rubova, ali to nisu isključivi znakovi benignih tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Erasmus JJ, Connolly JE, McAdams HP, Roggli VL | title = Solitary pulmonary nodules: Part I. Morphologic evaluation for differentiation of benign and malignant lesions | journal = Radiographics | volume = 20 | issue = 1 | pages = 43–58 | date = 2000 | pmid = 10682770 | doi = 10.1148/radiographics.20.1.g00ja0343 }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Benigni tumori obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]], pri čemu se koriste hemikalije za smanjivanje krvnih sudova kako bi se prekinuo dotok krvi.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot;&gt;{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/ |title=Benign tumors of the colon and rectum |vauthors=Zuber M, Harder F |publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented. |year=2001 |location=Munich: Zuckschwerdt}}&lt;/ref&gt; Većina benignih tumora ne reaguje na [[hemoterapija|hemoterapiju]] ili radioterapiju, mada postoje izuzeci; benigni intrakranijski tumori se u određenim okolnostima ponekad liječe radioterapijom i hemoterapijom.&lt;ref name=&quot;pmid234627042&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Brada M |date=February 2013 |title=Radiotherapy for benign brain tumours coming of age; example of vestibular schwannoma |journal=Radiotherapy and Oncology |volume=106 |issue=2 |pages=157–160 |doi=10.1016/j.radonc.2013.01.009 |pmid=23462704}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid190235202&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sioka C, Kyritsis AP |date=March 2009 |title=Chemotherapy, hormonal therapy, and immunotherapy for recurrent meningiomas |journal=Journal of Neuro-Oncology |volume=92 |issue=1 |pages=1–6 |doi=10.1007/s11060-008-9734-y |pmid=19023520 |s2cid=28106960}}&lt;/ref&gt; Radiation can also be used to treat hemangiomas in the rectum.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot; /&gt; Benigni tumori kože obično se hirurški uklanjaju, ali se primjenjuju i drugi tretmani, kao što su [[krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi.&lt;ref name=&quot;pmid126137272&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Luba MC, Bangs SA, Mohler AM, Stulberg DL |date=February 2003 |title=Common benign skin tumors |journal=American Family Physician |volume=67 |issue=4 |pages=729–738 |pmid=12613727}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid183956712&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marghoob AA, Borrego JP, Halpern AC |date=December 2007 |title=Congenital melanocytic nevi: treatment modalities and management options |journal=Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery |volume=26 |issue=4 |pages=231–240 |doi=10.1016/j.sder.2008.03.007 |doi-broken-date=8 January 2026 |pmid=18395671}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Tumori}}
{{Grupe bolesti}}
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      =
|  ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
|  ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     =
|  MeSH            =
|  GeneReviewsNBK  =
|  GeneReviewsName =
}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Benigne neoplazme]]
[[Kategorija:Tumori]]</text>
      <sha1>gppqe6ufuygbvucu4qbzkq6smfz8wue</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934565</id>
      <parentid>3934564</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T11:28:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <origin>3934565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35267" sha1="gu3mfm3n8jyg9hkzp3dku0b90k36u4d" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Benigni tumor
| sinonimi        = Nekancerogeni tumor, dobroćudni tumor
| slika          = Normal Epidermis and Dermis with Intradermal Nevus 10x.JPG
| opis_slike         = Normalni [[epidermis]] i [[dermis]] sa [[intradermni nevus|intradermnim nevusom]], 10x-kropirano
| specijalnost          = [[Onkologija]], [[patologija]]
| simptomi        =Nakupine tumorskih ćelija sa nekontroliranom proliferacijom; mogu biti asimptomski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. 
| komplikacije    =Mogzćnost prelaska u [[kancer|zloćudno stanje]]
| pojava         =Bilo koja [[životna dob]]
| trajanje        =Dožovotno ili privremeno
| vrste           =Solidni i rastresiti
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       =Ambulantna, klinička
| diferencijalna_dijagnoza  =[[kancer|Zloćudni (maligni) tumor]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]].
| lijek       = [[Krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi
| prognoza        =Ovisi o tipu
| frekvencija      =Značajno je veća od učestalosti malignih tumora, no tsčan broj ovisi o vrsti tkiva, organu, dobi i spolu pacijenta
| smrtnost   =
}}
'''Benigni tumor''' je [[ćelija (biologija)|ćelijska]] masa ([[tumor]]) koja ne [[invazija raka|prodire u okolno tkivo]] niti [[metastaza|metastazira]] (be širi se po tijelu). U poređenju sa [[kancer|malignim (kancerogenim) tumorima]], benigni tumori uglavnom imaju sporiju [[rast ćelija|stopu rasta]]. Benigni tumori imaju relativno dobro [[ćelijska diferencijacija |diferencirane]] ćelije. Često su okruženi vanjskim omotačem (fibrozna ovojnica od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]) ili ostaju ograničeni unutar [[epitel|epitela]]. Česti primjeri benignih tumora uključuju [[mladež|mladeže]] i [[miom materice|miome materice]].
Neki oblici benignih tumora mogu biti štetni po zdravlje. Rast benignog tumora uzrokuje [[efekt mase (medicina)|efekt mase]] koji može pritisnuti okolna tkiva. To može dovesti do oštećenja živaca, smanjenja protoka krvi ([[ishemija]]), odumiranja tkiva ([[nekroza]]) ili oštećenja organa. Zdravstvene posljedice rasta benignog tumora mogu biti izraženije ako je tumor smješten u zatvorenom prostoru kao što su [[lobanja]], [[disajni putevi]], [[sinus (anatomija)|sinusi]] ili [[kost]]i. Naprimjer, za razliku od većine benignih tumora na drugim dijelovima tijela, benigni [[tumor mozga]] može biti opasan po život. Tumori mogu pokazivati ponašanja karakteristična za tip ćelije iz kojeg su nastali; na primjer, [[endokrini sistem|endokrini]] tumori, poput [[adenom štitne žlijezde|adenoma štitne žlijezde]] i [[adenom kore nadbubrežne žlijezde|adenoma kore nadbubrežne žlijezde]], mogu prekomjerno proizvoditi određene [[hormon|hormone]]. Riječ „benign” znači povoljan, blag, sretan, koristan, pogodan.&lt;ref&gt;{{Cite OED|Benign|id=17733}}&lt;/ref&gt; Međutim, benigni tumor nije „benigni” u uobičajenom smislu; taj naziv samo označava da nije „maligni”, odnosno kancerogen. Iako benigni tumori obično ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, mogu biti štetni ili smrtonosni.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter=Overview of Heart Tumors - Treatment of noncancerous (benign) heart tumors | vauthors = Rao AK |title=MSD Manual Consumer Version |date=February 2021 |url= https://www.msdmanuals.com/en-gb/home/heart-and-blood-vessel-disorders/heart-tumors/overview-of-heart-tumors |quote=Children with this type of [inoperable, benign] tumor usually die of an abnormal heart rhythm at an early age. }}&lt;/ref&gt; Mnoge vrste benignih tumora imaju potencijal da postanu kancerogene (maligne) putem procesa poznatog kao progresija tumora. Iz tog razloga, kao i zbog drugih mogućih štetnih posljedica, neki benigni tumori uklanjaju se hirurškim putem. Nakon uklanjanja, benigni tumori obično se ne vraćaju. Izuzeci od ovog pravila mogu ukazivati na malignu transformaciju.
==Znaci i simptomi==
Benigni tumori su veoma raznoliki; mogu biti asimptomatski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. Ovakav rast može dovesti do kompresije okolnih tkiva ili organa, uzrokujući brojne posljedice, kao što su začepljenje kanala, smanjen protok krvi (ishemija), odumiranje tkiva (nekroza) te bol ili oštećenje živaca.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;&gt;{{cite book |title=Ross and Wilson anatomy and physiology in health and illness |vauthors=Wilson KA, Waugh A, Chambers G, Grant A, Ross J |publisher=Churchill Livingstone |year=2006 |isbn=0-443-10101-9 |location=Edinburgh |pages=53–54}}&lt;/ref&gt; Neki tumori također proizvode [[hormon]]e koji mogu dovesti do situacija opasnih po život. Insulinomi mogu proizvoditi velike količine [[insulina[[, uzrokujući  [[hipoglikemija|hipoglikemiju]].&lt;ref name=&quot;pmid1665409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marks V, Teale JD | title = Tumours producing hypoglycaemia | journal = Diabetes/Metabolism Reviews | volume = 7 | issue = 2 | pages = 79–91 | date = June 1991 | pmid = 1665409 | doi = 10.1002/dmr.5610070202 | s2cid = 19272145 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16253900&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grant CS | title = Insulinoma | journal = Best Practice &amp; Research. Clinical Gastroenterology | volume = 19 | issue = 5 | pages = 783–798 | date = October 2005 | pmid = 16253900 | doi = 10.1016/j.bpg.2005.05.008 }}&lt;/ref&gt; [[Hipofizni adenom]]i mogu uzrokovati povišene nivoe hormona kao što su [[hormon rasta]] i [[insulinoliko faktor rasta]] 1 (koji uzrokuju [[akromegalija|akromegaliju]]), [[prolaktin]], [[ACTH]] i [[kortizol]] (koji uzrokuju [[Cushingova bolest| Cushingovu bolest]]), TSH (koji uzrokuje hipertireozu), te [[FSH]] i LH.&lt;ref name=&quot;ISBN 92-832-2416-7&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Eng C, DeLellis RA, Lloyd RV, Heitz PU |title=Pathology and genetics of tumours of endocrine organs|publisher=IARC Press |location=Lyon |year=2004 |isbn=92-832-2416-7 }}&lt;/ref&gt; Bowel [[intussusception (medical disorder)|intussusception]] can occur with various benign colonic tumors.&lt;ref name=&quot;pmid11588539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gill SS, Heuman DM, Mihas AA | title = Small intestinal neoplasms | journal = Journal of Clinical Gastroenterology | volume = 33 | issue = 4 | pages = 267–282 | date = October 2001 | pmid = 11588539 | doi = 10.1097/00004836-200110000-00004 }}&lt;/ref&gt; Tumori, a posebno oni na koži, mogu uzrokovati estetske promjene, što osobi s tumorom može prouzrokovati psihološku ili društvenu nelagodu&lt;ref name=&quot;pmid15953143&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tromberg J, Bauer B, Benvenuto-Andrade C, Marghoob AA | title = Congenital melanocytic nevi needing treatment | journal = Dermatologic Therapy | volume = 18 | issue = 2 | pages = 136–150 | year = 2005 | pmid = 15953143 | doi = 10.1111/j.1529-8019.2005.05012.x | s2cid = 20915929 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;[[Vaskularni tumor|Tumori vaskularnog tkiva]] mogu krvariti, što u nekim slučajevima dovodi do [[anemija| anemije]].&lt;ref name = &quot;zuberandharder1&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Zuber M, Harder F |title=Benign tumors of the colon and rectum|year=2001|publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented.|location=Munich: Zuckschwerdt|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/}}&lt;/ref&gt;
==Uzroci==
=== PTEN hamartomski sindrom ===
PTEN hamartomski sindrom obuhvata hamartomatozne poremećaje koje karakterišu genetičke [[mutacije]] u genu [[PTEN (gen)|PTEN]], koji djeluje kao supresor tumora,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pilarski R | title = ''PTEN'' Hamartoma Tumor Syndrome: A Clinical Overview | journal = Cancers | volume = 11 | issue = 6 | pages = 844 | date = June 2019 | pmid = 31216739 | pmc = 6627214 | doi = 10.3390/cancers11060844 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; uključujući [[Cowdenov sindrom]], [[sindrom Bannayan-Riley-Ruvalcaba]], [[Proteusov sindrom]] i [[Proteusoliki sindrom]]. Odsustvo ili disfunkcija PTEN proteina omogućava prekomjernu proliferaciju ćelija, što dovodi do nastanka hamartoma.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hobert JA, Eng C |date=October 2009 |title=PTEN hamartoma tumor syndrome: an overview |journal=Genetics in Medicine |volume=11 |issue=10 |pages=687–694 |doi=10.1097/GIM.0b013e3181ac9aea |pmid=19668082 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cowdenov sindrom je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[genetički poremećaj]] koji karakterišu višestruki benigni hamartomi (trihilemomi i mukokutani papilomatozni čvorići), kao i sklonost ka [[karcinom]]ima više organa, uključujući [[rak dojke|dojku]] i [[rak šttne žlijezde|štitnu žlijezdu]].&lt;ref name=&quot;pmid151217672&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pilarski R, Eng C |date=May 2004 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up (again)? Expanding mutational and clinical spectra of the PTEN hamartoma tumour syndrome |journal=Journal of Medical Genetics |volume=41 |issue=5 |pages=323–326 |doi=10.1136/jmg.2004.018036 |pmc=1735782 |pmid=15121767}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid110735352&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=November 2000 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up: revised diagnostic criteria |journal=Journal of Medical Genetics |volume=37 |issue=11 |pages=828–830 |doi=10.1136/jmg.37.11.828 |pmc=1734465 |pmid=11073535}}&lt;/ref&gt; hamartomatozna polipoza crijeva, [[makrocefalija]] i [[lipomatoza]], [[Benigna neonatusna hemangiomatoza|hemangiomatoza]] i makule na ''[[glans penis]]''.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid129380832&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=September 2003 |title=PTEN: one gene, many syndromes |journal=Human Mutation |volume=22 |issue=3 |pages=183–198 |doi=10.1002/humu.10257 |pmid=12938083 |s2cid=13417857|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Proteusoliki sindrom karakteriziraju [[nevus|nevusi]], asimetrični prekomjerni rast različitih dijelova tijela, disregulacija masnog tkiva, [[cistadenom]]i, [[adenom]]i, vaskularne malformacije.&lt;ref name=&quot;pmid187811912&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Blumenthal GM, Dennis PA |date=November 2008 |title=PTEN hamartoma tumor syndromes |journal=European Journal of Human Genetics |volume=16 |issue=11 |pages=1289–1300 |doi=10.1038/ejhg.2008.162 |pmc=6939673 |pmid=18781191}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid160106812&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cohen MM |date=August 2005 |title=Proteus syndrome: an update |journal=American Journal of Medical Genetics. Part C, Seminars in Medical Genetics |volume=137C |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1002/ajmg.c.30063 |pmid=16010681 |s2cid=31873101|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

[[File:Familial adenomatous polyposis as seen on sigmoidoscopy.jpg|thumb|left|[[Endoskopija|Endoskopska]] slika [[sigmoidni kolon|sigmoidnog kolona]] pacijenta sa [[porodična adenomatozna polipoza|porodičnom adenomatoznom polipozom]]]]
=== Porodična adenomatozna polipoza ===

[[Porodična adenomatozna polipoza]] (FAP) je porodični [[kancerski sindrom]] uzrokovan mutacijama u genu [[Adenomatozna polipoza koli|APC]]. Kod FAP-a, [[adenom]]ski polipi prisutni su u [[Debelo crijevo|debelom crijevu]]. Polipi napreduju u [[rak debelog crijeva]] osim ako se ne uklone.&lt;ref name=&quot;pmid164548482&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Galiatsatos P, Foulkes WD |date=February 2006 |title=Familial adenomatous polyposis |journal=The American Journal of Gastroenterology |volume=101 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1111/j.1572-0241.2006.00375.x |pmid=16454848|s2cid=8516051 }}&lt;/ref&gt; APC gen je [[tumor supresor]]. Njegov proteinski produkt uključen je u mnoge ćelijske procese. Inaktivacija APC gena dovodi do konstrukcije proteina koji se zove [[beta-katenin|β-katenin]]. Ovaj protein aktivira dva [[transkripcijsku faktor|transkripcijska faktora]]: [[T-ćelija|T-ćelijski]] faktor (TCF) i [[Limfoidni pojačivač-vezujući faktor 1|limfoidni pojačivačni faktor]] (LEF). Ovi faktori uzrokuju pojačanu regulaciju mnogih gena uključenih u  ćelijsku [[ćelijska poliferacija|proliferaciju]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju]], [[ćelijska migracija|migraciju]] i [[apoptoza|apoptozu]] (programiranu ćelijsku smrt), uzrokujući rast benignih tumora.&lt;ref name=&quot;pmid178814942&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Aoki K, Taketo MM |date=October 2007 |title=Adenomatous polyposis coli (APC): a multi-functional tumor suppressor gene |journal=Journal of Cell Science |volume=120 |issue=Pt 19 |pages=3327–3335 |doi=10.1242/jcs.03485 |pmid=17881494 |doi-access= |s2cid=8743}}&lt;/ref&gt;

===Gomoljasti sklerozni kompleks  ===
[[Gomoljasti sklerozni kompleks]] (TSC) jeste autosomno dominantni genetočki poremećaj, uzrokovan mutacijama u genima [[TSC1]] i [[TSC2]]. TSC1 proizvodi protein [[hamartin]]. TSC2 proizvodi protein [[tuberin]]. Ovaj poremećaj manifestuje se mnogim benignim hamartomatoznim tumorima, uključujući [[angiofibrom]]e, bubrežne [[angiomiolipom]]e i plućne [[limfangiomiomatoza| limfangiomiomatoza|limfangiomiomatoze]]. Tuberin i hamartin inhibiraju protein [[mTOR]] u normalnoj ćelijskoj fiziologiji. Inaktivacija tumor supresora TSC uzrokuje povećanje mTOR aktivnosti. To dovodi do aktivacije gena i proizvodnje proteina koji povećavaju rast ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Inoki K, Corradetti MN, Guan KL |date=January 2005 |title=Dysregulation of the TSC-mTOR pathway in human disease |journal=Nature Genetics |volume=37 |issue=1 |pages=19–24 |doi=10.1038/ng1494 |pmid=15624019 |s2cid=205344131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid170059522&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Crino PB, Nathanson KL, Henske EP |date=September 2006 |title=The tuberous sclerosis complex |journal=The New England Journal of Medicine |volume=355 |issue=13 |pages=1345–1356 |doi=10.1056/NEJMra055323 |pmid=17005952 |s2cid=3579356}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid125562392&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Kwiatkowski DJ |date=January 2003 |title=Tuberous sclerosis: from tubers to mTOR |journal=Annals of Human Genetics |volume=67 |issue=Pt 1 |pages=87–96 |doi=10.1046/j.1469-1809.2003.00012.x |pmid=12556239 |s2cid=41992893}}&lt;/ref&gt;

===Von Hippel–Lindauova bolest===
[[Von Hippel–Lindauova bolest]] dominantno je naslijeđeni sindrom raka koji značajno povećava rizik od različitih tumora. To uključuje benigne [[hemangioblastom]]e i maligne [[feohromocitom]]e, [[karcinom bubrežnih ćelija]], [[pankreasmi endokrini tumor|pankreasne endokrine tumore]] i [[tumor endolimfne vrećice|tumore endolimfne vrećice]]. Uzrokuju ga genetičke [[mutacije]] u genu [[Von Hippel-Lindauov tumor supresor|Von Hippel-Lindauovof tumor supresora]]. VHL protein (pVHL) uključen je u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] u ćelijama kojima nedostaje kisika ([[tumorska hipoksija]]). Jedna od uloga pVHL-a je da izazove ćelijsku degradaciju drugog proteina, [[HIF1A|HIF1α]]. Disfunkcionalni pVHL dovodi do akumulacije HIF1α. Ovo aktivira nekoliko gena odgovornih za proizvodnju supstanci uključenih u rast ćelija i proizvodnju krvnih sudova: [[VEGF]], [[PDGFB|PDGFβ]], [[TGFα]] i [[eritropoetin]].&lt;ref name=&quot;pmid155790302&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Maher ER |date=December 2004 |title=Von Hippel–Lindau disease |journal=Current Molecular Medicine |volume=4 |issue=8 |pages=833–842 |doi=10.2174/1566524043359827 |pmid=15579030}}&lt;/ref&gt;

=== Tumori kostiju ===
Benigni tumori kostiju mogu biti makroskopski slični i zahtijevaju kombinaciju kliničke anamneze sa [[Citogenetika|citogenetičkim]], molekularnim i radiološkim testovima za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Garcia RA, Inwards CY, Unni KK | title = Benign bone tumors--recent developments | journal = Seminars in Diagnostic Pathology | volume = 28 | issue = 1 | pages = 73–85 | date = February 2011 | pmid = 21675379 | doi = 10.1053/j.semdp.2011.02.013 | series = Orthopaedic Pathology }}&lt;/ref&gt; Tri uobičajena oblika benignih tumora kostiju su [[Tumor džinovskih ćelija kosti|tumor džinovskih ćelija]] kosti, [[osteohondrom]] i [[enhondrom]]; postoje i drugi oblici benignih tumora kostiju, ali mogu biti manje rasprostranjeni.

==== Tumori džinovskih ćelija ====
Tumori džinovskih ćelija kostiju često se javljaju u epifizama dugih kostiju apendikularnog skeleta ili [[sakrum]]a [[aksijalni skelet|aksijalnod skeleta]]. Lokalni rast može uzrokovati uništavanje susjedne korteksne kosti i mehkog tkiva, što dovodi do bola i ograničavanja opsega pokreta. Karakterističan radiološki nalaz tumora džinovskih ćelija kostiju je lizna [[lezija]] koja nema marginalnu [[Skleroza|sklerozu]] kosti. Na histologiji, džinovske ćelije spojenih [[osteoklast]]a vide se kao odgovor na neoplazijske monojedarne ćelije. Značajno je da gigantske ćelije nisu jedinstvene za benigne tumore kostiju, već samo za gigantske tumore kostiju. Molekularne karakteristike neoplazijskih ćelija koje uzrokuju gigantske tumore kostiju ukazuju na porijeklo pluripotentnih [[mezenhim]]skih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] koje usvajaju preosteoblastne markere. Citogenetički uzroci gigantske tumore kostiju uključuju [[telomera|telomere]]. Liječenje uključuje hiruršku kiretažu s adjuvantnim [[bisfosfonat]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Balke |first1=Maurice |last2=Campanacci |first2=Laura |last3=Gebert |first3=Carsten |last4=Picci |first4=Piero |last5=Gibbons |first5=Max |last6=Taylor |first6=Richard |last7=Hogendoorn |first7=Pancras |last8=Kroep |first8=Judith |last9=Wass |first9=John |last10=Athanasou |first10=Nicholas |date=2010-08-29 |title=Bisphosphonate treatment of aggressive primary, recurrent and metastatic Giant Cell Tumour of Bone |journal=BMC Cancer |volume=10 |issue=1  |doi=10.1186/1471-2407-10-462 |doi-access=free |pmid=20799989 |issn=1471-2407|pmc=2940802 }}&lt;/ref&gt;

==== Osteohondrom ====
Osteohondromi formiraju projekcije kostiju prekrivene hrskavicom. Strukture poput srži i korteksne kosti osteohondroma su u dodiru sa onima matične kosti. Mjesta porijekla često uključuju [[Metafiza|metafize]] dugih kostiju. Dok se mnogi osteohondromi javljaju spontano, postoje slučajevi u kojima se nekoliko osteohondroma može pojaviti kod iste osobe; oni mogu biti povezani s genetičkim stanjem poznatim kao nasljedni multipli osteohondromi. Osteohondrom se na rendgenskom snimku pojavljuje kao projektirana masa koja često pokazuje dalje od zglobova.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot; /&gt; Ovi tumori prestaju rasti zatvaranjem ploča rasta matične kosti. Neuspjeh u zaustavljanju rasta može ukazivati na transformaciju u maligni hondrosarkom. Liječenje nije indicirano osim ako nije simptomsko. U tom slučaju, hirurška ekscizija je često kurativna.

==== Enhondrom ====
Enhondromi su benigni tumori hijaline hrskavice. Unutar kosti, enhondromi se često nalaze u metafizama. Mogu se naći u mnogim vrstama kostiju, uključujući male kosti, duge kosti i aksijalni skelet. Rendgenski snimak enhondroma pokazuje dobro definirane granice i isprekidani izgled. Liječenje enhondroma uključuje hiruršku kiretažu i transplantaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MILGRAM |first=JAMES W. |date=April 1983 |title=Porijeklo osteohondroma i enhondroma |url=https://doi.org/10.1097/00003086-198304000-00037 |journal=Klinička ortopedija i srodna istraživanja | volume=174 | pages = 264–284 | doi = 10.1097/00003086-198304000-00037 |&lt;/ref&gt;

=== Benigni tumori mehkog tkiva ===

==== Lipomi ====
Lipomi su benigni, potkožni tumori masnih ćelija ([[adipocit]]i). Obično su bezbolne, spororastuće i pokretne mase koje se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu gdje postoje masne ćelije, ali se obično nalaze na trupu i gornjim ekstremitetima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lichon |first1=Sabrina |last2=Khachemoune |first2=Amor |date=September 2018 |title=Clinical presentation, diagnostic approach, and treatment of hand lipomas: a review |journal=Acta Dermatovenerologica Alpina, Pannonica, et Adriatica |volume=27 |issue=3 |pages=137–139 |issn=1581-2979 |pmid=30244263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation |last1=Kolb |first1=Logan |title=Lipoma |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507906/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939683 |access-date=2022-09-19 |last2=Yarrarapu |first2=Siva Naga S. |last3=Ameer |first3=Muhammad Atif |last4=Rosario-Collazo |first4=Juan A.}}&lt;/ref&gt; Iako se lipomi mogu razviti u bilo kojoj dobi, češće se pojavljuju između 40. i 60. godine. Lipomi pogađaju oko 1% populacije, bez dokumentirane spolne pristranosti, a otprilike 1/1000 ljudi će imati lipom tokom svog života.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Charifa |first1=Ahmad |title=Lipoma Pathology |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482343/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29493968 |access-date=2022-09-19 |last2=Azmat |first2=Chaudhary Ehtsham |last3=Badri |first3=Talel}}&lt;/ref&gt; Uzrok lipoma nije dobro definisan. Genetički ili nasljedni uzroci lipoma imaju ulogu kod oko 2-3% pacijenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Kod osoba sa nasljednim porodičnim sindromima kao što su [[Proteusov sindrom]] ili [[porodična multipla lipomatoza]], uobičajeno je vidjeti više lipoma po tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ovi sindromi također su povezani sa specifičnim simptomima i subpopulacijama. Mutacije na [[hromosom 12|hromosomu 12]] identifikovane su u oko 65% slučajeva lipoma.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Lipomi su takođe povećani kod osoba sa [[gojaznost|gojaznošću]]], [[hiperlipidemija|hiperlipidemijom]] i [[dijabetes|diabetes mellitusom]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
Lipomi se obično dijagnostikuju klinički, iako se snimanje ([[ultrazvuk]], [[CT skeniranje|kompjuterizovana tomografija]] ili [[magnetna rezonanca]]) može koristiti za pomoć u dijagnozi lipoma na atipičnim lokacijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Glavni tretman za lipome je hirurška ekscizija, nakon čega se tumor pregleda [[histopatologija|histopatološki]], kako bi se potvrdila dijagnoza.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prognoza za benigne lipome je odlična, a recidiv nakon ekscizije je rijedak, ali se može dogoditi ako je uklanjanje bilo nepotpuno.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
==Mehanizam==
[[File:Types of tumor cells.jpg|thumb|280px|Benigni (L) vs. maligni tumor (R)]]

===Benigni vs. maligni===
[[File:BENIGN AND MALIGNANT TUMOUR.png|thumb|280px|Dijagram prikazuje dva epitelna tumora. Gornji tumor je benigni tumor koji nije invazivan. Benigni tumori su obično okruglog oblika i okruženi kapsulom od fibroznog vezivnog tkiva. Donja slika prikazuje maligni tumor. On je nepravilnog oblika, vaskularan i invazivan, te probija bazalnu membranu.]]
Tumor se klasifikuje kao benigni ili maligni na osnovu svog invazivnog potencijala. Benigni tumori nisu invazivni: ne mogu prodirati u okolna tkiva niti metastazirati (širiti se putem [[metastaza]]). Nasuprot tome, maligni tumori su invazivni ili metastatski.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;/&gt; Iz tog razloga, benigni tumori se ne klasifikuju kao [[kancer]].&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7613-2833-5&quot;&gt;{{cite book |url=https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 |title=Cancer |vauthors=Nunn LS, Silverstein A, Silverstein VB |publisher=Twenty-First Century Books |year=2006 |isbn=0-7613-2833-5 |location=Brookfield, Conn |pages=[https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 11–12] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; A benign tumor will grow in a contained area, usually a fibrous [[connective tissue]] capsule.
Stope rasta benignih i malignih tumora obično se razlikuju, pri čemu benigni tumori rastu sporije od malignih. Ipak, zabilježeni su slučajevi benignih tumora koji brzo rastu.&lt;ref name=&quot;pmid5681331&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sagel SS, Ablow RC | title = Hamartoma: on occasion a rapidly growing tumor of the lung | journal = Radiology | volume = 91 | issue = 5 | pages = 971–972 | date = November 1968 | pmid = 5681331 | doi = 10.1148/91.5.971 }}&lt;/ref&gt; Iako benigni tumori općenito predstavljaju manji zdravstveni rizik od malignih tumora, oba tipa mogu ugroziti život.
Benigni i maligni tumori razlikuju se po određenim općim karakteristikama, no ponekad benigni tumor može pokazivati neke odlike malignog tumora, ili obrnuto. Naprimjer, benigni tumori su uglavnom dobro diferencirani, dok su maligni tumori često nediferencirani. Ipak, mogu se javiti i nediferencirani benigni tumori, kao i diferencirani maligni tumori.&lt;ref name=&quot;pmid10366409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skorić T, Korsić M, Zarković K, Plavsić V, Besenski N, Breskovac L, Giljević Z, Paladino J | display-authors = 6 | title = Clinical and morphological features of undifferentiated monomorphous GH/TSH-secreting pituitary adenoma | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 140 | issue = 6 | pages = 528–537 | date = June 1999 | pmid = 10366409 | doi = 10.1530/eje.0.1400528 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23106056&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song HJ, Xue YL, Qiu ZL, Luo QY | title = Uncommon metastases from differentiated thyroid carcinoma | journal = Hellenic Journal of Nuclear Medicine | volume = 15 | issue = 3 | pages = 233–240 | year = 2012 | pmid = 23106056 | doi = &lt;!-- 10.1967/s002449910059 --&gt; }}&lt;/ref&gt; Određeni maligni tumori, kao što su [[karcinom]]i baznih ćelija, uglavnom ne metastaziraju.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7817-9516-8&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-1605479682 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt;
===Višefazna kancerogeneza===
Tumori nastaju procesom [[kancerogeneza|kancerogeneze]], tokom kojeg promjene na ćelijskom nivou dovode do razvoja raka. Višefazna kancerogeneza podrazumijeva niz uzastopnih [[genetika|genetičkih]] ili [[epigenetika|epigenetpćkih]] promjena u [[DNK]] ćelije, pri čemu svaki korak rezultira naprednijim oblikom tumora. Proces se sastoji od tri faze: inicijacije, promocije i progresije. U svakoj fazi može doći do više [[mutacija]].
Inicijacija predstavlja fazu u kojoj nastaje prva genetička mutacija u ćeliji. Promocija je klonska ekspanzija (ponovljena dioba) te transformisane ćelije u vidljiv tumor, koji je obično benigan. Nakon promocije može uslijediti progresija, tokom koje dolazi do nastanka dodatnih genetičkih mutacija u subpopulaciji tumorskih ćelija. Progresija dovodi do prelaska benignog tumora u maligni tumor.&lt;ref name=&quot;pmid1911211&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Clark WH |date=October 1991 |title=Tumour progression and the nature of cancer |journal=British Journal of Cancer |volume=64 |issue=4 |pages=631–644 |doi=10.1038/bjc.1991.375 |pmc=1977704 |pmid=1911211}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8354184&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barrett JC | title = Mechanisms of multistep carcinogenesis and carcinogen risk assessment | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 100 | pages = 9–20 | date = April 1993 | pmid = 8354184 | pmc = 1519586 | doi = 10.1289/ehp.931009 | bibcode = 1993EnvHP.100....9B }}&lt;/ref&gt;
Istaknut i dobro proučen primjer ove pojave je tubulski adenom, čest tip polipa debelog crijeva koji predstavlja važan prekursor raka debelog crijeva. Ćelije u tubulnim adenomima, kao i kod većine tumora koji često prelaze u rak, pokazuju određene abnormalnosti u sazrijevanju i izgledu, zajednički poznate kao [[displazija]]. Ove ćelijske abnormalnosti ne uočavaju se kod benignih tumora koji rijetko ili nikada ne postaju maligni, ali se javljaju kod drugih prekanceroznih abnormalnosti tkiva koje ne formiraju jasno definisane mase, kao što su prekancerozne lezije [[cerviks|grlića materice]].

==Dijagnoza==
===Klasifikacija===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible floatright&quot;
|+ Tumori i porijeklo ćelija
! Porijeklo ćelija
! Tip ćelije
! Tumor
|-
! rowspan =&quot;10&quot; | [[Endoderm|Endodermalno]]
| [[žučna kesa|Bilijarni trakt]]|| Holangiom
|-
| [[Debelo crijevo]] || [[Polip debelog crijeva]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[Žlijezda|Žljezdano]] || [[Adenom]]
|-
|[[Papilom]]
|-
| [[Cistadenom]]
|-
| [[Jetra]] || [[Hepatoćelijski adenom]]
|-
| [[Posteljica]] || [[Hidatidiformna mola]]
|-
| [[Bubrezi]] || [[Tubulski adenom bubrega]]
|-
| [[Pločasti epitel|Skvamozno]] || [[Skvamozni papilom]]
|-
| [[Želudac]] || [[Polip želuca]]
|-
! rowspan =&quot;8&quot; | [[Mezenhim|Mezenhimno]]
| [[Krvni sud]] || [[Hemangiom]], [[Srčani miksom]]
|-
|[[Kost]]||[[Osteom]]
|-
|[[Hrskavica]]||[[Hondrom]]
|-
|[[Masno tkivo]]||[[Lipom]]
|-
|[[Vezivno tkivo]]||[[Fibrom]]
|-
|[[Limfni sud]]||[[Limfangiom]]
|-
|[[Glatki mišić]]||[[Leiomiom]]
|-
|[[Poprečno-prugasti mišić]]||[[Rabdomiom]]
|-
! rowspan = &quot;4&quot; | [[Ektoderm]]no
| [[Glija]] || [[Astrocitom]], [[Švanom]]
|-
|[[Melanocit]]i||[[Nevus]]
|-
|[[Moždana ovojnica]]||[[Meningeom]]
|-
|[[neuron|Nervne ćelije]]||[[Ganglioneurom]]
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Reference&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7637-6357-8&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Wujcik D, Yarbro CH, Gobel BH |title=Cancer nursing: principles and practice |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Boston|year=2011 |isbn=978-0-7637-6357-2 }}&lt;/ref&gt;
|}
Benigne neoplazme se obično, mada ne i uvijek, sastoje od ćelija koje uveliko podsjećaju na normalne ćelije organa iz kojeg potiču. Ovi tumori dobijaju naziv prema vrsti ćelija ili tkiva iz kojih nastaju. Sufiks „–om” (ali ne i –karcinom,–s arkom ili –blastom, koji su uglavnom maligni tumori) koristi se za označavanje benignog tumora. Naprimjer, lipom je čest benigni tumor masnih ćelija (lipocita), a hondrom je benigni tumor ćelija koje stvaraju hrskavicu (hondrocita). Adenomi su benigni tumori ćelija koje grade žlijezde, a obično se dodatno preciziraju prema vrsti ćelija ili organu porijekla, kao što je slučaj kod jetrenog adenoma (benignog tumora hepatocita, odnosno ćelija jetre). Teratomi sadrže mnoge vrste ćelija, poput ćelija kože, živaca, mozga i štitne žlijezde, između ostalih, jer nastaju iz germinativnih ćelija.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-0-7817-9516-6 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt; [[Hamartom]]i  su grupa benignih tumora koji imaju relativno normalnu [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], ali pokazuju neurednu organizaciju tkiva.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;/&gt;
Izuzeci od pravila nomenklature postoje iz historijskih razloga. Primjeri malignih oblika uključuju [[melanom]] (rak kože pigmentiranih [[melanocit]]a) i [[seminom]] (rak muških reproduktivnih ćelija).&lt;ref name=&quot;robbins2&quot;&gt;{{cite book |title=Robbins Pathologic Basis of Disease |vauthors=Cotran R, Kumar V, Collins T |publisher=W.B. Saunders |year=1999 |isbn=0-7216-7335-X |edition=6th}}&lt;/ref&gt;
Nisu sve benigne izrasline tumori. Kožni privjesci (akrohordoni), polipi glasnica i hiperplazijski polipi debelog crijeva često se nazivaju benignim, ali oni predstavljaju [[Hiperplazija|prekomjerni rast normalnog tkiva]], a ne neoplazme.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;/&gt;

===Snimanje===
[[Radiografija]] može se koristiti za snimanje tumora i utvrđivanje njegove malignosti. Manji tumori češće su benigni. Na primjer, kada je riječ o [[rak pluća|raku pluća]], 80% plućnih nodula (čvorića) manjih od 2&amp;nbsp;cm u promjeru je benigno. Većina benignih nodula su glatke, radioplakne sjene jasnih rubova, ali to nisu isključivi znakovi benignih tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Erasmus JJ, Connolly JE, McAdams HP, Roggli VL | title = Solitary pulmonary nodules: Part I. Morphologic evaluation for differentiation of benign and malignant lesions | journal = Radiographics | volume = 20 | issue = 1 | pages = 43–58 | date = 2000 | pmid = 10682770 | doi = 10.1148/radiographics.20.1.g00ja0343 }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Benigni tumori obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]], pri čemu se koriste hemikalije za smanjivanje krvnih sudova kako bi se prekinuo dotok krvi.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot;&gt;{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/ |title=Benign tumors of the colon and rectum |vauthors=Zuber M, Harder F |publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented. |year=2001 |location=Munich: Zuckschwerdt}}&lt;/ref&gt; Većina benignih tumora ne reaguje na [[hemoterapija|hemoterapiju]] ili radioterapiju, mada postoje izuzeci; benigni intrakranijski tumori se u određenim okolnostima ponekad liječe radioterapijom i hemoterapijom.&lt;ref name=&quot;pmid234627042&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Brada M |date=February 2013 |title=Radiotherapy for benign brain tumours coming of age; example of vestibular schwannoma |journal=Radiotherapy and Oncology |volume=106 |issue=2 |pages=157–160 |doi=10.1016/j.radonc.2013.01.009 |pmid=23462704}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid190235202&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sioka C, Kyritsis AP |date=March 2009 |title=Chemotherapy, hormonal therapy, and immunotherapy for recurrent meningiomas |journal=Journal of Neuro-Oncology |volume=92 |issue=1 |pages=1–6 |doi=10.1007/s11060-008-9734-y |pmid=19023520 |s2cid=28106960}}&lt;/ref&gt; Radiation can also be used to treat hemangiomas in the rectum.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot; /&gt; Benigni tumori kože obično se hirurški uklanjaju, ali se primjenjuju i drugi tretmani, kao što su [[krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi.&lt;ref name=&quot;pmid126137272&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Luba MC, Bangs SA, Mohler AM, Stulberg DL |date=February 2003 |title=Common benign skin tumors |journal=American Family Physician |volume=67 |issue=4 |pages=729–738 |pmid=12613727}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid183956712&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marghoob AA, Borrego JP, Halpern AC |date=December 2007 |title=Congenital melanocytic nevi: treatment modalities and management options |journal=Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery |volume=26 |issue=4 |pages=231–240 |doi=10.1016/j.sder.2008.03.007 |doi-broken-date=8 January 2026 |pmid=18395671}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Tumori}}
{{Grupe bolesti}}
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      =
|  ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
|  ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     =
|  MeSH            =
|  GeneReviewsNBK  =
|  GeneReviewsName =
}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Benigne neoplazme]]
[[Kategorija:Tumori]]</text>
      <sha1>gu3mfm3n8jyg9hkzp3dku0b90k36u4d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934566</id>
      <parentid>3934565</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T11:33:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3934566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35264" sha1="pgzc0xf44xr74805natvuyxigugzewb" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Benigni tumor
| sinonimi        = Nekancerogeni tumor, dobroćudni tumor
| slika          = Normal Epidermis and Dermis with Intradermal Nevus 10x.JPG
| opis_slike         = Normalni [[epidermis]] i [[dermis]] sa [[intradermni nevus|intradermnim nevusom]], 10x-kropirano
| specijalnost          = [[Onkologija]], [[patologija]]
| simptomi        =Nakupine tumorskih ćelija sa nekontroliranom proliferacijom; mogu biti asimptomski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. 
| komplikacije    =Mogzćnost prelaska u [[kancer|zloćudno stanje]]
| pojava         =Bilo koja [[životna dob]]
| trajanje        =Dožovotno ili privremeno
| vrste           =Solidni i rastresiti
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       =Ambulantna, klinička
| diferencijalna_dijagnoza  =[[kancer|Zloćudni (maligni) tumor]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]].
| lijek       = [[Krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi
| prognoza        =Ovisi o tipu
| frekvencija      =Značajno je veća od učestalosti malignih tumora, no tsčan broj ovisi o vrsti tkiva, organu, dobi i spolu pacijenta
| smrtnost   =
}}
'''Benigni tumor''' je [[ćelija (biologija)|ćelijska]] masa ([[tumor]]) koja ne [[invazija raka|prodire u okolno tkivo]] niti [[metastaza|metastazira]] (širi se po tijelu). U poređenju sa [[kancer|malignim (kancerogenim) tumorima]], benigni tumori uglavnom imaju sporiju [[rast ćelija|stopu rasta]]. Benigni tumori imaju relativno dobro [[ćelijska diferencijacija |diferencirane]] ćelije. Često su okruženi vanjskim omotačem (fibrozna ovojnica od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]) ili ostaju ograničeni unutar [[epitel|epitela]]. Česti primjeri benignih tumora uključuju [[mladež|mladeže]] i [[miom materice|miome materice]].
Neki oblici benignih tumora mogu biti štetni po zdravlje. Rast benignog tumora uzrokuje [[efekt mase (medicina)|efekt mase]] koji može pritisnuti okolna tkiva. To može dovesti do oštećenja živaca, smanjenja protoka krvi ([[ishemija]]), odumiranja tkiva ([[nekroza]]) ili oštećenja organa. Zdravstvene posljedice rasta benignog tumora mogu biti izraženije ako je tumor smješten u zatvorenom prostoru kao što su [[lobanja]], [[disajni putevi]], [[sinus (anatomija)|sinusi]] ili [[kost]]i. Naprimjer, za razliku od većine benignih tumora na drugim dijelovima tijela, benigni [[tumor mozga]] može biti opasan po život. Tumori mogu pokazivati ponašanja karakteristična za tip ćelije iz kojeg su nastali; na primjer, [[endokrini sistem|endokrini]] tumori, poput [[adenom štitne žlijezde|adenoma štitne žlijezde]] i [[adenom kore nadbubrežne žlijezde|adenoma kore nadbubrežne žlijezde]], mogu prekomjerno proizvoditi određene [[hormon|hormone]]. Riječ „benign” znači povoljan, blag, sretan, koristan, pogodan.&lt;ref&gt;{{Cite OED|Benign|id=17733}}&lt;/ref&gt; Međutim, benigni tumor nije „benigni” u uobičajenom smislu; taj naziv samo označava da nije „maligni”, odnosno kancerogen. Iako benigni tumori obično ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, mogu biti štetni ili smrtonosni.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter=Overview of Heart Tumors - Treatment of noncancerous (benign) heart tumors | vauthors = Rao AK |title=MSD Manual Consumer Version |date=February 2021 |url= https://www.msdmanuals.com/en-gb/home/heart-and-blood-vessel-disorders/heart-tumors/overview-of-heart-tumors |quote=Children with this type of [inoperable, benign] tumor usually die of an abnormal heart rhythm at an early age. }}&lt;/ref&gt; Mnoge vrste benignih tumora imaju potencijal da postanu kancerogene (maligne) putem procesa poznatog kao progresija tumora. Iz tog razloga, kao i zbog drugih mogućih štetnih posljedica, neki benigni tumori uklanjaju se hirurškim putem. Nakon uklanjanja, benigni tumori obično se ne vraćaju. Izuzeci od ovog pravila mogu ukazivati na malignu transformaciju.
==Znaci i simptomi==
Benigni tumori su veoma raznoliki; mogu biti asimptomatski ili uzrokovati specifične simptome, zavisno od njihove anatomske lokacije i vrste tkiva. Rastu prema vani, stvarajući velike, zaobljene mase koje mogu izazvati pojavu poznatu kao &quot;efekt mase&quot;. Ovakav rast može dovesti do kompresije okolnih tkiva ili organa, uzrokujući brojne posljedice, kao što su začepljenje kanala, smanjen protok krvi (ishemija), odumiranje tkiva (nekroza) te bol ili oštećenje živaca.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;&gt;{{cite book |title=Ross and Wilson anatomy and physiology in health and illness |vauthors=Wilson KA, Waugh A, Chambers G, Grant A, Ross J |publisher=Churchill Livingstone |year=2006 |isbn=0-443-10101-9 |location=Edinburgh |pages=53–54}}&lt;/ref&gt; Neki tumori također proizvode [[hormon]]e koji mogu dovesti do situacija opasnih po život. Insulinomi mogu proizvoditi velike količine [[insulina[[, uzrokujući  [[hipoglikemija|hipoglikemiju]].&lt;ref name=&quot;pmid1665409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marks V, Teale JD | title = Tumours producing hypoglycaemia | journal = Diabetes/Metabolism Reviews | volume = 7 | issue = 2 | pages = 79–91 | date = June 1991 | pmid = 1665409 | doi = 10.1002/dmr.5610070202 | s2cid = 19272145 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16253900&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grant CS | title = Insulinoma | journal = Best Practice &amp; Research. Clinical Gastroenterology | volume = 19 | issue = 5 | pages = 783–798 | date = October 2005 | pmid = 16253900 | doi = 10.1016/j.bpg.2005.05.008 }}&lt;/ref&gt; [[Hipofizni adenom]]i mogu uzrokovati povišene nivoe hormona kao što su [[hormon rasta]] i [[insulinoliko faktor rasta]] 1 (koji uzrokuju [[akromegalija|akromegaliju]]), [[prolaktin]], [[ACTH]] i [[kortizol]] (koji uzrokuju [[Cushingova bolest| Cushingovu bolest]]), TSH (koji uzrokuje hipertireozu), te [[FSH]] i LH.&lt;ref name=&quot;ISBN 92-832-2416-7&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Eng C, DeLellis RA, Lloyd RV, Heitz PU |title=Pathology and genetics of tumours of endocrine organs|publisher=IARC Press |location=Lyon |year=2004 |isbn=92-832-2416-7 }}&lt;/ref&gt; Bowel [[intussusception (medical disorder)|intussusception]] can occur with various benign colonic tumors.&lt;ref name=&quot;pmid11588539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gill SS, Heuman DM, Mihas AA | title = Small intestinal neoplasms | journal = Journal of Clinical Gastroenterology | volume = 33 | issue = 4 | pages = 267–282 | date = October 2001 | pmid = 11588539 | doi = 10.1097/00004836-200110000-00004 }}&lt;/ref&gt; Tumori, a posebno oni na koži, mogu uzrokovati estetske promjene, što osobi s tumorom može prouzrokovati psihološku ili društvenu nelagodu&lt;ref name=&quot;pmid15953143&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tromberg J, Bauer B, Benvenuto-Andrade C, Marghoob AA | title = Congenital melanocytic nevi needing treatment | journal = Dermatologic Therapy | volume = 18 | issue = 2 | pages = 136–150 | year = 2005 | pmid = 15953143 | doi = 10.1111/j.1529-8019.2005.05012.x | s2cid = 20915929 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;[[Vaskularni tumor|Tumori vaskularnog tkiva]] mogu krvariti, što u nekim slučajevima dovodi do [[anemija| anemije]].&lt;ref name = &quot;zuberandharder1&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Zuber M, Harder F |title=Benign tumors of the colon and rectum|year=2001|publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented.|location=Munich: Zuckschwerdt|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/}}&lt;/ref&gt;
==Uzroci==
=== PTEN hamartomski sindrom ===
PTEN hamartomski sindrom obuhvata hamartomatozne poremećaje koje karakterišu genetičke [[mutacije]] u genu [[PTEN (gen)|PTEN]], koji djeluje kao supresor tumora,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pilarski R | title = ''PTEN'' Hamartoma Tumor Syndrome: A Clinical Overview | journal = Cancers | volume = 11 | issue = 6 | pages = 844 | date = June 2019 | pmid = 31216739 | pmc = 6627214 | doi = 10.3390/cancers11060844 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; uključujući [[Cowdenov sindrom]], [[sindrom Bannayan-Riley-Ruvalcaba]], [[Proteusov sindrom]] i [[Proteusoliki sindrom]]. Odsustvo ili disfunkcija PTEN proteina omogućava prekomjernu proliferaciju ćelija, što dovodi do nastanka hamartoma.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hobert JA, Eng C |date=October 2009 |title=PTEN hamartoma tumor syndrome: an overview |journal=Genetics in Medicine |volume=11 |issue=10 |pages=687–694 |doi=10.1097/GIM.0b013e3181ac9aea |pmid=19668082 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cowdenov sindrom je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[genetički poremećaj]] koji karakterišu višestruki benigni hamartomi (trihilemomi i mukokutani papilomatozni čvorići), kao i sklonost ka [[karcinom]]ima više organa, uključujući [[rak dojke|dojku]] i [[rak šttne žlijezde|štitnu žlijezdu]].&lt;ref name=&quot;pmid151217672&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pilarski R, Eng C |date=May 2004 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up (again)? Expanding mutational and clinical spectra of the PTEN hamartoma tumour syndrome |journal=Journal of Medical Genetics |volume=41 |issue=5 |pages=323–326 |doi=10.1136/jmg.2004.018036 |pmc=1735782 |pmid=15121767}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid110735352&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=November 2000 |title=Will the real Cowden syndrome please stand up: revised diagnostic criteria |journal=Journal of Medical Genetics |volume=37 |issue=11 |pages=828–830 |doi=10.1136/jmg.37.11.828 |pmc=1734465 |pmid=11073535}}&lt;/ref&gt; hamartomatozna polipoza crijeva, [[makrocefalija]] i [[lipomatoza]], [[Benigna neonatusna hemangiomatoza|hemangiomatoza]] i makule na ''[[glans penis]]''.&lt;ref name=&quot;pmid196680822&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid129380832&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Eng C |date=September 2003 |title=PTEN: one gene, many syndromes |journal=Human Mutation |volume=22 |issue=3 |pages=183–198 |doi=10.1002/humu.10257 |pmid=12938083 |s2cid=13417857|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Proteusoliki sindrom karakteriziraju [[nevus|nevusi]], asimetrični prekomjerni rast različitih dijelova tijela, disregulacija masnog tkiva, [[cistadenom]]i, [[adenom]]i, vaskularne malformacije.&lt;ref name=&quot;pmid187811912&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Blumenthal GM, Dennis PA |date=November 2008 |title=PTEN hamartoma tumor syndromes |journal=European Journal of Human Genetics |volume=16 |issue=11 |pages=1289–1300 |doi=10.1038/ejhg.2008.162 |pmc=6939673 |pmid=18781191}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid160106812&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cohen MM |date=August 2005 |title=Proteus syndrome: an update |journal=American Journal of Medical Genetics. Part C, Seminars in Medical Genetics |volume=137C |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1002/ajmg.c.30063 |pmid=16010681 |s2cid=31873101|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

