Džemaludin Čaušević

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Džemaludin Čaušević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2688</id>
    <revision>
      <id>3934706</id>
      <parentid>3927125</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T14:53:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-51109-36</username>
        <id>186703</id>
      </contributor>
      <origin>3934706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35718" sha1="a9e6ufywa4ygp8bl4r3sir5o243p3yu" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = [[Mesnevija|mesnevihân]]&lt;br&gt; Mehmed Džemaludin ef. Čaušević
|slika                 = Reis-ul-Ulema Dzemaluddin eff. Causevic, c. 1915.jpg
|redoslijed            = 4. [[reis-ul-ulema]]
|vrijeme_na_vlasti     =1914 – 1930.
|prethodnik            = [[Mehmed Teufik Okić]] (vršilac dužnosti)
|nasljednik            = [[Ibrahim Maglajlić]]
|datum_rođenja         = 28. decembra 1870.
|mjesto_rođenja        = [[Arapuša]], [[Bosanska Krupa]], [[Osmansko Carstvo]]
|datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1938|03|28|1870|12|28}}
|mjesto_smrti          = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
|puno_ime              =
|nacionalnost          = [[Bošnjak]]
|politička_stranka     =
|supruga               =
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 =
|potpis                =
|web_stranica          =
}}

'''[[Mesnevija|Mesnevihân]] Mehmed Džemaludin ef. Čaušević''' ([[arebica]]: مُحَمَّدٌ جَمَالُ‌الدِّينِ أف. چاۆشه‌وٖىݘ) ([[Arapuša]], 28. decembra 1870. – Sarajevo, 28. marta 1938), bio je četvrti [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevoditelj i jezikoslovac. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] osobnosti 20. stoljeća.

== Biografija ==
Mehmed Džemaluddin Čaušević rođen je 28. decembra 1870. u mjestu [[Arapuša]], nedaleko od [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Ubrzo nakon poroda umrla mu je majka, pa je brigu o Čauševiću vodio njegov otac, koji je bio napredni seljak, veoma ugledni islamski učenjak i poznat pod imenom Ali-hodža. U rodnoj je Arapuši stekao osnovno obrazovanje, gdje mu je otac bio prvi učitelj. Nakon što je stekao osnovno obrazovanje, Čaušević upisuje Bihaćku medresu, gdje nastavlja obrazovanje kod tadašnjeg bihaćkog muftije Ahmeda Sabita ef. Ribića.

Medresu je završio u [[Bihać]]u, a Pravni fakultet (Mektebi Hukuk) 1887. u [[Istanbul]]u. Negdje oko 1900. Čaušević je posjetio i Univerzitet Al-Azhar, gdje se i susreo s [[Muhamed Abduh|Muhamedom Abduhuom]]. Nekoliko je mjeseci slušao Abduhuova predavanja, koja će na njega ostaviti trajni pečat. Objavljivati tekstove u novinama počeo je već za vrijeme školovanja i studija u Istanbulu, gdje se kao student prava postepeno uključivao u vjerski i društveni život. Kao student držao je govore preko mjeseca ramazana u poznatoj Selimovoj džamiji u [[Edirne]]u. Njegova su predavanja bila obnoviteljski intonirana i u svojim nastupima bio je reformatorski usmjeren. Odlazio je i u druge dijelove Osmanskog Carstva: [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]] i Anadoliju i tamo proučavao društveni život muslimana, držao brojna predavanja, te poticao na samosvijest i preporod.&lt;ref name=&quot;Džemaludin ef. Čaušević&quot;&gt;{{cite web|title=Džemaludin ef. Čaušević|url=http://medresa-cazin.ba/dzemaludin-ef-causevic/|website=medresa-cazin.ba|access-date=24. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon što je diplomirao, vraća se u Bosnu i od 1903. do 1905. je profesor [[arapski jezik|arapskog jezika]] na Velikoj sarajevskoj gimnaziji, kad je izabran za člana Ulema-medžlisa (današnji [[Rijaset]]). Dvije godine, od 1907. do 1909. bio je profesor na Šerijatskoj sudačkoj školi, što na osobni zahtjev prekida. Razlog tomu je, što je za direktora Šerijatske sudačke škole imenovan [[Osman Nuri Hadžić]], koji je smatran nepodesnim, jer nije iz staleža uleme, a Čaušević je to smatrao uvredom za ulemu. Dvije godine bio je bez posla i već je bio pomišljao da ide ponovo u Istanbul.

=== Organizacija ilmijje ===
Na poticaj Čauševića [[muallim]]i prvi osnivaju svoje udruženje: ''Udruženje imama i muallima Bosne i Hercegovine'', 1909. Cilj je udruge bio boriti se, i za bolji materijalni položaj muallima, reformu mektepske nastave i uvođenje udžbenika na maternjem jeziku. Sve su te ideje obrađivane i propagirane u društvenom glasilu ''Muallim'', koji je izlazio tri godine. Kad je 1912. osnovano novo društvo ''Organizacija ilmijje Bosne i Hercegovine'', Udruženje imama i muallima zaključuje da se potpuno uklopi u novoosnovanu Organizaciju i da prestane izdavati svoj list, jer Organizacija ilmijje pokreće svoje glasilo ''Misbah''. Oba list su štampani arebicom. Kad su se ove dvije organizacije ujedinile u jednu 1912. godine, postao je prvi predsjednik novonastale Organizacije ilmijje postao. Kad je ''Jeni misbah'' zamijenio ''Misbah'', već je mogao pored arebice biti štampan i latinicom i ćirilicom, jer je tim pismima arebica uveliko utrla put.&lt;ref name=&quot;ilmijja&quot;&gt;[http://ilmijja.ba/historijat/] ''Povijest'' 3. lipnja 2014. (pristupljeno 1. listopada 2019)&lt;/ref&gt;

Godine 1913. na nagovaranje Izborne kurije, a uz opiranje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] biva izabran za četvrtog [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemu]].

=== Izbor za reis-ul-ulemu ===
Izbor Čauševića za reis-ul-ulemu nije išao lako, a tome svjedoči i tekst [[Fehim Spaho|Fehima Spahe]] koji je objavljen 15. aprila 1938. u ''Novom Beharu'': ''&quot;Saborska većina nađe i svog kandidata u osobi Džafer Ilhami-bega Kulenovića iz Carigrada, a rodom Bošnjaka. U izbornoj kuriji bijaše i priličan broj državnih činovnika, osobito šerijatskih sudija. Na ove su naročito činili pritisak njihovi pretpostavljeni da glasaju za Kulenovića. Agitacija i pritisak na članove izborne kurije činio se sa svih strana i na sve moguće načine. Kada su pred drugi izbor članovi počeli da dolaze u Sarajevo, svratim ujutro prije uredskih časova u hotel &quot;Gazi&quot; da posjetim neke članove, svoje školske drugove. Tu me uhvati i jedan vladin član, za kojega sam znao da nije sklon rahmetli Džemaludinu. Odmah okrenu razgovor na izbor i upita me za mišljenje. Kako smo bili sami, ja mu otvoreno rekoh da znam da je vladin kandidat Kulenović, ali da mi moramo svi biti za Čauševića, jer ga znamo i jer od njega možemo nešto očekivati, dok Kulenović uopće ne zna naših prilika, pa će biti samo lutka u tuđim rukama. Odatle sam otišao u kancelariju, ali još prije podne bih pozvan na odgovornost, jer da agitiram za Čauševića, i bi mi preporučeno da za vrijeme zasjedanja izborne kurije uzmem dopust, koji ću provesti izvan Sarajeva. Tako ja i nehotice odoh na kraći odmor u [[Kiseljak]]. Ali usprkos svim nastojanjima i vlade i saborske većine dobi rahmetli Džemaludin još veće povjerenje nego na prvom izboru&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Za reisa Čauševica o bošnjaštvu nije bilo nedoumica|url=https://stav.ba/za-reisa-causevica-o-bosnjastvu-nije-bilo-nedoumica/|website=stav.ba|access-date=28. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon ove potvrde Vladi nije ostavljen izbor nego da potvrdi Čauševića za reis-ul-ulemu, što je ona i učinila. Čaušević je zatražio da ga u Beč prate Ali Riza Prohić, vrhovni šerijatski sudija i svjedok kod Čauševićeve zakletve, te Fehim Spaho kao tumač. Menšuru je dobio i iz Istanbula i iz [[Beč]]a, što je svojevrstan kuriozitet.

=== Reis-ul-ulema ===
Ubrzo nakon imenovanja za reis-ul-ulemu započinje [[Prvi svjetski rat]]. Nakon atentata [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] dolazi do napada na [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpsko]] stanovništvo na koje je reagirao Čaušević. Dana 4. jula 1914. godine, nakon atentata, progona i interniranja srpskog stanovništva upućuje proglas. ''&quot;Svakom bratu muslimanu da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine&quot;''. U proglasu muslimanima, koji je objavljen 24. srpnja 1914. godine, između ostalog poručio je: ''&quot;Mi živimo s drugim nemuslimanskim građanima u našoj domovini, s kojima smo se izrodili i s kojima ćemo živjeti i umrijeti. Zato ne treba nikada smetnuti s uma da bi svaki naš hrđav postupak prema njima mogao donijeti sa sobom vrlo ružne posljedice&quot;''.&lt;ref name=&quot;Džemaludin ef. Čaušević&quot;/&gt;

U toku Prvog svjetskog rata zalagao se za vojnike [[Bošnjaci|Bošnjake]], koji su često bili izloženi raznim provokacijama i nepravdama. Sarajevska sirotinja je u njemu imala velikog zaštitnika i zagovarača u toku ratnih zbivanja. Naročito je mnogo učinio u pogledu zapošljavanja Bošnjakinja u Sarajevu, čiji su muževi bili rasuti po frontovima od [[Italija|Italiji]] preko Karpata do Urala u [[Rusija|Rusiji]].

Na položaju reis-ul-uleme ostao je sve do 1930. godine, i za to vrijeme je bio nesporni duhovni vođa Bošnjaka, pokretač i sudionik njihovih brojnih akcija. Po dolasku na poziciju reis-ul-uleme započeo je sa reformom školstva. Od 1905. Čaušević je po Bosni obilazio škole želeći istražiti i ustanoviti pravo stanje u njima. Uvidio je zaostalost [[Bošnjaci|Bošnjaka]], koja je bila primjetna na svakom koraku u vjerskom, društveno-političkom i ekonomskom životu. Za zaostalost je krivio konzervativne krugove, koji su distancirali stanovništvo od modernih škola, od europskih običaja, tj. stanovništvo je bilo prepušteno samo sebi. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o pitanju školstva Čaušević je bio žestoko napadan od konzervativne islamske uleme. Tradicionalna ulema je smatrala da se modernizacijom ruši islamska vjera, njena stroga pravila i postulati. Također, bojali su se izučavanja ''&quot;nevjerničkih”'' nauka, smatrajući to veoma opasnim i pogubnim za jednog muslimana. Čaušević je inzistirao na obrazovanju, pa je tražio da što veći broj mladih ljudi završava škole. Vješto koristeći mogućnost javnog govora većoj masi ljudi na molitvi petkom, Čaušević pokušava da probudi bošnjačke mase iz svekolike letargije. Uvidjevši značaj tadašnjih [[mediji|medija]] on objavljuje svoje tekstove u [[novine|novinama]] pozivajući na reforme cjelokupnog društva.&lt;ref name=&quot;Džemaludin ef. Čaušević&quot;/&gt; Kao [[teolog]] i kulturni radnik pripadao je reformatorskom dijelu bošnjačke inteligencije i sav životni vijek je proveo u iznalaženju odgovarajućih načina bošnjačkog duhovnog i političkog življenja. Stupanjem na snagu novog ustava [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] 1930. godine, kojim se dokida samostalnost te institucije, reis-ul-ulema Čaušević je u aprilu 1930. podnio ostavku na mjesto reis-ul-uleme, a ubrzo zatim je smijenjen sa dužnosti reis-ul-uleme i penzionisan ukazom kralja nakon dva mandata reis-ul-uleme i 17 godina vođenja [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]].

=== Mesnevihân===
Za vrijeme boravka u Istanbulu Mehmed Džemaludin Čaušević upoznao se s [[Mevlevije|mevlevijskim]] šejhom, učenjakom i autorom jednog od najpoznatijih savremenih turskih komentara Mesnevije, Muhammedom Esadom Dedeom. Nije poznato od kad datira Čauševićeva veza sa [[derviši|derviškim]] redovima, ali je sigurno da je u vrijeme boravka u Istanbulu, od 1887. do 1902. godine, pred Esadom Dedeom učio o mevlevijskom derviškom redu, te studirao [[Mesnevija|Mesneviju]] i [[perzijski jezik]].
[[Datoteka:JALAL AL–DIN MUHAMMAD RUMI MATHNAVI-I MA’NAVI2.jpg|thumb|[[Mesnevija]]]]
Povremenim dolascima u Sarajevo za vrijeme studijskih raspusta u mjesecu ramazanu, od 1900. do 1902. godine, Čaušević je prenio svoju dervišku praksu iz Istanbula, ovaj put stanujući ne u unajmljenom stanu već u Gazi Husrev-begovom hanikahu. Svake ramazanske noći nakon [[teravih-namaz]]a njegova derviška soba bila je prepuna ljudi zainteresiranih za već spomenuta predavanja sastavljenja kombiniranjem autentičnog derviškog nauka i angažirane savremene teologije. Uporedo s društvenim i aktivnostima u [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskoj zajednici]], Čaušević je nastavio održavati i sarajevsku mevlevijsku tradiciju, držeći predavanja iz [[Dželaluddin Rumi|Rumijeve]] Mesnevije. Ne zna se tačno kada je počeo s ovom praksom kao [[Mesnevija|mesnevihân]], ali se pouzdano zna da je to bilo već od samih početaka angažmana u Ulema-medžlisu, a predavanja Mesnevije je držao u Isa-begovoj tekiji sve do zabrane njena rada, te potom nastavio u kući Mujage Merhemića. Poslije njega, u Bosni i Hercegovini, Mesneviju su samo tumačili [[Mujaga Merhemić]] (od 1942. do 1959), [[šejh]] [[Fejzulah Hadžibajrić]] (od 1965. do 1988), [[Halid Hadžimulić]] (od 1988. do 2011) i Mehmed Karahodžić (od 2011). Čaušević je Mesneviju tumačio od 1911. do 1928.&lt;ref&gt;[https://buziminfo.ba/tradicija-prevodenja-kazivanja-i-tumacenja-mesnevije-u-sarajevu-i-nekim-drugim-mjestima-u-bih/ buziminfo.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201123154821/https://buziminfo.ba/tradicija-prevodenja-kazivanja-i-tumacenja-mesnevije-u-sarajevu-i-nekim-drugim-mjestima-u-bih/ |date=23. 11. 2020 }} Tradicija prevođenja, kazivanja i tumačenja Mesnevije u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH  (pristupljeno 27. listopada 2019)&lt;/ref&gt; Učitavanje prakse derviša prethodnih generacija u život modernog bosanskohercegovačkog društva Čauševiću je pomoglo da osmisli specifičan vid pisma – [[arabica|arabicu]], koja je bila izraz bosanskoga jezika napisanoga formom arapskoga pisma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Angažirani intelekt i praktični tesavvuf: Jedan portret Muhameda Džemaludina Čauševića|url=http://ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/65-66/04_Beglerovic1.pdf?fbclid=IwAR215DO94t4DtT2qmHM8o6rn24atz2XEYr2pQ_aI3iDcIMnrip8V1sSn6Q4|website=ibn-sina.net|access-date=8. 3. 2018|archive-date=15. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715075901/https://ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/65-66/04_Beglerovic1.pdf?fbclid=IwAR215DO94t4DtT2qmHM8o6rn24atz2XEYr2pQ_aI3iDcIMnrip8V1sSn6Q4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reformatorski rad ==
Kada je u trenutku završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Anton Korošec]] obilazio južnoslavenske zemlje, pa tom prilikom posjetio i Bosnu i Hercegovinu, između svih političara sastao se i sa reis-ul-ulemom Mehmedom Džemaludinom  Čauševićem. Tom prilikom pitao ga je šta on misli o budućnosti Bosne i Hercegovine, hoće li ona nastaviti biti u sastavu Austro-Ugarske ili će biti u sastavu nove južnoslavenske države. Čaušević mu je tom prilikom rekao da mu je ''dosta tuđinske vlasti'' i tom prilikom pledirao da bude u sastavu tadašnje [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Kasnije će se stvari izmijeniti i na neki način će se i pokajati zbog toga.

Od jeseni 1918. godine, Bošnjaci su bili izloženi različitim vidovima progona, pa su se radi osobne, imovinske zaštite i sigurnosti, najčešće obraćali Čauševiću, od kojeg su tražili da ih svojim autoritetom i angažmanom kod vlasti zaštiti. U intervjuu koji je Čaušević dao 1919. pariskom novinaru Charlesu Rivetu za list ''Le Temps'', javno je rekao da Bošnjaci proslavljaju rođendan versajske Jugoslavije u krvi, ognju i plamenu. Izjavio je da su od nastanka Jugoslavije do proljeća 1919. ubijene hiljade Bošnjaka, spaljeno 76 žena i razoreno i opljačkano 270 sela, te je tom prilikom očajnički zatražio pomoć i zaštitu [[Francuska|Francuske]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Prijevodi Kurana|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/reis-dzemaludin-causevic-podrzao-stvaranje-jugoslavije-onda-se-zestoko-pokajao|website=balkans.aljazeera.com|access-date=29. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Reforma arebice ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center;&quot;
|+ '''Čauševićeva reformirana arebica'''
|-
! arabica
! latinica
! arebica
! latinica
! arebica
! latinica
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| آ || a
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| غ || g
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ۉ || o
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ب || b
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ح || h
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| پ || p
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ڄ || c
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| اى || i
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ر || r
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| چ || č
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ي || j
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| س || s
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| [[Datoteka:Arabica_ć.gif|20px]] || ć
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ق || k
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ش || š
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| د || d
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ل || l
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ت || t
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ج || dž
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ڵ || lj
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ۆ || u
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| [[Datoteka:Arabica_đ.gif|20px]] || đ
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| م || m
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| و || v
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ه || e
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ن || n
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ز || z
|- align=center
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ف || f
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| [[Datoteka:Arabica_nj.gif|20px]] || nj
|style=&quot;line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%&quot;| ژ || ž
|}

Čaušević je radio na opismenjavanju običnog naroda, kako bi poboljšao ukupan položaja samih Bošnjaka. Prvi konkretan korak koji poduzima Čaušević u cilju poboljšanja života Bošnjaka jeste reforma pisma. Znao je da mora reformirati pismo, ali isto tako je dobro znao da Bošnjaci u većini ne žele da se odreknu [[Arapsko pismo|arapskog pisma]] za koje su ih vezivali sveti razlozi njihove vjere. Čaušević reformira arebicu za potrebe pisanja bosanskim jezikom unoseći u nju palatale ''đ'', ''nj'', ''lj'' i ''ć'', te vokale ''o'', ''i'', ''e''. Tako preuređena [[arebica]] nazivana je arabica, reformirana arebica ili mektebica. Na njegov nagovor Islamska dionička štamparija nabavlja slova Čauševićeve arabice, koja je izlio njegov prijatelj još iz Istanbula Agof ef. Zeronian, štampar iz [[Plovdiv]]a. Tako je otklonjena još jedna zapreka na putu arebice. Ove svoje ideje je Čaušević propagirao i kao urednik sedmog godišta ''Behara'', obrazlažući potrebu uvođenja vjerske obuke na bosanskom jeziku. Krčeći put novom pismu Mehmed Džemaludin Čaušević izdaje za [[Islamski kalendar|hidžetsku godinu]] 1325. (1907/8) prvo godište kalendara ''Mekteb'', u kome pored ostalog tiska svoj ''Ilmihal'' (Osnovi islamske vjere) i ''Sufaru'' (Početnicu arapskog pisma). Na taj način je pokazao kako se uče osnovi svoje vjere i kako treba učiti arebicu.

Godine 1908. Čaušević počinje izdavati arebicom i list ''Tarik''. Pored njega u listu sarađuju i drugi eminentni novinari. U listu se najviše raspravlja o reformi nastave u mektebima, praktičnosti arebice i potrebi za vjeronaučnim knjigama na maternjem jeziku. ''Tarik'' je dobro primljen kod naroda, posebno omladine. Pored ''Tarika'', Čaušević počinje izdavati i vjerske knjige štampane arebicom. Prevodi sa [[turski jezik|turskog jezika]] poznato djelo Muhameda Bergivije ''Vasijjetnamu svome sinu'', u kome ga upućuje u osnove temelje islamske vjere. Pored Bergivije, Čaušević izdaje i ''Mevlud'' od [[Hafiz|hfz]]. Saliha ef. Gaševića. Oba djela su doživjela više izdanja. I drugi pišu ili prevode vjerske knjige i štampaju ih arebicom. Sve te knjige izlaze uglavnom o trošku Mehmeda Džemaludina Čauševića. Do početka Prvog svjetskog rata arebicom je tiskano preko dvadeset raznih knjiga od kojih su mnoge uvedene kao udžbenici u mektebima, a kasnije i nekim medresama. Kasnije će arebicom biti tiskani i listovi ''Muallim'' i ''Misbah''.

Međutim u Bosni i Hercegovini je bilo dosta protivnika ovog Čauševićevog poduhvata. Ovo njegovo pismo nazivano je ne arebicom, nego ''matufovicom'' (od arapske riječi ''&quot;matuh&quot;'', što znači osoba koja je počela zaboravljati). Poruka njegovih protivnika je bila nedvosmislena: Čaušević ovim pismom islam tumači samo onim koji su ''&quot;senilni&quot;.

=== Reforma školstva ===
Reformom arebice, Čaušević je zapravo htio reformirati školstvo. Da ga u tome nije spriječio [[Prvi svjetski rat]], on bi brže i lakše proveo zamišljene reforme. Pored teškoća na koje je nailazio, on postepeno provodi do kraja reformu [[mekteb]]a, kasnije i [[medresa]], te osniva Okružnu medresu u Sarajevu. Njegovim nastojanjem osniva se i posebna [[gimnazija]] za muslimane (Šerijatska gimnazija) iz koje bi svršenici prelazili u Šerijatsku sudačku školu, koja je trebala biti podignuta na rang [[fakultet]]a. Njegova je zasluga i za održavanje Druge vjersko-prosvjetne ankete (1920. i 1921) na kojoj su se našli programi za mektebe i medrese, osnovne i srednje škole, kao i dati okvirni planovi za izradu udžbenika za vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Pokrenuo je uvođenje latinice i ćirilice u vjerskoj štampi, nastojao modernizirati prezentaciju [[islam]]a samim vjernicima. Davao je podršku izučavanju predmeta [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[hemija|hemije]] i [[biologija|biologije]], koje su neki vjernici u to vrijeme nazivali ''&quot;nevjerničkim predmetima&quot;''.&lt;ref name=&quot;sandzakpress.net&quot;&gt;{{cite web|title=Aktuelne poruke prosvjetitelja i reformatora reisa Džemaludina Čauševića|url=https://sandzakpress.net/aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-dzemaludina-causevica|website=sandzakpress.net|access-date=3. 12. 2019|archive-date=3. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191203094102/https://sandzakpress.net/aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-dzemaludina-causevica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Ženska prava ===
Čaušević je, na prvom mjestu, ovakvim razmišljanjem htio ohrabriti muslimansku žensku populaciju u Bosni i Hercegovini na javno školovanje. U vrijeme Austro-Ugarske, a naročito u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, otvarale su se moderne škole u koje  se na školovanje opredjeljivao relativno mali broj muslimanki, zbog zaziranja od takvih škola  i zbog straha od mogućeg ''&quot;gubljenja obraza&quot;''. Najveći dio Bošnjakinja toga vremena, zbog toga što su poštovale običaj pokrivanja lica, ostajale su kod kuće i najčešće nisu nikada ovladavale ni [[latinica|latinicom]] ili [[ćirilica|ćirilicom]], niti su ponijele jednu od diploma tih škola.

Čauševićeva borba u ovom pogledu ide dvosmjerno. On se zalaže za osnivanje takvih škola gdje će biti sačuvan i zaštićen ljudski integritet svake, pa i muslimanki. Govorio je: ''&quot;Više volim vidjeti muslimansku djevojku bez feredže koja pošteno zarađuje za život, nego djevojku koja obdan hoda po ulicama s feredžom na licu, a večer provodi u kafani&quot;''. Smatrao je veoma važnim da djeca imaju obrazovane roditelje, te je u tom smislu posebno isticao važnost obrazovanja muslimanki: ''&quot;Kazao sam da je dužnost svim muslimanima da prošire nauku, kako za muške tako i za svoje ženske. Tumačio sam poteškoće kada je riječ o pregledavanju muslimanskog ženskinja kod liječnika (muškarca), pa sam naglasio da trebamo muslimanke i kao doktorice i da je to farzi – kifaje&quot;'', govorio je Čaušević.&lt;ref name=&quot;sandzakpress.net&quot;/&gt;

Za njega muslimanke nisu bile dužne pokrivati svoja lica. Za primjer je uzimao Istanbul, gdje su se otvarale najviše ženske škole, gdje su sve nastavnice bile muslimanke, ali su hodale otvorena lica. Navodio je primjer [[Egipat|Egipta]], gdje žene rade u polju otkrivena lica. Čaušević se borio protiv svođenja ženskog društvenog života na kućaniću, želio ih je ohrabriti na javno školovanje. Njegova preporuka upućena muškarcima je bila da, umjesto [[fes]]a, nose šešir. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o svim ovim pitanjima izazvao je buru protesta – držali su se govori protiv njega i pisali pamfleti, a Islamsko vijeće u Sarajevu objavilo je svoj službeni stav u kojem je osudilo njegove poglede. Čaušević nije ostajao dužan, pa ih je optuživao da raspravljaju o šeširu, gaćama i palengaćama, o feredžama, pa tako sebe i njega opterećavaju nepotrebnim temama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Džemaludin ef. Čaušević|url=http://medresa-cazin.ba/dzemaludin-ef-causevic/|website=medresa-cazin.ba|access-date=30. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Prosvjetiteljski rad ==
=== Novinarstvo ===
Kao student u Istanbulu, Čaušević je počeo pisati u mnogim tadašnjim listovima. Osobito mu je uspješna suradnja bila u listovima ''Tercünam-i hakitat'', ''Tasvir-i efkâr'', a u rodnoj Bosni i Hercegovini u tom periodu je uređivao listove ''Behar'' (1906-1907), ''Tarik'' i ''Mekteb''. Kao dopisnik listova ''Tercünam-i hakitat'' i ''Tasvir-i efkâr'' proputovao je [[Arabija|Arabiju]], [[Jemen]] i Egipat. Iz tih zemalja je slao vrlo zapažene tekstove o stanju i prilikama tamošnjih stanovnika. Tom prilikom je obavio i [[hadž]]. U Egiptu je boravio preko tri mjeseca. Kada se vratio u Bosnu, bio je suradnik u novinama ''Biser'' (1918), ''Sarajevski list'' (1918), ''Gajret'' (1925), ''Novi behar'' (1927–37), ''Jugoslavenski list'' (1929), ''Islamski svijet'' (1933–35), ''Narodna uzdanica'' (1933 –37) i dr. Menakibe, svoja sjećanja i doživljaje iz života bosanskohercegovačkih muslimana, objavio je u listu ''Tarik'', a surađivao je i u ''Muallimu'' (1910–12).

Tokom pisanja služio se pseudonimima i šiframa kao što su: Dedin prijatelj, Mehmed Džemaluddin, Džemaludin, M. Dž..

=== Prijevod Kur'ana ===
Nakon što se povukao sa dužnosti reis-ul-uleme 1930. godine, u penziji Čaušević sa Muhamedom Pandžom započinje raditi na prvom prijevodu ''[[Kur'an]]a'' na [[bosanski jezik]], čiji prijevod 1937. objelodanjuje u Sarajevu sa sadržanim ''Uvodom, Tumačenjem i Bilješkama''. Međutim, prijevod Kurana konzervativna islamska ulema nije dočekala s oduševljenjem. Naime, centralnu ulogu u kritičkim napadima na prijevod Čauševića i Pandže imao je Muhamed Pašić. Novine ''El-Hidaje'' su 1937. i početkom 1938. objavile tekstove u kojima se ogleda srž Pašićeve kritike. U tekstovima, Pašić upozorava čitaoce da Čauševićev prijevod nije baziran na tradicionalnim izvorima, te optužuje prevoditelje za kidanje islamskog jedinstva. On tvrdi da je prijevod Kurana obojen derviškim simbolizmom, za šta Čaušević i Pandža u svoju odbranu navode da je nužno kur'anski tekst u različitim vremenima različito razumijevati. Polemika koja se izrodila između uleme i prevoditelja Kur'ana se okončala bez značajnih rezultata u oblasti prevođenja Kur'ana na maternji jezik. Ipak, ona je ostala kao svjedok žestokih otpora prevođenju Kur'ana s [[Arapski jezik|arapskog jezika]] na bilo koji drugi jezik.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Prijevodi Kurana|url=https://el-asr.com/tekstovi/prvi-prijevodi-kurana-na-bosanski-jezik|website=el-asr.com|access-date=23. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Nekoliko mjeseci nakon objavljivanja prijevoda ''Kur'ana'',  Čaušević umro je u Sarajevu 28. marta 1938.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 (vanjska poveznica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200712112737/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |date=12. 7. 2020 }}&lt;/span&gt; Zdravko Sančević (1993), »Čaušević, Mehmed Džemaludin«. U tiskopisu: ''Hrvatski biografski leksikon'', 3. svezak: Č – Đ, (glavni urednik Trpimir Macan), Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, 1993.; pristupljeno 26. rujna 2014.&lt;/ref&gt; . Dženazu je klanjao Esad Sabrihafizović, [[imam]] [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]]. Ukopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije u [[Sarajevo|sarajevske]] na desnoj strani od minareta, između mezara Mehmed-bega Mutevelića i Mustaj-bega Fadilpašića.&lt;ref name=&quot;EP&quot;&gt;Dominik Mandić, ''Etnička povijest Bosne i Hercegovine'', Bosna i Hercegovina : povjesno kritička istraživanja : 3. dio, 2. izd, (Sabrana djela dr. o. Mominika [i. e.] o. Dominika Mandića : 5. sv), [[Ziral]] – Zajednica izdanja »Ranjeni labud«, Toronto-Zürich-Roma-Chicago, 1982, str. 495.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dzematamsterdam.nl/index.php/historijat1/22-historija/144-reis-ul-ulema-mehmed-demaludin-auevi ''Reis-ul-ulema Mehmed Džemaludin Čaušević, dzematamsterdam.nl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123095742/http://www.dzematamsterdam.nl/index.php/historijat1/22-historija/144-reis-ul-ulema-mehmed-demaludin-auevi |date=23. 1. 2015 }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.reis-m-dz-causevic.org/historija/22-prof-dr-enes-kari%C4%87-mehmed-d%C5%BEemaludin-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87-1870-1938-hutbe-i-vazovi-na-bosanskom-jeziku.html ''Prof. dr. Enes Karić: Mehmed Džemaluddin Čaušević (1870-1938); Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku, reis-m-dz-causevic.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123100020/http://www.reis-m-dz-causevic.org/historija/22-prof-dr-enes-kari%C4%87-mehmed-d%C5%BEemaludin-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87-1870-1938-hutbe-i-vazovi-na-bosanskom-jeziku.html |date=23. 1. 2015 }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.krajina.ba/3257/mehmed-dzemaludin-ef-causevic/ ''Mehmed Džemaludin ef.Čaušević, krajina.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123122330/http://www.krajina.ba/3257/mehmed-dzemaludin-ef-causevic/ |date=23. 1. 2015 }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.boskrupa.ba/specijal/229-aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-d%C5%BEemaludina-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a.html ''Aktuelne poruke prosvjetitelja i reformatora reisa Džemaludin Čauševića, boskrupa.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123100139/http://www.boskrupa.ba/specijal/229-aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-d%C5%BEemaludina-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a.html |date=23. 1. 2015 }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/prof-dr-enes-karic-mehmed-dzemaludin-causevic-18701938-svijet-se-krece-naprijed-pa-ako-se-i-mi--ne-budemo-ravnali-prema-duhu-vremena-bicemo-pregazeni- ''Prof. dr. Enes Karić: Mehmed Džemaludin Čaušević (1870-1938); Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku, oslobodjenje.ba'']; pristupljeno: 23. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

=== Spomen ===
[[Datoteka:Hrob Džemaluddina Čauševiće.jpg|thumb|Mezar Mehmeda Džemaludina Čauševića u Sarajevu]]
[[Mostar]]ski list ''Biser'', izdanje od 1. decembra 1913. godine, donosi na svojoj naslovnoj stranici, jednu pjesmu pohvalnicu pod naslovom ''Našem novom Reisu''.

{|
| valign=top width=50% align=left |
'''Našem novom Reisu'''
::''Čeko te je narod ko ozebo sunca,''
::''Da mu vidaš boli i stoljetne rane,''
::''Misleć da će s tobom danak da mu grane''
::''Sa života našeg najvišeg vrhunca.''

::''I ti si nam došo, dragom Bogu hvala,''
::''Sudbinom Islama da upravljaš sada;''
::''Ja vjerujem da će reiska ti vlada''
::''Biti pravi izraz naših ideala.''
::''Ti tek napred hrli, a narod te cio''
::''Uvjeren u jakost tvog velikog duha -''
::''Na tvom putu prati, naš Džemale mio!''

::''Reistvom je tvojim pobjedila pravda –''
::''Nek pred tvojim umom u prašinu pada''
::''Klika što se hrani korom tuđeg kruha!''
| valign=top width=50% align=left|
|}

Riječi ''klika što se hrani korom tuđeg kruha'' odnose se na muslimanske intelektualce koji su se sasvim priklonili [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i koji nisu vodili računa o Bošnjacima i njihovim interesima.

Danas su imenom Mehmeda Džemaluddina Čauševića nazvane ulice u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima i mjestima. U [[Cazin]]u je njegovim imenom nazvana [[medresa]], a u Sarajevu osnovna škola. U njegovom rodnom mjestu Arapuša 2011. je osnovano Udruženje &quot;Reis Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević&quot; koja čuva od zaborava lik i djelo ovog reis-ul-uleme. Godinu dana kasnije (2012), isto udruženje je započela izgradnju &quot;Spomen-kuće Reis Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević&quot;, koju je u 2018. i otvorila za javnost.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Spomen-kuća u Arapuši|url=https://reis-m-dz-causevic.org/aktivnosti/spomen-ku%C4%87a-u-arapu%C5%A1i|website=reis-m-dz-causevic.org|access-date=23. 10. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Svakog augusta od 2011. u Arapuši se održavaju ''&quot;Susreti hadžija&quot;'', a 2018. održavaju se i ''&quot;Dani reisa Čauševića&quot;''. Datum obilježavanja ovih manifestacija [[Bosanska Krupa]] uvrstila je u registar, kao jedan od bitnijih datuma i sjećanja na lik i djelo Mehmeda Džemaludina Čauševića.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Spomen-kuća u Arapuši|url=https://reis-m-dz-causevic.org/video/u-bosanskoj-krupi-i-arapu%C5%A1i-4-i-5-augusta-1-dani-reisa-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a-i-7-susreti-had%C5%BEija-2|website=reis-m-dz-causevic.org|access-date=23. 10. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* ''Carski dekret cara i kralja [[Franjo Josip I|Franje Josipa I]]'' (1914)
* ''Medždija od sultana [[Mehmed V|Mehmeda V]]'' (1915)
* ''Orden Svetog Save u ime kralja [[Petar I Karađorđević|Petra I Karađorđevića]]''
* ''Priznanje &quot;Narodna uzdanica&quot;'' (1938)
* ''Diploma &quot;Gajreta&quot; pod pokroviteljstvom kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]'' (1938)

== Bibliografija ==
* ''Dedini menakibi'' (Mostar, 1914)
* ''Vjera'' (Sarajevo, 1928)
* ''Islamski velikani: knjiga za muslimansku mladež''
* ''Prijevod Kur'ana'' (Sarajevo, 1937)
* ''Islamska misao'' (Sarajevo, 1998)

=== O Čauševiću ===
* ''Reis Džemaludin Čaušević prosvjetitelj i reformator'' (Sarajevo, 2002) – Enes Karić, Mujo Demirović
* ''Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević : 1870 - 1938.'' (Bosanska Krupa, 2018) – Fikret Midžić

== Citati ==
{{citat|Svijet se kreće naprijed, ne budemo li se ravnali prema duhu vremena, bit ćemo pregaženi!|Čaušević u jednom tekstu 1934.&lt;ref&gt;[https://visoko.co.ba/reis-dzemaludin-causevic-svijet-se-krece-naprijed-ne-budemo-li-se-ravnali-prema-duhu-vremena-bit-cemo-pregazeni/97132/], Svijet se kreće naprijed, ne budemo li se ravnali prema duhu vremena, bit ćemo pregaženi, 11. siječnja 2017. pristupljeno 29. studenoga 2019.&lt;/ref&gt;}}

{{citat|[[Turska|Turske]] više u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] nema, valja nam samima bdjeti nad islamom!|Mehmed Džemaluddin Čaušević}}

== Povezani članci ==
* [[Reis-ul-ulema]]
* [[Arabica]]
* [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
* Reis-ul-ulema [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Džemaludin Čaušević}}
* [http://medresa-cazin.ba/dzemaludin-ef-causevic/ Džemaludin Čaušević] na medresa-cazin.ba

{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{DEFAULTSORT:Čaušević, Džemaludin}}
[[Kategorija:Rođeni 1870.]]
[[Kategorija:Umrli 1938.]]
[[Kategorija:Biografije, Bosanska Krupa]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>a9e6ufywa4ygp8bl4r3sir5o243p3yu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1998.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3945</id>
    <revision>
      <id>3934696</id>
      <parentid>3921497</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T12:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[2. decembar]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3934696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8811" sha1="hd5dqbkhr1mo76xobe7qykdn3j6h1oa" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1998.''' (MCMXCVIII) je bila uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1998. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 998. godina 2. milenija, 98. godina 20. stoljeća i deveta godina 1990-ih.

1998. je proglašena [[Međunarodna godina okeana|Međunarodnom godinom okeana]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20100707135159/http://ioc.unesco.org/IYO/newsdesk/97-250e.htm|title=1998—INTERNATIONAL YEAR OF THE OCEAN: MESSAGE OF UNESCO DIRECTOR-GENERAL {29 December 1997}|date=7. 7. 2010|website=web.archive.org|access-date=28. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==

* [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Republici Srpskoj.
=== Januar===
* U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] uvedena [[konvertibilna marka]].
* [[1. januar]] - Pušenje postaje zabranjeno u svim barovima i restoranima u [[Kalifornija|saveznoj državi Kalifornija]].
* [[2. januar]] -
** Vlasti [[Niger]]a uhapsile bivšeg premijera [[Hamu Amadu]]a, pod optužbom da je učestvovao u zavjeri u kojoj je ubijen šef države [[Ibrahim Bare Mainasara]].
** [[Rusija]] počinje sa cirkulacijom novih [[Ruska rublja|rublji]] kako bi se obuzdala [[inflacija]].
* [[12. januar]] -
** 19 evropskih država potpisalo dokument o zabrani [[kloniranje|kloniranja]] ljudskih bića.
** u [[Beograd]]u počeo štrajk ''Gradskog saobraćajnog preduzeća''. Prvi put u stogodišnjoj historiji javnog prijevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP. Štrajk trajao šest dana.
* [[15. januar]] - inauguracija [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]] za predsjednika [[Crna Gora|Crne Gore]] izazvala burne proteste pristalica bivšeg predsjednika [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]], vođe promiloševićeve struje u Crnoj Gori. Taj događaj označio ozbiljan rascjep u jugoslavenskoj vladajućoj nomenklaturi. Predsjednik Jugoslavije [[Slobodan Milošević]] nikada nije priznao pobjedu Đukanovića, što je saveznu državu dovelo u stanje provizorijuma, koje se održalo i po odlasku Miloševića sa vlasti, u oktobru [[2000]].
* [[21. januar]] -  na poziv [[kuba]]nskog predsjednika [[Fidel Kastro|Fidela Kastra]] papa [[Jovan Pavle II]] počeo petodnevnu historijsku posjetu toj komunističkoj zemlji.
* [[24. januar]] - u eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika [[ugalj|uglja]] Vangđiajing u [[Kina|kineskoj]] provinciji Liaoning poginulo je 77 ljudi.
* [[28. januar]] - u [[Indija|Indiji]] na smrt osuđeno svih 26 optuženih za učešće u zavjeri i ubistvu bivšeg premijera [[Radživ Gandi|Radživa Gandija]].
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[8. mart]] – Počelo 33. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]];
=== April ===
* [[4. april]] - U eksploziji [[metan]]a u [[ukrajina|ukrajinskom]] rudniku uglja Skačinsko poginula 63 rudara.
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[27. juli]] – bivša stažistkinja u Bijeloj kući, [[Monika Lewinski]] dala je prvu izjavu istražiteljima i time prekinula šestomjesečnu šutnju u vezi sa ljubavnom aferom s američkim predsjednikom [[Bill Clinton|Billom Clintonom]].
=== August ===
* [[7. august]] – U simultanim napadima na [[Sjedinjene Američke Države|američka]] konzulate u [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) i [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) 224 mrtvih. Napadi povezani sa [[Osama bin Laden|Osamom bin Ladenom]].
=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] osnovali [[Google]].
* [[12. septembar]] – Održani treći [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]];

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[18. novembar]] - [[Alice McDermott]] dobila nagradu National Book Award za svoj roman &quot;Charming Billy&quot;.
* [[19. novembar]] - Slika [[Vincent van Gogh|Vincenta van Gogha]] &quot;Portret umjetnika bez brade&quot; prodana na aukciji za 71,5 miliona dolara.
* [[20. novembar]] - Lansirana [[Zarya]], prvi modul Međunarodne svemirske stanice (ISS).
* [[20. novembar]] - Sud u [[Afganistanu]] oslobodio [[Osama bin Laden|Osamau bin Ladena]] optužbe za bombaške napade na američke ambasade u [[Keniji]] i [[Tanzaniji]].

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – Pripadnici međunarodnih snaga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ([[SFOR]]) uhapsili su u [[Bijeljina|Bijeljini]] [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], aktivnog [[general]]a [[vojska|Vojske]] [[Republika Srpska|republike Srpske]] i predali ga [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom sudu]] za ratne zločine u [[Den Haag]]u.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[18. januar]] – [[Milena Todorova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[23. januar]] – Jahseh Dwayne Onfroy, poznat kao [[XXXTentacion]], američki reper

=== Februar ===
* [[14. februar]] – [[Amar Gegić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Zhang Chunyu]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac

=== April ===
* [[30. april]] – [[Samuela Comola]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka

=== Maj ===
* [[7. maj]] – [[Dani Olmo]], [[Španija|španski]] [[nogomet]]aš
* [[27. maj]] – [[Teodora Đukić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[12. juli]] – [[Shai Gilgeous-Alexander]], [[Kanada|kanadski]] [[košarka]]š
* [[28. juli]] – [[Aleksandar Muhin (biatlonac)|Aleksandar Muhin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac
* [[30. juli]] – [[Marija Zdravkova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka

=== August ===
* [[11. august]] – [[Šejla Merdanović]], bosanskohercegovačka [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]]
* [[16. august]] – [[Nina Zadravec]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka
* [[19. august]] – [[Katarina Bogdanović]], bosanskohercegovačka nordijska skijašica

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Natalia Sidorowicz]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[18. septembar]] – [[Meng Fanqi]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka
* [[20. septembar]] – [[Sara Mumović]], bosanskohercegovačka nordijska skijašica
* [[21. septembar]] – [[Tadej Pogačar]], slovenski biciklist

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Tereza Vinklárková]], [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[17. decembar]] – [[Martin Ødegaard]], [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]aš;
* [[20. decembar]] –  [[Kylian Mbappé]], [[Francuska|francuski]] [[nogomet]]aš;
* [[27. decembar]] – [[Luka Garza]], [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačko]]-američki košarkaš;

== Umrli ==
=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Rista Antunović]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[7. januar]] – [[Vladimir Prelog]], hrvatsko-švicarski hemičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1975.]]