[[File:Familial adenomatous polyposis as seen on sigmoidoscopy.jpg|thumb|left|[[Endoskopija|Endoskopska]] slika [[sigmoidni kolon|sigmoidnog kolona]] pacijenta sa [[porodična adenomatozna polipoza|porodičnom adenomatoznom polipozom]]]]
=== Porodična adenomatozna polipoza ===

[[Porodična adenomatozna polipoza]] (FAP) je porodični [[kancerski sindrom]] uzrokovan mutacijama u genu [[Adenomatozna polipoza koli|APC]]. Kod FAP-a, [[adenom]]ski polipi prisutni su u [[Debelo crijevo|debelom crijevu]]. Polipi napreduju u [[rak debelog crijeva]] osim ako se ne uklone.&lt;ref name=&quot;pmid164548482&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Galiatsatos P, Foulkes WD |date=February 2006 |title=Familial adenomatous polyposis |journal=The American Journal of Gastroenterology |volume=101 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1111/j.1572-0241.2006.00375.x |pmid=16454848|s2cid=8516051 }}&lt;/ref&gt; APC gen je [[tumor supresor]]. Njegov proteinski produkt uključen je u mnoge ćelijske procese. Inaktivacija APC gena dovodi do konstrukcije proteina koji se zove [[beta-katenin|β-katenin]]. Ovaj protein aktivira dva [[transkripcijsku faktor|transkripcijska faktora]]: [[T-ćelija|T-ćelijski]] faktor (TCF) i [[Limfoidni pojačivač-vezujući faktor 1|limfoidni pojačivačni faktor]] (LEF). Ovi faktori uzrokuju pojačanu regulaciju mnogih gena uključenih u  ćelijsku [[ćelijska poliferacija|proliferaciju]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju]], [[ćelijska migracija|migraciju]] i [[apoptoza|apoptozu]] (programiranu ćelijsku smrt), uzrokujući rast benignih tumora.&lt;ref name=&quot;pmid178814942&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Aoki K, Taketo MM |date=October 2007 |title=Adenomatous polyposis coli (APC): a multi-functional tumor suppressor gene |journal=Journal of Cell Science |volume=120 |issue=Pt 19 |pages=3327–3335 |doi=10.1242/jcs.03485 |pmid=17881494 |doi-access= |s2cid=8743}}&lt;/ref&gt;

===Gomoljasti sklerozni kompleks  ===
[[Gomoljasti sklerozni kompleks]] (TSC) jeste autosomno dominantni genetočki poremećaj, uzrokovan mutacijama u genima [[TSC1]] i [[TSC2]]. TSC1 proizvodi protein [[hamartin]]. TSC2 proizvodi protein [[tuberin]]. Ovaj poremećaj manifestuje se mnogim benignim hamartomatoznim tumorima, uključujući [[angiofibrom]]e, bubrežne [[angiomiolipom]]e i plućne [[limfangiomiomatoza| limfangiomiomatoza|limfangiomiomatoze]]. Tuberin i hamartin inhibiraju protein [[mTOR]] u normalnoj ćelijskoj fiziologiji. Inaktivacija tumor supresora TSC uzrokuje povećanje mTOR aktivnosti. To dovodi do aktivacije gena i proizvodnje proteina koji povećavaju rast ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Inoki K, Corradetti MN, Guan KL |date=January 2005 |title=Dysregulation of the TSC-mTOR pathway in human disease |journal=Nature Genetics |volume=37 |issue=1 |pages=19–24 |doi=10.1038/ng1494 |pmid=15624019 |s2cid=205344131}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid170059522&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Crino PB, Nathanson KL, Henske EP |date=September 2006 |title=The tuberous sclerosis complex |journal=The New England Journal of Medicine |volume=355 |issue=13 |pages=1345–1356 |doi=10.1056/NEJMra055323 |pmid=17005952 |s2cid=3579356}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid125562392&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Kwiatkowski DJ |date=January 2003 |title=Tuberous sclerosis: from tubers to mTOR |journal=Annals of Human Genetics |volume=67 |issue=Pt 1 |pages=87–96 |doi=10.1046/j.1469-1809.2003.00012.x |pmid=12556239 |s2cid=41992893}}&lt;/ref&gt;

===Von Hippel–Lindauova bolest===
[[Von Hippel–Lindauova bolest]] dominantno je naslijeđeni sindrom raka koji značajno povećava rizik od različitih tumora. To uključuje benigne [[hemangioblastom]]e i maligne [[feohromocitom]]e, [[karcinom bubrežnih ćelija]], [[pankreasmi endokrini tumor|pankreasne endokrine tumore]] i [[tumor endolimfne vrećice|tumore endolimfne vrećice]]. Uzrokuju ga genetičke [[mutacije]] u genu [[Von Hippel-Lindauov tumor supresor|Von Hippel-Lindauovof tumor supresora]]. VHL protein (pVHL) uključen je u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] u ćelijama kojima nedostaje kisika ([[tumorska hipoksija]]). Jedna od uloga pVHL-a je da izazove ćelijsku degradaciju drugog proteina, [[HIF1A|HIF1α]]. Disfunkcionalni pVHL dovodi do akumulacije HIF1α. Ovo aktivira nekoliko gena odgovornih za proizvodnju supstanci uključenih u rast ćelija i proizvodnju krvnih sudova: [[VEGF]], [[PDGFB|PDGFβ]], [[TGFα]] i [[eritropoetin]].&lt;ref name=&quot;pmid155790302&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Maher ER |date=December 2004 |title=Von Hippel–Lindau disease |journal=Current Molecular Medicine |volume=4 |issue=8 |pages=833–842 |doi=10.2174/1566524043359827 |pmid=15579030}}&lt;/ref&gt;

=== Tumori kostiju ===
Benigni tumori kostiju mogu biti makroskopski slični i zahtijevaju kombinaciju kliničke anamneze sa [[Citogenetika|citogenetičkim]], molekularnim i radiološkim testovima za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Garcia RA, Inwards CY, Unni KK | title = Benign bone tumors--recent developments | journal = Seminars in Diagnostic Pathology | volume = 28 | issue = 1 | pages = 73–85 | date = February 2011 | pmid = 21675379 | doi = 10.1053/j.semdp.2011.02.013 | series = Orthopaedic Pathology }}&lt;/ref&gt; Tri uobičajena oblika benignih tumora kostiju su [[Tumor džinovskih ćelija kosti|tumor džinovskih ćelija]] kosti, [[osteohondrom]] i [[enhondrom]]; postoje i drugi oblici benignih tumora kostiju, ali mogu biti manje rasprostranjeni.

==== Tumori džinovskih ćelija ====
Tumori džinovskih ćelija kostiju često se javljaju u epifizama dugih kostiju apendikularnog skeleta ili [[sakrum]]a [[aksijalni skelet|aksijalnod skeleta]]. Lokalni rast može uzrokovati uništavanje susjedne korteksne kosti i mehkog tkiva, što dovodi do bola i ograničavanja opsega pokreta. Karakterističan radiološki nalaz tumora džinovskih ćelija kostiju je lizna [[lezija]] koja nema marginalnu [[Skleroza|sklerozu]] kosti. Na histologiji, džinovske ćelije spojenih [[osteoklast]]a vide se kao odgovor na neoplazijske monojedarne ćelije. Značajno je da gigantske ćelije nisu jedinstvene za benigne tumore kostiju, već samo za gigantske tumore kostiju. Molekularne karakteristike neoplazijskih ćelija koje uzrokuju gigantske tumore kostiju ukazuju na porijeklo pluripotentnih [[mezenhim]]skih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] koje usvajaju preosteoblastne markere. Citogenetički uzroci gigantske tumore kostiju uključuju [[telomera|telomere]]. Liječenje uključuje hiruršku kiretažu s adjuvantnim [[bisfosfonat]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Balke |first1=Maurice |last2=Campanacci |first2=Laura |last3=Gebert |first3=Carsten |last4=Picci |first4=Piero |last5=Gibbons |first5=Max |last6=Taylor |first6=Richard |last7=Hogendoorn |first7=Pancras |last8=Kroep |first8=Judith |last9=Wass |first9=John |last10=Athanasou |first10=Nicholas |date=2010-08-29 |title=Bisphosphonate treatment of aggressive primary, recurrent and metastatic Giant Cell Tumour of Bone |journal=BMC Cancer |volume=10 |issue=1  |doi=10.1186/1471-2407-10-462 |doi-access=free |pmid=20799989 |issn=1471-2407|pmc=2940802 }}&lt;/ref&gt;

==== Osteohondrom ====
Osteohondromi formiraju projekcije kostiju prekrivene hrskavicom. Strukture poput srži i korteksne kosti osteohondroma su u dodiru sa onima matične kosti. Mjesta porijekla često uključuju [[Metafiza|metafize]] dugih kostiju. Dok se mnogi osteohondromi javljaju spontano, postoje slučajevi u kojima se nekoliko osteohondroma može pojaviti kod iste osobe; oni mogu biti povezani s genetičkim stanjem poznatim kao nasljedni multipli osteohondromi. Osteohondrom se na rendgenskom snimku pojavljuje kao projektirana masa koja često pokazuje dalje od zglobova.&lt;ref name=&quot;Garcia_2011&quot; /&gt; Ovi tumori prestaju rasti zatvaranjem ploča rasta matične kosti. Neuspjeh u zaustavljanju rasta može ukazivati na transformaciju u maligni hondrosarkom. Liječenje nije indicirano osim ako nije simptomsko. U tom slučaju, hirurška ekscizija je često kurativna.

==== Enhondrom ====
Enhondromi su benigni tumori hijaline hrskavice. Unutar kosti, enhondromi se često nalaze u metafizama. Mogu se naći u mnogim vrstama kostiju, uključujući male kosti, duge kosti i aksijalni skelet. Rendgenski snimak enhondroma pokazuje dobro definirane granice i isprekidani izgled. Liječenje enhondroma uključuje hiruršku kiretažu i transplantaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MILGRAM |first=JAMES W. |date=April 1983 |title=Porijeklo osteohondroma i enhondroma |url=https://doi.org/10.1097/00003086-198304000-00037 |journal=Klinička ortopedija i srodna istraživanja | volume=174 | pages = 264–284 | doi = 10.1097/00003086-198304000-00037 |&lt;/ref&gt;

=== Benigni tumori mehkog tkiva ===

==== Lipomi ====
Lipomi su benigni, potkožni tumori masnih ćelija ([[adipocit]]i). Obično su bezbolne, spororastuće i pokretne mase koje se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu gdje postoje masne ćelije, ali se obično nalaze na trupu i gornjim ekstremitetima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lichon |first1=Sabrina |last2=Khachemoune |first2=Amor |date=September 2018 |title=Clinical presentation, diagnostic approach, and treatment of hand lipomas: a review |journal=Acta Dermatovenerologica Alpina, Pannonica, et Adriatica |volume=27 |issue=3 |pages=137–139 |issn=1581-2979 |pmid=30244263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation |last1=Kolb |first1=Logan |title=Lipoma |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507906/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939683 |access-date=2022-09-19 |last2=Yarrarapu |first2=Siva Naga S. |last3=Ameer |first3=Muhammad Atif |last4=Rosario-Collazo |first4=Juan A.}}&lt;/ref&gt; Iako se lipomi mogu razviti u bilo kojoj dobi, češće se pojavljuju između 40. i 60. godine. Lipomi pogađaju oko 1% populacije, bez dokumentirane spolne pristranosti, a otprilike 1/1000 ljudi će imati lipom tokom svog života.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Charifa |first1=Ahmad |title=Lipoma Pathology |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482343/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29493968 |access-date=2022-09-19 |last2=Azmat |first2=Chaudhary Ehtsham |last3=Badri |first3=Talel}}&lt;/ref&gt; Uzrok lipoma nije dobro definisan. Genetički ili nasljedni uzroci lipoma imaju ulogu kod oko 2-3% pacijenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Kod osoba sa nasljednim porodičnim sindromima kao što su [[Proteusov sindrom]] ili [[porodična multipla lipomatoza]], uobičajeno je vidjeti više lipoma po tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ovi sindromi također su povezani sa specifičnim simptomima i subpopulacijama. Mutacije na [[hromosom 12|hromosomu 12]] identifikovane su u oko 65% slučajeva lipoma.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Lipomi su takođe povećani kod osoba sa [[gojaznost|gojaznošću]]], [[hiperlipidemija|hiperlipidemijom]] i [[dijabetes|diabetes mellitusom]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
Lipomi se obično dijagnostikuju klinički, iako se snimanje ([[ultrazvuk]], [[CT skeniranje|kompjuterizovana tomografija]] ili [[magnetna rezonanca]]) može koristiti za pomoć u dijagnozi lipoma na atipičnim lokacijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Glavni tretman za lipome je hirurška ekscizija, nakon čega se tumor pregleda [[histopatologija|histopatološki]], kako bi se potvrdila dijagnoza.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prognoza za benigne lipome je odlična, a recidiv nakon ekscizije je rijedak, ali se može dogoditi ako je uklanjanje bilo nepotpuno.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
==Mehanizam==
[[File:Types of tumor cells.jpg|thumb|280px|Benigni (L) vs. maligni tumor (R)]]

===Benigni vs. maligni===
[[File:BENIGN AND MALIGNANT TUMOUR.png|thumb|280px|Dijagram prikazuje dva epitelna tumora. Gornji tumor je benigni tumor koji nije invazivan. Benigni tumori su obično okruglog oblika i okruženi kapsulom od fibroznog vezivnog tkiva. Donja slika prikazuje maligni tumor. On je nepravilnog oblika, vaskularan i invazivan, te probija bazalnu membranu.]]
Tumor se klasifikuje kao benigni ili maligni na osnovu svog invazivnog potencijala. Benigni tumori nisu invazivni: ne mogu prodirati u okolna tkiva niti metastazirati (širiti se putem [[metastaza]]). Nasuprot tome, maligni tumori su invazivni ili metastatski.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-443-10101-9&quot;/&gt; Iz tog razloga, benigni tumori se ne klasifikuju kao [[kancer]].&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7613-2833-5&quot;&gt;{{cite book |url=https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 |title=Cancer |vauthors=Nunn LS, Silverstein A, Silverstein VB |publisher=Twenty-First Century Books |year=2006 |isbn=0-7613-2833-5 |location=Brookfield, Conn |pages=[https://archive.org/details/cancer00silv/page/11 11–12] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; A benign tumor will grow in a contained area, usually a fibrous [[connective tissue]] capsule.
Stope rasta benignih i malignih tumora obično se razlikuju, pri čemu benigni tumori rastu sporije od malignih. Ipak, zabilježeni su slučajevi benignih tumora koji brzo rastu.&lt;ref name=&quot;pmid5681331&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sagel SS, Ablow RC | title = Hamartoma: on occasion a rapidly growing tumor of the lung | journal = Radiology | volume = 91 | issue = 5 | pages = 971–972 | date = November 1968 | pmid = 5681331 | doi = 10.1148/91.5.971 }}&lt;/ref&gt; Iako benigni tumori općenito predstavljaju manji zdravstveni rizik od malignih tumora, oba tipa mogu ugroziti život.
Benigni i maligni tumori razlikuju se po određenim općim karakteristikama, no ponekad benigni tumor može pokazivati neke odlike malignog tumora, ili obrnuto. Naprimjer, benigni tumori su uglavnom dobro diferencirani, dok su maligni tumori često nediferencirani. Ipak, mogu se javiti i nediferencirani benigni tumori, kao i diferencirani maligni tumori.&lt;ref name=&quot;pmid10366409&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skorić T, Korsić M, Zarković K, Plavsić V, Besenski N, Breskovac L, Giljević Z, Paladino J | display-authors = 6 | title = Clinical and morphological features of undifferentiated monomorphous GH/TSH-secreting pituitary adenoma | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 140 | issue = 6 | pages = 528–537 | date = June 1999 | pmid = 10366409 | doi = 10.1530/eje.0.1400528 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23106056&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song HJ, Xue YL, Qiu ZL, Luo QY | title = Uncommon metastases from differentiated thyroid carcinoma | journal = Hellenic Journal of Nuclear Medicine | volume = 15 | issue = 3 | pages = 233–240 | year = 2012 | pmid = 23106056 | doi = &lt;!-- 10.1967/s002449910059 --&gt; }}&lt;/ref&gt; Određeni maligni tumori, kao što su [[karcinom]]i baznih ćelija, uglavnom ne metastaziraju.&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7817-9516-8&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-1605479682 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt;
===Višefazna kancerogeneza===
Tumori nastaju procesom [[kancerogeneza|kancerogeneze]], tokom kojeg promjene na ćelijskom nivou dovode do razvoja raka. Višefazna kancerogeneza podrazumijeva niz uzastopnih [[genetika|genetičkih]] ili [[epigenetika|epigenetpćkih]] promjena u [[DNK]] ćelije, pri čemu svaki korak rezultira naprednijim oblikom tumora. Proces se sastoji od tri faze: inicijacije, promocije i progresije. U svakoj fazi može doći do više [[mutacija]].
Inicijacija predstavlja fazu u kojoj nastaje prva genetička mutacija u ćeliji. Promocija je klonska ekspanzija (ponovljena dioba) te transformisane ćelije u vidljiv tumor, koji je obično benigan. Nakon promocije može uslijediti progresija, tokom koje dolazi do nastanka dodatnih genetičkih mutacija u subpopulaciji tumorskih ćelija. Progresija dovodi do prelaska benignog tumora u maligni tumor.&lt;ref name=&quot;pmid1911211&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Clark WH |date=October 1991 |title=Tumour progression and the nature of cancer |journal=British Journal of Cancer |volume=64 |issue=4 |pages=631–644 |doi=10.1038/bjc.1991.375 |pmc=1977704 |pmid=1911211}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8354184&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Barrett JC | title = Mechanisms of multistep carcinogenesis and carcinogen risk assessment | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 100 | pages = 9–20 | date = April 1993 | pmid = 8354184 | pmc = 1519586 | doi = 10.1289/ehp.931009 | bibcode = 1993EnvHP.100....9B }}&lt;/ref&gt;
Istaknut i dobro proučen primjer ove pojave je tubulski adenom, čest tip polipa debelog crijeva koji predstavlja važan prekursor raka debelog crijeva. Ćelije u tubulnim adenomima, kao i kod većine tumora koji često prelaze u rak, pokazuju određene abnormalnosti u sazrijevanju i izgledu, zajednički poznate kao [[displazija]]. Ove ćelijske abnormalnosti ne uočavaju se kod benignih tumora koji rijetko ili nikada ne postaju maligni, ali se javljaju kod drugih prekanceroznih abnormalnosti tkiva koje ne formiraju jasno definisane mase, kao što su prekancerozne lezije [[cerviks|grlića materice]].

==Dijagnoza==
===Klasifikacija===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible floatright&quot;
|+ Tumori i porijeklo ćelija
! Porijeklo ćelija
! Tip ćelije
! Tumor
|-
! rowspan =&quot;10&quot; | [[Endoderm|Endodermalno]]
| [[žučna kesa|Bilijarni trakt]]|| Holangiom
|-
| [[Debelo crijevo]] || [[Polip debelog crijeva]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[Žlijezda|Žljezdano]] || [[Adenom]]
|-
|[[Papilom]]
|-
| [[Cistadenom]]
|-
| [[Jetra]] || [[Hepatoćelijski adenom]]
|-
| [[Posteljica]] || [[Hidatidiformna mola]]
|-
| [[Bubrezi]] || [[Tubulski adenom bubrega]]
|-
| [[Pločasti epitel|Skvamozno]] || [[Skvamozni papilom]]
|-
| [[Želudac]] || [[Polip želuca]]
|-
! rowspan =&quot;8&quot; | [[Mezenhim|Mezenhimno]]
| [[Krvni sud]] || [[Hemangiom]], [[Srčani miksom]]
|-
|[[Kost]]||[[Osteom]]
|-
|[[Hrskavica]]||[[Hondrom]]
|-
|[[Masno tkivo]]||[[Lipom]]
|-
|[[Vezivno tkivo]]||[[Fibrom]]
|-
|[[Limfni sud]]||[[Limfangiom]]
|-
|[[Glatki mišić]]||[[Leiomiom]]
|-
|[[Poprečno-prugasti mišić]]||[[Rabdomiom]]
|-
! rowspan = &quot;4&quot; | [[Ektoderm]]no
| [[Glija]] || [[Astrocitom]], [[Švanom]]
|-
|[[Melanocit]]i||[[Nevus]]
|-
|[[Moždana ovojnica]]||[[Meningeom]]
|-
|[[neuron|Nervne ćelije]]||[[Ganglioneurom]]
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Reference&lt;ref name=&quot;ISBN 0-7637-6357-8&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Wujcik D, Yarbro CH, Gobel BH |title=Cancer nursing: principles and practice |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Boston|year=2011 |isbn=978-0-7637-6357-2 }}&lt;/ref&gt;
|}
Benigne neoplazme se obično, mada ne i uvijek, sastoje od ćelija koje uveliko podsjećaju na normalne ćelije organa iz kojeg potiču. Ovi tumori dobijaju naziv prema vrsti ćelija ili tkiva iz kojih nastaju. Sufiks „–om” (ali ne i –karcinom,–s arkom ili –blastom, koji su uglavnom maligni tumori) koristi se za označavanje benignog tumora. Naprimjer, lipom je čest benigni tumor masnih ćelija (lipocita), a hondrom je benigni tumor ćelija koje stvaraju hrskavicu (hondrocita). Adenomi su benigni tumori ćelija koje grade žlijezde, a obično se dodatno preciziraju prema vrsti ćelija ili organu porijekla, kao što je slučaj kod jetrenog adenoma (benignog tumora hepatocita, odnosno ćelija jetre). Teratomi sadrže mnoge vrste ćelija, poput ćelija kože, živaca, mozga i štitne žlijezde, između ostalih, jer nastaju iz germinativnih ćelija.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;&gt;{{cite book |title=Rubin's pathology: clinicopathologic foundations of medicine |vauthors=Strayer DL, Rubin R, Rubin E |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2008 |isbn=978-0-7817-9516-6 |location=Philadelphia |pages=138–139}}&lt;/ref&gt; [[Hamartom]]i  su grupa benignih tumora koji imaju relativno normalnu [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]], ali pokazuju neurednu organizaciju tkiva.&lt;ref name=&quot;pmid1562401922&quot;/&gt;
Izuzeci od pravila nomenklature postoje iz historijskih razloga. Primjeri malignih oblika uključuju [[melanom]] (rak kože pigmentiranih [[melanocit]]a) i [[seminom]] (rak muških reproduktivnih ćelija).&lt;ref name=&quot;robbins2&quot;&gt;{{cite book |title=Robbins Pathologic Basis of Disease |vauthors=Cotran R, Kumar V, Collins T |publisher=W.B. Saunders |year=1999 |isbn=0-7216-7335-X |edition=6th}}&lt;/ref&gt;
Nisu sve benigne izrasline tumori. Kožni privjesci (akrohordoni), polipi glasnica i hiperplazijski polipi debelog crijeva često se nazivaju benignim, ali oni predstavljaju [[Hiperplazija|prekomjerni rast normalnog tkiva]], a ne neoplazme.&lt;ref name=&quot;Rubin2008&quot;/&gt;

===Snimanje===
[[Radiografija]] može se koristiti za snimanje tumora i utvrđivanje njegove malignosti. Manji tumori češće su benigni. Na primjer, kada je riječ o [[rak pluća|raku pluća]], 80% plućnih nodula (čvorića) manjih od 2&amp;nbsp;cm u promjeru je benigno. Većina benignih nodula su glatke, radioplakne sjene jasnih rubova, ali to nisu isključivi znakovi benignih tumora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Erasmus JJ, Connolly JE, McAdams HP, Roggli VL | title = Solitary pulmonary nodules: Part I. Morphologic evaluation for differentiation of benign and malignant lesions | journal = Radiographics | volume = 20 | issue = 1 | pages = 43–58 | date = 2000 | pmid = 10682770 | doi = 10.1148/radiographics.20.1.g00ja0343 }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Benigni tumori obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne uzrokuju probleme poput [[epilepsijski napad|napadaja]], nelagode ili estetskih problema. [[Hirurgija]] je obično najefikasniji pristup i koristi se za liječenje većine benignih tumora. U nekim slučajevima mogu se primijeniti i druge metode liječenja. Adenomi [[rektum|rektuma]] mogu se liječiti [[skleroterapija|skleroterapijom]], pri čemu se koriste hemikalije za smanjivanje krvnih sudova kako bi se prekinuo dotok krvi.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot;&gt;{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK6994/ |title=Benign tumors of the colon and rectum |vauthors=Zuber M, Harder F |publisher=Surgical Treatment: Evidence-Based and Problem-Oriented. |year=2001 |location=Munich: Zuckschwerdt}}&lt;/ref&gt; Većina benignih tumora ne reaguje na [[hemoterapija|hemoterapiju]] ili radioterapiju, mada postoje izuzeci; benigni intrakranijski tumori se u određenim okolnostima ponekad liječe radioterapijom i hemoterapijom.&lt;ref name=&quot;pmid234627042&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Brada M |date=February 2013 |title=Radiotherapy for benign brain tumours coming of age; example of vestibular schwannoma |journal=Radiotherapy and Oncology |volume=106 |issue=2 |pages=157–160 |doi=10.1016/j.radonc.2013.01.009 |pmid=23462704}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid190235202&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sioka C, Kyritsis AP |date=March 2009 |title=Chemotherapy, hormonal therapy, and immunotherapy for recurrent meningiomas |journal=Journal of Neuro-Oncology |volume=92 |issue=1 |pages=1–6 |doi=10.1007/s11060-008-9734-y |pmid=19023520 |s2cid=28106960}}&lt;/ref&gt; Radiation can also be used to treat hemangiomas in the rectum.&lt;ref name=&quot;zuberandharder12&quot; /&gt; Benigni tumori kože obično se hirurški uklanjaju, ali se primjenjuju i drugi tretmani, kao što su [[krioterapija]], [[kiretaža]], [[elektrodesikacija]], [[laserska terapija]], dermabrazija, hemijski pilinzi i lokalni lijekovi.&lt;ref name=&quot;pmid126137272&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Luba MC, Bangs SA, Mohler AM, Stulberg DL |date=February 2003 |title=Common benign skin tumors |journal=American Family Physician |volume=67 |issue=4 |pages=729–738 |pmid=12613727}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid183956712&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marghoob AA, Borrego JP, Halpern AC |date=December 2007 |title=Congenital melanocytic nevi: treatment modalities and management options |journal=Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery |volume=26 |issue=4 |pages=231–240 |doi=10.1016/j.sder.2008.03.007 |doi-broken-date=8 January 2026 |pmid=18395671}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Tumori}}
{{Grupe bolesti}}
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      =
|  ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
|  ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     =
|  MeSH            =
|  GeneReviewsNBK  =
|  GeneReviewsName =
}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Benigne neoplazme]]
[[Kategorija:Tumori]]</text>
      <sha1>pgzc0xf44xr74805natvuyxigugzewb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekancerogeni tumor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538559</id>
    <redirect title="Benigni tumor" />
    <revision>
      <id>3934559</id>
      <timestamp>2026-10-09T11:10:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Benigni tumor]]</comment>
      <origin>3934559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="dthupce1bx8hhlcy1t9epd1id20rdtq" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Benigni tumor]]</text>
      <sha1>dthupce1bx8hhlcy1t9epd1id20rdtq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobroćudni tumor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538560</id>
    <redirect title="Benigni tumor" />
    <revision>
      <id>3934560</id>
      <timestamp>2026-10-09T11:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Benigni tumor]]</comment>
      <origin>3934560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="dthupce1bx8hhlcy1t9epd1id20rdtq" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Benigni tumor]]</text>
      <sha1>dthupce1bx8hhlcy1t9epd1id20rdtq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aiša Sultan Begum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538561</id>
    <revision>
      <id>3934563</id>
      <timestamp>2026-10-09T11:22:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Curiousmind8</username>
        <id>168846</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1293171607|Aisha Sultan Begum]]&quot;</comment>
      <origin>3934563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4439" sha1="l7ojrh7mkz69hem00ubshywi8372mi3" xml:space="preserve">'''Aiša Sultan Begum''' (perzijski: عائشه سلطان بیگم) bila je kraljica supruga Ferganske doline i Samarkanda, kao prva supruga cara Babura, osnivača Mogulskog Carstva i prvog mogulskog cara.

Aiša je bila Baburova rodica u prvom koljenu, a po rođenju je pripadala timuridskoj dinastiji kao princeza. Bila je kćerka sultana Ahmeda Mirze, vladara Samarkanda i Buhare, koji je bio Baburov amidža.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Erskine|first=William|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.62925|title=A History of India Under the Two First Sovereigns of the House of Taimur, Báber and Humáyun|publisher=Longman, Brown, Green, and Longmans|year=1854|page=[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.62925/page/n150 128]}}&lt;/ref&gt;

== Porodična loza ==
Aisha Sultan Begum rođena je kao timuridska princeza i bila je treća kćerka sultana Ahmeda Mirze (kralja Samarkanda i Buhare) i njegove supruge Qutaq Begum. Dobila je ime „Aisha” po supruzi poslanika Muhammeda, Aiši bint Ebu Bekr.

Njen otac, sultan Ahmed Mirza, bio je najstariji sin i nasljednik Abu Saida Mirze, cara Timuridskog Carstva.

Među Aišinim amidžama bio je i Umar Šejh Mirza, vladar Ferganske doline, koji je kasnije postao i njen svekar.

Njegova djeca, Babur (Aišin budući suprug) i njegova starija sestra Hanzada Begum, bili su, dakle, Aišini rođaci u prvom koljenu.

== Brak ==
Još u ranom djetinjstvu Aiša je bila zaručena za Babura, svog dvostrukog rođaka u prvom koljenu, sina Umara Šejha Mirze i njene tetke Kutlug Nigar Hanum. Njihovi očevi bili su braća, a jedna od supruga sultana Ahmeda bila je Mihr Hanum, sestra Kutlug Nigar Hanum.

Zaruke su održane 1488. godine u Samarkandu, na području današnjeg Uzbekistana, kada je Babur imao samo pet godina.

Aiša se udala za Babura jedanaest godina kasnije, u augustu 1499. godine, u Hodžandu. Nakon vjenčanja pridružila mu se u Fergani, gdje je Babur, nakon očeve smrti, naslijedio vlast nad Ferganskom dolinom.

Mlada kraljica u svom je suprugu zatekla stidljivog, ako ne i nevoljnog ljubavnika. Babur je na početku njihovog braka bio veoma sramežljiv prema njoj i posjećivao ju je samo jednom u deset ili petnaest dana.

Kako je sam Babur zapisao: „Iako prema njoj [Aiši] nisam osjećao odbojnost, budući da mi je to bio prvi brak, iz skromnosti i stidljivosti posjećivao sam je jednom u deset, petnaest ili dvadeset dana.“&lt;ref&gt;{{cite book|title=Babur Nama : journal of Emperor Babur|date=2006|publisher=Penguin Books|isbn=9780144001491|editor-last1=Hiro|editor-first1=Dilip|edition=1.publ.|location=New Delhi|page=31|translator-last1=Beveridge|translator-first1=Annette Susannah}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo je izgubio interes čak i za te rijetke susrete te ju je potpuno prestao posjećivati.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harold|first=Lamb|title=Swords from the East.|publisher=University of Nebraska Press|year=2010|isbn=9780803229723|page=364}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga, Aišina tetka i svekrva, Kutlug Nigar Hanum, često ga je ljutito prekoravala i zahtijevala da posjećuje suprugu svakih nekoliko dana. Babur u svojoj autobiografiji, koju je prevela Annette Beveridge, navodi da ga je zbog toga mnogo puta opominjala.

U tom periodu Babur jednostavno nije pokazivao zanimanje ni za Aišu ni za bračni život.&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1827|title=The London Literary Gazette and Journal of Belles Lettres, Arts, Sciences|publisher=H. Colburn|pages=22}}&lt;/ref&gt;

Nakon tri godine braka Aiša je rodila Baburovo prvo dijete, kćerku Fahr-un-Nisu, koja je rođena 1501. godine u Samarkandu. Međutim, djevojčica je preminula nakon svega mjesec dana, odnosno četrdesetak dana života.

Njena smrt duboko je pogodila Babura, koji se veoma vezao za svoju malu kćerku.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Shyam|first=Radhey|title=Babar|publisher=Janaki Prakashan|year=1978|page=105}}&lt;/ref&gt;

== Razvod ==
Iako je njihov odnos u međuvremenu postao znatno bliskiji, čini se da je između Aiše i Babura došlo do svađe, nakon koje ga je ona napustila, prije pada Taškenta 1503. godine.

Babur navodi da je njegova supruga bila izmanipulisana spletkama svoje starije sestre, Rabije Sultan Begum, koja ju je nagovorila da napusti njegov dom.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Babur (Emperor of Hindustan)|title=Memoirs of Zehir-Ed-Din Muhammed Baber: Emperor of Hindustan|date=1826|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|editor1-last=Waddington|editor1-first=Charles|page=22}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==</text>
      <sha1>l7ojrh7mkz69hem00ubshywi8372mi3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eikosanoid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538562</id>
    <revision>
      <id>3934567</id>
      <timestamp>2026-10-09T11:39:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  [[File:Eicosanoid synthesis.svg|right|thumb|400px| Putevi biosinteze '''eikosanoida''' iz arahidonske kiseline: postoje paralelni putevi koji polaze od [[eikosapentaenska kiselina|eikosapentaenske kiseline]] (EPA) i [[dihomo-gama-linolenska kiselina| dihomo-gama-linolenske kiseline]] (DGLA).]] '''Eikosanoidi''' signalne su molekule, nastale [[enzim]]skom ili neenzimskom oksidacijom [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] ili drugih polinezasićene masne kiseline| pol...</comment>
      <origin>3934567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91701" sha1="fia2ahsa6je8hvyxvludi4vc4un3zti" xml:space="preserve"> [[File:Eicosanoid synthesis.svg|right|thumb|400px| Putevi biosinteze '''eikosanoida''' iz arahidonske kiseline: postoje paralelni putevi koji polaze od [[eikosapentaenska kiselina|eikosapentaenske kiseline]] (EPA) i [[dihomo-gama-linolenska kiselina| dihomo-gama-linolenske kiseline]] (DGLA).]]
'''Eikosanoidi''' signalne su molekule, nastale [[enzim]]skom ili neenzimskom oksidacijom [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] ili drugih [[polinezasićene masne kiseline| polinezasićenih masnih kiselina]] (PUFA) koje, poput arahidonske kiseline, sadrže oko 20 atoma ugljika. Eikosanoidi predstavljaju potkategoriju [[oksilipin]]a – oksidiranih [[masne kiseline|masnih kiselina]] različitih dužina ugljikovih lanaca – a od ostalih oksilipina razlikuju se po svom izuzetnom značaju kao molekuli za [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Eikosanoidi djeluju u različitim fiziološkim sistemima i patološkim procesima, kao što su: pokretanje ili inhibicija [[upala]], [[alergija]], [[povišena tjelesna temperatura|groznice]] i drugih [[imunski odgovor|imunskih odgovora]]; regulacija [[pobačaj|pobačaja]] i normalnog [[porođaj|porođaja]]; doprinos percepciji [[bol|bola]]; regulacija [[ćelijski rast |rasta ćelija]]; kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]; te modulacija regionalnog protoka krvi kroz tkiva. Obavljajući ove funkcije, eikosanoidi najčešće djeluju putem [[autokrina signalizacija|autokrine signalizacije]] (utječući na ćelije iz kojih su potekli) ili putem [[parakrina signalizacija|parakrine signalizacije]] (utječući na ćelije u neposrednoj blizini ćelija porijekla). Neki eikosanoidi, poput [[prostaglandin]]a, mogu imati i [[endokrina signalizacija|endokrinu]] ulogu, djelujući kao [[hormon]]i koji utječu na funkciju udaljenih ćelija.&lt;ref name=&quot;tmbp&quot;&gt;{{Cite web|url=https://themedicalbiochemistrypage.org/eicosanoids.php|title=Eicosanoid Synthesis and Metabolism: Prostaglandins, Thromboxanes, Leukotrienes, Lipoxins |publisher=The Medical Biochemistry Page|date=2024|access-date=9 April 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2018-07-21 |title=15.2C: Chemistry of Hormones |url=https://med.libretexts.org/Bookshelves/Anatomy_and_Physiology/Anatomy_and_Physiology_(Boundless)/15%3A_Endocrine_System/15.2%3A_Hormones/15.2C%3A_Chemistry_of_Hormones |access-date=2024-04-09 |website=Medicine LibreTexts |language=en}}&lt;/ref&gt;
Postoji više potporodica eikosanoida, među kojima su najznačajnije prostaglandini, tromboksani, leukotrieni, lipoksini, resolvini i eoksini.&lt;ref name=tmbp/&gt; Za svaku potporodicu postoji mogućnost postojanja najmanje četiri odvojene serije [[metabolit]]a: dvije serije izvedene iz ω-6 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) – arahidonske i dihomo-gama-linolenske kiseline, jedna serija izvedena iz ω-3 PUFA – eikozapentaenske kiseline, te jedna serija izvedena iz ω-9 PUFA – Meadove kiseline. Ova podjela na potporodice je važna. [[Sisari]], uključujući ljude, nisu sposobni pretvoriti ω-6 u ω-3 PUFA. Shodno tome, nivoi ω-6 i ω-3 PUFA u tkivima, kao i njihovih odgovarajućih metabolita eikosanoida, direktno zavise od količine ω-6 i ω-3 PUFA unesenih putem ishrane.&lt;ref name=&quot;pmid18769551&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Edwards IJ, O'Flaherty JT |year=2008 |title=Omega-3 Fatty Acids and PPARgamma in Cancer |journal=PPAR Research |volume=2008 |article-number=358052 |doi=10.1155/2008/358052 |pmc=2526161 |pmid=18769551 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Budući da određeni metaboliti iz serija ω-6 i ω-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) imaju gotovo dijametralno suprotna fiziološka i patološka djelovanja, često se sugerira da štetne posljedice povezane s prehranom bogatom ω-6 PUFA-ima odražavaju prekomjernu proizvodnju i aktivnost eikosanoida izvedenih iz ω-6 PUFA, dok korisni učinci povezani s prehranom bogatom ω-3 PUFA-ima odražavaju prekomjernu proizvodnju i aktivnost eikosanoida izvedenih iz ω-3 PUFA..&lt;ref name=&quot;DeCaterina&quot;&gt;{{Cite journal |last1=DeCaterina, R |last2=Basta, G |date=June 2001 |title=n-3 Fatty acids and the inflammatory response – biological background |journal=European Heart Journal Supplements |volume=3, Suppl D |pages=D42–D49 |doi=10.1016/S1520-765X(01)90118-X|s2cid=22691568 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Funk&quot;&gt;{{Cite journal |last=Funk, Colin D. |date=30 November 2001 |title=Prostaglandins and Leukotrienes: Advances in Eicosanoid Biology |journal=Science |volume=294 |issue=5548 |pages=1871–1875 |bibcode=2001Sci...294.1871F |doi=10.1126/science.294.5548.1871 |pmid=11729303}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Piomelli&quot;&gt;{{Cite journal |last=Piomelli, Daniele |year=2000 |title=Arachidonic Acid |url=http://www.acnp.org/g4/GN401000059/Default.htm |journal=Neuropsychopharmacology: The Fifth Generation of Progress |archive-url=https://web.archive.org/web/20060715122827/http://www.acnp.org/g4/GN401000059/Default.htm |archive-date=2006-07-15 |access-date=2006-03-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soberman&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Soberman, Roy J. |last2=Christmas, Peter |year=2003 |title=The organization and consequences of eicosanoid signaling |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=8 |pages=1107–1113 |doi=10.1172/JCI18338 |pmc=152944 |pmid=12697726}}&lt;/ref&gt; Prema ovom shvatanju, suprotstavljeni efekti eikosanoida izvedenih iz ω-6 i ω-3 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) na ključne ciljne ćelije leže u osnovi štetnih i korisnih uticaja ishrane bogate ω-6 i ω-3 PUFA na upalne i alergijske reakcije, [[ateroskleroza|aterosklerozu]], [[hipertenzija|hipertenziju]], rast tumora i niz drugih procesa.

==Nomenklatura==
{{Glavni|Interakcije esencijalnih masnih kiselina#Nomenklatura serija eikozanoida}}
===Izvori masnih kiselina===
&quot;Eikosanoid&quot; ({{ety|el|[[wikt:eicosa-|eicosa-]]|dvadeset}}) je zajednički naziv&lt;ref name=&quot;Beare&quot;&gt;{{Cite web |last=Beare-Rogers |year=2001 |title=IUPAC Lexicon of Lipid Nutrition |url=http://www.iupac.org/publications/pac/2001/pdf/7304x0685.pdf |access-date=June 1, 2006}}&lt;/ref&gt; za polinezasićene masne kiseline (PUFA) ravnog lanca, dužine 20 ugljikovih atoma, koje su metabolizirane ili na drugi način pretvorene u proizvode koji sadrže kisik. PUFA prekursori eikozanoida uključuju:
*   Arahidonska kiselina ('''AA'''), tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z'',14''Z''-eikozatetraenska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa četiri dvostruke veze u ''cis''-konfiguraciji (označenoj kao ''Z'' u ''E-Z'' notaciji), pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9, 11-12 i 14-15 (vidi numeraciju ugljikovih atoma).
*   Adrenska kiselina ('''AdA'''), tj. 7''Z'',10''Z'',13''Z'',16''Z''-dokozatetraenska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa četiri *cis*-dvostruke veze, pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 7-8, 10-11, 13-14 i 16-17.
*   Eikozapentaenska kiselina ('''EPA'''), tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z'',14''Z'',17''Z''-eikozapentaenska kiselina, jeste ω-3 masna kiselina sa pet ''cis''-dvostrukih veza, pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9, 11-12, 14-15 i 17-18. [[Dihomo-gama-linolenska kiselina]] ('''DGLA'''), tj. 8''Z'',11''Z'',14''Z''-ikozatrienska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa tri ''cis'' dvostruke veze, od kojih se svaka nalazi između ugljikovih atoma 8-9, 11-12 i 14-15.
* [[Meadova kiselina]], tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z''-ikozatrienska kiselina, je ω-9 masna kiselina koja sadrži tri ''cis'' dvostruke veze, od kojih se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9 i 11-12.

===Skraćenica===
Određeni ikozanoid se označava skraćenicom od četiri znaka, sastavljenom od:
*dvoslovne skraćenice („LT“, „EX“ ili „PG“, kao što je opisano u nastavku),&lt;ref&gt;Prostaciklin – PGI – je prethodno klasifikovan kao prostaglandin i zadržava svoj stari identifikator „PGI2“.&lt;/ref&gt;
*jedno slovo A-B-C sekvence,&lt;ref name=&quot;CyberlipidP&quot;&gt;Eikosanoidi označeni različitim slovima razlikuju se po položaju dvostrukih veza i različitim funkcionalnim grupama vezanim za molekulski skelet. Slova približno označavaju redoslijed kojim su eikozanoidi prvi put opisani u literaturi. Za dijagrame PG [A–H] pogledajte {{Cite web |last=Cyberlipid Center |title=Prostanoids |url=http://www.cyberlipid.org/prost1/pros0001.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208145938/http://www.cyberlipid.org/prost1/pros0001.htm |archive-date=2007-02-08 |access-date=2007-02-05}}&lt;/ref&gt;
* Broj u indeksu ili obični broj koji slijedi nakon trivijalnog naziva određenog eikozanoida označava broj njegovih dvostrukih veza. Primjeri su:
** Prostanoidi izvedeni iz EPA-e imaju tri dvostruke veze (npr. PGG&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; ili PGG3), dok leukotrieni izvedeni iz EPA-e imaju pet dvostrukih veza (npr. LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; ili LTB5).
** Prostanoidi izvedeni iz AA imaju dvije dvostruke veze (npr. PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ili PGG2), dok leukotrieni izvedeni iz AA imaju četiri dvostruke veze (npr. LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili LTB4).
* Hidroperoksi-, hidroksi- i okso-eikozanoidi sadrže hidroperoksi (-OOH), hidroksi (-OH) ili okso (=O) supstituent vezan za atom ugljika polinezasićene masne kiseline (PUFA) jednostrukom (-) ili dvostrukom (=) vezom. Njihovi trivijalni nazivi označavaju supstituent na sljedeći način: Hp ili HP za hidroperoksi-ostatak (npr. 5-hidroperoksi-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;Hp&lt;/u&gt;ETE ili 5-&lt;u&gt;HP&lt;/u&gt;ETE); H za hidroksi-ostatak (npr. 5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;H&lt;/u&gt;ETE); te okso- za okso-ostatak (npr. 5-okso-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;okso&lt;/u&gt;-ETE ili 5-&lt;u&gt;okso&lt;/u&gt;ETE). Broj njihovih dvostrukih veza naznačen je u njihovim punim i trivijalnim nazivima: hidroksi-metaboliti izvedeni iz AA imaju četiri (tj. „tetra” ili „T”) dvostruke veze (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;tetra&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;T&lt;/u&gt;E); hidroksi-metaboliti izvedeni iz EPA imaju pet („penta” ili „P”) dvostrukih veza (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;penta&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;P&lt;/u&gt;E); a hidroksi-metaboliti izvedeni iz DGLA imaju tri („tri” ili „Tr”) dvostruke veze (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;tri&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;Tr&lt;/u&gt;E).
[[Stereohemija]] nastalih eikosanoidnih proizvoda može se razlikovati zavisno od [[metabolički put| metaboličkog puta]]. Kod prostaglandina, to se često označava grčkim slovima (npr. PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; naspram PGF&lt;sub&gt;2β&lt;/sub&gt;). Za hidroperoksi- i hidroksi-eikosanoide, oznake ''S'' ili ''R'' određuju hiralnost njihovih supstituenata (npr. 5''S''-hidroksi-eikozatetraenska kiselina [također nazivana 5(''S'')-, 5S-hidroksi- i 5(S)-hidroksi-eikozatetraenska kiselina] nosi trivijalne nazive 5''S''-HETE, 5(''S'')-HETE, 5S-HETE ili 5(S)-HETE). Budući da enzimi koji stvaraju eikozanoide obično proizvode ''S''-izomere – bilo uz izraženu sklonost ili gotovo isključivo – upotreba oznaka ''S''/''R'' često se izostavlja (npr. 5''S''-HETE se označava kao 5-HETE). Ipak, određeni putevi sinteze eikosanoida stvaraju ''R''-izomere, a njihovi ''S''- i ''R''-[[izomer]]ni proizvodi mogu pokazivati drastično različita biološka djelovanja.&lt;ref name=&quot;pmid3191990&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rossi AG, Thomas MJ, O'Flaherty JT |year=1988 |title=Stereospecific actions of 5-hydroxyeicosatetraenoate |journal=FEBS Letters |volume=240 |issue=1–2 |pages=163–166 |doi=10.1016/0014-5793(88)80360-0 |pmid=3191990 |doi-access=free |s2cid=43027447}}&lt;/ref&gt; Izostavljanje oznaka za ''S''/''R''-izomere može dovesti do pogrešnih zaključaka. Ovdje svi hidroperoksi i hidroksi supstituenti imaju &quot;S&quot;-konfiguraciju, osim ako nije drugačije naznačeno.