=== Februar ===
* [[25. februar]] – [[Elly Bašić]], hrvatska pijanistica i muzička pedagogica

=== Mart ===
* [[8. mart]] – [[Mustafa Hajrulahović Talijan]], general Armije RBiH
* [[15. mart]] – američki [[Pedijatrija|pedijatar]], pisac i aktivista

=== April ===
* [[15. april]] – [[Pol Pot]], kambodžanski političar

=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Frithjof Schuon]], duhovni učitelj, filozof i metafizičar

=== Juni ===

=== Juli ===
* [[20. juli]]
** [[Ibrahim Halilović]], banjalučki muftija
** [[Tossy Spivakovsky]], rusko-američki violinist

=== August ===

=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Akira Kurosawa]], japanski režiser, scenarist i producent

=== Oktobar ===
* [[22. oktobar]] – [[Odette Bancilhon]], [[francuska]] [[astronom]]kinja
* [[23. oktobar]] – [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Freddie Young]], američki režiser
* [[2. decembar]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Robert B. Laughlin]], [[Sjedinjene Američke Države]]
** [[Horst Ludwig Störmer|Horst L. Störmer]], [[Njemačka]]
** [[Daniel C. Tsui]], SAD
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Walter Kohn]], SAD
** [[John Pople|John A. Pople]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Robert F. Furchgott]], SAD
** [[Louis J. Ignarro]], SAD
** [[Ferid Murad]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[José Saramago]], [[Portugal]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[John Hume]], UK
** [[David Trimble]], UK
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Amartya Sen]], [[Indija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|1998}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>hd5dqbkhr1mo76xobe7qykdn3j6h1oa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>9. septembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4967</id>
    <revision>
      <id>3934693</id>
      <parentid>3907931</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T12:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1899]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3934693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4075" sha1="i4gdjd3il0bkda0djtx91jgrwsq32cv" xml:space="preserve">{{SeptembarKalendar}}
'''9. septembar / rujan (9. 9)''' jest 252. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (253. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 113 dana.

== Događaji ==
* [[1493]] – [[Bitka na Krbavskom polju]]; pobjeda [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] nad [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Hrvatsko-ugarskim kraljevstvom]]
* [[1892]] – [[Edward Emerson Barnard]] otkrio [[Jupiter]]ov satelit [[Amalteja (mjesec)|Amalteju]]
* [[2013]] – U [[Saint Louis]]u počeo ''[[The Sinquefield Cup]]'' najjači šahovski turnir [[Kategorije šahovskih turnira|22. kategorije]] u historiji šaha s prosječnim rejtingom od 2794,8 bodova.&lt;ref name=&quot;SP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |title=Šahovski turnir ''The Sinquefield Cup'' u St. Louisu |access-date=30. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |archive-date=10. 9. 2013 |url-status=dead |archive-date=10. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup }}&lt;/ref&gt;

== Rođeni ==
=== 3. vijek ===
* [[214]] – [[Lucije Domicije Aurelijan]], rimski car

=== 4. vijek ===
* [[384]] – [[Flavije August Honorije]], prvi car [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]

=== 16. vijek ===
* [[1585]] – [[Armand Jean du Plessis Richelieu]], francuski kardinal i državnik

=== 18. vijek ===
* [[1737]] – [[Luigi Galvani]], italijanski [[ljekar]] i istraživač

=== 19. vijek ===
* [[1828]] – [[Lav Tolstoj]], ruski [[književnik]]
* [[1899]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Cesare Pavese]], italijanski književnik
* [[1926]] – [[Yusuf al-Qaradawi]], [[egipat]]ski [[islam]]ski [[ulema|učenjak]]
* [[1939]] – [[John Van Antwerp Fine Jr.|John Van Antwerp Fine Jr]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[historičar]] i pisac
* [[1940]] – [[Otis Redding]], američki muzičar
* [[1941]] – [[Dennis Ritchie]], američki računarski naučnik
* [[1944]] – [[Abdulah Sidran]], bosanskohercegovački književnik
* [[1947]] – [[Heikki Ikola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.
* [[1949]] – [[Judd Bankert]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Guam na Olimpijskim igrama|Guam]]
* [[1959]] – [[Borislav Vujadinović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[1960]] – [[Hugh Grant]], britanski [[glumac]]
* [[1967]] – [[Gheorghe Vasile]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – [[Lisa Lougheed]], kanadska [[pjevač]]ica
* [[1978]] – [[Kanae Meguro]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[1983]] – [[Miro Ćosić]], sportski trener i bivši [[BiH|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]
* [[1985]] – [[Luka Modrić]], hrvatski nogometaš
* [[1991]] – [[Rhiannan Iffland]], [[Australija|australska]] [[ekstremni skokovi u vodu|ekstremna skakačica u vodu]]
* [[1998]] – [[Natalia Sidorowicz]], [[poljska]] [[biatlon]]ka

=== 21. vijek ===
* [[2011]] – [[Ukaleq Slettemark]], grenlandska i danska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1321]] – [[Dante Alighieri]], italijanski pjesnik, prozaist i političar
* [[1513]] – [[Jakov IV, kralj Škota|Jakov IV]], kralj Škota
* [[1976]] – [[Mao Zedong]], kineski političar, revolucionarni vođa i državnik
* [[2001]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa
* [[2024]] – [[James Earl Jones]], američki glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|9 September}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/9 Na današnji dan (9. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-9 Na današnji dan (9. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Septembar|*-09]]</text>
      <sha1>i4gdjd3il0bkda0djtx91jgrwsq32cv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5053</id>
    <revision>
      <id>3934695</id>
      <parentid>3895997</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T12:06:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1998]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3934695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6904" sha1="s4tnrm2fd520ufq29jzrl5cjg3ljqoz" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''2. decembar / prosinac (2. 12)''' jest 336. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (337. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 29 dana.

== Događaji ==
* [[1254]] – Kralj [[Sicilija|Sicilije]] Manfred pobijedio u bici kod Foggie i zadržao svoje kraljevstvo.
* [[1804]] – [[Napoleon Bonaparte]] i [[Jozefina de Beauharnais]] u [[Pariz]]u okrunjeni za cara i caricu [[Francuska|Francuske]].
* [[1804]] – [[Austrija|Austrijski]] [[car]] [[Ferdinand I Aragonski|Ferdinand I]] [[abdicirati|abdicirao]] u korist [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franca Jozefa I]].
* [[1805]] – [[Napoleon Bonaparte]] u bici kod [[Austerlitz]]a, poznatoj kao Bitka triju careva, sa 75.000 vojnika pobijedio [[Rusija|rusku]] i [[Austro-Ugarska|austrijsku]] vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.
* [[1852]] – U [[Francuska|Francuskoj]] proglašeno Drugo [[carstvo]] s [[car]]em [[Napoleon III Francuski|Napoleonom III]].
* [[1859]] – Izvršena [[smrtna kazna]] vješanjem nad [[John Brown|Johnom Brownom]], [[Amerika|američkim]] borcem za ukidanje [[ropstvo|crnačkog ropstva]], što je dovelo do zaoštravanja borbe između [[abolicija|abolicionista]] i [[robovlasništvo|robovlasnika]] uoči Američkog [[građanski rat|građanskog rata]] (1861-1865)
* [[1942]] – Na [[univerzitet]]u u [[Čikago|Čikagu]], gdje su [[nuklearna fizika|nuklearni fizičari]] predvođeni [[Enrico Fermi|Enrikom Fermijem]] radili na tajnom projektu izrade [[Nuklearno oružje|atomske bombe]], prvi puta je demonstrirana nuklearna lančana fisija
* [[1949]] – Zvanično počeo sa radom [[Univerzitet u Sarajevu]].
* [[1954]] – [[Amerika|Američki]] [[Senat]] izrekao javni prijekor senatoru [[Joseph McCarthy|Josephu McCarthyu]] zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istražnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su [[komunizam|komunisti]].
* [[1956]] – [[Fidel Castro]], s manjom grupom [[kuba]]nskih [[revolucionara]], iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem [[diktator]]skog [[Batistinog]] režima.
* [[1971]] – Osnovana federacija [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] u Perzijskom zalivu.
* [[1971]] – [[Sovjetski savez|Sovjetski]] [[vasiona|vasionski]] brod [[Mars|„Mars 3“,]] bez ljudske posade, spustio se na Mars.
* [[1972]] – U [[požar]]u koji je izbio tokom [[muzika|muzičkog]] [[Pop muzika|pop]] festivala u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] gradu [[Seul]]u, poginulo najmanje 50 ljudi.
* [[1982]] – Hirurg [[William de Vries]] implementirao je na klinici Univerziteta Juta u [[Amerika|američkom]] gradu [[Salt Lake Sity]]ju prvo vještačko srce od [[poliuretan]]a. Pacijent, penzionisani zubar [[Barney Clark]], živio je s tim srcem 112 dana.
* [[1990]] – Poslije ujedinjenja [[Njemačka|Njemačke]], koalicija desnog centra kancelara [[Helmut Kohl]]a odnijela je ubjedljivu pobjedu na prvim svenjemačkim izborima od [[1932]].
* [[1993]] – U pucnjavi, prilikom pokušaja hapšenja, [[Kolumbija|kolumbijska]] [[policija]] ubila šefa medeljinskog [[kartel]]a [[kokain]]a [[Pablo Escobar|Pabla Escobara]].
* [[1994]] – [[Filipini|Filipinski]] feribot sa više od 600 putnika potonuo u [[Manila|Manilskom]] [[zaliv]]u poslije sudara s teretnim brodom. Poginulo je oko 140 ljudi.
* [[1998]] – Pripadnici međunarodnih snaga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ([[SFOR]]) uhapsili su u [[Bijeljina|Bijeljini]] [[Radoslav Krstić|Radoslava Krstića]], aktivnog [[general]]a [[vojska|Vojske]] [[Republika Srpska|republike Srpske]] i predali ga [[Haški sud|Međunarodnom sudu]] za ratne zločine u [[Hag]]u.
* [[2001]] – Najveća [[energetika|energetska]] kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[korporacija]] Enron, podnijela je molbu [[Njujork|njujorškom]] sudu za zaštitu od [[bankrot]]a. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim [[tržište|tržištima]] širom svijeta.
* [[2003]] – [[Momir Nikolić]],  prvi je [[oficir]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 [[Musliman]]a u [[Srebrenica|Srebrenici]] u ljeto [[1995]]. godine. [[Haški tribunal]] u [[Hag]]u mu je izrekao kaznu od 27 godina zatvora.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1859]] – Rođen [[Francuska|francuski]] [[slikar]] [[Georges Seurat]], osnivač škole [[impresionizam|neoimpresionista]] i novog [[slika]]rskog [[poentizam|poentizma]]

=== 20. vijek ===
* [[1907]] – [[Ismet Mujezinović]] [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[slikar]]
* [[1923]] – [[Maria Callas]], operna pjevačica grčkog porijekla
* [[1932]] – [[Sergio Bonelli]], italijanski izdavač i autor stripova.
* [[1944]] – [[Ibrahim Rugova]], kosovski političar, državnik, mirotvorac i pjesnik
* [[1953]] – [[Manfred Beer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i dvostruki i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu
* [[1955]] – [[Josef Koll]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Vlado Bučkovski]], makedonski političar
* [[1981]] – [[Britney Spears]], američka pjevačica i glumica
* [[1986]] – [[Hannah Dreissigacker]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]]
* [[1991]] –  [[Elisa Gasparin]], švicarska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 16. vijek ===
* [[1547]] – [[Hernán Cortés]], španski konkvistador i istraživač, koji je zahvaljujući [[vatreno oružje|vatrenom oružju]], nepoznatom [[domorodački narodi Amerike|domorocima]], između 1519. i 1521, sa samo 700 [[vojnik]]a, osvojio [[Meksiko]]. Guverner &quot;Nove španije&quot; postao je 1522.
* [[1594]] — [[Gerardus Mercator]], njemačko-nizozemski kartograf

=== 20. vijek ===
* [[1961]] – [[Većeslav Wilder]], hrvatski političar češkog porijekla
* [[1998]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]

=== 21. vijek ===
* [[2005]] – [[Alicia Markova]], jedna od najslavnijih [[balet|balerina]] 20. stoljeća
* [[2014]] – [[Hans-Dieter Riechel]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[2020]] – [[Valéry Giscard d'Estaing]], francuski političar, predsjednik [[Francuska|Francuske]] (1974–1981)
* [[2025]]
** [[Irfan Horozović]], bosanskohercegovački književnik
** [[Marko A. Kovačič]], slovenski kipar, video umjetnik, performer, muzičar i pozorišni umjetnik

== Praznici ==
* Međunarodni dan ukidanja ropstva

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/2 Na današnji dan (2. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-2 Na današnji dan (2. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-02]]</text>
      <sha1>s4tnrm2fd520ufq29jzrl5cjg3ljqoz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1899.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7708</id>
    <revision>
      <id>3934694</id>
      <parentid>3925747</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T12:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[9. septembar]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3934694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4353" sha1="l7gzon3umtlyfeevx0mhxe575y1vhim" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1899.''' (MDCCCXCIX) bila je uobičajena godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1899|title=What Happened in 1899|date=1899|website=On This Day|language=en|access-date=10. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; koja je počela u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja je počela u petak po julijanskom kalendaru, 1899. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 899. godina 2. milenija, 99. godina 19. stoljeća, te  posljednja godina 1890-ih. Od njenog početka gregorijanski kalendar bio je 12 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923.

== Događaji&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/events/date/1899|title=Historical Events in 1899|date=1899|website=On This Day|language=en|access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; ==
* [[1. januar]] – Okončana [[Španija|španska]] vladavina nad [[Kuba|Kubom]].
[[Datoteka:Cu-map.png|lijevo|mini|160x160piksel|1. januar: Kuba je slobodna.]]
* [[17. januar]] – [[Sjedinjene Američke Države]] zauzele pozicije na [[Ostrvo Wake|ostrvu Wake]].
* [[19. januar]] – Formiran Anglo-egipatski [[Sudan]].
* [[21. januar]] – Opel Motors počeo s radom.
* [[22. januar]] – Čelnici šest [[Australija|australijskih]] kolonija se sastali u [[Melbourne]]u radi dogovora o formiranju jedinstvene države.
* [[6. februar]] – [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] ratificirao mirovni ugovor kojim je okončan [[Američko-španski rat|rat protiv Španije]].
* [[2. mart]] – Osnovan [[Nacionalni park Mount Rainier]] u saveznoj američkoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]].
* [[6. mart]] – [[Felix Hoffmann]] patentirao [[aspirin]] da bi ga istog dana farmaceutska kompanija [[Bayer]] registrirala kao zaštićenu trgovačku marku.
* [[20. mart]] – U američkom [[zatvor]]u [[Sing Sing]] Martha M. Place pogubljena na električnoj stolici te tako postala prva žena pogubljena na taj način.
* [[17. juli]] – Osnovan NEC Corporation kao prvi [[japan]]ski [[zajednički poduhvat]] sa stranim [[kapital]]om.
* [[24. august]] – Potpisana Prva [[Haške konvencije 1899. i 1907.|Haška konvencija]] o [[rat]]u i [[Ratni zločin|ratnim zločinima]].
* [[11. oktobar]] – Počeo [[Drugi burski rat]].
* [[8. novembar]] – Otvoren zoološki vrt u [[Bronx]]u.
* [[29. novembar]] – Osnovan španski nogometni klub [[FC Barcelona]].
* [[David Hilbert]] kreirao moderni koncept [[Geometrija|geometrije]] u knjizi ''Grundlagen der Geometrie''.

== Rođeni ==

=== Januar ===
* [[17. januar]] – [[Al Capone]], američki gangster
* [[30. januar]] – [[Max Theiler]], južnoafričko-američki virusolog i ljekar, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1951. godine za razvoj vakcine protiv žute groznice 1937. godine

=== Februar ===
* [[23. februar]] – [[Erich Kästner]], njemački književnik

=== Mart ===

=== April ===
* [[22. april]] – [[Vladimir Nabokov]], rusko-američki književnik i književni kritičar
* [[29. april]] – [[Duke Ellington]], američki pijanist, dirigent i džez-kompozitor

=== Maj ===

=== Juni ===

=== Juli ===
* [[15. juli]] – [[Georgios Averoff]], grčki industrijalac i [[filantrop]] [[Arumuni|aromunskog]] porijekla
* [[21. juli]] – [[Ernest Hemingway]], američki književnik

=== August ===
* [[13. august]] – [[Alfred Hitchcock]], američko-britanski filmski režiser
* [[24. august]] – [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac

=== Septembar ===
* [[7. septembar]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica
* [[9. septembar]] – [[Theodora Mead Abel]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]

=== Oktobar ===
* [[3. oktobar]] – [[Louis Hjelmslev]], danski lingvist

=== Novembar ===

=== Decembar ===
* [[13. decembar]] – [[Đuro Pucar]], bosanskohercegovački političar
* [[25. decembar]] – [[Humphrey Bogart]] glumac, ikona [[film]]a i jedan od najčuvenijih [[glumac]]a u historiji filma
* [[29. decembar]] – [[Vera Gaze]], sovjetska astronomkinja

== Umrli ==
* [[6. mart]] – [[Havaji|havajska]] princeza [[Ka'iulani]], posljednji havajski monarh
* [[3. juni]] – [[Johann Strauss mlađi]], [[Austrija|austrijski]] kompozitor
* [[8. decembar]] – [[Max Lange]], [[Njemačka|njemački]] [[šah]]ist i [[problemski šah|problemist]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1899}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>l7gzon3umtlyfeevx0mhxe575y1vhim</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrasno (Novo Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18587</id>
    <revision>
      <id>3934699</id>
      <parentid>3926338</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T13:48:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54539-06</username>
        <id>186699</id>
      </contributor>
      <comment>dodao sam novo poglavlje</comment>
      <origin>3934699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2481" sha1="a3i50huy9tphatk55yokn27j9oilqig" xml:space="preserve">[[Datoteka:Novi grad.jpg|mini|desno|300px|Neboderi na Trgu heroja u naselju Hrasno]]
'''Hrasno''' je [[Sarajevo|sarajevsko]] naselje smješteno na lijevoj obali Miljacke, između [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavice]] i [[Čengić Vila|Čengić Vile]]. Podijeljeno je u četiri mjesne zajednice: Hrasno, Staro Hrasno, Hrasno Brdo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/mz.php?mz=17|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; i Trg Heroja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/mz.php?mz=12|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Staro Hrasno se nalazi u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], dok su ostale tri mjesne zajednice dio općine [[Novo Sarajevo]]. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Hrasno, Staro Hrasno i Trg Heroja su smatrani kao dio jedne mjesne zajednice.

U ovom naselju se nalazi četvrti najveći [[neboder]] na [[Balkan]]u, poznat kao [[Bosmalov gradski centar]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/13192/malezijci-u-sarajevu-grade-najvisi-neboder-na-balkanu|title=Malezijci u Sarajevu grade najviši neboder na Balkanu – Nacional.hr|website=arhiva.nacional.hr|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; koji je smješten u Starom Hrasnom.

=== Život u naselju ===
Ono što Hrasno čini posebnim jeste njegova samoodrživost. Stanovnici imaju pristup svim sadržajima potrebnim za svakodnevni život bez potrebe za odlaskom u centar grada:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=2026-10-10}}&lt;/ref&gt;

* '''Obrazovanje:''' U srcu naselja nalazi se '''Osnovna škola &quot;Hrasno&quot;''', poznata po modernim standardima i uređenom dvorištu.
* '''Rekreacija:''' Blizina Vilsonovog šetališta i uređene staze duž obale Miljacke pružaju idealne uslove za trčanje, vožnju bicikla i šetnju.
* '''Povezanost:''' Naselje je odlično povezano sa ostatkom grada. Tramvajski i trolejbuski saobraćaj omogućavaju da se do centra grada stigne za svega desetak minuta.

[[Datoteka:Sarajevo Cityscape 2011-10-15.jpg|mini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://af.unsa.ba/publikacije/NOVO_Novo_Sarajevo_Novi_urbani_protokol.pdf&lt;nowiki/&gt;{{stub-geog}}
{{Commonscat|Hrasno (Sarajevo)}}
{{Naselja Sarajeva}}
{{Sarajevo}}{{Normativna kontrola}}
{{coord|43.844|N|18.382|E|source:hrwiki_region:BA|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Naselja u Sarajevu]]</text>
      <sha1>a3i50huy9tphatk55yokn27j9oilqig</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934745</id>
      <parentid>3934699</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:30:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-54539-06|~2026-54539-06]] ([[User talk:~2026-54539-06|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]]</comment>
      <origin>3926338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1696" sha1="jvguvq1si8c0r1owwszxtehdl6hcm32" xml:space="preserve">[[Datoteka:Novi grad.jpg|mini|desno|300px|Neboderi na Trgu heroja u naselju Hrasno]]
'''Hrasno''' je [[Sarajevo|sarajevsko]] naselje smješteno na lijevoj obali Miljacke, između [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavice]] i [[Čengić Vila|Čengić Vile]]. Podijeljeno je u četiri mjesne zajednice: Hrasno, Staro Hrasno, Hrasno Brdo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/mz.php?mz=17|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; i Trg Heroja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/mz.php?mz=12|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Staro Hrasno se nalazi u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], dok su ostale tri mjesne zajednice dio općine [[Novo Sarajevo]]. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Hrasno, Staro Hrasno i Trg Heroja su smatrani kao dio jedne mjesne zajednice.

U ovom naselju se nalazi četvrti najveći [[neboder]] na [[Balkan]]u, poznat kao [[Bosmalov gradski centar]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/13192/malezijci-u-sarajevu-grade-najvisi-neboder-na-balkanu|title=Malezijci u Sarajevu grade najviši neboder na Balkanu – Nacional.hr|website=arhiva.nacional.hr|access-date=3. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; koji je smješten u Starom Hrasnom.
[[Datoteka:Sarajevo Cityscape 2011-10-15.jpg|mini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://af.unsa.ba/publikacije/NOVO_Novo_Sarajevo_Novi_urbani_protokol.pdf&lt;nowiki/&gt;{{stub-geog}}
{{Commonscat|Hrasno (Sarajevo)}}
{{Naselja Sarajeva}}
{{Sarajevo}}{{Normativna kontrola}}
{{coord|43.844|N|18.382|E|source:hrwiki_region:BA|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Naselja u Sarajevu]]</text>
      <sha1>jvguvq1si8c0r1owwszxtehdl6hcm32</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion Grbavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25772</id>
    <revision>
      <id>3934700</id>
      <parentid>3908021</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T14:18:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hesojam</username>
        <id>186700</id>
      </contributor>
      <origin>3934700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18873" sha1="h7mj7lyczjgvxw3wthpucvyctnk37u8" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Grbavica
| nadimak              = Dolina ćupova
| slika                = [[Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|280px]]
| tekst                = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]]
| puni_naziv           =
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{Coord|43|50|48.278|N|18|23|14.065|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 1949.
| izgrađen             = 1953.
| otvoren              = 13. septembar 1953.
| renoviran            = 1968–1976, 2016–2020
| proširen             = 2016–2017, 2025–trenutno
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| operator             = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| površina             = Trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekt             = 
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 25.000 ([[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]–[[Videoton]], 24. april 1985.)&lt;ref name=Videoton&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prije-32-godine-zeljeznicar-igrao-polufinale-kupa-uefa/26071/|title=Prije 32 godine Željezničar igrao polufinale Kupa UEFA|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije            = 105m x 68m
| korisnici            = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (1953–1968, 1976–danas) &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (2017–danas)
}}

'''Stadion Grbavica''' je [[fudbal]]ski stadion u naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[FK Željezničar]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Službeno je otvoren 13. septembra 1953., kada je Željezničar ugostio ekipu [[HNK Šibenik|Šibenika]] koju je savladao rezultatom 4-1. Kapacitet iznosi 13.057 sjedećih mjesta, od čega nešto više od 10000 natkrivenih (sjever 5377, istok 4266, zapad 690). Među navijačima Željezničara stadion je poznat i kao &quot;Dolina ćupova&quot;.

== Stadion ==
Stadion Grbavica je lociran u sarajevskom naselju Grbavica po kojem je i dobio ime. Stadion je isključivo fudbalski, izgrađen u &quot;engleskom&quot; stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata.

Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a pridružili su im se i mnogi navijači, članovi kluba, prijatelji i mnogi drugi. Grbavica je tada imala samo jednu pravu tribinu, zapadnu koja je prenesena sa stadiona &quot;6. april&quot; sa [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin-Dvora]]. Za razliku od istočna i južne tribine koje su građene betonom, zapadna je bila drvena. U početku, to je bio višenamjenski stadion s atletskom stazom, koji je korišten za potrebe atletike, biciklizma i nogometa. Nakon rekonstrukcije od 1968-1976. godine, atletska staza je uklonjena a Grbavica postaje isključivo nogometni stadion.
13. septembra 1953. godine. stadion je službeno otvoren utakmicom 2. Savezne lige zapad SFRJ između Željezničara i Šibenika u kojoj je domaći tim slavio rezultatom 4-1.

U okviru Grbavice nalaze se i dva pomoćna terena na kojima svoje treninge održavaju prvotimci Željezničara i mlađe kategorije kluba. U zapadnoj tribini nalaze se prostorije fudbalskog kluba Željezničar.

=== Rekonstrukcije ===
==== 1968–1976 ====
Prvo veće renoviranje bilo je 30. juna 1968. kada je zatvoren za utakmice. Za to vrijeme, Željezničar je svoje utakmice igrao na stadionu Koševo. U tom periodu je klub došao i do prve titule, u sezoni [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/1972.|1971/1972]]. Obnavljanje je završeno 25. aprila 1976. godine kada se Željezničar vratio na stadion. Pored dva pomoćna terena, renovirane su još i svlačionice i klupske prostorije.

==== Izgradnja sjeverne tribine ====
Nova rekonstrukcija bila je 1986. kada je izgrađena i sjeverna tribina stadiona. Iako je tada postojao plan da se uradi kompletna rekonstrukcija stadiona, plan se nije realizovao. Nakon izgradnje sjevera, u oktobru 1987. [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] će odigrati prvu i jedinu utakmicu na ovom stadionu. Utakmica je odigrana protiv Sjeverne Irske, a Jugoslavija je pobjedila rezultatom 3-0. Stadion je tada imao oko 20.000 mjesta, od čega 500 sa stolicama na zapadnoj tribini.

==== Period rata u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Sarajevo 19.3.1996 war.JPG|mini|250px|Devastiran stadion za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]]]

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Grbavica je postala prva borbena linija, te je pretrpila oštećenja. Drvena tribina sa zapada je zapaljena, a dio stadiona je i miniran. Sa tribinom zajedno izgorilo je i nestalo 316 pehara od čega su 42 pripadala fudbalerima. Neki pehari koji su bili u prostorijama kluba na Marijin Dvoru su sačuvani i danas se nalaze u vitrinama plavog salona. Reintegracijom naselja Grbavica 19. marta 1996. godine, [[SD Željezničar]] je izvršio masivno obnavljanje kompletnog stadiona i okolnih pomoćnih terena i izgradnju drvene tribine na zapadu. Razrušen stadion, popaljene tribine i prekopan teren doveden je u red za prvi poslijeratni gradski derbi na stadionu Grbavica. Derbi je završen rezultatom 1-1, a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]].

==== Ljeto 2004. ====
Treća rekonstrukcija bila je u ljeto 2004. godine kada su u potpunosti obnovljene svlačionice i postavljene stolice na sjevernoj i južnoj tribini smanjujući tako ukupni kapacitet stadiona na 12.000 mjesta (9.135 stolica).

==== Reflektori ====
2008. godine, popravljeni su reflektori. Reflektori na stadionu Grbavica su nakon 4. septembra 1991. godine i utakmice s Veležom prvi put upaljeni na stadionu Grbavica 22. aprila 2009. godine, kada je Željezničar pobijedio Zrinjski rezultatom 1:0.

==== Evropska Grbavica ====
[[Datoteka:Željezničar football club fans.jpg|thumb|250xp|Atmosfera sa stadiona Grbavica]]

Dana 13. februara 2012. godine, nakon jakih snježnih padavina, se urušio krov lijeve strane zapadne tribine stadiona Grbavica. Iako je prijetilo urušavanje i desne strane natkrivene tribine, do toga nije došlo.

Početkom 2016. godine, započet je projekat renoviranja Stadiona Grbavica. Projekat renoviranja uključio je sanaciju mokrih čvorova na južnoj, zapadnoj i sjevernoj tribini, postavljanje krova na zapadnoj tribini, zamjenu oštećenih stolica na južnoj i sjevernoj tribini, potpunu rekonstrukciju novinarskih loža, kupovinu i postavljanje novog LED displeja te brendiranje Stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fkzeljeznicar.ba/zapoceo-projekat-renoviranja-stadiona-grbavica/18327/|title=Započeo projekat renoviranja Stadiona Grbavica|last=|first=|date=5. 2. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2016. godine, polaganjem kamena temeljca, počela je historijska gradnja istočne tribine Stadiona Grbavica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-polaganjem-kamena-temeljca-pocela-historijska-gradnja-istocne-tribine/23192/|title=FOTO: Polaganjem kamena temeljca počela historijska gradnja istočne tribine|last=|first=|date=16. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Izgradnju istočne tribine su u cijelosti financirali navijači i lokalni poduzeća. U akciju obnove stadiona priključili su se i mnogi nogometaši  kako Željezničara, tako i drugih klubova. [[Amar Osim]], [[Edin Džeko]], [[Vedad Ibišević]], [[Ibrahim Šehić]], [[Semir Štilić]], [[Mix Diskerud]], [[Savo Milošević]] su podržali ovaj projekat.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|title=Evropska Grbavica: Džeko, Šehić, Štilić i Osim donirali sredstva za 120 stolica|last=|first=|date=21. 3. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 3. 2016|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130632/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/savo-milosevic-posjetio-grbavicu-i-podrzao-evropski-projekat/19663/|title=Savo Milošević posjetio Grbavicu i podržao evropski projekat|last=|first=|date=18. 4. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/vedad-ibisevic-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23438/|title=Vedad Ibišević podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=5. 1. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/jedan-od-nas-reprezentativac-sad-a-mix-diskerud/24477/|title=Jedan od nas – reprezentativac SAD-a Mix Diskerud|last=|first=|date=11. 3. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
Projekat su prepoznali i fudbalski klubovi kao [[NK Široki Brijeg]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/gnk-dinamo-zagreb-podrzat-ce-izgradnju-istocne-tribine-stadiona-grbavica/23166/|title=GNK Dinamo Zagreb podržat će izgradnju istočne tribine Stadiona Grbavica|last=|first=|date=15. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/nk-siroki-brijeg-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23108/|title=NK Široki Brijeg podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=9. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Dana 1. aprila 2017. godine, zvanično je otvorena istočna tribina. [[FK Željezničar|Željezničar]] je ugostio ekipu tuzlanske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] u okviru [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.#1. kolo 2|1. kola Lige za prvaka]]. Počasni predsjednik FK Željezničar, [[Ivica Osim]], otvorio je novoizgrađenu istočnu tribinu, a Željezničar je pobjedio 4-2. Utakmicu je posmatralo preko 13.000 navijača, čime je oboren rekord posjećenosti u novijoj historiji stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-otvorena-istocna-tribina-oboren-rekord-grbavice/25557/|title=FOTO: Otvorena istočna tribina, oboren rekord Grbavice|last=|first=|date=2. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-hat-trick-lendrica-i-eurogol-stanica-za-novu-pobjedu-zelje-pred-punom-grbavicom/25533/|title=FOTO: Hat-trick Lendrića i eurogol Stanića za novu pobjedu Želje pred punom Grbavicom|last=|first=|date=1. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; ====
[[Datoteka:Stadion Grbavica East, April 2020.jpg|thumb|Istočna tribina]]

U maju 2018. su počeli radovi na zamjeni terena Stadiona Grbavica nakon 1976. godine. Radovi su podrazumijevali potpunu rekonstrukciju terena sa zamjenom sistema za drenažu, sistema za navodnjavanje, te postavljanje nove prirodne i vještačke trave. Pored toga, obavljen je i proces implantiranja hibridne trave, čime je Grbavica postala prvi stadion sa hibridnim terenom u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-posljednja-faza-radova-u-dolini-cupova/32762/|title=FOTO: Posljednja faza radova u Dolini ćupova|last=|first=|date=14. 7. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prvi-hybridni-teren-u-bosni-i-hercegovini/34011/|title=Prvi hybridni teren u Bosni i Hercegovini!|last=|first=|date=21. 9. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==== Nova Južna tribina ====
Uklanjanje starog objekta: U sklopu potpune modernizacije '''[[Stadion Grbavica|Stadiona Grbavica]],''' u julu 2025. godine započelo je rušenje stare konstrukcije. Tom prilikom je kultni semafor, koji se nalazio na vrhu Juga demontiran. Uklonjene su i stolice sa južne tribine i završile u srebreničkom Fudbalskom klubu Guber.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=2026-10-10}}&lt;/ref&gt;

Projekat se realizuje kao zajednička kapitalna investicija Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općine Novo Sarajevo i Vlade Kantona Sarajevo. Prvobitni ugovor iznosio je 4,7 miliona KM, ali je aneksima ugovora vrijednost investicije porasla na preko 5,7 miliona KM. [1, 2]

Nova tribina je projektovana sa preko 5.000 sjedećih mjesta, čime bi ukupni kapacitet cijelog stadiona iznosio oko 20.000 sjedečih mjesta.

Izgradnjom ovog objekta stadion ispunjava ključne infrastrukturne uslove za prelazak u višu UEFA kategoriju standarda, što omogućava odigravanje zvaničnih utakmica reprezentacije BiH i grupnih faza UEFA klupskih takmičenja u Sarajevu. 

== Utakmice ==
Prva utakmica na novoizgrađenoj Grbavici odigrana je 13. septembra 1953. u okviru Druge lige zapad protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], Željezničar je pobjedio rezultatom 4-1.

Vjerovatno najznačajnija utakmica koju je Željezničar odigrao na Grbavici, je bila u sezoni 1984/85. U okviru polufinala [[kup UEFA]], 24. aprila 1985. Željezničar je pred rekordnih 25.000 navijača dočekao mađarski [[Videoton]]. Iako su golovima Bahtića i Ćurića bili u prednosti za nastup u finalu ovog evropskog takmičenja, u 87. minuti Cuhaji postiže gol za Videoton, što nije bilo dovoljno za prolaz u finale obzirom da je prvi meč pobjedio Videoton sa 3-1.&lt;ref name=Videoton /&gt;

Prvu evropsku utakmicu nakon rata u BiH na Grbavici odigrali su Željezničar i [[SS Pennarossa|Pennarossa]] iz [[San Marino|San Marina]], u okviru Kupa UEFA. Utakmica je odigrana 29. jula 2004. godine a završena je pobjedom Željezničara 4-0.

=== Godišnjice ===
* 15. august 1976., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-1 [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Utakmica odigrana za 55. rođendan Željezničara i 90. rođendan Arsenala. Golove su postigli MacDonald i Džemal Šerbo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/na-danasnji-dan-arsenal-gostovao-na-grbavici/11089/|title=Na današnji dan Arsenal gostovao na Grbavici|last=|first=|date=15. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 25. novembar 1981., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-0 [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]. U povodu proslave 60. godišnjice kluba.
* 2. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. Povodom 80. rođendana kluba, golove su dali Dželaludin Muharemović i Nermin Fatić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/plavi-vremeplov-zeljeznicar-wolfsburg/11113/|title=Plavi vremeplov: Željezničar – Wolfsburg|last=|first=|date=17. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[SK Sturm Graz|SK Sturm]]. Također povodom 80. rođendana. Strijelaz za domaće je bio Arsim Prepoli, a za goste Mariano Fernandez.
* 8. novembar 2011., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-2 [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. 90. godišnjica kluba. Za Želju gol je postigao [[Mirsad Bešlija]], dok je za reprezentaciju oba gola postigao [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |publisher=scsport.ba|author=scsport.ba |title=Željo odlično sparingovao Zmajevima |date=8. 11. 2011 |access-date=8. 11. 2011 |language=Bosnian |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406181748/http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |archive-date=6. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne utakmice ===
&lt;small&gt;Seniorske utakmice&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Date !!  !! Result !! !! Competition
|-
| 14. oktobar 1987 || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || 3–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988 - grupa 4|UEFA Euro 1988 - kvalifikacije]]
|-
| 15. august 2001 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]]|| Prijateljska utakmica 
|-
| 27. mart 2002 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 4–4 || {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 10. august 2010 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1–1 || {{ZD|KAT}} [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 7. oktobar 2017 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 3–4 || {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|| [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|2018 FIFA Svjetsko Prvenstvo - kvalifikacije]]
|-
| 15. oktobar 2018 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B]]
|-
| 23. mart 2019 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–1 || {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|UEFA Euro 2020 - kvalifikacije]]
|-
|}

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica, proljeće 2017. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]]
* [[FK Željezničar Sarajevo]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Grbavica Stadium}}
* [http://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion/ Stadion na Službenoj stranici FK Željezničara]
* [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/venue/ Karakteristike Stadiona Grbavica, soccerway.com]
* [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/stadion_grbavica Stadion Grbavica] na stadiumdb.com

{{Stadioni Premijer lige BiH}} 
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Stadioni u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]</text>
      <sha1>h7mj7lyczjgvxw3wthpucvyctnk37u8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934701</id>
      <parentid>3934700</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T14:19:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hesojam</username>
        <id>186700</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nova Južna tribina */</comment>
      <origin>3934701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18867" sha1="banwoe4iklvxll9ufy4r0xsz3ongxg6" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Grbavica
| nadimak              = Dolina ćupova
| slika                = [[Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|280px]]
| tekst                = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]]
| puni_naziv           =
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{Coord|43|50|48.278|N|18|23|14.065|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 1949.
| izgrađen             = 1953.
| otvoren              = 13. septembar 1953.
| renoviran            = 1968–1976, 2016–2020
| proširen             = 2016–2017, 2025–trenutno
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| operator             = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| površina             = Trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekt             = 
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 25.000 ([[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]–[[Videoton]], 24. april 1985.)&lt;ref name=Videoton&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prije-32-godine-zeljeznicar-igrao-polufinale-kupa-uefa/26071/|title=Prije 32 godine Željezničar igrao polufinale Kupa UEFA|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije            = 105m x 68m
| korisnici            = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (1953–1968, 1976–danas) &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (2017–danas)
}}

'''Stadion Grbavica''' je [[fudbal]]ski stadion u naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[FK Željezničar]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Službeno je otvoren 13. septembra 1953., kada je Željezničar ugostio ekipu [[HNK Šibenik|Šibenika]] koju je savladao rezultatom 4-1. Kapacitet iznosi 13.057 sjedećih mjesta, od čega nešto više od 10000 natkrivenih (sjever 5377, istok 4266, zapad 690). Među navijačima Željezničara stadion je poznat i kao &quot;Dolina ćupova&quot;.

== Stadion ==
Stadion Grbavica je lociran u sarajevskom naselju Grbavica po kojem je i dobio ime. Stadion je isključivo fudbalski, izgrađen u &quot;engleskom&quot; stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata.

Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a pridružili su im se i mnogi navijači, članovi kluba, prijatelji i mnogi drugi. Grbavica je tada imala samo jednu pravu tribinu, zapadnu koja je prenesena sa stadiona &quot;6. april&quot; sa [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin-Dvora]]. Za razliku od istočna i južne tribine koje su građene betonom, zapadna je bila drvena. U početku, to je bio višenamjenski stadion s atletskom stazom, koji je korišten za potrebe atletike, biciklizma i nogometa. Nakon rekonstrukcije od 1968-1976. godine, atletska staza je uklonjena a Grbavica postaje isključivo nogometni stadion.
13. septembra 1953. godine. stadion je službeno otvoren utakmicom 2. Savezne lige zapad SFRJ između Željezničara i Šibenika u kojoj je domaći tim slavio rezultatom 4-1.

U okviru Grbavice nalaze se i dva pomoćna terena na kojima svoje treninge održavaju prvotimci Željezničara i mlađe kategorije kluba. U zapadnoj tribini nalaze se prostorije fudbalskog kluba Željezničar.

=== Rekonstrukcije ===
==== 1968–1976 ====
Prvo veće renoviranje bilo je 30. juna 1968. kada je zatvoren za utakmice. Za to vrijeme, Željezničar je svoje utakmice igrao na stadionu Koševo. U tom periodu je klub došao i do prve titule, u sezoni [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/1972.|1971/1972]]. Obnavljanje je završeno 25. aprila 1976. godine kada se Željezničar vratio na stadion. Pored dva pomoćna terena, renovirane su još i svlačionice i klupske prostorije.

==== Izgradnja sjeverne tribine ====
Nova rekonstrukcija bila je 1986. kada je izgrađena i sjeverna tribina stadiona. Iako je tada postojao plan da se uradi kompletna rekonstrukcija stadiona, plan se nije realizovao. Nakon izgradnje sjevera, u oktobru 1987. [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] će odigrati prvu i jedinu utakmicu na ovom stadionu. Utakmica je odigrana protiv Sjeverne Irske, a Jugoslavija je pobjedila rezultatom 3-0. Stadion je tada imao oko 20.000 mjesta, od čega 500 sa stolicama na zapadnoj tribini.

==== Period rata u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Sarajevo 19.3.1996 war.JPG|mini|250px|Devastiran stadion za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]]]

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Grbavica je postala prva borbena linija, te je pretrpila oštećenja. Drvena tribina sa zapada je zapaljena, a dio stadiona je i miniran. Sa tribinom zajedno izgorilo je i nestalo 316 pehara od čega su 42 pripadala fudbalerima. Neki pehari koji su bili u prostorijama kluba na Marijin Dvoru su sačuvani i danas se nalaze u vitrinama plavog salona. Reintegracijom naselja Grbavica 19. marta 1996. godine, [[SD Željezničar]] je izvršio masivno obnavljanje kompletnog stadiona i okolnih pomoćnih terena i izgradnju drvene tribine na zapadu. Razrušen stadion, popaljene tribine i prekopan teren doveden je u red za prvi poslijeratni gradski derbi na stadionu Grbavica. Derbi je završen rezultatom 1-1, a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]].

==== Ljeto 2004. ====
Treća rekonstrukcija bila je u ljeto 2004. godine kada su u potpunosti obnovljene svlačionice i postavljene stolice na sjevernoj i južnoj tribini smanjujući tako ukupni kapacitet stadiona na 12.000 mjesta (9.135 stolica).

==== Reflektori ====
2008. godine, popravljeni su reflektori. Reflektori na stadionu Grbavica su nakon 4. septembra 1991. godine i utakmice s Veležom prvi put upaljeni na stadionu Grbavica 22. aprila 2009. godine, kada je Željezničar pobijedio Zrinjski rezultatom 1:0.

==== Evropska Grbavica ====
[[Datoteka:Željezničar football club fans.jpg|thumb|250xp|Atmosfera sa stadiona Grbavica]]

Dana 13. februara 2012. godine, nakon jakih snježnih padavina, se urušio krov lijeve strane zapadne tribine stadiona Grbavica. Iako je prijetilo urušavanje i desne strane natkrivene tribine, do toga nije došlo.

Početkom 2016. godine, započet je projekat renoviranja Stadiona Grbavica. Projekat renoviranja uključio je sanaciju mokrih čvorova na južnoj, zapadnoj i sjevernoj tribini, postavljanje krova na zapadnoj tribini, zamjenu oštećenih stolica na južnoj i sjevernoj tribini, potpunu rekonstrukciju novinarskih loža, kupovinu i postavljanje novog LED displeja te brendiranje Stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fkzeljeznicar.ba/zapoceo-projekat-renoviranja-stadiona-grbavica/18327/|title=Započeo projekat renoviranja Stadiona Grbavica|last=|first=|date=5. 2. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2016. godine, polaganjem kamena temeljca, počela je historijska gradnja istočne tribine Stadiona Grbavica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-polaganjem-kamena-temeljca-pocela-historijska-gradnja-istocne-tribine/23192/|title=FOTO: Polaganjem kamena temeljca počela historijska gradnja istočne tribine|last=|first=|date=16. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Izgradnju istočne tribine su u cijelosti financirali navijači i lokalni poduzeća. U akciju obnove stadiona priključili su se i mnogi nogometaši  kako Željezničara, tako i drugih klubova. [[Amar Osim]], [[Edin Džeko]], [[Vedad Ibišević]], [[Ibrahim Šehić]], [[Semir Štilić]], [[Mix Diskerud]], [[Savo Milošević]] su podržali ovaj projekat.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|title=Evropska Grbavica: Džeko, Šehić, Štilić i Osim donirali sredstva za 120 stolica|last=|first=|date=21. 3. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 3. 2016|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130632/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/savo-milosevic-posjetio-grbavicu-i-podrzao-evropski-projekat/19663/|title=Savo Milošević posjetio Grbavicu i podržao evropski projekat|last=|first=|date=18. 4. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/vedad-ibisevic-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23438/|title=Vedad Ibišević podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=5. 1. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/jedan-od-nas-reprezentativac-sad-a-mix-diskerud/24477/|title=Jedan od nas – reprezentativac SAD-a Mix Diskerud|last=|first=|date=11. 3. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
Projekat su prepoznali i fudbalski klubovi kao [[NK Široki Brijeg]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/gnk-dinamo-zagreb-podrzat-ce-izgradnju-istocne-tribine-stadiona-grbavica/23166/|title=GNK Dinamo Zagreb podržat će izgradnju istočne tribine Stadiona Grbavica|last=|first=|date=15. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/nk-siroki-brijeg-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23108/|title=NK Široki Brijeg podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=9. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Dana 1. aprila 2017. godine, zvanično je otvorena istočna tribina. [[FK Željezničar|Željezničar]] je ugostio ekipu tuzlanske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] u okviru [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.#1. kolo 2|1. kola Lige za prvaka]]. Počasni predsjednik FK Željezničar, [[Ivica Osim]], otvorio je novoizgrađenu istočnu tribinu, a Željezničar je pobjedio 4-2. Utakmicu je posmatralo preko 13.000 navijača, čime je oboren rekord posjećenosti u novijoj historiji stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-otvorena-istocna-tribina-oboren-rekord-grbavice/25557/|title=FOTO: Otvorena istočna tribina, oboren rekord Grbavice|last=|first=|date=2. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-hat-trick-lendrica-i-eurogol-stanica-za-novu-pobjedu-zelje-pred-punom-grbavicom/25533/|title=FOTO: Hat-trick Lendrića i eurogol Stanića za novu pobjedu Želje pred punom Grbavicom|last=|first=|date=1. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; ====
[[Datoteka:Stadion Grbavica East, April 2020.jpg|thumb|Istočna tribina]]

U maju 2018. su počeli radovi na zamjeni terena Stadiona Grbavica nakon 1976. godine. Radovi su podrazumijevali potpunu rekonstrukciju terena sa zamjenom sistema za drenažu, sistema za navodnjavanje, te postavljanje nove prirodne i vještačke trave. Pored toga, obavljen je i proces implantiranja hibridne trave, čime je Grbavica postala prvi stadion sa hibridnim terenom u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-posljednja-faza-radova-u-dolini-cupova/32762/|title=FOTO: Posljednja faza radova u Dolini ćupova|last=|first=|date=14. 7. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prvi-hybridni-teren-u-bosni-i-hercegovini/34011/|title=Prvi hybridni teren u Bosni i Hercegovini!|last=|first=|date=21. 9. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==== Nova Južna tribina ====
Uklanjanje starog objekta: U sklopu potpune modernizacije '''[[Stadion Grbavica|Stadiona Grbavica]],''' u julu 2025. godine započelo je rušenje stare konstrukcije. Tom prilikom je kultni semafor, koji se nalazio na vrhu Juga demontiran. Uklonjene su i stolice sa južne tribine i završile u srebreničkom Fudbalskom klubu Guber.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=2026-10-10}}&lt;/ref&gt;

Projekat se realizuje kao zajednička kapitalna investicija Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općine Novo Sarajevo i Vlade Kantona Sarajevo. Prvobitni ugovor iznosio je 4,7 miliona KM, ali je aneksima ugovora vrijednost investicije porasla na preko 5,7 miliona KM. 

Nova tribina je projektovana sa preko 5.000 sjedećih mjesta, čime bi ukupni kapacitet cijelog stadiona iznosio oko 20.000 sjedečih mjesta.

Izgradnjom ovog objekta stadion ispunjava ključne infrastrukturne uslove za prelazak u višu UEFA kategoriju standarda, što omogućava odigravanje zvaničnih utakmica reprezentacije BiH i grupnih faza UEFA klupskih takmičenja u Sarajevu. 

== Utakmice ==
Prva utakmica na novoizgrađenoj Grbavici odigrana je 13. septembra 1953. u okviru Druge lige zapad protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], Željezničar je pobjedio rezultatom 4-1.

Vjerovatno najznačajnija utakmica koju je Željezničar odigrao na Grbavici, je bila u sezoni 1984/85. U okviru polufinala [[kup UEFA]], 24. aprila 1985. Željezničar je pred rekordnih 25.000 navijača dočekao mađarski [[Videoton]]. Iako su golovima Bahtića i Ćurića bili u prednosti za nastup u finalu ovog evropskog takmičenja, u 87. minuti Cuhaji postiže gol za Videoton, što nije bilo dovoljno za prolaz u finale obzirom da je prvi meč pobjedio Videoton sa 3-1.&lt;ref name=Videoton /&gt;

Prvu evropsku utakmicu nakon rata u BiH na Grbavici odigrali su Željezničar i [[SS Pennarossa|Pennarossa]] iz [[San Marino|San Marina]], u okviru Kupa UEFA. Utakmica je odigrana 29. jula 2004. godine a završena je pobjedom Željezničara 4-0.

=== Godišnjice ===
* 15. august 1976., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-1 [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Utakmica odigrana za 55. rođendan Željezničara i 90. rođendan Arsenala. Golove su postigli MacDonald i Džemal Šerbo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/na-danasnji-dan-arsenal-gostovao-na-grbavici/11089/|title=Na današnji dan Arsenal gostovao na Grbavici|last=|first=|date=15. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 25. novembar 1981., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-0 [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]. U povodu proslave 60. godišnjice kluba.
* 2. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. Povodom 80. rođendana kluba, golove su dali Dželaludin Muharemović i Nermin Fatić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/plavi-vremeplov-zeljeznicar-wolfsburg/11113/|title=Plavi vremeplov: Željezničar – Wolfsburg|last=|first=|date=17. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[SK Sturm Graz|SK Sturm]]. Također povodom 80. rođendana. Strijelaz za domaće je bio Arsim Prepoli, a za goste Mariano Fernandez.
* 8. novembar 2011., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-2 [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. 90. godišnjica kluba. Za Želju gol je postigao [[Mirsad Bešlija]], dok je za reprezentaciju oba gola postigao [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |publisher=scsport.ba|author=scsport.ba |title=Željo odlično sparingovao Zmajevima |date=8. 11. 2011 |access-date=8. 11. 2011 |language=Bosnian |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406181748/http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |archive-date=6. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne utakmice ===
&lt;small&gt;Seniorske utakmice&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Date !!  !! Result !! !! Competition
|-
| 14. oktobar 1987 || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || 3–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988 - grupa 4|UEFA Euro 1988 - kvalifikacije]]
|-
| 15. august 2001 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]]|| Prijateljska utakmica 
|-
| 27. mart 2002 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 4–4 || {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 10. august 2010 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1–1 || {{ZD|KAT}} [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 7. oktobar 2017 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 3–4 || {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|| [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|2018 FIFA Svjetsko Prvenstvo - kvalifikacije]]
|-
| 15. oktobar 2018 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B]]
|-
| 23. mart 2019 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–1 || {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|UEFA Euro 2020 - kvalifikacije]]
|-
|}

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica, proljeće 2017. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]]
* [[FK Željezničar Sarajevo]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Grbavica Stadium}}
* [http://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion/ Stadion na Službenoj stranici FK Željezničara]
* [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/venue/ Karakteristike Stadiona Grbavica, soccerway.com]
* [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/stadion_grbavica Stadion Grbavica] na stadiumdb.com

{{Stadioni Premijer lige BiH}} 
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Stadioni u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]</text>
      <sha1>banwoe4iklvxll9ufy4r0xsz3ongxg6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934702</id>
      <parentid>3934701</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T14:20:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hesojam</username>
        <id>186700</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nova Južna tribina */</comment>
      <origin>3934702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18867" sha1="cz8f2chirboxo6wns9fp2n65vxqbpn8" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Grbavica
| nadimak              = Dolina ćupova
| slika                = [[Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|280px]]
| tekst                = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]]
| puni_naziv           =
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{Coord|43|50|48.278|N|18|23|14.065|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 1949.
| izgrađen             = 1953.
| otvoren              = 13. septembar 1953.
| renoviran            = 1968–1976, 2016–2020
| proširen             = 2016–2017, 2025–trenutno
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| operator             = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| površina             = Trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekt             = 
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 25.000 ([[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]–[[Videoton]], 24. april 1985.)&lt;ref name=Videoton&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prije-32-godine-zeljeznicar-igrao-polufinale-kupa-uefa/26071/|title=Prije 32 godine Željezničar igrao polufinale Kupa UEFA|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije            = 105m x 68m
| korisnici            = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (1953–1968, 1976–danas) &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (2017–danas)
}}

'''Stadion Grbavica''' je [[fudbal]]ski stadion u naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[FK Željezničar]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Službeno je otvoren 13. septembra 1953., kada je Željezničar ugostio ekipu [[HNK Šibenik|Šibenika]] koju je savladao rezultatom 4-1. Kapacitet iznosi 13.057 sjedećih mjesta, od čega nešto više od 10000 natkrivenih (sjever 5377, istok 4266, zapad 690). Među navijačima Željezničara stadion je poznat i kao &quot;Dolina ćupova&quot;.

== Stadion ==
Stadion Grbavica je lociran u sarajevskom naselju Grbavica po kojem je i dobio ime. Stadion je isključivo fudbalski, izgrađen u &quot;engleskom&quot; stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata.

Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a pridružili su im se i mnogi navijači, članovi kluba, prijatelji i mnogi drugi. Grbavica je tada imala samo jednu pravu tribinu, zapadnu koja je prenesena sa stadiona &quot;6. april&quot; sa [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin-Dvora]]. Za razliku od istočna i južne tribine koje su građene betonom, zapadna je bila drvena. U početku, to je bio višenamjenski stadion s atletskom stazom, koji je korišten za potrebe atletike, biciklizma i nogometa. Nakon rekonstrukcije od 1968-1976. godine, atletska staza je uklonjena a Grbavica postaje isključivo nogometni stadion.
13. septembra 1953. godine. stadion je službeno otvoren utakmicom 2. Savezne lige zapad SFRJ između Željezničara i Šibenika u kojoj je domaći tim slavio rezultatom 4-1.

U okviru Grbavice nalaze se i dva pomoćna terena na kojima svoje treninge održavaju prvotimci Željezničara i mlađe kategorije kluba. U zapadnoj tribini nalaze se prostorije fudbalskog kluba Željezničar.

=== Rekonstrukcije ===
==== 1968–1976 ====
Prvo veće renoviranje bilo je 30. juna 1968. kada je zatvoren za utakmice. Za to vrijeme, Željezničar je svoje utakmice igrao na stadionu Koševo. U tom periodu je klub došao i do prve titule, u sezoni [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/1972.|1971/1972]]. Obnavljanje je završeno 25. aprila 1976. godine kada se Željezničar vratio na stadion. Pored dva pomoćna terena, renovirane su još i svlačionice i klupske prostorije.

==== Izgradnja sjeverne tribine ====
Nova rekonstrukcija bila je 1986. kada je izgrađena i sjeverna tribina stadiona. Iako je tada postojao plan da se uradi kompletna rekonstrukcija stadiona, plan se nije realizovao. Nakon izgradnje sjevera, u oktobru 1987. [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] će odigrati prvu i jedinu utakmicu na ovom stadionu. Utakmica je odigrana protiv Sjeverne Irske, a Jugoslavija je pobjedila rezultatom 3-0. Stadion je tada imao oko 20.000 mjesta, od čega 500 sa stolicama na zapadnoj tribini.

==== Period rata u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Sarajevo 19.3.1996 war.JPG|mini|250px|Devastiran stadion za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]]]

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Grbavica je postala prva borbena linija, te je pretrpila oštećenja. Drvena tribina sa zapada je zapaljena, a dio stadiona je i miniran. Sa tribinom zajedno izgorilo je i nestalo 316 pehara od čega su 42 pripadala fudbalerima. Neki pehari koji su bili u prostorijama kluba na Marijin Dvoru su sačuvani i danas se nalaze u vitrinama plavog salona. Reintegracijom naselja Grbavica 19. marta 1996. godine, [[SD Željezničar]] je izvršio masivno obnavljanje kompletnog stadiona i okolnih pomoćnih terena i izgradnju drvene tribine na zapadu. Razrušen stadion, popaljene tribine i prekopan teren doveden je u red za prvi poslijeratni gradski derbi na stadionu Grbavica. Derbi je završen rezultatom 1-1, a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]].

==== Ljeto 2004. ====
Treća rekonstrukcija bila je u ljeto 2004. godine kada su u potpunosti obnovljene svlačionice i postavljene stolice na sjevernoj i južnoj tribini smanjujući tako ukupni kapacitet stadiona na 12.000 mjesta (9.135 stolica).

==== Reflektori ====
2008. godine, popravljeni su reflektori. Reflektori na stadionu Grbavica su nakon 4. septembra 1991. godine i utakmice s Veležom prvi put upaljeni na stadionu Grbavica 22. aprila 2009. godine, kada je Željezničar pobijedio Zrinjski rezultatom 1:0.

==== Evropska Grbavica ====
[[Datoteka:Željezničar football club fans.jpg|thumb|250xp|Atmosfera sa stadiona Grbavica]]

Dana 13. februara 2012. godine, nakon jakih snježnih padavina, se urušio krov lijeve strane zapadne tribine stadiona Grbavica. Iako je prijetilo urušavanje i desne strane natkrivene tribine, do toga nije došlo.

Početkom 2016. godine, započet je projekat renoviranja Stadiona Grbavica. Projekat renoviranja uključio je sanaciju mokrih čvorova na južnoj, zapadnoj i sjevernoj tribini, postavljanje krova na zapadnoj tribini, zamjenu oštećenih stolica na južnoj i sjevernoj tribini, potpunu rekonstrukciju novinarskih loža, kupovinu i postavljanje novog LED displeja te brendiranje Stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fkzeljeznicar.ba/zapoceo-projekat-renoviranja-stadiona-grbavica/18327/|title=Započeo projekat renoviranja Stadiona Grbavica|last=|first=|date=5. 2. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2016. godine, polaganjem kamena temeljca, počela je historijska gradnja istočne tribine Stadiona Grbavica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-polaganjem-kamena-temeljca-pocela-historijska-gradnja-istocne-tribine/23192/|title=FOTO: Polaganjem kamena temeljca počela historijska gradnja istočne tribine|last=|first=|date=16. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Izgradnju istočne tribine su u cijelosti financirali navijači i lokalni poduzeća. U akciju obnove stadiona priključili su se i mnogi nogometaši  kako Željezničara, tako i drugih klubova. [[Amar Osim]], [[Edin Džeko]], [[Vedad Ibišević]], [[Ibrahim Šehić]], [[Semir Štilić]], [[Mix Diskerud]], [[Savo Milošević]] su podržali ovaj projekat.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|title=Evropska Grbavica: Džeko, Šehić, Štilić i Osim donirali sredstva za 120 stolica|last=|first=|date=21. 3. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 3. 2016|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130632/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/savo-milosevic-posjetio-grbavicu-i-podrzao-evropski-projekat/19663/|title=Savo Milošević posjetio Grbavicu i podržao evropski projekat|last=|first=|date=18. 4. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/vedad-ibisevic-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23438/|title=Vedad Ibišević podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=5. 1. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/jedan-od-nas-reprezentativac-sad-a-mix-diskerud/24477/|title=Jedan od nas – reprezentativac SAD-a Mix Diskerud|last=|first=|date=11. 3. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
Projekat su prepoznali i fudbalski klubovi kao [[NK Široki Brijeg]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/gnk-dinamo-zagreb-podrzat-ce-izgradnju-istocne-tribine-stadiona-grbavica/23166/|title=GNK Dinamo Zagreb podržat će izgradnju istočne tribine Stadiona Grbavica|last=|first=|date=15. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/nk-siroki-brijeg-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23108/|title=NK Široki Brijeg podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=9. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Dana 1. aprila 2017. godine, zvanično je otvorena istočna tribina. [[FK Željezničar|Željezničar]] je ugostio ekipu tuzlanske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] u okviru [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.#1. kolo 2|1. kola Lige za prvaka]]. Počasni predsjednik FK Željezničar, [[Ivica Osim]], otvorio je novoizgrađenu istočnu tribinu, a Željezničar je pobjedio 4-2. Utakmicu je posmatralo preko 13.000 navijača, čime je oboren rekord posjećenosti u novijoj historiji stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-otvorena-istocna-tribina-oboren-rekord-grbavice/25557/|title=FOTO: Otvorena istočna tribina, oboren rekord Grbavice|last=|first=|date=2. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-hat-trick-lendrica-i-eurogol-stanica-za-novu-pobjedu-zelje-pred-punom-grbavicom/25533/|title=FOTO: Hat-trick Lendrića i eurogol Stanića za novu pobjedu Želje pred punom Grbavicom|last=|first=|date=1. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; ====
[[Datoteka:Stadion Grbavica East, April 2020.jpg|thumb|Istočna tribina]]

U maju 2018. su počeli radovi na zamjeni terena Stadiona Grbavica nakon 1976. godine. Radovi su podrazumijevali potpunu rekonstrukciju terena sa zamjenom sistema za drenažu, sistema za navodnjavanje, te postavljanje nove prirodne i vještačke trave. Pored toga, obavljen je i proces implantiranja hibridne trave, čime je Grbavica postala prvi stadion sa hibridnim terenom u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-posljednja-faza-radova-u-dolini-cupova/32762/|title=FOTO: Posljednja faza radova u Dolini ćupova|last=|first=|date=14. 7. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prvi-hybridni-teren-u-bosni-i-hercegovini/34011/|title=Prvi hybridni teren u Bosni i Hercegovini!|last=|first=|date=21. 9. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==== Nova Južna tribina ====
Uklanjanje starog objekta: U sklopu potpune modernizacije '''[[Stadion Grbavica|Stadiona Grbavica]],''' u julu 2025. godine započelo je rušenje stare konstrukcije. Tom prilikom je kultni semafor, koji se nalazio na vrhu Juga demontiran. Uklonjene su i stolice sa južne tribine i završile u srebreničkom Fudbalskom klubu Guber.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/|title=Općina Novo Sarajevo|website=novosarajevo.ba|access-date=2026-10-10}}&lt;/ref&gt;

Projekat se realizuje kao zajednička kapitalna investicija Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općine Novo Sarajevo i Vlade Kantona Sarajevo. Prvobitni ugovor iznosio je 4,7 miliona KM, ali je aneksima ugovora vrijednost investicije porasla na preko 5,7 miliona KM. 

Nova tribina je projektovana sa preko 5.000 sjedećih mjesta, čime bi ukupni kapacitet cijelog stadiona iznosio oko 20.000 sjedećih mjesta.

Izgradnjom ovog objekta stadion ispunjava ključne infrastrukturne uslove za prelazak u višu UEFA kategoriju standarda, što omogućava odigravanje zvaničnih utakmica reprezentacije BiH i grupnih faza UEFA klupskih takmičenja u Sarajevu. 

== Utakmice ==
Prva utakmica na novoizgrađenoj Grbavici odigrana je 13. septembra 1953. u okviru Druge lige zapad protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], Željezničar je pobjedio rezultatom 4-1.

Vjerovatno najznačajnija utakmica koju je Željezničar odigrao na Grbavici, je bila u sezoni 1984/85. U okviru polufinala [[kup UEFA]], 24. aprila 1985. Željezničar je pred rekordnih 25.000 navijača dočekao mađarski [[Videoton]]. Iako su golovima Bahtića i Ćurića bili u prednosti za nastup u finalu ovog evropskog takmičenja, u 87. minuti Cuhaji postiže gol za Videoton, što nije bilo dovoljno za prolaz u finale obzirom da je prvi meč pobjedio Videoton sa 3-1.&lt;ref name=Videoton /&gt;

Prvu evropsku utakmicu nakon rata u BiH na Grbavici odigrali su Željezničar i [[SS Pennarossa|Pennarossa]] iz [[San Marino|San Marina]], u okviru Kupa UEFA. Utakmica je odigrana 29. jula 2004. godine a završena je pobjedom Željezničara 4-0.

=== Godišnjice ===
* 15. august 1976., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-1 [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Utakmica odigrana za 55. rođendan Željezničara i 90. rođendan Arsenala. Golove su postigli MacDonald i Džemal Šerbo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/na-danasnji-dan-arsenal-gostovao-na-grbavici/11089/|title=Na današnji dan Arsenal gostovao na Grbavici|last=|first=|date=15. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 25. novembar 1981., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-0 [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]. U povodu proslave 60. godišnjice kluba.
* 2. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. Povodom 80. rođendana kluba, golove su dali Dželaludin Muharemović i Nermin Fatić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/plavi-vremeplov-zeljeznicar-wolfsburg/11113/|title=Plavi vremeplov: Željezničar – Wolfsburg|last=|first=|date=17. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[SK Sturm Graz|SK Sturm]]. Također povodom 80. rođendana. Strijelaz za domaće je bio Arsim Prepoli, a za goste Mariano Fernandez.
* 8. novembar 2011., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-2 [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. 90. godišnjica kluba. Za Želju gol je postigao [[Mirsad Bešlija]], dok je za reprezentaciju oba gola postigao [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |publisher=scsport.ba|author=scsport.ba |title=Željo odlično sparingovao Zmajevima |date=8. 11. 2011 |access-date=8. 11. 2011 |language=Bosnian |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406181748/http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |archive-date=6. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne utakmice ===
&lt;small&gt;Seniorske utakmice&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Date !!  !! Result !! !! Competition
|-
| 14. oktobar 1987 || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || 3–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988 - grupa 4|UEFA Euro 1988 - kvalifikacije]]
|-
| 15. august 2001 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]]|| Prijateljska utakmica 
|-
| 27. mart 2002 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 4–4 || {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 10. august 2010 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1–1 || {{ZD|KAT}} [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 7. oktobar 2017 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 3–4 || {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|| [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|2018 FIFA Svjetsko Prvenstvo - kvalifikacije]]
|-
| 15. oktobar 2018 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B]]
|-
| 23. mart 2019 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–1 || {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|UEFA Euro 2020 - kvalifikacije]]
|-
|}

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica, proljeće 2017. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]]
* [[FK Željezničar Sarajevo]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Grbavica Stadium}}
* [http://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion/ Stadion na Službenoj stranici FK Željezničara]
* [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/venue/ Karakteristike Stadiona Grbavica, soccerway.com]
* [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/stadion_grbavica Stadion Grbavica] na stadiumdb.com

{{Stadioni Premijer lige BiH}} 
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Stadioni u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]</text>
      <sha1>cz8f2chirboxo6wns9fp2n65vxqbpn8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934749</id>
      <parentid>3934702</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:37:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Hesojam|Hesojam]] ([[User talk:Hesojam|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bakir123|Bakir123]]</comment>
      <origin>3908021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17700" sha1="sv14on1pirr8wed5rihrlkzb448xvwp" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Grbavica
| nadimak              = Dolina ćupova
| slika                = [[Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|280px]]
| tekst                = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]]
| puni_naziv           =
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{Coord|43|50|48.278|N|18|23|14.065|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 1949.
| izgrađen             = 1953.
| otvoren              = 13. septembar 1953.
| renoviran            = 1968–1976, 2016–2020
| proširen             = 2016–2017, 2025–trenutno
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| operator             = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| površina             = Trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekt             = 
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 25.000 ([[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]–[[Videoton]], 24. april 1985.)&lt;ref name=Videoton&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prije-32-godine-zeljeznicar-igrao-polufinale-kupa-uefa/26071/|title=Prije 32 godine Željezničar igrao polufinale Kupa UEFA|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije            = 105m x 68m
| korisnici            = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (1953–1968, 1976–danas) &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (2017–danas)
}}

'''Stadion Grbavica''' je [[fudbal]]ski stadion u naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[FK Željezničar]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Službeno je otvoren 13. septembra 1953., kada je Željezničar ugostio ekipu [[HNK Šibenik|Šibenika]] koju je savladao rezultatom 4-1. Kapacitet iznosi 13.057 sjedećih mjesta, od čega nešto više od 10000 natkrivenih (sjever 5377, istok 4266, zapad 690). Među navijačima Željezničara stadion je poznat i kao &quot;Dolina ćupova&quot;.

== Stadion ==
Stadion Grbavica je lociran u sarajevskom naselju Grbavica po kojem je i dobio ime. Stadion je isključivo fudbalski, izgrađen u &quot;engleskom&quot; stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata.

Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a pridružili su im se i mnogi navijači, članovi kluba, prijatelji i mnogi drugi. Grbavica je tada imala samo jednu pravu tribinu, zapadnu koja je prenesena sa stadiona &quot;6. april&quot; sa [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin-Dvora]]. Za razliku od istočna i južne tribine koje su građene betonom, zapadna je bila drvena. U početku, to je bio višenamjenski stadion s atletskom stazom, koji je korišten za potrebe atletike, biciklizma i nogometa. Nakon rekonstrukcije od 1968-1976. godine, atletska staza je uklonjena a Grbavica postaje isključivo nogometni stadion.
13. septembra 1953. godine. stadion je službeno otvoren utakmicom 2. Savezne lige zapad SFRJ između Željezničara i Šibenika u kojoj je domaći tim slavio rezultatom 4-1.

U okviru Grbavice nalaze se i dva pomoćna terena na kojima svoje treninge održavaju prvotimci Željezničara i mlađe kategorije kluba. U zapadnoj tribini nalaze se prostorije fudbalskog kluba Željezničar.

=== Rekonstrukcije ===
==== 1968–1976 ====
Prvo veće renoviranje bilo je 30. juna 1968. kada je zatvoren za utakmice. Za to vrijeme, Željezničar je svoje utakmice igrao na stadionu Koševo. U tom periodu je klub došao i do prve titule, u sezoni [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/1972.|1971/1972]]. Obnavljanje je završeno 25. aprila 1976. godine kada se Željezničar vratio na stadion. Pored dva pomoćna terena, renovirane su još i svlačionice i klupske prostorije.

==== Izgradnja sjeverne tribine ====
Nova rekonstrukcija bila je 1986. kada je izgrađena i sjeverna tribina stadiona. Iako je tada postojao plan da se uradi kompletna rekonstrukcija stadiona, plan se nije realizovao. Nakon izgradnje sjevera, u oktobru 1987. [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] će odigrati prvu i jedinu utakmicu na ovom stadionu. Utakmica je odigrana protiv Sjeverne Irske, a Jugoslavija je pobjedila rezultatom 3-0. Stadion je tada imao oko 20.000 mjesta, od čega 500 sa stolicama na zapadnoj tribini.

==== Period rata u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Sarajevo 19.3.1996 war.JPG|mini|250px|Devastiran stadion za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]]]

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Grbavica je postala prva borbena linija, te je pretrpila oštećenja. Drvena tribina sa zapada je zapaljena, a dio stadiona je i miniran. Sa tribinom zajedno izgorilo je i nestalo 316 pehara od čega su 42 pripadala fudbalerima. Neki pehari koji su bili u prostorijama kluba na Marijin Dvoru su sačuvani i danas se nalaze u vitrinama plavog salona. Reintegracijom naselja Grbavica 19. marta 1996. godine, [[SD Željezničar]] je izvršio masivno obnavljanje kompletnog stadiona i okolnih pomoćnih terena i izgradnju drvene tribine na zapadu. Razrušen stadion, popaljene tribine i prekopan teren doveden je u red za prvi poslijeratni gradski derbi na stadionu Grbavica. Derbi je završen rezultatom 1-1, a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]].

==== Ljeto 2004. ====
Treća rekonstrukcija bila je u ljeto 2004. godine kada su u potpunosti obnovljene svlačionice i postavljene stolice na sjevernoj i južnoj tribini smanjujući tako ukupni kapacitet stadiona na 12.000 mjesta (9.135 stolica).

==== Reflektori ====
2008. godine, popravljeni su reflektori. Reflektori na stadionu Grbavica su nakon 4. septembra 1991. godine i utakmice s Veležom prvi put upaljeni na stadionu Grbavica 22. aprila 2009. godine, kada je Željezničar pobijedio Zrinjski rezultatom 1:0.

==== Evropska Grbavica ====
[[Datoteka:Željezničar football club fans.jpg|thumb|250xp|Atmosfera sa stadiona Grbavica]]

Dana 13. februara 2012. godine, nakon jakih snježnih padavina, se urušio krov lijeve strane zapadne tribine stadiona Grbavica. Iako je prijetilo urušavanje i desne strane natkrivene tribine, do toga nije došlo.

Početkom 2016. godine, započet je projekat renoviranja Stadiona Grbavica. Projekat renoviranja uključio je sanaciju mokrih čvorova na južnoj, zapadnoj i sjevernoj tribini, postavljanje krova na zapadnoj tribini, zamjenu oštećenih stolica na južnoj i sjevernoj tribini, potpunu rekonstrukciju novinarskih loža, kupovinu i postavljanje novog LED displeja te brendiranje Stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fkzeljeznicar.ba/zapoceo-projekat-renoviranja-stadiona-grbavica/18327/|title=Započeo projekat renoviranja Stadiona Grbavica|last=|first=|date=5. 2. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2016. godine, polaganjem kamena temeljca, počela je historijska gradnja istočne tribine Stadiona Grbavica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-polaganjem-kamena-temeljca-pocela-historijska-gradnja-istocne-tribine/23192/|title=FOTO: Polaganjem kamena temeljca počela historijska gradnja istočne tribine|last=|first=|date=16. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Izgradnju istočne tribine su u cijelosti financirali navijači i lokalni poduzeća. U akciju obnove stadiona priključili su se i mnogi nogometaši  kako Željezničara, tako i drugih klubova. [[Amar Osim]], [[Edin Džeko]], [[Vedad Ibišević]], [[Ibrahim Šehić]], [[Semir Štilić]], [[Mix Diskerud]], [[Savo Milošević]] su podržali ovaj projekat.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|title=Evropska Grbavica: Džeko, Šehić, Štilić i Osim donirali sredstva za 120 stolica|last=|first=|date=21. 3. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 3. 2016|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130632/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/savo-milosevic-posjetio-grbavicu-i-podrzao-evropski-projekat/19663/|title=Savo Milošević posjetio Grbavicu i podržao evropski projekat|last=|first=|date=18. 4. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/vedad-ibisevic-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23438/|title=Vedad Ibišević podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=5. 1. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/jedan-od-nas-reprezentativac-sad-a-mix-diskerud/24477/|title=Jedan od nas – reprezentativac SAD-a Mix Diskerud|last=|first=|date=11. 3. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
Projekat su prepoznali i fudbalski klubovi kao [[NK Široki Brijeg]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/gnk-dinamo-zagreb-podrzat-ce-izgradnju-istocne-tribine-stadiona-grbavica/23166/|title=GNK Dinamo Zagreb podržat će izgradnju istočne tribine Stadiona Grbavica|last=|first=|date=15. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/nk-siroki-brijeg-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23108/|title=NK Široki Brijeg podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=9. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. aprila 2017. godine, zvanično je otvorena istočna tribina. [[FK Željezničar|Željezničar]] je ugostio ekipu tuzlanske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] u okviru [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.#1. kolo 2|1. kola Lige za prvaka]]. Počasni predsjednik FK Željezničar, [[Ivica Osim]], otvorio je novoizgrađenu istočnu tribinu, a Željezničar je pobjedio 4-2. Utakmicu je posmatralo preko 13.000 navijača, čime je oboren rekord posjećenosti u novijoj historiji stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-otvorena-istocna-tribina-oboren-rekord-grbavice/25557/|title=FOTO: Otvorena istočna tribina, oboren rekord Grbavice|last=|first=|date=2. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-hat-trick-lendrica-i-eurogol-stanica-za-novu-pobjedu-zelje-pred-punom-grbavicom/25533/|title=FOTO: Hat-trick Lendrića i eurogol Stanića za novu pobjedu Želje pred punom Grbavicom|last=|first=|date=1. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Stadion Grbavica East, April 2020.jpg|thumb|Istočna tribina]]

U maju 2018. su počeli radovi na zamjeni terena Stadiona Grbavica nakon 1976. godine. Radovi su podrazumijevali potpunu rekonstrukciju terena sa zamjenom sistema za drenažu, sistema za navodnjavanje, te postavljanje nove prirodne i vještačke trave. Pored toga, obavljen je i proces implantiranja hibridne trave, čime je Grbavica postala prvi stadion sa hibridnim terenom u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-posljednja-faza-radova-u-dolini-cupova/32762/|title=FOTO: Posljednja faza radova u Dolini ćupova|last=|first=|date=14. 7. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prvi-hybridni-teren-u-bosni-i-hercegovini/34011/|title=Prvi hybridni teren u Bosni i Hercegovini!|last=|first=|date=21. 9. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Utakmice ==
Prva utakmica na novoizgrađenoj Grbavici odigrana je 13. septembra 1953. u okviru Druge lige zapad protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], Željezničar je pobjedio rezultatom 4-1.

Vjerovatno najznačajnija utakmica koju je Željezničar odigrao na Grbavici, je bila u sezoni 1984/85. U okviru polufinala [[kup UEFA]], 24. aprila 1985. Željezničar je pred rekordnih 25.000 navijača dočekao mađarski [[Videoton]]. Iako su golovima Bahtića i Ćurića bili u prednosti za nastup u finalu ovog evropskog takmičenja, u 87. minuti Cuhaji postiže gol za Videoton, što nije bilo dovoljno za prolaz u finale obzirom da je prvi meč pobjedio Videoton sa 3-1.&lt;ref name=Videoton /&gt;

Prvu evropsku utakmicu nakon rata u BiH na Grbavici odigrali su Željezničar i [[SS Pennarossa|Pennarossa]] iz [[San Marino|San Marina]], u okviru Kupa UEFA. Utakmica je odigrana 29. jula 2004. godine a završena je pobjedom Željezničara 4-0.

=== Godišnjice ===
* 15. august 1976., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-1 [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Utakmica odigrana za 55. rođendan Željezničara i 90. rođendan Arsenala. Golove su postigli MacDonald i Džemal Šerbo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/na-danasnji-dan-arsenal-gostovao-na-grbavici/11089/|title=Na današnji dan Arsenal gostovao na Grbavici|last=|first=|date=15. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 25. novembar 1981., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-0 [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]. U povodu proslave 60. godišnjice kluba.
* 2. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. Povodom 80. rođendana kluba, golove su dali Dželaludin Muharemović i Nermin Fatić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/plavi-vremeplov-zeljeznicar-wolfsburg/11113/|title=Plavi vremeplov: Željezničar – Wolfsburg|last=|first=|date=17. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[SK Sturm Graz|SK Sturm]]. Također povodom 80. rođendana. Strijelaz za domaće je bio Arsim Prepoli, a za goste Mariano Fernandez.
* 8. novembar 2011., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-2 [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. 90. godišnjica kluba. Za Želju gol je postigao [[Mirsad Bešlija]], dok je za reprezentaciju oba gola postigao [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |publisher=scsport.ba|author=scsport.ba |title=Željo odlično sparingovao Zmajevima |date=8. 11. 2011 |access-date=8. 11. 2011 |language=Bosnian |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406181748/http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |archive-date=6. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne utakmice ===
&lt;small&gt;Seniorske utakmice&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Date !!  !! Result !! !! Competition
|-
| 14. oktobar 1987 || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || 3–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988 - grupa 4|UEFA Euro 1988 - kvalifikacije]]
|-
| 15. august 2001 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]]|| Prijateljska utakmica 
|-
| 27. mart 2002 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 4–4 || {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 10. august 2010 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1–1 || {{ZD|KAT}} [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 7. oktobar 2017 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 3–4 || {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|| [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|2018 FIFA Svjetsko Prvenstvo - kvalifikacije]]
|-
| 15. oktobar 2018 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B]]
|-
| 23. mart 2019 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–1 || {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|UEFA Euro 2020 - kvalifikacije]]
|-
|}

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica, proljeće 2017. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]]
* [[FK Željezničar Sarajevo]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Grbavica Stadium}}
* [http://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion/ Stadion na Službenoj stranici FK Željezničara]
* [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/venue/ Karakteristike Stadiona Grbavica, soccerway.com]
* [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/stadion_grbavica Stadion Grbavica] na stadiumdb.com

{{Stadioni Premijer lige BiH}} 
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Stadioni u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]</text>
      <sha1>sv14on1pirr8wed5rihrlkzb448xvwp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934750</id>
      <parentid>3934749</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T10:13:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hesojamm</username>
        <id>186707</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodao sam odlomak za novu juznu tribinu</comment>
      <origin>3934750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19238" sha1="mcy7rn1qpld2ay197meiuu5te2v0xo4" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Grbavica
| nadimak              = Dolina ćupova
| slika                = [[Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|280px]]
| tekst                = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]]
| puni_naziv           =
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{Coord|43|50|48.278|N|18|23|14.065|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 1949.
| izgrađen             = 1953.
| otvoren              = 13. septembar 1953.
| renoviran            = 1968–1976, 2016–2020
| proširen             = 2016–2017, 2025–trenutno
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| operator             = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| površina             = Trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekt             = 
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 25.000 ([[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]–[[Videoton]], 24. april 1985.)&lt;ref name=Videoton&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prije-32-godine-zeljeznicar-igrao-polufinale-kupa-uefa/26071/|title=Prije 32 godine Željezničar igrao polufinale Kupa UEFA|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije            = 105m x 68m
| korisnici            = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (1953–1968, 1976–danas) &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (2017–danas)
}}

'''Stadion Grbavica''' je [[fudbal]]ski stadion u naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[FK Željezničar]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Službeno je otvoren 13. septembra 1953., kada je Željezničar ugostio ekipu [[HNK Šibenik|Šibenika]] koju je savladao rezultatom 4-1. Kapacitet iznosi 13.057 sjedećih mjesta, od čega nešto više od 10000 natkrivenih (sjever 5377, istok 4266, zapad 690). Među navijačima Željezničara stadion je poznat i kao &quot;Dolina ćupova&quot;.

== Stadion ==
Stadion Grbavica je lociran u sarajevskom naselju Grbavica po kojem je i dobio ime. Stadion je isključivo fudbalski, izgrađen u &quot;engleskom&quot; stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata.

Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a pridružili su im se i mnogi navijači, članovi kluba, prijatelji i mnogi drugi. Grbavica je tada imala samo jednu pravu tribinu, zapadnu koja je prenesena sa stadiona &quot;6. april&quot; sa [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin-Dvora]]. Za razliku od istočna i južne tribine koje su građene betonom, zapadna je bila drvena. U početku, to je bio višenamjenski stadion s atletskom stazom, koji je korišten za potrebe atletike, biciklizma i nogometa. Nakon rekonstrukcije od 1968-1976. godine, atletska staza je uklonjena a Grbavica postaje isključivo nogometni stadion.
13. septembra 1953. godine. stadion je službeno otvoren utakmicom 2. Savezne lige zapad SFRJ između Željezničara i Šibenika u kojoj je domaći tim slavio rezultatom 4-1.

U okviru Grbavice nalaze se i dva pomoćna terena na kojima svoje treninge održavaju prvotimci Željezničara i mlađe kategorije kluba. U zapadnoj tribini nalaze se prostorije fudbalskog kluba Željezničar.

=== Rekonstrukcije ===
==== 1968–1976 ====
Prvo veće renoviranje bilo je 30. juna 1968. kada je zatvoren za utakmice. Za to vrijeme, Željezničar je svoje utakmice igrao na stadionu Koševo. U tom periodu je klub došao i do prve titule, u sezoni [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/1972.|1971/1972]]. Obnavljanje je završeno 25. aprila 1976. godine kada se Željezničar vratio na stadion. Pored dva pomoćna terena, renovirane su još i svlačionice i klupske prostorije.

==== Izgradnja sjeverne tribine ====
Nova rekonstrukcija bila je 1986. kada je izgrađena i sjeverna tribina stadiona. Iako je tada postojao plan da se uradi kompletna rekonstrukcija stadiona, plan se nije realizovao. Nakon izgradnje sjevera, u oktobru 1987. [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] će odigrati prvu i jedinu utakmicu na ovom stadionu. Utakmica je odigrana protiv Sjeverne Irske, a Jugoslavija je pobjedila rezultatom 3-0. Stadion je tada imao oko 20.000 mjesta, od čega 500 sa stolicama na zapadnoj tribini.

==== Period rata u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Sarajevo 19.3.1996 war.JPG|mini|250px|Devastiran stadion za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]]]

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Grbavica je postala prva borbena linija, te je pretrpila oštećenja. Drvena tribina sa zapada je zapaljena, a dio stadiona je i miniran. Sa tribinom zajedno izgorilo je i nestalo 316 pehara od čega su 42 pripadala fudbalerima. Neki pehari koji su bili u prostorijama kluba na Marijin Dvoru su sačuvani i danas se nalaze u vitrinama plavog salona. Reintegracijom naselja Grbavica 19. marta 1996. godine, [[SD Željezničar]] je izvršio masivno obnavljanje kompletnog stadiona i okolnih pomoćnih terena i izgradnju drvene tribine na zapadu. Razrušen stadion, popaljene tribine i prekopan teren doveden je u red za prvi poslijeratni gradski derbi na stadionu Grbavica. Derbi je završen rezultatom 1-1, a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]].