===Klasični eikozanoidi===
Trenutna upotreba ograničava termin eikozanoid na:
*eikosanoide iz serije ω-6 izvedene iz arahidonske kiseline:
**[[Hidroksieikozatetraenska kiselina|Hidroksieikozatetraenske kiseline]] ('''HETE''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[5-HETE]], [[12-HETE]], [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (tj. 15-HETE), [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (tj. 20-HETE) i 19-HETE.
**[[Leukotrien|Leukotrieni]] ('''LT''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[LTA4|LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTB4|LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTC4|LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTD4|LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[LTE4|LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]].
**[[Eoksin|Eoksini]] ('''EX''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[EXA4|EXA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[EXC4|EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[EXD4|EXD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[EXE4|EXE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]].
**[[Prostanoid]]i koji obuhvataju nekoliko različitih vrsta:
***[[Prostaglandin]]i ('''PG''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****[[PGG2|PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGH2|PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGE2|PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGD2|PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGF2alpha|PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt;]], PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Prostaglandini i izoprostani}}).
***[[Prostaciklin]]i uključuju:
****[[PGI2|PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].
***[[Tromboksan]]i ('''TX''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****[[TXA2|TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] i [[TXB2|TXB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].
***[[Ciklopentenon-prostaglandin]]i uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (vidi [[Prostanoid]], PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid11301410&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Straus DS, Glass CK |year=2001 |title=Cyclopentenone prostaglandins: new insights on biological activities and cellular targets |journal=Medicinal Research Reviews |volume=21 |issue=3 |pages=185–210 |doi=10.1002/med.1006.abs |pmid=11301410}}&lt;/ref&gt;
*Eikosanoidi iz serije ω−6 izvedeni iz dihomo-gama-linolenske kiseline. Ovi [[metabolit]]i analozi su eikosanoida izvedenih iz arahidonske kiseline, ali im nedostaje [[dvostruka veza]] između ugljikovih atoma 5 i 6, te stoga imaju jednu dvostruku vezu manje od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. To su:
**PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid10682224&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Prasad KN, Hovland AR, Cole WC, Prasad KC, Nahreini P, Edwards-Prasad J, Andreatta CP |year=2000 |title=Multiple antioxidants in the prevention and treatment of Alzheimer disease: analysis of biologic rationale |journal=Clinical Neuropharmacology |volume=23 |issue=1 |pages=2–13 |doi=10.1097/00002826-200001000-00002 |pmid=10682224}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24923568&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu Y, Qian SY |year=2014 |title=Anti-cancer activities of ω-6 polyunsaturated fatty acids |journal=Biomedical Journal |volume=37 |issue=3 |pages=112–119 |doi=10.4103/2319-4170.131378 |pmc=4166599 |pmid=24923568 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
*Eikozanoidi iz serije ω−3:
**[[Resolvin]]i serije E ('''RvE''') (resolvini serije D [RvD] su metaboliti ω−3 masne kiseline sa 22 ugljikova atoma, [[dokosaheksaenske kiseline]]; vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Resolvini izvedeni iz DHA}}). RvE uključuju sljedeće metabolite eikozapentaenske kiseline:
***RvE1, 18S-RvE1, RvE2 i RvE3.
**Drugi eikosanoidi serije ω−3 izvedeni iz eikozapentaenske kiseline su analozi metabolita izvedenih iz ω−6 masnih kiselina, ali sadrže dvostruku vezu između ugljikovih atoma 17 i 18, te stoga imaju jednu dvostruku vezu više od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. Oni uključuju (HEPE je hidroksieikozapentaenska kiselina):
***5-HEPE, 12-HEPE,&lt;ref name=&quot;pmid21236358&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gomolka B, Siegert E, Blossey K, Schunck WH, Rothe M, Weylandt KH |year=2011 |title=Analysis of omega-3 and omega-6 fatty acid-derived lipid metabolite formation in human and mouse blood samples |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=94 |issue=3–4 |pages=81–87 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2010.12.006 |pmid=21236358}}&lt;/ref&gt; 15-HEPE,&lt;ref name=&quot;pmid17540633&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Zulfakar MH, Edwards M, Heard CM |year=2007 |title=Is there a role for topically delivered eicosapentaenoic acid in the treatment of psoriasis? |url=https://www.jle.com/10.1684/ejd.2007.0201 |journal=European Journal of Dermatology |volume=17 |issue=4 |pages=284–291 |doi=10.1684/ejd.2007.0201 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmid=17540633}}&lt;/ref&gt; and 20-HETE;&lt;ref name=&quot;pmid22730630&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Caramia G |year=2012 |title=[Essential fatty acids and lipid mediators. Endocannabinoids] |journal=La Pediatria Medica e Chirurgica: Medical and Surgical Pediatrics |language=it |volume=34 |issue=2 |pages=65–72 |doi=10.4081/pmc.2012.2 |pmid=22730630 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; LTA5, LTB5, LTC5, LTD5 i LTE5 (vidi {{slink|Arachidonate 5-lipoxygenase|Eicosapentaenoic acid}});&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wiktorowska-Owczarek A, Berezińska M, Nowak JZ |year=2015 |title=PUFAs: Structures, Metabolism and Functions |journal=Advances in Clinical and Experimental Medicine |volume=24 |issue=6 |pages=931–941 |doi=10.17219/acem/31243 |pmid=26771963 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGD&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGF&lt;sub&gt;3α&lt;/sub&gt;, and Δ(17)-6-keto PGF&lt;sub&gt;1α&lt;/sub&gt;;&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24996760&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tanaka N, Yamaguchi H, Furugen A, Ogura J, Kobayashi M, Yamada T, Mano N, Iseki K |year=2014 |title=Quantification of intracellular and extracellular eicosapentaenoic acid-derived 3-series prostanoids by liquid chromatography/electrospray ionization tandem mass spectrometry |journal=Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids |volume=91 |issue=3 |pages=61–71 |doi=10.1016/j.plefa.2014.04.005 |pmid=24996760}}&lt;/ref&gt; PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; (see {{slink|Essential fatty acid interactions|Counteraction}});&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot; /&gt; and TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; and TXB&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot;/&gt;
*ω−9 serija eikosanoida
**Hidroksi dobijaju se iz Meadove kiseline, metaboliziraju se u analog 5-HETE koji sadrži 3 dvostruke veze, tj. 5-HETrE (vidi {{slink|Arahidonat 5-lipoksigenaza|Mead kiselina}}).
Hidroksieikozatetraenske kiseline, leukotrieni, eoksini i prostanoidi se ponekad nazivaju &quot;klasični eikosanoidi&quot;.&lt;ref name=&quot;vandyke&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Van Dyke TE, Serhan CN |year=2003 |title=Resolution of inflammation: a new paradigm for the pathogenesis of periodontal diseases |journal=J. Dent. Res. |volume=82 |issue=2 |pages=82–90 |doi=10.1177/154405910308200202 |pmid=12562878 |s2cid=40812937}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Serhan&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Gotlinger K, Hong S, Arita M |year=2004 |title=Resolvins, docosatrienes, and neuroprotectins, novel omega-3-derived mediators, and their aspirin-triggered endogenous epimers: an overview of their protective roles in catabasis |journal=Prostaglandins Other Lipid Mediat. |volume=73 |issue=3–4 |pages=155–172 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2004.03.005 |pmid=15290791}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anderle&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Anderle P, Farmer P, Berger A, Roberts MA |year=2004 |title=Nutrigenomic approach to understanding the mechanisms by which dietary long-chain fatty acids induce gene signals and control mechanisms involved in carcinogenesis |journal=Nutrition (Burbank, Los Angeles County, Calif.) |volume=20 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1016/j.nut.2003.09.018 |pmid=14698023}}&lt;/ref&gt;
===Neklasični eikosanoidi===
Za razliku od klasičnih eikosanoida, nekoliko drugih klasa metabolita polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) nazvano je „novim”, „nalik eikosanoidima” ili „[[neklasični eikosanoidi|neklasičnim eikosanoidima]]”.&lt;ref name=&quot;Evans&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Evans AR, Junger H, Southall MD |year=2000 |title=Isoprostanes, novel eicosanoids that produce nociception and sensitize rat sensory neurons |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=293 |issue=3 |pages=912–920 |doi=10.1016/S0022-3565(24)39314-0 |pmid=10869392}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;O&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=O'Brien WF, Krammer J, O'Leary TD, Mastrogiannis DS |year=1993 |title=The effect of acetaminophen on prostacyclin production in pregnant women |journal=Am. J. Obstet. Gynecol. |volume=168 |issue=4 |pages=1164–1169 |doi=10.1016/0002-9378(93)90362-m |pmid=8475962}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11306946&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Behrendt H, Kasche A, Ebner von Eschenbach C, Risse U, Huss-Marp J, Ring J |year=2001 |title=Secretion of proinflammatory eicosanoid-like substances precedes allergen release from pollen grains in the initiation of allergic sensitization |url=http://mediatum.ub.tum.de/doc/1218757/document.pdf |journal=Int. Arch. Allergy Immunol. |volume=124 |issue=1–3 |pages=121–125 |doi=10.1159/000053688 |pmid=11306946 |s2cid=53331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10477044&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Sarau HM, Foley JJ, Schmidt DB |year=1999 |title=In vitro and in vivo pharmacological characterization of SB 201993, an eicosanoid-like LTB4 receptor antagonist with anti-inflammatory activity |journal=Prostaglandins Leukot. Essent. Fatty Acids |volume=61 |issue=1 |pages=55–64 |doi=10.1054/plef.1999.0074 |pmid=10477044}}&lt;/ref&gt; These included the following classes:
*[[Okso-eikozanoidi]] ('''okso-ETE''') uključuju sljedeće metabolite:
**[[5-okso-eikozatetraenska kiselina]] (5-okso-ETE), 12-okso-ETE (vidi {{slink|12-HETE|Dalji metabolizam}}) i 15-okso-ETE, koji su metaboliti arahidonske kiseline (vidi [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]]), te 5-okso-ETrE, koji je metabolit Meadove kiseline (vidi {{slink|Arachidonate 5-lipoxygenase|Meadova kiselina}}).
*[[Hepoksilini]] ('''Hx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** HxA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i HxB&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.
*[[Lipoksini]] ('''Lx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (vidi [[Specijalizovani medijatori rezolucije]]).
*[[Epi-lipoksini]] ('''epi-Lx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** 15-epi-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (također nazvan AT-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) i 15-epi-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (također nazvan AT-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;).
*[[Epoksi-eikozatrienske kiseline]] ('''EET''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** 5,6-EET, 8,9-EET, 11,12-EET i 14,15-EET. * [[Epoksieikozatetraenska kiselina|Epoksieikozatetraenske kiseline]] ('''EEQ''') obuhvataju sljedeće metabolite eikozapentaenske kiseline:
** 5,6-EEQ, 8,9-EEQ, 11,12-EEQ, 14,15-EEQ i 15,16-EEQ.
* [[Izoprostan]]i ('''isoP''') su derivati [[polinezasićene masne kiseline|polinezasićenih masnih kiselina]] nastali neenzimskim putem, koji se proučavaju kao markeri [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]]; One uključuju sljedeće izoprostane (isoP) izvedene iz arahidonske kiseline, koji su nazvani na osnovu strukturnih sličnosti sa prostaglandinima (PG):&lt;ref name=&quot;pmid26670350&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Czerska M, Zieliński M, Gromadzińska J |year=2016 |title=Isoprostanes - A novel major group of oxidative stress markers |journal=International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health |volume=29 |issue=2 |pages=179–190 |doi=10.13075/ijomeh.1896.00596 |pmid=26670350 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27422370&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Friedli O, Freigang S |year=2016 |title=Cyclopentenone-containing oxidized phospholipids and their isoprostanes as pro-resolving mediators of inflammation |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1862 |issue=4 |pages=382–392 |doi=10.1016/j.bbalip.2016.07.006 |pmid=27422370 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
**D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP, E&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP, A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP i J&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP; te dva izoprostana koja sadrže epoksidnu grupu: 5,6-epoksiizoprostan E&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 5,6-epoksiizoprostan A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Pokazalo se da neki od ovih izoprostana posjeduju protivupalno djelovanje (pogledajte {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Prostaglandini i izoprostani}}). Izofurani su neenzimatski nastali derivati polinezasićenih masnih kiselina koji sadrže strukturu furanskog prstena; proučavaju se kao pokazatelji [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]]. Postoji 256 potencijalno različitih izomera sa furanskim prstenom koji mogu nastati iz arahidonske kiseline.&lt;ref name=&quot;pmid27519299&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cuyamendous C, de la Torre A, Lee YY, Leung KS, Guy A, Bultel-Poncé V, Galano JM, Lee JC, Oger C, Durand T |year=2016 |title=The novelty of phytofurans, isofurans, dihomo-isofurans and neurofurans: Discovery, synthesis and potential application |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-02593271/file/Cuyamendous%20Biochimie%202016%2C%2049-62_HAL.pdf |journal=Biochimie |volume=130 |pages=49–62 |doi=10.1016/j.biochi.2016.08.002 |pmid=27519299 |s2cid=1504539}}&lt;/ref&gt;
*[[Kanabinoid|Endokanabinoidi]] su određeni [[glicerolipid]]i ili [[dopamin]] [[ester]]ificirani polinezasićenim masnim kiselinama, koji aktiviraju [[kanabinoidni receptor|kanabinoidne receptore]]. Oni uključuju sljedeće spojeve esterificirane arahidonskom kiselinom:
**[[Arahidonoiletanolamin]], [[2-arahidonoilglicerol]], [[2-arahidonil-gliceril-eter]], [[O-arahidonoil-etanolamin|''O''-arahidonoil-etanolamin]] i [[N-arahidonoil-dopamin|''N''-arahidonoil-dopamin]].
[[Metabolizam]] eikozapentaenske kiseline u HEPE spojeve, leukotriene, prostanoide i epoksieikozatetraenske kiseline, kao i metabolizam dihomo-gama-linolenske kiseline u prostanoide te Meadove kiseline u 5(S)-hidroksi-6E,8Z,11Z-eikozatriensku kiselinu (5-HETrE), 5-okso-6,8,11-eikozatriensku kiselinu (5-oxo-ETrE), LTA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i LTC&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, uključuje iste enzimske puteve koji stvaraju njihove analoge izvedene iz arahidonske kiseline.
==Biosinteza==
Eikosanoidi se obično ne skladište unutar ćelija, već se [[Biosinteza|sintetiziraju]] prema potrebi. Nastaju iz [[masne kiseline|masnih kiselina]] koje čine [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] i [[jedarna ovojnica|jedarnu ovojnicu]]. Ove masne kiseline moraju se osloboditi sa svojih mjesta u membrani, a zatim inicijalno metabolizirati u proizvode koji se najčešće dalje metaboliziraju različitim putevima kako bi se stvorio širok spektar proizvoda koje prepoznajemo kao bioaktivne eikosanoide.
===Mobilizacija masnih kiselina===
Biosinteza eikosanoida započinje kada se ćelija aktivira uslijed mehaničke traume, ishemije, drugih fizičkih poremećaja, napada [[patogen]]a ili djelovanjem signala iz obližnjih ćelija, tkiva ili patogena, kao što su hemotaksijski faktori, [[citokin]]i, [[faktori rasta]], pa čak i određeni eikosanoidi. Aktivirane ćelije zatim mobilišu enzime zvane fosfolipaze A2 (PLA2), koji su sposobni osloboditi ω-6 i ω-3 [[masne kiseline]] iz njihovih skladišta u ćelijskoj membrani. Ove masne kiseline esterskom vezom su vezane za SN2 poziciju membranskih [[fosfolipid]]a; PLA2 djeluju kao [[esteraza|esteraze]] i oslobađaju masnu kiselinu. Postoji nekoliko klasa PLA2 enzima, pri čemu se čini da je [[citosol]]na PLA2 tipa IV (cPLA2) odgovorna za oslobađanje masnih kiselina u mnogim situacijama ćelijske aktivacije. cPLA2 djeluje specifično na fosfolipide koji na svojoj SN2 poziciji sadrže AA, EPA ili GPLA. cPLA2 također može osloboditi lizofosfolipid koji postaje faktor aktivacije [[trombocit]]a (PAF).&lt;ref name=&quot;University&quot;&gt;{{Cite web |last=University of Kansas Medical Center |year=2004 |title=Eicosanoids and Inflammation |url=http://classes.kumc.edu/som/bioc801/small_group/eicosanoids/eicosanoids-2004.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20050516013327/http://classes.kumc.edu/som/bioc801/small_group/eicosanoids/eicosanoids-2004.pdf |archive-date=2005-05-16 |access-date=2007-01-05}}&lt;/ref&gt;

===Peroksidacija i reaktivne vrste kisika===
Zatim se slobodna masna kiselina oksidira putem jednog od nekoliko puteva; pogledajte tabelu &quot;Putevi&quot;. Putevi sinteze eikosanoida (posredstvom [[lipoksigenaza|lipoksigenaze]] ili [[ciklooksigenaza|COX-a]]) uključuju dodavanje [[kisik|molekularnog kisika]] (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Iako je masna kiselina [[simetrija|simetrična]], nastali eikosanoidi su [[hiralnost (hemija)|hiralni]]; oksidacije se odvijaju uz visoku [[stereoselektivnost]] (enzimske oksidacije se smatraju praktično [[stereospecifičnost|stereospecifičnim]]).
Četiri porodice [[enzim]]a pokreću katalizu pretvorbe masnih kiselina u eikosanoide ili doprinose njenom pokretanju:
*[[Ciklooksigenaza|Ciklooksigenaze]] (COX): [[COX-1]] i [[COX-2]] pokreću [[metabolizam]] [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] u [[prostanoid]]e koji sadrže dvije dvostruke veze, tj. [[prostaglandin]]e (npr. PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), [[prostaciklin]]e (tj. PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i [[tromboksan]]e (npr. TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Ova dva COX enzima također pokreću metabolizam: 
*'''a)''' [[eikozapentaenska kiselina|eikozapentaenske kiseline]] (koja ima 5 dvostrukih veza, za razliku od 4 dvostruke veze arahidonske kiseline) u prostanoidne, prostaciklinske i tromboksanske proizvode sa tri dvostruke veze, npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, te 
*'''b)''' [[dihomo-gama-linolenska kiselina|dihomo-gama-linolenske kiseline]] (koja ima tri dvostruke veze) u prostanoidne, prostaciklinske i tromboksanske proizvode sa samo jednom dvostrukom vezom, npr. PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbs M, Leng S, Devassy JG, Monirujjaman M, Aukema HM |year=2015 |title=Advances in Our Understanding of Oxylipins Derived from Dietary PUFAs |journal=Advances in Nutrition |volume=6 |issue=5 |pages=513–540 |doi=10.3945/an.114.007732 |pmc=4561827 |pmid=26374175}}&lt;/ref&gt; 
*[[Lipoksigenaza|Lipoksigenaze]] (LOX): [[Arahidonat 5-lipoksigenaza|5-lipoksigenaza]] (5-LOX ili ALOX5) pokreće metabolizam arahidonske kiseline u 5-hidroperoksi-eikozatetraensku kiselinu (5-HpETE), koja se zatim može brzo redukovati u [[5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HETE) ili dalje metabolizirati u [[leukotrien]]e (npr. LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i [[LTC4|LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]); 5-HETE se može oksidirati u [[5-okso-eikozatetraenska kiselina|5-okso-eikozatetraensku kiselinu]] (5-okso-ETE). Na sličan način, [[15-lipoksigenaza]] (15-lipoksigenaza 1, 15-LOX, 15-LOX1 ili ALOX15) pokreće metabolizam arahidonske kiseline u 15-HpETE, 15-HETE, [[eoksin]]e, 8,15-dihidroksi-eikozatetraensku kiselinu (tj. 8,15-DiHETE) i 15-okso-ETE, a [[12-lipoksigenaza]] (12-LOX ili ALOX12) pokreće [[metabolizam]] arahidonske kiseline u 12-HpETE, 12-HETE, [[hepoksilin]]e i 12-okso-ETE. Ovi enzimi također pokreću metabolizam: 
*'''a''') [[Eikozapentaenska kiselina|Eikozapentaenske kiseline]] u analoge metabolita arahidonske kiseline koji sadrže pet, umjesto četiri, dvostruke veze, npr. 5-hidroksi-eikozapentaensku kiselinu (5-HEPE), LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTC&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, 5-okso-EPE, 15-HEPE i 12-HEPE; 
*'''b)''' Dihomo-γ-linolenska kiselina (koja sadrži tri dvostruke veze) pretvara se u proizvode sa tri dvostruke veze, npr. 8-hidroksi-eikozatriensku kiselinu (8-HETrE), 12-HETrE i 15-HETrE (ova masna kiselina se ne može pretvoriti u leukotriene); a Meadova kiselina (koja sadrži tri dvostruke veze) pretvara se (posredstvom enzima ALOX5) u 5-hidroperoksi-eikozatriensku kiselinu (5-HpETrE), 5-HETrE i 5-okso-HETrE. U okviru najproučavanijeg od ovih puteva, ALOX5 metaboliše eikozapentaensku kiselinu u 5-hidroperoksi-eikozapentaensku kiselinu (5-HpEPE), 5-HEPE, LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; i 5-okso-EPE; svi ovi proizvodi su manje aktivni od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. Budući da se eikozapentaenska kiselina takmiči s arahidonskom kiselinom za vezivanje za ALOX5, stvaranje metabolita eikozapentaenske kiseline dovodi do smanjenja količine [[metabolit]]a eikozatetraenske kiseline, a time i do smanjenja signalizacije posredovane tim potonjim metabolitima.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25449650&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Powell WS, Rokach J |year=2015 |title=Biosynthesis, biological effects, and receptors of hydroxyeicosatetraenoic acids (HETEs) and oxoeicosatetraenoic acids (oxo-ETEs) derived from arachidonic acid |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=340–355 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.10.008 |pmc=5710736 |pmid=25449650}}&lt;/ref&gt; Početni monohidroperoksi i monohidroksi proizvodi nastali djelovanjem spomenutih lipoksigenaza imaju svoje hidroperoksi i hidroksilne ostatke postavljene u &quot;S&quot; [[hiralnost (hemija)|hiralnu]] konfiguraciju, te se preciznije nazivaju 5''S''-HpETE, 5''S''-HETE, 12''S''-HpETE, 12''S''-HETE, 15''S''-HpETE i 15''S''-HETE. [[ALOX12B]] (tj. arahidonat 12-lipoksigenaza, tip 12R) stvara proizvode &quot;R&quot; hiralnosti, tj. 12''R''-HpETE i 12''R''-HETE. Slično tome, [[ALOXE3]] (tj. lipoksigenaza 3 epidermalnog tipa ili eLOX3) metaboliše arahidonsku kiselinu u 12''R''-HpETE i 12''R''-HETE; međutim, to su sporedni proizvodi koje ovaj enzim stvara samo pod ograničenim uslovima. ALOXE3 prvenstveno metaboliše arahidonsku kiselinu u hepoksiline.
*[[Epoksigenaza|Epoksigenaze]]: to su enzimi [[citohrom P450]] koji stvaraju [[neklasični eikosanoidi|neklasične eikosanoidne]]] [[epoksid]]e izvedene iz: 
*'''a)''' arahidonske kiseline, i to: 5,6-epoksi-eikozatrienske kiseline (5,6-EET), 8,9-EET, 11,12-EET i 14,15-EET (vidi [[Epoksieikozatrienska kiselina]]); 
*'''b)''' Eikozapentaenska kiselina, tj. 5,6-epoksi-eikozatetraenska kiselina (5,6-EEQ), 8,9-EEQ, 11,12-EEQ, 14,15-EEQ i 17,18-EEQ (vidi [[Epoksieikozatetraenska kiselina]]); 
*'''c)''' Dihomo-γ-linolenska kiselina, tj. 8,9-epoksi-eikozadiena kiselina (8,9-EpEDE), 11,12-EpEDE i 14,15-EpEDE; i 
*'''d)''' Adrenična kiselina, tj. 7,8-epoksi-eikozatrienska kiselina (7,8-EpETrE), 10,11-EpETrE, 13,14-EpETrE i 16,17-EpETrE. Sve ove epokside različite ćelije i tkiva pretvaraju – ponekad brzo – u njihove dihidroksi metabolite. Naprimjer, 5,6-EET se pretvara u 5,6-dihidroksi-eikozatriensku kiselinu (5,6-DiHETrE), 8,9-EEQ u 8,9-dihidroksi-eikozatetraensku kiselinu (8,9-DiHETE), 11,12-EpEDE u 11,12-dihidroksi-eikozadiensku kiselinu (11,12-DiHEDE), a 16,17-EpETrE u 16,17-dihidroksi-eikozatriensku kiselinu (16,17-DiETrE).&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot; /&gt;
*[[Citokrom P450]] [[mikrosom]]ske ω-hidroksilaze: [[CYP4A11]], [[CYP4A22]], [[CYP4F2]] i [[CYP4F3]] metaboliziraju arahidonsku kiselinu prvenstveno u [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina|20-hidroksieikozatetraensku kiselinu]] (20-HETE), ali i u 16-HETE, 17-HETE, 18-HETE i 19-HETE; one također metaboliziraju eikozapentaensku kiselinu prvenstveno u 20-hidroksi-eikozapentaensku kiselinu (20-HEPE), ali i u 19-HEPE.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot;/&gt;
Dva različita enzima mogu djelovati uzastopno na polinezasićenu masnu kiselinu (PUFA) kako bi stvorila složenije metabolite. Naprimjer, ALOX5 djeluje zajedno s ALOX12 ili COX-2 tretiranim aspirinom na metaboliziranje arahidonske kiseline u [[lipoksin]]e, te s [[citokrom P450]] monooksigenazom (ili monooksigenazama), bakterijskim citokromom P450 (u inficiranim tkivima) ili COX-2 tretiranim [[aspirin]]om na metaboliziranje eikozapentaenske kiseline u [[resolvin]]e serije E (RvE) (vidi [[Specijalizirani medijatori koji podstiču rezoluciju upale]]). Kada se to dešava uz učešće enzima smještenih u različitim tipovima ćelija i uključuje prenos produkta jednog enzima u ćeliju koja koristi drugi enzim za stvaranje konačnog produkta, taj proces se naziva transćelijski [[metabolizam]] ili transćelijska biosinteza.&lt;ref name=&quot;pmid25218301&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Capra V, Rovati GE, Mangano P, Buccellati C, Murphy RC, Sala A |year=2015 |title=Transcellular biosynthesis of eicosanoid lipid mediators |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=377–382 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.09.002 |pmid=25218301}}&lt;/ref&gt;
Oksidacija lipida štetna je za ćelije, naročito kada se odvija u blizini jedra.
Postoje složeni mehanizmi za sprečavanje neželjene oksidacije. Enzimi COX, lipoksigenaze i [[fosfolipaza|fosfolipaze strogo su kontrolisani – najmanje osam proteina se aktivira radi koordinacije stvaranja leukotrijena. Nekoliko njih postoji u više [[izoforma|izoformi]].&lt;ref name=&quot;Soberman&quot;/&gt;
Oksidacija posredovana [[enzim]]ima COX ili lipoksigenazom dovodi do oslobađanja [[reaktivne vrste kisika|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS), a početni proizvodi u stvaranju eikosanoida i sami su vrlo reaktivni [[peroksid]]i. LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; može stvarati tkivnf [[addukt]]e s [[DNK]]. Druge reakcije lipoksigenaza uzrokuju oštećenje ćelija; studije na [[Murinae|mišjim]] modelima ukazuju na ulogu 15-lipoksigenaze u [[patogeneza|patogenezi]] [[ateroskleroza|ateroskleroze]].&lt;ref name=&quot;Cyrus&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Cyrus, Tillmann |last2=Witztum |first2=Joseph L. |last3=Rader |first3=Daniel J. |last4=Tangirala |first4=Rajendra |last5=Fazio |first5=Sergio |last6=Linton |first6=Macrae F. |last7=Funk |first7=Colin D. |date=June 1999 |title=Disruption of the 12/15-lipoxygenase gene diminishes atherosclerosis in apo E–deficient mice |journal=J Clin Invest |volume=103 |issue=11 |pages=1597–1604n |doi=10.1172/JCI5897 |pmc=408369 |pmid=10359569}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schewe&quot;&gt;{{Cite journal |last=Schewe T. |date=Mar–Apr 2002 |title=15-lipoxygenase-1: a prooxidant enzyme |journal=Biol. Chem. |volume=383 |issue=3–4 |pages=365–374 |doi=10.1515/BC.2002.041 |pmid=12033428 |s2cid=7487557}}&lt;/ref&gt;
Proces oksidacije pri stvaranju eikosanoida je kompartmentalizovan; to ograničava štetu koju uzrokuju peroksidi.
Enzimi uključeni u biosintezu eikosanoida (npr. glutation-S-transferaze, epoksid-hidrolaze i transportni proteini) pripadaju porodicama čije su funkcije uglavnom povezane sa ćelijskom detoksikacijom.
To sugeriše da je signalizacija putem eikosanoida možda evoluirala iz procesa detoksikacije [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS).
Ćelija vjerovatno ima određenu korist od stvaranja lipidnih hidroperoksida u neposrednoj blizini jedra.
Prostaglandini (PG) i leukotrijeni (LT) mogu tamo signalizirati ili regulisati transkripciju DNK;
LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; jeste [[ligand]] za PPARα (receptor aktiviran proliferatorom [[peroksisom]]a alfa).&lt;ref name=Funk/&gt;
''(Pogledajte dijagram za PPAR.)''
{| width=&quot;550&quot; style=&quot;border: 1px solid black; border-image: none;&quot; align=&quot;center&quot; border=&quot;0&quot;
|+'''Strukture odabranih eikosanoida'''
|-
| align=&quot;center&quot;|[[File:Prostaglandin E1.svg|200px]]
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[File:Thromboxane A2 acsv.svg|170px]]
| align=&quot;center&quot;| [[File:Leukotriene B4.svg|180px]]
|-
| align=&quot;center&quot; | Prostaglandin E&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;. Petočlani prsten je karakterističan za ovu klasu.
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Tromboksan A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Atomi kisika&lt;br /&gt; ušli su u prsten.
| align=&quot;center&quot;| Leukotrijen B&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Obratiti pažnju na tri konjugovane dvostruke veze.
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[File:Prostaglandin I2.png|200px]]
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[File:Leukotriene E4.svg|200px]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Prostaciklin I&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Drugi prsten ga razlikuje od prostaglandina.
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|Leukotrien E&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, primjer cisteinil-leukotriena.
|}

=== Putevi sinteze prostanoida ===
{{Glavni|Prostanoid#Biosinteza prostaglandina}}
I COX-1 i COX-2 (također nazivani prostaglandin-endoperoksid sintaza-1 ([[PTGS1]]), odnosno [[PTGS2]]) metaboliziraju arahidonsku kiselinu, dodavanjem molekularnog O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; između ugljikovih atoma 9 i 11, radi formiranja [[Organski peroksid|endoperoksidnog]] mosta između ta dva atoma, dodavanjem molekularnog O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na atom ugljika 15, čime nastaje 15-hidroperoksi proizvod, te stvaranjem veze ugljik-ugljik između atoma 8 i 12 radi formiranja [[ciklopentan]]skog prstena u sredini masne kiseline; pritom nastaje PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, proizvod koji ima dvije dvostruke veze manje od arahidonske kiseline. 15-hidroperoksi ostatak molekule PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; zatim se reducira u 15-[[Hidroksilna grupa|hidroksilni]] ostatak, čime nastaje PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jeste matični prostanoid iz kojeg nastaju svi ostali prostanoidi. Metabolizira se putem (vidi dijagram u članku [[Prostanoid]]): 
*'''a)''' puta [[prostaglandin E-sintaza|prostaglandin E-sintaze]], u kojem jedan od tri [[izoenzim]]a – [[PTGES]], [[PTGES2]] ili [[PTGES3]] – pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i PGB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; vidi {{slink|Prostanoid|Biosinteza prostaglandina}}); 
*'''b)''' PGF-sintaze, koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt;; 
*'''c)''' [[Prostaglandin D2-sintaza|prostaglandin D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju 15-dPGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; vidi [[Ciklopentenon-prostaglandin]]); 
*'''d)''' [[Tromboksan-sintaza|tromboksan-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju TXB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;); i 
*'''e)''' [[Prostaciklin-sintaza|prostaciklin-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju 6-keto-PGFα).&lt;ref name=&quot;pmid25343148&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Korbecki J, Baranowska-Bosiacka I, Gutowska I, Chlubek D |year=2014 |title=Cyclooxygenase pathways |journal=Acta Biochimica Polonica |volume=61 |issue=4 |pages=639–649 |doi=10.18388/abp.2014_1825 |pmid=25343148 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Claar D, Hartert TV, Peebles RS |year=2015 |title=The role of prostaglandins in allergic lung inflammation and asthma |journal=Expert Review of Respiratory Medicine |volume=9 |issue=1 |pages=55–72 |doi=10.1586/17476348.2015.992783 |pmc=4380345 |pmid=25541289}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se, ili se u nekim slučajevima pretpostavlja, da ovi putevi metabolišu eikozapentaensku kiselinu u eikosanoidne analoge navedenih proizvoda, koji sadrže tri umjesto dvije dvostruke veze, te stoga u svom nazivu nose broj 3 umjesto broja 2 (npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; umjesto PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid20558833&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simopoulos AP |year=2010 |title=Genetic variants in the metabolism of omega-6 and omega-3 fatty acids: their role in the determination of nutritional requirements and chronic disease risk |journal=Experimental Biology and Medicine |volume=235 |issue=7 |pages=785–795 |doi=10.1258/ebm.2010.009298 |pmid=20558833 |s2cid=207195131}}&lt;/ref&gt;
Proizvodi PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, nastali u prethodno navedenim putevima, mogu podleći spontanoj reakciji dehidratacije pri čemu redom nastaju PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; zatim može podleći spontanoj izomerizaciji, praćenoj reakcijom dehidratacije, čime sukcesivno nastaju Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid21843512&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Surh YJ, Na HK, Park JM, Lee HN, Kim W, Yoon IS, Kim DD |year=2011 |title=15-Deoxy-Δ¹²,¹⁴-prostaglandin J₂, an electrophilic lipid mediator of anti-inflammatory and pro-resolving signaling |journal=Biochemical Pharmacology |volume=82 |issue=10 |pages=1335–1351 |doi=10.1016/j.bcp.2011.07.100 |pmid=21843512}}&lt;/ref&gt;
PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sadrži prsten od pet ugljikovih atoma premošten molekularnim kisikom. Prostaglandini (PG) izvedeni iz njega izgubili su taj kisikov most i sadrže jednostruk, nezasićen prsten od pet ugljikovih atoma, izuzev [[tromboksan A2|tromboksana&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], koji posjeduje šesteročlani prsten sastavljen od jednog atoma kisika i pet atoma ugljika. Prsten od pet ugljikovih atoma kod prostaciklina povezan je s drugim prstenom koji se sastoji od četiri atoma ugljika i jednog atoma kisika. Također, prsten od pet članova kod ciklopentenon-prostaglandina sadrži nezasićenu vezu u [[konjugirani sistem|konjugiranom sistemu]] s [[karbonilna grupa|karbonilnom grupom]], što omogućava ovim PG-ovima da stvaraju veze s raznovrsnim bioaktivnim proteinima (za više informacija pogledajte dijagrame na stranici [[Prostanoid]]).

=== Putevi hidroksi-eikozatetraenoata (HETE) i leukotriena (LT) ===
{{Glavni|Leukotrien#Sinteza|Hidroksi-eikozatetraenska kiselina|Eoksin#Funkcija}}
Enzim [[5-lipoksigenaza]] (5-LO ili ALOX5) pretvara [[arahidonska kiselina|arahidonsku kiselinu]] u [[5-hidroperoksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroperoksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HPETE), koja se može osloboditi i brzo [[redoks|reducirati]] u [[5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HETE), djelovanjem sveprisutnih ćelijskih [[peroksidaza]] zavisnih od [[glutation|glutationa]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Powell |first1=W. S. |last2=Rokach |first2=J |year=2013 |title=The eosinophil chemoattractant 5-oxo-ETE and the OXE receptor |journal=Progress in Lipid Research |volume=52 |issue=4 |pages=651–665 |doi=10.1016/j.plipres.2013.09.001 |pmc=5710732 |pmid=24056189}}&lt;/ref&gt;  Alternativno, ALOX5 koristi svoju aktivnost LTA-sintaze za pretvaranje 5-HPETE-a u leukotrien A&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;). LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; se zatim metaboliše ili u LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; pomoću leukotrien-A&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-hidrolaze ili u leukotrien C&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) pomoću LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintaze ili [[mikrosom]]ne [[glutation]] S-transferaze 2 (MGST2). Bilo koji od ova dva potonja enzima djeluje tako što vezuje sumpor tiolne (tj. SH) grupe [[cistein]]a – unutar tripeptida glutamat-cistein-glicin – za ugljik 6 molekule LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, čime se formira LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Nakon oslobađanja iz matične ćelije, ostaci glutamata i glicina iz LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; postepeno uklanjaju se djelovanjem gama-glutamiltransferaze i dipeptidaze, pri čemu sekvencno nastaju LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;Rådmark_2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rådmark O, Werz O, Steinhilber D, Samuelsson B |year=2015 |title=5-Lipoxygenase, a key enzyme for leukotriene biosynthesis in health and disease |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=331–339 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.08.012 |pmid=25152163}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26066610&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ahmad S, Thulasingam M, Palombo I, Daley DO, Johnson KA, Morgenstern R, Haeggström JZ, Rinaldo-Matthis A |year=2015 |title=Trimeric microsomal glutathione transferase 2 displays one third of the sites reactivity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics |volume=1854 |issue=10 Pt A |pages=1365–1371 |doi=10.1016/j.bbapap.2015.06.003 |pmid=26066610}}&lt;/ref&gt; Odluka o tome da li će nastati LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; zavisi od relativnog sadržaja LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-hidrolaze u odnosu na LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintazu (ili glutation S-transferazu) u ćelijama; [[eozinofil]]i, [[mastocit]]i i alveolni [[makrofag]]i posjeduju relativno visoke razine LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintaze i shodno tome stvaraju LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; umjesto LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili u znatno većoj mjeri nego LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. 5-LOX također može djelovati u nizu sa [[citohrom]] P450 [[oksigenaza]]ma ili COX-2 tretiranim [[aspirin]]om, kako bi se stvorili rezolvini RvE1, RvE2 i 18S-RvE1 (vidi {{slink| Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale |Resolvini izvedeni iz EPA}}).
[[Enzim]] arahidonat 12-lipoksigenaza (12-LO ili ALOX12) metaboliše arahidonsku kiselinu u ''S''-stereoizomer 12-hidroperoksi-kiselineeikozatetraenske kiseline (12-HPETE), koju ćelijske peroksidaze brzo redukuju u ''S''-stereo-2-hidroksieikozatetraenske kiseline (12-HETE) ili je dalje metabolišu u hepoksilinu (Hx), kao što su HxA3 i HxB.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Pace-Asciak |first=C. R. |year=2009 |title=The hepoxilins and some analogues: A review of their biology |journal=British Journal of Pharmacology |volume=158 |issue=4 |pages=972–981 |doi=10.1111/j.1476-5381.2009.00168.x |pmc=2785520 |pmid=19422397}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dobrian |first1=A. D. |last2=Lieb |first2=D. C. |last3=Cole |first3=B. K. |last4=Taylor-Fishwick |first4=D. A. |last5=Chakrabarti |first5=S. K. |last6=Nadler |first6=J. L. |year=2011 |title=Functional and pathological roles of the 12- and 15-lipoxygenases |journal=Progress in Lipid Research |volume=50 |issue=1 |pages=115–131 |doi=10.1016/j.plipres.2010.10.005 |pmc=3012140 |pmid=20970452}}&lt;/ref&gt;
Enzimi 15-lip[[oksigenaza]]-1 (15-LO-1 ili ALOX15) i 15-lipoksigenaza-2 (15-LO-2, ALOX15B) metaboliziraju arahidonsku kiselinu u ''S''-stereoizomer 15-hidroperoksi-eikozatetraenske kiseline (15(S)-HPETE), koju ćelijske peroksidaze brzo reduciraju u ''S''-stereoizomer 15-hidroksi-eikozatetraenske kiseline (15(S)-HETE).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ivanov |first1=I |last2=Kuhn |first2=H |last3=Heydeck |first3=D |year=2015 |title=Structural and functional biology of arachidonic acid 15-lipoxygenase-1 (ALOX15) |journal=Gene |volume=573 |issue=1 |pages=1–32 |doi=10.1016/j.gene.2015.07.073 |pmc=6728142 |pmid=26216303}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wittwer |first1=J |last2=Hersberger |first2=M |year=2007 |title=The two faces of the 15-lipoxygenase in atherosclerosis |journal=Prostaglandins, Leukotrienes and Essential Fatty Acids |volume=77 |issue=2 |pages=67–77 |doi=10.1016/j.plefa.2007.08.001 |pmid=17869078}}&lt;/ref&gt; 15-lipoksigenaze (posebno ALOX15) također mogu djelovati u nizu sa 5-lipoksigenazom, 12-lipoksigenazom ili COX2 tretiranim aspirinom radi stvaranja lipoksina i epi-lipoksina, ili sa P450 oksigenazama ili COX2 tretiranim aspirinom radi stvaranja resolvina E3 (vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Resolvini izvedeni iz EPA}}).
Podskupina ω-[[hidroksilaza]] vezanih za [[mikrosom]]e, koje pripadaju porodici [[citohrom P450]] (CYP450), metaboliše arahidonsku kiselinu u [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina|20-hidroksieikozatetraensku kiselinu]] (20-HETE) i 19-hidroksieikozatetraensku kiselinu, putem reakcije [[omega-oksidacija|omega-oksidacije]].&lt;ref name=&quot;Kroetz_2005&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kroetz DL, Xu F |year=2005 |title=Regulation and inhibition of arachidonic acid omega-hydroxylases and 20-HETE formation |journal=Annual Review of Pharmacology and Toxicology |volume=45 |pages=413–438 |doi=10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.100045 |pmid=15822183}}&lt;/ref&gt;

=== Epoksi-eikosanoidni put ===
Ljudske [[citorom]] P450 (CYP) epoksigenaze – CYP1A1, CYP1A2, CYP2C8, CYP2C9, CYP2C18, CYP2C19, CYP2E1, CYP2J2 i CYP2S1 – metaboliziraju arahidonsku kiselinu u neklasične [[epoksi-eikozatrienska kiselina|epoksi-eikozatrienske kiseline]] (EET-ove), pretvaranjem jedne od [[dvostruka veza|dvostrukih veza]] masne kiseline u [[epoksid]], čime nastaje jedan ili više sljedećih EET-ova: 14,15-ETE, 11,12-EET, 8,9-ETE i 4,5-ETE.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=L |last2=Mäki-Petäjä |first2=K |last3=Cheriyan |first3=J |last4=McEniery |first4=C |last5=Wilkinson |first5=I. B. |year=2015 |title=The role of epoxyeicosatrienoic acids in the cardiovascular system |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |volume=80 |issue=1 |pages=28–44 |doi=10.1111/bcp.12603 |pmc=4500322 |pmid=25655310}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spector |first1=A. A. |last2=Kim |first2=H. Y. |year=2015 |title=Cytochrome P450 epoxygenase pathway of polyunsaturated fatty acid metabolism |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=356–365 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.07.020 |pmc=4314516 |pmid=25093613}}&lt;/ref&gt;  14,15-EET i 11,12-EET su glavni EET koji proizvode tkiva sisara, uključujući ljudska.&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Fer |first1=M |last2=Dréano |first2=Y |last3=Lucas |first3=D |last4=Corcos |first4=L |last5=Salaün |first5=J. P. |last6=Berthou |first6=F |last7=Amet |first7=Y |year=2008 |title=Metabolism of eicosapentaenoic and docosahexaenoic acids by recombinant human cytochromes P450 |journal=Archives of Biochemistry and Biophysics |volume=471 |issue=2 |pages=116–125 |doi=10.1016/j.abb.2008.01.002 |pmid=18206980}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pharmacol Ther 2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shahabi |first1=P |last2=Siest |first2=G |last3=Meyer |first3=UA |last4=Visvikis-Siest |first4=S |year=2014 |title=Human cytochrome P450 epoxygenases: Variability in expression and role in inflammation-related disorders |journal=Pharmacology &amp; Therapeutics |volume=144 |issue=2 |pages=134–161 |doi=10.1016/j.pharmthera.2014.05.011 |pmid=24882266}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Frömel |first1=T |last2=Kohlstedt |first2=K |last3=Popp |first3=R |last4=Yin |first4=X |last5=Awwad |first5=K |last6=Barbosa-Sicard |first6=E |last7=Thomas |first7=AC |last8=Lieberz |first8=R |last9=Mayr |first9=M |last10=Fleming |first10=I |year=2013 |title=Cytochrome P4502S1: A novel monocyte/macrophage fatty acid epoxygenase in human atherosclerotic plaques |journal=Basic Research in Cardiology |volume=108 |issue=1 |page=319 |doi=10.1007/s00395-012-0319-8 |pmid=23224081 |s2cid=9158244}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Fleming |first=I |year=2014 |title=The pharmacology of the cytochrome P450 epoxygenase/soluble epoxide hydrolase axis in the vasculature and cardiovascular disease |journal=Pharmacological Reviews |volume=66 |issue=4 |pages=1106–1140 |doi=10.1124/pr.113.007781 |pmid=25244930 |s2cid=39465144}}&lt;/ref&gt; Isti CYP enzimi, ali i CYP4A1, CYP4F8 i CYP4F12, metaboliziraju eikozapentaensku kiselinu u pet epoksidnih oblika eikozatetraenske kiseline (EEQ), i to: 17,18-EEQ, 14,15-EEQ, 11,12-EEQ, 8,9-EEQ i 5,6-EEQ.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Westphal |first1=C |last2=Konkel |first2=A |last3=Schunck |first3=WH |year=2011 |title=CYP-eicosanoids--a new link between omega-3 fatty acids and cardiac disease? |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=96 |issue=1–4 |pages=99–108 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2011.09.001 |pmid=21945326}}&lt;/ref&gt;