==== Ljeto 2004. ====
Treća rekonstrukcija bila je u ljeto 2004. godine kada su u potpunosti obnovljene svlačionice i postavljene stolice na sjevernoj i južnoj tribini smanjujući tako ukupni kapacitet stadiona na 12.000 mjesta (9.135 stolica).

==== Reflektori ====
2008. godine, popravljeni su reflektori. Reflektori na stadionu Grbavica su nakon 4. septembra 1991. godine i utakmice s Veležom prvi put upaljeni na stadionu Grbavica 22. aprila 2009. godine, kada je Željezničar pobijedio Zrinjski rezultatom 1:0.

==== Evropska Grbavica ====
[[Datoteka:Željezničar football club fans.jpg|thumb|250xp|Atmosfera sa stadiona Grbavica]]

Dana 13. februara 2012. godine, nakon jakih snježnih padavina, se urušio krov lijeve strane zapadne tribine stadiona Grbavica. Iako je prijetilo urušavanje i desne strane natkrivene tribine, do toga nije došlo.

Početkom 2016. godine, započet je projekat renoviranja Stadiona Grbavica. Projekat renoviranja uključio je sanaciju mokrih čvorova na južnoj, zapadnoj i sjevernoj tribini, postavljanje krova na zapadnoj tribini, zamjenu oštećenih stolica na južnoj i sjevernoj tribini, potpunu rekonstrukciju novinarskih loža, kupovinu i postavljanje novog LED displeja te brendiranje Stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fkzeljeznicar.ba/zapoceo-projekat-renoviranja-stadiona-grbavica/18327/|title=Započeo projekat renoviranja Stadiona Grbavica|last=|first=|date=5. 2. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2016. godine, polaganjem kamena temeljca, počela je historijska gradnja istočne tribine Stadiona Grbavica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-polaganjem-kamena-temeljca-pocela-historijska-gradnja-istocne-tribine/23192/|title=FOTO: Polaganjem kamena temeljca počela historijska gradnja istočne tribine|last=|first=|date=16. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Izgradnju istočne tribine su u cijelosti financirali navijači i lokalni poduzeća. U akciju obnove stadiona priključili su se i mnogi nogometaši  kako Željezničara, tako i drugih klubova. [[Amar Osim]], [[Edin Džeko]], [[Vedad Ibišević]], [[Ibrahim Šehić]], [[Semir Štilić]], [[Mix Diskerud]], [[Savo Milošević]] su podržali ovaj projekat.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|title=Evropska Grbavica: Džeko, Šehić, Štilić i Osim donirali sredstva za 120 stolica|last=|first=|date=21. 3. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 3. 2016|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130632/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/savo-milosevic-posjetio-grbavicu-i-podrzao-evropski-projekat/19663/|title=Savo Milošević posjetio Grbavicu i podržao evropski projekat|last=|first=|date=18. 4. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/vedad-ibisevic-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23438/|title=Vedad Ibišević podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=5. 1. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/jedan-od-nas-reprezentativac-sad-a-mix-diskerud/24477/|title=Jedan od nas – reprezentativac SAD-a Mix Diskerud|last=|first=|date=11. 3. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
Projekat su prepoznali i fudbalski klubovi kao [[NK Široki Brijeg]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/gnk-dinamo-zagreb-podrzat-ce-izgradnju-istocne-tribine-stadiona-grbavica/23166/|title=GNK Dinamo Zagreb podržat će izgradnju istočne tribine Stadiona Grbavica|last=|first=|date=15. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/nk-siroki-brijeg-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23108/|title=NK Široki Brijeg podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=9. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. aprila 2017. godine, zvanično je otvorena istočna tribina. [[FK Željezničar|Željezničar]] je ugostio ekipu tuzlanske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] u okviru [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.#1. kolo 2|1. kola Lige za prvaka]]. Počasni predsjednik FK Željezničar, [[Ivica Osim]], otvorio je novoizgrađenu istočnu tribinu, a Željezničar je pobjedio 4-2. Utakmicu je posmatralo preko 13.000 navijača, čime je oboren rekord posjećenosti u novijoj historiji stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-otvorena-istocna-tribina-oboren-rekord-grbavice/25557/|title=FOTO: Otvorena istočna tribina, oboren rekord Grbavice|last=|first=|date=2. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-hat-trick-lendrica-i-eurogol-stanica-za-novu-pobjedu-zelje-pred-punom-grbavicom/25533/|title=FOTO: Hat-trick Lendrića i eurogol Stanića za novu pobjedu Želje pred punom Grbavicom|last=|first=|date=1. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Stadion Grbavica East, April 2020.jpg|thumb|Istočna tribina]]

U maju 2018. su počeli radovi na zamjeni terena Stadiona Grbavica nakon 1976. godine. Radovi su podrazumijevali potpunu rekonstrukciju terena sa zamjenom sistema za drenažu, sistema za navodnjavanje, te postavljanje nove prirodne i vještačke trave. Pored toga, obavljen je i proces implantiranja hibridne trave, čime je Grbavica postala prvi stadion sa hibridnim terenom u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-posljednja-faza-radova-u-dolini-cupova/32762/|title=FOTO: Posljednja faza radova u Dolini ćupova|last=|first=|date=14. 7. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prvi-hybridni-teren-u-bosni-i-hercegovini/34011/|title=Prvi hybridni teren u Bosni i Hercegovini!|last=|first=|date=21. 9. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

====== Nova južna tribina ======
Nova tribina je strukturalno i vizuelno u potpunosti spojena sa postojećom istočnom tribinom (izgrađenom 2017. godine). Konstruisana je sa savremenom nadstrešnicom bez stubova, čime je osigurana maksimalna vidljivost terena sa svakog sjedišta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/|title=Aktuelno {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=2026-10-11}}&lt;/ref&gt;

Zvanična izgradnja nove južne tribine stadiona Grbavica započela je 19. jula 2025. godine. Simbolično u ''19:21'' sati (što asocira na godinu osnivanja kluba 1921.) položen je kamen temeljac, čime je ozvaničen formalni početak građevinskih radova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/|title=Aktuelno {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=2026-10-11}}&lt;/ref&gt;

Nova tribina je projektovana sa preko '''5.000 sjedećih mjesta'''. Izgradnjom ovog objekta stadion ispunjava ključne infrastrukturne uslove za prelazak u višu UEFA kategoriju standarda, što omogućava odigravanje zvaničnih utakmica reprezentacije BiH i grupnih faza UEFA klupskih takmičenja u Sarajevu. To bi značilo da če čitav stadion imati oko 20.000 sjedećih mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/kada-pocinju-radovi-koliko-ce-trajati-i-kako-ce-izgledati-novi-jug-na-grbavici/222548|title=Kada počinju radovi, koliko će trajati i kako će izgledati novi Jug na Grbavici|website=faktor.ba|language=bs|access-date=2026-10-11}}&lt;/ref&gt;

== Utakmice ==
Prva utakmica na novoizgrađenoj Grbavici odigrana je 13. septembra 1953. u okviru Druge lige zapad protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], Željezničar je pobjedio rezultatom 4-1.

Vjerovatno najznačajnija utakmica koju je Željezničar odigrao na Grbavici, je bila u sezoni 1984/85. U okviru polufinala [[kup UEFA]], 24. aprila 1985. Željezničar je pred rekordnih 25.000 navijača dočekao mađarski [[Videoton]]. Iako su golovima Bahtića i Ćurića bili u prednosti za nastup u finalu ovog evropskog takmičenja, u 87. minuti Cuhaji postiže gol za Videoton, što nije bilo dovoljno za prolaz u finale obzirom da je prvi meč pobjedio Videoton sa 3-1.&lt;ref name=Videoton /&gt;

Prvu evropsku utakmicu nakon rata u BiH na Grbavici odigrali su Željezničar i [[SS Pennarossa|Pennarossa]] iz [[San Marino|San Marina]], u okviru Kupa UEFA. Utakmica je odigrana 29. jula 2004. godine a završena je pobjedom Željezničara 4-0.

=== Godišnjice ===
* 15. august 1976., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-1 [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Utakmica odigrana za 55. rođendan Željezničara i 90. rođendan Arsenala. Golove su postigli MacDonald i Džemal Šerbo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/na-danasnji-dan-arsenal-gostovao-na-grbavici/11089/|title=Na današnji dan Arsenal gostovao na Grbavici|last=|first=|date=15. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 25. novembar 1981., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-0 [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]. U povodu proslave 60. godišnjice kluba.
* 2. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. Povodom 80. rođendana kluba, golove su dali Dželaludin Muharemović i Nermin Fatić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/plavi-vremeplov-zeljeznicar-wolfsburg/11113/|title=Plavi vremeplov: Željezničar – Wolfsburg|last=|first=|date=17. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[SK Sturm Graz|SK Sturm]]. Također povodom 80. rođendana. Strijelaz za domaće je bio Arsim Prepoli, a za goste Mariano Fernandez.
* 8. novembar 2011., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-2 [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. 90. godišnjica kluba. Za Želju gol je postigao [[Mirsad Bešlija]], dok je za reprezentaciju oba gola postigao [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |publisher=scsport.ba|author=scsport.ba |title=Željo odlično sparingovao Zmajevima |date=8. 11. 2011 |access-date=8. 11. 2011 |language=Bosnian |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406181748/http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |archive-date=6. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne utakmice ===
&lt;small&gt;Seniorske utakmice&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Date !!  !! Result !! !! Competition
|-
| 14. oktobar 1987 || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || 3–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988 - grupa 4|UEFA Euro 1988 - kvalifikacije]]
|-
| 15. august 2001 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]]|| Prijateljska utakmica 
|-
| 27. mart 2002 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 4–4 || {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 10. august 2010 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1–1 || {{ZD|KAT}} [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 7. oktobar 2017 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 3–4 || {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|| [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|2018 FIFA Svjetsko Prvenstvo - kvalifikacije]]
|-
| 15. oktobar 2018 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B]]
|-
| 23. mart 2019 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–1 || {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|UEFA Euro 2020 - kvalifikacije]]
|-
|}

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica, proljeće 2017. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]]
* [[FK Željezničar Sarajevo]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Grbavica Stadium}}
* [http://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion/ Stadion na Službenoj stranici FK Željezničara]
* [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/venue/ Karakteristike Stadiona Grbavica, soccerway.com]
* [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/stadion_grbavica Stadion Grbavica] na stadiumdb.com

{{Stadioni Premijer lige BiH}} 
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Stadioni u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]</text>
      <sha1>mcy7rn1qpld2ay197meiuu5te2v0xo4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934751</id>
      <parentid>3934750</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T10:29:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hesojamm</username>
        <id>186707</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3934751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20491" sha1="mdx6yu2kykiltgi3gfs4gad9zgak9u0" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Grbavica
| nadimak              = Dolina ćupova
| slika                = [[Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|280px]]
| tekst                = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]]
| puni_naziv           =
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{Coord|43|50|48.278|N|18|23|14.065|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 1949.
| izgrađen             = 1953.
| otvoren              = 13. septembar 1953.
| renoviran            = 1968–1976, 2016–2020
| proširen             = 2016–2017, 2025–trenutno
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| operator             = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| površina             = Trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekt             = 
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 25.000 ([[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]–[[Videoton]], 24. april 1985.)&lt;ref name=Videoton&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prije-32-godine-zeljeznicar-igrao-polufinale-kupa-uefa/26071/|title=Prije 32 godine Željezničar igrao polufinale Kupa UEFA|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije            = 105m x 68m
| korisnici            = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (1953–1968, 1976–danas) &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (2017–danas)
}}

'''Stadion Grbavica''' je [[fudbal]]ski stadion u naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[FK Željezničar]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Službeno je otvoren 13. septembra 1953., kada je Željezničar ugostio ekipu [[HNK Šibenik|Šibenika]] koju je savladao rezultatom 4-1. Kapacitet iznosi 13.057 sjedećih mjesta, od čega nešto više od 10000 natkrivenih (sjever 5377, istok 4266, zapad 690). Među navijačima Željezničara stadion je poznat i kao &quot;Dolina ćupova&quot;.

== Stadion ==
Stadion Grbavica je lociran u sarajevskom naselju Grbavica po kojem je i dobio ime. Stadion je isključivo fudbalski, izgrađen u &quot;engleskom&quot; stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata.

Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a pridružili su im se i mnogi navijači, članovi kluba, prijatelji i mnogi drugi. Grbavica je tada imala samo jednu pravu tribinu, zapadnu koja je prenesena sa stadiona &quot;6. april&quot; sa [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin-Dvora]]. Za razliku od istočna i južne tribine koje su građene betonom, zapadna je bila drvena. U početku, to je bio višenamjenski stadion s atletskom stazom, koji je korišten za potrebe atletike, biciklizma i nogometa. Nakon rekonstrukcije od 1968-1976. godine, atletska staza je uklonjena a Grbavica postaje isključivo nogometni stadion.
13. septembra 1953. godine. stadion je službeno otvoren utakmicom 2. Savezne lige zapad SFRJ između Željezničara i Šibenika u kojoj je domaći tim slavio rezultatom 4-1.

U okviru Grbavice nalaze se i dva pomoćna terena na kojima svoje treninge održavaju prvotimci Željezničara i mlađe kategorije kluba. U zapadnoj tribini nalaze se prostorije fudbalskog kluba Željezničar.

=== Rekonstrukcije ===
==== 1968–1976 ====
Prvo veće renoviranje bilo je 30. juna 1968. kada je zatvoren za utakmice. Za to vrijeme, Željezničar je svoje utakmice igrao na stadionu Koševo. U tom periodu je klub došao i do prve titule, u sezoni [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/1972.|1971/1972]]. Obnavljanje je završeno 25. aprila 1976. godine kada se Željezničar vratio na stadion. Pored dva pomoćna terena, renovirane su još i svlačionice i klupske prostorije.

==== Izgradnja sjeverne tribine ====
Nova rekonstrukcija bila je 1986. kada je izgrađena i sjeverna tribina stadiona. Iako je tada postojao plan da se uradi kompletna rekonstrukcija stadiona, plan se nije realizovao. Nakon izgradnje sjevera, u oktobru 1987. [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] će odigrati prvu i jedinu utakmicu na ovom stadionu. Utakmica je odigrana protiv Sjeverne Irske, a Jugoslavija je pobjedila rezultatom 3-0. Stadion je tada imao oko 20.000 mjesta, od čega 500 sa stolicama na zapadnoj tribini.

==== Period rata u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Sarajevo 19.3.1996 war.JPG|mini|250px|Devastiran stadion za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]]]

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Grbavica je postala prva borbena linija, te je pretrpila oštećenja. Drvena tribina sa zapada je zapaljena, a dio stadiona je i miniran. Sa tribinom zajedno izgorilo je i nestalo 316 pehara od čega su 42 pripadala fudbalerima. Neki pehari koji su bili u prostorijama kluba na Marijin Dvoru su sačuvani i danas se nalaze u vitrinama plavog salona. Reintegracijom naselja Grbavica 19. marta 1996. godine, [[SD Željezničar]] je izvršio masivno obnavljanje kompletnog stadiona i okolnih pomoćnih terena i izgradnju drvene tribine na zapadu. Razrušen stadion, popaljene tribine i prekopan teren doveden je u red za prvi poslijeratni gradski derbi na stadionu Grbavica. Derbi je završen rezultatom 1-1, a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]].

==== Ljeto 2004. ====
Treća rekonstrukcija bila je u ljeto 2004. godine kada su u potpunosti obnovljene svlačionice i postavljene stolice na sjevernoj i južnoj tribini smanjujući tako ukupni kapacitet stadiona na 12.000 mjesta (9.135 stolica).

==== Reflektori ====
2008. godine, popravljeni su reflektori. Reflektori na stadionu Grbavica su nakon 4. septembra 1991. godine i utakmice s Veležom prvi put upaljeni na stadionu Grbavica 22. aprila 2009. godine, kada je Željezničar pobijedio Zrinjski rezultatom 1:0.

==== Evropska Grbavica ====
[[Datoteka:Željezničar football club fans.jpg|thumb|250xp|Atmosfera sa stadiona Grbavica]]

Dana 13. februara 2012. godine, nakon jakih snježnih padavina, se urušio krov lijeve strane zapadne tribine stadiona Grbavica. Iako je prijetilo urušavanje i desne strane natkrivene tribine, do toga nije došlo.

Početkom 2016. godine, započet je projekat renoviranja Stadiona Grbavica. Projekat renoviranja uključio je sanaciju mokrih čvorova na južnoj, zapadnoj i sjevernoj tribini, postavljanje krova na zapadnoj tribini, zamjenu oštećenih stolica na južnoj i sjevernoj tribini, potpunu rekonstrukciju novinarskih loža, kupovinu i postavljanje novog LED displeja te brendiranje Stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fkzeljeznicar.ba/zapoceo-projekat-renoviranja-stadiona-grbavica/18327/|title=Započeo projekat renoviranja Stadiona Grbavica|last=|first=|date=5. 2. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2016. godine, polaganjem kamena temeljca, počela je historijska gradnja istočne tribine Stadiona Grbavica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-polaganjem-kamena-temeljca-pocela-historijska-gradnja-istocne-tribine/23192/|title=FOTO: Polaganjem kamena temeljca počela historijska gradnja istočne tribine|last=|first=|date=16. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Izgradnju istočne tribine su u cijelosti financirali navijači i lokalni poduzeća. U akciju obnove stadiona priključili su se i mnogi nogometaši  kako Željezničara, tako i drugih klubova. [[Amar Osim]], [[Edin Džeko]], [[Vedad Ibišević]], [[Ibrahim Šehić]], [[Semir Štilić]], [[Mix Diskerud]], [[Savo Milošević]] su podržali ovaj projekat.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|title=Evropska Grbavica: Džeko, Šehić, Štilić i Osim donirali sredstva za 120 stolica|last=|first=|date=21. 3. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 3. 2016|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130632/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/savo-milosevic-posjetio-grbavicu-i-podrzao-evropski-projekat/19663/|title=Savo Milošević posjetio Grbavicu i podržao evropski projekat|last=|first=|date=18. 4. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/vedad-ibisevic-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23438/|title=Vedad Ibišević podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=5. 1. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/jedan-od-nas-reprezentativac-sad-a-mix-diskerud/24477/|title=Jedan od nas – reprezentativac SAD-a Mix Diskerud|last=|first=|date=11. 3. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
Projekat su prepoznali i fudbalski klubovi kao [[NK Široki Brijeg]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/gnk-dinamo-zagreb-podrzat-ce-izgradnju-istocne-tribine-stadiona-grbavica/23166/|title=GNK Dinamo Zagreb podržat će izgradnju istočne tribine Stadiona Grbavica|last=|first=|date=15. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/nk-siroki-brijeg-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23108/|title=NK Široki Brijeg podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=9. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. aprila 2017. godine, zvanično je otvorena istočna tribina. [[FK Željezničar|Željezničar]] je ugostio ekipu tuzlanske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] u okviru [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.#1. kolo 2|1. kola Lige za prvaka]]. Počasni predsjednik FK Željezničar, [[Ivica Osim]], otvorio je novoizgrađenu istočnu tribinu, a Željezničar je pobjedio 4-2. Utakmicu je posmatralo preko 13.000 navijača, čime je oboren rekord posjećenosti u novijoj historiji stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-otvorena-istocna-tribina-oboren-rekord-grbavice/25557/|title=FOTO: Otvorena istočna tribina, oboren rekord Grbavice|last=|first=|date=2. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-hat-trick-lendrica-i-eurogol-stanica-za-novu-pobjedu-zelje-pred-punom-grbavicom/25533/|title=FOTO: Hat-trick Lendrića i eurogol Stanića za novu pobjedu Želje pred punom Grbavicom|last=|first=|date=1. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Stadion Grbavica East, April 2020.jpg|thumb|Istočna tribina]]

U maju 2018. su počeli radovi na zamjeni terena Stadiona Grbavica nakon 1976. godine. Radovi su podrazumijevali potpunu rekonstrukciju terena sa zamjenom sistema za drenažu, sistema za navodnjavanje, te postavljanje nove prirodne i vještačke trave. Pored toga, obavljen je i proces implantiranja hibridne trave, čime je Grbavica postala prvi stadion sa hibridnim terenom u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-posljednja-faza-radova-u-dolini-cupova/32762/|title=FOTO: Posljednja faza radova u Dolini ćupova|last=|first=|date=14. 7. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prvi-hybridni-teren-u-bosni-i-hercegovini/34011/|title=Prvi hybridni teren u Bosni i Hercegovini!|last=|first=|date=21. 9. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

====== Nova južna tribina ======
Nova tribina je strukturalno i vizuelno u potpunosti spojena sa postojećom istočnom tribinom (izgrađenom 2017. godine). Konstruisana je sa savremenom nadstrešnicom bez stubova, čime je osigurana maksimalna vidljivost terena sa svakog sjedišta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/|title=Aktuelno {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=2026-10-11}}&lt;/ref&gt;

Zvanična izgradnja nove južne tribine stadiona Grbavica započela je 19. jula 2025. godine. Simbolično u ''19:21'' sati (što asocira na godinu osnivanja kluba 1921.) položen je kamen temeljac, čime je ozvaničen formalni početak građevinskih radova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/|title=Aktuelno {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=2026-10-11}}&lt;/ref&gt;

Nova tribina je projektovana sa preko '''5.000 sjedećih mjesta'''. Izgradnjom ovog objekta stadion ispunjava ključne infrastrukturne uslove za prelazak u višu [[UEFA]] kategoriju standarda, što omogućava odigravanje zvaničnih utakmica reprezentacije BiH i grupnih faza [[UEFA]] klupskih takmičenja u Sarajevu. To bi značilo da če čitav stadion imati oko 20.000 sjedećih mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/kada-pocinju-radovi-koliko-ce-trajati-i-kako-ce-izgledati-novi-jug-na-grbavici/222548|title=Kada počinju radovi, koliko će trajati i kako će izgledati novi Jug na Grbavici|website=faktor.ba|language=bs|access-date=2026-10-11}}&lt;/ref&gt;

== Utakmice ==
Prva utakmica na novoizgrađenoj Grbavici odigrana je 13. septembra 1953. u okviru Druge lige zapad protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], Željezničar je pobjedio rezultatom 4-1.

Vjerovatno najznačajnija utakmica koju je Željezničar odigrao na Grbavici, je bila u sezoni 1984/85. U okviru polufinala [[kup UEFA]], 24. aprila 1985. Željezničar je pred rekordnih 25.000 navijača dočekao mađarski [[Videoton]]. Iako su golovima Bahtića i Ćurića bili u prednosti za nastup u finalu ovog evropskog takmičenja, u 87. minuti Cuhaji postiže gol za Videoton, što nije bilo dovoljno za prolaz u finale obzirom da je prvi meč pobjedio Videoton sa 3-1.&lt;ref name=Videoton /&gt;

Prvi poslijeratni sarajevski derbi, odigran 2. maja 1996. godine na Stadionu Grbavica protiv gradskog rivala Sarajeva, predstavlja jedan od najvažnijih i najemotivnijih sportskih događaja u istoriji Bosne i Hercegovine. Odigran je samo 44 dana nakon reintegracije naselja Grbavica (19. marta 1996.), čime je ozvaničen povratak FK Željezničar u svoj dom nakon četverogodišnje opsade. Stadion Grbavica, pred oko 20.000 gledalaca. Kapacitet je bio maksimalno popunjen, a ljudi su stajali na porušenim i nagorenim dijelovima tribina. Počasni početni udarac na utakmici izveo je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, [[Alija Izetbegović]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/imgres?q=prvi%20poslijeratni%20derbi%20sarajev&amp;imgurl=https://balkans.aljazeera.net/wp-content/uploads/2018/05/ustupljena_ulaznica.jpg?resize=720%252C513&amp;quality=80&amp;imgrefurl=https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/5/2/prvi-poslijeratni-derbi-na-grbavici-simbol-otpora-sarajeva&amp;docid=EHwR44qJ0Q1bGM&amp;tbnid=ea-TlHAp8EZrVM&amp;vet=12ahUKEwihldHp4LGXAxU6-QIHHZCnJWIQnPAOegUImAEQAA..i&amp;w=720&amp;h=513&amp;hcb=2&amp;ved=2ahUKEwihldHp4LGXAxU6-QIHHZCnJWIQnPAOegUImAEQAA|title=balkans.aljazeera.net|website=balkans.aljazeera.net|language=bs-US|access-date=2026-10-11}}&lt;/ref&gt;

Prvu evropsku utakmicu nakon rata u BiH na Grbavici odigrali su Željezničar i [[SS Pennarossa|Pennarossa]] iz [[San Marino|San Marina]], u okviru Kupa UEFA. Utakmica je odigrana 29. jula 2004. godine a završena je pobjedom Željezničara 4-0.

=== Godišnjice ===
* 15. august 1976., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-1 [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Utakmica odigrana za 55. rođendan Željezničara i 90. rođendan Arsenala. Golove su postigli MacDonald i Džemal Šerbo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/na-danasnji-dan-arsenal-gostovao-na-grbavici/11089/|title=Na današnji dan Arsenal gostovao na Grbavici|last=|first=|date=15. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 25. novembar 1981., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-0 [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]. U povodu proslave 60. godišnjice kluba.
* 2. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. Povodom 80. rođendana kluba, golove su dali Dželaludin Muharemović i Nermin Fatić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/plavi-vremeplov-zeljeznicar-wolfsburg/11113/|title=Plavi vremeplov: Željezničar – Wolfsburg|last=|first=|date=17. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[SK Sturm Graz|SK Sturm]]. Također povodom 80. rođendana. Strijelaz za domaće je bio Arsim Prepoli, a za goste Mariano Fernandez.
* 8. novembar 2011., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-2 [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. 90. godišnjica kluba. Za Želju gol je postigao [[Mirsad Bešlija]], dok je za reprezentaciju oba gola postigao [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |publisher=scsport.ba|author=scsport.ba |title=Željo odlično sparingovao Zmajevima |date=8. 11. 2011 |access-date=8. 11. 2011 |language=Bosnian |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406181748/http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |archive-date=6. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne utakmice ===
&lt;small&gt;Seniorske utakmice&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Date !!  !! Result !! !! Competition
|-
| 14. oktobar 1987 || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || 3–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988 - grupa 4|UEFA Euro 1988 - kvalifikacije]]
|-
| 15. august 2001 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]]|| Prijateljska utakmica 
|-
| 27. mart 2002 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 4–4 || {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 10. august 2010 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1–1 || {{ZD|KAT}} [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 7. oktobar 2017 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 3–4 || {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|| [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|2018 FIFA Svjetsko Prvenstvo - kvalifikacije]]
|-
| 15. oktobar 2018 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B]]
|-
| 23. mart 2019 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–1 || {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|UEFA Euro 2020 - kvalifikacije]]
|-
|}

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica, proljeće 2017. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]]
* [[FK Željezničar Sarajevo]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Grbavica Stadium}}
* [http://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion/ Stadion na Službenoj stranici FK Željezničara]
* [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/venue/ Karakteristike Stadiona Grbavica, soccerway.com]
* [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/stadion_grbavica Stadion Grbavica] na stadiumdb.com

{{Stadioni Premijer lige BiH}} 
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Stadioni u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]</text>
      <sha1>mdx6yu2kykiltgi3gfs4gad9zgak9u0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Matrica (matematika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60231</id>
    <revision>
      <id>3934707</id>
      <parentid>3929336</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T15:43:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16627" sha1="c2f423myzqgv5jshwvjtjiaqduhjwo3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
U [[matematika|matematici]], '''matrica''' je pravougaona tabela [[broj]]eva, ili općenito, tabela koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu sabirati i množiti.

Matrice se koriste za opisivanje [[sistem linearnih jednačina|linearnih jednačina]], za praćenje [[koeficijent|koeficijenata]] [[linearna transformacija|linearnih transformacija]], kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra. Matrice se mogu sabirati, množiti i razlagati na razne načine, što ih čini ključnim konceptom u [[linearna algebra|linearnoj algebri]] i [[teorija matrica|teoriji matrica]].
[[Datoteka:Matrix.png|mini|350p|desno|Organizacija matrice]]

== Definicije i notacije ==
Horizontalne se linije u matrici zovu '''retcima''', a vertikalne '''stupcima''' matrice. Matrica sa ''m'' redaka i ''n'' stupaca se naziva ''m''-sa-''n'' matricom (kaže se i zapisuje da je '''formata''' ''m''×''n'') a ''m'' i ''n'' su '''dimenzije''' matrice.

Član matrice ''A'' koji se nalazi u ''i''-tom retku i ''j''-tom stupcu se naziva (''i'',''j'')-ti član matrice ''A''. Ovo se zapisuje kao ''A''&lt;sub&gt;i,j&lt;/sub&gt; ili ''A''[''i,j'']. Uvijek se prvo naznačuje redak, pa stupac.

Često se piše &lt;math&gt;A:=(a_{i,j})_{m \times n}&lt;/math&gt; kako bi se definirala ''m'' × ''n'' matrica ''A'' čiji se svaki član ''A''[''i,j''] naziva ''a''&lt;sub&gt;''i,j''&lt;/sub&gt; za sve 1 ≤ ''i'' ≤ ''m'' i 1 ≤ ''j'' ≤ ''n''. Međutim, konvencija da ''i'' i ''j'' počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule, u kom slučaju imamo 0 ≤ ''i'' ≤ ''m'' − 1 i 0 ≤ ''j'' ≤ ''n'' − 1.

Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo [[vektor]]om, i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. 1 × ''n'' matrica (jedan redak i ''n'' stupaca) se naziva ''vektor redak'', a ''m'' × 1 matrica (jedan stupac i ''m'' redaka) se naziva ''vektor stupac''.

Matrice imaju oblik &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39492 |title=matrica |access-date=8. 5. 2016 |archive-date=10. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160910140749/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39492 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

&lt;math&gt;\begin{bmatrix}
  a_{11}     &amp; a_{12}&amp; \cdots &amp; a_{1n}      \\
  \vdots &amp; \vdots &amp; \vdots \\ 
  a_{m1} &amp; a_{m2}  &amp; \cdots &amp; a_{m n}
\end{bmatrix}&lt;/math&gt;

Za matricu koja ima m redova i n kolona, kaže se da je tipa &lt;math&gt;m \times n&lt;/math&gt;.

Za matricu  koja je &lt;math&gt;m \times n&lt;/math&gt; tipa  kažemo da je '''pravougaona matrica'''.

Za matricu kod koje je broj redova jednak broju kolona tj  &lt;math&gt;m= n&lt;/math&gt;,  kažemo da je '''kvadratna matrica''' reda &lt;math&gt;n&lt;/math&gt;.

Elementi [[kvadratne matrice]] &lt;math&gt;n \times n&lt;/math&gt; (reda n)    &lt;math&gt;a_{11},\ a_{22},...,a_{nn}&lt;/math&gt;  čine glavnu dijagonalu matrice.

Matrica &lt;math&gt;m\times n&lt;/math&gt; se označava sa  &lt;math&gt;\begin{vmatrix}
  a_{ij}
\end{vmatrix}_{n,n}&lt;/math&gt;
;Primjer
Matrica

: &lt;math&gt;A = \begin{bmatrix}
1 &amp; 2 &amp; 3 \\
1 &amp; 2 &amp; 7 \\
4&amp;9&amp;2 \\
6&amp;0&amp;5\end{bmatrix}&lt;/math&gt;

je 4×3 matrica. Element ''A''[2,3] ili ''a''&lt;sub&gt;2,3&lt;/sub&gt; je 7.

Matrica
: &lt;math&gt; R = \begin{bmatrix} 1 &amp; 2 &amp; 3 &amp; 4 &amp; 5 &amp; 6 &amp; 7 &amp; 8 &amp; 9 \end{bmatrix} &lt;/math&gt;

je 1×9 matrica, ili vektor redak sa 9 elemenata.

Kvadratna matrica kod  koje su svi elementi ispod ili iznad [[glavna dijagonala matrice|glavne dijagonale]] jednaki nuli  je '''trouglasta matrica''' Može biti '''gornja trouglasta''' ako je  &lt;math&gt;a_{ij}= 0&lt;/math&gt; za &lt;math&gt;i &gt; j&lt;/math&gt; i   '''donja trouglasta''' ako je  &lt;math&gt;a_{ij}= 0&lt;/math&gt; za &lt;math&gt;i &lt;j&lt;/math&gt;

Kvadratna matrica, čiji su svi elementi van glavne dijagonale jednaki nuli zove se '''dijagonalna matrica'''. &lt;math&gt;a_{ij}= 0&lt;/math&gt; za &lt;math&gt;i\ne j&lt;/math&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Vrsta matrice !! matrica reda &lt;math&gt;n = 3&lt;/math&gt;
|-
| Dijagonalna matrica || style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;math&gt;
      \begin{bmatrix}
           a_{11} &amp; 0 &amp; 0 \\
           0 &amp; a_{22} &amp; 0 \\
           0 &amp; 0 &amp; a_{33} \\
      \end{bmatrix}
  &lt;/math&gt;
|-
| donja trouglasta matrica || style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;math&gt;
      \begin{bmatrix}
           a_{11} &amp; 0 &amp; 0 \\
           a_{21} &amp; a_{22} &amp; 0 \\
           a_{31} &amp; a_{32} &amp; a_{33} \\
      \end{bmatrix}
  &lt;/math&gt;
|-
| gornja trouglasta matrica || style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;math&gt;
      \begin{bmatrix}
           a_{11} &amp; a_{12} &amp; a_{13} \\
           0 &amp; a_{22} &amp; a_{23} \\
           0 &amp; 0 &amp; a_{33} \\
      \end{bmatrix}
  &lt;/math&gt;
|}

Dijagonalna matrica čiji su svi elementi na glavnoj dijagonali međusobno jednaki, naziva se '''skalarna matrica'''. &lt;math&gt;a_{11}=a_{22}=...=a_{nn}&lt;/math&gt;

Dijagonalna matrica čiji su svi elementi na glavnoj dijagonali jednaki jedinici, naziva se '''jedinična matrica''' (ili identična matrica) i obiljeležava se sa I tj &lt;math&gt;a_{11}=a_{22}=...a_{nn}=1&lt;/math&gt;
;Primjer
&lt;math&gt;
\begin{bmatrix}
         1 &amp; 0 &amp; 0 \\
           0 &amp; 1 &amp; 0 \\
           0 &amp; 0 &amp; 1
      \end{bmatrix}&lt;/math&gt;
je jedinična matrica tipa &lt;math&gt;3 \times  3
&lt;/math&gt;

Matrica &lt;math&gt;B&lt;/math&gt; je '''podmatrica''' ili submatrica matrice &lt;math&gt;A&lt;/math&gt;, ako izostavljanjem nekih vrsta i kolona  matrice &lt;math&gt;A&lt;/math&gt; možemo dobiti matricu &lt;math&gt;B&lt;/math&gt;.

Neka je &lt;math&gt;A&lt;/math&gt; matrica tipa &lt;math&gt;m\times n&lt;/math&gt;  '''komatrica''' matrice A je njena podmatrica koja nastaje uklanjanjem i-tog reda i j-te kolone matrice A i obilježavamo je sa &lt;math&gt;A_{i,j}&lt;/math&gt;.

== Sabiranje i množenje matrica ==

=== Sabiranje ===
Ako su date matrice ''A'' i ''B'', dimenzija ''m''-sa-''n'', njihov '''zbir''' ''A + B'' je ''m''-sa-''n'' matrica, izračunata [[sabiranje]]m odgovarajućih elemenata (t.j. (''A + B'')[''i, j''] = ''A''[''i, j''] + ''B''[''i,&amp;nbsp;j''] ). Naprimjer:

: &lt;math&gt;
  \begin{bmatrix}
    1 &amp; 3 &amp; 2 \\
    1 &amp; 0 &amp; 0 \\
    1 &amp; 2 &amp; 2
  \end{bmatrix}
+
  \begin{bmatrix}
    0 &amp; 0 &amp; 5 \\
    7 &amp; 5 &amp; 0 \\
    2 &amp; 1 &amp; 1
  \end{bmatrix}
=
  \begin{bmatrix}
    1+0 &amp; 3+0 &amp; 2+5 \\
    1+7 &amp; 0+5 &amp; 0+0 \\
    1+2 &amp; 2+1 &amp; 2+1
  \end{bmatrix}
=
  \begin{bmatrix}
    1 &amp; 3 &amp; 7 \\
    8 &amp; 5 &amp; 0 \\
    3 &amp; 3 &amp; 3
  \end{bmatrix}
&lt;/math&gt;
;Primjer
Neka je

&lt;math&gt;A=\begin{bmatrix}
    2 &amp; 3 &amp; 1 \\
   -2 &amp; 1 &amp; 2
  \end{bmatrix} \&amp;  \ B=\begin{bmatrix}
    1 &amp; 2 &amp; 0 \\
1 &amp; -3 &amp; 4
  \end{bmatrix}&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;A+B=\begin{bmatrix}
    3 &amp; 5 &amp; 1 \\
-1 &amp; -2 &amp; 6
  \end{bmatrix}=B+A&lt;/math&gt;
;Osobine
#&lt;math&gt;A+B=B+A&lt;/math&gt;  [[komutativnost]]
#&lt;math&gt;(A+B)+C=A+(B+C)&lt;/math&gt; [[asocijativnost]]
#&lt;math&gt;A+0=0+A=A&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;(A+B)^T=A^T+B^T&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Matrix |title=Matrix |archive-url=https://web.archive.org/web/20150522130539/http://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Matrix |archive-date=22. 5. 2015 |access-date=8. 5. 2016 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Množenje skalarom ===
Ako uzmemo matricu ''A'' i broj ''c'', '''skalarni produkt''' ''cA'' se računa množenjem [[skalar]]om ''c'' svakog elementa ''A'' (t.j. (''cA'')[''i'', ''j''] = ''cA''[''i'', ''j''] ). Naprimjer:

: &lt;math&gt;2
  \begin{bmatrix}
    1 &amp; 8 &amp; -3 \\
    4 &amp; -2 &amp; 5
  \end{bmatrix}
=
  \begin{bmatrix}
    2\cdot 1 &amp; 2\cdot 8 &amp; 2\cdot (-3) \\
    2\cdot 4 &amp; 2\cdot (-2) &amp; 2\cdot 5
  \end{bmatrix}
=
  \begin{bmatrix}
    2 &amp; 16 &amp; -6 \\
    8 &amp; -4 &amp; 10
  \end{bmatrix}
&lt;/math&gt;

Operacije sabiranja i množenja skalarom pretvaraju skup M(''m'', ''n'', '''R''') svih ''m''-sa-''n'' matrica sa realnim članovima u realni [[vektorski prostor]] dimenzije ''mn''.
;Osobine
#&lt;math&gt;m(nA)=(mn)A&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;(m+n)A=mA+nA &lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;IA=AI=A &lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;A0=0A=0&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://element.hr/artikli/file/1310 |title=&amp;#91;&amp;#91;Množenje{{!}}množenja&amp;#93;&amp;#93; skalara s matricom |access-date=8. 5. 2016 |archive-date=27. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140627055910/http://element.hr/artikli/file/1310 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Množenje matrica ===
'''Množenje''' dvije matrice je dobro definisano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice. Ako je ''A'' matrica dimenzija ''m''-sa-''n'', a ''B'' je matrica dimenzija ''n''-sa-''p'', tada je njihov '''proizvod''' ''AB'' matrica dimenzija ''m''-sa-''p'' (''m'' redaka, ''p'' stupaca) dat formulom:

&lt;!--------------------------------------------------------------------------------&gt;
&lt;!--  NOTE: \,\! forces PNG display instead of HTML. This makes the display of  --&gt;
&lt;!--  the equation match the PNG-by-default matrices. Please do not remove it.  --&gt;
&lt;!--------------------------------------------------------------------------------&gt;
:&lt;math&gt;\,\!
    (AB)[i,j] = A[i,1]  B[1,j] + A[i,2]  B[2,j] + ... + A[i,n]  B[n,j]
&lt;/math&gt;
 
za svaki par ''i'' i ''j''.

Na primjer:

: &lt;math&gt;
    \begin{bmatrix}
        1 &amp; 0 &amp; 2 \\
       -1 &amp; 3 &amp; 1 \\
    \end{bmatrix}
\cdot
    \begin{bmatrix}
        3 &amp; 1 \\
        2 &amp; 1 \\
        1 &amp; 0 \\
    \end{bmatrix}
=
    \begin{bmatrix}

        ( 1 \cdot 3  +  0 \cdot 2  +  2 \cdot 1)
      &amp; ( 1 \cdot 1  +  0 \cdot 1  +  2 \cdot 0) \\

        ((-1) \cdot 3  +  3 \cdot 2  +  1 \cdot 1)
      &amp; ((-1) \cdot 1  +  3 \cdot 1  +  1 \cdot 0) \\

    \end{bmatrix}
&lt;/math&gt;

:::::::: &lt;math&gt;
=
    \begin{bmatrix}
        5 &amp; 1 \\
        4 &amp; 2 \\
    \end{bmatrix}
&lt;/math&gt;

[[Množenje]] matrica ima sljedeće osobine:
* (''AB'')''C'' = ''A''(''BC'') za sve ''k''-sa-''m'' matrice ''A'', ''m''-sa-''n'' matrice ''B'' i ''n''-sa-''p'' matrice ''C'' (asocijativnost).
* (''A + B'')''C'' = ''AC'' + ''BC'' za sve ''m''-sa-''n'' matrice ''A'' i ''B'' i ''n''-sa-''k'' matrice ''C'' (desna distributivnost).
* ''C''(''A + B'') = ''CA'' + ''CB'' za sve ''m''-sa-''n'' matrice ''A'' i ''B'' i ''k''-sa-''m'' matrice ''C'' (lijeva distributivnost).
*&lt;math&gt;m(AB)= (mA)B &lt;/math&gt;
*&lt;math&gt;A(mB)=m(AB)&lt;/math&gt;
*(&lt;math&gt;AB)^T=B^TA^T&lt;/math&gt;
Valja znati da [[komutativnost]] '''ne''' vrijedi u općem slučaju; ako su date matrice ''A'' i ''B'', čak i ako su oba umnoška definirana, u općem slučaju je ''AB'' ≠ ''BA''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://element.hr/artikli/file/1310 |title=Množenje matrica nije komutativno |access-date=8. 5. 2016 |archive-date=27. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140627055910/http://element.hr/artikli/file/1310 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Množenje matrica nije komutativno

Posebno, skup M(''n'', '''R''') svih kvadratnih matrica reda ''n'' je realna asocijativna [[algebra (struktura)|algebra]] sa jedinicom, koja je nekomutativna za ''n''&amp;nbsp;≥&amp;nbsp;2.

==Stepenovanje matrica==
&lt;math&gt;AA=A^2&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;AAA=A^3&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;\underbrace{ AA\cdots A }_{n}=A^n&lt;/math&gt;

Po definiciji je

&lt;math&gt;
A^0=I&lt;/math&gt;
==Transponovana matrica ==
Transponovana matrica matrice

&lt;math&gt;A=\begin{bmatrix}
 a_{11} &amp; a_{12}    &amp; \cdots &amp; a_{1n}      \\
  a_{21} &amp; a_{22}    &amp; \cdots &amp; a_{2n} \\
     &amp; \cdots &amp;  \\
 a_{m1} &amp; a_{m2}     &amp; \cdots &amp; a{mn}
\end{bmatrix}_{mn}&lt;/math&gt;

je matrica &lt;math&gt;A^T&lt;/math&gt; oblika
&lt;math&gt;A^T=\begin{bmatrix}
 a_{11} &amp; a_{21}    &amp; \cdots &amp; a_{m1}      \\
  a_{12} &amp; a_{22}    &amp; \cdots &amp; a_{m2} \\
     &amp; \cdots &amp;  \\
 a_{1n} &amp; a_{2n}     &amp; \cdots &amp; a{mn}\end{bmatrix}_{nm}&lt;/math&gt;  tj

&lt;math&gt;A \to A^T &lt;=&gt; a_{ij} \to a_{ji}&lt;/math&gt;
;Primjer
Ako je

&lt;math&gt;\begin{bmatrix}
1     &amp; -1 &amp; 3 &amp; 2      \\
 
0     &amp; 2 &amp; 1&amp; 3
\end{bmatrix}&lt;/math&gt;  onda je

&lt;math&gt; A^T=

\begin{bmatrix}
1     &amp; 0     \\
 
-1     &amp; 2 \\
3     &amp; 1 \\
2    &amp; 3 \\
\end{bmatrix}&lt;/math&gt;

Kvadratna matrica &lt;math&gt;A&lt;/math&gt; je:
simetrična tj  
&lt;math&gt;a^T = A&lt;/math&gt;, tj. &lt;math&gt;a_{ji} = a_{ij}&lt;/math&gt; za sve &lt;math&gt;i,\ j&lt;/math&gt;
antisimetrična

&lt;math&gt; A^T = -A&lt;/math&gt; tj &lt;math&gt;a_{ji} = - a_{ij}&lt;/math&gt; za sve &lt;math&gt;i,\ j&lt;/math&gt;. Tada je i &lt;math&gt;a_{ii}=-a_{ii}=0&lt;/math&gt; za sve &lt;math&gt;i&lt;/math&gt;
===Osobine transponiranja===
#&lt;math&gt;(A+B)^T = A^T+ B^T&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;(\lambda A)^T=\lambda A^T&lt;/math&gt;
#(&lt;math&gt;A^T)^T =A&lt;/math&gt;
# &lt;math&gt;(AB)^T =B^T A^T&lt;/math&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/II%20semestar/Matematika%201/Predavanja/M1_RO_MiD.pdf |title=Transponovana matrica |access-date=8. 5. 2016 |archive-date=18. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171118151833/http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/II%20semestar/Matematika%201/Predavanja/M1_RO_MiD.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Inverzna matrica==
Ako za matricu &lt;math&gt;A&lt;/math&gt; postoji matrica &lt;math&gt;A^{-1}&lt;/math&gt; takva da je
&lt;math&gt; A^{-1}A= AA^{-1} =I&lt;/math&gt;  onda je &lt;math&gt;A^{-1}&lt;/math&gt;   '''inverzna matrica'''

Inverzna matrica definiraana je samo za (neke) kvadratne matrice i pri tome vrijedi
ako je &lt;math&gt;A&lt;/math&gt; ranga n onda je i &lt;math&gt;A^{-1}&lt;/math&gt; ranga n
Ako kvadratna matrica ima inverznu, nazivamo je '''regularna'''. U protivnom je singularna.

Ako postoji inverzna matrica, ona je jedinstvena. Odnosno
Ako su &lt;math&gt;B&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;C&lt;/math&gt; inverzne matrice od &lt;math&gt;A&lt;/math&gt; onda je

&lt;math&gt;B=BI=B(AC)=(BA)C=IC=C&lt;/math&gt;
===Osobine===
# &lt;math&gt;(A^{-1})^{-1}=A&lt;/math&gt;
# &lt;math&gt;(\lambda A)^{-1}=\frac{1}{\lambda}A^{-1}&lt;/math&gt;
# &lt;math&gt;(A^T)^{-1}=(A^{-1})^T&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;(AB)^{-1}=B^{-1} A^ {-1}&lt;/math&gt;

==Jednakost matrica==
Matrice A i B su jednake ako i samo ako su istog reda i svi odgovarajući elementi su im
međusobno jednaki.

&lt;math&gt;A=B &lt;=&gt; \begin{Bmatrix}
 a_{ij}=b_{ij}  \ za \ i=1,2,3,...m\\
j=1,2,3,...n
\end{Bmatrix}&lt;/math&gt;

== Linearne transformacije, rang, transponirana matrica ==

Matrice mogu na zgodan način predstaviti [[linearna transformacija|linearne transformacije]] jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja, kao što će dalje biti opisano. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom [[strukture podataka|strukturom podataka]] u [[viši programski jezik|višim programskim jezicima]].

Ovdje i u nastavku, promatramo '''R'''&lt;sup&gt;''n''&lt;/sup&gt; kao skup ''stupaca'' ili ''n''-sa-1 matrica.
Za svako linearno preslikavanje ''f'' : '''R'''&lt;sup&gt;''n''&lt;/sup&gt; → '''R'''&lt;sup&gt;''m''&lt;/sup&gt; postoji jedinstvena ''m''-sa-''n'' matrica ''A'', takva da ''f''(''x'') = ''Ax'' za svako ''x'' u '''R'''&lt;sup&gt;''n''&lt;/sup&gt;.
Kažemo da matrica ''A'' ''predstavlja'' linearno preslikavanje ''f''.
Ako ''k''-sa-''m'' matrica ''B'' predstavlja drugo linearno preslikavanje ''g'' : '''R'''&lt;sup&gt;''m''&lt;/sup&gt; → '''R'''&lt;sup&gt;''k''&lt;/sup&gt;, tada je njihova [[kompozicija preslikavanja|kompozicija]] ''g'' o ''f'' također linearno preslikavanje '''R'''&lt;sup&gt;''m''&lt;/sup&gt; → '''R'''&lt;sup&gt;''n''&lt;/sup&gt;, i predstavljeno je upravo matricom ''BA''. Ovo slijedi iz gore pomenute asocijativnosti množenja matrica.

Općenito, linearno preslikavanje iz ''n''-dimenzionog vektorskog prostora u ''m''-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno ''m''-sa-''n'' matricom, ako su izabrane baze za svaki.

[[Rang matrice]] ''A'' je [[Hamelova dimenzija|dimenzija]] [[Slika (matematika)|slike]] linearnog preslikavanja predstavljenog sa ''A''; ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima ''A'', i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima ''A''.

Transponirana matrica, matrice ''m''-sa-''n'', ''A'' je ''n''-sa-''m'' matrica ''A''&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt; (nekad se zapisuje i kao ''A''&lt;sup&gt;T&lt;/sup&gt; ili &lt;sup&gt;t&lt;/sup&gt;''A''), koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce, to jest ''A''&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt;[''i'', ''j''] = ''A''[''j'', ''i''] za svaki ''i'' i ''j''. Ako ''A'' predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze, tada matrica ''A''&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt; predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (Vidi: [[Dualni prostor]]).

Vrijedi (''A + B'')&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt; = ''A''&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt; + ''B''&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt; i (''AB'')&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt; = ''B''&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt; ''A''&lt;sup&gt;tr&lt;/sup&gt;.

== Također pogledajte ==
* [[Rang matrice]]
* [[Adjungovana matrica]]
* [[Sarrusovo pravilo]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Matrix}}
#[https://web.archive.org/web/20180124050245/http://www.megatrend-online.com/poslovna%20matematika/lekcije/lekcija21.htm 6. LINEARNA ALGEBRA( 6.1 Matrice)]
#[https://web.archive.org/web/20160508122525/http://web.efzg.hr/dok/MAT/jmatejas/Matrice.pdf Matrice]
# [http://www.slideshare.net/anathema1400/3predavanje-matrice Matrice]
#[https://web.archive.org/web/20150522130539/http://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Matrix Matrix]
#[http://www.economics.soton.ac.uk/staff/aldrich/matrices.htm Matrices and Linear Algebra on the Earliest Uses Pages / June 2010. ]
#[http://www.webalice.it/simoalessia/SimplyMath/matrix.html Matrix and vector online calculator]
#  [http://www.elektro-energetika.cz/calculations/matreg.php?language=english Operation with matrices in R (determinant, track, inverse, adjoint, transpose)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015033454/http://www.elektro-energetika.cz/calculations/matreg.php?language=english |date=15. 10. 2014 }}

[[Kategorija:Linearna algebra]]</text>
      <sha1>c2f423myzqgv5jshwvjtjiaqduhjwo3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhašinovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62849</id>
    <revision>
      <id>3934715</id>
      <parentid>3916474</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T19:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8531" sha1="idv9rwp9wfkwbgfj2ph9fcye7224dt7" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Muhašinovići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.01
| dužina_stepeni               = 18.1458
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 343
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157937&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Muhašinovići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Muhašinovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje se nalazi u historijski važnom visočkom području, u neposrednoj blizini lokaliteta [[Biskupići]] i [[Mile (Visoko)|Mila]], koji pripadaju jezgru srednjovjekovne bosanske države.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH – Visoko|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/Sifarnik_op_nas_mj.pdf|title=Šifarnik općina / naseljenih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine – stanje 31. decembar 2014. godine|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Područje Muhašinovića ulazi u širi prostor srednjovjekovnog Visokog, koji je u naučnoj literaturi prepoznat kao jedno od najvažnijih političkih, crkvenih i kulturnih središta srednjovjekovne Bosne.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Poseban značaj ima obližnji lokalitet [[Biskupići]], koji se u dijelu literature označava i kao Biskupići–Muhašinovići.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/38455165/Jezik_i_grafija_srednjovjekovne_bosanske_epigrafike|title=Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U Biskupićima kod Visokog, prema objavljenim naučnim radovima, pronađena je epigrafska ploča poznata kao ''[[Kulinova ploča]]'', jedan od najznačajnijih spomenika bosanskog srednjeg vijeka.&lt;ref name=&quot;ANUBiHPloca&quot;&gt;{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/160/163|title=jahrbuch - Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZMVPloca&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja Visoko, knjiga I, broj 1 (2020)|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U radu objavljenom u izdanju [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] navodi se da ploča predstavlja jedini izvor koji govori o postojanju crkve koju je dao sagraditi ban Kulin, te da ju je 1898. godine na lokalitetu Tuština njiva u selu Biskupići pronašao [[Ćiro Truhelka]].&lt;ref name=&quot;ZMVPloca&quot; /&gt; U pojedinim radovima taj lokalitet se precizira i kao mjesto „pod selom Muhašinovići”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog|title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Naučna literatura također ističe da toponim ''Biskupići'' upućuje na važnu crkvenu i upravnu ulogu visočkog područja u srednjem vijeku, pri čemu se upravo na prostoru Visokog, Mila, Moštra i Biskupića traže tragovi stare bosanske biskupije i ranih bosanskih političkih središta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Savremeno doba ===
U savremenom periodu Muhašinovići su dio urbanog i prigradskog prostora grada Visokog. Grad Visoko je 2024. godine objavio da su za naselje Muhašinovići odobrena sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju fekalne i oborinske kanalizacije te sanaciju saobraćajnice kroz naselje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad-visoko-i-program-romacted-u-ulozi-osnazivanja-lokalne-romske-zajednice/|title=Grad Visoko i program ROMACTED u ulozi osnaživanja lokalne romske zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Muhašinovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157937
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 343
| g2013_bosnjaci           = 242
| g2013_srbi               = 5
| g2013_hrvati             = 28
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_romi               = 56
| g2013_muslimani          = 11
| g1991_ukupno             = 520
| g1991_muslimani          = 21
| g1991_srbi               = 317
| g1991_hrvati             = 141
| g1991_jugosloveni        = 21
| g1981_ukupno             = 330
| g1981_muslimani          = 4
| g1981_srbi               = 258
| g1981_hrvati             = 32
| g1981_jugosloveni        = 34
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 1
| g1971_ukupno             = 243
| g1971_srbi               = 195
| g1971_hrvati             = 48
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>idv9rwp9wfkwbgfj2ph9fcye7224dt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrijeme (meteorologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101236</id>
    <revision>
      <id>3934734</id>
      <parentid>3757674</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T08:27:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3934734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5257" sha1="1iuvcz5dqlhxdbawfxevnw44colelds" xml:space="preserve">[[Datoteka:Thunder_lightning_Garajau_Madeira_289985700.jpg|mini|260x260piksel| Grmljavina u blizini Garajaua, [[Madeira]]]]
'''Vrijeme''' je stanje [[Atmosfera|atmosfere]], koje opisuje, na primjer, stepen u kojem je topla ili hladna, vlažna ili suha, mirna ili olujna, vedra ili [[Oblačnost|oblačna]].&lt;ref&gt;''Merriam-Webster Dictionary''. [http://www.merriam-webster.com/dictionary/weather Weather.] Retrieved on 27 June 2008.&lt;/ref&gt; Na [[Zemlja (planeta)|Zemlji se]] većina vremenskih pojava dešava u najnižem sloju [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] planete, [[Troposfera|troposferi]],&lt;ref&gt;Glossary of Meteorology. [http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&amp;query=hydrosphere&amp;submit=Search Hydrosphere.] {{Webarchive}} Retrieved on 27 June 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/browse?s=t&amp;p=51|title=Troposphere|date=28. 9. 2012|website=Glossary of Meteorology|archive-url=https://web.archive.org/web/20120928061111/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/browse?s=t&amp;p=51|archive-date=28. 9. 2012|url-status=dead|access-date=11. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; neposredno ispod [[Stratosfera|stratosfere]] . Vrijeme se odnosi na dnevnu temperaturu, [[Padavina|padavine]] i druge atmosferske uslove, dok je [[klima]] termin za prosječenje atmosferskih uslova u dužim vremenskim periodima.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|title=Climate|encyclopedia=Glossary of Meteorology|publisher=[[American Meteorological Society]]|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=climate1|access-date=14. 5. 2008|archive-date=7. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707113544/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=climate1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kada se koristi bez kvalifikacije, &quot;vrijeme&quot; se općenito podrazumijeva kao vrijeme na Zemlji.

Vrijeme je vođeno [[Atmosferski pritisak|zračnim pritiskom]], [[Temperatura|temperaturom]] i [[Vlaga|razlikama u vlazi]] između jednog i drugog mjesta. Ove razlike mogu nastati zbog Sunčevog ugla na bilo kojoj određenoj tački, koji varira u zavisnosti od [[Geografska širina|geografske širine]]. Snažan temperaturni kontrast između polarnog i tropskog zraka dovodi do najveće [[Atmosferska cirkulacija|atmosferske cirkulacije]]: [[Hadleyjeva ćelija]], [[Ferrelova ćelija]], [[Polarne ćelije|polarna ćelija]] i [[Jet stream|mlazni tok]]. Vremenski sistemi u [[Srednje geografske širine|srednjim geografskim širinama]], kao što su [[ekstratropski ciklon]]i, uzrokovani su nestabilnošću mlaznog toka. Budući da je Zemljina [[Aksijalni nagib|osa nagnuta u]] odnosu na njenu [[Orbitalna ravan (astronomija)|orbitalnu ravan]] (koja se zove [[ekliptika]] ), [[sunčeva svjetlost]] pada pod [[Upadni ugao (optika)|različitim uglovima]] u različito doba godine. Na Zemljinoj površini temperature se obično kreću ±40&amp;nbsp;°C (-40&amp;nbsp;°F do 104&amp;nbsp;°F) godišnje. Tokom hiljada godina, promjene Zemljine [[Planetarna putanja|orbite]] mogu uticati na količinu i distribuciju [[Sunčeva energija|sunčeve energije]] koju prima Zemlja, utičući na taj način na dugoročnu klimu i globalne [[Klimatske promjene|klimatske promene]] .
[[Datoteka:16-008-NASA-2015RecordWarmGlobalYearSince1880-20160120.png|lijevo|mini|300x300piksel|&lt;center&gt; 2015. – [[Globalno zatopljenje|5. najtoplija globalna godina zabilježena]] (od 1880.) od 2021. – Boje označavaju temperaturne anomalije ( [[NASA]] / NOAA ; 20. januar 2016.).&lt;ref name=&quot;NASA-20160120&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-noaa-analyses-reveal-record-shattering-global-warm-temperatures-in-2015|title=NASA, NOAA Analyses Reveal Record-Shattering Global Warm Temperatures in 2015|last=Brown|first=Dwayne|last2=Cabbage|first2=Michael|date=20. 1. 2016|website=[[NASA]]|access-date=21. 1. 2016|last3=McCarthy|first3=Leslie|last4=Norton|first4=Karen}}&lt;/ref&gt;&lt;/center&gt;]]
[[Datoteka:Polarlicht.jpg|desno|mini| [[Polarna svjetlost]]]]

== Reference ==
 {{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
&lt;!-- Nemoj dodavati sajtove tvoje lokalne meteorolške službe. Wikipedia nije direktorij linkova. --&gt;
* [https://web.archive.org/web/20120930102455/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/us/climate.htm Climate and Weather]
* [https://web.archive.org/web/20110824095635/http://www.economics.noaa.gov/?goal=weather&amp;file=events%2F Ekonomika ekstremnih vremenskih uslova] NOAA Economics
* [http://www.meteocentrale.ch/en/current-weather-switzerland.html Meteocentrale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100210171057/http://www.meteocentrale.ch/en/current-weather-switzerland.html |date=10. 2. 2010 }} vrijeme u svijetu
* [https://web.archive.org/web/20170420115805/http://rainradar.net/ RainRadar - Worldwide radar directory]
* [http://www.etoolsage.com/Query/TimeWeather.asp?toolsort=12 City weather and world time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101223191852/http://www.etoolsage.com/Query/TimeWeather.asp?toolsort=12 |date=23. 12. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20110101232711/http://www.meteoonline.co.uk/ Weather Forecasts England and Worldwide]
* [http://www.intermeteo.com/ Weather Forecasts Worldwide]
* [http://www.weather.gov/ National Weather Service]

{{Vrijeme (meteorologija)}}

[[Kategorija:Vrijeme (meteorologija)]]</text>
      <sha1>1iuvcz5dqlhxdbawfxevnw44colelds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Hilmi Hadžiomerović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101840</id>
    <revision>
      <id>3934705</id>
      <parentid>3895184</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T14:52:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-51109-36</username>
        <id>186703</id>
      </contributor>
      <origin>3934705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3661" sha1="l7t2y3ttlnsiao6b61s98lnpievj3it" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović
|slika                 = 
|redoslijed            = 1. [[reis-ul-ulema]]
|vrijeme_na_vlasti     = 1882. – 1893.
|prethodnik            = 
|nasljednik            = [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]]
|datum_rođenja         = 1816.
|mjesto_rođenja        = [[Kulen Vakuf]], [[Bihać]], [[Osmansko Carstvo]]
|datum_smrti           = 10. februara 1895.
|mjesto_smrti          = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]]
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = [[Bošnjak]]
|politička_stranka     = 
|supruga               = 
|djeca                 = 
|obrazovanje           = 
|vjera                 = 
|potpis                = 
|web_stranica          =
}}

'''Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović''' (1816. [[Kulen Vakuf]]- 10. februara 1895, [[Sarajevo]]) bio je prvi [[reis-ul-ulema]] u periodu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

== Biografija ==
Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vrijeme učio je [[medresa|medresu]] u [[Prijedor]]u, a zatim došao u [[Gazi Husrevbegov hanikah]] 1833. U Hanikahu u Kuršumliji medresi učio je pred [[muderis]]om [[Mehmed Kučuk]]om, a potom je pohađao predavanja [[Sarajevo|sarajevskog]] [[muftija|muftije]] Muhameda Šakir  Muidovića i [[Muhamed Telalagić]]a.

Godine 1837. otišao je u [[Istanbul]] u Hekim Čelebi medresu i nastavio nauke pred [[alim]]ima tog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon 15 godina naukovanja u Istanbulu, te kratkog muderizovanja u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]], prihvata mjesto muderisa [[Kuršumli medresa u Sarajevu|Kuršumli medrese]] u Sarajevu, a godinu dana kasnije biva imenovan za [[imam]]a [[Arebi-atik džamija|Arebi-atik džamije]].

U to doba bio je član komisije osnovane za reformu prosvjete, nadzora nad školama i bibliotekama te planiranje i kontrolu budžeta za potrebe vjerskoprosvjetnih ustanova.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Šuško |first1=Dževada |title=SJECANJE NA PRVOG REISU-L-ULEMU  MUSTAFU HILMI-EF. HADŽIOMEROVICA |issue=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Kao poznavalac [[šerijat|šerijatskog prava]] 1856. postavljen je za sarajevskog muftiju. Iako je obnašao funkciju muftije, Mustafa Hilmi Hadžiomerović nije prekidao [[muderis]]ku službu, kao što će i kao reisu-l-ulema nastaviti držati predavanja sve do 1888. Vršeći muftijsku službu, izdao je veliki broj [[fetva|fetvi]]. Okupaciona [[austro-ugarska]] uprava u jesen 1882. godine, imenovala ga je za prvog [[Reisu-l-ulema|reisu-l-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] o čemu je [[Car]] dekretom donio odluku 17. oktobra 1882. godine, dok je svečano ustoličenje obavljeno u Konaku 15. decembra 1882. Istim dekretom imenovana su i 4 člana Ulema-medžlisa.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Fehmi bin Ali |first1=Kemura šejh Sejfuddin |title=Sarajevske muftije od 926. (1519) do 1334. (1916) |date=1916 |publisher=Islamska dionička štamparija |location=Sarajevo |page=28-29 |edition=prvo}}&lt;/ref&gt;

Mustafa Hilmi Hadžiomerović podnio je ostavku na položaj reisu-l-uleme 1893. godine, a umro je 10. februara 1895.

== Literatura ==
* Noel Malcolm, ''Bosnia: A Short History'', 1994 
* Fikret Karčić, ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995)

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiomerović, Mustafa Hilmi}}
[[Kategorija:Rođeni 1816.]]
[[Kategorija:Umrli 1895.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Imami]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>l7t2y3ttlnsiao6b61s98lnpievj3it</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172890</id>
    <revision>
      <id>3934731</id>
      <parentid>3934392</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T23:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32556" sha1="kfyd4122mvex1jh9w35s00fgp7i5ihf" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za najbolju knjigu u protekloj godini
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = Plaketa, povelja i novčani iznos
| godina             = {{Početni datum i godine|1967|1|1}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Aleksandar Jerkov]] (2023)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa.

== Historija ==
Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Predsjednici Skupštine &quot;Fonda Isidore Sekulić&quot; bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;: Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA &quot;ISIDORA SEKULIĆ&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.&lt;/ref&gt;

Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot; za roman &quot;Hamam Balkanija&quot;|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда &quot;Исидора Секулић&quot; за роман &quot;Хамам Балканија&quot;|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Pisac !! Djelo
!Reference
|-
|2024.
|[[Sanja Savić Milosavljević]]
|''Martin udio''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Aleksandar Jerkov]]
|''Istina (srpske) književnosti''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot; уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Tripl Dablin''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jovica Aćin]]
|''Banja i druge poslednje priče''
|&lt;ref&gt;[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Slobodan Mandić]]
|''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot; Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Nina Savić]]
|''Vlasnik svega našeg''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Вести&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza''
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper &amp; Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid''  
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' 
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] ''   
|
|-
| 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' 
|&lt;ref name=&quot;„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу&quot;&gt;{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.&lt;/ref&gt;
|-
| 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' 
|
|-
| 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' 
|
|-
| 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne''   
|
|-
| 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most''  
|
|-
| 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' 
|
|-
| 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja''  
|
|-
| 2002. || [[Boris Miljković]] ||  ''Čaj na Zameleku'' 
|
|-
| 2001. || [[Milovan Stanković]] ||  ''Sve o porodici Fuler'' 
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).&lt;/ref&gt;
|-
| 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga''   
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).&lt;/ref&gt;
|-
| 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek''    
|
|-
| 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože''   
|
|-
| 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu''   
|
|-
| 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći''     
|
|-
| 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti''
|
|-
| 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen''  
|
|-
| 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]''      
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama''   
|
|-
| 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike''   
|
|-
| 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti''    
|
|-
| 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara''  
|
|-
| 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]''  
|
|-
| 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] ||  ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije''   
|
|-
| 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu''  
|
|-
| 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora''   
|
|-
| 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' 
|
|-
| 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela''     
|
|-
| 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom''
|
|-
| 1981. || [[Nikola Milošević]] || &lt;small&gt; odbio da primi nagradu &lt;/small&gt;
|
|-
| 1980. || [[Radoslav Bratić]] ||  ''Sumnja u biografiju''   
|
|-
| 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak''    
|
|-
| 1978. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1977. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu''   
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot;|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1976. || [[Dragomir Brajković]] ||  ''Krvava svadba u Brzavi''     
|
|-
| 1976. || [[Mirjana Pavlović]] ||  ''Zajednički imenitelj''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1975. || [[Mirko Magarašević]] ||  ''Senke besmrtnosti''    
|
|-
| 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi''    
|
|-
| 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak''     
|
|-
| 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama''     
|
|-
| 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' 
|
|-
| 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia''   
|
|-
| 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki''     
|
|-
| 1973. || [[Mitko Madžunkov]] ||  ''Ubij govorljivog psa''  
|
|-
| 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]''   
|
|-
| 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto''   
|
|-
| 1971. || [[Svetozar Vlajković]] ||  ''Neko drugo leto''     
|&lt;ref&gt;[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
| 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva''     
|
|-
| 1971. || [[Aleksandar Petrov]] ||  ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo''  
|
|-
| 1970. || [[Božidar Milidragović]] ||  ''Umetnik Zolt''   
|
|-
| 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' 
|
|-
| 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija''   
|
|-
| 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] ||  ''Lepa Jelena''    
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao''    
|
|-
| 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti''  
|
|-
| 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi''   
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|-
| 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici''    
|&lt;ref&gt;Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Srpska književnost}}

[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]]</text>
      <sha1>kfyd4122mvex1jh9w35s00fgp7i5ihf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Bratstvo Bosanska Krupa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269330</id>
    <revision>
      <id>3934728</id>
      <parentid>3846567</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T22:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 16 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16754" sha1="n02h0ea9spnx4uvz3sbd1p7lymzson0" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #BFA062
| Boja2                       = #27156E
| Ime kluba                   = ''NK Bratstvo Bosanska Krupa''
| Puno ime                    = Nogometni klub Bratstvo&lt;br/&gt;Bosanska Krupa
| Grb                         = Logo NK Bratstvo Bosanska Krupa.svg
| Nadimak                     = 
| Osnovan                     = [[1918.]]
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Bosanska Krupa]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#27156E}} {{colorbox|#BFA062}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Unsko-sanskog kantona|NS USK]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]]
| Stadion                     = [[SRC &quot;Ade&quot;|SRC Ade]]
| Kapacitet                   = 500
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = 
| Menadžer                    = 
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = SRC&quot;ADE&quot; 1
| Plasman u prethodnoj sezoni = 
| Prethodna sezona            = 
| Webstranica                 = 
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = 
| uzorak_dr1                  = 
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 27156E
| tijelo1                     = 27156E
| desna ruka1                 = 27156E
| šorc1                       = 27156E
| čarape1                     = 27156E
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = 
| uzorak_dr2                  = 
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = BFA062
| tijelo2                     = BFA062
| desna ruka2                 = BFA062
| šorc2                       = BFA062
| čarape2                     = BFA062
}}
'''NK Bratstvo Bosanska Krupa''' je nogometni klub iz [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad]].

== Historija ==
Klub je osnovan 1918. godine. Većinu svog postojanja proveo je u nižim rangovima. Za vrijeme Jugoslavije nastupao je u zonskoj ligi Banje Luke, te ligi Krajiške zone. Godine 1986. postao je član Republičke lige Bosne i Hercegovine. Nakon završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni Hercegovini]] postao je član Prve lige Unsko-sanskog kantona, da bi potom prešao u Drugu ligu Federacije Bosne i Hercegovine.

Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[SRC &quot;Ade&quot;|SRC Ade]].

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=11|''Bratstvo kroz lige [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Jugoslavija|SFRJ]]''
|-
!width=&quot;60&quot;|Sezona
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na tabeli}}
!width=&quot;250&quot;|Liga
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=&quot;50&quot;|{{Tooltip|D:P|Dati:Primljeni golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|B|Bodovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|Ref|Reference}}
|-
|2017/18
|6.
|Druga liga FBiH-Zapad
|25
|11
|3
|11
|35:41
| -6
|36
|
|-
|[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]].||8.||rowspan=8 align=left|[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druga liga FBiH - Zapad]]||24||8||5||11||35:35||0||29||
|-
|[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]].||||||||||||||||||
|-
|[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]].||||||||||||||||||
|-
|[[Druga liga FBiH - Zapad 2013/14.|2013/14]].||9.||22||8||4||10||28:37||-9||28||&lt;ref name=&quot;Druga liga FBiH - Zapad 2013/14, sportsport.ba&quot;&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Druga-liga-FBiH---Zapad-2013-2014/669 ''Druga liga FBiH - Zapad 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 18. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Druga liga FBiH - Zapad 2012/13.|2012/13]].||9.||22||8||1||13||36:47||-11||25||&lt;ref name=&quot;Druga liga FBiH - Zapad 2012/13, sportsport.ba&quot;&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Druga-liga-FBiH---Zapad-2012-2013/521 ''Druga liga FBiH - Zapad 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 12. 1. 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Druga liga FBiH - Zapad 2011/12.|2011/12]].||6.||22||9||2||11||51:45||+6||29||&lt;ref name=&quot;Druga liga FBiH - Zapad 2011/12, nsfbih.ba&quot;&gt;[http://www.nsfbih.ba/upload/documents/Bilteni/juli-srpanj%202012.pdf ''Druga liga FBiH - Zapad 2011/12, nsfbih.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506081545/http://nsfbih.ba/upload/documents/Bilteni/juli-srpanj%202012.pdf |date=6 Maj 2016 }}; pristupljeno: 17. 1. 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Druga liga FBiH - Zapad 2 2010/11.|2010/11]].||4.||20||10||2||8||44:40||+4||32||&lt;ref name=&quot;Druga liga FBiH - Zapad 2 2010/11, nsfbih.ba&quot;&gt;[http://www.nsfbih.ba/upload/documents/Bilteni/juli-srpanj%202012.pdf ''Druga liga FBiH - Zapad 2 2010/11, nsfbih.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506081545/http://nsfbih.ba/upload/documents/Bilteni/juli-srpanj%202012.pdf |date=6 Maj 2016 }}; pristupljeno: 17. 1. 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|2003/04||2.||16||10||4||2||41:10||+5||34||&lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bih04.html ''Lige u BiH 2003/04, rsssf.com'']; pristupljeno: 7. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1998/99||5||align=left|[[Druga liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|Druga liga BiH]]||22||12||1||9||37:32||+5||37
|-
|1997/98||3||align=left|[[Druga liga Bosne i Hercegovine - Centar 1997/98.|Druga liga BiH - Centar]]||22||12||6||4||45:14||+31||42
|-
|1996/97||1||align=left|[[Prva kantonalna liga USK 1996/97.|Prva liga USK]]||26||20||3||3||81:16||+65||69
|-
|1987/88||17||align=left|[[Republička liga BiH 1987/88.|Republička liga BiH]]||34||13||4||17||38:67||-29||30||&lt;ref name=&quot;Republička liga BiH 1987/88, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/4319213_orig.jpg ''Republička liga BiH 1987/88, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305205822/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/4319213_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1986/87||6||align=left|[[Republička liga BiH 1986/87.|Republička liga BiH]]||34||16||3||15||59:42||+17||35||&lt;ref name=&quot;Republička liga BiH 1986/87, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/2089725_orig.jpg ''Republička liga BiH 1986/87, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Mrtav link}}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1985/86||1||align=left|[[Regionalna liga BiH - Zapad 1985/86.|Regionalna liga BiH - Zapad]]||26||17||3||6||52:27||+25||37||&lt;ref name=&quot;Regionalna liga BiH - Zapad 1985/86, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/293553_orig.jpg ''Regionalna liga BiH - Zapad 1985/86, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Mrtav link}}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1984/85||2||align=left|[[Regionalna liga BiH - Zapad 1984/85.|Regionalna liga BiH - Zapad]]||26||16||3||7||45:28||+17||35||&lt;ref name=&quot;Regionalna liga BiH - Zapad 1984/85, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3641084_orig.jpg ''Regionalna liga BiH - Zapad 1984/85, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260929073502/https://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3641084_orig.jpg |date=29. 9. 2026 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1982/83||9||align=left|[[Regionalna liga BiH - Zapad 1982/83.|Regionalna liga BiH - Zapad]]||26||10||5||11||41:50||-9||25||&lt;ref name=&quot;Regionalna liga BiH - Zapad 1982/83, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/2081742_orig.jpg ''Regionalna liga BiH - Zapad 1982/83, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260929073446/https://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/2081742_orig.jpg |date=29. 9. 2026 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1981/82||2||align=left|[[Regionalna liga BiH - Sjever 1981/82.|Regionalna liga BiH - Sjever]]||30||17||4||9||54:30||+24||38||&lt;ref name=&quot;Regionalna liga BiH - Sjever 1981/82, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/4718498_orig.jpg ''Regionalna liga BiH - Sjever 1981/82, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Mrtav link}}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1979/80||3||align=left|[[Regionalna liga - Grupa Sjever 1979/80.|Regionalna liga - Grupa Sjever]]||30||14||9||7||51:23||+28||37||&lt;ref name=&quot;Regionalna liga - Grupa Sjever 1979/80, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/2996704_orig.jpg ''Regionalna liga - Grupa Sjever 1979/80, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Mrtav link}}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1977/78||6||align=left|[[Krajiška zona 1977/78.|Krajiška zona]]||30||15||7||8||52:38||+14||37||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1977/78, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/5474350_orig.jpg ''Krajiška zona 1977/78, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Mrtav link}}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1976/77||13||align=left|[[Krajiška zona 1976/77.|Krajiška zona]]||34||11||11||12||40:45||-5||32||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1976/77, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/9782257_orig.jpg ''Krajiška zona 1976/77, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305205828/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/9782257_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1975/76||6||align=left|[[Krajiška zona 1975/76.|Krajiška zona]]||34||14||9||11||51:56||-5||35||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1975/76, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/8056575_orig.jpg ''Krajiška zona 1975/76, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Mrtav link}}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1974/75||6||align=left|[[Krajiška zona 1974/75.|Krajiška zona]]||32||14||6||12||50:42||+8||34||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1974/75, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/8859005_orig.jpg ''Krajiška zona 1974/75, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305143107/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/8859005_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1973/74||6||align=left|[[Krajiška zona 1973/74.|Krajiška zona]]||30||16||3||11||40:24||+16||35||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1973/74, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/8169582_orig.jpg ''Krajiška zona 1973/74, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260929075203/https://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/8169582_orig.jpg |date=29. 9. 2026 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1972/73||11||align=left|[[Krajiška zona 1972/73.|Krajiška zona]]||28||7||9||12||32:47||-15||23||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1972/73, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3725575_orig.jpg ''Krajiška zona 1972/73, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305202651/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3725575_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1971/72||9||align=left|[[Krajiška zona 1971/72.|Krajiška zona]]||26||10||4||12||38:42||-4||24||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1971/72, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/7528932_orig.jpg ''Krajiška zona 1971/72, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305142811/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/7528932_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1970/71||2||align=left|[[Krajiška zona 1970/71.|Krajiška zona]]||28||14||8||6||59:39||+20||36||&lt;ref name=&quot;Krajiška zona 1970/71, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/5837437_orig.jpg ''Krajiška zona 1970/71, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260929075321/https://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/5837437_orig.jpg |date=29. 9. 2026 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1969/70||3||align=left|[[Zonska liga - Banja Luka 1969/70.|Zonska liga - Banja Luka]]||26||14||5||7||55:41||+14||33||&lt;ref name=&quot;Zonska liga - Banja Luka 1969/70, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/7909821_orig.jpg ''Zonska liga - Banja Luka 1969/70, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305144812/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/7909821_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1968/69||9||align=left|[[Zonska liga - Banja Luka 1968/69.|Zonska liga - Banja Luka]]||22||8||4||10||33:44||-11||20||&lt;ref name=&quot;Zonska liga - Banja Luka 1968/69, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/9024536_orig.jpg ''Zonska liga - Banja Luka 1968/69, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305143810/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/9024536_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1967/68||11||align=left|[[Zonska liga - Banja Luka 1967/68.|Zonska liga - Banja Luka]]||28||9||5||14||46:70||-24||23||&lt;ref name=&quot;Zonska liga - Banja Luka 1967/68, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/6353533_orig.jpg ''Zonska liga - Banja Luka 1967/68, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305141903/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/6353533_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1966/67||10||align=left|[[Republička liga - Banjalučka zona 1966/67.|Republička liga - Banjalučka zona]]||26||9||5||12||39:54||-15||23||&lt;ref name=&quot;Republička liga - Banjalučka zona 1966/67, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/5489887_orig.jpg ''Republička liga - Banjalučka zona 1966/67, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305144719/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/5489887_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1963/64||10||align=left|[[Međusavezna liga Banja Luka - Bihać 1963/64.|Međusavezna liga Banja Luka - Bihać]]||26||9||6||11||67:60||+7||24||&lt;ref name=&quot;Međusavezna liga Banja Luka - Bihać 1963/64, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3540403_orig.jpg ''Međusavezna liga Banja Luka - Bihać 1963/64, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260929074333/https://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3540403_orig.jpg |date=29. 9. 2026 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1962/63||7||align=left|[[Međusavezna liga Banja Luka 1962/63.|Međusavezna liga Banja Luka]]||22||10||4||8||47:54||-7||24||&lt;ref name=&quot;Međusavezna liga Banja Luka 1962/63, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3069840_orig.jpg ''Međusavezna liga Banja Luka 1962/63, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305142801/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/3069840_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1961/62||8||align=left|[[Međusavezna liga Banja Luka 1961/62.|Međusavezna liga Banja Luka]]||21||8||5||8||33:38||-5||21||&lt;ref name=&quot;Međusavezna liga Banja Luka 1961/62, nk-bratstvo.weebly.com&quot;&gt;[http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/2231749_orig.jpg ''Međusavezna liga Banja Luka 1961/62, nk-bratstvo.weebly.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305142837/http://nk-bratstvo.weebly.com/uploads/1/9/2/5/19253701/2231749_orig.jpg |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|1954/55||10||align=left|[[Banjalučki podsavez 1954/55.|Banjalučki podsavez]]||18||4||2||12||18:47||-29||10
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.facebook.com/pages/NK-Bratstvo-Bosanska-Krupa/136078866416352 NK Bratstvo] na facebook.com
*[https://www.facebook.com/GNKBRATSTVO1918 GNK Bratstvo] na facebook.com

{{DEFAULTSORT:Bratstvo}}
[[Kategorija:NK Bratstvo Bosanska Krupa|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1918.]]
[[Kategorija:Sport u Bosanskoj Krupi]]</text>
      <sha1>n02h0ea9spnx4uvz3sbd1p7lymzson0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak diplomatskih predstavništava Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>351940</id>
    <revision>
      <id>3934708</id>
      <parentid>3917475</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T17:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Diplomatsko-konzularna predstaništva */</comment>
      <origin>3934708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9929" sha1="d7nov0wfoi2hzgsdekpny3jks22284c" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diplomatic missions of Bosnia and Herzegovina.PNG|thumb|500px|Diplomatska predstavništva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u svijetu.]]
'''Spisak diplomatskih predstavništava Bosne i Hercegovine''' obuhvata diplomatsko-konzularna predstavništava (DKP) i misije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u svijetu. Od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]], Bosna i Hercegovina u kontinuitetu uspostavlja nove i nadograđuje postojeće veze sa državama i međunarodnim organizacijama širom svijeta. Jedan od načina za postizanje takvih ciljeva jest i otvaranje diplomatsko-konzularnih predstavništava i misija pri različitim međunarodnim organizacijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mvp.gov.ba/bs/diplomatsko-konzularna-predstavnistva-bosne-i-hercegovine-u-svijetu|title=Diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine u svijetu|website=mvp.gov.ba|publisher=[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Spisak ==