==Funkcija, farmakologija i klinički značaj==
U sljedećoj tabeli naveden je izbor glavnih eikozanoida koji posjeduju klinički relevantnu biološku aktivnost, ćelijskih receptora (vidi [[Površinskoćelijski receptor]]) koje oni stimulišu ili – tamo gdje je to naznačeno – blokiraju (antagoniziraju), kako bi ostvarili tu aktivnost, nekih od glavnih funkcija koje regulišu (bilo da ih podstiču ili inhibiraju) kod ljudi i mišjih modela, te nekih aspekata njihove povezanosti s bolestima kod ljudi.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Eikosanoid !! Ciljni receptori !! Regulirane funkcije !! Klinički značaj
|-
| PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[PTGER1]], [[PTGER2]], [[PTGER3]], [[PTGER4]] || [[upala]]; povišena tjelesna temperatura; percepcija bola; [[alodinija]]; [[porođaj]] || [[NSAIL]] inhibiraju njegovu proizvodnju radi smanjenja upale, povišene temperature i bola; koristi se za poticanje porođaja; [[abortifacijens]]]]&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17767353&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Matsuoka T, Narumiya S |year=2007 |title=Prostaglandin receptor signaling in disease |journal=TheScientificWorldJournal |volume=7 |pages=1329–1347 |doi=10.1100/tsw.2007.182 |pmc=5901339 |pmid=17767353 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24941907&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Thomas J, Fairclough A, Kavanagh J, Kelly AJ |year=2014 |title=Vaginal prostaglandin (PGE2 and PGF2a) for induction of labour at term |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2014 |issue=6 |article-number=CD003101 |doi=10.1002/14651858.CD003101.pub3 |pmc=7138281 |pmid=24941907}}&lt;/ref&gt;
|-
| PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Prostaglandin DP1 receptor|Prostaglandinski DP1 receptor]] 1, [[Prostaglandinski DP2 receptor|Prostaglandin DP2 receptor]] || alergijske reakcije; alodinija; rast kose || NSAIL mogu djelovati na njega radi inhibicije alodinije i gubitka kose muškog tipa&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27424565&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rossi A, Anzalone A, Fortuna MC, Caro G, Garelli V, Pranteda G, Carlesimo M |year=2016 |title=Multi-therapies in androgenetic alopecia: review and clinical experiences |journal=Dermatologic Therapy |volume=29 |issue=6 |pages=424–432 |doi=10.1111/dth.12390 |pmid=27424565 |hdl-access=free |hdl=11573/877469 |s2cid=45963890}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22440736&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Garza LA, Liu Y, Yang Z, Alagesan B, Lawson JA, Norberg SM, Loy DE, Zhao T, Blatt HB, Stanton DC, Carrasco L, Ahluwalia G, Fischer SM, FitzGerald GA, Cotsarelis G |year=2012 |title=Prostaglandin D2 inhibits hair growth and is elevated in bald scalp of men with androgenetic alopecia |journal=Science Translational Medicine |volume=4 |issue=126 |pages=126ra34 |doi=10.1126/scitranslmed.3003122 |pmc=3319975 |pmid=22440736}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15369681&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hata AN, Breyer RM |year=2004 |title=Pharmacology and signaling of prostaglandin receptors: multiple roles in inflammation and immune modulation |journal=Pharmacology &amp; Therapeutics |volume=103 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1016/j.pharmthera.2004.06.003 |pmid=15369681}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748744&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Figueiredo-Pereira ME, Corwin C, Babich J |year=2016 |title=Prostaglandin J2: a potential target for halting inflammation-induced neurodegeneration |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=1363 |issue=1 |pages=125–137 |bibcode=2016NYASA1363..125F |doi=10.1111/nyas.12987 |pmc=4801700 |pmid=26748744}}&lt;/ref&gt;
|-
| TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Tromboksanski receptor]]i α i β || agregacija krvnih [[trombocit]]a; [[zgrušavanje krvi]]; alergijske reakcije || NSAIL inhibiraju njegovu proizvodnju kako bi smanjili učestalost [[moždani udar|moždanih]] i [[srčani udar|srčanih udara]]&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26621246&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hoxha M, Buccellati C, Capra V, Garella D, Cena C, Rolando B, Fruttero R, Carnevali S, Sala A, Rovati GE, Bertinaria M |year=2016 |title=In vitro pharmacological evaluation of multitarget agents for thromboxane prostanoid receptor antagonism and COX-2 inhibition |url=https://iris.unito.it/retrieve/handle/2318/1551575/113257/Pharmacol%20res%20_open_access.pdf |journal=Pharmacological Research |volume=103 |pages=132–143 |doi=10.1016/j.phrs.2015.11.012 |pmid=26621246 |hdl=2318/1551575|s2cid=12881002 }}&lt;/ref&gt;
|-
| PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Prostaciklinski receptor]] || agregacija [[trombocit]]a, kontrakcija glatkih mišića krvnih sudova || analozi PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; koji se koriste za liječenje vaskularnih poremećaja kao što su [[plućna hipertenzija]], [[Raynaudov sindrom]] i [[Buergerova bolest]]&lt;ref name=&quot;pmid27465880&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cruz JE, Ward A, Anthony S, Chang S, Bae HB, Hermes-DeSantis ER |year=2016 |title=Evidence for the Use of Epoprostenol to Treat Raynaud's Phenomenon With or Without Digital Ulcers: A Review of the Literature |journal=The Annals of Pharmacotherapy |volume=50 |issue=12 |pages=1060–1067 |doi=10.1177/1060028016660324 |pmid=27465880 |s2cid=38333954}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748508&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=O'Connell C, Amar D, Boucly A, Savale L, Jaïs X, Chaumais MC, Montani D, Humbert M, Simonneau G, Sitbon O |year=2016 |title=Comparative Safety and Tolerability of Prostacyclins in Pulmonary Hypertension |journal=Drug Safety |volume=39 |issue=4 |pages=287–294 |doi=10.1007/s40264-015-0365-x |pmid=26748508 |s2cid=24852012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cacione |first1=Daniel G. |last2=Macedo |first2=Cristiane R. |last3=do Carmo Novaes |first3=Frederico |last4=Baptista-Silva |first4=Jose Cc |date=4 May 2020 |title=Pharmacological treatment for Buerger's disease |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=5 |issue=5 |article-number=CD011033 |doi=10.1002/14651858.CD011033.pub4 |issn=1469-493X |pmc=7197514 |pmid=32364620}}&lt;/ref&gt;
|-
| 15-d-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[PPARγ]], [[Prostaglandinski receptor DP2]] || inhibira upalu i rast ćelija || inhibira različite upalne odgovore na životinjskim modelima; strukturni model za razvoj protivupalnih sredstava&lt;ref name=&quot;pmid11301410&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15369681&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748744&quot; /&gt;
|-
| 20-HETE || ? || vazokonstrikcija, inhibira trombocite || [[mutacije]] koje dovode do inaktivacije enzima [[CYP2U1]] (odgovornog za stvaranje 20-HETE) povezane su sa [[nasljedna spazamska paraliza|nasljednom spazamskom paraplegijom]]&lt;ref name=&quot;pmid24337409&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Citterio A, Arnoldi A, Panzeri E, D'Angelo MG, Filosto M, Dilena R, Arrigoni F, Castelli M, Maghini C, Germiniasi C, Menni F, Martinuzzi A, Bresolin N, Bassi MT |year=2014 |title=Mutations in CYP2U1, DDHD2 and GBA2 genes are rare causes of complicated forms of hereditary spastic paraparesis |url=https://air.unimi.it/bitstream/2434/421160/2/Citterio%20J%20Neurol%202014.pdf |journal=Journal of Neurology |volume=261 |issue=2 |pages=373–381 |doi=10.1007/s00415-013-7206-6 |pmid=24337409 |hdl=2434/421160 |s2cid=19189811}}&lt;/ref&gt;  
|-
| 5-Okso-ETE || [[OXER1]] || hemotaktsijski faktor i aktivator eozinofila || potrebna su istraživanja kako bi se utvrdilo da li inhibicija njegove proizvodnje ili djelovanja sprečava alergijske reakcije&lt;ref name=&quot;pmid25449650&quot; /&gt;
|-
| LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[LTB4R]], [[LTB4R2]] || [[hemotaksija|hemotaksijski]] faktor i aktivator [[leukocit]]a; [[upala]] || dosadašnja istraživanja nisu pokazala jasne koristi od primjene antagonista LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; receptora kod upalnih bolesti kod ljudi &lt;ref name=&quot;pmid25572555&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Liu M, Yokomizo T |year=2015 |title=The role of leukotrienes in allergic diseases |journal=Allergology International |volume=64 |issue=1 |pages=17–26 |doi=10.1016/j.alit.2014.09.001 |pmid=25572555 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21771892&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bäck M, Dahlén SE, Drazen JM, Evans JF, Serhan CN, Shimizu T, Yokomizo T, Rovati GE |year=2011 |title=International Union of Basic and Clinical Pharmacology. LXXXIV: leukotriene receptor nomenclature, distribution, and pathophysiological functions |journal=Pharmacological Reviews |volume=63 |issue=3 |pages=539–584 |doi=10.1124/pr.110.004184 |pmid=21771892 |doi-access=free |s2cid=5563700}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24588652&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bäck M, Powell WS, Dahlén SE, Drazen JM, Evans JF, Serhan CN, Shimizu T, Yokomizo T, Rovati GE |year=2014 |title=Update on leukotriene, lipoxin and oxoeicosanoid receptors: IUPHAR Review 7 |journal=British Journal of Pharmacology |volume=171 |issue=15 |pages=3551–3574 |doi=10.1111/bph.12665 |pmc=4128057 |pmid=24588652}}&lt;/ref&gt;
|-
| LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[CYSLTR1]], [[CYSLTR2]], [[GPR17]] || vaskularna propusnost; kontrakcija glatkih mišića krvnih sudova; [[alergija]] || antagonisti CYSLTR1 koji se koriste kod [[astma|astme]], kao i kod drugih alergijskih i alergoidnih reakcija &lt;ref name=&quot;pmid26385352&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cingi C, Muluk NB, Ipci K, Şahin E |year=2015 |title=Antileukotrienes in upper airway inflammatory diseases |journal=Current Allergy and Asthma Reports |volume=15 |issue=11 |article-number=64 |doi=10.1007/s11882-015-0564-7 |pmid=26385352 |s2cid=38854822}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20886028&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nettis E, D'Erasmo M, Di Leo E, Calogiuri G, Montinaro V, Ferrannini A, Vacca A |year=2010 |title=The employment of leukotriene antagonists in cutaneous diseases belonging to allergological field |journal=Mediators of Inflammation |volume=2010 |pages=1–6 |doi=10.1155/2010/628171 |pmc=2945673 |pmid=20886028 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
| LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[CYSLTR1]], [[CYSLTR2]], [[GPR17]] || vaskularna propusnost; [[mišićna kontrakcija|kontrakcija glatkih mišića]] krvnih sudova; alergija || antagonisti CYSLTR1 koji se koriste kod astme, kao i kod drugih alergijskih i reakcija sličnih alergijskim&lt;ref name=&quot;pmid25572555&quot; /&gt;
|-
| LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[GPR99]] || povećava vaskularnu propusnost i lučenje [[mucin]]a u disajnim putevima || smatra se da doprinosi astmi, kao i drugim alergijskim i reakcijama sličnim alergijskim &lt;ref name=&quot;pmid23504326&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kanaoka Y, Maekawa A, Austen KF |year=2013 |title=Identification of GPR99 protein as a potential third cysteinyl leukotriene receptor with a preference for leukotriene E4 ligand |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=288 |issue=16 |pages=10967–10972 |doi=10.1074/jbc.C113.453704 |pmc=3630866 |pmid=23504326 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
| LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[FPR2]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale – klasa supresora upalne reakcije &lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Romano M, Cianci E, Simiele F, Recchiuti A |year=2015 |title=Lipoxins and aspirin-triggered lipoxins in resolution of inflammation |journal=European Journal of Pharmacology |volume=760 |pages=49–63 |doi=10.1016/j.ejphar.2015.03.083 |pmid=25895638}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chiang N, Serhan CN, Dahlén SE, Drazen JM, Hay DW, Rovati GE, Shimizu T, Yokomizo T, Brink C |year=2006 |title=The lipoxin receptor ALX: potent ligand-specific and stereoselective actions in vivo |journal=Pharmacological Reviews |volume=58 |issue=3 |pages=463–487 |doi=10.1124/pr.58.3.4 |pmid=16968948 |s2cid=6496181}}&lt;/ref&gt;
|-
| LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[FPR2]], [[GPR32]], [[AHR]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale (klasa supresora upalne reakcije)&lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot; /&gt;
|-
| RvE1 || [[CMKLR1]], inhibira [[BLT]], [[TRPV1]], [[TRPV3]], [[NMDAR]], [[TNFR]] || inhibira funkcije proinflamatornih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale (klasa supresora upalne reakcije); takođe suzbija percepciju bola &lt;ref name=&quot;pmid25052386&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Qu Q, Xuan W, Fan GH |year=2015 |title=Roles of resolvins in the resolution of acute inflammation |journal=Cell Biology International |volume=39 |issue=1 |pages=3–22 |doi=10.1002/cbin.10345 |pmid=25052386 |s2cid=10160642}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26339646&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lim JY, Park CK, Hwang SW |year=2015 |title=Biological Roles of Resolvins and Related Substances in the Resolution of Pain |journal=BioMed Research International |volume=2015 |article-number=830930 |doi=10.1155/2015/830930 |pmc=4538417 |pmid=26339646 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25359497&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N, Dalli J, Levy BD |year=2015 |title=Lipid mediators in the resolution of inflammation |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Biology |volume=7 |issue=2 |article-number=a016311 |doi=10.1101/cshperspect.a016311 |pmc=4315926 |pmid=25359497}}&lt;/ref&gt;
|-
| RvE2 || [[CMKLR1]], [[antagonist receptora]] [[BLT]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || klasa specijalizovanih prorezolutornih medijatora koji suzbijaju upalnu reakciju &lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25359497&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23747022&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N |year=2013 |title=Resolution phase lipid mediators of inflammation: agonists of resolution |journal=Current Opinion in Pharmacology |volume=13 |issue=4 |pages=632–640 |doi=10.1016/j.coph.2013.05.012 |pmc=3732499 |pmid=23747022}}&lt;/ref&gt;
|-
| 14,15-EET || ? || [[vazodilatacija]], inhibira [[trombocit]]e i proupalne ćelije || uloga/e u bolestima kod ljudi još uvijek nije/su dokazana/e &lt;ref name=&quot;pmid25655310&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yang L, Mäki-Petäjä K, Cheriyan J, McEniery C, Wilkinson IB |year=2015 |title=The role of epoxyeicosatrienoic acids in the cardiovascular system |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |volume=80 |issue=1 |pages=28–44 |doi=10.1111/bcp.12603 |pmc=4500322 |pmid=25655310}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ClinicalTrialsGov|NCT00847899|Evaluation of Soluble Epoxide Hydrolase (s-EH) Inhibitor in Patients With Mild to Moderate Hypertension and Impaired Glucose Tolerance}}&lt;/ref&gt;
|}

===Prostanoidi===
{{glavni|Prostaglandin|Prostaciklin|Tromboksan}}
Poznato je da mnogi prostanoidi posreduju u lokalnim simptomima [[upala|upale]]: [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciji]] ili [[vazodilatacija|vazodilataciji]], [[koagulacija|koagulaciji]], [[bol|bolu]] i [[povišena tjelesna temperatura|povišenoj tjelesnoj temperaturi]]. Inhibicija COX-1 i/ili inducibilnih [[izoforma|izoformi]] COX-2 glavna je karakteristika [[NSAIL|NSAIL-a]] (nesteroidnih antiupalnih lijekova), kao što je [[aspirin]]. Prostanoidi također aktiviraju PPAR&lt;sub&gt;γ&lt;/sub&gt; članove porodice steroidnih/tiroidnih [[jedarni receptor|jedarnih hormonskih receptora]] i direktno utiču na [[transkripcija (genetika)|transkripciju gena]].&lt;ref name=&quot;Bos&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bos C, Richel D, Ritsema T, Peppelenbosch M, Versteeg H |year=2004 |title=Prostanoids and prostanoid receptors in signal transduction |journal=Int J Biochem Cell Biol |volume=36 |issue=7 |pages=1187–1205 |doi=10.1016/j.biocel.2003.08.006 |pmid=15109566}}&lt;/ref&gt;
Prostanoidi imaju brojne druge značaje za kliničku medicinu, što potvrđuje njihova primjena, kao i primjena njihovih stabilnijih farmakoloških analoga te antagonista njihovih receptora, kako je prikazano u sljedećoj tabeli.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Lijek !! Tip !! Medicinsko stanje ili upotreba !! !! Lijek !! Tip !! Medicinsko stanje ili upotreba
|-
| [[Alprostadil]] || [[PGE1|PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] || [[Erektilna disfunkcija]], održavanje prohodnosti [[ductus arteriosus|ductus arteriosusa]] kod [[fetus|fetusa]] || || [[Beraprost]] || Analog PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Plućna hipertenzija]], prevencija [[reperfuzijska povreda|reperfuzijske povrede]]
|-
| [[Bimatoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[Karboprost]]  || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || Indukcija porođaja, abortivno sredstvo u ranoj trudnoći
|-
| [[Dinoproston]] || PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || Indukcija porođaja || || [[Iloprost]] || Analog PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Hipertenzija plućne arterije]]
|-
| [[Latanoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[Misoprostol]] || Analog PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; || [[čir na želucu|Želučani čirevi]], [[indukcija porođaja]], [[abortivno sredstvo]]
|-
| [[Travoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[U46619]] || Analog TX dužeg djelovanja || Samo za istraživanje
|-
|}

===Prostaglandini ciklopentenonskog tipa===
{{glavni|Prostaglandini ciklopentenonskog tipa}}
PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ispoljavaju širok spektar protivupalnih i rezolucijskih (pro-rezolucijskih) djelovanja na upalu u različitim životinjskim modelima.&lt;ref name=&quot;pmid21843512&quot; /&gt; Stoga se čini da djeluju na način sličan [[specijalizirani medijator upalne rezolucije|specijaliziranim medijatorima rezolucije upale]] (SPM), iako se jedan od njihovih mehanizama djelovanja – stvaranje [[kovalentna veza| kovalentnih veza]] sa ključnim signalnim proteinima – razlikuje od mehanizama specijalizovanih medijatora rezolucije upale.

===HETE i okso-ETE===
{{glavni|5-Hidroksieikozatetraenska kiselina|5-Okso-eikozatetraenska kiselina|12-Hidroksieikozatetraenska kiselina|15-Hidroksieikozatetraenska kiselina|20-Hidroksieikozatetraenska kiselina}}
Kao što je navedeno na njihovim pojedinačnim Wikipedia stranicama, [[5-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (koja, poput 5-okso-eikozatetraenske kiseline, djeluje putem receptora OXER1), [[5-okso-eikozatetraenska kiselina]], [[12-hidroksieikozatetraenska kiselina]], [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]] i [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina]] pokazuju brojne aktivnosti u životinjskim i ljudskim ćelijama, kao i u [[modelni organizam|životinjskim modelima]], a koje su povezane, naprimjer, sa upalom, alergijskim reakcijama, rastom ćelija raka, protokom krvi u tkivima i/ili krvnim pritiskom. Međutim, njihova funkcija i značaj za ljudsku fiziologiju i patologiju još uvijek nisu utvrđeni.
===Leukotrieni===
{{glavni|Leukotrien}}
Tri cisteinil-leukotriena – LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; – snažni su bronhokonstriktori, uzročnici povećane vaskularne propusnosti u postkapilarnim venulama i stimulatori lučenja sluzi; oslobađaju se iz plućnog tkiva astmatičara izloženih specifičnim alergenima. Imaju patofiziološku ulogu u različitim vrstama reakcija preosjetljivosti neposrednog tipa.&lt;ref name=&quot;Samuelsson83&quot;&gt;{{Cite journal |last=Samuelsson B |date=May 1983 |title=Leukotrienes: mediators of immediate hypersensitivity reactions and inflammation |journal=Science |volume=220 |issue=4597 |pages=568–575 |bibcode=1983Sci...220..568S |doi=10.1126/science.6301011 |pmid=6301011}}&lt;/ref&gt; Lijekovi koji blokiraju njihovu aktivaciju receptora [[CYSLTR1]] – konkretno [[montelukast]], [[zafirlukast]] i [[pranlukast]] – koriste se klinički kao terapija održavanja kod [[astma|astme]] i [[rinitis|rinitisa]] izazvanih alergenima, [[astma|astme]] i [[rinitis]]a izazvanih [[nesteroidni antiinflamatorni lijek|nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima]] (vidjeti [[respiratorna bolest pogoršana aspirinom]]); astme izazvane fizičkim naporom i hladnim zrakom (vidjeti [[bronhokonstrikcija izazvana fizičkim naporom]]); te [[apneja u snu|apneje u snu]] kod djece uslijed hipertrofije adenoida i [[krajnik]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21936577&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Haeggström JZ, Funk CD |year=2011 |title=Lipoxygenase and leukotriene pathways: biochemistry, biology, and roles in disease |url=https://zenodo.org/record/3424215 |journal=Chemical Reviews |volume=111 |issue=10 |pages=5866–5898 |doi=10.1021/cr200246d |pmid=21936577 }}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24313690&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Anwar Y, Sabir JS, Qureshi MI, Saini KS |year=2014 |title=5-lipoxygenase: a promising drug target against inflammatory diseases-biochemical and pharmacological regulation |journal=Current Drug Targets |volume=15 |issue=4 |pages=410–422 |doi=10.2174/1389450114666131209110745 |pmid=24313690}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26980339&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kar M, Altıntoprak N, Muluk NB, Ulusoy S, Bafaqeeh SA, Cingi C |date=March 2016 |title=Antileukotrienes in adenotonsillar hypertrophy: a review of the literature |journal=European Archives of Oto-Rhino-Laryngology |volume=273 |issue=12 |pages=4111–4117 |doi=10.1007/s00405-016-3983-8 |pmid=26980339 |s2cid=31311115}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26678823&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Oussalah A, Mayorga C, Blanca M, Barbaud A, Nakonechna A, Cernadas J, Gotua M, Brockow K, Caubet JC, Bircher A, Atanaskovic M, Demoly P, K Tanno L, Terreehorst I, Laguna JJ, Romano A, Guéant JL |date=April 2016 |title=Genetic variants associated with drugs-induced immediate hypersensitivity reactions: a PRISMA-compliant systematic review |url=https://archive-ouverte.unige.ch/unige:83795/ATTACHMENT01 |journal=Allergy |volume=71 |issue=4 |pages=443–462 |doi=10.1111/all.12821 |pmid=26678823 |doi-access=free |s2cid=13352894}}&lt;/ref&gt; Kada se kombinuju sa terapijom antihistaminicima, takođe se čine korisnim za liječenje urtikarijskih oboljenja, kao što je [[koprivnjača]].&lt;ref name=&quot;pmid25515967&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mitchell S, Balp MM, Samuel M, McBride D, Maurer M |year=2015 |title=Systematic review of treatments for chronic spontaneous urticaria with inadequate response to licensed first-line treatments |journal=International Journal of Dermatology |volume=54 |issue=9 |pages=1088–1104 |doi=10.1111/ijd.12727 |pmid=25515967 |s2cid=23250789}}&lt;/ref&gt;

===Lipoksini i epilipoksini===
{{glavni|Lipoksin}}
LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, 15-epi-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i 15-epi-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, poput ostalih predstavnika klase eikosanoida poznatih kao [[specijalizovani medijatori za rezoluciju upale]], posjeduju protivupalno djelovanje i podstiču povlačenje upale. U [[randomizirano kontrolisano ispitivanje|randomiziranom kontrolisanom ispitivanju]] provedenom na 60 dojenčadi, AT-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i relativno stabilan analog LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (15-''R/S''-metil-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) smanjili su težinu [[ekcem]]a&lt;ref name=&quot;pmid22834636&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wu SH, Chen XQ, Liu B, Wu HJ, Dong L |year=2013 |title=Efficacy and safety of 15(R/S)-methyl-lipoxin A(4) in topical treatment of infantile eczema |journal=The British Journal of Dermatology |volume=168 |issue=1 |pages=172–178 |doi=10.1111/j.1365-2133.2012.11177.x |pmid=22834636 |s2cid=31721094}}&lt;/ref&gt; and, in another study, inhaled LXA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; smanjena bronhoprovokacija izazvana supstancom LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; kod pacijenata sa astmom.&lt;ref name=&quot;pmid26688348&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Basil MC, Levy BD |year=2016 |title=Specialized pro-resolving mediators: endogenous regulators of infection and inflammation |journal=Nature Reviews. Immunology |volume=16 |issue=1 |pages=51–67 |doi=10.1038/nri.2015.4 |pmc=5242505 |pmid=26688348}}&lt;/ref&gt;

===Eoksini===
{{glavni|Eoksin}}
Eoksini (EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, EXD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, EXE&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) opisani su nedavno. Oni podstiču vaskularnu propustljivost u ''[[ex vivo]]'' modelnom sistemu ljudskog vaskularnog [[endotel]]a,&lt;ref name=&quot;Primary eosinophils and mast cells&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Feltenmark S, Gautam N, Brunnström A, Griffiths W, Backman L, Edenius C, Lindbom L, Björkholm M, Claesson HE |date=January 2008 |title=Eoxins are proinflammatory arachidonic acid metabolites produced via the 15-lipoxygenase-1 pathway in human eosinophils and mast cells |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=105 |issue=2 |pages=680–685 |bibcode=2008PNAS..105..680F |doi=10.1073/pnas.0710127105 |pmc=2206596 |pmid=18184802 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i u manjoj studiji na 32 dobrovoljca, također proizvodnja EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; od strane [[eozinofil]]a izolovanih od osoba s teškim oblikom astme i intolerancijom na [[aspirin]] bila je veća nego kod zdravih dobrovoljaca i pacijenata s blagim oblikom astme; sugerira se da ovi nalazi ukazuju na to da eoksini imaju proupalno djelovanje te da su stoga potencijalno uključeni u različite alergijske reakcije.&lt;ref name=&quot;pmid23921438&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=James A, Daham K, Backman L, Brunnström A, Tingvall T, Kumlin M, Edenius C, Dahlén SE, Dahlén B, Claesson HE |year=2013 |title=The influence of aspirin on release of eoxin C4, leukotriene C4 and 15-HETE, in eosinophilic granulocytes isolated from patients with asthma |journal=Int. Arch. Allergy Immunol. |volume=162 |issue=2 |pages=135–142 |doi=10.1159/000351422 |pmid=23921438 |s2cid=29180895}}&lt;/ref&gt; Production of eoxins by Reed–Sternberg cells has also led to suggestion that they are involved in [[Hodgkins disease]].&lt;ref name=&quot;pmid19130894&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Claesson HE |year=2009 |title=On the biosynthesis and biological role of eoxins and 15-lipoxygenase-1 in airway inflammation and Hodgkin lymphoma |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=89 |issue=3–4 |pages=120–125 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2008.12.003 |pmid=19130894}}&lt;/ref&gt; Međutim, klinički značaj eoksina još uvijek nije dokazan.

===Metaboliti resolvina iz eikozapentaenske kiseline===
{{glavni|Resolvin}}
RvE1, 18S-RvE1, RvE2 i RvE3, poput ostalih članova klase eikosanoida poznatih kao specijalizovani medijatori za rezoluciju upale, posjeduju protivupalno djelovanje i sposobnost suzbijanja upale. Sintetski analog spoja RvE1 trenutno prolazi kroz III fazu kliničkog ispitivanja (vidi [[Faze kliničkog istraživanja]]) radi liječenja [[sindrom suhog oka|sindroma suhog oka]] uzrokovanog upalom; pored ove studije, u toku su i druga klinička ispitivanja (NCT01639846, NCT01675570, NCT00799552 i NCT02329743) u kojima se koristi analog RvE1 za liječenje različitih oboljenja oka.&lt;ref name=&quot;pmid26688348&quot;/&gt; RvE1 je također predmet kliničkih razvojnih studija za liječenje neurodegenerativnih bolesti i [[gubitak sluha| gubitka sluha]].&lt;ref name=&quot;pmid25857211&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N, Dalli J |year=2015 |title=The resolution code of acute inflammation: Novel pro-resolving lipid mediators in resolution |journal=Seminars in Immunology |volume=27 |issue=3 |pages=200–215 |doi=10.1016/j.smim.2015.03.004 |pmc=4515371 |pmid=25857211}}&lt;/ref&gt;

===Ostali metaboliti eikozapentaenske kiseline===
[[Metabolit]]i eikozapentaenske kiseline koji su analozi odgovarajućih prostanoida, HETE-a i leukotriena (LT) izvedenih iz arahidonske kiseline uključuju: prostanoide serije 3 (npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGD&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGF&lt;sub&gt;3α&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), hidroksieikozapentaenske kiseline (npr. 5-HEPE, 12-HEPE, 15-HEPE i 20-HEPE) te leukotriene serije 5 (npr. LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTC&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTD&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;). Za mnoge prostanoide serije 3, hidroksieikozapentaenske kiseline i leukotriene serije 5 pokazalo se ili se pretpostavlja da su slabiji stimulatori ciljnih ćelija i tkiva u odnosu na njihove analoge izvedene iz arahidonske kiseline. Smatra se da oni smanjuju djelovanje analoga izvedenih iz arahidonata tako što njihovu proizvodnju zamjenjuju proizvodnjom slabijih analoga.&lt;ref name=&quot;pmid25263947&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Guichardant M, Calzada C, Bernoud-Hubac N, Lagarde M, Véricel E |year=2015 |title=Omega-3 polyunsaturated fatty acids and oxygenated metabolism in atherothrombosis |url=http://www.hal.inserm.fr/inserm-01072309/document |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=485–495 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.09.013 |pmid=25263947}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25008763&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Calder PC |year=2014 |title=Biomarkers of immunity and inflammation for use in nutrition interventions: International Life Sciences Institute European Branch work on selection criteria and interpretation |journal=Endocrine, Metabolic &amp; Immune Disorders Drug Targets |volume=14 |issue=4 |pages=236–244 |doi=10.2174/1871530314666140709091650 |pmid=25008763}}&lt;/ref&gt; Nisu opisani ekvivalenti eoksina izvedeni iz eikozapentaenske kiseline.

===Epoksieikozanoidi===
{{glavni|Epoksieikozatrienska kiselina|Epoksieikozatetraenska kiselina}}
Epoksieikozatrienske kiseline (ili EET-ovi) – a vjerovatno i epoksieikozatetraenske kiseline – djeluju vazodilatacijski na krvne sudove [[srce|srca]], [[bubreg]]a i drugih organa, kao i na proces reapsorpcije natrija i vode u bubrezima, te smanjuju [[krvni pritisak]] i ishemijska i druga oštećenja srca, mozga i drugih tkiva. Također mogu djelovati na smanjenje upale, poticanje rasta i metastaziranja određenih tumora, poticanje stvaranja novih krvnih žila, regulaciju oslobađanja neuropeptidnih hormona u centralnom nervnom sistemu, te inhibiciju ili smanjenje percepcije boli u [[PNS|perifernom nervnom sistemu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pharmacol Ther 2014&quot; /&gt;
== Serije ω−3 i ω−6 ==
{{glavni|Interakcije esencijalnih masnih kiselina}}
{{Cquote|Smanjenje nivoa eikozanoida izvedenih iz AA i smanjena aktivnost alternativnih proizvoda nastalih iz ω-3 masnih kiselina čine osnovu za objašnjenje nekih korisnih efekata povećanog unosa ω-3 masnih kiselina.|40px|40px|Kevin Fritsche|Masne kiseline kao modulatori [[imunski odgovor| imunskog odgovora]]&lt;ref name=&quot;Fritsche&quot; /&gt;}}
Arahidonska kiselina (AA; 20:4 ω−6) nalazi se na čelu &quot;kaskade arahidonske kiseline&quot; – više od dvadeset signalnih puteva posredovanih eikozanoidima koji kontrolišu širok spektar ćelijskih funkcija, posebno onih koje regulišu upalu, [[imunost]] i [[centralni nervni sistem]].&lt;ref name=Piomelli/&gt;
Tokom upalnog odgovora, dvije druge grupe masnih kiselina iz ishrane formiraju kaskade koje se odvijaju paralelno s kaskadom arahidonske kiseline i takmiče se s njom. Eikozapentaenska kiselina (EPA; 20:5 ω−3) čini najvažniju konkurentsku kaskadu. Dihomo-gama-linolenska kiselina (DGLA; 20:3 ω−6) čini treću, manje istaknutu kaskadu. Ove dvije paralelne kaskade ublažavaju upalne efekte AA i njenih proizvoda. Nizak unos ovih masnih kiselina koje manje potiču upalu, posebno ω-3 masnih kiselina, povezan je s nekoliko bolesti povezanih s upalom, a možda i s nekim mentalnim oboljenjima. Američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) i Nacionalna medicinska biblioteka navode da postoje dokazi nivoa „A” (najviši stepen pouzdanosti) koji potvrđuju da povećan unos omega-3 masnih kiselina putem ishrane poboljšava ishode kod hipertrigliceridemije, sekundarne prevencije [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih bolesti]] i [[hipertenzija|hipertenzije]].
Postoje dokazi nivoa „B” („pouzdani naučni dokazi”) koji podržavaju povećan unos omega-3 masnih kiselina u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti i [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kao i u zaštiti od toksičnosti [[ciklosporin]]a kod pacijenata kojima je izvršena transplantacija organa.
Također ukazuju na preliminarnije dokaze prema kojima omega-3 [[masne kiseline]] iz ishrane mogu ublažiti simptome kod nekoliko psihijatrijskih poremećaja.&lt;ref name=&quot;National&quot;&gt;{{Cite web |last=National Institute of Health |date=2005-08-01 |title=Omega-3 fatty acids, fish oil, alpha-linolenic acid |url=https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/print/druginfo/natural/patient-fishoil.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20060503222604/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/print/druginfo/natural/patient-fishoil.html |archive-date=May 3, 2006 |access-date=March 26, 2006}}&lt;/ref&gt;
Pored uticaja na eikosanoide, polinezasićene masti iz ishrane modulišu [[imunski odgovor]], putem tri druga molekularna mehanizma. One:
(a) mijenjaju sastav i funkciju membrana, uključujući sastav lipidnih splavova;
(b) mijenjaju biosintezu [[citokin]]a; i (c) direktno aktiviraju [[transkripcija gena|transkripciju gena]].&lt;ref name=&quot;Fritsche&quot;&gt;{{Cite journal |last=Fritsche |first=Kevin |date=August 2006 |title=Fatty Acids as Modulators of the Immune Response |journal=Annual Review of Nutrition |volume=26 |pages=45–73 |doi=10.1146/annurev.nutr.25.050304.092610 |pmid=16848700}}&lt;/ref&gt;  Od navedenih mehanizama, najbolje je proučeno djelovanje na eikosanoide.
Noviji podaci iz 2024. godine ukazuju na to da je tretman omega-3 masnim kiselinama smanjio narušavanje integriteta neurona kod osoba koje nose alel ''APOE'' ε4, što sugeriše da bi ovaj tretman mogao biti koristan za tu specifičnu grupu, odnosno da bi suplementi ribljeg ulja mogli pomoći starijim osobama u borbi protiv [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Thompson |first=Dennis |date=2024-08-02 |title=Fish Oil Might Help High-Risk Older Adults Avoid Alzheimer's |url=https://www.healthday.com/health-news/neurology/fish-oil-might-help-high-risk-older-adults-avoid-alzheimers |access-date=2024-08-06 |website=www.healthday.com |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shinto |first1=Lynne H. |last2=Murchison |first2=Charles F. |last3=Silbert |first3=Lisa C. |last4=Dodge |first4=Hiroko H. |last5=Lahna |first5=David |last6=Rooney |first6=William |last7=Kaye |first7=Jeffrey |last8=Quinn |first8=Joseph F. |last9=Bowman |first9=Gene L. |date=2024-08-01 |title=ω-3 PUFA for Secondary Prevention of White Matter Lesions and Neuronal Integrity Breakdown in Older Adults: A Randomized Clinical Trial |journal=JAMA Network Open |volume=7 |issue=8 |pages=e2426872 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2024.26872  |doi-access=free|pmid=39088212 |issn=2574-3805|pmc=11294966 }}&lt;/ref&gt;   
{{clear}}

===Mehanizmi djelovanja ω−3 masnih kiselina===
[[File:EFA to Eicosanoids.svg|450px|thumb|right|Izvori EFA: Proizvodnja i metabolizam esencijalnih masnih kiselina (EFA) u pravcu stvaranja eikosanoida. U svakoj fazi, ω−3 i ω−6 kaskade se nadmeću za enzime.]]
Općenito govoreći, eikosanoidi izvedeni iz arahidonske kiseline (AA) podstiču upalu, dok su oni izvedeni iz EPA i gama-linolenske kiseline (GLA) (putem DGLA) manje upalni, neaktivni ili čak djeluju protivupalno i podstiču povlačenje upale. Slika prikazuje lance sinteze ω-3 i ω-6 masnih kiselina, kao i glavne eikozanoide nastale iz AA, EPA i DGLA.
Unos ω-3 masnih kiselina i GLA putem ishrane suprotstavlja se upalnim efektima eikosanoida izvedenih iz AA na tri načina, djelujući unutar puteva stvaranja eikosanoida:
*''Istiskivanje'' – Unos ω-3 masnih kiselina smanjuje koncentraciju AA u tkivima, čime se smanjuje količina dostupna za stvaranje ω-6 eikosanoida.
*''Kompetitivna inhibicija'' – DGLA i EPA se takmiče s AA za pristup enzimima ciklooksigenazi i lipoksigenazi. Stoga prisustvo DGLA i EPA u tkivima smanjuje proizvodnju eikosanoida izvedenih iz AA.
*''Suprotstavljanje'' – Neki eikosanoidi izvedeni iz DGLA i EPA djeluju suprotno svojim pandanima izvedenim iz AA.

===Uloga u upali===
[[Aulus Cornelius Celsus|Još od antike]], poznati su glavni znakovi upale: ''calor'' (toplina), ''dolor'' (bol), tumor (otok) ''rubor'' (crvenilo). Eikosanoidi su uključeni u svaki od ovih znakova.
''[[Eritem|Crvenilo]]'' – Ubod insekta pokreće klasični upalni odgovor. Kratkodjelujući [[vazokonstrikcija|vazokonstriktori]] – TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; – oslobađaju se ubrzo nakon povrede. Mjesto uboda može nakratko problijediti. Zatim TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; posreduje u oslobađanju [[vazodilatacija|vazodilatatora]] PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Krvni sudovi se pune krvlju, a mjesto povrede postaje crveno.&lt;br /&gt;
''[[Edem|Otok]]'' – LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; povećava propusnost krvnih sudova. Plazma ističe u vezivno tkivo, uzrokujući njegovo oticanje. U tom procesu dolazi i do oslobađanja pro-upalnih citokina.&lt;br /&gt;
''[[Hiperalgezija|Bol]]'' – [[Citokin]]i povećavaju aktivnost [[enzim]]a COX-2. Ovo povećava nivoe PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, čineći [[neuron]]e za bol osjetljivijim.&lt;br /&gt;
„[[Groznica|Toplota]]” — PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je također snažan pirogeni agens. [[Aspirin]] i NSAIL — lijekovi koji blokiraju COX puteve i zaustavljaju sintezu prostanoida — ograničavaju povišenu temperaturu ili toplotu lokalizirane upale.
==Historija==
Godine 1930, ginekolog Raphael Kurzrok i farmakolog Charles Leib okarakterizirali su [[prostaglandin]] kao komponentu sperme.
Između 1929. i 1932., [[George O. Burr|George]] i Mildred Burr pokazali su da ograničavanje unosa masti u ishrani životinja dovodi do bolesti uzrokovane nedostatkom [[nutrijent|nutrijenata]], te je prva opisala esencijalne [[masne kiseline]].&lt;ref name=&quot;Burr&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Burr, G.O. |last2=Burr, M.M. |year=1930 |title=On the nature and role of the fatty acids essential in nutrition |journal=J. Biol. Chem. |volume=86 |issue=587 |pages=587–621 |doi=10.1016/S0021-9258(20)78929-5 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
U 1935., [[Ulf von Euler|von Euler]] identifikovao je [[prostaglandin]].
Godine 1964. Bergström i Samuelsson povezali su ova zapažanja kada su pokazali da &quot;klasični&quot; eikosanoidi potiču od arahidonske kiseline, za koju se ranije smatralo da je jedna od esencijalnih masnih kiselina.&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bergström, S. |last2=Danielsson, H. |last3=Samuelsson, B. |year=1964 |title=The enzymatic formation of prostaglandin E2 from arachidonic acid |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=90 |issue=207 |pages=207–210 |doi=10.1016/0304-4165(64)90145-x |pmid=14201168}}&lt;/ref&gt;
U 1971., [[John Robert Vane|Vane]] pokazao je da [[aspirin]] i slični lijekovi inhibiraju sintezu prostaglandina.&lt;ref name=&quot;Vane&quot;&gt;{{Cite journal |last=Vane, J. R. |date=June 23, 1971 |title=Inhibition of prostaglandin synthesis as a mechanism of action for aspirin-like drugs |journal=Nature New Biology |volume=231 |issue=25 |pages=232–235 |doi=10.1038/newbio231232a0 |pmid=5284360}}&lt;/ref&gt;  Von Euler je 1970. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], koju su 1982. godine dobili i Samuelsson, Vane i Bergström. [[Elias James Corey|E. J. Corey]] dobio ju  je [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1990. godine, uglavnom za sintezu prostaglandina.

==Također pogledajte==
*[[Eikosanoidni receptor]]i
==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Eicosanoids}}

{{Lipidi}}
{{Eikosanoidi}}
{{Prostanoidergici}}
{{Leukotrienergici}}
{{Kanabinoidergici}}-
{{Authority control}}
[[Kategorija:Eikosanoidi| ]]
[[Kategorija:Prostanoidergici]]</text>
      <sha1>fia2ahsa6je8hvyxvludi4vc4un3zti</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934568</id>
      <parentid>3934567</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T11:41:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvori masnih kiselina */</comment>
      <origin>3934568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91672" sha1="bhx3slkrc8cvpf4m88ynacccq76al8d" xml:space="preserve"> [[File:Eicosanoid synthesis.svg|right|thumb|400px| Putevi biosinteze '''eikosanoida''' iz arahidonske kiseline: postoje paralelni putevi koji polaze od [[eikosapentaenska kiselina|eikosapentaenske kiseline]] (EPA) i [[dihomo-gama-linolenska kiselina| dihomo-gama-linolenske kiseline]] (DGLA).]]
'''Eikosanoidi''' signalne su molekule, nastale [[enzim]]skom ili neenzimskom oksidacijom [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] ili drugih [[polinezasićene masne kiseline| polinezasićenih masnih kiselina]] (PUFA) koje, poput arahidonske kiseline, sadrže oko 20 atoma ugljika. Eikosanoidi predstavljaju potkategoriju [[oksilipin]]a – oksidiranih [[masne kiseline|masnih kiselina]] različitih dužina ugljikovih lanaca – a od ostalih oksilipina razlikuju se po svom izuzetnom značaju kao molekuli za [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Eikosanoidi djeluju u različitim fiziološkim sistemima i patološkim procesima, kao što su: pokretanje ili inhibicija [[upala]], [[alergija]], [[povišena tjelesna temperatura|groznice]] i drugih [[imunski odgovor|imunskih odgovora]]; regulacija [[pobačaj|pobačaja]] i normalnog [[porođaj|porođaja]]; doprinos percepciji [[bol|bola]]; regulacija [[ćelijski rast |rasta ćelija]]; kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]; te modulacija regionalnog protoka krvi kroz tkiva. Obavljajući ove funkcije, eikosanoidi najčešće djeluju putem [[autokrina signalizacija|autokrine signalizacije]] (utječući na ćelije iz kojih su potekli) ili putem [[parakrina signalizacija|parakrine signalizacije]] (utječući na ćelije u neposrednoj blizini ćelija porijekla). Neki eikosanoidi, poput [[prostaglandin]]a, mogu imati i [[endokrina signalizacija|endokrinu]] ulogu, djelujući kao [[hormon]]i koji utječu na funkciju udaljenih ćelija.&lt;ref name=&quot;tmbp&quot;&gt;{{Cite web|url=https://themedicalbiochemistrypage.org/eicosanoids.php|title=Eicosanoid Synthesis and Metabolism: Prostaglandins, Thromboxanes, Leukotrienes, Lipoxins |publisher=The Medical Biochemistry Page|date=2024|access-date=9 April 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2018-07-21 |title=15.2C: Chemistry of Hormones |url=https://med.libretexts.org/Bookshelves/Anatomy_and_Physiology/Anatomy_and_Physiology_(Boundless)/15%3A_Endocrine_System/15.2%3A_Hormones/15.2C%3A_Chemistry_of_Hormones |access-date=2024-04-09 |website=Medicine LibreTexts |language=en}}&lt;/ref&gt;
Postoji više potporodica eikosanoida, među kojima su najznačajnije prostaglandini, tromboksani, leukotrieni, lipoksini, resolvini i eoksini.&lt;ref name=tmbp/&gt; Za svaku potporodicu postoji mogućnost postojanja najmanje četiri odvojene serije [[metabolit]]a: dvije serije izvedene iz ω-6 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) – arahidonske i dihomo-gama-linolenske kiseline, jedna serija izvedena iz ω-3 PUFA – eikozapentaenske kiseline, te jedna serija izvedena iz ω-9 PUFA – Meadove kiseline. Ova podjela na potporodice je važna. [[Sisari]], uključujući ljude, nisu sposobni pretvoriti ω-6 u ω-3 PUFA. Shodno tome, nivoi ω-6 i ω-3 PUFA u tkivima, kao i njihovih odgovarajućih metabolita eikosanoida, direktno zavise od količine ω-6 i ω-3 PUFA unesenih putem ishrane.&lt;ref name=&quot;pmid18769551&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Edwards IJ, O'Flaherty JT |year=2008 |title=Omega-3 Fatty Acids and PPARgamma in Cancer |journal=PPAR Research |volume=2008 |article-number=358052 |doi=10.1155/2008/358052 |pmc=2526161 |pmid=18769551 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Budući da određeni metaboliti iz serija ω-6 i ω-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) imaju gotovo dijametralno suprotna fiziološka i patološka djelovanja, često se sugerira da štetne posljedice povezane s prehranom bogatom ω-6 PUFA-ima odražavaju prekomjernu proizvodnju i aktivnost eikosanoida izvedenih iz ω-6 PUFA, dok korisni učinci povezani s prehranom bogatom ω-3 PUFA-ima odražavaju prekomjernu proizvodnju i aktivnost eikosanoida izvedenih iz ω-3 PUFA..&lt;ref name=&quot;DeCaterina&quot;&gt;{{Cite journal |last1=DeCaterina, R |last2=Basta, G |date=June 2001 |title=n-3 Fatty acids and the inflammatory response – biological background |journal=European Heart Journal Supplements |volume=3, Suppl D |pages=D42–D49 |doi=10.1016/S1520-765X(01)90118-X|s2cid=22691568 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Funk&quot;&gt;{{Cite journal |last=Funk, Colin D. |date=30 November 2001 |title=Prostaglandins and Leukotrienes: Advances in Eicosanoid Biology |journal=Science |volume=294 |issue=5548 |pages=1871–1875 |bibcode=2001Sci...294.1871F |doi=10.1126/science.294.5548.1871 |pmid=11729303}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Piomelli&quot;&gt;{{Cite journal |last=Piomelli, Daniele |year=2000 |title=Arachidonic Acid |url=http://www.acnp.org/g4/GN401000059/Default.htm |journal=Neuropsychopharmacology: The Fifth Generation of Progress |archive-url=https://web.archive.org/web/20060715122827/http://www.acnp.org/g4/GN401000059/Default.htm |archive-date=2006-07-15 |access-date=2006-03-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soberman&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Soberman, Roy J. |last2=Christmas, Peter |year=2003 |title=The organization and consequences of eicosanoid signaling |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=8 |pages=1107–1113 |doi=10.1172/JCI18338 |pmc=152944 |pmid=12697726}}&lt;/ref&gt; Prema ovom shvatanju, suprotstavljeni efekti eikosanoida izvedenih iz ω-6 i ω-3 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) na ključne ciljne ćelije leže u osnovi štetnih i korisnih uticaja ishrane bogate ω-6 i ω-3 PUFA na upalne i alergijske reakcije, [[ateroskleroza|aterosklerozu]], [[hipertenzija|hipertenziju]], rast tumora i niz drugih procesa.

==Nomenklatura==
{{Glavni|Interakcije esencijalnih masnih kiselina#Nomenklatura serija eikozanoida}}
===Izvori masnih kiselina===
&quot;Eikosanoid&quot; (eicosa-dvadeset) je zajednički naziv&lt;ref name=&quot;Beare&quot;&gt;{{Cite web |last=Beare-Rogers |year=2001 |title=IUPAC Lexicon of Lipid Nutrition |url=http://www.iupac.org/publications/pac/2001/pdf/7304x0685.pdf |access-date=June 1, 2006}}&lt;/ref&gt; za polinezasićene masne kiseline (PUFA) ravnog lanca, dužine 20 ugljikovih atoma, koje su metabolizirane ili na drugi način pretvorene u proizvode koji sadrže kisik. PUFA prekursori eikozanoida uključuju:
*   Arahidonska kiselina ('''AA'''), tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z'',14''Z''-eikozatetraenska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa četiri dvostruke veze u ''cis''-konfiguraciji (označenoj kao ''Z'' u ''E-Z'' notaciji), pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9, 11-12 i 14-15 (vidi numeraciju ugljikovih atoma).
*   Adrenska kiselina ('''AdA'''), tj. 7''Z'',10''Z'',13''Z'',16''Z''-dokozatetraenska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa četiri *cis*-dvostruke veze, pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 7-8, 10-11, 13-14 i 16-17.
*   Eikozapentaenska kiselina ('''EPA'''), tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z'',14''Z'',17''Z''-eikozapentaenska kiselina, jeste ω-3 masna kiselina sa pet ''cis''-dvostrukih veza, pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9, 11-12, 14-15 i 17-18. [[Dihomo-gama-linolenska kiselina]] ('''DGLA'''), tj. 8''Z'',11''Z'',14''Z''-ikozatrienska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa tri ''cis'' dvostruke veze, od kojih se svaka nalazi između ugljikovih atoma 8-9, 11-12 i 14-15.
* [[Meadova kiselina]], tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z''-ikozatrienska kiselina, je ω-9 masna kiselina koja sadrži tri ''cis'' dvostruke veze, od kojih se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9 i 11-12.