=== Diplomatsko-konzularna predstaništva ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Država
!Kontinent
!Misija
!Predstavnik
!Napomena
|-
|{{ZID|Albanija}}
|[[Evropa]]
|''[[Tirana]] (ambasada)''&lt;br&gt;[[Drač]] (počasni konzulat)
|''u procesu otvaranja''&lt;br&gt;[[Fikret Klarić]]
|Ambasada u [[Albanija|Albaniji]] je u procesu otvaranja. Do otvorenja, nerezidentno je pokriva ambasada u [[Skoplje|Skoplju]], [[Sjeverna Makedonija]].
|-
|{{ZID|Australija}}
|[[Okeanija]]
|[[Deakin]], [[Canberra]] (ambasada)
|[[Kemal Muftić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Novi Zeland}}
|-
|{{ZID|Austrija}}
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Evropa]]
|[[Beč]] (ambasada)
|[[Siniša Bencun]]
|
|-
|{{ZID|Belgija}}
|[[Bruxelles]] (ambasada)
|[[Erol Avdović]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Luksemburg}}
|-
|{{ZID|Bugarska}}
|[[Sofija]] (ambasada)
|[[Aleksandra Mičić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|{{ZID|Crna Gora}}
|[[Podgorica]] (ambasada)
|[[Branimir Jukić]]
|-
|{{ZID|Češka}}
|[[Prag]] (ambasada)
|[[Martina Mlinarević Sopta|Martina Mlinarević]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Slovačka}}
|-
|{{ZID|Danska}}
|[[Kopenhagen]] (ambasada)
|[[Anesa Kundurović Miljak]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Latvija}}&lt;br&gt;{{ZID|Litvanija}}
|-
|{{ZID|Egipat}}
|[[Afrika]]
|[[Kairo]] (ambasada)
|[[Sabit Subašić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Etiopija}}&lt;br&gt;{{ZID|Kenija}}&lt;br&gt;{{ZID|Nigerija}}&lt;br&gt;{{ZID|Sudan}}
|-
|{{ZID|Francuska}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropa]]
|[[Pariz]] (ambasada)
|[[Višnja Lončar]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Alžir}}&lt;br&gt;{{ZID|Andora}}&lt;br&gt;{{ZID|Monako}}
|-
|{{ZID|Grčka}}
|[[Atina]] (ambasada)
|[[Dragan Vuković]]
| rowspan=&quot;3&quot; |
|-
|{{ZID|Hrvatska}}
|[[Zagreb]] (ambasada)
|[[Elma Kovačević-Bajtal]]
|-
|{{ZID|Indija}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Azija]]
|[[New Delhi]] (ambasada)
|[[Haris Hrle]]
|-
|{{ZID|Indonezija}}
|[[Jakarta]] (ambasada)
|[[Armin Limo]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Istočni Timor}}&lt;br&gt;{{ZID|Singapur}}
|-
|{{ZID|Iran}}
|[[Teheran]] (ambasada)
|[[Nijaz Čardaklija]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Tadžikistan}}&lt;br&gt;{{ZID|Turkmenistan}}
|-
|{{ZID|Italija}}
|[[Evropa]]
|[[Rim]] (ambasada)&lt;br&gt;[[Milano]] (generalni konzulat)
|[[Amira Arifović-Harms]]&lt;br&gt;[[Dag Đumrukčić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Malta}}&lt;br&gt;{{ZID|San Marino}}
|-
|{{ZID|Izrael}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Azija]]
|[[Tel Aviv]] (ambasada)
|[[Duško Kovačević]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Kipar}}
|-
|{{ZID|Japan}}
|[[Tokio]] (ambasada)
|[[Mato Zeko]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Južna Koreja}}
|-
|{{ZID|Jordan}}
|[[Amman]] (ambasada)
|[[Slavko Matanović]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Irak}}&lt;br&gt;{{ZID|Liban}}&lt;br&gt;{{ZID|Palestina}}&lt;br&gt;{{ZID|Sirija}}
|-
|{{ZID|Kanada}}
|[[Sjeverna Amerika]]
|[[Ottawa]] (ambasada)
|[[Aleksandar Bogdanić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Kuba}}
|-
|{{ZID|Katar}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Azija]]
|[[Doha]] (ambasada)
|[[Ahmet Halilović]]
|
|-
|{{ZID|Kina}}
|[[Peking]] (ambasada)
|[[Siniša Berjan]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Mongolija}}
|-
|{{ZID|Kuvajt}}
|[[Bayan (Kuvajt)|Bayan]], [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (ambasada)
|[[Nusret Čančar]]
|
|-
|{{ZID|Libija}}
|[[Afrika]]
|[[Tripoli]] (ambasada)
|[[Senad Mašović]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Tunis}}
|-
|{{ZID|Mađarska}}
|[[Evropa]]
|[[Budimpešta]] (ambasada)
|[[Biljana Gutić-Bjelica]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Moldavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}}
|-
|{{ZID|Malezija}}
|[[Azija]]
|[[Kuala Lumpur]] (ambasada)
|[[Edin Jahić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Brunej}}&lt;br&gt;{{ZID|Tajland}}
|-
|{{ZID|Nizozemska}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropa]]
|[[Den Haag]] (ambasada)
|[[Almir Šahović]]
|Ujedno i stalni predstavnik BiH pri [[Organizacija za zabranu hemijskog oružja|Organizaciji za zabranu hemijskog oružja]] (OPCW).&lt;br&gt;Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Portugal}}
|-
|{{ZID|Norveška}}
|[[Oslo]] (ambasada)
|[[Hoda Dedić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Island}}
|-
|{{ZID|Njemačka}}
|[[Berlin]] (ambasada)&lt;br&gt;[[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] (generalni konzulat)&lt;br&gt;[[München]] (generalni konzulat)&lt;br&gt;[[Stuttgart]] (generalni konzulat)
|[[Damir Arnaut]]&lt;br&gt;[[Nermin Mešinović]]&lt;br&gt;[[Robert Burić]]&lt;br&gt;[[Vera Sajić]]
|
|-
|{{ZID|Pakistan}}
|[[Azija]]
|[[Islamabad]] (ambasada)
|[[Emin Čohodarević]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Afganistan}}
|-
|{{ZID|Poljska}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropa]]
|[[Varšava]] (ambasada)
|[[Koviljka Špirić]]
|
|-
|{{ZID|Rumunija}}
|[[Bukurešt]] (ambasada)
|[[Milorad Živković]]
|
|-
|{{ZID|Rusija}}
|[[Moskva]] (ambasada)
|[[Ivan Orlić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Armenija}}&lt;br&gt;{{ZID|Bjelorusija}}&lt;br&gt;{{ZID|Kazahstan}}&lt;br&gt;{{ZID|Kirgistan}}
{{ZID|Uzbekistan}}
|-
|{{ZID|Saudijska Arabija}}
|[[Azija]]
|[[Rijad]] (ambasada)
|[[Razim Čolić]]
|
|-
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|[[Sjeverna Amerika]]
|[[Washington|Washington, D.C.]] (ambasada)&lt;br&gt;[[Chicago]] (generalni konzulat)
|[[Sven Alkalaj]]&lt;br&gt;[[Tatjana Telić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Meksiko}}
|-
|{{ZID|Singapur}}
|[[Azija]]
|[[Singapur]] (počasni konzulat)
|[[Daniel Cheah Tien Chye]]
|BiH nema ambasadu u [[Singapur]]u. Nerezidentno je pokriva ambasada u [[Jakarta|Jakarti]], [[Indonezija]].
|-
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
| rowspan=&quot;7&quot; |[[Evropa]]
|[[Skoplje]] (ambasada)
|[[Dragan Jaćimović (političar)|Dragan Jaćimović]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Albanija}}
|-
|{{ZID|Slovenija}}
|[[Ljubljana]] (ambasada)
|[[Dario Novalić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|{{ZID|Srbija}}
|[[Beograd]] (ambasada)
|[[Aleksandar Vranješ]]
|-
|{{ZID|Španija}}
|[[Madrid]] (ambasada)
|[[Vesna Andree Zaimović]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Maroko}}
|-
|{{ZID|Švedska}}
|[[Stockholm]] (ambasada)
|[[Bojan Šošić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Estonija}}&lt;br&gt;{{ZID|Finska}}
|-
|{{ZID|Švicarska}}
|[[Bern]] (ambasada)
|[[Boro Bronza]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Lihtenštajn}}
|-
|{{ZID|Turska}}
|[[Ankara]] (ambasada)&lt;br&gt;[[Istanbul]] (generalni konzulat)&lt;br&gt;[[Antalya]] (počasni konzulat)&lt;br&gt;[[Bursa]] (počasni konzulat)&lt;br&gt;[[İzmir]] (počasni konzulat)&lt;br&gt;[[Konya]] (počasni konzulat)&lt;br&gt;[[İzmit]] (počasni konzulat)&lt;br&gt;[[Adapazarı]] (počasni konzulat)
|[[Mirsada Čolaković]]&lt;br&gt;[[Dragan Mihaljević]]&lt;br&gt;[[Emir Dizdarević (konzul)|Emir Dizdarević]]&lt;br&gt;[[Muzaffer Çilek]]&lt;br&gt;[[Hasan Šehović]]&lt;br&gt;[[Hasan Topaloğlu]]&lt;br&gt;[[Ercan Uslu]]&lt;br&gt;[[İsmet Çalışkan]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Azerbejdžan}}&lt;br&gt;{{ZID|Gruzija}}
|-
|{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
|[[Azija]]
|[[Abu Dhabi]] (ambasada)
|[[Bojan Đokić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Bahrein}}
|-
|{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Evropa]]
|[[London]] (ambasada)
|[[Osman Topčagić]]
|Nerezidentna pokrivenost:&lt;br&gt;{{ZID|Irska}}
|-
|{{ZID|Vatikan}}
|[[Rim]] (ambasada)
|[[Igor Žontar]]
|
|}

=== Diplomatske misije u svijetu ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Organizacija
!Kontinent
!Misija
!Predstavnik
|-
|{{ZID|Evropska unija}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropa]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Bruxelles]] ([[Belgija]])
|[[Obrad Kesić]]
|-
|{{ZID|NATO}}
|[[Vanja Filipović]]
|-
|{{ZID|OSCE}}
|[[Beč]] ([[Austrija]])
|[[Danka Savić]]
|-
|{{ZID|Ujedinjene nacije}}
|[[Sjeverna Amerika]]&lt;br&gt;[[Evropa]]
|[[New York]] ([[Sjedinjene Američke Države]])&lt;br&gt;[[Ženeva]] ([[Švicarska]])
|[[Zlatko Lagumdžija]]&lt;br&gt;[[Bojan Vujić]]
|-
|{{ZID|Vijeće Evrope}}
|[[Evropa]]
|[[Strasbourg]] ([[Francuska]])
|[[Haris Bašić]]
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Be Bosnian Embassy 02.jpg|Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Berlin]]u, [[Njemačka]].
Datoteka:Embassy of Bosnia and Herzegovina in Canberra July 2014.jpg|Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Canberra|Canberri]], [[Australija]].
Datoteka:Bosnia-and-Herzegovina Embassy Moscow.jpg|Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija]].
Datoteka:Bygdøy allé 10 - 2010-04-03 at 15-24-20.jpg|Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Oslo|Oslu]], [[Norveška]].
Datoteka:Opletalova 27 Embassy Bosna 5891.JPG|Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Prag]]u [[Češka]].
Datoteka:Birger Jarlsgatan 55.jpg|Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Stockholm]]u, [[Švedska]].
Datoteka:Embassy of Bosnia and Herzegovina, Washington, D.C..jpg|Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Washington]]u, [[Sjedinjene Američke Države]].
&lt;/gallery&gt;
== Također pogledajte ==

* [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]
* [[Vizni režim Bosne i Hercegovine]]
* [[Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine]]
* [[Predstavništva Republike Srpske u inozemstvu]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]

{{Diplomatska predstavništva Bosne i Hercegovine u svijetu}}

[[Kategorija:Diplomatska predstavništva Bosne i Hercegovine u svijetu|*]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Diplomatska predstavništva]]</text>
      <sha1>d7nov0wfoi2hzgsdekpny3jks22284c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mulići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403417</id>
    <revision>
      <id>3934716</id>
      <parentid>3916475</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T19:28:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9810" sha1="f0cz3cidnbrv6e20rq1r6tlbafsnr3i" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Mulići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.012
| dužina_stepeni               = 18.1551
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 520
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157945&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Mulići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Mulići''' su [[naselje]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Naselje pripada mjesnoj zajednici [[Arnautovići]], a smješteno je u visočkom području uz desnu obalu [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]].&lt;ref name=&quot;VisokoMZ&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/kandidati-za-clanove-savjeta-mjesnih-zajednica-grada-visoko-koji-ce-ucestvovati-na-izborimau-nedjelju-13-06-2021-godine/|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13. 06. 2021. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PoslovnaZona&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/katalog_poslovne_zone_i_kompleksi.pdf|title=Poslovne zone i kompleksi na području općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Historija Mulića usko je povezana s historijskim razvojem visočke kotline, jednog od najvažnijih prostora srednjovjekovne Bosne. U naučnoj literaturi o Visokom ističe se da su se na užem prostoru današnjeg Visokog i njegove okoline nalazili ključni naseobinski i politički centri srednjovjekovne bosanske države, među njima [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Podvisoki]], [[Visoki]] i [[Mile (Visoko)|Mili]] u današnjim Arnautovićima.&lt;ref name=&quot;KlepoUNSA&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=[[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf|title=Investicijski vodič Općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20240611143551/https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf|archive-date=11. 6. 2024|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Za historijski kontekst Mulića naročito je važna neposredna blizina arheološkog područja Mili u Arnautovićima, koje je bilo političko i vjersko središte srednjovjekovne bosanske države. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je arheološko područje Mili – krunidbenu i grobnu crkvu bosanskih kraljeva nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf|title=Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Arnautovićima, Općina Visoko|website=[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko, Mili su bili mjesto održavanja državnih sabora, čuvanja isprava i važno crkveno središte srednjovjekovne Bosne.&lt;ref name=&quot;ZMVMili&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/arheolosko-podrucje-mili/|title=Arheološko područje Mili|website=[[Zavičajni muzej Visoko]]|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Savremena arheološka istraživanja šire zone oko lokaliteta Mili dodatno su potvrdila višeslojnost i značaj ovoga prostora. Zaštitna istraživanja provedena 2018. godine izveli su Zavičajni muzej u Visokom, firma GeoAVAS i Institut za arheologiju [[Univerzitet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], s ciljem preciznijeg određivanja rasprostiranja nacionalnog spomenika.&lt;ref name=&quot;KaljanacHadzihasanovic&quot;&gt;{{cite journal|last1=Kaljanac|first1=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|year=2020|title=Rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja oko lokaliteta nacionalnog spomenika Arheološko područje Mili – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko (terenski dio)|url=https://www.researchgate.net/publication/369553603_Rezultati_zastitnih_arheoloskih_istrazivanja_oko_lokaliteta_nacionalnog_spomenika_Arheolosko_podrucje_Mili_-_Krunidbena_i_grobna_crkva_bosanskih_kraljeva_Arnautovici_opcina_Visoko_terenski_dio|journal=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko|volume=1|issue=1|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Savremeni razvoj ===
U novijem periodu Mulići su dio infrastrukturnog i privrednog razvoja visočkog područja. Grad Visoko u svojim planskim dokumentima navodi Poslovnu zonu Mulići na desnoj obali rijeke Bosne, uz samo naselje, na površini od 2,14 ha.&lt;ref name=&quot;PoslovnaZona&quot; /&gt; Godine 2021. predstavljen je idejni projekat mosta Arnautovići–Mulići, zamišljen kao važna saobraćajna veza prema Poriječanima i okolnim naseljima.&lt;ref name=&quot;Most2021&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/odrzana-prezentacija-idejnog-projekta-mosta-arnautovici-mulici/|title=Održana prezentacija idejnog projekta mosta Arnautovići – Mulići|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20251018192402/https://www.visoko.gov.ba/odrzana-prezentacija-idejnog-projekta-mosta-arnautovici-mulici/|archive-date=18. 10. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U 2023. godini započeta je i sanacija puta Mulići–Porječani, koji povezuje Muliće s Bosnićima, Poriječanima i Moštrom.&lt;ref name=&quot;Put2023&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/pocela-sanacija-puta-mulici-porjecani-na-podrucju-visokog-u-toku-projekti-milionske-vrijednosti/|title=Počela sanacija puta Mulići – Porječani: Na području Visokog u toku projekti milionske vrijednosti|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260521040850/https://www.visoko.gov.ba/pocela-sanacija-puta-mulici-porjecani-na-podrucju-visokog-u-toku-projekti-milionske-vrijednosti/|archive-date=21. 5. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mulići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157945
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 520
| g2013_bosnjaci           = 513
| g2013_bosanci            = 6
| g1991_ukupno             = 507
| g1991_muslimani          = 436
| g1991_srbi               = 65
| g1991_jugosloveni        = 6
| g1981_ukupno             = 461
| g1981_muslimani          = 340
| g1981_srbi               = 53
| g1981_jugosloveni        = 67
| g1971_ukupno             = 405
| g1971_muslimani          = 329
| g1971_srbi               = 69
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_makedonci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>f0cz3cidnbrv6e20rq1r6tlbafsnr3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>10</ns>
    <id>416150</id>
    <revision>
      <id>3934711</id>
      <parentid>3423536</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T18:07:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3934711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="987" sha1="jsebeinhbmxm6u9hwdvwewolhdfq4sd" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
| naslov      = [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
| slika       =  
| podaciklasa = hlist
| stanje      = autocollapse

| podaci1     = 

* [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović]] (1882–1893)
* [[Mehmed Teufik Azabagić]] (1893–1909)
* [[Sulejman Šarac]] (1910–1912)
* [[Džemaludin Čaušević]] (1913–1930)
* [[Ibrahim Maglajlić]] (1930–1936)
* [[Fehim Spaho]] (1938–1942)
* [[Ibrahim Fejić]] (1947–1957)
* [[Sulejman Kemura]] (1957–1975)
* [[Naim Hadžiabdić]] (1975–1987)
* [[Husein Mujić]] (1987–1989)
* [[Jakub Selimoski]] (1991–1993)
* [[Mustafa Cerić]] (1998–2012)
* [[Husein Kavazović]] (2012–2026)
* [[Nedžad Grabus]] (2026–)

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Reisul-ulema]]
[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Islam u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jsebeinhbmxm6u9hwdvwewolhdfq4sd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reisul-ulema</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450410</id>
    <revision>
      <id>3934704</id>
      <parentid>3812842</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T14:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šefik o0o</username>
        <id>186704</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Novi reis. Osnovno - ime, slika, ažurirana lista</comment>
      <origin>3934704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10476" sha1="m3t5jv5ftcci5k6cil0r9o9h88wh4h9" xml:space="preserve">{{Infokutija
| iznad       = Reisul-ulema
| tijeloklasa = biography vcard
| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=Reisu-l-ulema logo.png|sizedefault=frameless|upright=1}}
| slika2      = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=Nedžad Grabus.jpg|sizedefault=frameless|upright=1}}
| oznaka1     = Trenutni
| podaci1     = [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]]
| oznaka2     = Osnovano
| podaci2     = 1882.
| oznaka3     = Sjedište
| podaci3     = [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu
| oznaka4     = Jurisdikcija
| podaci4     = {{Plainlist|
* [[Bosna i Hercegovina]]
* [[Hrvatska]]
* [[Slovenija]]
* [[Srbija]]
}}
| oznaka5     = Dijaspora
| podaci5     = {{Plainlist|
* [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Evropa]]
* [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]
* [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]
}}
| oznaka6     = Zvanični sajt
| podaci6     = {{URL|islamskazajednica.ba}}
}}
{{Fikh}}
'''Reisul-ulema'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://static.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme|title=Institucija Reisu-l-uleme|last=Čaušević|first=Armin|website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|access-date=10. 7. 2020|archive-date=29. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329050510/https://www.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic|title=Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović|last=Čaušević|first=Armin|website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|access-date=10. 7. 2020|archive-date=10. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200710072957/https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{jez-tr|reisül-ulema}}; {{jez-ar|رئيس العلماء|dos=starješina vjerskih učenjaka}}) naziv je za titulu [[Veliki muftija|velikog muftije]] kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Predstavlja najviši vjerski autoritet ne samo za muslimane u Bosni i Hercegovini već i za muslimane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] dijaspori, gdje su muslimani organizirani kroz [[mešihat]]e. Sjedište reisul-uleme je u [[Sarajevo|Sarajevu]].

Trenutni reisul-ulema je [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]].

== Historija ==
{{Glavni|Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|lijevo|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, sjedište reisul-uleme]]
Naslov reisul-ulema pojavio se u prvi put 1881. u molbi [[Bošnjaci|bošnjačkih]] uglednika [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] vlastima da imaju svoga poglavara koji će rukovoditi njihovim vjerskim poslovima. Godinu dana kasnije, Austro-Ugarska je udovoljila ovoj molbi, koju je i sama inicirala, te je formiran [[Rijaset|Medžlis iulema]] (Savjet uleme) sastavljen od četiri [[alim]] i reisul-uleme kao predsjednika. Tim činom uspostavljeno je vjersko vodstvo Bošnjaka odvojeno od [[Istanbul]]a (Mešihat).

Alternativa službi reisul-uleme mogla je biti veliki muftija ili glavni muftija, naziv za vjerskog vođu kod ostalih muslimanskih zajednica na [[Balkan]]u. Kod svih ovih zajednica nakon odstupanja [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] uspostavljaju se vjerske organizacije na čelu s [[muftija|muftijom]]. U većini balkanskih zemalja s muslimanskim manjinama ([[Bugarska]], [[Srbija]], [[Grčka]], [[Rumunija]]) nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ugovorima o miru bilo je predviđeno osnivanje nacionalnih vjerskih administracija muslimana na čelu s glavnim muftijama.

Jednoobraznost ovih rješenja posljedica je činjenice da je postignuto putem ugovora Osmanlijskog Carstva i balkanskih država pa su slijeđeni istovjetni institucionalni obrasci. Međutim, Bošnjaci su sami, pod pritiskom austrougarske vlasti izgradili poseban sistem vjerske administracije i zbog toga su bila moguća rješenja koja nemaju paralelu među ostalim muslimanskim zajednicama na Balkanu.&lt;ref name=&quot;hamdacamo.wordpress.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/09/15/islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-reisu-l-ulema/|title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: Reis-ul-ulema|publisher=hamdacamo.wordpress.com|date=5. 8. 2017 |access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Legitimitet ==
Do 1878. najviši vjerski velikodostojnici bili su [[muftija|muftije]] koji su u osmanlijskog hijerarhiji uleme imali rang pokrajinskih muftija. Postavljani su od [[šejhul-islam]]a koji je izdavao i poseban dokument o postavljenju poznat kao menšura. Tokom cjelokupnog vremena postojanja ureda šejhul-islama u [[Istanbul]]u, koji je ukinut 1924, Bošnjaci su insistirali na tome da reisul-ulema dobije pismo o imenovanju, iz Istanbula.

Austro-Ugarska je bila zainteresirana za pitanje izbora reisul-uleme. Autonomni statut 1909. donio je rješenje koje je odražavalo izvjesnu podjelu na izbor reisul-uleme između Bošnjaka, Austro-Ugarske i šejhul-islama. Prema Statutu, Izborno tijelo nominiralo je tri kandidata za upražnjeno mjesto reisul-uleme od kojih je austrougarski monarh birao jednog i imenovao ga na tu dužnost. Nakon toga Izborna kurija obraćala se molbom šejhul-islamu da imenovanom reisul-ulemi izda menšuru. Molba je upućivana diplomatskim putem. Ista ili slična procedura predviđana je kasnije i za muslimane ostalih balkanskih zemalja nakon Balkanskih ratova.

Nova situacija nastupila je nakon ukidanja [[Mešihat]]a u [[Turska|Turskoj]] 1924. Godine 1930. Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji pronalazi novo rješenje za izvor legaliteta reisul-uleme. Ustav Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji od 9. jula 1930. propisao je da posebno tijelo sastavljeno od nacionalnih muslimanskih uglednika izda pismo o imenovanju novoizabranog reis-ul-uleme &quot;sve dok se ne uspostavi pravovaljani [[hilafet]]&quot;. Hilafet do danas nije ponovno uspostavljen.

Ova praksa izdavanja menšure vjerskom poglavaru Bošnjaka nakon ukidanja Mešihata jedinstven je slučaj među muslimanima na Balkanu. Druge manjinske muslimanske zajednice, i kada su imale općeprihvaćene vjerske vođe, nisu nastojale da im osiguraju, makar i formalnu, šerijatsku legitimaciju.&lt;ref name=&quot;hamdacamo.wordpress.com&quot;/&gt;

== Izbor ==
Izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, [[Rijaset]]a, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije i inostranstva: Australija, Amerika, Evropa. Bira se tajnim glasanjem, a nakon izbora reisul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reisul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reisul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reisul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reisul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove menšure. Mandat reisul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu|url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Spisak reisul-ulema ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! Br. !! Fotografija !!  Ime i prezime !! Mandat započeo !! Mandat završen !! Napomene
|-
| 1. || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||[[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]]  || 1882. || 1893.||
|-
| 2. || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||[[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]]  || 1893. || 1909.||
|-
| – || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||Ahmed Munib ef. Korkut || 1909. || 1910. || vršilac dužnosti
|-
| 3. || [[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]  || 1910. || 1912. ||
|-
| – ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Hafiz|hfz.]] Mehmed Teufik ef. Okić  || 1912. || 1914. || vršilac dužnosti
|-
| 4. ||[[Datoteka:Reis-ul-Ulema Dzemaluddin eff. Causevic, c. 1915.jpg|50px]]|| [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]]|| 1914. || 1930. ||
|-
| 5. || [[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Hafiz|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]] || 1930. || 1936. ||
|-
| – ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] || 1936. || 1938. || vršilac dužnosti
|-
| 6. ||[[Datoteka:No image.png|50px]]|| [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] || 1938.|| 1942. ||
|-
| – || [[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] || 1942. || 1947. || vršilac dužnosti
|- 
| 7. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]] || 1947. || 1957. ||
|-
| 8. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]] || 1957. || 1975. ||
|-
| 9. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]] || 1975. || 1987. ||
|-
| – || [[Datoteka:No image.png|50px]] || Ferhat ef. Šeta || 1987. || 1987.|| vršilac dužnosti
|-
| 10. ||[[Datoteka:No image.png|50px]]|| [[Hafiz|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]  || 1987. || 1989. ||
|-
| 11. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1946. – 2013.) || 1991. || 1993.|| &lt;small&gt;vršilac dužnosti (1989-1991)&lt;br /&gt; reis-ul-ulema (1991.-1993.) 
|-
| 12. ||[[Datoteka:Mustafa Cerić (20060315) (cropped).jpg|50px|]]  || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(r. 1952) || 1993. || 2012. || &lt;small&gt;vršilac dužnosti (1993-1998)&lt;br /&gt; reis-ul-ulema (1998-2012)
|-
| 13. ||[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|50px|]] || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] || 2012. || ''2026.'' ||
|-
|14.
|[[Datoteka:Nedžad Grabus.jpg|89x89piksel]]
|[[Nedžad ef. Grabus]]
|2026.
|''trenutni''
|
|-
|
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju]

{{Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Reisul-ulema]]</text>
      <sha1>m3t5jv5ftcci5k6cil0r9o9h88wh4h9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934712</id>
      <parentid>3934704</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T18:13:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne korekcije</comment>
      <origin>3934712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10527" sha1="f8kcibjzyywfd6iu3qti9pxykwbbigb" xml:space="preserve">{{Infokutija
| iznad       = Reisul-ulema
| tijeloklasa = biography vcard
| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=Reisu-l-ulema logo.png|sizedefault=frameless|upright=1}}
| slika2      = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg|sizedefault=frameless|upright=1}}
| oznaka1     = Trenutni
| podaci1     = [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]]
| oznaka2     = Osnovano
| podaci2     = 1882.
| oznaka3     = Sjedište
| podaci3     = [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu
| oznaka4     = Jurisdikcija
| podaci4     = {{Plainlist|
* [[Bosna i Hercegovina]]
* [[Hrvatska]]
* [[Slovenija]]
* [[Srbija]]
}}
| oznaka5     = Dijaspora
| podaci5     = {{Plainlist|
* [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Evropa]]
* [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]
* [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]
}}
| oznaka6     = Zvanični sajt
| podaci6     = {{URL|islamskazajednica.ba}}
}}
{{Fikh}}
'''Reisul-ulema'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://static.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme|title=Institucija Reisu-l-uleme|last=Čaušević|first=Armin|website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|access-date=10. 7. 2020|archive-date=29. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329050510/https://www.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic|title=Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović|last=Čaušević|first=Armin|website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|access-date=10. 7. 2020|archive-date=10. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200710072957/https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{jez-tr|reisül-ulema}}; {{jez-ar|رئيس العلماء|dos=starješina vjerskih učenjaka}}) naziv je za titulu [[Veliki muftija|velikog muftije]] kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Predstavlja najviši vjerski autoritet ne samo za muslimane u Bosni i Hercegovini već i za muslimane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] dijaspori, gdje su muslimani organizirani kroz [[mešihat]]e. Sjedište reisul-uleme je u [[Sarajevo|Sarajevu]].

Trenutni reisul-ulema je [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]].

== Historija ==
{{Glavni|Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|lijevo|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, sjedište reisul-uleme]]
Naslov reisul-ulema pojavio se u prvi put 1881. u molbi [[Bošnjaci|bošnjačkih]] uglednika [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] vlastima da imaju svoga poglavara koji će rukovoditi njihovim vjerskim poslovima. Godinu dana kasnije, Austro-Ugarska je udovoljila ovoj molbi, koju je i sama inicirala, te je formiran [[Rijaset|Medžlis iulema]] (Savjet uleme) sastavljen od četiri [[alim]] i reisul-uleme kao predsjednika. Tim činom uspostavljeno je vjersko vodstvo Bošnjaka odvojeno od [[Istanbul]]a (Mešihat).

Alternativa službi reisul-uleme mogla je biti veliki muftija ili glavni muftija, naziv za vjerskog vođu kod ostalih muslimanskih zajednica na [[Balkan]]u. Kod svih ovih zajednica nakon odstupanja [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] uspostavljaju se vjerske organizacije na čelu s [[muftija|muftijom]]. U većini balkanskih zemalja s muslimanskim manjinama ([[Bugarska]], [[Srbija]], [[Grčka]], [[Rumunija]]) nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ugovorima o miru bilo je predviđeno osnivanje nacionalnih vjerskih administracija muslimana na čelu s glavnim muftijama.

Jednoobraznost ovih rješenja posljedica je činjenice da je postignuto putem ugovora Osmanlijskog Carstva i balkanskih država pa su slijeđeni istovjetni institucionalni obrasci. Međutim, Bošnjaci su sami, pod pritiskom austrougarske vlasti izgradili poseban sistem vjerske administracije i zbog toga su bila moguća rješenja koja nemaju paralelu među ostalim muslimanskim zajednicama na Balkanu.&lt;ref name=&quot;hamdacamo.wordpress.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/09/15/islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-reisu-l-ulema/|title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: Reis-ul-ulema|publisher=hamdacamo.wordpress.com|date=5. 8. 2017 |access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Legitimitet ==
Do 1878. najviši vjerski velikodostojnici bili su [[muftija|muftije]] koji su u osmanlijskog hijerarhiji uleme imali rang pokrajinskih muftija. Postavljani su od [[šejhul-islam]]a koji je izdavao i poseban dokument o postavljenju poznat kao menšura. Tokom cjelokupnog vremena postojanja ureda šejhul-islama u [[Istanbul]]u, koji je ukinut 1924, Bošnjaci su insistirali na tome da reisul-ulema dobije pismo o imenovanju, iz Istanbula.

Austro-Ugarska je bila zainteresirana za pitanje izbora reisul-uleme. Autonomni statut 1909. donio je rješenje koje je odražavalo izvjesnu podjelu na izbor reisul-uleme između Bošnjaka, Austro-Ugarske i šejhul-islama. Prema Statutu, Izborno tijelo nominiralo je tri kandidata za upražnjeno mjesto reisul-uleme od kojih je austrougarski monarh birao jednog i imenovao ga na tu dužnost. Nakon toga Izborna kurija obraćala se molbom šejhul-islamu da imenovanom reisul-ulemi izda menšuru. Molba je upućivana diplomatskim putem. Ista ili slična procedura predviđana je kasnije i za muslimane ostalih balkanskih zemalja nakon Balkanskih ratova.

Nova situacija nastupila je nakon ukidanja [[Mešihat]]a u [[Turska|Turskoj]] 1924. Godine 1930. Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji pronalazi novo rješenje za izvor legaliteta reisul-uleme. Ustav Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji od 9. jula 1930. propisao je da posebno tijelo sastavljeno od nacionalnih muslimanskih uglednika izda pismo o imenovanju novoizabranog reis-ul-uleme &quot;sve dok se ne uspostavi pravovaljani [[hilafet]]&quot;. Hilafet do danas nije ponovno uspostavljen.

Ova praksa izdavanja menšure vjerskom poglavaru Bošnjaka nakon ukidanja Mešihata jedinstven je slučaj među muslimanima na Balkanu. Druge manjinske muslimanske zajednice, i kada su imale općeprihvaćene vjerske vođe, nisu nastojale da im osiguraju, makar i formalnu, šerijatsku legitimaciju.&lt;ref name=&quot;hamdacamo.wordpress.com&quot;/&gt;

== Izbor ==
Izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, [[Rijaset]]a, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije i inostranstva: Australija, Amerika, Evropa. Bira se tajnim glasanjem, a nakon izbora reisul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reisul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reisul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reisul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reisul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove menšure. Mandat reisul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu|url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Spisak reisul-ulema ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! Br. !! Fotografija !!  Ime i prezime !! Mandat započeo !! Mandat završen !! Napomene
|-
| 1. || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||[[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]]  || 1882. || 1893.||
|-
| 2. || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||[[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]]  || 1893. || 1909.||
|-
| – || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||Ahmed Munib ef. Korkut || 1909. || 1910. || vršilac dužnosti
|-
| 3. || [[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]  || 1910. || 1912. ||
|-
| – ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Hafiz|hfz.]] Mehmed Teufik ef. Okić  || 1912. || 1914. || vršilac dužnosti
|-
| 4. ||[[Datoteka:Reis-ul-Ulema Dzemaluddin eff. Causevic, c. 1915.jpg|50px]]|| [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]]|| 1914. || 1930. ||
|-
| 5. || [[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Hafiz|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]] || 1930. || 1936. ||
|-
| – ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] || 1936. || 1938. || vršilac dužnosti
|-
| 6. ||[[Datoteka:No image.png|50px]]|| [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] || 1938.|| 1942. ||
|-
| – || [[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] || 1942. || 1947. || vršilac dužnosti
|- 
| 7. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]] || 1947. || 1957. ||
|-
| 8. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]] || 1957. || 1975. ||
|-
| 9. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]] || 1975. || 1987. ||
|-
| – || [[Datoteka:No image.png|50px]] || Ferhat ef. Šeta || 1987. || 1987.|| vršilac dužnosti
|-
| 10. ||[[Datoteka:No image.png|50px]]|| [[Hafiz|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]  || 1987. || 1989. ||
|-
| 11. ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1946. – 2013.) || 1991. || 1993.|| &lt;small&gt;vršilac dužnosti (1989-1991)&lt;br /&gt; reis-ul-ulema (1991.-1993.) 
|-
| 12. ||[[Datoteka:Mustafa Cerić (20060315) (cropped).jpg|50px|]]  || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(r. 1952) || 1993. || 2012. || &lt;small&gt;vršilac dužnosti (1993-1998)&lt;br /&gt; reis-ul-ulema (1998-2012)
|-
| 13. ||[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|50px|]] || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] || 2012. || ''2026.'' ||
|-
|14.
|[[Datoteka:Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg|50px]]
|[[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]] || 2026. || ''trenutni'' ||
|-
|
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju]

{{Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Reisul-ulema]]</text>
      <sha1>f8kcibjzyywfd6iu3qti9pxykwbbigb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o šablonu:Dobrodošlica</title>
    <ns>11</ns>
    <id>451585</id>
    <revision>
      <id>3934746</id>
      <parentid>3934626</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:31:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-54684-22|~2026-54684-22]] ([[User talk:~2026-54684-22|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <origin>3768956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5741" sha1="k5xcmjh8n3jqa29nqyavo7r0143jofm" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Wikipedija-dobrodoslica[[Korisnik:Senci67|Senci67]] ([[Razgovor s korisnikom:Senci67|razgovor]]) 01:50, 12 mart 2019 (CET) ==

Hvala od srca za accepting me.Ova stranica je super,a posebno sto ima opciju za Bosanski jezik.Inace zivim U SAD
i znanje mog engleskog je ipak manje nego bosansko,zato ako ne razumijem nesto prebacim na english.

== Otključati ==

Može li se ovo otključati, da doradimo neke stvari? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:31, 22 januar 2020 (CET)

== Hvala na pozdravima ! ==

Pozdrav svima !
Još jednom pozdrav svima.--[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]] ([[Razgovor s korisnikom:Grginović Šime|razgovor]]) 14:26, 18 april 2022 (CEST)

Molim Vas da me uputite kako mogu jednostavno dostaviti uredniku na uvid svoje članke o osobama iz Posavine za koje smatram da bi trebale biti i ovdje uvrštene, konkretno dr Darko Tomašević Teologija Sarajevo, te ispravite &quot;ukidanje&quot; člančića o meni. Ispričavam se na nespretnim pokušajima da dopunim listu poznatih ličnosti i molim za uputu kako mogu prijedloge dostaviti Vama na uvid i odobrenje za objavljivanje. Želim Vam uspješan rad i puno korisnika i suradnika!

[[Posebno:Doprinosi/93.141.130.203|93.141.130.203]] 19:46, 9 mart 2024 (CET)

:Ne uspijeva mi postaviti slike, ja sam uradio nekolicinu ilustracija koje sam namjeravao podijeliti besplatno ali uvijek mi odbije. [[Korisnik:Fifson fif|Fifson fif]] ([[Razgovor s korisnikom:Fifson fif|razgovor]]) 12:21, 15 april 2024 (CEST)
::Ukoliko ste autor, slike možete postaviti na Wiki Commons, projektu koji je dizajniran kao skladište slika i drugih multimedijalnih datoteka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:23, 15 april 2024 (CEST)
:::Hvala, moram isčitati uputstva.Jesam autor i uradih ilustracije u 3d softweru te također uslikah mnoštvo slika u muzeju uz dozvolu tako da imam i  fotografija neizloženih eksponata koji kupe prašinu u muzejskim podrumima. [[Korisnik:Fifson fif|Fifson fif]] ([[Razgovor s korisnikom:Fifson fif|razgovor]]) 12:35, 15 april 2024 (CEST)

== Šta nije po pravilima Zajednice? ==

Nisu mi jasna relativno česta [[SOS|upozorenja]] uz moje priloge. Molim savjet za poboljšanje suradnje sa Adminima. [[Korisnik:Konjevod|Konjevod]] ([[Razgovor s korisnikom:Konjevod|razgovor]]) 15:20, 26 august 2025 (CEST) .

:Nisam administrator, ali čitam prepiske i mogu da kažem da sve dosadašnje poruke koje su vam korisnici ostavljali su bile dobronamjerne, a ako se ne varam mogu se podijeliti na nekoliko cjelina:
:* prevedite članak do kraja
:* koristite ispravne šablone
:* kada pravite šablon isti prevedite a nemojte samo zalijepiti kod s projekta na engleskom jeziku
:* tražite pomoć ako nešto ne znate, neko će vam sigurno priskočiti upomoć
:* kada korisnici isprave što ste vi radili pogledajte izmjene i gdje su greške, tako se najbolje uči
:* dodati ispravke kategorije ako postoje na našem projektu, ne dodavati nove crvene kategorije sa nešto drugačijim vašim prevodom, ako mislite da nekoj kategoriji treba izmijeniti naziv, konsultujte se
:* spojiti stranice sa Wikidata Wikipodacima)
:sve navedeno je u cilju da vaše izmjene generišu kvalitetne doprinose, te da se drugi korisnici mogu posvetiti svojim doprinosima a ne ispravljati često iste greške iza vas. Sve ovo je u cilju da budemo produktivniji te da Wikipedia na bosanskom jeziku bude bolja i da ima više sadržaja.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:32, 26 august 2025 (CEST)
::Šablonr uopće ne kreiram nego prevosim ako su ponuđeni! Povezivanje sa drugim Wiki nij mi otvoreno! Reovno se potpisujem sa [[Korisnik:Konjevod|Konjevod]] ([[Razgovor s korisnikom:Konjevod|razgovor]]) 15:56, 26 august 2025 (CEST)
:::Ne mogu se prenositi na stranom jeziku, moraju se prevesti, inače zašto će nam uopće projekat na bosanskom jeziku. Povezivanje je svima omogućeno, samo treba to uraditi, jednostavno je, par klikova, pogledajte [[Korisnik:Panasko/Dodavanje linka na Wikipodatke|ovo]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 26 august 2025 (CEST)
:::Naravno da su poruke dobronamjerne. Zar stvarno mislite da želimo otjerati bilo koga stručnog (i to još iz područja za koja nemamo ljudstva) s i ovako malog projekta? No, treba i savladati rad na Wikipediji, a prošle su godine otkad doprinosite, pa ste to dosad jednostavno morali apsolvirati, barem ovo osnovno (digresija: ja sam od 2011. ovdje, pa još nemam pojma o nekim težim tehničkim stvarima, pa i o nekima srednje teškim, a pogledajte koliko je urađeno samo s tim osnovnim). Malo bolja komunikacija može promijeniti mnogo toga nabolje. I molim da se odlučite za jedno trajno ime pod kojim ćete doprinositi, pa da ona ostala blokiramo, jer Wikipedia ne trpi više korisničkih naloga za istu osobu. (Pišem pod pretpostavkom da ste Vi Yahadzija; ako niste, i dalje važe opće upute). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:00, 27 august 2025 (CEST)

== Slika: Siprage-panprama ==

Tu sliku sam postavio prije 10-ak godina a preuzelo je stotinjak Wiki. Ko je toliki Wiki-destruktivac da je svaki puta briše. Inače, razvio sam je u Njemačkoj i proglašena je najuspješnijom iz tog kraja, u Kotorvaroškim medijima!
*PS: Provjerite zapisnik njene prve pojave i distribucije, molim. [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-28268-46|&amp;#126;2025-28268-46]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-28268-46|talk]]) 20:20, 11 oktobar 2025 (CEST)

:Pitajte na Commonsu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 11 oktobar 2025 (CEST)</text>
      <sha1>k5xcmjh8n3jqa29nqyavo7r0143jofm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453433</id>
    <revision>
      <id>3934730</id>
      <parentid>3681927</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T22:56:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spisak dobitnika */</comment>
      <origin>3934730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67566" sha1="hppsov5o5uaoha62ftvhs8shzruo22x" xml:space="preserve">'''Nobelova nagrada za fiziku''' ({{jez-sv|Nobelpriset i fysik}}) je godišnja nagrada koju dodjeljuje Kraljevska švedska akademija nauka naučnicima iz različitih područja fizike. Predstavlja jednu od pet [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] koje je osnovao 1895. godine industrijalac i [[Filantropija|filantrop]] [[Alfred Nobel]]. Dodjeljuje se osobama koje su dale izuzetan doprinos u [[Fizika|fizici]]. Prema Nobelovoj oporuci, procesom izbora kandidata i dodjele nagrade rukovodi Nobelova fondacija i Švedska kraljevska akademija nauka. Nagrada se dodjeljuje u [[Stockholm]]u na godišnjoj ceremoniji 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti. Svaki laureat dobija medalju, diplomu i nagradu sa određenim novčanim iznosom koji se mijenjao tokom perioda dodjele nagrade.