===Skraćenica===
Određeni ikozanoid se označava skraćenicom od četiri znaka, sastavljenom od:
*dvoslovne skraćenice („LT“, „EX“ ili „PG“, kao što je opisano u nastavku),&lt;ref&gt;Prostaciklin – PGI – je prethodno klasifikovan kao prostaglandin i zadržava svoj stari identifikator „PGI2“.&lt;/ref&gt;
*jedno slovo A-B-C sekvence,&lt;ref name=&quot;CyberlipidP&quot;&gt;Eikosanoidi označeni različitim slovima razlikuju se po položaju dvostrukih veza i različitim funkcionalnim grupama vezanim za molekulski skelet. Slova približno označavaju redoslijed kojim su eikozanoidi prvi put opisani u literaturi. Za dijagrame PG [A–H] pogledajte {{Cite web |last=Cyberlipid Center |title=Prostanoids |url=http://www.cyberlipid.org/prost1/pros0001.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208145938/http://www.cyberlipid.org/prost1/pros0001.htm |archive-date=2007-02-08 |access-date=2007-02-05}}&lt;/ref&gt;
* Broj u indeksu ili obični broj koji slijedi nakon trivijalnog naziva određenog eikozanoida označava broj njegovih dvostrukih veza. Primjeri su:
** Prostanoidi izvedeni iz EPA-e imaju tri dvostruke veze (npr. PGG&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; ili PGG3), dok leukotrieni izvedeni iz EPA-e imaju pet dvostrukih veza (npr. LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; ili LTB5).
** Prostanoidi izvedeni iz AA imaju dvije dvostruke veze (npr. PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ili PGG2), dok leukotrieni izvedeni iz AA imaju četiri dvostruke veze (npr. LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili LTB4).
* Hidroperoksi-, hidroksi- i okso-eikozanoidi sadrže hidroperoksi (-OOH), hidroksi (-OH) ili okso (=O) supstituent vezan za atom ugljika polinezasićene masne kiseline (PUFA) jednostrukom (-) ili dvostrukom (=) vezom. Njihovi trivijalni nazivi označavaju supstituent na sljedeći način: Hp ili HP za hidroperoksi-ostatak (npr. 5-hidroperoksi-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;Hp&lt;/u&gt;ETE ili 5-&lt;u&gt;HP&lt;/u&gt;ETE); H za hidroksi-ostatak (npr. 5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;H&lt;/u&gt;ETE); te okso- za okso-ostatak (npr. 5-okso-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;okso&lt;/u&gt;-ETE ili 5-&lt;u&gt;okso&lt;/u&gt;ETE). Broj njihovih dvostrukih veza naznačen je u njihovim punim i trivijalnim nazivima: hidroksi-metaboliti izvedeni iz AA imaju četiri (tj. „tetra” ili „T”) dvostruke veze (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;tetra&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;T&lt;/u&gt;E); hidroksi-metaboliti izvedeni iz EPA imaju pet („penta” ili „P”) dvostrukih veza (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;penta&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;P&lt;/u&gt;E); a hidroksi-metaboliti izvedeni iz DGLA imaju tri („tri” ili „Tr”) dvostruke veze (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;tri&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;Tr&lt;/u&gt;E).
[[Stereohemija]] nastalih eikosanoidnih proizvoda može se razlikovati zavisno od [[metabolički put| metaboličkog puta]]. Kod prostaglandina, to se često označava grčkim slovima (npr. PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; naspram PGF&lt;sub&gt;2β&lt;/sub&gt;). Za hidroperoksi- i hidroksi-eikosanoide, oznake ''S'' ili ''R'' određuju hiralnost njihovih supstituenata (npr. 5''S''-hidroksi-eikozatetraenska kiselina [također nazivana 5(''S'')-, 5S-hidroksi- i 5(S)-hidroksi-eikozatetraenska kiselina] nosi trivijalne nazive 5''S''-HETE, 5(''S'')-HETE, 5S-HETE ili 5(S)-HETE). Budući da enzimi koji stvaraju eikozanoide obično proizvode ''S''-izomere – bilo uz izraženu sklonost ili gotovo isključivo – upotreba oznaka ''S''/''R'' često se izostavlja (npr. 5''S''-HETE se označava kao 5-HETE). Ipak, određeni putevi sinteze eikosanoida stvaraju ''R''-izomere, a njihovi ''S''- i ''R''-[[izomer]]ni proizvodi mogu pokazivati drastično različita biološka djelovanja.&lt;ref name=&quot;pmid3191990&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rossi AG, Thomas MJ, O'Flaherty JT |year=1988 |title=Stereospecific actions of 5-hydroxyeicosatetraenoate |journal=FEBS Letters |volume=240 |issue=1–2 |pages=163–166 |doi=10.1016/0014-5793(88)80360-0 |pmid=3191990 |doi-access=free |s2cid=43027447}}&lt;/ref&gt; Izostavljanje oznaka za ''S''/''R''-izomere može dovesti do pogrešnih zaključaka. Ovdje svi hidroperoksi i hidroksi supstituenti imaju &quot;S&quot;-konfiguraciju, osim ako nije drugačije naznačeno.

===Klasični eikozanoidi===
Trenutna upotreba ograničava termin eikozanoid na:
*eikosanoide iz serije ω-6 izvedene iz arahidonske kiseline:
**[[Hidroksieikozatetraenska kiselina|Hidroksieikozatetraenske kiseline]] ('''HETE''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[5-HETE]], [[12-HETE]], [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (tj. 15-HETE), [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (tj. 20-HETE) i 19-HETE.
**[[Leukotrien|Leukotrieni]] ('''LT''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[LTA4|LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTB4|LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTC4|LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTD4|LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[LTE4|LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]].
**[[Eoksin|Eoksini]] ('''EX''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[EXA4|EXA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[EXC4|EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[EXD4|EXD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[EXE4|EXE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]].
**[[Prostanoid]]i koji obuhvataju nekoliko različitih vrsta:
***[[Prostaglandin]]i ('''PG''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****[[PGG2|PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGH2|PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGE2|PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGD2|PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGF2alpha|PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt;]], PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Prostaglandini i izoprostani}}).
***[[Prostaciklin]]i uključuju:
****[[PGI2|PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].
***[[Tromboksan]]i ('''TX''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****[[TXA2|TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] i [[TXB2|TXB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].
***[[Ciklopentenon-prostaglandin]]i uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (vidi [[Prostanoid]], PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid11301410&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Straus DS, Glass CK |year=2001 |title=Cyclopentenone prostaglandins: new insights on biological activities and cellular targets |journal=Medicinal Research Reviews |volume=21 |issue=3 |pages=185–210 |doi=10.1002/med.1006.abs |pmid=11301410}}&lt;/ref&gt;
*Eikosanoidi iz serije ω−6 izvedeni iz dihomo-gama-linolenske kiseline. Ovi [[metabolit]]i analozi su eikosanoida izvedenih iz arahidonske kiseline, ali im nedostaje [[dvostruka veza]] između ugljikovih atoma 5 i 6, te stoga imaju jednu dvostruku vezu manje od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. To su:
**PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid10682224&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Prasad KN, Hovland AR, Cole WC, Prasad KC, Nahreini P, Edwards-Prasad J, Andreatta CP |year=2000 |title=Multiple antioxidants in the prevention and treatment of Alzheimer disease: analysis of biologic rationale |journal=Clinical Neuropharmacology |volume=23 |issue=1 |pages=2–13 |doi=10.1097/00002826-200001000-00002 |pmid=10682224}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24923568&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu Y, Qian SY |year=2014 |title=Anti-cancer activities of ω-6 polyunsaturated fatty acids |journal=Biomedical Journal |volume=37 |issue=3 |pages=112–119 |doi=10.4103/2319-4170.131378 |pmc=4166599 |pmid=24923568 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
*Eikozanoidi iz serije ω−3:
**[[Resolvin]]i serije E ('''RvE''') (resolvini serije D [RvD] su metaboliti ω−3 masne kiseline sa 22 ugljikova atoma, [[dokosaheksaenske kiseline]]; vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Resolvini izvedeni iz DHA}}). RvE uključuju sljedeće metabolite eikozapentaenske kiseline:
***RvE1, 18S-RvE1, RvE2 i RvE3.
**Drugi eikosanoidi serije ω−3 izvedeni iz eikozapentaenske kiseline su analozi metabolita izvedenih iz ω−6 masnih kiselina, ali sadrže dvostruku vezu između ugljikovih atoma 17 i 18, te stoga imaju jednu dvostruku vezu više od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. Oni uključuju (HEPE je hidroksieikozapentaenska kiselina):
***5-HEPE, 12-HEPE,&lt;ref name=&quot;pmid21236358&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gomolka B, Siegert E, Blossey K, Schunck WH, Rothe M, Weylandt KH |year=2011 |title=Analysis of omega-3 and omega-6 fatty acid-derived lipid metabolite formation in human and mouse blood samples |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=94 |issue=3–4 |pages=81–87 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2010.12.006 |pmid=21236358}}&lt;/ref&gt; 15-HEPE,&lt;ref name=&quot;pmid17540633&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Zulfakar MH, Edwards M, Heard CM |year=2007 |title=Is there a role for topically delivered eicosapentaenoic acid in the treatment of psoriasis? |url=https://www.jle.com/10.1684/ejd.2007.0201 |journal=European Journal of Dermatology |volume=17 |issue=4 |pages=284–291 |doi=10.1684/ejd.2007.0201 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmid=17540633}}&lt;/ref&gt; and 20-HETE;&lt;ref name=&quot;pmid22730630&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Caramia G |year=2012 |title=[Essential fatty acids and lipid mediators. Endocannabinoids] |journal=La Pediatria Medica e Chirurgica: Medical and Surgical Pediatrics |language=it |volume=34 |issue=2 |pages=65–72 |doi=10.4081/pmc.2012.2 |pmid=22730630 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; LTA5, LTB5, LTC5, LTD5 i LTE5 (vidi {{slink|Arachidonate 5-lipoxygenase|Eicosapentaenoic acid}});&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wiktorowska-Owczarek A, Berezińska M, Nowak JZ |year=2015 |title=PUFAs: Structures, Metabolism and Functions |journal=Advances in Clinical and Experimental Medicine |volume=24 |issue=6 |pages=931–941 |doi=10.17219/acem/31243 |pmid=26771963 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGD&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGF&lt;sub&gt;3α&lt;/sub&gt;, and Δ(17)-6-keto PGF&lt;sub&gt;1α&lt;/sub&gt;;&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24996760&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tanaka N, Yamaguchi H, Furugen A, Ogura J, Kobayashi M, Yamada T, Mano N, Iseki K |year=2014 |title=Quantification of intracellular and extracellular eicosapentaenoic acid-derived 3-series prostanoids by liquid chromatography/electrospray ionization tandem mass spectrometry |journal=Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids |volume=91 |issue=3 |pages=61–71 |doi=10.1016/j.plefa.2014.04.005 |pmid=24996760}}&lt;/ref&gt; PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; (see {{slink|Essential fatty acid interactions|Counteraction}});&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot; /&gt; and TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; and TXB&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot;/&gt;
*ω−9 serija eikosanoida
**Hidroksi dobijaju se iz Meadove kiseline, metaboliziraju se u analog 5-HETE koji sadrži 3 dvostruke veze, tj. 5-HETrE (vidi {{slink|Arahidonat 5-lipoksigenaza|Mead kiselina}}).
Hidroksieikozatetraenske kiseline, leukotrieni, eoksini i prostanoidi se ponekad nazivaju &quot;klasični eikosanoidi&quot;.&lt;ref name=&quot;vandyke&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Van Dyke TE, Serhan CN |year=2003 |title=Resolution of inflammation: a new paradigm for the pathogenesis of periodontal diseases |journal=J. Dent. Res. |volume=82 |issue=2 |pages=82–90 |doi=10.1177/154405910308200202 |pmid=12562878 |s2cid=40812937}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Serhan&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Gotlinger K, Hong S, Arita M |year=2004 |title=Resolvins, docosatrienes, and neuroprotectins, novel omega-3-derived mediators, and their aspirin-triggered endogenous epimers: an overview of their protective roles in catabasis |journal=Prostaglandins Other Lipid Mediat. |volume=73 |issue=3–4 |pages=155–172 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2004.03.005 |pmid=15290791}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anderle&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Anderle P, Farmer P, Berger A, Roberts MA |year=2004 |title=Nutrigenomic approach to understanding the mechanisms by which dietary long-chain fatty acids induce gene signals and control mechanisms involved in carcinogenesis |journal=Nutrition (Burbank, Los Angeles County, Calif.) |volume=20 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1016/j.nut.2003.09.018 |pmid=14698023}}&lt;/ref&gt;
===Neklasični eikosanoidi===
Za razliku od klasičnih eikosanoida, nekoliko drugih klasa metabolita polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) nazvano je „novim”, „nalik eikosanoidima” ili „[[neklasični eikosanoidi|neklasičnim eikosanoidima]]”.&lt;ref name=&quot;Evans&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Evans AR, Junger H, Southall MD |year=2000 |title=Isoprostanes, novel eicosanoids that produce nociception and sensitize rat sensory neurons |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=293 |issue=3 |pages=912–920 |doi=10.1016/S0022-3565(24)39314-0 |pmid=10869392}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;O&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=O'Brien WF, Krammer J, O'Leary TD, Mastrogiannis DS |year=1993 |title=The effect of acetaminophen on prostacyclin production in pregnant women |journal=Am. J. Obstet. Gynecol. |volume=168 |issue=4 |pages=1164–1169 |doi=10.1016/0002-9378(93)90362-m |pmid=8475962}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11306946&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Behrendt H, Kasche A, Ebner von Eschenbach C, Risse U, Huss-Marp J, Ring J |year=2001 |title=Secretion of proinflammatory eicosanoid-like substances precedes allergen release from pollen grains in the initiation of allergic sensitization |url=http://mediatum.ub.tum.de/doc/1218757/document.pdf |journal=Int. Arch. Allergy Immunol. |volume=124 |issue=1–3 |pages=121–125 |doi=10.1159/000053688 |pmid=11306946 |s2cid=53331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10477044&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Sarau HM, Foley JJ, Schmidt DB |year=1999 |title=In vitro and in vivo pharmacological characterization of SB 201993, an eicosanoid-like LTB4 receptor antagonist with anti-inflammatory activity |journal=Prostaglandins Leukot. Essent. Fatty Acids |volume=61 |issue=1 |pages=55–64 |doi=10.1054/plef.1999.0074 |pmid=10477044}}&lt;/ref&gt; These included the following classes:
*[[Okso-eikozanoidi]] ('''okso-ETE''') uključuju sljedeće metabolite:
**[[5-okso-eikozatetraenska kiselina]] (5-okso-ETE), 12-okso-ETE (vidi {{slink|12-HETE|Dalji metabolizam}}) i 15-okso-ETE, koji su metaboliti arahidonske kiseline (vidi [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]]), te 5-okso-ETrE, koji je metabolit Meadove kiseline (vidi {{slink|Arachidonate 5-lipoxygenase|Meadova kiselina}}).
*[[Hepoksilini]] ('''Hx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** HxA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i HxB&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.
*[[Lipoksini]] ('''Lx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (vidi [[Specijalizovani medijatori rezolucije]]).
*[[Epi-lipoksini]] ('''epi-Lx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** 15-epi-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (također nazvan AT-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) i 15-epi-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (također nazvan AT-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;).
*[[Epoksi-eikozatrienske kiseline]] ('''EET''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** 5,6-EET, 8,9-EET, 11,12-EET i 14,15-EET. * [[Epoksieikozatetraenska kiselina|Epoksieikozatetraenske kiseline]] ('''EEQ''') obuhvataju sljedeće metabolite eikozapentaenske kiseline:
** 5,6-EEQ, 8,9-EEQ, 11,12-EEQ, 14,15-EEQ i 15,16-EEQ.
* [[Izoprostan]]i ('''isoP''') su derivati [[polinezasićene masne kiseline|polinezasićenih masnih kiselina]] nastali neenzimskim putem, koji se proučavaju kao markeri [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]]; One uključuju sljedeće izoprostane (isoP) izvedene iz arahidonske kiseline, koji su nazvani na osnovu strukturnih sličnosti sa prostaglandinima (PG):&lt;ref name=&quot;pmid26670350&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Czerska M, Zieliński M, Gromadzińska J |year=2016 |title=Isoprostanes - A novel major group of oxidative stress markers |journal=International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health |volume=29 |issue=2 |pages=179–190 |doi=10.13075/ijomeh.1896.00596 |pmid=26670350 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27422370&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Friedli O, Freigang S |year=2016 |title=Cyclopentenone-containing oxidized phospholipids and their isoprostanes as pro-resolving mediators of inflammation |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1862 |issue=4 |pages=382–392 |doi=10.1016/j.bbalip.2016.07.006 |pmid=27422370 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
**D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP, E&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP, A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP i J&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP; te dva izoprostana koja sadrže epoksidnu grupu: 5,6-epoksiizoprostan E&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 5,6-epoksiizoprostan A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Pokazalo se da neki od ovih izoprostana posjeduju protivupalno djelovanje (pogledajte {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Prostaglandini i izoprostani}}). Izofurani su neenzimatski nastali derivati polinezasićenih masnih kiselina koji sadrže strukturu furanskog prstena; proučavaju se kao pokazatelji [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]]. Postoji 256 potencijalno različitih izomera sa furanskim prstenom koji mogu nastati iz arahidonske kiseline.&lt;ref name=&quot;pmid27519299&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cuyamendous C, de la Torre A, Lee YY, Leung KS, Guy A, Bultel-Poncé V, Galano JM, Lee JC, Oger C, Durand T |year=2016 |title=The novelty of phytofurans, isofurans, dihomo-isofurans and neurofurans: Discovery, synthesis and potential application |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-02593271/file/Cuyamendous%20Biochimie%202016%2C%2049-62_HAL.pdf |journal=Biochimie |volume=130 |pages=49–62 |doi=10.1016/j.biochi.2016.08.002 |pmid=27519299 |s2cid=1504539}}&lt;/ref&gt;
*[[Kanabinoid|Endokanabinoidi]] su određeni [[glicerolipid]]i ili [[dopamin]] [[ester]]ificirani polinezasićenim masnim kiselinama, koji aktiviraju [[kanabinoidni receptor|kanabinoidne receptore]]. Oni uključuju sljedeće spojeve esterificirane arahidonskom kiselinom:
**[[Arahidonoiletanolamin]], [[2-arahidonoilglicerol]], [[2-arahidonil-gliceril-eter]], [[O-arahidonoil-etanolamin|''O''-arahidonoil-etanolamin]] i [[N-arahidonoil-dopamin|''N''-arahidonoil-dopamin]].
[[Metabolizam]] eikozapentaenske kiseline u HEPE spojeve, leukotriene, prostanoide i epoksieikozatetraenske kiseline, kao i metabolizam dihomo-gama-linolenske kiseline u prostanoide te Meadove kiseline u 5(S)-hidroksi-6E,8Z,11Z-eikozatriensku kiselinu (5-HETrE), 5-okso-6,8,11-eikozatriensku kiselinu (5-oxo-ETrE), LTA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i LTC&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, uključuje iste enzimske puteve koji stvaraju njihove analoge izvedene iz arahidonske kiseline.
==Biosinteza==
Eikosanoidi se obično ne skladište unutar ćelija, već se [[Biosinteza|sintetiziraju]] prema potrebi. Nastaju iz [[masne kiseline|masnih kiselina]] koje čine [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] i [[jedarna ovojnica|jedarnu ovojnicu]]. Ove masne kiseline moraju se osloboditi sa svojih mjesta u membrani, a zatim inicijalno metabolizirati u proizvode koji se najčešće dalje metaboliziraju različitim putevima kako bi se stvorio širok spektar proizvoda koje prepoznajemo kao bioaktivne eikosanoide.
===Mobilizacija masnih kiselina===
Biosinteza eikosanoida započinje kada se ćelija aktivira uslijed mehaničke traume, ishemije, drugih fizičkih poremećaja, napada [[patogen]]a ili djelovanjem signala iz obližnjih ćelija, tkiva ili patogena, kao što su hemotaksijski faktori, [[citokin]]i, [[faktori rasta]], pa čak i određeni eikosanoidi. Aktivirane ćelije zatim mobilišu enzime zvane fosfolipaze A2 (PLA2), koji su sposobni osloboditi ω-6 i ω-3 [[masne kiseline]] iz njihovih skladišta u ćelijskoj membrani. Ove masne kiseline esterskom vezom su vezane za SN2 poziciju membranskih [[fosfolipid]]a; PLA2 djeluju kao [[esteraza|esteraze]] i oslobađaju masnu kiselinu. Postoji nekoliko klasa PLA2 enzima, pri čemu se čini da je [[citosol]]na PLA2 tipa IV (cPLA2) odgovorna za oslobađanje masnih kiselina u mnogim situacijama ćelijske aktivacije. cPLA2 djeluje specifično na fosfolipide koji na svojoj SN2 poziciji sadrže AA, EPA ili GPLA. cPLA2 također može osloboditi lizofosfolipid koji postaje faktor aktivacije [[trombocit]]a (PAF).&lt;ref name=&quot;University&quot;&gt;{{Cite web |last=University of Kansas Medical Center |year=2004 |title=Eicosanoids and Inflammation |url=http://classes.kumc.edu/som/bioc801/small_group/eicosanoids/eicosanoids-2004.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20050516013327/http://classes.kumc.edu/som/bioc801/small_group/eicosanoids/eicosanoids-2004.pdf |archive-date=2005-05-16 |access-date=2007-01-05}}&lt;/ref&gt;

===Peroksidacija i reaktivne vrste kisika===
Zatim se slobodna masna kiselina oksidira putem jednog od nekoliko puteva; pogledajte tabelu &quot;Putevi&quot;. Putevi sinteze eikosanoida (posredstvom [[lipoksigenaza|lipoksigenaze]] ili [[ciklooksigenaza|COX-a]]) uključuju dodavanje [[kisik|molekularnog kisika]] (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Iako je masna kiselina [[simetrija|simetrična]], nastali eikosanoidi su [[hiralnost (hemija)|hiralni]]; oksidacije se odvijaju uz visoku [[stereoselektivnost]] (enzimske oksidacije se smatraju praktično [[stereospecifičnost|stereospecifičnim]]).
Četiri porodice [[enzim]]a pokreću katalizu pretvorbe masnih kiselina u eikosanoide ili doprinose njenom pokretanju:
*[[Ciklooksigenaza|Ciklooksigenaze]] (COX): [[COX-1]] i [[COX-2]] pokreću [[metabolizam]] [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] u [[prostanoid]]e koji sadrže dvije dvostruke veze, tj. [[prostaglandin]]e (npr. PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), [[prostaciklin]]e (tj. PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i [[tromboksan]]e (npr. TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Ova dva COX enzima također pokreću metabolizam: 
*'''a)''' [[eikozapentaenska kiselina|eikozapentaenske kiseline]] (koja ima 5 dvostrukih veza, za razliku od 4 dvostruke veze arahidonske kiseline) u prostanoidne, prostaciklinske i tromboksanske proizvode sa tri dvostruke veze, npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, te 
*'''b)''' [[dihomo-gama-linolenska kiselina|dihomo-gama-linolenske kiseline]] (koja ima tri dvostruke veze) u prostanoidne, prostaciklinske i tromboksanske proizvode sa samo jednom dvostrukom vezom, npr. PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbs M, Leng S, Devassy JG, Monirujjaman M, Aukema HM |year=2015 |title=Advances in Our Understanding of Oxylipins Derived from Dietary PUFAs |journal=Advances in Nutrition |volume=6 |issue=5 |pages=513–540 |doi=10.3945/an.114.007732 |pmc=4561827 |pmid=26374175}}&lt;/ref&gt; 
*[[Lipoksigenaza|Lipoksigenaze]] (LOX): [[Arahidonat 5-lipoksigenaza|5-lipoksigenaza]] (5-LOX ili ALOX5) pokreće metabolizam arahidonske kiseline u 5-hidroperoksi-eikozatetraensku kiselinu (5-HpETE), koja se zatim može brzo redukovati u [[5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HETE) ili dalje metabolizirati u [[leukotrien]]e (npr. LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i [[LTC4|LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]); 5-HETE se može oksidirati u [[5-okso-eikozatetraenska kiselina|5-okso-eikozatetraensku kiselinu]] (5-okso-ETE). Na sličan način, [[15-lipoksigenaza]] (15-lipoksigenaza 1, 15-LOX, 15-LOX1 ili ALOX15) pokreće metabolizam arahidonske kiseline u 15-HpETE, 15-HETE, [[eoksin]]e, 8,15-dihidroksi-eikozatetraensku kiselinu (tj. 8,15-DiHETE) i 15-okso-ETE, a [[12-lipoksigenaza]] (12-LOX ili ALOX12) pokreće [[metabolizam]] arahidonske kiseline u 12-HpETE, 12-HETE, [[hepoksilin]]e i 12-okso-ETE. Ovi enzimi također pokreću metabolizam: 
*'''a''') [[Eikozapentaenska kiselina|Eikozapentaenske kiseline]] u analoge metabolita arahidonske kiseline koji sadrže pet, umjesto četiri, dvostruke veze, npr. 5-hidroksi-eikozapentaensku kiselinu (5-HEPE), LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTC&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, 5-okso-EPE, 15-HEPE i 12-HEPE; 
*'''b)''' Dihomo-γ-linolenska kiselina (koja sadrži tri dvostruke veze) pretvara se u proizvode sa tri dvostruke veze, npr. 8-hidroksi-eikozatriensku kiselinu (8-HETrE), 12-HETrE i 15-HETrE (ova masna kiselina se ne može pretvoriti u leukotriene); a Meadova kiselina (koja sadrži tri dvostruke veze) pretvara se (posredstvom enzima ALOX5) u 5-hidroperoksi-eikozatriensku kiselinu (5-HpETrE), 5-HETrE i 5-okso-HETrE. U okviru najproučavanijeg od ovih puteva, ALOX5 metaboliše eikozapentaensku kiselinu u 5-hidroperoksi-eikozapentaensku kiselinu (5-HpEPE), 5-HEPE, LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; i 5-okso-EPE; svi ovi proizvodi su manje aktivni od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. Budući da se eikozapentaenska kiselina takmiči s arahidonskom kiselinom za vezivanje za ALOX5, stvaranje metabolita eikozapentaenske kiseline dovodi do smanjenja količine [[metabolit]]a eikozatetraenske kiseline, a time i do smanjenja signalizacije posredovane tim potonjim metabolitima.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25449650&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Powell WS, Rokach J |year=2015 |title=Biosynthesis, biological effects, and receptors of hydroxyeicosatetraenoic acids (HETEs) and oxoeicosatetraenoic acids (oxo-ETEs) derived from arachidonic acid |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=340–355 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.10.008 |pmc=5710736 |pmid=25449650}}&lt;/ref&gt; Početni monohidroperoksi i monohidroksi proizvodi nastali djelovanjem spomenutih lipoksigenaza imaju svoje hidroperoksi i hidroksilne ostatke postavljene u &quot;S&quot; [[hiralnost (hemija)|hiralnu]] konfiguraciju, te se preciznije nazivaju 5''S''-HpETE, 5''S''-HETE, 12''S''-HpETE, 12''S''-HETE, 15''S''-HpETE i 15''S''-HETE. [[ALOX12B]] (tj. arahidonat 12-lipoksigenaza, tip 12R) stvara proizvode &quot;R&quot; hiralnosti, tj. 12''R''-HpETE i 12''R''-HETE. Slično tome, [[ALOXE3]] (tj. lipoksigenaza 3 epidermalnog tipa ili eLOX3) metaboliše arahidonsku kiselinu u 12''R''-HpETE i 12''R''-HETE; međutim, to su sporedni proizvodi koje ovaj enzim stvara samo pod ograničenim uslovima. ALOXE3 prvenstveno metaboliše arahidonsku kiselinu u hepoksiline.
*[[Epoksigenaza|Epoksigenaze]]: to su enzimi [[citohrom P450]] koji stvaraju [[neklasični eikosanoidi|neklasične eikosanoidne]]] [[epoksid]]e izvedene iz: 
*'''a)''' arahidonske kiseline, i to: 5,6-epoksi-eikozatrienske kiseline (5,6-EET), 8,9-EET, 11,12-EET i 14,15-EET (vidi [[Epoksieikozatrienska kiselina]]); 
*'''b)''' Eikozapentaenska kiselina, tj. 5,6-epoksi-eikozatetraenska kiselina (5,6-EEQ), 8,9-EEQ, 11,12-EEQ, 14,15-EEQ i 17,18-EEQ (vidi [[Epoksieikozatetraenska kiselina]]); 
*'''c)''' Dihomo-γ-linolenska kiselina, tj. 8,9-epoksi-eikozadiena kiselina (8,9-EpEDE), 11,12-EpEDE i 14,15-EpEDE; i 
*'''d)''' Adrenična kiselina, tj. 7,8-epoksi-eikozatrienska kiselina (7,8-EpETrE), 10,11-EpETrE, 13,14-EpETrE i 16,17-EpETrE. Sve ove epokside različite ćelije i tkiva pretvaraju – ponekad brzo – u njihove dihidroksi metabolite. Naprimjer, 5,6-EET se pretvara u 5,6-dihidroksi-eikozatriensku kiselinu (5,6-DiHETrE), 8,9-EEQ u 8,9-dihidroksi-eikozatetraensku kiselinu (8,9-DiHETE), 11,12-EpEDE u 11,12-dihidroksi-eikozadiensku kiselinu (11,12-DiHEDE), a 16,17-EpETrE u 16,17-dihidroksi-eikozatriensku kiselinu (16,17-DiETrE).&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot; /&gt;
*[[Citokrom P450]] [[mikrosom]]ske ω-hidroksilaze: [[CYP4A11]], [[CYP4A22]], [[CYP4F2]] i [[CYP4F3]] metaboliziraju arahidonsku kiselinu prvenstveno u [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina|20-hidroksieikozatetraensku kiselinu]] (20-HETE), ali i u 16-HETE, 17-HETE, 18-HETE i 19-HETE; one također metaboliziraju eikozapentaensku kiselinu prvenstveno u 20-hidroksi-eikozapentaensku kiselinu (20-HEPE), ali i u 19-HEPE.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot;/&gt;
Dva različita enzima mogu djelovati uzastopno na polinezasićenu masnu kiselinu (PUFA) kako bi stvorila složenije metabolite. Naprimjer, ALOX5 djeluje zajedno s ALOX12 ili COX-2 tretiranim aspirinom na metaboliziranje arahidonske kiseline u [[lipoksin]]e, te s [[citokrom P450]] monooksigenazom (ili monooksigenazama), bakterijskim citokromom P450 (u inficiranim tkivima) ili COX-2 tretiranim [[aspirin]]om na metaboliziranje eikozapentaenske kiseline u [[resolvin]]e serije E (RvE) (vidi [[Specijalizirani medijatori koji podstiču rezoluciju upale]]). Kada se to dešava uz učešće enzima smještenih u različitim tipovima ćelija i uključuje prenos produkta jednog enzima u ćeliju koja koristi drugi enzim za stvaranje konačnog produkta, taj proces se naziva transćelijski [[metabolizam]] ili transćelijska biosinteza.&lt;ref name=&quot;pmid25218301&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Capra V, Rovati GE, Mangano P, Buccellati C, Murphy RC, Sala A |year=2015 |title=Transcellular biosynthesis of eicosanoid lipid mediators |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=377–382 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.09.002 |pmid=25218301}}&lt;/ref&gt;
Oksidacija lipida štetna je za ćelije, naročito kada se odvija u blizini jedra.
Postoje složeni mehanizmi za sprečavanje neželjene oksidacije. Enzimi COX, lipoksigenaze i [[fosfolipaza|fosfolipaze strogo su kontrolisani – najmanje osam proteina se aktivira radi koordinacije stvaranja leukotrijena. Nekoliko njih postoji u više [[izoforma|izoformi]].&lt;ref name=&quot;Soberman&quot;/&gt;
Oksidacija posredovana [[enzim]]ima COX ili lipoksigenazom dovodi do oslobađanja [[reaktivne vrste kisika|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS), a početni proizvodi u stvaranju eikosanoida i sami su vrlo reaktivni [[peroksid]]i. LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; može stvarati tkivnf [[addukt]]e s [[DNK]]. Druge reakcije lipoksigenaza uzrokuju oštećenje ćelija; studije na [[Murinae|mišjim]] modelima ukazuju na ulogu 15-lipoksigenaze u [[patogeneza|patogenezi]] [[ateroskleroza|ateroskleroze]].&lt;ref name=&quot;Cyrus&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Cyrus, Tillmann |last2=Witztum |first2=Joseph L. |last3=Rader |first3=Daniel J. |last4=Tangirala |first4=Rajendra |last5=Fazio |first5=Sergio |last6=Linton |first6=Macrae F. |last7=Funk |first7=Colin D. |date=June 1999 |title=Disruption of the 12/15-lipoxygenase gene diminishes atherosclerosis in apo E–deficient mice |journal=J Clin Invest |volume=103 |issue=11 |pages=1597–1604n |doi=10.1172/JCI5897 |pmc=408369 |pmid=10359569}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schewe&quot;&gt;{{Cite journal |last=Schewe T. |date=Mar–Apr 2002 |title=15-lipoxygenase-1: a prooxidant enzyme |journal=Biol. Chem. |volume=383 |issue=3–4 |pages=365–374 |doi=10.1515/BC.2002.041 |pmid=12033428 |s2cid=7487557}}&lt;/ref&gt;
Proces oksidacije pri stvaranju eikosanoida je kompartmentalizovan; to ograničava štetu koju uzrokuju peroksidi.
Enzimi uključeni u biosintezu eikosanoida (npr. glutation-S-transferaze, epoksid-hidrolaze i transportni proteini) pripadaju porodicama čije su funkcije uglavnom povezane sa ćelijskom detoksikacijom.
To sugeriše da je signalizacija putem eikosanoida možda evoluirala iz procesa detoksikacije [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS).
Ćelija vjerovatno ima određenu korist od stvaranja lipidnih hidroperoksida u neposrednoj blizini jedra.
Prostaglandini (PG) i leukotrijeni (LT) mogu tamo signalizirati ili regulisati transkripciju DNK;
LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; jeste [[ligand]] za PPARα (receptor aktiviran proliferatorom [[peroksisom]]a alfa).&lt;ref name=Funk/&gt;
''(Pogledajte dijagram za PPAR.)''
{| width=&quot;550&quot; style=&quot;border: 1px solid black; border-image: none;&quot; align=&quot;center&quot; border=&quot;0&quot;
|+'''Strukture odabranih eikosanoida'''
|-
| align=&quot;center&quot;|[[File:Prostaglandin E1.svg|200px]]
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[File:Thromboxane A2 acsv.svg|170px]]
| align=&quot;center&quot;| [[File:Leukotriene B4.svg|180px]]
|-
| align=&quot;center&quot; | Prostaglandin E&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;. Petočlani prsten je karakterističan za ovu klasu.
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Tromboksan A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Atomi kisika&lt;br /&gt; ušli su u prsten.
| align=&quot;center&quot;| Leukotrijen B&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Obratiti pažnju na tri konjugovane dvostruke veze.
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[File:Prostaglandin I2.png|200px]]
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[File:Leukotriene E4.svg|200px]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Prostaciklin I&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Drugi prsten ga razlikuje od prostaglandina.
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|Leukotrien E&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, primjer cisteinil-leukotriena.
|}

=== Putevi sinteze prostanoida ===
{{Glavni|Prostanoid#Biosinteza prostaglandina}}
I COX-1 i COX-2 (također nazivani prostaglandin-endoperoksid sintaza-1 ([[PTGS1]]), odnosno [[PTGS2]]) metaboliziraju arahidonsku kiselinu, dodavanjem molekularnog O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; između ugljikovih atoma 9 i 11, radi formiranja [[Organski peroksid|endoperoksidnog]] mosta između ta dva atoma, dodavanjem molekularnog O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na atom ugljika 15, čime nastaje 15-hidroperoksi proizvod, te stvaranjem veze ugljik-ugljik između atoma 8 i 12 radi formiranja [[ciklopentan]]skog prstena u sredini masne kiseline; pritom nastaje PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, proizvod koji ima dvije dvostruke veze manje od arahidonske kiseline. 15-hidroperoksi ostatak molekule PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; zatim se reducira u 15-[[Hidroksilna grupa|hidroksilni]] ostatak, čime nastaje PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jeste matični prostanoid iz kojeg nastaju svi ostali prostanoidi. Metabolizira se putem (vidi dijagram u članku [[Prostanoid]]): 
*'''a)''' puta [[prostaglandin E-sintaza|prostaglandin E-sintaze]], u kojem jedan od tri [[izoenzim]]a – [[PTGES]], [[PTGES2]] ili [[PTGES3]] – pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i PGB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; vidi {{slink|Prostanoid|Biosinteza prostaglandina}}); 
*'''b)''' PGF-sintaze, koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt;; 
*'''c)''' [[Prostaglandin D2-sintaza|prostaglandin D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju 15-dPGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; vidi [[Ciklopentenon-prostaglandin]]); 
*'''d)''' [[Tromboksan-sintaza|tromboksan-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju TXB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;); i 
*'''e)''' [[Prostaciklin-sintaza|prostaciklin-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju 6-keto-PGFα).&lt;ref name=&quot;pmid25343148&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Korbecki J, Baranowska-Bosiacka I, Gutowska I, Chlubek D |year=2014 |title=Cyclooxygenase pathways |journal=Acta Biochimica Polonica |volume=61 |issue=4 |pages=639–649 |doi=10.18388/abp.2014_1825 |pmid=25343148 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Claar D, Hartert TV, Peebles RS |year=2015 |title=The role of prostaglandins in allergic lung inflammation and asthma |journal=Expert Review of Respiratory Medicine |volume=9 |issue=1 |pages=55–72 |doi=10.1586/17476348.2015.992783 |pmc=4380345 |pmid=25541289}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se, ili se u nekim slučajevima pretpostavlja, da ovi putevi metabolišu eikozapentaensku kiselinu u eikosanoidne analoge navedenih proizvoda, koji sadrže tri umjesto dvije dvostruke veze, te stoga u svom nazivu nose broj 3 umjesto broja 2 (npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; umjesto PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid20558833&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simopoulos AP |year=2010 |title=Genetic variants in the metabolism of omega-6 and omega-3 fatty acids: their role in the determination of nutritional requirements and chronic disease risk |journal=Experimental Biology and Medicine |volume=235 |issue=7 |pages=785–795 |doi=10.1258/ebm.2010.009298 |pmid=20558833 |s2cid=207195131}}&lt;/ref&gt;
Proizvodi PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, nastali u prethodno navedenim putevima, mogu podleći spontanoj reakciji dehidratacije pri čemu redom nastaju PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; zatim može podleći spontanoj izomerizaciji, praćenoj reakcijom dehidratacije, čime sukcesivno nastaju Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid21843512&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Surh YJ, Na HK, Park JM, Lee HN, Kim W, Yoon IS, Kim DD |year=2011 |title=15-Deoxy-Δ¹²,¹⁴-prostaglandin J₂, an electrophilic lipid mediator of anti-inflammatory and pro-resolving signaling |journal=Biochemical Pharmacology |volume=82 |issue=10 |pages=1335–1351 |doi=10.1016/j.bcp.2011.07.100 |pmid=21843512}}&lt;/ref&gt;
PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sadrži prsten od pet ugljikovih atoma premošten molekularnim kisikom. Prostaglandini (PG) izvedeni iz njega izgubili su taj kisikov most i sadrže jednostruk, nezasićen prsten od pet ugljikovih atoma, izuzev [[tromboksan A2|tromboksana&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], koji posjeduje šesteročlani prsten sastavljen od jednog atoma kisika i pet atoma ugljika. Prsten od pet ugljikovih atoma kod prostaciklina povezan je s drugim prstenom koji se sastoji od četiri atoma ugljika i jednog atoma kisika. Također, prsten od pet članova kod ciklopentenon-prostaglandina sadrži nezasićenu vezu u [[konjugirani sistem|konjugiranom sistemu]] s [[karbonilna grupa|karbonilnom grupom]], što omogućava ovim PG-ovima da stvaraju veze s raznovrsnim bioaktivnim proteinima (za više informacija pogledajte dijagrame na stranici [[Prostanoid]]).

=== Putevi hidroksi-eikozatetraenoata (HETE) i leukotriena (LT) ===
{{Glavni|Leukotrien#Sinteza|Hidroksi-eikozatetraenska kiselina|Eoksin#Funkcija}}
Enzim [[5-lipoksigenaza]] (5-LO ili ALOX5) pretvara [[arahidonska kiselina|arahidonsku kiselinu]] u [[5-hidroperoksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroperoksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HPETE), koja se može osloboditi i brzo [[redoks|reducirati]] u [[5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HETE), djelovanjem sveprisutnih ćelijskih [[peroksidaza]] zavisnih od [[glutation|glutationa]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Powell |first1=W. S. |last2=Rokach |first2=J |year=2013 |title=The eosinophil chemoattractant 5-oxo-ETE and the OXE receptor |journal=Progress in Lipid Research |volume=52 |issue=4 |pages=651–665 |doi=10.1016/j.plipres.2013.09.001 |pmc=5710732 |pmid=24056189}}&lt;/ref&gt;  Alternativno, ALOX5 koristi svoju aktivnost LTA-sintaze za pretvaranje 5-HPETE-a u leukotrien A&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;). LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; se zatim metaboliše ili u LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; pomoću leukotrien-A&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-hidrolaze ili u leukotrien C&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) pomoću LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintaze ili [[mikrosom]]ne [[glutation]] S-transferaze 2 (MGST2). Bilo koji od ova dva potonja enzima djeluje tako što vezuje sumpor tiolne (tj. SH) grupe [[cistein]]a – unutar tripeptida glutamat-cistein-glicin – za ugljik 6 molekule LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, čime se formira LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Nakon oslobađanja iz matične ćelije, ostaci glutamata i glicina iz LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; postepeno uklanjaju se djelovanjem gama-glutamiltransferaze i dipeptidaze, pri čemu sekvencno nastaju LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;Rådmark_2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rådmark O, Werz O, Steinhilber D, Samuelsson B |year=2015 |title=5-Lipoxygenase, a key enzyme for leukotriene biosynthesis in health and disease |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=331–339 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.08.012 |pmid=25152163}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26066610&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ahmad S, Thulasingam M, Palombo I, Daley DO, Johnson KA, Morgenstern R, Haeggström JZ, Rinaldo-Matthis A |year=2015 |title=Trimeric microsomal glutathione transferase 2 displays one third of the sites reactivity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics |volume=1854 |issue=10 Pt A |pages=1365–1371 |doi=10.1016/j.bbapap.2015.06.003 |pmid=26066610}}&lt;/ref&gt; Odluka o tome da li će nastati LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; zavisi od relativnog sadržaja LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-hidrolaze u odnosu na LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintazu (ili glutation S-transferazu) u ćelijama; [[eozinofil]]i, [[mastocit]]i i alveolni [[makrofag]]i posjeduju relativno visoke razine LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintaze i shodno tome stvaraju LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; umjesto LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili u znatno većoj mjeri nego LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. 5-LOX također može djelovati u nizu sa [[citohrom]] P450 [[oksigenaza]]ma ili COX-2 tretiranim [[aspirin]]om, kako bi se stvorili rezolvini RvE1, RvE2 i 18S-RvE1 (vidi {{slink| Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale |Resolvini izvedeni iz EPA}}).
[[Enzim]] arahidonat 12-lipoksigenaza (12-LO ili ALOX12) metaboliše arahidonsku kiselinu u ''S''-stereoizomer 12-hidroperoksi-kiselineeikozatetraenske kiseline (12-HPETE), koju ćelijske peroksidaze brzo redukuju u ''S''-stereo-2-hidroksieikozatetraenske kiseline (12-HETE) ili je dalje metabolišu u hepoksilinu (Hx), kao što su HxA3 i HxB.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Pace-Asciak |first=C. R. |year=2009 |title=The hepoxilins and some analogues: A review of their biology |journal=British Journal of Pharmacology |volume=158 |issue=4 |pages=972–981 |doi=10.1111/j.1476-5381.2009.00168.x |pmc=2785520 |pmid=19422397}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dobrian |first1=A. D. |last2=Lieb |first2=D. C. |last3=Cole |first3=B. K. |last4=Taylor-Fishwick |first4=D. A. |last5=Chakrabarti |first5=S. K. |last6=Nadler |first6=J. L. |year=2011 |title=Functional and pathological roles of the 12- and 15-lipoxygenases |journal=Progress in Lipid Research |volume=50 |issue=1 |pages=115–131 |doi=10.1016/j.plipres.2010.10.005 |pmc=3012140 |pmid=20970452}}&lt;/ref&gt;
Enzimi 15-lip[[oksigenaza]]-1 (15-LO-1 ili ALOX15) i 15-lipoksigenaza-2 (15-LO-2, ALOX15B) metaboliziraju arahidonsku kiselinu u ''S''-stereoizomer 15-hidroperoksi-eikozatetraenske kiseline (15(S)-HPETE), koju ćelijske peroksidaze brzo reduciraju u ''S''-stereoizomer 15-hidroksi-eikozatetraenske kiseline (15(S)-HETE).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ivanov |first1=I |last2=Kuhn |first2=H |last3=Heydeck |first3=D |year=2015 |title=Structural and functional biology of arachidonic acid 15-lipoxygenase-1 (ALOX15) |journal=Gene |volume=573 |issue=1 |pages=1–32 |doi=10.1016/j.gene.2015.07.073 |pmc=6728142 |pmid=26216303}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wittwer |first1=J |last2=Hersberger |first2=M |year=2007 |title=The two faces of the 15-lipoxygenase in atherosclerosis |journal=Prostaglandins, Leukotrienes and Essential Fatty Acids |volume=77 |issue=2 |pages=67–77 |doi=10.1016/j.plefa.2007.08.001 |pmid=17869078}}&lt;/ref&gt; 15-lipoksigenaze (posebno ALOX15) također mogu djelovati u nizu sa 5-lipoksigenazom, 12-lipoksigenazom ili COX2 tretiranim aspirinom radi stvaranja lipoksina i epi-lipoksina, ili sa P450 oksigenazama ili COX2 tretiranim aspirinom radi stvaranja resolvina E3 (vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Resolvini izvedeni iz EPA}}).
Podskupina ω-[[hidroksilaza]] vezanih za [[mikrosom]]e, koje pripadaju porodici [[citohrom P450]] (CYP450), metaboliše arahidonsku kiselinu u [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina|20-hidroksieikozatetraensku kiselinu]] (20-HETE) i 19-hidroksieikozatetraensku kiselinu, putem reakcije [[omega-oksidacija|omega-oksidacije]].&lt;ref name=&quot;Kroetz_2005&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kroetz DL, Xu F |year=2005 |title=Regulation and inhibition of arachidonic acid omega-hydroxylases and 20-HETE formation |journal=Annual Review of Pharmacology and Toxicology |volume=45 |pages=413–438 |doi=10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.100045 |pmid=15822183}}&lt;/ref&gt;

=== Epoksi-eikosanoidni put ===
Ljudske [[citorom]] P450 (CYP) epoksigenaze – CYP1A1, CYP1A2, CYP2C8, CYP2C9, CYP2C18, CYP2C19, CYP2E1, CYP2J2 i CYP2S1 – metaboliziraju arahidonsku kiselinu u neklasične [[epoksi-eikozatrienska kiselina|epoksi-eikozatrienske kiseline]] (EET-ove), pretvaranjem jedne od [[dvostruka veza|dvostrukih veza]] masne kiseline u [[epoksid]], čime nastaje jedan ili više sljedećih EET-ova: 14,15-ETE, 11,12-EET, 8,9-ETE i 4,5-ETE.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=L |last2=Mäki-Petäjä |first2=K |last3=Cheriyan |first3=J |last4=McEniery |first4=C |last5=Wilkinson |first5=I. B. |year=2015 |title=The role of epoxyeicosatrienoic acids in the cardiovascular system |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |volume=80 |issue=1 |pages=28–44 |doi=10.1111/bcp.12603 |pmc=4500322 |pmid=25655310}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spector |first1=A. A. |last2=Kim |first2=H. Y. |year=2015 |title=Cytochrome P450 epoxygenase pathway of polyunsaturated fatty acid metabolism |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=356–365 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.07.020 |pmc=4314516 |pmid=25093613}}&lt;/ref&gt;  14,15-EET i 11,12-EET su glavni EET koji proizvode tkiva sisara, uključujući ljudska.&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Fer |first1=M |last2=Dréano |first2=Y |last3=Lucas |first3=D |last4=Corcos |first4=L |last5=Salaün |first5=J. P. |last6=Berthou |first6=F |last7=Amet |first7=Y |year=2008 |title=Metabolism of eicosapentaenoic and docosahexaenoic acids by recombinant human cytochromes P450 |journal=Archives of Biochemistry and Biophysics |volume=471 |issue=2 |pages=116–125 |doi=10.1016/j.abb.2008.01.002 |pmid=18206980}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pharmacol Ther 2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shahabi |first1=P |last2=Siest |first2=G |last3=Meyer |first3=UA |last4=Visvikis-Siest |first4=S |year=2014 |title=Human cytochrome P450 epoxygenases: Variability in expression and role in inflammation-related disorders |journal=Pharmacology &amp; Therapeutics |volume=144 |issue=2 |pages=134–161 |doi=10.1016/j.pharmthera.2014.05.011 |pmid=24882266}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Frömel |first1=T |last2=Kohlstedt |first2=K |last3=Popp |first3=R |last4=Yin |first4=X |last5=Awwad |first5=K |last6=Barbosa-Sicard |first6=E |last7=Thomas |first7=AC |last8=Lieberz |first8=R |last9=Mayr |first9=M |last10=Fleming |first10=I |year=2013 |title=Cytochrome P4502S1: A novel monocyte/macrophage fatty acid epoxygenase in human atherosclerotic plaques |journal=Basic Research in Cardiology |volume=108 |issue=1 |page=319 |doi=10.1007/s00395-012-0319-8 |pmid=23224081 |s2cid=9158244}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Fleming |first=I |year=2014 |title=The pharmacology of the cytochrome P450 epoxygenase/soluble epoxide hydrolase axis in the vasculature and cardiovascular disease |journal=Pharmacological Reviews |volume=66 |issue=4 |pages=1106–1140 |doi=10.1124/pr.113.007781 |pmid=25244930 |s2cid=39465144}}&lt;/ref&gt; Isti CYP enzimi, ali i CYP4A1, CYP4F8 i CYP4F12, metaboliziraju eikozapentaensku kiselinu u pet epoksidnih oblika eikozatetraenske kiseline (EEQ), i to: 17,18-EEQ, 14,15-EEQ, 11,12-EEQ, 8,9-EEQ i 5,6-EEQ.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Westphal |first1=C |last2=Konkel |first2=A |last3=Schunck |first3=WH |year=2011 |title=CYP-eicosanoids--a new link between omega-3 fatty acids and cardiac disease? |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=96 |issue=1–4 |pages=99–108 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2011.09.001 |pmid=21945326}}&lt;/ref&gt;