== Spisak dobitnika ==
Spisak dobitnika [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] sa drugim osnovnim podacima o laureatima dat je u sljedećoj tabeli.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Godina
! Slika 
! Dobitnik
! Država
! Doprinos
!Reference
|-
|1901.
| [[Datoteka:WilhelmRöntgen.JPG|75px]]
| [[Wilhelm Röntgen|Wilhelm Conrad Röntgen]]
| {{ZID|NJE}}
| ''za otkriće poznatih [[X-zrake|zraka]] koje su kasnije po njemu i nazvane''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1901/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1901|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1902.
| [[Datoteka:Lorentz 2.jpg|75px]]
| [[Hendrik Antoon Lorentz]]
| {{ZID|NIZ}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihovo istraživanje o utjecaju [[magnetizam|magnetizma]] na fenomen zračenja''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1902/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1902|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Pieter Zeeman.jpg|75px]]
| [[Pieter Zeeman]]
| {{ZID|HOL}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1903.
| [[Datoteka:Becquerel Henri photograph.jpg|75px]]
| [[Henri Becquerel|Antoine Henri Becquerel]]
| {{ZID|FRA}}
| ''za otkriće spontane [[radioaktivnost]]i''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N1903&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1903/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1903|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:PierreCurie.jpg|75px]]
| [[Pierre Curie]]
| {{ZID|FRA}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihovo zajedničko istraživanje fenomena radioaktivnosti kojeg je otkrio profesor [[Henri Becquerel]]''
|-
| [[Datoteka:Mariecurie.jpg|75px]]
| [[Marie Curie]]
| {{ZID|POLJ}}&lt;br&gt;{{ZID|FRA}}
|-
|1904.
| [[Datoteka:John William Strutt.jpg|75px]]
| [[John William Strutt Rayleigh]]
| {{ZID|UK}}
| ''za istraživanje gustoća najvažnijih plinova i otkriće [[argon]]a koje je bilo vezano uz ta istraživanja''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1904/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1904|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1905.
| [[Datoteka:Phillipp Lenard in 1900.jpg|75px]]
| [[Philipp Lenard]]
| {{ZID|NJE}}
| ''za rad na [[katodni zracie|katodnim zracima]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1905/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1905|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1906.
| [[Datoteka:JJ Thomson.jpg|75px]]
| [[Joseph John Thomson]]
| {{ZID|UK}}
| ''za teoretska i eksperimentalna istraživanja o provodnosti elektriciteta od strane pliova''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1906/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1906|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1907.
| [[Datoteka:Albert Abraham Michelson2.jpg|75px]]
| [[Albert Abraham Michelson]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za njegove optičke instrumente, te spektroskopska i meteorološka istraživanja koja je proveo uz pomoć istih''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1907/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1907|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1908.
| [[Datoteka:Gabriel Lippmann2.jpg|75px]]
| [[Gabriel Lippmann]]
| {{ZID|FRA}}
| ''za [[Lippmannov proces|njegovu metodu fotografskog reproduciranja boje]] temeljenom na fenomenu [[interferencija|interferencije]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1908/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1908|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1909.
| [[Datoteka:Guglielmo Marconi.jpg|75px]]
| [[Guglielmo Marconi]]
| {{ZID|ITA}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihov doprinos u razvoju [[Izum radija|bežične telegrafije]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1909/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1909|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Ferdinand Braun.jpg|75px]]
| [[Karl Ferdinand Braun]]
| {{ZID|NJE}}
|-
|1910.
| [[Datoteka:Johannes Diderik van der Waals.jpg|75px]]
| [[Johannes Diderik van der Waals]]
| {{ZID|HOL}}
| ''za doprinos na polju [[jednadžba stanja fluida|jednadžbi stanja plinova i tekućina]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1910/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1910|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1911.
| [[Datoteka:Wilhelm_Wien_1911.jpg|75px]]
| [[Wilhelm Wien]]
| {{ZID|NJE}}
| ''za definisanje zakona o isijavanju toplote''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1911/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1911|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1912.
| [[Datoteka:Gustaf Dalén.jpg|75px]]
| [[Gustaf Dalén|Nils Gustaf Dalén]]
| {{ZID|ŠVE}}
| ''za izum [[Sunčani ventil|automatskih ventila]] koji su namijenjeni korištenju u [[svjetionik|svjetionicima]] zajedno s plinskim akumulatorima''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1912/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1912|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1913.
| [[Datoteka:Kamerlingh portret.jpg|75px]]
| [[Heike Kamerlingh Onnes|Heike Kamerlingh-Onnes]]
| {{ZID|HOL}}
| ''za istraživanja o svojstvima materije na niskim temperaturama koja su na koncu dovela do proizvodnje [[helij|tekućeg helija]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1913/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1913|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1914.
| [[Datoteka:Max von Laue 1914.jpg|75px]]
| [[Max von Laue]]
| {{ZID|NJE}}
| ''za otkriće [[Kristalografija X-zraka|difrakcije X-zraka]] u kristalima''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1914/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1914|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1915.
|[[Datoteka:Wh-bragg.jpg|75px]]
|[[William Henry Bragg]]
| {{ZID|UK}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihovu analizu strukture kristala pomoću X-zraka''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1915/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1915|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Wl-bragg.jpg|75px]]
| [[Lawrence Bragg|William Lawrence Bragg]]
| {{ZID|UK}}
|-
|1916.
| colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; |''Nije dodijeljena''
|
|-
|1917.
| [[Datoteka:Charles Glover Barkla.jpg|75px]]
| [[Charles Glover Barkla]]
| {{ZID|UK}}
| ''za otkriće [[fluorescencija X-zraka|karakterističnog X-zračenja]] elemenata''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1917/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1917|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1918.
| [[Datoteka:Max planck.jpg|75px]]
| [[Max Planck]]
| {{ZID|NJE}}
| ''za njegove zasluge u unaprijeđenju fizike koje je postigao otkrićem energetskog [[kvant]]a''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1918/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1918|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1919.
| [[Datoteka:Johannes_Stark.jpg|75px]]
| [[Johannes Stark]]
| {{ZID|NJE}}
| ''za njegovo otkriće [[Dopplerov efekt|Dopplerovog efekta]] u [[anodne zrake|anodnim zrakama]] i za podjelu [[spektralna linija|spektralnih linija]] u [[električno polje|električnim poljima]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1919/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1919|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1920.
| [[Datoteka:Guillaume 1920.jpg|75px]]
| [[Charles Édouard Guillaume]]
| {{ZID|ŠVI}}
| ''za zasluge oko poboljšanja preciznosti mjerenja u fizici kroz njegovo otkriće anomalija u [[legura]]ma [[nikl]]a i [[željezo|željeza]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1920/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1920|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1921.
| [[Datoteka:Albert Einstein (Nobel).png|75px]]
| [[Albert Einstein]]
| {{ZID|NJE}}&lt;br&gt;{{ZID|ŠVI}}
| za doprinos teorijskoj fizici, a posebno za otkriće zakona [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnog efekta]]
|''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1921/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1921|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;''
|-
|1922.
| [[Datoteka:Niels Bohr.jpg|75px]]
| [[Niels Bohr]]
| {{ZID|DAN}}
| ''za doprinos u istraživanju strukture atoma i radijacije koja iz njih zrači''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1922/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1922|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1923.
| [[Datoteka:Millikan.jpg|75px]]
| [[Robert Millikan|Robert Andrews Millikan]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za doprinos na proučavanju elementarnog naboja elektriciteta i rad na [[fotoelektrični efekt|fotoelektičnom efektu]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1923/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1923|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1924.
| [[Datoteka:1924 Karl Manne Siegbahn.jpg|75px]]
| [[Karl Manne Georg Siegbahn]]
| {{ZID|ŠVE}}
| ''za otkrića i istraživanje na području [[spektroskopija X-zraka|spektroskopije X-zraka]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1924/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1924|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1925.
| [[Datoteka:James Franck 1925.jpg|75px]]
| [[James Franck]]
| {{ZID|NJE}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihovo otkriće zakona koji upravljaju utjecajem [[elektron]]a na atom''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1925/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1925|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Gustav Hertz.jpg|75px]]
| [[Gustav Ludwig Hertz]]
| {{ZID|NJE}}
|-
|1926.
| [[Datoteka:Jean Perrin 1926.jpg|75px]]
| [[Jean Baptiste Perrin]]
| {{ZID|FRA}}
| ''za rad na diskontinuiranoj strukturi materije, a naročito za otkriće [[sedimentacijska ravnoteža|sedimentacijske ravnoteže]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1926/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1926|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1927.
| [[Datoteka:Arthur Compton.jpg|75px]]
| [[Arthur Compton|Arthur Holly Compton]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za otkriće [[Comptonov efekt|efekta nazvanog po njemu]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N1927&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1927/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1927|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:CTR Wilson.jpg|75px]]
| [[Charles Thomson Rees Wilson]]
| {{ZID|UK}}
|''za otkriće metode kojom je omogućio da se tragovi električno nabijenih čestica vide pomoću kondenzacije''
|-
|1928.
| [[Datoteka:Owen Richardson.jpg|75px]]
| [[Owen Willans Richardson]]
| {{ZID|UK}}
| ''za istraživanje [[termionički fenomen|termioničkog fenomena]] i posebno za otkriće [[Richardsonov zakon|zakona koji nosi njegovo ime]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1928/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1928|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1929.
| [[Datoteka:Broglie Big.jpg|75px]]
| [[Louis de Broglie]]
| {{ZID|FRA}}
| ''za otkriće valne prirode elektrona''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1929/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1929|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1930.
| [[Datoteka:Sir CV Raman.JPG|75px]]
| [[Chandrasekhara Venkata Raman]]
| {{ZID|IND}}
| ''za rad na raspršenju svjetlosti i za otkriće [[Ramanov efekt|efekta nazvanog po njemu]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1930/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1930|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1931.
| colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; |''Nije dodijeljena''
|
|-
|1932.
| [[Datoteka:Heisenberg 10.jpg|75px]]
| [[Werner Heisenberg]]
| {{ZID|NJE}}
| ''za stvaranje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], čija je primjena, ''inter alia'', dovela do otkrića alotropskih modifikacija vodika''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1932/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1932|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1933.
| [[Datoteka:Erwin Schrödinger (1933).jpg|75px]]
| [[Erwin Schrödinger]]
| {{ZID|AUT}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za otkriće novih produktivih formi [[atomska teorija|atomske teorije]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1933/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1933|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Paul Dirac, 1933.gif|75px]]
| [[Paul Dirac]]
| {{ZID|UK}}
|-
|1934.
| colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; |''Nije dodijeljena''
|
|-
|1935.
| [[Datoteka:James Chadwick (3x4 cropped).tif|75px]]
| [[James Chadwick]]
| {{ZID|UK}}
| ''za otkriće [[neutron]]a''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1935/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1935|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1936.
| [[Datoteka:Hess.jpg|75px]]
| [[Victor Franz Hess]]
| {{ZID|AUT}}
|''za otkriće [[kosmička zraka|kosmičke radijacije]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N1936&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1936/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1936|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Carl David Anderson.jpg|75px]]
| [[Carl David Anderson]]
| {{ZID|SAD}}
|''za otkriće [[pozitron]]a''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1937.
| [[Datoteka:Clinton Davisson.jpg|75px]]
| [[Clinton Davisson|Clinton Joseph Davisson]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihovo eksperimentalno otkriće [[difrakcija elektrona|difrakcije elektrona]] u kristalima''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1937/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1937|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:George Paget Thomson.jpg|75px]]
| [[George Paget Thomson]]
| {{ZID|UK}}
|-
|1938.
| [[Datoteka:Enrico Fermi.jpg|75px]]
| [[Enrico Fermi]]
| {{ZID|ITA}}
| ''za njegove demonstracije o postojanju novih radioaktivnih elemenata pomoću iradijacije neutrona i za njegovo povezano otkriće nuklearnih reakcija izazvanih sporim neutronima''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1938/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1938|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1939.
| [[Datoteka:Ernest Lawrence.jpg|75px]]
| [[Ernest Lawrence]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za izum i razvoj [[ciklotron]]a i za rezultate dobivene njim, posebno za rezultate s umjetnim radioaktivnim elementima''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1939/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1939|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1940.
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |''Nije dodijeljena''
| rowspan=&quot;3&quot; |
|-
|1941.
|-
|1942.
|-
|1943.
| [[Datoteka:Otto Stern.jpg|75px]]
| [[Otto Stern]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegov doprinos u razvoju metode molekularnih zraka i njegovo otkriće [[magnetski moment|magnetskog momenta]] [[proton]]a&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1943/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1943|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1944.
| [[Datoteka:II Rabi.jpg|75px]]
| [[Isidor Isaac Rabi]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegovu metodu snimanja magnetskih svojstava atomske jezgre&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1944/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1944|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1945.
| [[Datoteka:Pauli.jpg|75px]]
| [[Wolfgang Pauli]]
| {{ZID|AUT}}
| &quot;za njegovo otkriće principa isključenja, znanog i kao [[Paulijev princip]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1945/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1945|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1946.
| [[Datoteka:Bridgman.jpg|75px]]
| [[Percy Williams Bridgman]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za izum uređaja koji proizvodi izrazito visok tlak i za otkrića koja je napravio na polju [[fizika visokog tlaka|fizike visokog tlaka]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1946/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1946|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1947.
| [[Datoteka:Appleton.jpg|75px]]
| [[Edward Victor Appleton]]
| {{ZID|UK}}
| &quot;za njegovo istraživanje fizike gornje atmosfere, a posebno zbog otkrića tako zvanog [[Appletonov sloj|Appletonovog sloja]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1947/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1947|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1948.
| [[Datoteka:Blackett.jpg|75px]]
| [[Patrick Blackett|Patrick Maynard Stuart Blackett]]
| {{ZID|UK}}
| &quot;za njegov razvoj [[Wilsonova komora|Wilsonove komore]] i zbog njegovih otkrića na polju nuklearne fizike i kosmičke radijacije&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1948/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1948|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1949.
| [[Datoteka:Yukawa.jpg|75px]]
| [[Hideki Jukava]]
| {{ZID|JAP}}
| &quot;za njegovo predviđanje postojanja [[mezon]]a na temelju teorijskog rada na nuklearnim silama&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1949/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1949|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1950.
| [[Datoteka:Cecil Powell.jpg|75px]]
| [[C. F. Powell|Cecil Frank Powell]]
| {{ZID|UK}}
| &quot;za njegovo otkriće fotografske metode proučavanja nuklearnih procesa i njegova otkrića o mezonima koja je napravio pomoću ove metode&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1950/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1950|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1951.
| [[Datoteka:Cockcroft.jpg|75px]]
| [[John Cockcroft|John Douglas Cockcroft]]
| {{ZID|UK}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihov rad a transmutaciji atomske jezgre pomoću umjetno akceleriranih atomskih čestica&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1951/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1951|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Ernest Walton.jpg|75px]]
| [[Ernest Thomas Sinton Walton]]
| {{ZID|IRS}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1952.
| [[Datoteka:Felix Bloch, Stanford University.jpg|75px]]
| [[Felix Bloch]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihov razvoj novih metoda za nuklearno magnetsko mjerenje i za otkrića povezana s time&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1952/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1952|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Edward_Mills_Purcell.jpg|75px]]
| [[Edward Mills Purcell]]
| {{ZID|SAD}}
|-
|1953.
| [[Datoteka:Zernike.jpg|75px]]
| [[Frits Zernike]]
| {{ZID|HOL}}
| &quot;za njegovu demonstraciju fazne kontrastne metode, a posebno zbog njegovog izuma [[kontrastno fazni mikroskop|kontrastno faznog mikroskopa]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1953/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1953|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1954.
| [[Datoteka:Max Born.jpg|75px]]
| [[Max Born]]
| {{ZID|UK}}&lt;br&gt;{{ZID|NJE}}
| &quot;za njegova fundamentalna istraživanja na polju [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], a posebno za njegovu statističku interpretaciju valne funkcije&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N54&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1954/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1954|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Bothe.jpg|75px]]
| [[Walther Bothe]]
| {{ZID|NJE}}
| &quot;za njegovu metodu slučajnosti i otkrića povezana s njom&quot;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1955.
| [[Datoteka:Willis Lamb 1955.jpg|75px]]
| [[Willis Eugene Lamb]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegova otkrića vezana uz [[fina struktura|finu strukturu]] vodikovog spektra&quot;
|&lt;ref name=&quot;N55&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1955/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1955|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Polykarp Kusch.jpg|75px]]
| [[Polykarp Kusch]]
| {{ZID|SAD}}
|&quot;za precizno utvrđivanje magnetskog momenta elektrona&quot;
|&lt;ref name=&quot;N55&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1956.
| [[Datoteka:Bardeen.jpg|75px]]
| [[John Bardeen]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za njihov rad na [[poluprovodnik|poluprovodnicima]] i za njihovo otkriće [[tranzistor]]a&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1956/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1956|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Brattain.jpg|75px]]
| [[Walter Houser Brattain]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Shockley.jpg|75px]]
| [[William Shockley|William Bradford Shockley]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1957.
| [[Datoteka:TD Lee.jpg|75px]]
| [[Cung-Dao Li]]
| {{ZID|KIN}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihovo proučavanje [[paritetni zakoni|paritetnih zakona]] koje je dovelo do važnih otkrića vezana uz [[Elementarna čestica|elementarne čestice]]&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1957/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1957|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Yang.jpg|75px]]
| [[Čen Ning Jang]]
| {{ZID|KIN}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1958.
| [[Datoteka:Cerenkov.jpg|75px]]
| [[Pavel Aleksejevič Čerenkov]]
| {{ZID|RUS}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za njihovo otkriće i interpretaciju [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljevog efekta]]&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1958/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1958|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Ilya Frank.jpg|75px]]
| [[Ilja Frank]]
| {{ZID|RUS}}
|-
|[[Datoteka:Igor Tamm.jpg|75px]]
|[[Igor Jevgenijevič Tamm]]
| {{ZID|RUS}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1959.
| [[Datoteka:Owen Chamberlain.jpg|75px]]
| [[Owen Chamberlain]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihovo otkriće [[antiproton]]a&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1959/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1959|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Segre.jpg|75px]]
| [[Emilio G. Segrè|Emilio Gino Segrè]]
| {{ZID|ITA}}
|-
|1960.
| 
| [[Donald A. Glaser|Donald Arthur Glaser]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za otkriće [[mjehurasta komora|mjehuraste komore]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1960/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1960|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1961.
| [[Datoteka:Robert Hofstadter.jpg|75px]]
| [[Robert Hofstadter]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegov rad na raspršivanju elektrona u atomskoj jezgri i za njegova otkrića o strukturi atomske jezgre koja je postigao pomoću tog rada&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N61&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1961/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1961|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Mossbauer.jpg|75px]]
| [[Rudolf Mössbauer|Rudolf Ludwig Mössbauer]]
| {{ZID|NJE}}
| &quot;za njegov rad na apsorpciji rezonancije [[γ-zračenje|γ-zračenja]] i povzenog otkrića efekta koji nosi njegovo ime&quot;
|-
|1962.
| [[Datoteka:Landau.jpg|75px]]
| [[Lav Davidovič Landau]]
| {{ZID|AZE}}
| &quot;za pionirske teorije u istraživanju [[kondenzirana tvar|kondenzirane tvari]], posebno [[helij|tekućeg helija]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1962/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1962|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1963.
| [[Datoteka:Wigner.jpg|75px]]
| [[Eugene Paul Wigner]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za doprinose teoriji atomske jezgre i elementarnih čestica, osobito kroz otkriće i primjenu osnovnih principa simetrije&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N63&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1963/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1963|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Maria Goeppert-Mayer.jpg|75px]]
| [[Maria Goeppert-Mayer]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za otkrića u vezi ljuskastom strukturom nuklearnih jezgara&quot;
|-
| [[Datoteka:Jensen.jpg|75px]]
| [[J. Hans D. Jensen]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1964.
| [[Datoteka:Basov.jpg|75px]]
| [[Nikolaj Genadijevič Basov]]
| {{ZID|RUS}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za fundamentalni rad na polju [[kvantna elektronika|kvantne elektronike]], koji je doveo do izrade [[oscilator]]a i [[pojačalo|pojačala]] temeljenih na [[maser]]-[[laser]] principu&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1964/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1964|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Aleksandr Prokhorov.jpg|75px]]
| [[Aleksandar Mihajlovič Prohorov]]
| {{ZID|RUS}}
|-
| 
| [[Charles Hard Townes]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1965.
| [[Datoteka:Feynman_at_Los_Alamos.jpg|75px]]
| [[Richard Feynman|Richard Phillips Feynman]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]], s dalekosežnim posljedicama za fiziku elementarnih čestica&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1965/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1965|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Schwinger.jpg|75px]]
| [[Julian Schwinger]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Tomonaga.jpg|75px]]
| [[Sin-Itiro Tomonaga]]
| {{ZID|JAP}}
|-
|1966.
| [[Datoteka:Kastler.jpg|75px]]
| [[Alfred Kastler]]
| {{ZID|FRA}}
| &quot;za otkriće i razvoj optičkih metoda za proučavanje [[Hertzova rezonancija|Hertzove rezonancije]] u atomima&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1966/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1966|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1967.
| [[Datoteka:Hans Bethe.jpg|75px]]
| [[Hans Bethe|Hans Albrecht Bethe]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za doprinos u teoriji nuklearnih reakcija, posebno za otkrića bitna za razumjevanje stvaranja energije u [[zvijezda]]ma&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1967/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1967|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1968.
| [[Datoteka:LWA Picture Final.jpg|75px]]
| [[Luis Walter Alvarez]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegov odlučujući doprinos na polju fizike elementarnih čestica, posebno zbog otkrića velikog broja rezonancijskih stanja, koja su postignuta koristeći njegovu tehniku korištenja vodikove mjehuraste komore i analize podataka&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1968/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1968|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1969.
| [[Datoteka:MurrayGellMannJI1.jpg|75px]]
| [[Murray Gell-Mann]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za doprinos i otkrića bitna za klasifikaciju elementarnih čestica i njihovih interakcija&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1969/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1969|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1970.
| [[Datoteka:YoungAlfven.jpg|75px]]
| [[Hannes Alfvén|Hannes Olof Gösta Alfvén]]
| {{ZID|ŠVE}}
|&quot;za njegov fundamentalni rad i otkrića na polju [[magnetna hidrodinamika|magnetne hidrodinamike]] s plodnim primjenama u različitim granama [[fizika plazme|fizike plazme]]&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N70&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1970/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1970|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Louis Neel 1970.jpg|75px]]
| [[Louis Eugène Félix Néel]]
| {{ZID|FRA}}
| &quot;za njegov fundamentalni rad i otkrića vezana uz antiferomagnetizam i feromagnetizam koja su dovela do važnih primjena u [[fizika čvrstih tvari|fizici čvrstih tvari]]&quot;
|-
|1971.
| [[Datoteka:Dennis Gabor 1971b.jpg|75px]]
| [[Dennis Gabor]]
| {{ZID|UK}}&lt;br&gt;{{ZID|MAĐ}}
| &quot;za njegov izum i razvoj [[holografija|holografske metode]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1971/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1971|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1972.
| [[Datoteka:Bardeen.jpg|75px]]
| [[John Bardeen]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za njihovu teoriju [[superprovodljivost]]i, obično nazivanu [[Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija|BCS teorija]]&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1972/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1972|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Leon Cooper 1972 (Portrait cropped).jpg|75px]]
| [[Leon Neil Cooper]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:John Robert Schrieffer.jpg|75px]]
| [[John Robert Schrieffer]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1973.
| [[Datoteka:Leo Esaki 1959.jpg|75px]]
| [[Leo Esaki]]
| {{ZID|JAP}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihova eksperimentalna otkrića vezana fenomen tuneliranja u  [[poluprovodnik|poluprovodnicima]] i [[superprovodnici]]ma&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N73&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1973/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1973|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Ivar Giaever.jpg|75px]]
| [[Ivar Giaever]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| {{CSS image crop
 |Image         = cmglee_Cambridge_Wikimedia_Meetup_23_tour_Brian_Josephson.jpg
 |bSize         = 150
 |cWidth        = 75
 |cHeight       = 100
 |oTop          = 0
 |oLeft         = 24
 |Location      = none}}
| [[Brian David Josephson]]
| {{ZID|UK}}
|&quot;za teorijsko predviđanje svojstava tuneliranja suprastruja kroz barijeru, konkretno, fenomen koji je danas općepoznat kao [[Josephsonov efekt]]&quot;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1974.
| 
| [[Martin Ryle]]
| {{ZID|UK}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihovo pionirsko istraživanje na polju [[Radio astronomija|radio astrofizike]]: Ryleu za promatranja i izume, posebice za tehniku [[sinteza aperture|sinteze aperture]], i Hewishu za njegovu odlučujuću ulogu u otkriću [[pulsar]]a&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1974/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1974|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:26. Tagung 1976 Physiker; Gruppen beim Bayrischen Frühstück Antony Hewish - W134Nr.106841b - Willy Pragher (cropped).jpg|75px]]
| [[Antony Hewish]]
| {{ZID|UK}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1975.
| [[Datoteka:Aage Bohr.jpg|75px]]
| [[Aage Niels Bohr]]
| {{ZID|DAN}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za otkriće veze između kolektivnog gibanja i gibanja čestica u atomskoj jezgri i razvoj teorije strukture atomske jezgre temeljen na toj vezi&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1975/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1975|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Mottelson,Ben 1963 Kopenhagen.jpg|75px]]
| [[Ben Roy Mottelson]]
| {{ZID|DAN}}
|-
| [[Datoteka:James Rainwater 2.jpg|75px]]
| [[Leo James Rainwater]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1976.
| [[Datoteka:Burton Richter at Stanford 3-4-09 3.JPG|75px]]
| [[Burton Richter]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihov pionirski rad na otkriću teške elementarne čestice nove vrste&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1976/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1976|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Samuel ting 10-19-10.jpg|75px]]
| [[Samuel Čao Čung Ting]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1977.
| [[Datoteka:Andersonphoto.jpg|75px]]
| [[Philip Warren Anderson]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za njihov temeljni teorijski doprinos u istraživanjima elektronske strukture magnetskih i neuređenih sistema&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1977/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1977|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Mott,Nevill Francis Heisenberg 1952 London.jpg|75px]]
| [[Nevill Francis Mott]]
| {{ZID|UK}}
|-
| [[Datoteka:JH van Vleck 1974.jpg|75px]]
| [[John Hasbrouck Van Vleck]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1978.
| [[Datoteka:Pyotr L Kapitsa Russian physicist 1964.jpg|75px]]
| [[Pjotr Leonidovič Kapiza]]
| {{ZID|RUS}}
| &quot;za inovacije i otkrića na prodručju fizike niskih temperatura&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N78&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1978/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1978|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Arno Penzias.jpg|75px]]
| [[Arno Allan Penzias]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za otkriće [[Kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|pozadinskog mikrovalnog zračenja]]&quot;
|-
| [[Datoteka:Robert Wilson (28215880301) (portrait).jpg|75px]]
| [[Robert Woodrow Wilson]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1979.
 |[[Datoteka:Sheldon Glashow at Harvard.jpg|75px]]
| [[Sheldon Lee Glashow]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za njihov doprinos teoriji [[slaba električna sila|unificirane slabe i elektromagnetske interakcije]] među elementarnim česticama, uključujući, inter alia, predviđanje [[slaba neutralna struja|slabe neutralne struje]]&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1979/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1979|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Abdus Salam.jpg|75px]]
| [[Abdus Salam]]
| {{ZID|PAK}}
|-
| [[Datoteka:Steven-weinberg.jpg|75px]]
| [[Steven Weinberg]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1980.
| [[Datoteka:James Watson Cronin 2006.jpg|75px]]
| [[James Cronin|James Watson Cronin]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za otkriće kršenja osnovnih principa simetrije u raspadu [[neutralni K-mezon|neutralnih K-mezona]]&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1980/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1980|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Val Fitch.jpg|75px]]
| [[Val Logsdon Fitch]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1981.
| [[Datoteka:Nicolaas Bloembergen 1981.jpg|75px]]
| [[Nicolaas Bloembergen]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihov doprinos razvoju laserske spektroskopije&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N81&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1981/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1981|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Artur Schawlow, Stanford University.jpg|75px]]
| [[Arthur Leonard Schawlow]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Kai Manne Börje Siegbahn 2.jpg|75px]]
| [[Kai Siegbahn|Kai Manne Börje Siegbahn]]
| {{ZID|ŠVE}}
| &quot;za njegov doprinos razvoju visokorezolucijske elektronske spektroskopije&quot;
|-
|1982.
| 
| [[Kenneth G. Wilson]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegovu teoriju za kritične fenomene vezane uz tranzicije faze&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1982/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1982|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1983.
| [[Datoteka:Subrahmanyan Chandrasekhar.gif|75px]]
| [[Subramanjan Čandrasekar]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegova teorijska proučavanja fizikalnih procesa važnih za strukturu i evoluciju zvijezda&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N83&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1983/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1983|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:William A. Fowler Los Alamos ID.png|75px]]
| [[William Alfred Fowler]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za njegova teorijska i eksperimentalna proučavanja nuklearnih reakcija važnih za formiranje kemijskih elemenata u svemiru&quot;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1984.
| [[Datoteka:Carlo Rubbia W and Z bosons.jpg|75px]]
| [[Carlo Rubbia]]
| {{ZID|ITA}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihove odlučujuće doprinose velikom projektu komunikatora slabih interakcija, koji je doveo do otkrića [[W i Z bozoni|W i Z bozona]]&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1984/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1984|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| 
| [[Simon van der Meer]]
| {{ZID|HOL}}
|-
|1985.
| [[Datoteka:Klaus von Klitzing 2015.jpg|75px]]
| [[Klaus von Klitzing]]
| {{ZID|NJE}}
| &quot;za otkriće [[kvantni Hallov efekt|kvantiziranog Hallovog efekta]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1985/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1985|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1986.
| 
| [[Ernst Ruska]]
| {{ZID|NJE}}
| &quot;za njegov fundamentalni rad na polju elektronske optike i za dizajniranje prvog [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N86&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1986/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1986|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Gerd Binnig sw.jpg|75px]]
| [[Gerd Binnig]]
| {{ZID|NJE}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za njihov dizajn [[skenirajući tunelirajući mikroskop|skenirajućeg tunelirajućeg mikroskopa]]&quot;
|-
|[[Datoteka:Rohrer.jpg|75px]]
|[[Heinrich Rohrer]]
| {{ZID|ŠVI}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 1987.
| [[Datoteka:Ibmgb.jpg|75px]]
| [[Johannes Georg Bednorz]]
| {{ZID|NJE}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &quot;za njihov važan prodor u otkriću [[superprovodljivost]]i u [[keramika|keramičkim]] materijalima&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1987/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1987|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Head photo of K Alex Mueller, Nobel Laureate, in the 1980s (cropped).jpg|75px]]
| [[Karl Alexander Müller]]
| {{ZID|ŠVI}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1988.
| [[Datoteka:Leon M. Lederman.jpg|75px]]
| [[Leon Max Lederman]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za metodu [[neutrino]] zraka i za demonstraciju duplikatne strukture [[lepton]]a kroz otkriće mion neutrina&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1988/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1988|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| 
| [[Melvin Schwartz]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Jack-Steinberger-2008.JPG|75px]]
| [[Jack Steinberger]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1989.
| [[Datoteka:Norman Foster Ramsey 1970 (cropped).jpg|75px]]
| [[Norman Foster Ramsey, Jr.|Norman Foster Ramsey]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za izum metode odvojenih oscilacijskih polja i njenu primjenu u vodikovom maseru i ostalim atomskim satovima&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N89&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1989/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1989|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| 
| [[Hans Georg Dehmelt]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za razvoj [[ionska zamka|ionske zamke]]&quot;
|-
|
| [[Wolfgang Paul]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1990.
| [[Datoteka:Physics Nobel laureate Jerry Friedman, 2016.jpg|75px]]
| [[Jerome Isaac Friedman|Jerome I. Friedman]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za njihova istraživanja vezana uz [[duboko neelastično raspršivanje]] elektrona na protonima i vezanim neutronima, koja su bila od iznimne važnosti za razvoj [[kvarkovski model|kvarkovskog modela]] u fizici čestica&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1990/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1990|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Henry Kendall by Tom Frost crop.jpg|75px]]
| [[Henry Way Kendall]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Richard E. Taylor (3x4 cropped).jpg|75px]]
| [[Richard E. Taylor]]
| {{ZID|KAN}}
|-
|1991.
| [[Datoteka:Pierre-Gilles Rice University.jpg|75px]]
| [[Pierre-Gilles de Gennes]]
| {{ZID|FRA}}
| &quot;za otkriće da metode razvijene za proučavanje fenomena reda u jednostavnim sustavima mogu biti generalizirane na malo kompleksnije forme tvari, kao što su [[tekući kristal]]i i [[polimer]]i&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1991/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1991|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1992.
| [[Datoteka:CHARPAK Georges-24x50-2005 cropped.JPG|75px]]
| [[Georges Charpak]]
| {{ZID|FRA}}
| &quot;za izum i razvoj detektora čestica, naročito [[višežična proporcionalna komora|višežične proporcionalne komore]]&quot;
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1992/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1992|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1993.
| [[Datoteka:Russell Alan Hulse (cropped).jpg|75px]]
| [[Russell Alan Hulse]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&quot;za otkriće [[PSR B1913+16|novog tipa]] [[pulsar]]a, što je otvorilo nove mogućnosti za proučavanje [[Gravitacijske zrake|gravitacije]]&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1993/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1993|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:2008JosephTaylor.jpg|75px]]
| [[Joseph Hooton Taylor, Jr.]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1994.
| [[Datoteka:Bertram Brockhouse.jpg|75px]]
| [[Bertram Brockhouse]]
| {{ZID|KAN}}
| &quot;za razvoj neutronske spektroskopije&quot; i &quot;za pionirske doprinose razvoju tehnika [[raspršivanje neutrona|raspršivanja neutrona]] za proučavanje [[kondenzirana materija|kondenzovane materije]]&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N94&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1994/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1994|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Clifford Shull (cropped).jpg|75px]]
| [[Clifford Shull|Clifford Glenwood Shull]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;Za razvoj tehnike [[difrakcija neutrona|difrakcije neutrona]]&quot; i &quot;za pionirske doprinose razvoju tehnika [[raspršivanje neutrona|raspršivanja neutrona]] za proučavanje [[kondenzirana materije|kondenzirane materije]]&quot;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1995.
| [[Datoteka:Martin Perl - tau.jpg|75px]]
| [[Martin Lewis Perl]]
| {{ZID|SAD}}
|&quot;za otkriće [[tau lepton]]a&quot; i &quot;za pionirske eksperimentalne doprinose fizici [[lepton]]a&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N95&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1995/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1995|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Frederick Reines.jpg|75px]]
|[[Frederick Reines]]
| {{ZID|SAD}}
|&quot;za otkriće [[neutrino|neutrina]]&quot; i &quot;za pionirske eksperimentalne doprinose fizici [[lepton]]a&quot;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1996.
| [[Datoteka:Nobel Laureate David Morris Lee in 2007.jpg|75px]]
| [[David Morris Lee]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za otkriće [[superfluidnost]]i u [[helij-3|heliju-3]]&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1996/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1996|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Douglas Osheroff.jpg|75px]]
| [[Douglas D. Osheroff]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Robert Coleman Richardson.jpg|75px]]
| [[Robert Coleman Richardson]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1997.
| [[Datoteka:StevenChu.jpg|75px]]
| [[Steven Ču]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&quot;za razvoj metoda za hlađenje i hvatanje atoma laserskim svjetlom&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1997/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1997|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Claude Cohen-Tannoudji.JPG|75px]]
| [[Claude Cohen-Tannoudji]]
| {{ZID|FRA}}
|-
| [[Datoteka:William Phillips-physicist photo.jpg|75px]]
| [[William Daniel Phillips]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1998.
| [[Datoteka:Robert Laughlin, Stanford University.jpg|75px]]
| [[Robert B. Laughlin]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |''za njihovo otkriće nove forme kvantnog fluida sa djelomično nabijenim ekscitacijama''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1998/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1998|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Horst Störmer.jpg|75px]]
| [[Horst Ludwig Störmer]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| [[Datoteka:Daniel Chee Tsui.jpg|75px]]
| [[Daniel Chee Tsui]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1999.
| [[Datoteka:Gerard 't Hooft.jpg|75px]]
| [[Gerardus 't Hooft]]
| {{ZID|HOL}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za rasvjetljavanje kvantne strukture [[slabe električne interakcije|slabih električnih interakcija]] u fizici''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1999/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 1999|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Martinus Veltman.jpg|75px]]
| [[Martinus J. G. Veltman]]
| {{ZID|HOL}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2000.
| [[Datoteka:Zhores Alferov.jpg|75px]]
| [[Žores Ivanovič Alfjorov]]
| {{ZID|RUS}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za razvoj heterostruktura [[poluprovodnik]]a korištenih u elektronici visokoh brzina i [[optoelektronika|optoelektronici]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N00&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2000/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2000|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Herbert Kroemer (cropped).jpg|75px]]
| [[Herbert Kroemer]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| [[Datoteka:Jack Kilby 1960s.png|75px]]
| [[Jack Kilby|Jack St. Clair Kilby]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za doprinos izumu [[integralno kolo|integralnog kola]]''
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2001.
| [[Datoteka:Physics Nobel Laureate Eric Allin Cornell, in June of 2015 (cropped).jpg|75px]]
| [[Eric Allin Cornell]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |''za postizanje [[Bose-Einsteinov kondenzat|Bose-Einsteinove kondenzacije]] u plinovima alkalnih metala i za rane fundamentalne studije o svojstvima kondenzata''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2001/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2001|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Carl Wieman.jpg|75px]]
| [[Carl Wieman|Carl Edwin Wieman]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Ketterle.jpg|75px]]
| [[Wolfgang Ketterle]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2002.
| [[Datoteka:Raymond Davis, Jr 2001.jpg|75px]]
| [[Raymond Davis, Jr.]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za pionirske doprinose astrofizici, posebno u detekciji kosmičkih [[neutrino|neutrina]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N02&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2002/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2002|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Masatoshi Koshiba 2002.jpg|75px]]
| [[Masatoši Košiba]]
| {{ZID|JAP}}
|-
| [[Datoteka:RiccardoGiacconi.jpg|75px]]
| [[Riccardo Giacconi]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za pionirske doprinose astrofizici koji su doveli do otkrića izvora kosmičkih X-zraka''
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2003.
| [[Datoteka:AA_Abrikosov_ANL1.jpg|75px]]
| [[Aleksej Aleksejevič Abrikosov]]
| {{ZID|RUS}}&lt;br&gt;{{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |''za pionirski doprinos teoriji [[superprovodljivost|superprovodnika]] i superfluida''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2003/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2003|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Ginzburg in MSU opaque.jpg|75px]]
| [[Vitalij Lazarevič Ginzburg]]
| {{ZID|RUS}}
|-
| [[Datoteka:Nobel Laureate Sir Anthony James Leggett in 2007 (cropped).jpg|75px]]
| [[Anthony James Leggett]]
| {{ZID|UK}}&lt;br&gt;{{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2004.
| [[Datoteka:David Gross cropped.JPG|75px]]
| [[David Gross|David J. Gross]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;3&quot; |''za otkriće [[asimptotska sloboda|asimptotske slobode]] u teoriji [[jake interakcije|jakih interakcija]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2004/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2004|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| 
| [[Hugh David Politzer]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:FrankStockholm2004.jpg|75px]]
| [[Frank Wilczek]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2005.
| [[Datoteka:Roy Glauber Dec 10 2005.jpg|75px]]
| [[Roy J. Glauber]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za njegov doprinos kvantnoj teoriji [[Koherencija (fizika)|optičke koherencije]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N05&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2005/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2005|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:John L. Hall.jpg|75px]]
| [[John L. Hall]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihov doprinos razvoju laserske [[spektroskopija|spektroskopije]], uključujući i [[optički frekventni češalj]]''
|-
| [[Datoteka:Theodor W Haensch.jpg|75px]]
| [[Theodor W. Hänsch]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2006.
| [[Datoteka:John-C-Mather.jpg|75px]]
| [[John C. Mather]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za njihovo otkriće [[crno tijelo|oblika crnog tijela]] i [[anisotropija|antisotropije]] [[Kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kosmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2006/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2006|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:George Smoot.jpg|75px]]
| [[George Smoot|George F. Smoot]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2007.
| [[Datoteka:Albert Fert at EP2DS 2007 in Genua PICT5745.jpg|75px]]
| [[Albert Fert]]
| {{ZID|FRA}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za otkriće [[gigantski magnetni otpor|gigantskog magnetnog otpora]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2007/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2007|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Peter Gruenberg 01.jpg|75px]]
| [[Peter Grünberg]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2008.
| [[Datoteka:Mkobayashi.jpg|75px]]
| [[Makoto Kobajaši]]
| {{ZID|JAP}}
| rowspan=&quot;2&quot; |''za otkriće izvora razbijene simetrije koja predviđa postojanje najmanje tri porodice kvarkova u prirodi''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N08&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2008/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2008|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Masukawa.jpg|75px]]
| [[Tošihide Maskava]]
| {{ZID|JAP}}
|-
| [[Datoteka:YoichiroNambu.jpg|75px]]
| [[Joičiro Nambu]]
| {{ZID|SAD}}
| &quot;za otkriće [[spontano razbijanje simetrije|mehanizma spontanog razbijanja simetrije]] u subatomskoj fizici&quot;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2009.
| [[Datoteka:Charles_K._Kao_cropped_2.jpg|75px]]
| [[Charles K. Kao]]
| {{ZID|KIN}}&lt;br/&gt;{{ZID|UK}}
| ''za revolucionarna dostignuća u vezi prijenosa svjetlosti u vlaknima za optičku komunikaciju&quot;''
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=N09&gt;{{cite web | title = The Nobel Prize in Physics 2009 | publisher = [[Nobel Foundation]] | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2009/index.html | access-date = 6. 10. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091008215314/http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2009/index.html | archive-date = 8. 10. 2009 | url-status = live }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Nobel_Prize_2009-Press_Conference_KVA-23.jpg|75px]]
| [[Willard S. Boyle]]
| {{ZID|KAN}}&lt;br/&gt;{{ZID|SAD}}
|rowspan=&quot;2&quot; |''za pronalazak slikovnog poluprovodničkog kruga - CCD senzora''
|-
| [[Datoteka:Nobel_Prize_2009-Press_Conference_KVA-27.jpg|75px]]
| [[George E. Smith]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2010.
| [[Datoteka:Andre_Geim_2010-1.jpg|75px]]
| [[Andre Geim]]
| {{ZID|RUS}}&lt;br/&gt;{{ZID|UK}}&lt;br/&gt;{{ZID|HOL}}
|rowspan=&quot;2&quot; |''za revolucionarne eksperimente u vezi sa dvodimenzionalnim materijalnim grafenom''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N10&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2010/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2010|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20101007221326/http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2010/index.html|archive-date=7. 10. 2010|url-status=live|access-date=5. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Konstantin_Novoselov_at_MIPT.jpg|75px]]
| [[Konstantin Novoselov]]
| {{ZID|RUS}}&lt;br/&gt;{{ZID|UK}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2011.
| [[Datoteka:Saul_Perlmutter.jpg|75px]]
| [[Saul Perlmutter]]
| {{ZID|SAD}}
|rowspan=&quot;3&quot; |''za otkriće ubrzanog širenja Univerzuma kroz opažanja udaljenih [[supernova]]&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N11&quot;&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2011/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2011|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120801221425/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2011/index.html|archive-date=1. 8. 2012|url-status=live|access-date=4. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Brian_P_Schmidt.jpg|75px]]
| [[Brian Schmidt]]
| {{ZID|AUS}}&lt;br/&gt;{{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Adam_Riess.jpg|75px]]
| [[Adam Riess]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2012.
| [[Datoteka:Serge_Haroche_-_Théâtre_de_la_Commune_d'Aubervilliers_-_4_mai_2009.jpg|75px]]
|[[Serge Haroche]]
|{{ZID|Francuska}}
|rowspan=&quot;2&quot; |''za revolucionarne eksperimentalne metode koje omogućuju mjerenje i manipulaciju individualnih kvantnih sistema''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2012&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2012/index.html|title=The Nobel Prize in Physics 2012|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121011232400/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2012/index.html|archive-date=11. 10. 2012|url-status=live|access-date=9. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:David_Wineland_2008crop.jpg|75px]]
| [[David J. Wineland]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2013.
| [[Datoteka:Francois_Englert.jpg|75px]]
| [[François Englert]]
| {{ZID|Belgija}}
|rowspan=&quot;2&quot; |''za teorijsko otkriće mehanizma koji doprinosi razumijevanju porijekla mase subatomskih čestica, a što je nedavno potvrđeno otkrićem predviđene [[Higgsov bozon|temeljne čestice]], eksperimentima [[Eksperiment ATLAS|ATLAS]] i [[Kompaktni mionski solenoid|CMS]] izvedenim [[Veliki hadronski sudarač|velikim hadronskim sudaračem]] u okviru [[CERN]]-a''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2013/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2013|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240405023447/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2013/summary/|archive-date=5. 4. 2024|url-status=dead|access-date=8. 10. 2013|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Higgs,_Peter_(1929)3.jpg|75px]]
| [[Peter Higgs]]
| {{ZID|UK}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2014.
| [[Datoteka:Isamu_Akasaki_20141211.jpg|75px]]
| [[Isamu Akasaki]]
| {{ZID|Japan}}
|rowspan=&quot;3&quot;|''za izum efikasnih plavih dioda koje emitiraju svjetlost a koje su omogućile svijetle i štedljive izvore bijele svjetlosti''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N14&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2014/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2014|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240407181951/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2014/summary/|archive-date=7. 4. 2024|url-status=live|access-date=7. 10. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Hiroshi_Amano_20141211.jpg|75px]]
| [[Hiroshi Amano]]
| {{ZID|Japan}}
|-
| [[Datoteka:Shuji Nakamura Nobel (cropped).jpg|75px]]
| [[Shuji Nakamura]]
| {{ZID|Japan}}{{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
| [[Datoteka:Takaaki_Kajita_5171-2015.jpg|75px]]
| [[Takaaki Kajita]]
| {{ZID|Japan}}
|rowspan=&quot;2&quot;|''za otkrivanje [[Oscilacija neutrina|neutrinskih oscilacija]], što dokazuje da [[Neutrino|neutrini]] imaju masu''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;N15&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2015/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2015|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506235854/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2015/summary/|archive-date=6. 5. 2024|url-status=live|access-date=5. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Arthur_B._McDonald_5193-2015.jpg|75px]]
| [[Arthur B. McDonald (naučnik)|Arthur B. McDonald]]
| {{ZID|Kanada}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2016.
| [[Datoteka:DavidThouless_1995_UW.jpg|75px]]
| [[David J. Thouless]]
| {{ZID|UK}}
|rowspan=&quot;3&quot; |''za teorijska otkrića topoloških faznih prijelaza i topoloških faza materije''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N16&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2016|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240405024846/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/summary/|archive-date=5. 4. 2024|url-status=live|access-date=4. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Duncan_Haldane.jpg|75px]]
| [[Duncan Haldane]]
| {{ZID|UK}}{{ZID|SLO}}
|-
| [[Datoteka:Jkosterl.jpg|75px]]
| [[J. Michael Kosterlitz]]
| {{ZID|UK}}{{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2017.
| [[Datoteka:Rainer_Weiss_-_December_2006_(cropped).jpg|75px]]
| [[Rainer Weiss]]
| {{ZID|NJE}}{{ZID|SAD}}
|rowspan=&quot;3&quot; |''za odlučujući doprinos [[LIGO]] detektoru i promatranju gravitacionih talasa''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2017/announcement.html|title=The Nobel Prize in Physics 2017 - Prize Announcement|website=www.nobelprize.org|access-date=5. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Kip_Thorne_at_Caltech.jpg|75px]]
| [[Kip Thorne]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:05-0367-92D.hr.jpg|75px]]
| [[Barry Barish]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018.
| [[Datoteka:Arthur_Ashkin_EM1B5678_(44417135450)_(adjusted).jpg|75px]]
| [[Arthur Ashkin]]
| {{ZID|SAD}}
| ''za revolucionarne izume u polju laserske fizike'', posebno za ''optičke pincete i njihovu primjenu na biološke sisteme''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N18&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2018/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2018|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240504112438/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2018/summary/|archive-date=4. 5. 2024|url-status=live|access-date=2. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Gérard_Mourou_(cropped).jpg|75px]]
| [[Gérard Mourou]]
| {{ZID|FRA}}
|rowspan=&quot;2&quot; |''za revolucionarne izume u području laserske fizike, posebno za njihovu metodu stvaranja ultra-kratkih optičkih impulsa visokog intenziteta''
|-
| [[Datoteka:Donna_Strickland,_OSA_Holiday_Party_2012.jpg|75px]]
| [[Donna Strickland]]
| {{ZID|KAN}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2019.
| [[Datoteka:Jim_Peebles_(cropped_2).jpg|75px]]
| [[Jim Peebles]]
| {{ZID|SAD}}{{ZID|KAN}}
| ''za teorijska otkrića na polju [[Fizička kosmologija|fizičke kosmologije]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N19&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2019/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2019|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240504102129/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2019/summary/|archive-date=4. 5. 2024|url-status=live|access-date=8. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Michel_Mayor,_2012_(cropped).jpg|75px]]
| [[Michel Mayor]]
| {{ZID|ŠVI}}
|rowspan=&quot;2&quot; |''za otkriće [[Vansolarna planeta|egzoplanete]] (Vansolarne planete) koja kruži oko zvijezde solarnog tipa''
|-
| [[Datoteka:Didier_Queloz,_2012_(cropped).jpg|75px]]
| [[Didier Queloz]]
| {{ZID|ŠVI}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2020.
| [[Datoteka:Roger_Penrose_at_Festival_della_Scienza_Oct_29_2011.jpg|75px]]
| [[Roger Penrose]]
| {{ZID|UK}}
| ''za otkriće da je stvaranje crne rupe snažno predviđanje opće teorije relativnosti''
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N20&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2020|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240504103334/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/summary/|archive-date=4. 5. 2024|url-status=live|access-date=6. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Reinhard_Genzel.jpg|75px]]
| [[Reinhard Genzel]]
| {{ZID|NJE}}
|rowspan=&quot;2&quot; |''za otkriće [[Supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u centru naše galaksije''
|-
| [[Datoteka:Andrea Ghez (cropped 3x4).jpg|75px]]
| [[Andrea M. Ghez|Andrea Ghez]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2021.
| [[Datoteka:Crafoord Prize EM1B0732 (42329290061).jpg|75px]]
| [[Syukuro Manabe]]
| {{ZID|JAP}}&lt;br/&gt;{{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |za fizičko modeliranje Zemljine [[Klima|klime]], kvantificiranje varijabilnosti i pouzdano predviđanje [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]]
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;N21&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2021|date=5. 10. 2021|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240504063255/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2021/summary/|archive-date=4. 5. 2024|url-status=live|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| 
| [[Klaus Hasselmann]]
| {{ZID|NJE}}
|-
| [[Datoteka:Parisi Giorgio (3x4 cropped).jpg|75px]]
| [[Giorgio Parisi]]
| {{ZID|ITA}}
| za otkriće međudjelovanja nereda i fluktuacija u fizičkim sistemima od atomskih do planetarnih razmjera
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2022.
| [[Datoteka:Alain-Aspect-ForMemRS (cropped).jpg|75px]]
| [[Alain Aspect]]
| {{ZID|FRA}}
| rowspan=&quot;3&quot; |za eksperimente sa [[Kvantna zapletenost|zapletenim fotonima]], utvrđivanje kršenja [[Bellova teorema|Bellovih nejednakosti]] i pionirsku [[Kvantna informatika|kvantnu informatiku]]
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2022/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2022|date=4. 10. 2022|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240428042346/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2022/summary/|archive-date=28. 4. 2024|url-status=live|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:JohnClauser.jpg|75px]]
| [[John Clauser]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Anton Zeilinger 2021 (profile cropped).jpg|75px]]
| [[Anton Zeilinger]]
| {{ZID|AUT}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2023.
| [[Datoteka:Anne_LHuiller_01.JPG|75px]]
| [[Anne L'Huillier]]
| {{ZID|FRA}}
| rowspan=&quot;3&quot; |za eksperimentalne metode koje generišu [[Atofizika|atosekundne]] impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2023/summary/|title=The Nobel Prize in Physics 2023|date=3. 10. 2023|publisher=[[Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240504070254/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2023/summary/|archive-date=4. 5. 2024|url-status=live|access-date=3. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Ferenc Krausz (cropped).jpg|75px]]
| [[Ferenc Krausz]]
| {{ZID|MAĐ}}
|-
| [[Datoteka:US Embassy Sweden 2023 Nobel Reception (53397591873) (cropped).jpg|75px]]
| [[Pierre Agostini]]
| {{ZID|FRA}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2024.
| [[Datoteka:John Hopfield 2016.jpg|96x96px]]
| [[John Hopfield]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |za temeljna otkrića i izume koji omogućavaju [[mašinsko učenje]] pomoću [[Umjetna neuronska mreža|umjetnih neuronskih mreža]]
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2024/press-release/|title=The Nobel Prize in Physics 2024|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=8. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Geoffrey Hinton - Collision 2023 - Centre Stage RCZ 1307 (cropped) (cropped).jpg|96x96px]]
| [[Geoffrey Hinton]]
| {{ZID|VB}}&lt;BR/&gt; {{ZID|CAN}}
|-
| rowspan=3 |2025.
| [[Datoteka:John Clarke, British experimental physicist.jpg|80px]]
| [[John Clarke (fizičar)|John Clarke]]
| {{ZID|VB}}
| rowspan=3 |za otkriće makroskopskog kvantnomehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom kolu
|rowspan=3 |&lt;ref&gt;{{cite web |title=Nobel Prize in Physics 2025 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2025/press-release/ |access-date=2025-10-07 |website=NobelPrize.org |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Michel H. Devoret, French American physicist.jpg|80px]]
| [[Michel Devoret]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:John M. Martinis, American physicst and 2025 Nobel laurate in physics.jpg|80px]]
| [[John M. Martinis]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| 2026.
| [[Datoteka:Francis Halzen (2025).jpg|80px]]
| [[Francis Halzen]]
| {{ZID|SAD}}
| za odlučujući doprinos Opservatoriji za neutrine IceCube i otkriću visokoenergetskih neutrina astrofizičkog porijekla
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Nobel Prize in Physics 2026 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2026/summary/ |access-date=2026-10-06 |website=NobelPrize.org |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za hemiju]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za književnost]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za mir]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Commonscat|Nobel Prize in Physics}}
{{Nobelova nagrada}}