==Funkcija, farmakologija i klinički značaj==
U sljedećoj tabeli naveden je izbor glavnih eikozanoida koji posjeduju klinički relevantnu biološku aktivnost, ćelijskih receptora (vidi [[Površinskoćelijski receptor]]) koje oni stimulišu ili – tamo gdje je to naznačeno – blokiraju (antagoniziraju), kako bi ostvarili tu aktivnost, nekih od glavnih funkcija koje regulišu (bilo da ih podstiču ili inhibiraju) kod ljudi i mišjih modela, te nekih aspekata njihove povezanosti s bolestima kod ljudi.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Eikosanoid !! Ciljni receptori !! Regulirane funkcije !! Klinički značaj
|-
| PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[PTGER1]], [[PTGER2]], [[PTGER3]], [[PTGER4]] || [[upala]]; povišena tjelesna temperatura; percepcija bola; [[alodinija]]; [[porođaj]] || [[NSAIL]] inhibiraju njegovu proizvodnju radi smanjenja upale, povišene temperature i bola; koristi se za poticanje porođaja; [[abortifacijens]]]]&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17767353&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Matsuoka T, Narumiya S |year=2007 |title=Prostaglandin receptor signaling in disease |journal=TheScientificWorldJournal |volume=7 |pages=1329–1347 |doi=10.1100/tsw.2007.182 |pmc=5901339 |pmid=17767353 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24941907&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Thomas J, Fairclough A, Kavanagh J, Kelly AJ |year=2014 |title=Vaginal prostaglandin (PGE2 and PGF2a) for induction of labour at term |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2014 |issue=6 |article-number=CD003101 |doi=10.1002/14651858.CD003101.pub3 |pmc=7138281 |pmid=24941907}}&lt;/ref&gt;
|-
| PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Prostaglandin DP1 receptor|Prostaglandinski DP1 receptor]] 1, [[Prostaglandinski DP2 receptor|Prostaglandin DP2 receptor]] || alergijske reakcije; alodinija; rast kose || NSAIL mogu djelovati na njega radi inhibicije alodinije i gubitka kose muškog tipa&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27424565&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rossi A, Anzalone A, Fortuna MC, Caro G, Garelli V, Pranteda G, Carlesimo M |year=2016 |title=Multi-therapies in androgenetic alopecia: review and clinical experiences |journal=Dermatologic Therapy |volume=29 |issue=6 |pages=424–432 |doi=10.1111/dth.12390 |pmid=27424565 |hdl-access=free |hdl=11573/877469 |s2cid=45963890}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22440736&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Garza LA, Liu Y, Yang Z, Alagesan B, Lawson JA, Norberg SM, Loy DE, Zhao T, Blatt HB, Stanton DC, Carrasco L, Ahluwalia G, Fischer SM, FitzGerald GA, Cotsarelis G |year=2012 |title=Prostaglandin D2 inhibits hair growth and is elevated in bald scalp of men with androgenetic alopecia |journal=Science Translational Medicine |volume=4 |issue=126 |pages=126ra34 |doi=10.1126/scitranslmed.3003122 |pmc=3319975 |pmid=22440736}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15369681&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hata AN, Breyer RM |year=2004 |title=Pharmacology and signaling of prostaglandin receptors: multiple roles in inflammation and immune modulation |journal=Pharmacology &amp; Therapeutics |volume=103 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1016/j.pharmthera.2004.06.003 |pmid=15369681}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748744&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Figueiredo-Pereira ME, Corwin C, Babich J |year=2016 |title=Prostaglandin J2: a potential target for halting inflammation-induced neurodegeneration |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=1363 |issue=1 |pages=125–137 |bibcode=2016NYASA1363..125F |doi=10.1111/nyas.12987 |pmc=4801700 |pmid=26748744}}&lt;/ref&gt;
|-
| TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Tromboksanski receptor]]i α i β || agregacija krvnih [[trombocit]]a; [[zgrušavanje krvi]]; alergijske reakcije || NSAIL inhibiraju njegovu proizvodnju kako bi smanjili učestalost [[moždani udar|moždanih]] i [[srčani udar|srčanih udara]]&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26621246&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hoxha M, Buccellati C, Capra V, Garella D, Cena C, Rolando B, Fruttero R, Carnevali S, Sala A, Rovati GE, Bertinaria M |year=2016 |title=In vitro pharmacological evaluation of multitarget agents for thromboxane prostanoid receptor antagonism and COX-2 inhibition |url=https://iris.unito.it/retrieve/handle/2318/1551575/113257/Pharmacol%20res%20_open_access.pdf |journal=Pharmacological Research |volume=103 |pages=132–143 |doi=10.1016/j.phrs.2015.11.012 |pmid=26621246 |hdl=2318/1551575|s2cid=12881002 }}&lt;/ref&gt;
|-
| PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Prostaciklinski receptor]] || agregacija [[trombocit]]a, kontrakcija glatkih mišića krvnih sudova || analozi PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; koji se koriste za liječenje vaskularnih poremećaja kao što su [[plućna hipertenzija]], [[Raynaudov sindrom]] i [[Buergerova bolest]]&lt;ref name=&quot;pmid27465880&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cruz JE, Ward A, Anthony S, Chang S, Bae HB, Hermes-DeSantis ER |year=2016 |title=Evidence for the Use of Epoprostenol to Treat Raynaud's Phenomenon With or Without Digital Ulcers: A Review of the Literature |journal=The Annals of Pharmacotherapy |volume=50 |issue=12 |pages=1060–1067 |doi=10.1177/1060028016660324 |pmid=27465880 |s2cid=38333954}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748508&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=O'Connell C, Amar D, Boucly A, Savale L, Jaïs X, Chaumais MC, Montani D, Humbert M, Simonneau G, Sitbon O |year=2016 |title=Comparative Safety and Tolerability of Prostacyclins in Pulmonary Hypertension |journal=Drug Safety |volume=39 |issue=4 |pages=287–294 |doi=10.1007/s40264-015-0365-x |pmid=26748508 |s2cid=24852012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cacione |first1=Daniel G. |last2=Macedo |first2=Cristiane R. |last3=do Carmo Novaes |first3=Frederico |last4=Baptista-Silva |first4=Jose Cc |date=4 May 2020 |title=Pharmacological treatment for Buerger's disease |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=5 |issue=5 |article-number=CD011033 |doi=10.1002/14651858.CD011033.pub4 |issn=1469-493X |pmc=7197514 |pmid=32364620}}&lt;/ref&gt;
|-
| 15-d-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[PPARγ]], [[Prostaglandinski receptor DP2]] || inhibira upalu i rast ćelija || inhibira različite upalne odgovore na životinjskim modelima; strukturni model za razvoj protivupalnih sredstava&lt;ref name=&quot;pmid11301410&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15369681&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748744&quot; /&gt;
|-
| 20-HETE || ? || vazokonstrikcija, inhibira trombocite || [[mutacije]] koje dovode do inaktivacije enzima [[CYP2U1]] (odgovornog za stvaranje 20-HETE) povezane su sa [[nasljedna spazamska paraliza|nasljednom spazamskom paraplegijom]]&lt;ref name=&quot;pmid24337409&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Citterio A, Arnoldi A, Panzeri E, D'Angelo MG, Filosto M, Dilena R, Arrigoni F, Castelli M, Maghini C, Germiniasi C, Menni F, Martinuzzi A, Bresolin N, Bassi MT |year=2014 |title=Mutations in CYP2U1, DDHD2 and GBA2 genes are rare causes of complicated forms of hereditary spastic paraparesis |url=https://air.unimi.it/bitstream/2434/421160/2/Citterio%20J%20Neurol%202014.pdf |journal=Journal of Neurology |volume=261 |issue=2 |pages=373–381 |doi=10.1007/s00415-013-7206-6 |pmid=24337409 |hdl=2434/421160 |s2cid=19189811}}&lt;/ref&gt;  
|-
| 5-Okso-ETE || [[OXER1]] || hemotaktsijski faktor i aktivator eozinofila || potrebna su istraživanja kako bi se utvrdilo da li inhibicija njegove proizvodnje ili djelovanja sprečava alergijske reakcije&lt;ref name=&quot;pmid25449650&quot; /&gt;
|-
| LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[LTB4R]], [[LTB4R2]] || [[hemotaksija|hemotaksijski]] faktor i aktivator [[leukocit]]a; [[upala]] || dosadašnja istraživanja nisu pokazala jasne koristi od primjene antagonista LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; receptora kod upalnih bolesti kod ljudi &lt;ref name=&quot;pmid25572555&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Liu M, Yokomizo T |year=2015 |title=The role of leukotrienes in allergic diseases |journal=Allergology International |volume=64 |issue=1 |pages=17–26 |doi=10.1016/j.alit.2014.09.001 |pmid=25572555 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21771892&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bäck M, Dahlén SE, Drazen JM, Evans JF, Serhan CN, Shimizu T, Yokomizo T, Rovati GE |year=2011 |title=International Union of Basic and Clinical Pharmacology. LXXXIV: leukotriene receptor nomenclature, distribution, and pathophysiological functions |journal=Pharmacological Reviews |volume=63 |issue=3 |pages=539–584 |doi=10.1124/pr.110.004184 |pmid=21771892 |doi-access=free |s2cid=5563700}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24588652&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bäck M, Powell WS, Dahlén SE, Drazen JM, Evans JF, Serhan CN, Shimizu T, Yokomizo T, Rovati GE |year=2014 |title=Update on leukotriene, lipoxin and oxoeicosanoid receptors: IUPHAR Review 7 |journal=British Journal of Pharmacology |volume=171 |issue=15 |pages=3551–3574 |doi=10.1111/bph.12665 |pmc=4128057 |pmid=24588652}}&lt;/ref&gt;
|-
| LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[CYSLTR1]], [[CYSLTR2]], [[GPR17]] || vaskularna propusnost; kontrakcija glatkih mišića krvnih sudova; [[alergija]] || antagonisti CYSLTR1 koji se koriste kod [[astma|astme]], kao i kod drugih alergijskih i alergoidnih reakcija &lt;ref name=&quot;pmid26385352&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cingi C, Muluk NB, Ipci K, Şahin E |year=2015 |title=Antileukotrienes in upper airway inflammatory diseases |journal=Current Allergy and Asthma Reports |volume=15 |issue=11 |article-number=64 |doi=10.1007/s11882-015-0564-7 |pmid=26385352 |s2cid=38854822}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20886028&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nettis E, D'Erasmo M, Di Leo E, Calogiuri G, Montinaro V, Ferrannini A, Vacca A |year=2010 |title=The employment of leukotriene antagonists in cutaneous diseases belonging to allergological field |journal=Mediators of Inflammation |volume=2010 |pages=1–6 |doi=10.1155/2010/628171 |pmc=2945673 |pmid=20886028 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
| LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[CYSLTR1]], [[CYSLTR2]], [[GPR17]] || vaskularna propusnost; [[mišićna kontrakcija|kontrakcija glatkih mišića]] krvnih sudova; alergija || antagonisti CYSLTR1 koji se koriste kod astme, kao i kod drugih alergijskih i reakcija sličnih alergijskim&lt;ref name=&quot;pmid25572555&quot; /&gt;
|-
| LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[GPR99]] || povećava vaskularnu propusnost i lučenje [[mucin]]a u disajnim putevima || smatra se da doprinosi astmi, kao i drugim alergijskim i reakcijama sličnim alergijskim &lt;ref name=&quot;pmid23504326&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kanaoka Y, Maekawa A, Austen KF |year=2013 |title=Identification of GPR99 protein as a potential third cysteinyl leukotriene receptor with a preference for leukotriene E4 ligand |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=288 |issue=16 |pages=10967–10972 |doi=10.1074/jbc.C113.453704 |pmc=3630866 |pmid=23504326 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
| LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[FPR2]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale – klasa supresora upalne reakcije &lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Romano M, Cianci E, Simiele F, Recchiuti A |year=2015 |title=Lipoxins and aspirin-triggered lipoxins in resolution of inflammation |journal=European Journal of Pharmacology |volume=760 |pages=49–63 |doi=10.1016/j.ejphar.2015.03.083 |pmid=25895638}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chiang N, Serhan CN, Dahlén SE, Drazen JM, Hay DW, Rovati GE, Shimizu T, Yokomizo T, Brink C |year=2006 |title=The lipoxin receptor ALX: potent ligand-specific and stereoselective actions in vivo |journal=Pharmacological Reviews |volume=58 |issue=3 |pages=463–487 |doi=10.1124/pr.58.3.4 |pmid=16968948 |s2cid=6496181}}&lt;/ref&gt;
|-
| LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[FPR2]], [[GPR32]], [[AHR]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale (klasa supresora upalne reakcije)&lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot; /&gt;
|-
| RvE1 || [[CMKLR1]], inhibira [[BLT]], [[TRPV1]], [[TRPV3]], [[NMDAR]], [[TNFR]] || inhibira funkcije proinflamatornih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale (klasa supresora upalne reakcije); takođe suzbija percepciju bola &lt;ref name=&quot;pmid25052386&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Qu Q, Xuan W, Fan GH |year=2015 |title=Roles of resolvins in the resolution of acute inflammation |journal=Cell Biology International |volume=39 |issue=1 |pages=3–22 |doi=10.1002/cbin.10345 |pmid=25052386 |s2cid=10160642}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26339646&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lim JY, Park CK, Hwang SW |year=2015 |title=Biological Roles of Resolvins and Related Substances in the Resolution of Pain |journal=BioMed Research International |volume=2015 |article-number=830930 |doi=10.1155/2015/830930 |pmc=4538417 |pmid=26339646 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25359497&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N, Dalli J, Levy BD |year=2015 |title=Lipid mediators in the resolution of inflammation |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Biology |volume=7 |issue=2 |article-number=a016311 |doi=10.1101/cshperspect.a016311 |pmc=4315926 |pmid=25359497}}&lt;/ref&gt;
|-
| RvE2 || [[CMKLR1]], [[antagonist receptora]] [[BLT]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || klasa specijalizovanih prorezolutornih medijatora koji suzbijaju upalnu reakciju &lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25359497&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23747022&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N |year=2013 |title=Resolution phase lipid mediators of inflammation: agonists of resolution |journal=Current Opinion in Pharmacology |volume=13 |issue=4 |pages=632–640 |doi=10.1016/j.coph.2013.05.012 |pmc=3732499 |pmid=23747022}}&lt;/ref&gt;
|-
| 14,15-EET || ? || [[vazodilatacija]], inhibira [[trombocit]]e i proupalne ćelije || uloga/e u bolestima kod ljudi još uvijek nije/su dokazana/e &lt;ref name=&quot;pmid25655310&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yang L, Mäki-Petäjä K, Cheriyan J, McEniery C, Wilkinson IB |year=2015 |title=The role of epoxyeicosatrienoic acids in the cardiovascular system |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |volume=80 |issue=1 |pages=28–44 |doi=10.1111/bcp.12603 |pmc=4500322 |pmid=25655310}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ClinicalTrialsGov|NCT00847899|Evaluation of Soluble Epoxide Hydrolase (s-EH) Inhibitor in Patients With Mild to Moderate Hypertension and Impaired Glucose Tolerance}}&lt;/ref&gt;
|}

===Prostanoidi===
{{glavni|Prostaglandin|Prostaciklin|Tromboksan}}
Poznato je da mnogi prostanoidi posreduju u lokalnim simptomima [[upala|upale]]: [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciji]] ili [[vazodilatacija|vazodilataciji]], [[koagulacija|koagulaciji]], [[bol|bolu]] i [[povišena tjelesna temperatura|povišenoj tjelesnoj temperaturi]]. Inhibicija COX-1 i/ili inducibilnih [[izoforma|izoformi]] COX-2 glavna je karakteristika [[NSAIL|NSAIL-a]] (nesteroidnih antiupalnih lijekova), kao što je [[aspirin]]. Prostanoidi također aktiviraju PPAR&lt;sub&gt;γ&lt;/sub&gt; članove porodice steroidnih/tiroidnih [[jedarni receptor|jedarnih hormonskih receptora]] i direktno utiču na [[transkripcija (genetika)|transkripciju gena]].&lt;ref name=&quot;Bos&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bos C, Richel D, Ritsema T, Peppelenbosch M, Versteeg H |year=2004 |title=Prostanoids and prostanoid receptors in signal transduction |journal=Int J Biochem Cell Biol |volume=36 |issue=7 |pages=1187–1205 |doi=10.1016/j.biocel.2003.08.006 |pmid=15109566}}&lt;/ref&gt;
Prostanoidi imaju brojne druge značaje za kliničku medicinu, što potvrđuje njihova primjena, kao i primjena njihovih stabilnijih farmakoloških analoga te antagonista njihovih receptora, kako je prikazano u sljedećoj tabeli.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Lijek !! Tip !! Medicinsko stanje ili upotreba !! !! Lijek !! Tip !! Medicinsko stanje ili upotreba
|-
| [[Alprostadil]] || [[PGE1|PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] || [[Erektilna disfunkcija]], održavanje prohodnosti [[ductus arteriosus|ductus arteriosusa]] kod [[fetus|fetusa]] || || [[Beraprost]] || Analog PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Plućna hipertenzija]], prevencija [[reperfuzijska povreda|reperfuzijske povrede]]
|-
| [[Bimatoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[Karboprost]]  || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || Indukcija porođaja, abortivno sredstvo u ranoj trudnoći
|-
| [[Dinoproston]] || PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || Indukcija porođaja || || [[Iloprost]] || Analog PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Hipertenzija plućne arterije]]
|-
| [[Latanoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[Misoprostol]] || Analog PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; || [[čir na želucu|Želučani čirevi]], [[indukcija porođaja]], [[abortivno sredstvo]]
|-
| [[Travoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[U46619]] || Analog TX dužeg djelovanja || Samo za istraživanje
|-
|}

===Prostaglandini ciklopentenonskog tipa===
{{glavni|Prostaglandini ciklopentenonskog tipa}}
PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ispoljavaju širok spektar protivupalnih i rezolucijskih (pro-rezolucijskih) djelovanja na upalu u različitim životinjskim modelima.&lt;ref name=&quot;pmid21843512&quot; /&gt; Stoga se čini da djeluju na način sličan [[specijalizirani medijator upalne rezolucije|specijaliziranim medijatorima rezolucije upale]] (SPM), iako se jedan od njihovih mehanizama djelovanja – stvaranje [[kovalentna veza| kovalentnih veza]] sa ključnim signalnim proteinima – razlikuje od mehanizama specijalizovanih medijatora rezolucije upale.

===HETE i okso-ETE===
{{glavni|5-Hidroksieikozatetraenska kiselina|5-Okso-eikozatetraenska kiselina|12-Hidroksieikozatetraenska kiselina|15-Hidroksieikozatetraenska kiselina|20-Hidroksieikozatetraenska kiselina}}
Kao što je navedeno na njihovim pojedinačnim Wikipedia stranicama, [[5-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (koja, poput 5-okso-eikozatetraenske kiseline, djeluje putem receptora OXER1), [[5-okso-eikozatetraenska kiselina]], [[12-hidroksieikozatetraenska kiselina]], [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]] i [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina]] pokazuju brojne aktivnosti u životinjskim i ljudskim ćelijama, kao i u [[modelni organizam|životinjskim modelima]], a koje su povezane, naprimjer, sa upalom, alergijskim reakcijama, rastom ćelija raka, protokom krvi u tkivima i/ili krvnim pritiskom. Međutim, njihova funkcija i značaj za ljudsku fiziologiju i patologiju još uvijek nisu utvrđeni.
===Leukotrieni===
{{glavni|Leukotrien}}
Tri cisteinil-leukotriena – LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; – snažni su bronhokonstriktori, uzročnici povećane vaskularne propusnosti u postkapilarnim venulama i stimulatori lučenja sluzi; oslobađaju se iz plućnog tkiva astmatičara izloženih specifičnim alergenima. Imaju patofiziološku ulogu u različitim vrstama reakcija preosjetljivosti neposrednog tipa.&lt;ref name=&quot;Samuelsson83&quot;&gt;{{Cite journal |last=Samuelsson B |date=May 1983 |title=Leukotrienes: mediators of immediate hypersensitivity reactions and inflammation |journal=Science |volume=220 |issue=4597 |pages=568–575 |bibcode=1983Sci...220..568S |doi=10.1126/science.6301011 |pmid=6301011}}&lt;/ref&gt; Lijekovi koji blokiraju njihovu aktivaciju receptora [[CYSLTR1]] – konkretno [[montelukast]], [[zafirlukast]] i [[pranlukast]] – koriste se klinički kao terapija održavanja kod [[astma|astme]] i [[rinitis|rinitisa]] izazvanih alergenima, [[astma|astme]] i [[rinitis]]a izazvanih [[nesteroidni antiinflamatorni lijek|nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima]] (vidjeti [[respiratorna bolest pogoršana aspirinom]]); astme izazvane fizičkim naporom i hladnim zrakom (vidjeti [[bronhokonstrikcija izazvana fizičkim naporom]]); te [[apneja u snu|apneje u snu]] kod djece uslijed hipertrofije adenoida i [[krajnik]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21936577&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Haeggström JZ, Funk CD |year=2011 |title=Lipoxygenase and leukotriene pathways: biochemistry, biology, and roles in disease |url=https://zenodo.org/record/3424215 |journal=Chemical Reviews |volume=111 |issue=10 |pages=5866–5898 |doi=10.1021/cr200246d |pmid=21936577 }}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24313690&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Anwar Y, Sabir JS, Qureshi MI, Saini KS |year=2014 |title=5-lipoxygenase: a promising drug target against inflammatory diseases-biochemical and pharmacological regulation |journal=Current Drug Targets |volume=15 |issue=4 |pages=410–422 |doi=10.2174/1389450114666131209110745 |pmid=24313690}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26980339&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kar M, Altıntoprak N, Muluk NB, Ulusoy S, Bafaqeeh SA, Cingi C |date=March 2016 |title=Antileukotrienes in adenotonsillar hypertrophy: a review of the literature |journal=European Archives of Oto-Rhino-Laryngology |volume=273 |issue=12 |pages=4111–4117 |doi=10.1007/s00405-016-3983-8 |pmid=26980339 |s2cid=31311115}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26678823&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Oussalah A, Mayorga C, Blanca M, Barbaud A, Nakonechna A, Cernadas J, Gotua M, Brockow K, Caubet JC, Bircher A, Atanaskovic M, Demoly P, K Tanno L, Terreehorst I, Laguna JJ, Romano A, Guéant JL |date=April 2016 |title=Genetic variants associated with drugs-induced immediate hypersensitivity reactions: a PRISMA-compliant systematic review |url=https://archive-ouverte.unige.ch/unige:83795/ATTACHMENT01 |journal=Allergy |volume=71 |issue=4 |pages=443–462 |doi=10.1111/all.12821 |pmid=26678823 |doi-access=free |s2cid=13352894}}&lt;/ref&gt; Kada se kombinuju sa terapijom antihistaminicima, takođe se čine korisnim za liječenje urtikarijskih oboljenja, kao što je [[koprivnjača]].&lt;ref name=&quot;pmid25515967&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mitchell S, Balp MM, Samuel M, McBride D, Maurer M |year=2015 |title=Systematic review of treatments for chronic spontaneous urticaria with inadequate response to licensed first-line treatments |journal=International Journal of Dermatology |volume=54 |issue=9 |pages=1088–1104 |doi=10.1111/ijd.12727 |pmid=25515967 |s2cid=23250789}}&lt;/ref&gt;

===Lipoksini i epilipoksini===
{{glavni|Lipoksin}}
LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, 15-epi-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i 15-epi-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, poput ostalih predstavnika klase eikosanoida poznatih kao [[specijalizovani medijatori za rezoluciju upale]], posjeduju protivupalno djelovanje i podstiču povlačenje upale. U [[randomizirano kontrolisano ispitivanje|randomiziranom kontrolisanom ispitivanju]] provedenom na 60 dojenčadi, AT-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i relativno stabilan analog LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (15-''R/S''-metil-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) smanjili su težinu [[ekcem]]a&lt;ref name=&quot;pmid22834636&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wu SH, Chen XQ, Liu B, Wu HJ, Dong L |year=2013 |title=Efficacy and safety of 15(R/S)-methyl-lipoxin A(4) in topical treatment of infantile eczema |journal=The British Journal of Dermatology |volume=168 |issue=1 |pages=172–178 |doi=10.1111/j.1365-2133.2012.11177.x |pmid=22834636 |s2cid=31721094}}&lt;/ref&gt; and, in another study, inhaled LXA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; smanjena bronhoprovokacija izazvana supstancom LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; kod pacijenata sa astmom.&lt;ref name=&quot;pmid26688348&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Basil MC, Levy BD |year=2016 |title=Specialized pro-resolving mediators: endogenous regulators of infection and inflammation |journal=Nature Reviews. Immunology |volume=16 |issue=1 |pages=51–67 |doi=10.1038/nri.2015.4 |pmc=5242505 |pmid=26688348}}&lt;/ref&gt;

===Eoksini===
{{glavni|Eoksin}}
Eoksini (EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, EXD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, EXE&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) opisani su nedavno. Oni podstiču vaskularnu propustljivost u ''[[ex vivo]]'' modelnom sistemu ljudskog vaskularnog [[endotel]]a,&lt;ref name=&quot;Primary eosinophils and mast cells&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Feltenmark S, Gautam N, Brunnström A, Griffiths W, Backman L, Edenius C, Lindbom L, Björkholm M, Claesson HE |date=January 2008 |title=Eoxins are proinflammatory arachidonic acid metabolites produced via the 15-lipoxygenase-1 pathway in human eosinophils and mast cells |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=105 |issue=2 |pages=680–685 |bibcode=2008PNAS..105..680F |doi=10.1073/pnas.0710127105 |pmc=2206596 |pmid=18184802 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i u manjoj studiji na 32 dobrovoljca, također proizvodnja EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; od strane [[eozinofil]]a izolovanih od osoba s teškim oblikom astme i intolerancijom na [[aspirin]] bila je veća nego kod zdravih dobrovoljaca i pacijenata s blagim oblikom astme; sugerira se da ovi nalazi ukazuju na to da eoksini imaju proupalno djelovanje te da su stoga potencijalno uključeni u različite alergijske reakcije.&lt;ref name=&quot;pmid23921438&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=James A, Daham K, Backman L, Brunnström A, Tingvall T, Kumlin M, Edenius C, Dahlén SE, Dahlén B, Claesson HE |year=2013 |title=The influence of aspirin on release of eoxin C4, leukotriene C4 and 15-HETE, in eosinophilic granulocytes isolated from patients with asthma |journal=Int. Arch. Allergy Immunol. |volume=162 |issue=2 |pages=135–142 |doi=10.1159/000351422 |pmid=23921438 |s2cid=29180895}}&lt;/ref&gt; Production of eoxins by Reed–Sternberg cells has also led to suggestion that they are involved in [[Hodgkins disease]].&lt;ref name=&quot;pmid19130894&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Claesson HE |year=2009 |title=On the biosynthesis and biological role of eoxins and 15-lipoxygenase-1 in airway inflammation and Hodgkin lymphoma |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=89 |issue=3–4 |pages=120–125 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2008.12.003 |pmid=19130894}}&lt;/ref&gt; Međutim, klinički značaj eoksina još uvijek nije dokazan.

===Metaboliti resolvina iz eikozapentaenske kiseline===
{{glavni|Resolvin}}
RvE1, 18S-RvE1, RvE2 i RvE3, poput ostalih članova klase eikosanoida poznatih kao specijalizovani medijatori za rezoluciju upale, posjeduju protivupalno djelovanje i sposobnost suzbijanja upale. Sintetski analog spoja RvE1 trenutno prolazi kroz III fazu kliničkog ispitivanja (vidi [[Faze kliničkog istraživanja]]) radi liječenja [[sindrom suhog oka|sindroma suhog oka]] uzrokovanog upalom; pored ove studije, u toku su i druga klinička ispitivanja (NCT01639846, NCT01675570, NCT00799552 i NCT02329743) u kojima se koristi analog RvE1 za liječenje različitih oboljenja oka.&lt;ref name=&quot;pmid26688348&quot;/&gt; RvE1 je također predmet kliničkih razvojnih studija za liječenje neurodegenerativnih bolesti i [[gubitak sluha| gubitka sluha]].&lt;ref name=&quot;pmid25857211&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N, Dalli J |year=2015 |title=The resolution code of acute inflammation: Novel pro-resolving lipid mediators in resolution |journal=Seminars in Immunology |volume=27 |issue=3 |pages=200–215 |doi=10.1016/j.smim.2015.03.004 |pmc=4515371 |pmid=25857211}}&lt;/ref&gt;

===Ostali metaboliti eikozapentaenske kiseline===
[[Metabolit]]i eikozapentaenske kiseline koji su analozi odgovarajućih prostanoida, HETE-a i leukotriena (LT) izvedenih iz arahidonske kiseline uključuju: prostanoide serije 3 (npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGD&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGF&lt;sub&gt;3α&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), hidroksieikozapentaenske kiseline (npr. 5-HEPE, 12-HEPE, 15-HEPE i 20-HEPE) te leukotriene serije 5 (npr. LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTC&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTD&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;). Za mnoge prostanoide serije 3, hidroksieikozapentaenske kiseline i leukotriene serije 5 pokazalo se ili se pretpostavlja da su slabiji stimulatori ciljnih ćelija i tkiva u odnosu na njihove analoge izvedene iz arahidonske kiseline. Smatra se da oni smanjuju djelovanje analoga izvedenih iz arahidonata tako što njihovu proizvodnju zamjenjuju proizvodnjom slabijih analoga.&lt;ref name=&quot;pmid25263947&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Guichardant M, Calzada C, Bernoud-Hubac N, Lagarde M, Véricel E |year=2015 |title=Omega-3 polyunsaturated fatty acids and oxygenated metabolism in atherothrombosis |url=http://www.hal.inserm.fr/inserm-01072309/document |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=485–495 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.09.013 |pmid=25263947}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25008763&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Calder PC |year=2014 |title=Biomarkers of immunity and inflammation for use in nutrition interventions: International Life Sciences Institute European Branch work on selection criteria and interpretation |journal=Endocrine, Metabolic &amp; Immune Disorders Drug Targets |volume=14 |issue=4 |pages=236–244 |doi=10.2174/1871530314666140709091650 |pmid=25008763}}&lt;/ref&gt; Nisu opisani ekvivalenti eoksina izvedeni iz eikozapentaenske kiseline.

===Epoksieikozanoidi===
{{glavni|Epoksieikozatrienska kiselina|Epoksieikozatetraenska kiselina}}
Epoksieikozatrienske kiseline (ili EET-ovi) – a vjerovatno i epoksieikozatetraenske kiseline – djeluju vazodilatacijski na krvne sudove [[srce|srca]], [[bubreg]]a i drugih organa, kao i na proces reapsorpcije natrija i vode u bubrezima, te smanjuju [[krvni pritisak]] i ishemijska i druga oštećenja srca, mozga i drugih tkiva. Također mogu djelovati na smanjenje upale, poticanje rasta i metastaziranja određenih tumora, poticanje stvaranja novih krvnih žila, regulaciju oslobađanja neuropeptidnih hormona u centralnom nervnom sistemu, te inhibiciju ili smanjenje percepcije boli u [[PNS|perifernom nervnom sistemu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pharmacol Ther 2014&quot; /&gt;
== Serije ω−3 i ω−6 ==
{{glavni|Interakcije esencijalnih masnih kiselina}}
{{Cquote|Smanjenje nivoa eikozanoida izvedenih iz AA i smanjena aktivnost alternativnih proizvoda nastalih iz ω-3 masnih kiselina čine osnovu za objašnjenje nekih korisnih efekata povećanog unosa ω-3 masnih kiselina.|40px|40px|Kevin Fritsche|Masne kiseline kao modulatori [[imunski odgovor| imunskog odgovora]]&lt;ref name=&quot;Fritsche&quot; /&gt;}}
Arahidonska kiselina (AA; 20:4 ω−6) nalazi se na čelu &quot;kaskade arahidonske kiseline&quot; – više od dvadeset signalnih puteva posredovanih eikozanoidima koji kontrolišu širok spektar ćelijskih funkcija, posebno onih koje regulišu upalu, [[imunost]] i [[centralni nervni sistem]].&lt;ref name=Piomelli/&gt;
Tokom upalnog odgovora, dvije druge grupe masnih kiselina iz ishrane formiraju kaskade koje se odvijaju paralelno s kaskadom arahidonske kiseline i takmiče se s njom. Eikozapentaenska kiselina (EPA; 20:5 ω−3) čini najvažniju konkurentsku kaskadu. Dihomo-gama-linolenska kiselina (DGLA; 20:3 ω−6) čini treću, manje istaknutu kaskadu. Ove dvije paralelne kaskade ublažavaju upalne efekte AA i njenih proizvoda. Nizak unos ovih masnih kiselina koje manje potiču upalu, posebno ω-3 masnih kiselina, povezan je s nekoliko bolesti povezanih s upalom, a možda i s nekim mentalnim oboljenjima. Američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) i Nacionalna medicinska biblioteka navode da postoje dokazi nivoa „A” (najviši stepen pouzdanosti) koji potvrđuju da povećan unos omega-3 masnih kiselina putem ishrane poboljšava ishode kod hipertrigliceridemije, sekundarne prevencije [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih bolesti]] i [[hipertenzija|hipertenzije]].
Postoje dokazi nivoa „B” („pouzdani naučni dokazi”) koji podržavaju povećan unos omega-3 masnih kiselina u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti i [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kao i u zaštiti od toksičnosti [[ciklosporin]]a kod pacijenata kojima je izvršena transplantacija organa.
Također ukazuju na preliminarnije dokaze prema kojima omega-3 [[masne kiseline]] iz ishrane mogu ublažiti simptome kod nekoliko psihijatrijskih poremećaja.&lt;ref name=&quot;National&quot;&gt;{{Cite web |last=National Institute of Health |date=2005-08-01 |title=Omega-3 fatty acids, fish oil, alpha-linolenic acid |url=https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/print/druginfo/natural/patient-fishoil.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20060503222604/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/print/druginfo/natural/patient-fishoil.html |archive-date=May 3, 2006 |access-date=March 26, 2006}}&lt;/ref&gt;
Pored uticaja na eikosanoide, polinezasićene masti iz ishrane modulišu [[imunski odgovor]], putem tri druga molekularna mehanizma. One:
(a) mijenjaju sastav i funkciju membrana, uključujući sastav lipidnih splavova;
(b) mijenjaju biosintezu [[citokin]]a; i (c) direktno aktiviraju [[transkripcija gena|transkripciju gena]].&lt;ref name=&quot;Fritsche&quot;&gt;{{Cite journal |last=Fritsche |first=Kevin |date=August 2006 |title=Fatty Acids as Modulators of the Immune Response |journal=Annual Review of Nutrition |volume=26 |pages=45–73 |doi=10.1146/annurev.nutr.25.050304.092610 |pmid=16848700}}&lt;/ref&gt;  Od navedenih mehanizama, najbolje je proučeno djelovanje na eikosanoide.
Noviji podaci iz 2024. godine ukazuju na to da je tretman omega-3 masnim kiselinama smanjio narušavanje integriteta neurona kod osoba koje nose alel ''APOE'' ε4, što sugeriše da bi ovaj tretman mogao biti koristan za tu specifičnu grupu, odnosno da bi suplementi ribljeg ulja mogli pomoći starijim osobama u borbi protiv [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Thompson |first=Dennis |date=2024-08-02 |title=Fish Oil Might Help High-Risk Older Adults Avoid Alzheimer's |url=https://www.healthday.com/health-news/neurology/fish-oil-might-help-high-risk-older-adults-avoid-alzheimers |access-date=2024-08-06 |website=www.healthday.com |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shinto |first1=Lynne H. |last2=Murchison |first2=Charles F. |last3=Silbert |first3=Lisa C. |last4=Dodge |first4=Hiroko H. |last5=Lahna |first5=David |last6=Rooney |first6=William |last7=Kaye |first7=Jeffrey |last8=Quinn |first8=Joseph F. |last9=Bowman |first9=Gene L. |date=2024-08-01 |title=ω-3 PUFA for Secondary Prevention of White Matter Lesions and Neuronal Integrity Breakdown in Older Adults: A Randomized Clinical Trial |journal=JAMA Network Open |volume=7 |issue=8 |pages=e2426872 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2024.26872  |doi-access=free|pmid=39088212 |issn=2574-3805|pmc=11294966 }}&lt;/ref&gt;   
{{clear}}

===Mehanizmi djelovanja ω−3 masnih kiselina===
[[File:EFA to Eicosanoids.svg|450px|thumb|right|Izvori EFA: Proizvodnja i metabolizam esencijalnih masnih kiselina (EFA) u pravcu stvaranja eikosanoida. U svakoj fazi, ω−3 i ω−6 kaskade se nadmeću za enzime.]]
Općenito govoreći, eikosanoidi izvedeni iz arahidonske kiseline (AA) podstiču upalu, dok su oni izvedeni iz EPA i gama-linolenske kiseline (GLA) (putem DGLA) manje upalni, neaktivni ili čak djeluju protivupalno i podstiču povlačenje upale. Slika prikazuje lance sinteze ω-3 i ω-6 masnih kiselina, kao i glavne eikozanoide nastale iz AA, EPA i DGLA.
Unos ω-3 masnih kiselina i GLA putem ishrane suprotstavlja se upalnim efektima eikosanoida izvedenih iz AA na tri načina, djelujući unutar puteva stvaranja eikosanoida:
*''Istiskivanje'' – Unos ω-3 masnih kiselina smanjuje koncentraciju AA u tkivima, čime se smanjuje količina dostupna za stvaranje ω-6 eikosanoida.
*''Kompetitivna inhibicija'' – DGLA i EPA se takmiče s AA za pristup enzimima ciklooksigenazi i lipoksigenazi. Stoga prisustvo DGLA i EPA u tkivima smanjuje proizvodnju eikosanoida izvedenih iz AA.
*''Suprotstavljanje'' – Neki eikosanoidi izvedeni iz DGLA i EPA djeluju suprotno svojim pandanima izvedenim iz AA.

===Uloga u upali===
[[Aulus Cornelius Celsus|Još od antike]], poznati su glavni znakovi upale: ''calor'' (toplina), ''dolor'' (bol), tumor (otok) ''rubor'' (crvenilo). Eikosanoidi su uključeni u svaki od ovih znakova.
''[[Eritem|Crvenilo]]'' – Ubod insekta pokreće klasični upalni odgovor. Kratkodjelujući [[vazokonstrikcija|vazokonstriktori]] – TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; – oslobađaju se ubrzo nakon povrede. Mjesto uboda može nakratko problijediti. Zatim TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; posreduje u oslobađanju [[vazodilatacija|vazodilatatora]] PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Krvni sudovi se pune krvlju, a mjesto povrede postaje crveno.&lt;br /&gt;
''[[Edem|Otok]]'' – LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; povećava propusnost krvnih sudova. Plazma ističe u vezivno tkivo, uzrokujući njegovo oticanje. U tom procesu dolazi i do oslobađanja pro-upalnih citokina.&lt;br /&gt;
''[[Hiperalgezija|Bol]]'' – [[Citokin]]i povećavaju aktivnost [[enzim]]a COX-2. Ovo povećava nivoe PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, čineći [[neuron]]e za bol osjetljivijim.&lt;br /&gt;
„[[Groznica|Toplota]]” — PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je također snažan pirogeni agens. [[Aspirin]] i NSAIL — lijekovi koji blokiraju COX puteve i zaustavljaju sintezu prostanoida — ograničavaju povišenu temperaturu ili toplotu lokalizirane upale.
==Historija==
Godine 1930, ginekolog Raphael Kurzrok i farmakolog Charles Leib okarakterizirali su [[prostaglandin]] kao komponentu sperme.
Između 1929. i 1932., [[George O. Burr|George]] i Mildred Burr pokazali su da ograničavanje unosa masti u ishrani životinja dovodi do bolesti uzrokovane nedostatkom [[nutrijent|nutrijenata]], te je prva opisala esencijalne [[masne kiseline]].&lt;ref name=&quot;Burr&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Burr, G.O. |last2=Burr, M.M. |year=1930 |title=On the nature and role of the fatty acids essential in nutrition |journal=J. Biol. Chem. |volume=86 |issue=587 |pages=587–621 |doi=10.1016/S0021-9258(20)78929-5 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
U 1935., [[Ulf von Euler|von Euler]] identifikovao je [[prostaglandin]].
Godine 1964. Bergström i Samuelsson povezali su ova zapažanja kada su pokazali da &quot;klasični&quot; eikosanoidi potiču od arahidonske kiseline, za koju se ranije smatralo da je jedna od esencijalnih masnih kiselina.&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bergström, S. |last2=Danielsson, H. |last3=Samuelsson, B. |year=1964 |title=The enzymatic formation of prostaglandin E2 from arachidonic acid |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=90 |issue=207 |pages=207–210 |doi=10.1016/0304-4165(64)90145-x |pmid=14201168}}&lt;/ref&gt;
U 1971., [[John Robert Vane|Vane]] pokazao je da [[aspirin]] i slični lijekovi inhibiraju sintezu prostaglandina.&lt;ref name=&quot;Vane&quot;&gt;{{Cite journal |last=Vane, J. R. |date=June 23, 1971 |title=Inhibition of prostaglandin synthesis as a mechanism of action for aspirin-like drugs |journal=Nature New Biology |volume=231 |issue=25 |pages=232–235 |doi=10.1038/newbio231232a0 |pmid=5284360}}&lt;/ref&gt;  Von Euler je 1970. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], koju su 1982. godine dobili i Samuelsson, Vane i Bergström. [[Elias James Corey|E. J. Corey]] dobio ju  je [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1990. godine, uglavnom za sintezu prostaglandina.

==Također pogledajte==
*[[Eikosanoidni receptor]]i
==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Eicosanoids}}

{{Lipidi}}
{{Eikosanoidi}}
{{Prostanoidergici}}
{{Leukotrienergici}}
{{Kanabinoidergici}}-
{{Authority control}}
[[Kategorija:Eikosanoidi| ]]
[[Kategorija:Prostanoidergici]]</text>
      <sha1>bhx3slkrc8cvpf4m88ynacccq76al8d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934569</id>
      <parentid>3934568</parentid>
      <timestamp>2026-10-09T11:57:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Okto-bos</username>
        <id>186659</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Neklasični eikosanoidi */</comment>
      <origin>3934569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91688" sha1="il5evny80vbggmirhr7mfqq9ygt6azp" xml:space="preserve"> [[File:Eicosanoid synthesis.svg|right|thumb|400px| Putevi biosinteze '''eikosanoida''' iz arahidonske kiseline: postoje paralelni putevi koji polaze od [[eikosapentaenska kiselina|eikosapentaenske kiseline]] (EPA) i [[dihomo-gama-linolenska kiselina| dihomo-gama-linolenske kiseline]] (DGLA).]]
'''Eikosanoidi''' signalne su molekule, nastale [[enzim]]skom ili neenzimskom oksidacijom [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] ili drugih [[polinezasićene masne kiseline| polinezasićenih masnih kiselina]] (PUFA) koje, poput arahidonske kiseline, sadrže oko 20 atoma ugljika. Eikosanoidi predstavljaju potkategoriju [[oksilipin]]a – oksidiranih [[masne kiseline|masnih kiselina]] različitih dužina ugljikovih lanaca – a od ostalih oksilipina razlikuju se po svom izuzetnom značaju kao molekuli za [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Eikosanoidi djeluju u različitim fiziološkim sistemima i patološkim procesima, kao što su: pokretanje ili inhibicija [[upala]], [[alergija]], [[povišena tjelesna temperatura|groznice]] i drugih [[imunski odgovor|imunskih odgovora]]; regulacija [[pobačaj|pobačaja]] i normalnog [[porođaj|porođaja]]; doprinos percepciji [[bol|bola]]; regulacija [[ćelijski rast |rasta ćelija]]; kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]; te modulacija regionalnog protoka krvi kroz tkiva. Obavljajući ove funkcije, eikosanoidi najčešće djeluju putem [[autokrina signalizacija|autokrine signalizacije]] (utječući na ćelije iz kojih su potekli) ili putem [[parakrina signalizacija|parakrine signalizacije]] (utječući na ćelije u neposrednoj blizini ćelija porijekla). Neki eikosanoidi, poput [[prostaglandin]]a, mogu imati i [[endokrina signalizacija|endokrinu]] ulogu, djelujući kao [[hormon]]i koji utječu na funkciju udaljenih ćelija.&lt;ref name=&quot;tmbp&quot;&gt;{{Cite web|url=https://themedicalbiochemistrypage.org/eicosanoids.php|title=Eicosanoid Synthesis and Metabolism: Prostaglandins, Thromboxanes, Leukotrienes, Lipoxins |publisher=The Medical Biochemistry Page|date=2024|access-date=9 April 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2018-07-21 |title=15.2C: Chemistry of Hormones |url=https://med.libretexts.org/Bookshelves/Anatomy_and_Physiology/Anatomy_and_Physiology_(Boundless)/15%3A_Endocrine_System/15.2%3A_Hormones/15.2C%3A_Chemistry_of_Hormones |access-date=2024-04-09 |website=Medicine LibreTexts |language=en}}&lt;/ref&gt;
Postoji više potporodica eikosanoida, među kojima su najznačajnije prostaglandini, tromboksani, leukotrieni, lipoksini, resolvini i eoksini.&lt;ref name=tmbp/&gt; Za svaku potporodicu postoji mogućnost postojanja najmanje četiri odvojene serije [[metabolit]]a: dvije serije izvedene iz ω-6 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) – arahidonske i dihomo-gama-linolenske kiseline, jedna serija izvedena iz ω-3 PUFA – eikozapentaenske kiseline, te jedna serija izvedena iz ω-9 PUFA – Meadove kiseline. Ova podjela na potporodice je važna. [[Sisari]], uključujući ljude, nisu sposobni pretvoriti ω-6 u ω-3 PUFA. Shodno tome, nivoi ω-6 i ω-3 PUFA u tkivima, kao i njihovih odgovarajućih metabolita eikosanoida, direktno zavise od količine ω-6 i ω-3 PUFA unesenih putem ishrane.&lt;ref name=&quot;pmid18769551&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Edwards IJ, O'Flaherty JT |year=2008 |title=Omega-3 Fatty Acids and PPARgamma in Cancer |journal=PPAR Research |volume=2008 |article-number=358052 |doi=10.1155/2008/358052 |pmc=2526161 |pmid=18769551 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Budući da određeni metaboliti iz serija ω-6 i ω-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) imaju gotovo dijametralno suprotna fiziološka i patološka djelovanja, često se sugerira da štetne posljedice povezane s prehranom bogatom ω-6 PUFA-ima odražavaju prekomjernu proizvodnju i aktivnost eikosanoida izvedenih iz ω-6 PUFA, dok korisni učinci povezani s prehranom bogatom ω-3 PUFA-ima odražavaju prekomjernu proizvodnju i aktivnost eikosanoida izvedenih iz ω-3 PUFA..&lt;ref name=&quot;DeCaterina&quot;&gt;{{Cite journal |last1=DeCaterina, R |last2=Basta, G |date=June 2001 |title=n-3 Fatty acids and the inflammatory response – biological background |journal=European Heart Journal Supplements |volume=3, Suppl D |pages=D42–D49 |doi=10.1016/S1520-765X(01)90118-X|s2cid=22691568 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Funk&quot;&gt;{{Cite journal |last=Funk, Colin D. |date=30 November 2001 |title=Prostaglandins and Leukotrienes: Advances in Eicosanoid Biology |journal=Science |volume=294 |issue=5548 |pages=1871–1875 |bibcode=2001Sci...294.1871F |doi=10.1126/science.294.5548.1871 |pmid=11729303}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Piomelli&quot;&gt;{{Cite journal |last=Piomelli, Daniele |year=2000 |title=Arachidonic Acid |url=http://www.acnp.org/g4/GN401000059/Default.htm |journal=Neuropsychopharmacology: The Fifth Generation of Progress |archive-url=https://web.archive.org/web/20060715122827/http://www.acnp.org/g4/GN401000059/Default.htm |archive-date=2006-07-15 |access-date=2006-03-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soberman&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Soberman, Roy J. |last2=Christmas, Peter |year=2003 |title=The organization and consequences of eicosanoid signaling |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=8 |pages=1107–1113 |doi=10.1172/JCI18338 |pmc=152944 |pmid=12697726}}&lt;/ref&gt; Prema ovom shvatanju, suprotstavljeni efekti eikosanoida izvedenih iz ω-6 i ω-3 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) na ključne ciljne ćelije leže u osnovi štetnih i korisnih uticaja ishrane bogate ω-6 i ω-3 PUFA na upalne i alergijske reakcije, [[ateroskleroza|aterosklerozu]], [[hipertenzija|hipertenziju]], rast tumora i niz drugih procesa.

==Nomenklatura==
{{Glavni|Interakcije esencijalnih masnih kiselina#Nomenklatura serija eikozanoida}}
===Izvori masnih kiselina===
&quot;Eikosanoid&quot; (eicosa-dvadeset) je zajednički naziv&lt;ref name=&quot;Beare&quot;&gt;{{Cite web |last=Beare-Rogers |year=2001 |title=IUPAC Lexicon of Lipid Nutrition |url=http://www.iupac.org/publications/pac/2001/pdf/7304x0685.pdf |access-date=June 1, 2006}}&lt;/ref&gt; za polinezasićene masne kiseline (PUFA) ravnog lanca, dužine 20 ugljikovih atoma, koje su metabolizirane ili na drugi način pretvorene u proizvode koji sadrže kisik. PUFA prekursori eikozanoida uključuju:
*   Arahidonska kiselina ('''AA'''), tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z'',14''Z''-eikozatetraenska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa četiri dvostruke veze u ''cis''-konfiguraciji (označenoj kao ''Z'' u ''E-Z'' notaciji), pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9, 11-12 i 14-15 (vidi numeraciju ugljikovih atoma).
*   Adrenska kiselina ('''AdA'''), tj. 7''Z'',10''Z'',13''Z'',16''Z''-dokozatetraenska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa četiri *cis*-dvostruke veze, pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 7-8, 10-11, 13-14 i 16-17.
*   Eikozapentaenska kiselina ('''EPA'''), tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z'',14''Z'',17''Z''-eikozapentaenska kiselina, jeste ω-3 masna kiselina sa pet ''cis''-dvostrukih veza, pri čemu se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9, 11-12, 14-15 i 17-18. [[Dihomo-gama-linolenska kiselina]] ('''DGLA'''), tj. 8''Z'',11''Z'',14''Z''-ikozatrienska kiselina, je ω-6 masna kiselina sa tri ''cis'' dvostruke veze, od kojih se svaka nalazi između ugljikovih atoma 8-9, 11-12 i 14-15.
* [[Meadova kiselina]], tj. 5''Z'',8''Z'',11''Z''-ikozatrienska kiselina, je ω-9 masna kiselina koja sadrži tri ''cis'' dvostruke veze, od kojih se svaka nalazi između ugljikovih atoma 5-6, 8-9 i 11-12.

===Skraćenica===
Određeni ikozanoid se označava skraćenicom od četiri znaka, sastavljenom od:
*dvoslovne skraćenice („LT“, „EX“ ili „PG“, kao što je opisano u nastavku),&lt;ref&gt;Prostaciklin – PGI – je prethodno klasifikovan kao prostaglandin i zadržava svoj stari identifikator „PGI2“.&lt;/ref&gt;
*jedno slovo A-B-C sekvence,&lt;ref name=&quot;CyberlipidP&quot;&gt;Eikosanoidi označeni različitim slovima razlikuju se po položaju dvostrukih veza i različitim funkcionalnim grupama vezanim za molekulski skelet. Slova približno označavaju redoslijed kojim su eikozanoidi prvi put opisani u literaturi. Za dijagrame PG [A–H] pogledajte {{Cite web |last=Cyberlipid Center |title=Prostanoids |url=http://www.cyberlipid.org/prost1/pros0001.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208145938/http://www.cyberlipid.org/prost1/pros0001.htm |archive-date=2007-02-08 |access-date=2007-02-05}}&lt;/ref&gt;
* Broj u indeksu ili obični broj koji slijedi nakon trivijalnog naziva određenog eikozanoida označava broj njegovih dvostrukih veza. Primjeri su:
** Prostanoidi izvedeni iz EPA-e imaju tri dvostruke veze (npr. PGG&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; ili PGG3), dok leukotrieni izvedeni iz EPA-e imaju pet dvostrukih veza (npr. LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; ili LTB5).
** Prostanoidi izvedeni iz AA imaju dvije dvostruke veze (npr. PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ili PGG2), dok leukotrieni izvedeni iz AA imaju četiri dvostruke veze (npr. LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili LTB4).
* Hidroperoksi-, hidroksi- i okso-eikozanoidi sadrže hidroperoksi (-OOH), hidroksi (-OH) ili okso (=O) supstituent vezan za atom ugljika polinezasićene masne kiseline (PUFA) jednostrukom (-) ili dvostrukom (=) vezom. Njihovi trivijalni nazivi označavaju supstituent na sljedeći način: Hp ili HP za hidroperoksi-ostatak (npr. 5-hidroperoksi-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;Hp&lt;/u&gt;ETE ili 5-&lt;u&gt;HP&lt;/u&gt;ETE); H za hidroksi-ostatak (npr. 5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;H&lt;/u&gt;ETE); te okso- za okso-ostatak (npr. 5-okso-eikozatetraenska kiselina ili 5-&lt;u&gt;okso&lt;/u&gt;-ETE ili 5-&lt;u&gt;okso&lt;/u&gt;ETE). Broj njihovih dvostrukih veza naznačen je u njihovim punim i trivijalnim nazivima: hidroksi-metaboliti izvedeni iz AA imaju četiri (tj. „tetra” ili „T”) dvostruke veze (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;tetra&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;T&lt;/u&gt;E); hidroksi-metaboliti izvedeni iz EPA imaju pet („penta” ili „P”) dvostrukih veza (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;penta&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;P&lt;/u&gt;E); a hidroksi-metaboliti izvedeni iz DGLA imaju tri („tri” ili „Tr”) dvostruke veze (npr. 5-hidroksi-eikoza&lt;u&gt;tri&lt;/u&gt;enska kiselina ili 5-HE&lt;u&gt;Tr&lt;/u&gt;E).
[[Stereohemija]] nastalih eikosanoidnih proizvoda može se razlikovati zavisno od [[metabolički put| metaboličkog puta]]. Kod prostaglandina, to se često označava grčkim slovima (npr. PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; naspram PGF&lt;sub&gt;2β&lt;/sub&gt;). Za hidroperoksi- i hidroksi-eikosanoide, oznake ''S'' ili ''R'' određuju hiralnost njihovih supstituenata (npr. 5''S''-hidroksi-eikozatetraenska kiselina [također nazivana 5(''S'')-, 5S-hidroksi- i 5(S)-hidroksi-eikozatetraenska kiselina] nosi trivijalne nazive 5''S''-HETE, 5(''S'')-HETE, 5S-HETE ili 5(S)-HETE). Budući da enzimi koji stvaraju eikozanoide obično proizvode ''S''-izomere – bilo uz izraženu sklonost ili gotovo isključivo – upotreba oznaka ''S''/''R'' često se izostavlja (npr. 5''S''-HETE se označava kao 5-HETE). Ipak, određeni putevi sinteze eikosanoida stvaraju ''R''-izomere, a njihovi ''S''- i ''R''-[[izomer]]ni proizvodi mogu pokazivati drastično različita biološka djelovanja.&lt;ref name=&quot;pmid3191990&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rossi AG, Thomas MJ, O'Flaherty JT |year=1988 |title=Stereospecific actions of 5-hydroxyeicosatetraenoate |journal=FEBS Letters |volume=240 |issue=1–2 |pages=163–166 |doi=10.1016/0014-5793(88)80360-0 |pmid=3191990 |doi-access=free |s2cid=43027447}}&lt;/ref&gt; Izostavljanje oznaka za ''S''/''R''-izomere može dovesti do pogrešnih zaključaka. Ovdje svi hidroperoksi i hidroksi supstituenti imaju &quot;S&quot;-konfiguraciju, osim ako nije drugačije naznačeno.

===Klasični eikozanoidi===
Trenutna upotreba ograničava termin eikozanoid na:
*eikosanoide iz serije ω-6 izvedene iz arahidonske kiseline:
**[[Hidroksieikozatetraenska kiselina|Hidroksieikozatetraenske kiseline]] ('''HETE''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[5-HETE]], [[12-HETE]], [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (tj. 15-HETE), [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (tj. 20-HETE) i 19-HETE.
**[[Leukotrien|Leukotrieni]] ('''LT''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[LTA4|LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTB4|LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTC4|LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[LTD4|LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[LTE4|LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]].
**[[Eoksin|Eoksini]] ('''EX''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
***[[EXA4|EXA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[EXC4|EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[EXD4|EXD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[EXE4|EXE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]].
**[[Prostanoid]]i koji obuhvataju nekoliko različitih vrsta:
***[[Prostaglandin]]i ('''PG''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****[[PGG2|PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGH2|PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGE2|PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGD2|PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[PGF2alpha|PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt;]], PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Prostaglandini i izoprostani}}).
***[[Prostaciklin]]i uključuju:
****[[PGI2|PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].
***[[Tromboksan]]i ('''TX''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****[[TXA2|TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] i [[TXB2|TXB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].
***[[Ciklopentenon-prostaglandin]]i uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
****PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (vidi [[Prostanoid]], PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid11301410&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Straus DS, Glass CK |year=2001 |title=Cyclopentenone prostaglandins: new insights on biological activities and cellular targets |journal=Medicinal Research Reviews |volume=21 |issue=3 |pages=185–210 |doi=10.1002/med.1006.abs |pmid=11301410}}&lt;/ref&gt;
*Eikosanoidi iz serije ω−6 izvedeni iz dihomo-gama-linolenske kiseline. Ovi [[metabolit]]i analozi su eikosanoida izvedenih iz arahidonske kiseline, ali im nedostaje [[dvostruka veza]] između ugljikovih atoma 5 i 6, te stoga imaju jednu dvostruku vezu manje od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. To su:
**PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid10682224&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Prasad KN, Hovland AR, Cole WC, Prasad KC, Nahreini P, Edwards-Prasad J, Andreatta CP |year=2000 |title=Multiple antioxidants in the prevention and treatment of Alzheimer disease: analysis of biologic rationale |journal=Clinical Neuropharmacology |volume=23 |issue=1 |pages=2–13 |doi=10.1097/00002826-200001000-00002 |pmid=10682224}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24923568&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu Y, Qian SY |year=2014 |title=Anti-cancer activities of ω-6 polyunsaturated fatty acids |journal=Biomedical Journal |volume=37 |issue=3 |pages=112–119 |doi=10.4103/2319-4170.131378 |pmc=4166599 |pmid=24923568 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
*Eikozanoidi iz serije ω−3:
**[[Resolvin]]i serije E ('''RvE''') (resolvini serije D [RvD] su metaboliti ω−3 masne kiseline sa 22 ugljikova atoma, [[dokosaheksaenske kiseline]]; vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Resolvini izvedeni iz DHA}}). RvE uključuju sljedeće metabolite eikozapentaenske kiseline:
***RvE1, 18S-RvE1, RvE2 i RvE3.
**Drugi eikosanoidi serije ω−3 izvedeni iz eikozapentaenske kiseline su analozi metabolita izvedenih iz ω−6 masnih kiselina, ali sadrže dvostruku vezu između ugljikovih atoma 17 i 18, te stoga imaju jednu dvostruku vezu više od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. Oni uključuju (HEPE je hidroksieikozapentaenska kiselina):
***5-HEPE, 12-HEPE,&lt;ref name=&quot;pmid21236358&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gomolka B, Siegert E, Blossey K, Schunck WH, Rothe M, Weylandt KH |year=2011 |title=Analysis of omega-3 and omega-6 fatty acid-derived lipid metabolite formation in human and mouse blood samples |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=94 |issue=3–4 |pages=81–87 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2010.12.006 |pmid=21236358}}&lt;/ref&gt; 15-HEPE,&lt;ref name=&quot;pmid17540633&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Zulfakar MH, Edwards M, Heard CM |year=2007 |title=Is there a role for topically delivered eicosapentaenoic acid in the treatment of psoriasis? |url=https://www.jle.com/10.1684/ejd.2007.0201 |journal=European Journal of Dermatology |volume=17 |issue=4 |pages=284–291 |doi=10.1684/ejd.2007.0201 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmid=17540633}}&lt;/ref&gt; and 20-HETE;&lt;ref name=&quot;pmid22730630&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Caramia G |year=2012 |title=[Essential fatty acids and lipid mediators. Endocannabinoids] |journal=La Pediatria Medica e Chirurgica: Medical and Surgical Pediatrics |language=it |volume=34 |issue=2 |pages=65–72 |doi=10.4081/pmc.2012.2 |pmid=22730630 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; LTA5, LTB5, LTC5, LTD5 i LTE5 (vidi {{slink|Arachidonate 5-lipoxygenase|Eicosapentaenoic acid}});&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wiktorowska-Owczarek A, Berezińska M, Nowak JZ |year=2015 |title=PUFAs: Structures, Metabolism and Functions |journal=Advances in Clinical and Experimental Medicine |volume=24 |issue=6 |pages=931–941 |doi=10.17219/acem/31243 |pmid=26771963 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGD&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGF&lt;sub&gt;3α&lt;/sub&gt;, and Δ(17)-6-keto PGF&lt;sub&gt;1α&lt;/sub&gt;;&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24996760&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tanaka N, Yamaguchi H, Furugen A, Ogura J, Kobayashi M, Yamada T, Mano N, Iseki K |year=2014 |title=Quantification of intracellular and extracellular eicosapentaenoic acid-derived 3-series prostanoids by liquid chromatography/electrospray ionization tandem mass spectrometry |journal=Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids |volume=91 |issue=3 |pages=61–71 |doi=10.1016/j.plefa.2014.04.005 |pmid=24996760}}&lt;/ref&gt; PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; (see {{slink|Essential fatty acid interactions|Counteraction}});&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot; /&gt; and TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; and TXB&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid26771963&quot;/&gt;
*ω−9 serija eikosanoida
**Hidroksi dobijaju se iz Meadove kiseline, metaboliziraju se u analog 5-HETE koji sadrži 3 dvostruke veze, tj. 5-HETrE (vidi {{slink|Arahidonat 5-lipoksigenaza|Mead kiselina}}).
Hidroksieikozatetraenske kiseline, leukotrieni, eoksini i prostanoidi se ponekad nazivaju &quot;klasični eikosanoidi&quot;.&lt;ref name=&quot;vandyke&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Van Dyke TE, Serhan CN |year=2003 |title=Resolution of inflammation: a new paradigm for the pathogenesis of periodontal diseases |journal=J. Dent. Res. |volume=82 |issue=2 |pages=82–90 |doi=10.1177/154405910308200202 |pmid=12562878 |s2cid=40812937}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Serhan&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Gotlinger K, Hong S, Arita M |year=2004 |title=Resolvins, docosatrienes, and neuroprotectins, novel omega-3-derived mediators, and their aspirin-triggered endogenous epimers: an overview of their protective roles in catabasis |journal=Prostaglandins Other Lipid Mediat. |volume=73 |issue=3–4 |pages=155–172 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2004.03.005 |pmid=15290791}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anderle&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Anderle P, Farmer P, Berger A, Roberts MA |year=2004 |title=Nutrigenomic approach to understanding the mechanisms by which dietary long-chain fatty acids induce gene signals and control mechanisms involved in carcinogenesis |journal=Nutrition (Burbank, Los Angeles County, Calif.) |volume=20 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1016/j.nut.2003.09.018 |pmid=14698023}}&lt;/ref&gt;
===Neklasični eikosanoidi===
Za razliku od klasičnih eikosanoida, nekoliko drugih klasa metabolita polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) nazvano je „novim”, „nalik eikosanoidima” ili „[[neklasični eikosanoidi|neklasičnim eikosanoidima]]”.&lt;ref name=&quot;Evans&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Evans AR, Junger H, Southall MD |year=2000 |title=Isoprostanes, novel eicosanoids that produce nociception and sensitize rat sensory neurons |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=293 |issue=3 |pages=912–920 |doi=10.1016/S0022-3565(24)39314-0 |pmid=10869392}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;O&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=O'Brien WF, Krammer J, O'Leary TD, Mastrogiannis DS |year=1993 |title=The effect of acetaminophen on prostacyclin production in pregnant women |journal=Am. J. Obstet. Gynecol. |volume=168 |issue=4 |pages=1164–1169 |doi=10.1016/0002-9378(93)90362-m |pmid=8475962}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11306946&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Behrendt H, Kasche A, Ebner von Eschenbach C, Risse U, Huss-Marp J, Ring J |year=2001 |title=Secretion of proinflammatory eicosanoid-like substances precedes allergen release from pollen grains in the initiation of allergic sensitization |url=http://mediatum.ub.tum.de/doc/1218757/document.pdf |journal=Int. Arch. Allergy Immunol. |volume=124 |issue=1–3 |pages=121–125 |doi=10.1159/000053688 |pmid=11306946 |s2cid=53331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10477044&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Sarau HM, Foley JJ, Schmidt DB |year=1999 |title=In vitro and in vivo pharmacological characterization of SB 201993, an eicosanoid-like LTB4 receptor antagonist with anti-inflammatory activity |journal=Prostaglandins Leukot. Essent. Fatty Acids |volume=61 |issue=1 |pages=55–64 |doi=10.1054/plef.1999.0074 |pmid=10477044}}&lt;/ref&gt; These included the following classes:
*[[Okso-eikozanoidi]] ('''okso-ETE''') uključuju sljedeće metabolite:
**[[5-okso-eikozatetraenska kiselina]] (5-okso-ETE), 12-okso-ETE (vidi {{slink|12-HETE|Dalji metabolizam}}) i 15-okso-ETE, koji su metaboliti arahidonske kiseline (vidi [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]]), te 5-okso-ETrE, koji je metabolit Meadove kiseline (vidi {{slink|Arahidonat 5-lipoksigenaza|Meadova kiselina}}).
*[[Hepoksilini]] ('''Hx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** HxA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i HxB&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.
*[[Lipoksini]] ('''Lx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (vidi [[Specijalizovani medijatori rezolucije]]).
*[[Epi-lipoksini]] ('''epi-Lx''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** 15-epi-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (također nazvan AT-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) i 15-epi-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (također nazvan AT-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;).
*[[Epoksi-eikozatrienske kiseline]] ('''EET''') uključuju sljedeće metabolite arahidonske kiseline:
** 5,6-EET, 8,9-EET, 11,12-EET i 14,15-EET. 
* [[Epoksieikozatetraenska kiselina|Epoksieikozatetraenske kiseline]] ('''EEQ''') obuhvataju sljedeće [[metabolit]]e eikozapentaenske kiseline:
** 5,6-EEQ, 8,9-EEQ, 11,12-EEQ, 14,15-EEQ i 15,16-EEQ.
* [[Izoprostan]]i ('''isoP''') su derivati [[polinezasićene masne kiseline|polinezasićenih masnih kiselina]] nastali neenzimskim putem, koji se proučavaju kao markeri [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]]; One uključuju sljedeće izoprostane (isoP) izvedene iz arahidonske kiseline, koji su nazvani na osnovu strukturnih sličnosti sa prostaglandinima (PG):&lt;ref name=&quot;pmid26670350&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Czerska M, Zieliński M, Gromadzińska J |year=2016 |title=Isoprostanes - A novel major group of oxidative stress markers |journal=International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health |volume=29 |issue=2 |pages=179–190 |doi=10.13075/ijomeh.1896.00596 |pmid=26670350 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27422370&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Friedli O, Freigang S |year=2016 |title=Cyclopentenone-containing oxidized phospholipids and their isoprostanes as pro-resolving mediators of inflammation |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1862 |issue=4 |pages=382–392 |doi=10.1016/j.bbalip.2016.07.006 |pmid=27422370 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
**D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP, E&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP, A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP i J&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-isoP; te dva izoprostana koja sadrže epoksidnu grupu: 5,6-epoksiizoprostan E&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 5,6-epoksiizoprostan A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Pokazalo se da neki od ovih izoprostana posjeduju protivupalno djelovanje (pogledajte {{slink|Specializirani prorješavajući medijatori|Prostaglandini i izoprostani}}). Izofurani su neenzimatski nastali derivati polinezasićenih masnih kiselina koji sadrže strukturu [[furan]]skog prstena; proučavaju se kao pokazatelji [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]]. Postoji 256 potencijalno različitih izomera sa furanskim prstenom koji mogu nastati iz arahidonske kiseline.&lt;ref name=&quot;pmid27519299&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cuyamendous C, de la Torre A, Lee YY, Leung KS, Guy A, Bultel-Poncé V, Galano JM, Lee JC, Oger C, Durand T |year=2016 |title=The novelty of phytofurans, isofurans, dihomo-isofurans and neurofurans: Discovery, synthesis and potential application |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-02593271/file/Cuyamendous%20Biochimie%202016%2C%2049-62_HAL.pdf |journal=Biochimie |volume=130 |pages=49–62 |doi=10.1016/j.biochi.2016.08.002 |pmid=27519299 |s2cid=1504539}}&lt;/ref&gt;
*[[Kanabinoid|Endokanabinoidi]] su određeni [[glicerolipid]]i ili [[dopamin]] [[ester]]ificirani polinezasićenim masnim kiselinama, koji aktiviraju [[kanabinoidni receptor|kanabinoidne receptore]]. Oni uključuju sljedeće spojeve esterificirane arahidonskom kiselinom:
**[[Arahidonoiletanolamin]], [[2-arahidonoilglicerol]], [[2-arahidonil-gliceril-eter]], [[O-arahidonoil-etanolamin|''O''-arahidonoil-etanolamin]] i [[N-arahidonoil-dopamin|''N''-arahidonoil-dopamin]].
[[Metabolizam]] eikozapentaenske kiseline u HEPE spojeve, leukotriene, prostanoide i epoksieikozatetraenske kiseline, kao i metabolizam dihomo-gama-linolenske kiseline u prostanoide te Meadove kiseline u 5(S)-hidroksi-6E,8Z,11Z-eikozatriensku kiselinu (5-HETrE), 5-okso-6,8,11-eikozatriensku kiselinu (5-oxo-ETrE), LTA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i LTC&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, uključuje iste enzimske puteve koji stvaraju njihove analoge izvedene iz arahidonske kiseline.

==Biosinteza==
Eikosanoidi se obično ne skladište unutar ćelija, već se [[Biosinteza|sintetiziraju]] prema potrebi. Nastaju iz [[masne kiseline|masnih kiselina]] koje čine [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] i [[jedarna ovojnica|jedarnu ovojnicu]]. Ove masne kiseline moraju se osloboditi sa svojih mjesta u membrani, a zatim inicijalno metabolizirati u proizvode koji se najčešće dalje metaboliziraju različitim putevima kako bi se stvorio širok spektar proizvoda koje prepoznajemo kao bioaktivne eikosanoide.
===Mobilizacija masnih kiselina===
Biosinteza eikosanoida započinje kada se ćelija aktivira uslijed mehaničke traume, ishemije, drugih fizičkih poremećaja, napada [[patogen]]a ili djelovanjem signala iz obližnjih ćelija, tkiva ili patogena, kao što su hemotaksijski faktori, [[citokin]]i, [[faktori rasta]], pa čak i određeni eikosanoidi. Aktivirane ćelije zatim mobilišu enzime zvane fosfolipaze A2 (PLA2), koji su sposobni osloboditi ω-6 i ω-3 [[masne kiseline]] iz njihovih skladišta u ćelijskoj membrani. Ove masne kiseline esterskom vezom su vezane za SN2 poziciju membranskih [[fosfolipid]]a; PLA2 djeluju kao [[esteraza|esteraze]] i oslobađaju masnu kiselinu. Postoji nekoliko klasa PLA2 enzima, pri čemu se čini da je [[citosol]]na PLA2 tipa IV (cPLA2) odgovorna za oslobađanje masnih kiselina u mnogim situacijama ćelijske aktivacije. cPLA2 djeluje specifično na fosfolipide koji na svojoj SN2 poziciji sadrže AA, EPA ili GPLA. cPLA2 također može osloboditi lizofosfolipid koji postaje faktor aktivacije [[trombocit]]a (PAF).&lt;ref name=&quot;University&quot;&gt;{{Cite web |last=University of Kansas Medical Center |year=2004 |title=Eicosanoids and Inflammation |url=http://classes.kumc.edu/som/bioc801/small_group/eicosanoids/eicosanoids-2004.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20050516013327/http://classes.kumc.edu/som/bioc801/small_group/eicosanoids/eicosanoids-2004.pdf |archive-date=2005-05-16 |access-date=2007-01-05}}&lt;/ref&gt;

===Peroksidacija i reaktivne vrste kisika===
Zatim se slobodna masna kiselina oksidira putem jednog od nekoliko puteva; pogledajte tabelu &quot;Putevi&quot;. Putevi sinteze eikosanoida (posredstvom [[lipoksigenaza|lipoksigenaze]] ili [[ciklooksigenaza|COX-a]]) uključuju dodavanje [[kisik|molekularnog kisika]] (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Iako je masna kiselina [[simetrija|simetrična]], nastali eikosanoidi su [[hiralnost (hemija)|hiralni]]; oksidacije se odvijaju uz visoku [[stereoselektivnost]] (enzimske oksidacije se smatraju praktično [[stereospecifičnost|stereospecifičnim]]).
Četiri porodice [[enzim]]a pokreću katalizu pretvorbe masnih kiselina u eikosanoide ili doprinose njenom pokretanju:
*[[Ciklooksigenaza|Ciklooksigenaze]] (COX): [[COX-1]] i [[COX-2]] pokreću [[metabolizam]] [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] u [[prostanoid]]e koji sadrže dvije dvostruke veze, tj. [[prostaglandin]]e (npr. PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), [[prostaciklin]]e (tj. PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i [[tromboksan]]e (npr. TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Ova dva COX enzima također pokreću metabolizam: 
*'''a)''' [[eikozapentaenska kiselina|eikozapentaenske kiseline]] (koja ima 5 dvostrukih veza, za razliku od 4 dvostruke veze arahidonske kiseline) u prostanoidne, prostaciklinske i tromboksanske proizvode sa tri dvostruke veze, npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, te 
*'''b)''' [[dihomo-gama-linolenska kiselina|dihomo-gama-linolenske kiseline]] (koja ima tri dvostruke veze) u prostanoidne, prostaciklinske i tromboksanske proizvode sa samo jednom dvostrukom vezom, npr. PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbs M, Leng S, Devassy JG, Monirujjaman M, Aukema HM |year=2015 |title=Advances in Our Understanding of Oxylipins Derived from Dietary PUFAs |journal=Advances in Nutrition |volume=6 |issue=5 |pages=513–540 |doi=10.3945/an.114.007732 |pmc=4561827 |pmid=26374175}}&lt;/ref&gt; 
*[[Lipoksigenaza|Lipoksigenaze]] (LOX): [[Arahidonat 5-lipoksigenaza|5-lipoksigenaza]] (5-LOX ili ALOX5) pokreće metabolizam arahidonske kiseline u 5-hidroperoksi-eikozatetraensku kiselinu (5-HpETE), koja se zatim može brzo redukovati u [[5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HETE) ili dalje metabolizirati u [[leukotrien]]e (npr. LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i [[LTC4|LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]); 5-HETE se može oksidirati u [[5-okso-eikozatetraenska kiselina|5-okso-eikozatetraensku kiselinu]] (5-okso-ETE). Na sličan način, [[15-lipoksigenaza]] (15-lipoksigenaza 1, 15-LOX, 15-LOX1 ili ALOX15) pokreće metabolizam arahidonske kiseline u 15-HpETE, 15-HETE, [[eoksin]]e, 8,15-dihidroksi-eikozatetraensku kiselinu (tj. 8,15-DiHETE) i 15-okso-ETE, a [[12-lipoksigenaza]] (12-LOX ili ALOX12) pokreće [[metabolizam]] arahidonske kiseline u 12-HpETE, 12-HETE, [[hepoksilin]]e i 12-okso-ETE. Ovi enzimi također pokreću metabolizam: 
*'''a''') [[Eikozapentaenska kiselina|Eikozapentaenske kiseline]] u analoge metabolita arahidonske kiseline koji sadrže pet, umjesto četiri, dvostruke veze, npr. 5-hidroksi-eikozapentaensku kiselinu (5-HEPE), LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTC&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, 5-okso-EPE, 15-HEPE i 12-HEPE; 
*'''b)''' Dihomo-γ-linolenska kiselina (koja sadrži tri dvostruke veze) pretvara se u proizvode sa tri dvostruke veze, npr. 8-hidroksi-eikozatriensku kiselinu (8-HETrE), 12-HETrE i 15-HETrE (ova masna kiselina se ne može pretvoriti u leukotriene); a Meadova kiselina (koja sadrži tri dvostruke veze) pretvara se (posredstvom enzima ALOX5) u 5-hidroperoksi-eikozatriensku kiselinu (5-HpETrE), 5-HETrE i 5-okso-HETrE. U okviru najproučavanijeg od ovih puteva, ALOX5 metaboliše eikozapentaensku kiselinu u 5-hidroperoksi-eikozapentaensku kiselinu (5-HpEPE), 5-HEPE, LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; i 5-okso-EPE; svi ovi proizvodi su manje aktivni od svojih analoga izvedenih iz arahidonske kiseline. Budući da se eikozapentaenska kiselina takmiči s arahidonskom kiselinom za vezivanje za ALOX5, stvaranje metabolita eikozapentaenske kiseline dovodi do smanjenja količine [[metabolit]]a eikozatetraenske kiseline, a time i do smanjenja signalizacije posredovane tim potonjim metabolitima.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25449650&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Powell WS, Rokach J |year=2015 |title=Biosynthesis, biological effects, and receptors of hydroxyeicosatetraenoic acids (HETEs) and oxoeicosatetraenoic acids (oxo-ETEs) derived from arachidonic acid |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=340–355 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.10.008 |pmc=5710736 |pmid=25449650}}&lt;/ref&gt; Početni monohidroperoksi i monohidroksi proizvodi nastali djelovanjem spomenutih lipoksigenaza imaju svoje hidroperoksi i hidroksilne ostatke postavljene u &quot;S&quot; [[hiralnost (hemija)|hiralnu]] konfiguraciju, te se preciznije nazivaju 5''S''-HpETE, 5''S''-HETE, 12''S''-HpETE, 12''S''-HETE, 15''S''-HpETE i 15''S''-HETE. [[ALOX12B]] (tj. arahidonat 12-lipoksigenaza, tip 12R) stvara proizvode &quot;R&quot; hiralnosti, tj. 12''R''-HpETE i 12''R''-HETE. Slično tome, [[ALOXE3]] (tj. lipoksigenaza 3 epidermalnog tipa ili eLOX3) metaboliše arahidonsku kiselinu u 12''R''-HpETE i 12''R''-HETE; međutim, to su sporedni proizvodi koje ovaj enzim stvara samo pod ograničenim uslovima. ALOXE3 prvenstveno metaboliše arahidonsku kiselinu u hepoksiline.
*[[Epoksigenaza|Epoksigenaze]]: to su enzimi [[citohrom P450]] koji stvaraju [[neklasični eikosanoidi|neklasične eikosanoidne]]] [[epoksid]]e izvedene iz: 
*'''a)''' arahidonske kiseline, i to: 5,6-epoksi-eikozatrienske kiseline (5,6-EET), 8,9-EET, 11,12-EET i 14,15-EET (vidi [[Epoksieikozatrienska kiselina]]); 
*'''b)''' Eikozapentaenska kiselina, tj. 5,6-epoksi-eikozatetraenska kiselina (5,6-EEQ), 8,9-EEQ, 11,12-EEQ, 14,15-EEQ i 17,18-EEQ (vidi [[Epoksieikozatetraenska kiselina]]); 
*'''c)''' Dihomo-γ-linolenska kiselina, tj. 8,9-epoksi-eikozadiena kiselina (8,9-EpEDE), 11,12-EpEDE i 14,15-EpEDE; i 
*'''d)''' Adrenična kiselina, tj. 7,8-epoksi-eikozatrienska kiselina (7,8-EpETrE), 10,11-EpETrE, 13,14-EpETrE i 16,17-EpETrE. Sve ove epokside različite ćelije i tkiva pretvaraju – ponekad brzo – u njihove dihidroksi metabolite. Naprimjer, 5,6-EET se pretvara u 5,6-dihidroksi-eikozatriensku kiselinu (5,6-DiHETrE), 8,9-EEQ u 8,9-dihidroksi-eikozatetraensku kiselinu (8,9-DiHETE), 11,12-EpEDE u 11,12-dihidroksi-eikozadiensku kiselinu (11,12-DiHEDE), a 16,17-EpETrE u 16,17-dihidroksi-eikozatriensku kiselinu (16,17-DiETrE).&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot; /&gt;
*[[Citokrom P450]] [[mikrosom]]ske ω-hidroksilaze: [[CYP4A11]], [[CYP4A22]], [[CYP4F2]] i [[CYP4F3]] metaboliziraju arahidonsku kiselinu prvenstveno u [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina|20-hidroksieikozatetraensku kiselinu]] (20-HETE), ali i u 16-HETE, 17-HETE, 18-HETE i 19-HETE; one također metaboliziraju eikozapentaensku kiselinu prvenstveno u 20-hidroksi-eikozapentaensku kiselinu (20-HEPE), ali i u 19-HEPE.&lt;ref name=&quot;pmid26374175&quot;/&gt;
Dva različita enzima mogu djelovati uzastopno na polinezasićenu masnu kiselinu (PUFA) kako bi stvorila složenije metabolite. Naprimjer, ALOX5 djeluje zajedno s ALOX12 ili COX-2 tretiranim aspirinom na metaboliziranje arahidonske kiseline u [[lipoksin]]e, te s [[citokrom P450]] monooksigenazom (ili monooksigenazama), bakterijskim citokromom P450 (u inficiranim tkivima) ili COX-2 tretiranim [[aspirin]]om na metaboliziranje eikozapentaenske kiseline u [[resolvin]]e serije E (RvE) (vidi [[Specijalizirani medijatori koji podstiču rezoluciju upale]]). Kada se to dešava uz učešće enzima smještenih u različitim tipovima ćelija i uključuje prenos produkta jednog enzima u ćeliju koja koristi drugi enzim za stvaranje konačnog produkta, taj proces se naziva transćelijski [[metabolizam]] ili transćelijska biosinteza.&lt;ref name=&quot;pmid25218301&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Capra V, Rovati GE, Mangano P, Buccellati C, Murphy RC, Sala A |year=2015 |title=Transcellular biosynthesis of eicosanoid lipid mediators |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=377–382 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.09.002 |pmid=25218301}}&lt;/ref&gt;
Oksidacija lipida štetna je za ćelije, naročito kada se odvija u blizini jedra.
Postoje složeni mehanizmi za sprečavanje neželjene oksidacije. Enzimi COX, lipoksigenaze i [[fosfolipaza|fosfolipaze strogo su kontrolisani – najmanje osam proteina se aktivira radi koordinacije stvaranja leukotrijena. Nekoliko njih postoji u više [[izoforma|izoformi]].&lt;ref name=&quot;Soberman&quot;/&gt;
Oksidacija posredovana [[enzim]]ima COX ili lipoksigenazom dovodi do oslobađanja [[reaktivne vrste kisika|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS), a početni proizvodi u stvaranju eikosanoida i sami su vrlo reaktivni [[peroksid]]i. LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; može stvarati tkivnf [[addukt]]e s [[DNK]]. Druge reakcije lipoksigenaza uzrokuju oštećenje ćelija; studije na [[Murinae|mišjim]] modelima ukazuju na ulogu 15-lipoksigenaze u [[patogeneza|patogenezi]] [[ateroskleroza|ateroskleroze]].&lt;ref name=&quot;Cyrus&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Cyrus, Tillmann |last2=Witztum |first2=Joseph L. |last3=Rader |first3=Daniel J. |last4=Tangirala |first4=Rajendra |last5=Fazio |first5=Sergio |last6=Linton |first6=Macrae F. |last7=Funk |first7=Colin D. |date=June 1999 |title=Disruption of the 12/15-lipoxygenase gene diminishes atherosclerosis in apo E–deficient mice |journal=J Clin Invest |volume=103 |issue=11 |pages=1597–1604n |doi=10.1172/JCI5897 |pmc=408369 |pmid=10359569}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schewe&quot;&gt;{{Cite journal |last=Schewe T. |date=Mar–Apr 2002 |title=15-lipoxygenase-1: a prooxidant enzyme |journal=Biol. Chem. |volume=383 |issue=3–4 |pages=365–374 |doi=10.1515/BC.2002.041 |pmid=12033428 |s2cid=7487557}}&lt;/ref&gt;
Proces oksidacije pri stvaranju eikosanoida je kompartmentalizovan; to ograničava štetu koju uzrokuju peroksidi.
Enzimi uključeni u biosintezu eikosanoida (npr. glutation-S-transferaze, epoksid-hidrolaze i transportni proteini) pripadaju porodicama čije su funkcije uglavnom povezane sa ćelijskom detoksikacijom.
To sugeriše da je signalizacija putem eikosanoida možda evoluirala iz procesa detoksikacije [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS).
Ćelija vjerovatno ima određenu korist od stvaranja lipidnih hidroperoksida u neposrednoj blizini jedra.
Prostaglandini (PG) i leukotrijeni (LT) mogu tamo signalizirati ili regulisati transkripciju DNK;
LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; jeste [[ligand]] za PPARα (receptor aktiviran proliferatorom [[peroksisom]]a alfa).&lt;ref name=Funk/&gt;
''(Pogledajte dijagram za PPAR.)''
{| width=&quot;550&quot; style=&quot;border: 1px solid black; border-image: none;&quot; align=&quot;center&quot; border=&quot;0&quot;
|+'''Strukture odabranih eikosanoida'''
|-
| align=&quot;center&quot;|[[File:Prostaglandin E1.svg|200px]]
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[File:Thromboxane A2 acsv.svg|170px]]
| align=&quot;center&quot;| [[File:Leukotriene B4.svg|180px]]
|-
| align=&quot;center&quot; | Prostaglandin E&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;. Petočlani prsten je karakterističan za ovu klasu.
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Tromboksan A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Atomi kisika&lt;br /&gt; ušli su u prsten.
| align=&quot;center&quot;| Leukotrijen B&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Obratiti pažnju na tri konjugovane dvostruke veze.
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[File:Prostaglandin I2.png|200px]]
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[File:Leukotriene E4.svg|200px]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| Prostaciklin I&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Drugi prsten ga razlikuje od prostaglandina.
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|Leukotrien E&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, primjer cisteinil-leukotriena.
|}

=== Putevi sinteze prostanoida ===
{{Glavni|Prostanoid#Biosinteza prostaglandina}}
I COX-1 i COX-2 (također nazivani prostaglandin-endoperoksid sintaza-1 ([[PTGS1]]), odnosno [[PTGS2]]) metaboliziraju arahidonsku kiselinu, dodavanjem molekularnog O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; između ugljikovih atoma 9 i 11, radi formiranja [[Organski peroksid|endoperoksidnog]] mosta između ta dva atoma, dodavanjem molekularnog O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; na atom ugljika 15, čime nastaje 15-hidroperoksi proizvod, te stvaranjem veze ugljik-ugljik između atoma 8 i 12 radi formiranja [[ciklopentan]]skog prstena u sredini masne kiseline; pritom nastaje PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, proizvod koji ima dvije dvostruke veze manje od arahidonske kiseline. 15-hidroperoksi ostatak molekule PGG&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; zatim se reducira u 15-[[Hidroksilna grupa|hidroksilni]] ostatak, čime nastaje PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; jeste matični prostanoid iz kojeg nastaju svi ostali prostanoidi. Metabolizira se putem (vidi dijagram u članku [[Prostanoid]]): 
*'''a)''' puta [[prostaglandin E-sintaza|prostaglandin E-sintaze]], u kojem jedan od tri [[izoenzim]]a – [[PTGES]], [[PTGES2]] ili [[PTGES3]] – pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i PGB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; vidi {{slink|Prostanoid|Biosinteza prostaglandina}}); 
*'''b)''' PGF-sintaze, koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt;; 
*'''c)''' [[Prostaglandin D2-sintaza|prostaglandin D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju 15-dPGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; vidi [[Ciklopentenon-prostaglandin]]); 
*'''d)''' [[Tromboksan-sintaza|tromboksan-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju TXB&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;); i 
*'''e)''' [[Prostaciklin-sintaza|prostaciklin-sintaze]], koja pretvara PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (naknadni proizvodi ovog puta uključuju 6-keto-PGFα).&lt;ref name=&quot;pmid25343148&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Korbecki J, Baranowska-Bosiacka I, Gutowska I, Chlubek D |year=2014 |title=Cyclooxygenase pathways |journal=Acta Biochimica Polonica |volume=61 |issue=4 |pages=639–649 |doi=10.18388/abp.2014_1825 |pmid=25343148 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Claar D, Hartert TV, Peebles RS |year=2015 |title=The role of prostaglandins in allergic lung inflammation and asthma |journal=Expert Review of Respiratory Medicine |volume=9 |issue=1 |pages=55–72 |doi=10.1586/17476348.2015.992783 |pmc=4380345 |pmid=25541289}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se, ili se u nekim slučajevima pretpostavlja, da ovi putevi metabolišu eikozapentaensku kiselinu u eikosanoidne analoge navedenih proizvoda, koji sadrže tri umjesto dvije dvostruke veze, te stoga u svom nazivu nose broj 3 umjesto broja 2 (npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; umjesto PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid20558833&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simopoulos AP |year=2010 |title=Genetic variants in the metabolism of omega-6 and omega-3 fatty acids: their role in the determination of nutritional requirements and chronic disease risk |journal=Experimental Biology and Medicine |volume=235 |issue=7 |pages=785–795 |doi=10.1258/ebm.2010.009298 |pmid=20558833 |s2cid=207195131}}&lt;/ref&gt;
Proizvodi PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, nastali u prethodno navedenim putevima, mogu podleći spontanoj reakciji dehidratacije pri čemu redom nastaju PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;; PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; zatim može podleći spontanoj izomerizaciji, praćenoj reakcijom dehidratacije, čime sukcesivno nastaju Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid21843512&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Surh YJ, Na HK, Park JM, Lee HN, Kim W, Yoon IS, Kim DD |year=2011 |title=15-Deoxy-Δ¹²,¹⁴-prostaglandin J₂, an electrophilic lipid mediator of anti-inflammatory and pro-resolving signaling |journal=Biochemical Pharmacology |volume=82 |issue=10 |pages=1335–1351 |doi=10.1016/j.bcp.2011.07.100 |pmid=21843512}}&lt;/ref&gt;
PGH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sadrži prsten od pet ugljikovih atoma premošten molekularnim kisikom. Prostaglandini (PG) izvedeni iz njega izgubili su taj kisikov most i sadrže jednostruk, nezasićen prsten od pet ugljikovih atoma, izuzev [[tromboksan A2|tromboksana&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], koji posjeduje šesteročlani prsten sastavljen od jednog atoma kisika i pet atoma ugljika. Prsten od pet ugljikovih atoma kod prostaciklina povezan je s drugim prstenom koji se sastoji od četiri atoma ugljika i jednog atoma kisika. Također, prsten od pet članova kod ciklopentenon-prostaglandina sadrži nezasićenu vezu u [[konjugirani sistem|konjugiranom sistemu]] s [[karbonilna grupa|karbonilnom grupom]], što omogućava ovim PG-ovima da stvaraju veze s raznovrsnim bioaktivnim proteinima (za više informacija pogledajte dijagrame na stranici [[Prostanoid]]).

=== Putevi hidroksi-eikozatetraenoata (HETE) i leukotriena (LT) ===
{{Glavni|Leukotrien#Sinteza|Hidroksi-eikozatetraenska kiselina|Eoksin#Funkcija}}
Enzim [[5-lipoksigenaza]] (5-LO ili ALOX5) pretvara [[arahidonska kiselina|arahidonsku kiselinu]] u [[5-hidroperoksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroperoksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HPETE), koja se može osloboditi i brzo [[redoks|reducirati]] u [[5-hidroksi-eikozatetraenska kiselina|5-hidroksi-eikozatetraensku kiselinu]] (5-HETE), djelovanjem sveprisutnih ćelijskih [[peroksidaza]] zavisnih od [[glutation|glutationa]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Powell |first1=W. S. |last2=Rokach |first2=J |year=2013 |title=The eosinophil chemoattractant 5-oxo-ETE and the OXE receptor |journal=Progress in Lipid Research |volume=52 |issue=4 |pages=651–665 |doi=10.1016/j.plipres.2013.09.001 |pmc=5710732 |pmid=24056189}}&lt;/ref&gt;  Alternativno, ALOX5 koristi svoju aktivnost LTA-sintaze za pretvaranje 5-HPETE-a u leukotrien A&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;). LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; se zatim metaboliše ili u LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; pomoću leukotrien-A&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-hidrolaze ili u leukotrien C&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) pomoću LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintaze ili [[mikrosom]]ne [[glutation]] S-transferaze 2 (MGST2). Bilo koji od ova dva potonja enzima djeluje tako što vezuje sumpor tiolne (tj. SH) grupe [[cistein]]a – unutar tripeptida glutamat-cistein-glicin – za ugljik 6 molekule LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, čime se formira LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Nakon oslobađanja iz matične ćelije, ostaci glutamata i glicina iz LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; postepeno uklanjaju se djelovanjem gama-glutamiltransferaze i dipeptidaze, pri čemu sekvencno nastaju LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;Rådmark_2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rådmark O, Werz O, Steinhilber D, Samuelsson B |year=2015 |title=5-Lipoxygenase, a key enzyme for leukotriene biosynthesis in health and disease |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=331–339 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.08.012 |pmid=25152163}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26066610&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ahmad S, Thulasingam M, Palombo I, Daley DO, Johnson KA, Morgenstern R, Haeggström JZ, Rinaldo-Matthis A |year=2015 |title=Trimeric microsomal glutathione transferase 2 displays one third of the sites reactivity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics |volume=1854 |issue=10 Pt A |pages=1365–1371 |doi=10.1016/j.bbapap.2015.06.003 |pmid=26066610}}&lt;/ref&gt; Odluka o tome da li će nastati LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; zavisi od relativnog sadržaja LTA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-hidrolaze u odnosu na LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintazu (ili glutation S-transferazu) u ćelijama; [[eozinofil]]i, [[mastocit]]i i alveolni [[makrofag]]i posjeduju relativno visoke razine LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;-sintaze i shodno tome stvaraju LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; umjesto LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; ili u znatno većoj mjeri nego LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. 5-LOX također može djelovati u nizu sa [[citohrom]] P450 [[oksigenaza]]ma ili COX-2 tretiranim [[aspirin]]om, kako bi se stvorili rezolvini RvE1, RvE2 i 18S-RvE1 (vidi {{slink| Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale |Resolvini izvedeni iz EPA}}).
[[Enzim]] arahidonat 12-lipoksigenaza (12-LO ili ALOX12) metaboliše arahidonsku kiselinu u ''S''-stereoizomer 12-hidroperoksi-kiselineeikozatetraenske kiseline (12-HPETE), koju ćelijske peroksidaze brzo redukuju u ''S''-stereo-2-hidroksieikozatetraenske kiseline (12-HETE) ili je dalje metabolišu u hepoksilinu (Hx), kao što su HxA3 i HxB.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Pace-Asciak |first=C. R. |year=2009 |title=The hepoxilins and some analogues: A review of their biology |journal=British Journal of Pharmacology |volume=158 |issue=4 |pages=972–981 |doi=10.1111/j.1476-5381.2009.00168.x |pmc=2785520 |pmid=19422397}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dobrian |first1=A. D. |last2=Lieb |first2=D. C. |last3=Cole |first3=B. K. |last4=Taylor-Fishwick |first4=D. A. |last5=Chakrabarti |first5=S. K. |last6=Nadler |first6=J. L. |year=2011 |title=Functional and pathological roles of the 12- and 15-lipoxygenases |journal=Progress in Lipid Research |volume=50 |issue=1 |pages=115–131 |doi=10.1016/j.plipres.2010.10.005 |pmc=3012140 |pmid=20970452}}&lt;/ref&gt;
Enzimi 15-lip[[oksigenaza]]-1 (15-LO-1 ili ALOX15) i 15-lipoksigenaza-2 (15-LO-2, ALOX15B) metaboliziraju arahidonsku kiselinu u ''S''-stereoizomer 15-hidroperoksi-eikozatetraenske kiseline (15(S)-HPETE), koju ćelijske peroksidaze brzo reduciraju u ''S''-stereoizomer 15-hidroksi-eikozatetraenske kiseline (15(S)-HETE).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ivanov |first1=I |last2=Kuhn |first2=H |last3=Heydeck |first3=D |year=2015 |title=Structural and functional biology of arachidonic acid 15-lipoxygenase-1 (ALOX15) |journal=Gene |volume=573 |issue=1 |pages=1–32 |doi=10.1016/j.gene.2015.07.073 |pmc=6728142 |pmid=26216303}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wittwer |first1=J |last2=Hersberger |first2=M |year=2007 |title=The two faces of the 15-lipoxygenase in atherosclerosis |journal=Prostaglandins, Leukotrienes and Essential Fatty Acids |volume=77 |issue=2 |pages=67–77 |doi=10.1016/j.plefa.2007.08.001 |pmid=17869078}}&lt;/ref&gt; 15-lipoksigenaze (posebno ALOX15) također mogu djelovati u nizu sa 5-lipoksigenazom, 12-lipoksigenazom ili COX2 tretiranim aspirinom radi stvaranja lipoksina i epi-lipoksina, ili sa P450 oksigenazama ili COX2 tretiranim aspirinom radi stvaranja resolvina E3 (vidi {{slink|Specialized pro-resolving mediators|Resolvini izvedeni iz EPA}}).
Podskupina ω-[[hidroksilaza]] vezanih za [[mikrosom]]e, koje pripadaju porodici [[citohrom P450]] (CYP450), metaboliše arahidonsku kiselinu u [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina|20-hidroksieikozatetraensku kiselinu]] (20-HETE) i 19-hidroksieikozatetraensku kiselinu, putem reakcije [[omega-oksidacija|omega-oksidacije]].&lt;ref name=&quot;Kroetz_2005&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kroetz DL, Xu F |year=2005 |title=Regulation and inhibition of arachidonic acid omega-hydroxylases and 20-HETE formation |journal=Annual Review of Pharmacology and Toxicology |volume=45 |pages=413–438 |doi=10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.100045 |pmid=15822183}}&lt;/ref&gt;

=== Epoksi-eikosanoidni put ===
Ljudske [[citorom]] P450 (CYP) epoksigenaze – CYP1A1, CYP1A2, CYP2C8, CYP2C9, CYP2C18, CYP2C19, CYP2E1, CYP2J2 i CYP2S1 – metaboliziraju arahidonsku kiselinu u neklasične [[epoksi-eikozatrienska kiselina|epoksi-eikozatrienske kiseline]] (EET-ove), pretvaranjem jedne od [[dvostruka veza|dvostrukih veza]] masne kiseline u [[epoksid]], čime nastaje jedan ili više sljedećih EET-ova: 14,15-ETE, 11,12-EET, 8,9-ETE i 4,5-ETE.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=L |last2=Mäki-Petäjä |first2=K |last3=Cheriyan |first3=J |last4=McEniery |first4=C |last5=Wilkinson |first5=I. B. |year=2015 |title=The role of epoxyeicosatrienoic acids in the cardiovascular system |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |volume=80 |issue=1 |pages=28–44 |doi=10.1111/bcp.12603 |pmc=4500322 |pmid=25655310}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spector |first1=A. A. |last2=Kim |first2=H. Y. |year=2015 |title=Cytochrome P450 epoxygenase pathway of polyunsaturated fatty acid metabolism |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=356–365 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.07.020 |pmc=4314516 |pmid=25093613}}&lt;/ref&gt;  14,15-EET i 11,12-EET su glavni EET koji proizvode tkiva sisara, uključujući ljudska.&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Fer |first1=M |last2=Dréano |first2=Y |last3=Lucas |first3=D |last4=Corcos |first4=L |last5=Salaün |first5=J. P. |last6=Berthou |first6=F |last7=Amet |first7=Y |year=2008 |title=Metabolism of eicosapentaenoic and docosahexaenoic acids by recombinant human cytochromes P450 |journal=Archives of Biochemistry and Biophysics |volume=471 |issue=2 |pages=116–125 |doi=10.1016/j.abb.2008.01.002 |pmid=18206980}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pharmacol Ther 2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shahabi |first1=P |last2=Siest |first2=G |last3=Meyer |first3=UA |last4=Visvikis-Siest |first4=S |year=2014 |title=Human cytochrome P450 epoxygenases: Variability in expression and role in inflammation-related disorders |journal=Pharmacology &amp; Therapeutics |volume=144 |issue=2 |pages=134–161 |doi=10.1016/j.pharmthera.2014.05.011 |pmid=24882266}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Frömel |first1=T |last2=Kohlstedt |first2=K |last3=Popp |first3=R |last4=Yin |first4=X |last5=Awwad |first5=K |last6=Barbosa-Sicard |first6=E |last7=Thomas |first7=AC |last8=Lieberz |first8=R |last9=Mayr |first9=M |last10=Fleming |first10=I |year=2013 |title=Cytochrome P4502S1: A novel monocyte/macrophage fatty acid epoxygenase in human atherosclerotic plaques |journal=Basic Research in Cardiology |volume=108 |issue=1 |page=319 |doi=10.1007/s00395-012-0319-8 |pmid=23224081 |s2cid=9158244}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Fleming |first=I |year=2014 |title=The pharmacology of the cytochrome P450 epoxygenase/soluble epoxide hydrolase axis in the vasculature and cardiovascular disease |journal=Pharmacological Reviews |volume=66 |issue=4 |pages=1106–1140 |doi=10.1124/pr.113.007781 |pmid=25244930 |s2cid=39465144}}&lt;/ref&gt; Isti CYP enzimi, ali i CYP4A1, CYP4F8 i CYP4F12, metaboliziraju eikozapentaensku kiselinu u pet epoksidnih oblika eikozatetraenske kiseline (EEQ), i to: 17,18-EEQ, 14,15-EEQ, 11,12-EEQ, 8,9-EEQ i 5,6-EEQ.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Westphal |first1=C |last2=Konkel |first2=A |last3=Schunck |first3=WH |year=2011 |title=CYP-eicosanoids--a new link between omega-3 fatty acids and cardiac disease? |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=96 |issue=1–4 |pages=99–108 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2011.09.001 |pmid=21945326}}&lt;/ref&gt;

==Funkcija, farmakologija i klinički značaj==
U sljedećoj tabeli naveden je izbor glavnih eikozanoida koji posjeduju klinički relevantnu biološku aktivnost, ćelijskih receptora (vidi [[Površinskoćelijski receptor]]) koje oni stimulišu ili – tamo gdje je to naznačeno – blokiraju (antagoniziraju), kako bi ostvarili tu aktivnost, nekih od glavnih funkcija koje regulišu (bilo da ih podstiču ili inhibiraju) kod ljudi i mišjih modela, te nekih aspekata njihove povezanosti s bolestima kod ljudi.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Eikosanoid !! Ciljni receptori !! Regulirane funkcije !! Klinički značaj
|-
| PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[PTGER1]], [[PTGER2]], [[PTGER3]], [[PTGER4]] || [[upala]]; povišena tjelesna temperatura; percepcija bola; [[alodinija]]; [[porođaj]] || [[NSAIL]] inhibiraju njegovu proizvodnju radi smanjenja upale, povišene temperature i bola; koristi se za poticanje porođaja; [[abortifacijens]]]]&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17767353&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Matsuoka T, Narumiya S |year=2007 |title=Prostaglandin receptor signaling in disease |journal=TheScientificWorldJournal |volume=7 |pages=1329–1347 |doi=10.1100/tsw.2007.182 |pmc=5901339 |pmid=17767353 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24941907&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Thomas J, Fairclough A, Kavanagh J, Kelly AJ |year=2014 |title=Vaginal prostaglandin (PGE2 and PGF2a) for induction of labour at term |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2014 |issue=6 |article-number=CD003101 |doi=10.1002/14651858.CD003101.pub3 |pmc=7138281 |pmid=24941907}}&lt;/ref&gt;
|-
| PGD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Prostaglandin DP1 receptor|Prostaglandinski DP1 receptor]] 1, [[Prostaglandinski DP2 receptor|Prostaglandin DP2 receptor]] || alergijske reakcije; alodinija; rast kose || NSAIL mogu djelovati na njega radi inhibicije alodinije i gubitka kose muškog tipa&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27424565&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rossi A, Anzalone A, Fortuna MC, Caro G, Garelli V, Pranteda G, Carlesimo M |year=2016 |title=Multi-therapies in androgenetic alopecia: review and clinical experiences |journal=Dermatologic Therapy |volume=29 |issue=6 |pages=424–432 |doi=10.1111/dth.12390 |pmid=27424565 |hdl-access=free |hdl=11573/877469 |s2cid=45963890}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22440736&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Garza LA, Liu Y, Yang Z, Alagesan B, Lawson JA, Norberg SM, Loy DE, Zhao T, Blatt HB, Stanton DC, Carrasco L, Ahluwalia G, Fischer SM, FitzGerald GA, Cotsarelis G |year=2012 |title=Prostaglandin D2 inhibits hair growth and is elevated in bald scalp of men with androgenetic alopecia |journal=Science Translational Medicine |volume=4 |issue=126 |pages=126ra34 |doi=10.1126/scitranslmed.3003122 |pmc=3319975 |pmid=22440736}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15369681&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hata AN, Breyer RM |year=2004 |title=Pharmacology and signaling of prostaglandin receptors: multiple roles in inflammation and immune modulation |journal=Pharmacology &amp; Therapeutics |volume=103 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1016/j.pharmthera.2004.06.003 |pmid=15369681}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748744&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Figueiredo-Pereira ME, Corwin C, Babich J |year=2016 |title=Prostaglandin J2: a potential target for halting inflammation-induced neurodegeneration |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=1363 |issue=1 |pages=125–137 |bibcode=2016NYASA1363..125F |doi=10.1111/nyas.12987 |pmc=4801700 |pmid=26748744}}&lt;/ref&gt;
|-
| TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Tromboksanski receptor]]i α i β || agregacija krvnih [[trombocit]]a; [[zgrušavanje krvi]]; alergijske reakcije || NSAIL inhibiraju njegovu proizvodnju kako bi smanjili učestalost [[moždani udar|moždanih]] i [[srčani udar|srčanih udara]]&lt;ref name=&quot;pmid25541289&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26621246&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hoxha M, Buccellati C, Capra V, Garella D, Cena C, Rolando B, Fruttero R, Carnevali S, Sala A, Rovati GE, Bertinaria M |year=2016 |title=In vitro pharmacological evaluation of multitarget agents for thromboxane prostanoid receptor antagonism and COX-2 inhibition |url=https://iris.unito.it/retrieve/handle/2318/1551575/113257/Pharmacol%20res%20_open_access.pdf |journal=Pharmacological Research |volume=103 |pages=132–143 |doi=10.1016/j.phrs.2015.11.012 |pmid=26621246 |hdl=2318/1551575|s2cid=12881002 }}&lt;/ref&gt;
|-
| PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Prostaciklinski receptor]] || agregacija [[trombocit]]a, kontrakcija glatkih mišića krvnih sudova || analozi PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; koji se koriste za liječenje vaskularnih poremećaja kao što su [[plućna hipertenzija]], [[Raynaudov sindrom]] i [[Buergerova bolest]]&lt;ref name=&quot;pmid27465880&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cruz JE, Ward A, Anthony S, Chang S, Bae HB, Hermes-DeSantis ER |year=2016 |title=Evidence for the Use of Epoprostenol to Treat Raynaud's Phenomenon With or Without Digital Ulcers: A Review of the Literature |journal=The Annals of Pharmacotherapy |volume=50 |issue=12 |pages=1060–1067 |doi=10.1177/1060028016660324 |pmid=27465880 |s2cid=38333954}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748508&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=O'Connell C, Amar D, Boucly A, Savale L, Jaïs X, Chaumais MC, Montani D, Humbert M, Simonneau G, Sitbon O |year=2016 |title=Comparative Safety and Tolerability of Prostacyclins in Pulmonary Hypertension |journal=Drug Safety |volume=39 |issue=4 |pages=287–294 |doi=10.1007/s40264-015-0365-x |pmid=26748508 |s2cid=24852012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cacione |first1=Daniel G. |last2=Macedo |first2=Cristiane R. |last3=do Carmo Novaes |first3=Frederico |last4=Baptista-Silva |first4=Jose Cc |date=4 May 2020 |title=Pharmacological treatment for Buerger's disease |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=5 |issue=5 |article-number=CD011033 |doi=10.1002/14651858.CD011033.pub4 |issn=1469-493X |pmc=7197514 |pmid=32364620}}&lt;/ref&gt;
|-
| 15-d-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[PPARγ]], [[Prostaglandinski receptor DP2]] || inhibira upalu i rast ćelija || inhibira različite upalne odgovore na životinjskim modelima; strukturni model za razvoj protivupalnih sredstava&lt;ref name=&quot;pmid11301410&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15369681&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26748744&quot; /&gt;
|-
| 20-HETE || ? || vazokonstrikcija, inhibira trombocite || [[mutacije]] koje dovode do inaktivacije enzima [[CYP2U1]] (odgovornog za stvaranje 20-HETE) povezane su sa [[nasljedna spazamska paraliza|nasljednom spazamskom paraplegijom]]&lt;ref name=&quot;pmid24337409&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Citterio A, Arnoldi A, Panzeri E, D'Angelo MG, Filosto M, Dilena R, Arrigoni F, Castelli M, Maghini C, Germiniasi C, Menni F, Martinuzzi A, Bresolin N, Bassi MT |year=2014 |title=Mutations in CYP2U1, DDHD2 and GBA2 genes are rare causes of complicated forms of hereditary spastic paraparesis |url=https://air.unimi.it/bitstream/2434/421160/2/Citterio%20J%20Neurol%202014.pdf |journal=Journal of Neurology |volume=261 |issue=2 |pages=373–381 |doi=10.1007/s00415-013-7206-6 |pmid=24337409 |hdl=2434/421160 |s2cid=19189811}}&lt;/ref&gt;  
|-
| 5-Okso-ETE || [[OXER1]] || hemotaktsijski faktor i aktivator eozinofila || potrebna su istraživanja kako bi se utvrdilo da li inhibicija njegove proizvodnje ili djelovanja sprečava alergijske reakcije&lt;ref name=&quot;pmid25449650&quot; /&gt;
|-
| LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[LTB4R]], [[LTB4R2]] || [[hemotaksija|hemotaksijski]] faktor i aktivator [[leukocit]]a; [[upala]] || dosadašnja istraživanja nisu pokazala jasne koristi od primjene antagonista LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; receptora kod upalnih bolesti kod ljudi &lt;ref name=&quot;pmid25572555&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Liu M, Yokomizo T |year=2015 |title=The role of leukotrienes in allergic diseases |journal=Allergology International |volume=64 |issue=1 |pages=17–26 |doi=10.1016/j.alit.2014.09.001 |pmid=25572555 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21771892&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bäck M, Dahlén SE, Drazen JM, Evans JF, Serhan CN, Shimizu T, Yokomizo T, Rovati GE |year=2011 |title=International Union of Basic and Clinical Pharmacology. LXXXIV: leukotriene receptor nomenclature, distribution, and pathophysiological functions |journal=Pharmacological Reviews |volume=63 |issue=3 |pages=539–584 |doi=10.1124/pr.110.004184 |pmid=21771892 |doi-access=free |s2cid=5563700}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24588652&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bäck M, Powell WS, Dahlén SE, Drazen JM, Evans JF, Serhan CN, Shimizu T, Yokomizo T, Rovati GE |year=2014 |title=Update on leukotriene, lipoxin and oxoeicosanoid receptors: IUPHAR Review 7 |journal=British Journal of Pharmacology |volume=171 |issue=15 |pages=3551–3574 |doi=10.1111/bph.12665 |pmc=4128057 |pmid=24588652}}&lt;/ref&gt;
|-
| LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[CYSLTR1]], [[CYSLTR2]], [[GPR17]] || vaskularna propusnost; kontrakcija glatkih mišića krvnih sudova; [[alergija]] || antagonisti CYSLTR1 koji se koriste kod [[astma|astme]], kao i kod drugih alergijskih i alergoidnih reakcija &lt;ref name=&quot;pmid26385352&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cingi C, Muluk NB, Ipci K, Şahin E |year=2015 |title=Antileukotrienes in upper airway inflammatory diseases |journal=Current Allergy and Asthma Reports |volume=15 |issue=11 |article-number=64 |doi=10.1007/s11882-015-0564-7 |pmid=26385352 |s2cid=38854822}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20886028&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nettis E, D'Erasmo M, Di Leo E, Calogiuri G, Montinaro V, Ferrannini A, Vacca A |year=2010 |title=The employment of leukotriene antagonists in cutaneous diseases belonging to allergological field |journal=Mediators of Inflammation |volume=2010 |pages=1–6 |doi=10.1155/2010/628171 |pmc=2945673 |pmid=20886028 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
| LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[CYSLTR1]], [[CYSLTR2]], [[GPR17]] || vaskularna propusnost; [[mišićna kontrakcija|kontrakcija glatkih mišića]] krvnih sudova; alergija || antagonisti CYSLTR1 koji se koriste kod astme, kao i kod drugih alergijskih i reakcija sličnih alergijskim&lt;ref name=&quot;pmid25572555&quot; /&gt;
|-
| LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[GPR99]] || povećava vaskularnu propusnost i lučenje [[mucin]]a u disajnim putevima || smatra se da doprinosi astmi, kao i drugim alergijskim i reakcijama sličnim alergijskim &lt;ref name=&quot;pmid23504326&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kanaoka Y, Maekawa A, Austen KF |year=2013 |title=Identification of GPR99 protein as a potential third cysteinyl leukotriene receptor with a preference for leukotriene E4 ligand |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=288 |issue=16 |pages=10967–10972 |doi=10.1074/jbc.C113.453704 |pmc=3630866 |pmid=23504326 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
| LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[FPR2]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale – klasa supresora upalne reakcije &lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Romano M, Cianci E, Simiele F, Recchiuti A |year=2015 |title=Lipoxins and aspirin-triggered lipoxins in resolution of inflammation |journal=European Journal of Pharmacology |volume=760 |pages=49–63 |doi=10.1016/j.ejphar.2015.03.083 |pmid=25895638}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chiang N, Serhan CN, Dahlén SE, Drazen JM, Hay DW, Rovati GE, Shimizu T, Yokomizo T, Brink C |year=2006 |title=The lipoxin receptor ALX: potent ligand-specific and stereoselective actions in vivo |journal=Pharmacological Reviews |volume=58 |issue=3 |pages=463–487 |doi=10.1124/pr.58.3.4 |pmid=16968948 |s2cid=6496181}}&lt;/ref&gt;
|-
| LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; || [[FPR2]], [[GPR32]], [[AHR]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale (klasa supresora upalne reakcije)&lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot; /&gt;
|-
| RvE1 || [[CMKLR1]], inhibira [[BLT]], [[TRPV1]], [[TRPV3]], [[NMDAR]], [[TNFR]] || inhibira funkcije proinflamatornih ćelija || Specijalizovani medijatori za rezoluciju upale (klasa supresora upalne reakcije); takođe suzbija percepciju bola &lt;ref name=&quot;pmid25052386&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Qu Q, Xuan W, Fan GH |year=2015 |title=Roles of resolvins in the resolution of acute inflammation |journal=Cell Biology International |volume=39 |issue=1 |pages=3–22 |doi=10.1002/cbin.10345 |pmid=25052386 |s2cid=10160642}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26339646&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lim JY, Park CK, Hwang SW |year=2015 |title=Biological Roles of Resolvins and Related Substances in the Resolution of Pain |journal=BioMed Research International |volume=2015 |article-number=830930 |doi=10.1155/2015/830930 |pmc=4538417 |pmid=26339646 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25359497&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N, Dalli J, Levy BD |year=2015 |title=Lipid mediators in the resolution of inflammation |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Biology |volume=7 |issue=2 |article-number=a016311 |doi=10.1101/cshperspect.a016311 |pmc=4315926 |pmid=25359497}}&lt;/ref&gt;
|-
| RvE2 || [[CMKLR1]], [[antagonist receptora]] [[BLT]] || inhibira funkcije proupalnih ćelija || klasa specijalizovanih prorezolutornih medijatora koji suzbijaju upalnu reakciju &lt;ref name=&quot;pmid25895638&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16968948&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25359497&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23747022&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N |year=2013 |title=Resolution phase lipid mediators of inflammation: agonists of resolution |journal=Current Opinion in Pharmacology |volume=13 |issue=4 |pages=632–640 |doi=10.1016/j.coph.2013.05.012 |pmc=3732499 |pmid=23747022}}&lt;/ref&gt;
|-
| 14,15-EET || ? || [[vazodilatacija]], inhibira [[trombocit]]e i proupalne ćelije || uloga/e u bolestima kod ljudi još uvijek nije/su dokazana/e &lt;ref name=&quot;pmid25655310&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yang L, Mäki-Petäjä K, Cheriyan J, McEniery C, Wilkinson IB |year=2015 |title=The role of epoxyeicosatrienoic acids in the cardiovascular system |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |volume=80 |issue=1 |pages=28–44 |doi=10.1111/bcp.12603 |pmc=4500322 |pmid=25655310}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ClinicalTrialsGov|NCT00847899|Evaluation of Soluble Epoxide Hydrolase (s-EH) Inhibitor in Patients With Mild to Moderate Hypertension and Impaired Glucose Tolerance}}&lt;/ref&gt;
|}

===Prostanoidi===
{{glavni|Prostaglandin|Prostaciklin|Tromboksan}}
Poznato je da mnogi prostanoidi posreduju u lokalnim simptomima [[upala|upale]]: [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciji]] ili [[vazodilatacija|vazodilataciji]], [[koagulacija|koagulaciji]], [[bol|bolu]] i [[povišena tjelesna temperatura|povišenoj tjelesnoj temperaturi]]. Inhibicija COX-1 i/ili inducibilnih [[izoforma|izoformi]] COX-2 glavna je karakteristika [[NSAIL|NSAIL-a]] (nesteroidnih antiupalnih lijekova), kao što je [[aspirin]]. Prostanoidi također aktiviraju PPAR&lt;sub&gt;γ&lt;/sub&gt; članove porodice steroidnih/tiroidnih [[jedarni receptor|jedarnih hormonskih receptora]] i direktno utiču na [[transkripcija (genetika)|transkripciju gena]].&lt;ref name=&quot;Bos&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bos C, Richel D, Ritsema T, Peppelenbosch M, Versteeg H |year=2004 |title=Prostanoids and prostanoid receptors in signal transduction |journal=Int J Biochem Cell Biol |volume=36 |issue=7 |pages=1187–1205 |doi=10.1016/j.biocel.2003.08.006 |pmid=15109566}}&lt;/ref&gt;
Prostanoidi imaju brojne druge značaje za kliničku medicinu, što potvrđuje njihova primjena, kao i primjena njihovih stabilnijih farmakoloških analoga te antagonista njihovih receptora, kako je prikazano u sljedećoj tabeli.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Lijek !! Tip !! Medicinsko stanje ili upotreba !! !! Lijek !! Tip !! Medicinsko stanje ili upotreba
|-
| [[Alprostadil]] || [[PGE1|PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] || [[Erektilna disfunkcija]], održavanje prohodnosti [[ductus arteriosus|ductus arteriosusa]] kod [[fetus|fetusa]] || || [[Beraprost]] || Analog PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Plućna hipertenzija]], prevencija [[reperfuzijska povreda|reperfuzijske povrede]]
|-
| [[Bimatoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[Karboprost]]  || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || Indukcija porođaja, abortivno sredstvo u ranoj trudnoći
|-
| [[Dinoproston]] || PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || Indukcija porođaja || || [[Iloprost]] || Analog PGI&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || [[Hipertenzija plućne arterije]]
|-
| [[Latanoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[Misoprostol]] || Analog PGE&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; || [[čir na želucu|Želučani čirevi]], [[indukcija porođaja]], [[abortivno sredstvo]]
|-
| [[Travoprost]] || Analog PGF&lt;sub&gt;2α&lt;/sub&gt; || [[Glaukom]], [[okularna hipertenzija]] || || [[U46619]] || Analog TX dužeg djelovanja || Samo za istraživanje
|-
|}

===Prostaglandini ciklopentenonskog tipa===
{{glavni|Prostaglandini ciklopentenonskog tipa}}
PGA&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, PGA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, Δ12-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 15-deoksi-Δ12,14-PGJ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ispoljavaju širok spektar protivupalnih i rezolucijskih (pro-rezolucijskih) djelovanja na upalu u različitim životinjskim modelima.&lt;ref name=&quot;pmid21843512&quot; /&gt; Stoga se čini da djeluju na način sličan [[specijalizirani medijator upalne rezolucije|specijaliziranim medijatorima rezolucije upale]] (SPM), iako se jedan od njihovih mehanizama djelovanja – stvaranje [[kovalentna veza| kovalentnih veza]] sa ključnim signalnim proteinima – razlikuje od mehanizama specijalizovanih medijatora rezolucije upale.

===HETE i okso-ETE===
{{glavni|5-Hidroksieikozatetraenska kiselina|5-Okso-eikozatetraenska kiselina|12-Hidroksieikozatetraenska kiselina|15-Hidroksieikozatetraenska kiselina|20-Hidroksieikozatetraenska kiselina}}
Kao što je navedeno na njihovim pojedinačnim Wikipedia stranicama, [[5-hidroksieikozatetraenska kiselina]] (koja, poput 5-okso-eikozatetraenske kiseline, djeluje putem receptora OXER1), [[5-okso-eikozatetraenska kiselina]], [[12-hidroksieikozatetraenska kiselina]], [[15-hidroksieikozatetraenska kiselina]] i [[20-hidroksieikozatetraenska kiselina]] pokazuju brojne aktivnosti u životinjskim i ljudskim ćelijama, kao i u [[modelni organizam|životinjskim modelima]], a koje su povezane, naprimjer, sa upalom, alergijskim reakcijama, rastom ćelija raka, protokom krvi u tkivima i/ili krvnim pritiskom. Međutim, njihova funkcija i značaj za ljudsku fiziologiju i patologiju još uvijek nisu utvrđeni.
===Leukotrieni===
{{glavni|Leukotrien}}
Tri cisteinil-leukotriena – LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, LTD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; – snažni su bronhokonstriktori, uzročnici povećane vaskularne propusnosti u postkapilarnim venulama i stimulatori lučenja sluzi; oslobađaju se iz plućnog tkiva astmatičara izloženih specifičnim alergenima. Imaju patofiziološku ulogu u različitim vrstama reakcija preosjetljivosti neposrednog tipa.&lt;ref name=&quot;Samuelsson83&quot;&gt;{{Cite journal |last=Samuelsson B |date=May 1983 |title=Leukotrienes: mediators of immediate hypersensitivity reactions and inflammation |journal=Science |volume=220 |issue=4597 |pages=568–575 |bibcode=1983Sci...220..568S |doi=10.1126/science.6301011 |pmid=6301011}}&lt;/ref&gt; Lijekovi koji blokiraju njihovu aktivaciju receptora [[CYSLTR1]] – konkretno [[montelukast]], [[zafirlukast]] i [[pranlukast]] – koriste se klinički kao terapija održavanja kod [[astma|astme]] i [[rinitis|rinitisa]] izazvanih alergenima, [[astma|astme]] i [[rinitis]]a izazvanih [[nesteroidni antiinflamatorni lijek|nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima]] (vidjeti [[respiratorna bolest pogoršana aspirinom]]); astme izazvane fizičkim naporom i hladnim zrakom (vidjeti [[bronhokonstrikcija izazvana fizičkim naporom]]); te [[apneja u snu|apneje u snu]] kod djece uslijed hipertrofije adenoida i [[krajnik]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21936577&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Haeggström JZ, Funk CD |year=2011 |title=Lipoxygenase and leukotriene pathways: biochemistry, biology, and roles in disease |url=https://zenodo.org/record/3424215 |journal=Chemical Reviews |volume=111 |issue=10 |pages=5866–5898 |doi=10.1021/cr200246d |pmid=21936577 }}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24313690&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Anwar Y, Sabir JS, Qureshi MI, Saini KS |year=2014 |title=5-lipoxygenase: a promising drug target against inflammatory diseases-biochemical and pharmacological regulation |journal=Current Drug Targets |volume=15 |issue=4 |pages=410–422 |doi=10.2174/1389450114666131209110745 |pmid=24313690}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26980339&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kar M, Altıntoprak N, Muluk NB, Ulusoy S, Bafaqeeh SA, Cingi C |date=March 2016 |title=Antileukotrienes in adenotonsillar hypertrophy: a review of the literature |journal=European Archives of Oto-Rhino-Laryngology |volume=273 |issue=12 |pages=4111–4117 |doi=10.1007/s00405-016-3983-8 |pmid=26980339 |s2cid=31311115}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26678823&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Oussalah A, Mayorga C, Blanca M, Barbaud A, Nakonechna A, Cernadas J, Gotua M, Brockow K, Caubet JC, Bircher A, Atanaskovic M, Demoly P, K Tanno L, Terreehorst I, Laguna JJ, Romano A, Guéant JL |date=April 2016 |title=Genetic variants associated with drugs-induced immediate hypersensitivity reactions: a PRISMA-compliant systematic review |url=https://archive-ouverte.unige.ch/unige:83795/ATTACHMENT01 |journal=Allergy |volume=71 |issue=4 |pages=443–462 |doi=10.1111/all.12821 |pmid=26678823 |doi-access=free |s2cid=13352894}}&lt;/ref&gt; Kada se kombinuju sa terapijom antihistaminicima, takođe se čine korisnim za liječenje urtikarijskih oboljenja, kao što je [[koprivnjača]].&lt;ref name=&quot;pmid25515967&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mitchell S, Balp MM, Samuel M, McBride D, Maurer M |year=2015 |title=Systematic review of treatments for chronic spontaneous urticaria with inadequate response to licensed first-line treatments |journal=International Journal of Dermatology |volume=54 |issue=9 |pages=1088–1104 |doi=10.1111/ijd.12727 |pmid=25515967 |s2cid=23250789}}&lt;/ref&gt;

===Lipoksini i epilipoksini===
{{glavni|Lipoksin}}
LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, 15-epi-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i 15-epi-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, poput ostalih predstavnika klase eikosanoida poznatih kao [[specijalizovani medijatori za rezoluciju upale]], posjeduju protivupalno djelovanje i podstiču povlačenje upale. U [[randomizirano kontrolisano ispitivanje|randomiziranom kontrolisanom ispitivanju]] provedenom na 60 dojenčadi, AT-LxA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i relativno stabilan analog LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (15-''R/S''-metil-LxB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) smanjili su težinu [[ekcem]]a&lt;ref name=&quot;pmid22834636&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wu SH, Chen XQ, Liu B, Wu HJ, Dong L |year=2013 |title=Efficacy and safety of 15(R/S)-methyl-lipoxin A(4) in topical treatment of infantile eczema |journal=The British Journal of Dermatology |volume=168 |issue=1 |pages=172–178 |doi=10.1111/j.1365-2133.2012.11177.x |pmid=22834636 |s2cid=31721094}}&lt;/ref&gt; and, in another study, inhaled LXA&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; smanjena bronhoprovokacija izazvana supstancom LTC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; kod pacijenata sa astmom.&lt;ref name=&quot;pmid26688348&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Basil MC, Levy BD |year=2016 |title=Specialized pro-resolving mediators: endogenous regulators of infection and inflammation |journal=Nature Reviews. Immunology |volume=16 |issue=1 |pages=51–67 |doi=10.1038/nri.2015.4 |pmc=5242505 |pmid=26688348}}&lt;/ref&gt;

===Eoksini===
{{glavni|Eoksin}}
Eoksini (EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, EXD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, EXE&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;) opisani su nedavno. Oni podstiču vaskularnu propustljivost u ''[[ex vivo]]'' modelnom sistemu ljudskog vaskularnog [[endotel]]a,&lt;ref name=&quot;Primary eosinophils and mast cells&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Feltenmark S, Gautam N, Brunnström A, Griffiths W, Backman L, Edenius C, Lindbom L, Björkholm M, Claesson HE |date=January 2008 |title=Eoxins are proinflammatory arachidonic acid metabolites produced via the 15-lipoxygenase-1 pathway in human eosinophils and mast cells |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=105 |issue=2 |pages=680–685 |bibcode=2008PNAS..105..680F |doi=10.1073/pnas.0710127105 |pmc=2206596 |pmid=18184802 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i u manjoj studiji na 32 dobrovoljca, također proizvodnja EXC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; od strane [[eozinofil]]a izolovanih od osoba s teškim oblikom astme i intolerancijom na [[aspirin]] bila je veća nego kod zdravih dobrovoljaca i pacijenata s blagim oblikom astme; sugerira se da ovi nalazi ukazuju na to da eoksini imaju proupalno djelovanje te da su stoga potencijalno uključeni u različite alergijske reakcije.&lt;ref name=&quot;pmid23921438&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=James A, Daham K, Backman L, Brunnström A, Tingvall T, Kumlin M, Edenius C, Dahlén SE, Dahlén B, Claesson HE |year=2013 |title=The influence of aspirin on release of eoxin C4, leukotriene C4 and 15-HETE, in eosinophilic granulocytes isolated from patients with asthma |journal=Int. Arch. Allergy Immunol. |volume=162 |issue=2 |pages=135–142 |doi=10.1159/000351422 |pmid=23921438 |s2cid=29180895}}&lt;/ref&gt; Production of eoxins by Reed–Sternberg cells has also led to suggestion that they are involved in [[Hodgkins disease]].&lt;ref name=&quot;pmid19130894&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Claesson HE |year=2009 |title=On the biosynthesis and biological role of eoxins and 15-lipoxygenase-1 in airway inflammation and Hodgkin lymphoma |journal=Prostaglandins &amp; Other Lipid Mediators |volume=89 |issue=3–4 |pages=120–125 |doi=10.1016/j.prostaglandins.2008.12.003 |pmid=19130894}}&lt;/ref&gt; Međutim, klinički značaj eoksina još uvijek nije dokazan.

===Metaboliti resolvina iz eikozapentaenske kiseline===
{{glavni|Resolvin}}
RvE1, 18S-RvE1, RvE2 i RvE3, poput ostalih članova klase eikosanoida poznatih kao specijalizovani medijatori za rezoluciju upale, posjeduju protivupalno djelovanje i sposobnost suzbijanja upale. Sintetski analog spoja RvE1 trenutno prolazi kroz III fazu kliničkog ispitivanja (vidi [[Faze kliničkog istraživanja]]) radi liječenja [[sindrom suhog oka|sindroma suhog oka]] uzrokovanog upalom; pored ove studije, u toku su i druga klinička ispitivanja (NCT01639846, NCT01675570, NCT00799552 i NCT02329743) u kojima se koristi analog RvE1 za liječenje različitih oboljenja oka.&lt;ref name=&quot;pmid26688348&quot;/&gt; RvE1 je također predmet kliničkih razvojnih studija za liječenje neurodegenerativnih bolesti i [[gubitak sluha| gubitka sluha]].&lt;ref name=&quot;pmid25857211&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Serhan CN, Chiang N, Dalli J |year=2015 |title=The resolution code of acute inflammation: Novel pro-resolving lipid mediators in resolution |journal=Seminars in Immunology |volume=27 |issue=3 |pages=200–215 |doi=10.1016/j.smim.2015.03.004 |pmc=4515371 |pmid=25857211}}&lt;/ref&gt;

===Ostali metaboliti eikozapentaenske kiseline===
[[Metabolit]]i eikozapentaenske kiseline koji su analozi odgovarajućih prostanoida, HETE-a i leukotriena (LT) izvedenih iz arahidonske kiseline uključuju: prostanoide serije 3 (npr. PGE&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGD&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, PGF&lt;sub&gt;3α&lt;/sub&gt;, PGI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i TXA&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), hidroksieikozapentaenske kiseline (npr. 5-HEPE, 12-HEPE, 15-HEPE i 20-HEPE) te leukotriene serije 5 (npr. LTB&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTC&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, LTD&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; i LTE&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;). Za mnoge prostanoide serije 3, hidroksieikozapentaenske kiseline i leukotriene serije 5 pokazalo se ili se pretpostavlja da su slabiji stimulatori ciljnih ćelija i tkiva u odnosu na njihove analoge izvedene iz arahidonske kiseline. Smatra se da oni smanjuju djelovanje analoga izvedenih iz arahidonata tako što njihovu proizvodnju zamjenjuju proizvodnjom slabijih analoga.&lt;ref name=&quot;pmid25263947&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Guichardant M, Calzada C, Bernoud-Hubac N, Lagarde M, Véricel E |year=2015 |title=Omega-3 polyunsaturated fatty acids and oxygenated metabolism in atherothrombosis |url=http://www.hal.inserm.fr/inserm-01072309/document |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |volume=1851 |issue=4 |pages=485–495 |doi=10.1016/j.bbalip.2014.09.013 |pmid=25263947}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25008763&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Calder PC |year=2014 |title=Biomarkers of immunity and inflammation for use in nutrition interventions: International Life Sciences Institute European Branch work on selection criteria and interpretation |journal=Endocrine, Metabolic &amp; Immune Disorders Drug Targets |volume=14 |issue=4 |pages=236–244 |doi=10.2174/1871530314666140709091650 |pmid=25008763}}&lt;/ref&gt; Nisu opisani ekvivalenti eoksina izvedeni iz eikozapentaenske kiseline.

===Epoksieikozanoidi===
{{glavni|Epoksieikozatrienska kiselina|Epoksieikozatetraenska kiselina}}
Epoksieikozatrienske kiseline (ili EET-ovi) – a vjerovatno i epoksieikozatetraenske kiseline – djeluju vazodilatacijski na krvne sudove [[srce|srca]], [[bubreg]]a i drugih organa, kao i na proces reapsorpcije natrija i vode u bubrezima, te smanjuju [[krvni pritisak]] i ishemijska i druga oštećenja srca, mozga i drugih tkiva. Također mogu djelovati na smanjenje upale, poticanje rasta i metastaziranja određenih tumora, poticanje stvaranja novih krvnih žila, regulaciju oslobađanja neuropeptidnih hormona u centralnom nervnom sistemu, te inhibiciju ili smanjenje percepcije boli u [[PNS|perifernom nervnom sistemu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Apr 2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pharmacol Ther 2014&quot; /&gt;
== Serije ω−3 i ω−6 ==
{{glavni|Interakcije esencijalnih masnih kiselina}}
{{Cquote|Smanjenje nivoa eikozanoida izvedenih iz AA i smanjena aktivnost alternativnih proizvoda nastalih iz ω-3 masnih kiselina čine osnovu za objašnjenje nekih korisnih efekata povećanog unosa ω-3 masnih kiselina.|40px|40px|Kevin Fritsche|Masne kiseline kao modulatori [[imunski odgovor| imunskog odgovora]]&lt;ref name=&quot;Fritsche&quot; /&gt;}}
Arahidonska kiselina (AA; 20:4 ω−6) nalazi se na čelu &quot;kaskade arahidonske kiseline&quot; – više od dvadeset signalnih puteva posredovanih eikozanoidima koji kontrolišu širok spektar ćelijskih funkcija, posebno onih koje regulišu upalu, [[imunost]] i [[centralni nervni sistem]].&lt;ref name=Piomelli/&gt;
Tokom upalnog odgovora, dvije druge grupe masnih kiselina iz ishrane formiraju kaskade koje se odvijaju paralelno s kaskadom arahidonske kiseline i takmiče se s njom. Eikozapentaenska kiselina (EPA; 20:5 ω−3) čini najvažniju konkurentsku kaskadu. Dihomo-gama-linolenska kiselina (DGLA; 20:3 ω−6) čini treću, manje istaknutu kaskadu. Ove dvije paralelne kaskade ublažavaju upalne efekte AA i njenih proizvoda. Nizak unos ovih masnih kiselina koje manje potiču upalu, posebno ω-3 masnih kiselina, povezan je s nekoliko bolesti povezanih s upalom, a možda i s nekim mentalnim oboljenjima. Američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) i Nacionalna medicinska biblioteka navode da postoje dokazi nivoa „A” (najviši stepen pouzdanosti) koji potvrđuju da povećan unos omega-3 masnih kiselina putem ishrane poboljšava ishode kod hipertrigliceridemije, sekundarne prevencije [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih bolesti]] i [[hipertenzija|hipertenzije]].
Postoje dokazi nivoa „B” („pouzdani naučni dokazi”) koji podržavaju povećan unos omega-3 masnih kiselina u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti i [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kao i u zaštiti od toksičnosti [[ciklosporin]]a kod pacijenata kojima je izvršena transplantacija organa.
Također ukazuju na preliminarnije dokaze prema kojima omega-3 [[masne kiseline]] iz ishrane mogu ublažiti simptome kod nekoliko psihijatrijskih poremećaja.&lt;ref name=&quot;National&quot;&gt;{{Cite web |last=National Institute of Health |date=2005-08-01 |title=Omega-3 fatty acids, fish oil, alpha-linolenic acid |url=https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/print/druginfo/natural/patient-fishoil.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20060503222604/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/print/druginfo/natural/patient-fishoil.html |archive-date=May 3, 2006 |access-date=March 26, 2006}}&lt;/ref&gt;
Pored uticaja na eikosanoide, polinezasićene masti iz ishrane modulišu [[imunski odgovor]], putem tri druga molekularna mehanizma. One:
(a) mijenjaju sastav i funkciju membrana, uključujući sastav lipidnih splavova;
(b) mijenjaju biosintezu [[citokin]]a; i (c) direktno aktiviraju [[transkripcija gena|transkripciju gena]].&lt;ref name=&quot;Fritsche&quot;&gt;{{Cite journal |last=Fritsche |first=Kevin |date=August 2006 |title=Fatty Acids as Modulators of the Immune Response |journal=Annual Review of Nutrition |volume=26 |pages=45–73 |doi=10.1146/annurev.nutr.25.050304.092610 |pmid=16848700}}&lt;/ref&gt;  Od navedenih mehanizama, najbolje je proučeno djelovanje na eikosanoide.
Noviji podaci iz 2024. godine ukazuju na to da je tretman omega-3 masnim kiselinama smanjio narušavanje integriteta neurona kod osoba koje nose alel ''APOE'' ε4, što sugeriše da bi ovaj tretman mogao biti koristan za tu specifičnu grupu, odnosno da bi suplementi ribljeg ulja mogli pomoći starijim osobama u borbi protiv [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Thompson |first=Dennis |date=2024-08-02 |title=Fish Oil Might Help High-Risk Older Adults Avoid Alzheimer's |url=https://www.healthday.com/health-news/neurology/fish-oil-might-help-high-risk-older-adults-avoid-alzheimers |access-date=2024-08-06 |website=www.healthday.com |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shinto |first1=Lynne H. |last2=Murchison |first2=Charles F. |last3=Silbert |first3=Lisa C. |last4=Dodge |first4=Hiroko H. |last5=Lahna |first5=David |last6=Rooney |first6=William |last7=Kaye |first7=Jeffrey |last8=Quinn |first8=Joseph F. |last9=Bowman |first9=Gene L. |date=2024-08-01 |title=ω-3 PUFA for Secondary Prevention of White Matter Lesions and Neuronal Integrity Breakdown in Older Adults: A Randomized Clinical Trial |journal=JAMA Network Open |volume=7 |issue=8 |pages=e2426872 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2024.26872  |doi-access=free|pmid=39088212 |issn=2574-3805|pmc=11294966 }}&lt;/ref&gt;   
{{clear}}

===Mehanizmi djelovanja ω−3 masnih kiselina===
[[File:EFA to Eicosanoids.svg|450px|thumb|right|Izvori EFA: Proizvodnja i metabolizam esencijalnih masnih kiselina (EFA) u pravcu stvaranja eikosanoida. U svakoj fazi, ω−3 i ω−6 kaskade se nadmeću za enzime.]]
Općenito govoreći, eikosanoidi izvedeni iz arahidonske kiseline (AA) podstiču upalu, dok su oni izvedeni iz EPA i gama-linolenske kiseline (GLA) (putem DGLA) manje upalni, neaktivni ili čak djeluju protivupalno i podstiču povlačenje upale. Slika prikazuje lance sinteze ω-3 i ω-6 masnih kiselina, kao i glavne eikozanoide nastale iz AA, EPA i DGLA.
Unos ω-3 masnih kiselina i GLA putem ishrane suprotstavlja se upalnim efektima eikosanoida izvedenih iz AA na tri načina, djelujući unutar puteva stvaranja eikosanoida:
*''Istiskivanje'' – Unos ω-3 masnih kiselina smanjuje koncentraciju AA u tkivima, čime se smanjuje količina dostupna za stvaranje ω-6 eikosanoida.
*''Kompetitivna inhibicija'' – DGLA i EPA se takmiče s AA za pristup enzimima ciklooksigenazi i lipoksigenazi. Stoga prisustvo DGLA i EPA u tkivima smanjuje proizvodnju eikosanoida izvedenih iz AA.
*''Suprotstavljanje'' – Neki eikosanoidi izvedeni iz DGLA i EPA djeluju suprotno svojim pandanima izvedenim iz AA.

===Uloga u upali===
[[Aulus Cornelius Celsus|Još od antike]], poznati su glavni znakovi upale: ''calor'' (toplina), ''dolor'' (bol), tumor (otok) ''rubor'' (crvenilo). Eikosanoidi su uključeni u svaki od ovih znakova.
''[[Eritem|Crvenilo]]'' – Ubod insekta pokreće klasični upalni odgovor. Kratkodjelujući [[vazokonstrikcija|vazokonstriktori]] – TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; – oslobađaju se ubrzo nakon povrede. Mjesto uboda može nakratko problijediti. Zatim TXA&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; posreduje u oslobađanju [[vazodilatacija|vazodilatatora]] PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Krvni sudovi se pune krvlju, a mjesto povrede postaje crveno.&lt;br /&gt;
''[[Edem|Otok]]'' – LTB&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; povećava propusnost krvnih sudova. Plazma ističe u vezivno tkivo, uzrokujući njegovo oticanje. U tom procesu dolazi i do oslobađanja pro-upalnih citokina.&lt;br /&gt;
''[[Hiperalgezija|Bol]]'' – [[Citokin]]i povećavaju aktivnost [[enzim]]a COX-2. Ovo povećava nivoe PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, čineći [[neuron]]e za bol osjetljivijim.&lt;br /&gt;
„[[Groznica|Toplota]]” — PGE&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je također snažan pirogeni agens. [[Aspirin]] i NSAIL — lijekovi koji blokiraju COX puteve i zaustavljaju sintezu prostanoida — ograničavaju povišenu temperaturu ili toplotu lokalizirane upale.
==Historija==
Godine 1930, ginekolog Raphael Kurzrok i farmakolog Charles Leib okarakterizirali su [[prostaglandin]] kao komponentu sperme.
Između 1929. i 1932., [[George O. Burr|George]] i Mildred Burr pokazali su da ograničavanje unosa masti u ishrani životinja dovodi do bolesti uzrokovane nedostatkom [[nutrijent|nutrijenata]], te je prva opisala esencijalne [[masne kiseline]].&lt;ref name=&quot;Burr&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Burr, G.O. |last2=Burr, M.M. |year=1930 |title=On the nature and role of the fatty acids essential in nutrition |journal=J. Biol. Chem. |volume=86 |issue=587 |pages=587–621 |doi=10.1016/S0021-9258(20)78929-5 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
U 1935., [[Ulf von Euler|von Euler]] identifikovao je [[prostaglandin]].
Godine 1964. Bergström i Samuelsson povezali su ova zapažanja kada su pokazali da &quot;klasični&quot; eikosanoidi potiču od arahidonske kiseline, za koju se ranije smatralo da je jedna od esencijalnih masnih kiselina.&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bergström, S. |last2=Danielsson, H. |last3=Samuelsson, B. |year=1964 |title=The enzymatic formation of prostaglandin E2 from arachidonic acid |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=90 |issue=207 |pages=207–210 |doi=10.1016/0304-4165(64)90145-x |pmid=14201168}}&lt;/ref&gt;
U 1971., [[John Robert Vane|Vane]] pokazao je da [[aspirin]] i slični lijekovi inhibiraju sintezu prostaglandina.&lt;ref name=&quot;Vane&quot;&gt;{{Cite journal |last=Vane, J. R. |date=June 23, 1971 |title=Inhibition of prostaglandin synthesis as a mechanism of action for aspirin-like drugs |journal=Nature New Biology |volume=231 |issue=25 |pages=232–235 |doi=10.1038/newbio231232a0 |pmid=5284360}}&lt;/ref&gt;  Von Euler je 1970. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], koju su 1982. godine dobili i Samuelsson, Vane i Bergström. [[Elias James Corey|E. J. Corey]] dobio ju  je [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1990. godine, uglavnom za sintezu prostaglandina.

==Također pogledajte==
*[[Eikosanoidni receptor]]i
==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Eicosanoids}}

{{Lipidi}}
{{Eikosanoidi}}
{{Prostanoidergici}}
{{Leukotrienergici}}
{{Kanabinoidergici}}-
{{Authority control}}
[[Kategorija:Eikosanoidi| ]]
[[Kategorija:Prostanoidergici]]</text>
      <sha1>il5evny80vbggmirhr7mfqq9ygt6azp</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>