[[Kategorija:Nagrade]]
[[Kategorija:Nobelova nagrada]]
[[Kategorija:Nagrade za fiziku]]</text>
      <sha1>hppsov5o5uaoha62ftvhs8shzruo22x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geodezija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457027</id>
    <revision>
      <id>3934742</id>
      <parentid>3902728</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:23:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rano moderno razdoblje */</comment>
      <origin>3934742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16010" sha1="8h3gamund5fldithdb92daiymyp481n" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodezija''', također nazivana i '''geodetika''', naučna je disciplina koja se bavi mjerenjem i predstavljanjem Zemlje. Historija geodezije počela je u prednaučnoj antici i procvjetala je tokom [[doba prosvjetiteljstva]].

Rane ideje o figuri Zemlje dovele su do toga da je Zemlja ravna  ploča, a nebesa fizička kupola koja se nadvija nad njom. Dva rana argumenta za sfernu Zemlju bila su da se Mjesečeva pomračenja vide kao kružne sjene koje može izazvati samo sferna zemlja, te da se [[Polaris]] vidi niže na nebu dok neko putuje jugom.

== Anički svijet ==
[[Antička Grčka|Rani Grci]], u svojim nagađanjima i teoretiziranju, kretali su se od viđenja Zemlje kao ravnog diska, što je zagovarao [[Homer]] do sfernog tijela što je postulirao  je [[Pitagora]]. Pitagorinu ideju je kasnije podržao [[Aristotel]].&lt;ref&gt;Aristotle On the Heavens, Book II 298 B&lt;/ref&gt; . Pitagora je bio matematičar i za njega je najsavršenija figura bila [[sfera]] . Zaključio je da će bogovi stvoriti savršenu figuru i zato je Zemlja stvorena da bude sfernog oblika. [[Anaximenes of Mileta|Anaximenes]], rani grčki filozof, čvrsto je verovao da je Zemlja u obliku  [[pravougaonik]]a.
Budući da je sferični oblik bio najviše podržan u doba grčke ere, uslijedili su napori za utvrđivanjem njegove veličine. Aristotel je izvijestio da su matematičari izračunali da je opseg Zemlje (koji je nešto više od 40 000&amp;nbsp;km) iznosi 400 000 „stadiona“ (između 62 800 i 74 000&amp;nbsp;km ili 46 250 i 39 25050), dok je [[Arhimed]] odredio gornju granicu od 3 000 000 stadiona (483.000&amp;nbsp;km ili 300.000milja) koristeći helenski [[stadion (dužina)|stadion]] za koji učenjaci obično uzimaju dužinu od 185 metara ili [[geografska milja|geografsku milju]]. Stadion [[starogrčki jezik|grčki]] στάδιον – ''stadion'' = mjera za dužinu; trkalište).

=== Helenski svijet ===
U Egiptu je grčki naučnik i filozof, [[Eratosten]] (276. p. n. e. – 195. p. n. e.), izradio metod za eksplicitnije mjerenje veličine Zemlje. Izvještaji iz drevnog grada Sweneta, kasnije poznatog kao Sijena, smatrali  su da je na dan [[ljetni solsticij|ljetnog solsticija]] onda kada podnevno sunce zasije na dnu izvora. Primijetio je da u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] Sunce nije direktno iznad. Umjesto toga, smjer bačenih sjenki činio je vertikalne ugao jednak 1/50. punog kruga (7 ° 12 '). Na ova zapažanja, heleniska [[astronomija]] i poznavanje lokalne geografije su već utvrdili: 
#na dan ljetnog solsticija, podnevno sunce bilo je direktno nad [[tropik kancer]]om;
#Sijena je bila na ovom tropiku (paraleli sjeverne geografske širine od 23°26ʹ); 
#Aleksandrija i Sijena leže na izravnoj liniji sjever – jug; 
#Sunce je bilo relativno dugo daleko (što će kasnije biti poznato i kao [[astronomska jedinica]]). Utvrdio je da udaljenost između Aleksandrije i Sijene iznosi 5000 stadiona (vjerojatno tako da je nekoga angažirao da hoda i mjeri udaljenost, ali vjerovatnije koristeći izvještaje daljinskih putnika) ili po uobičajenom helenskom shvatanju 185 m po stadionu, oko 925&amp;nbsp;km.
[[slika:Eratosthenes_measure_of_Earth_circumference.svg|thumb|upright=1.4|Eratostenov metod određivanja veličine Zemlje]]
Iz tih opažanja, mjerenja i/ili &quot;poznatih&quot; činjenica, Eratosten je zaključio da je ugaono odstupanje Sunca od [[vertikalni smjer|vertikalnog smjera]] u Aleksandriji ujedno i ugao podvodnog luka (vidi sliku), linearna udaljenost između Aleksandrije i Sijene bila je 1/50 opsega Zemlje što, prema tome, moralo  biti 50 × 5000 = 250.000 stadiona ili vjerovatno 25.000 nautičkih milja. Opseg Zemlje je 24.902 milje (40.075,16&amp;nbsp;km). Preko stubova je preciznije: 40.008&amp;nbsp;km ili 24.860 milja. Stvarna mjerna jedinica koju je koristio Eratosten bio je stadion. Niko sigurno ne zna čemu je njegov stadion jednak u modernim jedinicama, vjerojatno je to bio helenski stadion od 185 m.

Da je eksperiment izveden kao što je opisano, ne bi bilo primjetno da se slaže sa stvarnošću. Rezultat je vjerovatno bio samo oko 0,4% previsok. Njegova mjerenja bila su izložena u nekoliko netačnosti:
# Iako je u ljetnom solsticiju podnevno sunce zašlo iznad tropskog karcinoma, Sijena nije bila tačno na tropiku (koji je tog dana bio na 23 ° 43 'geografskoj širini), već na oko 22 nautičke milje prema sjeveru;
# Razlika geografske širine između Aleksandrije (31,2 stepena sjeverne širine) i Sijene (24,1 stepen) je zaista 7,1 stepen, a ne možda zaobljena (1/50 kruga) vrijednost 7 ° 12 'koju je koristio Eratosten;
# Stvarni solsticij  i [[udaljenost zenita]] podnevnog sunca u Aleksandriji bio je 31 ° 12 '- 23 ° 43' = 7 ° 29 'ili oko 1/48 kružnice, a ne 1/50 = 7 ° 12'; greška je usko usklađena s upotrebom vertikalnog [[gnomon]]a koji fiksira ne sunčevo središte, nego je solarni gornji [[limb zamračenja]] bio  16 ' više;
# Najvažniji pogrešan element, bilo da ga je izmjerio ili usvojio, bila je veličina udaljenosti od Aleksandrije do Sijene (ili pravi tropik nešto južnije) što je, čini se, uzrokovala precjenjivanje koje se odnosi na većinu greške u rezultirajućem opsegu Zemlje.
 
Kasnije drevno mjerenje veličine Zemlje napravio je drugi grčki učenjak, [[Posidonius]]. Primijetio je da je zvijezda [[Canopus]] skrivena od pogleda u većini krajeva Grčke, ali da je samo vidljiv na horizontu na Rodosu. Posidonius je trebao izmjeriti ugaono povišenje Canopusa u Aleksandriji i odredio je da je ugao bio 1/48 kružnice. Koristio je podatak da je udaljenost od Aleksandrije do Rodosa  5000 stadiona, pa je izračunao opseg Zemlje u stadionima kao 48 puta 5000 = 240 000.&lt;ref&gt;Cleomedes 1,10&lt;/ref&gt;

Neki učenjaci smatraju ove rezultate srećom polutačnim zbog otklanjanja grešaka. Ali budući da se u opažanju Canopusa obje stepenice griješi, &quot;eksperiment&quot; možda nije puno više od recikliranja Eratostenovih brojeva, pritom mijenjajući 1/50 u tačno 1/48 kruga. Kasnije se čini da je ili on ili njegov sljedbenik izmijenio baznu udaljenost, kako bi se složio s Eratostenovom Aleksandrija-Rodos brojem od 3750 stadiona budući da je Posidonijev konačni opseg bio 180.000 stadiona, što je jednako 48 × 3750 stadiona.&lt;ref&gt;Strabo 2.2.2, 2.5.24; D.Rawlins, [http://www.dioi.org/cot.htm#gkpz prilozi]&lt;/ref&gt; Opseg od 180.000 stadiona je sumnjivo blizu rezultatu drugog metoda mjerenja Zemlje, tajmiranjem zalazaka sunca s različitih visina iznad  okeana, metod koji je netačan zbog horizontalnog [[atmosfersko prelamanje|atmosferskog prelamanja]].

Gore navedena veća i manja veličina Zemlje bila je ona koju je koristio [[Ptolemj]] u različito vrijeme, 252.000 stadiona u svom ''[[Almagest]]u'' i 180.000 stadiona u svojim kasnijim ''Geografijama''. Njegova preobrazba u srednjoj karijeri rezultirala je sistemskim pretjerivanjem stepenovanih dužina na Mediteranu posljednjim faktorom koji je blizak omjeru dviju ozbiljno različitih veličina o kojima je ovdje raspravljano, što ukazuje da se promijenila konvencijska veličina Zemlje, a ne stadion.&lt;ref&gt;D.Rawlins (2007). &quot;[http://dioi.org/gad.htm#fftg Investigations of the ''Geographical Directory'' 1979–2007] &quot;; [http://dioi.org/vols/w61.pdf DIO] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080306232751/http://dioi.org/vols/w61.pdf |date=6. 3. 2008}}, volume 6, number 1, page 11, note 47, 1996.&lt;/ref&gt;

== Rimsko carstvo ==
U kasnoj antici su tako široko čitani enciklopedisti kao [[Macrobius]] i [[Martianus Capella]] (obojica 5. stoljeće p.n.e ) raspravljali o opsegu Zemlje, njenom središnjem položaju u svemiru, o razlici [[sezona]]  u [[Severna hemisfera|severnoj]] i [[južna hemisfera|južnoj hemisferi]], i mnogim drugim geografskim detaljima.&lt;ref name = Macrobius&gt;{{Cite book |last= Macrobius|title= Commentary on the ''Dream of Scipio'', V.9–VI.7, XX. |pages= 18–24}}, translated in {{Cite book |first= W. H. |last= Stahl |publisher= Columbia University Press |date= 1952 |title= Martianus Capella, The Marriage of Philology and Mercury}}&lt;/ref&gt; U svom komentaru na [[Ciceron]]ov ''San Scipio'', Macrobius je opisao Zemlju kao globus neznatne veličine u odnosu na ostatak kosmosa.&lt;ref name = Macrobius/&gt;

== Islamski svijet ==
[[slika: Abu Reyhan Biruni-Earth Circumference.svg | 200px | thumb | Dijagram koji prikazuje metod koju je predložio i koristio [[Al-Biruni]] (973–1048) za procjenu radijusa i opsega Zemlje]]
Muslimanski učenjaci, koji su se držali  teorije [[sferna Zemlja|sferne Zemlje]], koristili sugeodeziju  za izračunavanje udaljenosti i pravca od bilo koje tačke na zemlji do [[Meka|Meke]]. Ovo je odredilo [[Kibla|Kiblu]], odnosno muslimanski pravac molitve. [[Arapska matematika|muslimanski matematičari]] razvili su  [[sferna trigonometrija|sfernu trigonometriju]] koja se koristi u ovim proračunima.&lt;ref&gt;David A. King, ''Astronomy in the Service of Islam'', (Aldershot (U.K.): Variorum), 1993.&lt;/ref&gt;

Oko 830. kalif [[al-Ma'mun]] naručio je grupu astronoma koje je vodio [[Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi|Al-Khwarizmi]] za mjerenje udaljenosti od Tadmura ([[Palmira]]) do [[Raqqa|Raqqe]], u modernoj [[Sirija|Siriji]]. Otkrili su da su gradovi razdvojeni za jedan stepen geografske širine i udaljenost između njih bila 2-3 milje i tako izračunali da je obim Zemlje jednak 24.860 milja}.&lt;ref&gt;''Gharā'ib al-funūn wa-mulah al-`uyūn'' (The Book of Curiosities of the Sciences and Marvels for the Eyes), 2.1 &quot;On the mensuration of the Earth and its division into seven climes, as related by Ptolemy and others,&quot; (ff. 22b–23a)[http://www.bodley.ox.ac.uk/bookofcuriosities]&lt;/ref&gt; Druga data procjena je bila 56 arapskih milja po stepenu, što odgovara 111&amp;nbsp;km po stepenu, a  opseg od 40,248&amp;nbsp;km, bio je vrlo blizak sadašnjoj vrijednosti od 111,3k m po stepenu i  opsegu od 40,068&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', pp. 187–8, in {{Harv|Rashed|Morelon|1996|pp=185–201}}&lt;/ref&gt;

[[Abu Rayhan al-Biruni]] (973–1048) dao je procjenu od 6.339,6&amp;nbsp;km za [[radijus Zemlje]], što je samo 17,15&amp;nbsp;km manje od moderne vrijednosti od 6,356,7523142&amp;nbsp;km (WGS84 polarni radijus &quot;b&quot;). Za razliku od svojih prethodnika, koji su mjerili opseg Zemlje tako što su istovremeno gledali Sunce s dvije različite lokacije, Al-Biruni je razvio novi metod korištenja [[trigonometrija|trigonometrijskih]] izračunavanja,  na temelju ugla između [[ravan|ravni]] i vrha [[planine]] vrh koji je dao tačnije mjere opsega Zemlje i omogućio je da ga mjeri jedna osoba s jedne lokacije.&lt;ref&gt;Lenn Evan Goodman (1992), ''Avicenna'', p. 31, Routledge, {{ISBN|0-415-01929-X}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Savizi&gt;{{citation|title=Applicable Problems in History of Mathematics: Practical Examples for the Classroom|author=Behnaz Savizi|journal=Teaching Mathematics and Its Applications|volume=26|issue=1|year=2007|pages=45–50|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/teamat/hrl009}}&lt;/ref&gt;

Motivacija Al-Birunijeve metode bila je izbjegavanje &quot;hodanja po vrućim, prašnjavim pustinjama&quot;, a ideja mu je došla kada je bio na vrhu visoke planine u Indiji (danas [[Pind Dadan Khan]]], [[Pakistan]]).&lt;ref name=Lumpkin/&gt; S vrha planine vidio je [[magnetni ugao|ugao uranjanja]] koji je zajedno s visinom planine (koju je prethodno izračunao) primijenio na formulu za [[zakon sinusa]] . Ovo je bila najranija poznata upotreba uglova uranjanja i najranija praktična primjena zakona sinusa.&lt;ref name=Savizi/&gt;&lt;ref name=&quot;Lumpkin&quot;&gt;{{citation|title=Geometry Activities from Many Cultures|author=Beatrice Lumpkin|publisher=Walch Publishing|year=1997|isbn=0-8251-3285-1|pages=60 &amp; 112–3}} [https://books.google.co.uk/books?id=Xpr_rBdY9PwC&amp;pg=RA1-PA60&amp;lpg=RA1-PA60&amp;dq=biruni+mountain+earth&amp;source=bl&amp;ots=tLz9hhn-2h&amp;sig=aWdOXExGAuxWabQYYLXyLZeUEc4&amp;hl=en&amp;ei=W6yAS7LLMNH__AawyrH8Bg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=7&amp;ved=0CBoQ6AEwBg#v=onepage&amp;q=biruni%20mountain%20earth&amp;f=false]&lt;/ref&gt;
[[Islamska astronomija|muslimanski astronomi]] i geografi bili su svjesni [[magnetna deklinacija|magnetne deklinacije]] do 15. stoljeća, kada ju je egipatski astronom [['Abd al-'Aziz al-Wafa'i]] (umro 1469/1471. ) izmjerio  7 stepeni od [[Kairo|Kaira]].&lt;ref&gt;{{citation|doi=10.1086/373112|title=Turkish Mosque Orientation and the Secular Variation of the Magnetic Declination|first=Frank E.|last=Barmore|journal=Journal of Near Eastern Studies|volume=44|issue=2|date=april 1985|publisher=University of Chicago Press|pages=81–98 [98]}}&lt;/ref&gt;

== Srednjevjekovna Evropa ==
Revidirajući brojke pripisane Posidoniju, drugi grčki filozof kao opseg Zemlje odredio je 18.000 milja. Ovu posljednju brojku proglasio je [[Ptolemej]] kroz svoje mape svijeta. Ptolomejeve mape snažno su uticale na kartografe [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Vjerojatno je [[Christopher Columbus]], pomoću takvih karata, bio uvjeren da je Azija samo 3000  ili 4000  milja zapadno od Evrope.

Ptolomejev pogled, međutim, nije univerzalan, a poglavlje 20 „Mandevilleova putovanja“ (približno 1357.) podržava Eratostenov proračun.

Tek je u 16. stoljeću revidiran njegov koncept veličine Zemlje. Tokom tog razdoblja flamanski kartograf [[Gerardus Mercator|Mercator]] izvršio je uzastopna smanjenja veličine [[Mediteran|Sredozemnog mora]] i cijele Evrope, što je imalo za posljedicu podatak koji ide u pilog onima koji su smatrali da je Zemlja veća.

== Rano moderno razdoblje ==
Izumom [[teleskop]]a i [[teodolit]]a i razvojem [[logaritam]]skih tablica omogućna  je točna [[triangulacija]] i [[mjerenje stepena]].

=== Koordinatni sistemi u ravnini ===
[[slika:Litography archive of the Bayerisches Vermessungsamt.jpg|thumb|A [[Minhen]]ska arhiva sa [[lithografija|litografske]] table mapa [[Bavarska|Bavarske]]]]
U [[izviđanje|izviđanju]] i [[mapa|mapiranju]], važnim poljima primjene geodezije, u ravnini se koriste dvije opće vrste koordinatnih sistema:
# Plano-polarni, u kojem su tačke u ravnini definirane razmakom '' '' od određene tačke duž zrake koja ima određeni smjer ''α'' u odnosu na osnovnu liniju ili os;
# Pravougaoni, kada su tačke određene udaljenostima dvije okomite osi nazvane &quot;x&quot; i &quot;y&quot;. Geodetska praksa – suprotno matematičkoj konvenciji – dopušta da os &quot;x&quot; &quot;bude usmjeren prema sjeveru, a &quot;y'' osa prema istoku.

Pravougaone koordinate u ravnini mogu se koristiti intuitivno s obzirom na nečiju trenutnu lokaciju, u kojem će slučaju osi ''x'' biti usmjerena na lokalni sjever. Formalnije, takve koordinate mogu se dobiti iz trodimenzijskih koordinata, pomoću umjetne [[projekcija karte|projekcije mape]]. Nemoguće je preslikati zakrivljenu površinu Zemlje na ravnu površinu mape bez deformacija. Kompromis koji se najčešće bira – nazvan [[konformna projekcija]] – čuva omjer uglova i dužine, tako da se mali krugovi preslikavaju u manje krugove, a mali kvadrati kao kvadratići.

Primjer takve projekcije je UTM ('''U'''niversal '''T'''ransverse '''M'''ercator – [[Univerzalni poprečni Mecator]]). Unutar ravne karte imamo pravokutne koordinate ''x'' i ''y''. U ovom slučaju, sjeverni smjer koji se koristi kao referenca je ''mapni'' sjever, a ne ''lokalni'' sjever. Razlika između ta dva naziva se [[Mercatorova poprečna projekcija|konverzija meridijana]].
Dovoljno je lahko &quot;prevesti&quot; odnose  između polarnih i pravouglih koordinata u ravnini: ako su, kao i gore, smjer i udaljenost respektivno &quot;α&quot; i &quot;s&quot;, tada imamo:
:&lt;math&gt;\begin{align}
x &amp;= s \cos \alpha\\
y &amp;= s \sin \alpha
\end{align}&lt;/math&gt;

Reverzna  transformacija dataje u obrascu:

:&lt;math&gt;\begin{align}
s &amp;= \sqrt{x^2 + y^2}\\
\alpha &amp;= \arctan\frac{y}{x}.
\end{align}&lt;/math&gt;

==Također pogledajte==
*[[Geologija]]
*[[Strukturna geologija]]
==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Geodesy}}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodezija| ]]
[[Kategorija:Nauke o Zemlji]]
[[Kategorija:Podoblasti geologije]]
[[Kategorija:Kartografija]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Navigacija]]
[[Kategorija:Primijenjena matematika]]
[[Kategorija:Geofizika]]</text>
      <sha1>8h3gamund5fldithdb92daiymyp481n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934743</id>
      <parentid>3934742</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:24:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <origin>3934743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16011" sha1="r1em355u616phxmfn8bztwclgk7cmi0" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodezija''', također nazivana i '''geodetika''', naučna je disciplina koja se bavi mjerenjem i predstavljanjem Zemlje. Historija geodezije počela je u prednaučnoj antici i procvjetala je tokom [[doba prosvjetiteljstva]].

Rane ideje o figuri Zemlje dovele su do toga da je Zemlja ravna  ploča, a nebesa fizička kupola koja se nadvija nad njom. Dva rana argumenta za sfernu Zemlju bila su da se Mjesečeva pomračenja vide kao kružne sjene koje može izazvati samo sferna zemlja, te da se [[Polaris]] vidi niže na nebu dok neko putuje jugom.

== Anički svijet ==
[[Antička Grčka|Rani Grci]], u svojim nagađanjima i teoretiziranju, kretali su se od viđenja Zemlje kao ravnog diska, što je zagovarao [[Homer]] do sfernog tijela što je postulirao  je [[Pitagora]]. Pitagorinu ideju je kasnije podržao [[Aristotel]].&lt;ref&gt;Aristotle On the Heavens, Book II 298 B&lt;/ref&gt; . Pitagora je bio matematičar i za njega je najsavršenija figura bila [[sfera]] . Zaključio je da će bogovi stvoriti savršenu figuru i zato je Zemlja stvorena da bude sfernog oblika. [[Anaximenes of Mileta|Anaximenes]], rani grčki filozof, čvrsto je verovao da je Zemlja u obliku  [[pravougaonik]]a.
Budući da je sferični oblik bio najviše podržan u doba grčke ere, uslijedili su napori za utvrđivanjem njegove veličine. Aristotel je izvijestio da su matematičari izračunali da je opseg Zemlje (koji je nešto više od 40 000&amp;nbsp;km) iznosi 400 000 „stadiona“ (između 62 800 i 74 000&amp;nbsp;km ili 46 250 i 39 25050), dok je [[Arhimed]] odredio gornju granicu od 3 000 000 stadiona (483.000&amp;nbsp;km ili 300.000milja) koristeći helenski [[stadion (dužina)|stadion]] za koji učenjaci obično uzimaju dužinu od 185 metara ili [[geografska milja|geografsku milju]]. Stadion [[starogrčki jezik|grčki]] στάδιον – ''stadion'' = mjera za dužinu; trkalište).

=== Helenski svijet ===
U Egiptu je grčki naučnik i filozof, [[Eratosten]] (276. p. n. e. – 195. p. n. e.), izradio metod za eksplicitnije mjerenje veličine Zemlje. Izvještaji iz drevnog grada Sweneta, kasnije poznatog kao Sijena, smatrali  su da je na dan [[ljetni solsticij|ljetnog solsticija]] onda kada podnevno sunce zasije na dnu izvora. Primijetio je da u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] Sunce nije direktno iznad. Umjesto toga, smjer bačenih sjenki činio je vertikalne ugao jednak 1/50. punog kruga (7 ° 12 '). Na ova zapažanja, heleniska [[astronomija]] i poznavanje lokalne geografije su već utvrdili: 
#na dan ljetnog solsticija, podnevno sunce bilo je direktno nad [[tropik kancer]]om;
#Sijena je bila na ovom tropiku (paraleli sjeverne geografske širine od 23°26ʹ); 
#Aleksandrija i Sijena leže na izravnoj liniji sjever – jug; 
#Sunce je bilo relativno dugo daleko (što će kasnije biti poznato i kao [[astronomska jedinica]]). Utvrdio je da udaljenost između Aleksandrije i Sijene iznosi 5000 stadiona (vjerojatno tako da je nekoga angažirao da hoda i mjeri udaljenost, ali vjerovatnije koristeći izvještaje daljinskih putnika) ili po uobičajenom helenskom shvatanju 185 m po stadionu, oko 925&amp;nbsp;km.
[[slika:Eratosthenes_measure_of_Earth_circumference.svg|thumb|upright=1.4|Eratostenov metod određivanja veličine Zemlje]]
Iz tih opažanja, mjerenja i/ili &quot;poznatih&quot; činjenica, Eratosten je zaključio da je ugaono odstupanje Sunca od [[vertikalni smjer|vertikalnog smjera]] u Aleksandriji ujedno i ugao podvodnog luka (vidi sliku), linearna udaljenost između Aleksandrije i Sijene bila je 1/50 opsega Zemlje što, prema tome, moralo  biti 50 × 5000 = 250.000 stadiona ili vjerovatno 25.000 nautičkih milja. Opseg Zemlje je 24.902 milje (40.075,16&amp;nbsp;km). Preko stubova je preciznije: 40.008&amp;nbsp;km ili 24.860 milja. Stvarna mjerna jedinica koju je koristio Eratosten bio je stadion. Niko sigurno ne zna čemu je njegov stadion jednak u modernim jedinicama, vjerojatno je to bio helenski stadion od 185 m.

Da je eksperiment izveden kao što je opisano, ne bi bilo primjetno da se slaže sa stvarnošću. Rezultat je vjerovatno bio samo oko 0,4% previsok. Njegova mjerenja bila su izložena u nekoliko netačnosti:
# Iako je u ljetnom solsticiju podnevno sunce zašlo iznad tropskog karcinoma, Sijena nije bila tačno na tropiku (koji je tog dana bio na 23 ° 43 'geografskoj širini), već na oko 22 nautičke milje prema sjeveru;
# Razlika geografske širine između Aleksandrije (31,2 stepena sjeverne širine) i Sijene (24,1 stepen) je zaista 7,1 stepen, a ne možda zaobljena (1/50 kruga) vrijednost 7 ° 12 'koju je koristio Eratosten;
# Stvarni solsticij  i [[udaljenost zenita]] podnevnog sunca u Aleksandriji bio je 31 ° 12 '- 23 ° 43' = 7 ° 29 'ili oko 1/48 kružnice, a ne 1/50 = 7 ° 12'; greška je usko usklađena s upotrebom vertikalnog [[gnomon]]a koji fiksira ne sunčevo središte, nego je solarni gornji [[limb zamračenja]] bio  16 ' više;
# Najvažniji pogrešan element, bilo da ga je izmjerio ili usvojio, bila je veličina udaljenosti od Aleksandrije do Sijene (ili pravi tropik nešto južnije) što je, čini se, uzrokovala precjenjivanje koje se odnosi na većinu greške u rezultirajućem opsegu Zemlje.
 
Kasnije drevno mjerenje veličine Zemlje napravio je drugi grčki učenjak, [[Posidonius]]. Primijetio je da je zvijezda [[Canopus]] skrivena od pogleda u većini krajeva Grčke, ali da je samo vidljiv na horizontu na Rodosu. Posidonius je trebao izmjeriti ugaono povišenje Canopusa u Aleksandriji i odredio je da je ugao bio 1/48 kružnice. Koristio je podatak da je udaljenost od Aleksandrije do Rodosa  5000 stadiona, pa je izračunao opseg Zemlje u stadionima kao 48 puta 5000 = 240 000.&lt;ref&gt;Cleomedes 1,10&lt;/ref&gt;

Neki učenjaci smatraju ove rezultate srećom polutačnim zbog otklanjanja grešaka. Ali budući da se u opažanju Canopusa obje stepenice griješi, &quot;eksperiment&quot; možda nije puno više od recikliranja Eratostenovih brojeva, pritom mijenjajući 1/50 u tačno 1/48 kruga. Kasnije se čini da je ili on ili njegov sljedbenik izmijenio baznu udaljenost, kako bi se složio s Eratostenovom Aleksandrija-Rodos brojem od 3750 stadiona budući da je Posidonijev konačni opseg bio 180.000 stadiona, što je jednako 48 × 3750 stadiona.&lt;ref&gt;Strabo 2.2.2, 2.5.24; D.Rawlins, [http://www.dioi.org/cot.htm#gkpz prilozi]&lt;/ref&gt; Opseg od 180.000 stadiona je sumnjivo blizu rezultatu drugog metoda mjerenja Zemlje, tajmiranjem zalazaka sunca s različitih visina iznad  okeana, metod koji je netačan zbog horizontalnog [[atmosfersko prelamanje|atmosferskog prelamanja]].

Gore navedena veća i manja veličina Zemlje bila je ona koju je koristio [[Ptolemj]] u različito vrijeme, 252.000 stadiona u svom ''[[Almagest]]u'' i 180.000 stadiona u svojim kasnijim ''Geografijama''. Njegova preobrazba u srednjoj karijeri rezultirala je sistemskim pretjerivanjem stepenovanih dužina na Mediteranu posljednjim faktorom koji je blizak omjeru dviju ozbiljno različitih veličina o kojima je ovdje raspravljano, što ukazuje da se promijenila konvencijska veličina Zemlje, a ne stadion.&lt;ref&gt;D.Rawlins (2007). &quot;[http://dioi.org/gad.htm#fftg Investigations of the ''Geographical Directory'' 1979–2007] &quot;; [http://dioi.org/vols/w61.pdf DIO] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080306232751/http://dioi.org/vols/w61.pdf |date=6. 3. 2008}}, volume 6, number 1, page 11, note 47, 1996.&lt;/ref&gt;

== Rimsko carstvo ==
U kasnoj antici su tako široko čitani enciklopedisti kao [[Macrobius]] i [[Martianus Capella]] (obojica 5. stoljeće p.n.e ) raspravljali o opsegu Zemlje, njenom središnjem položaju u svemiru, o razlici [[sezona]]  u [[Severna hemisfera|severnoj]] i [[južna hemisfera|južnoj hemisferi]], i mnogim drugim geografskim detaljima.&lt;ref name = Macrobius&gt;{{Cite book |last= Macrobius|title= Commentary on the ''Dream of Scipio'', V.9–VI.7, XX. |pages= 18–24}}, translated in {{Cite book |first= W. H. |last= Stahl |publisher= Columbia University Press |date= 1952 |title= Martianus Capella, The Marriage of Philology and Mercury}}&lt;/ref&gt; U svom komentaru na [[Ciceron]]ov ''San Scipio'', Macrobius je opisao Zemlju kao globus neznatne veličine u odnosu na ostatak kosmosa.&lt;ref name = Macrobius/&gt;

== Islamski svijet ==
[[slika: Abu Reyhan Biruni-Earth Circumference.svg | 200px | thumb | Dijagram koji prikazuje metod koju je predložio i koristio [[Al-Biruni]] (973–1048) za procjenu radijusa i opsega Zemlje]]
Muslimanski učenjaci, koji su se držali  teorije [[sferna Zemlja|sferne Zemlje]], koristili sugeodeziju  za izračunavanje udaljenosti i pravca od bilo koje tačke na zemlji do [[Meka|Meke]]. Ovo je odredilo [[Kibla|Kiblu]], odnosno muslimanski pravac molitve. [[Arapska matematika|muslimanski matematičari]] razvili su  [[sferna trigonometrija|sfernu trigonometriju]] koja se koristi u ovim proračunima.&lt;ref&gt;David A. King, ''Astronomy in the Service of Islam'', (Aldershot (U.K.): Variorum), 1993.&lt;/ref&gt;

Oko 830. kalif [[al-Ma'mun]] naručio je grupu astronoma koje je vodio [[Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi|Al-Khwarizmi]] za mjerenje udaljenosti od Tadmura ([[Palmira]]) do [[Raqqa|Raqqe]], u modernoj [[Sirija|Siriji]]. Otkrili su da su gradovi razdvojeni za jedan stepen geografske širine i udaljenost između njih bila 2-3 milje i tako izračunali da je obim Zemlje jednak 24.860 milja}.&lt;ref&gt;''Gharā'ib al-funūn wa-mulah al-`uyūn'' (The Book of Curiosities of the Sciences and Marvels for the Eyes), 2.1 &quot;On the mensuration of the Earth and its division into seven climes, as related by Ptolemy and others,&quot; (ff. 22b–23a)[http://www.bodley.ox.ac.uk/bookofcuriosities]&lt;/ref&gt; Druga data procjena je bila 56 arapskih milja po stepenu, što odgovara 111&amp;nbsp;km po stepenu, a  opseg od 40,248&amp;nbsp;km, bio je vrlo blizak sadašnjoj vrijednosti od 111,3k m po stepenu i  opsegu od 40,068&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', pp. 187–8, in {{Harv|Rashed|Morelon|1996|pp=185–201}}&lt;/ref&gt;

[[Abu Rayhan al-Biruni]] (973–1048) dao je procjenu od 6.339,6&amp;nbsp;km za [[radijus Zemlje]], što je samo 17,15&amp;nbsp;km manje od moderne vrijednosti od 6,356,7523142&amp;nbsp;km (WGS84 polarni radijus &quot;b&quot;). Za razliku od svojih prethodnika, koji su mjerili opseg Zemlje tako što su istovremeno gledali Sunce s dvije različite lokacije, Al-Biruni je razvio novi metod korištenja [[trigonometrija|trigonometrijskih]] izračunavanja,  na temelju ugla između [[ravan|ravni]] i vrha [[planine]] vrh koji je dao tačnije mjere opsega Zemlje i omogućio je da ga mjeri jedna osoba s jedne lokacije.&lt;ref&gt;Lenn Evan Goodman (1992), ''Avicenna'', p. 31, Routledge, {{ISBN|0-415-01929-X}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Savizi&gt;{{citation|title=Applicable Problems in History of Mathematics: Practical Examples for the Classroom|author=Behnaz Savizi|journal=Teaching Mathematics and Its Applications|volume=26|issue=1|year=2007|pages=45–50|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/teamat/hrl009}}&lt;/ref&gt;

Motivacija Al-Birunijeve metode bila je izbjegavanje &quot;hodanja po vrućim, prašnjavim pustinjama&quot;, a ideja mu je došla kada je bio na vrhu visoke planine u Indiji (danas [[Pind Dadan Khan]]], [[Pakistan]]).&lt;ref name=Lumpkin/&gt; S vrha planine vidio je [[magnetni ugao|ugao uranjanja]] koji je zajedno s visinom planine (koju je prethodno izračunao) primijenio na formulu za [[zakon sinusa]] . Ovo je bila najranija poznata upotreba uglova uranjanja i najranija praktična primjena zakona sinusa.&lt;ref name=Savizi/&gt;&lt;ref name=&quot;Lumpkin&quot;&gt;{{citation|title=Geometry Activities from Many Cultures|author=Beatrice Lumpkin|publisher=Walch Publishing|year=1997|isbn=0-8251-3285-1|pages=60 &amp; 112–3}} [https://books.google.co.uk/books?id=Xpr_rBdY9PwC&amp;pg=RA1-PA60&amp;lpg=RA1-PA60&amp;dq=biruni+mountain+earth&amp;source=bl&amp;ots=tLz9hhn-2h&amp;sig=aWdOXExGAuxWabQYYLXyLZeUEc4&amp;hl=en&amp;ei=W6yAS7LLMNH__AawyrH8Bg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=7&amp;ved=0CBoQ6AEwBg#v=onepage&amp;q=biruni%20mountain%20earth&amp;f=false]&lt;/ref&gt;
[[Islamska astronomija|muslimanski astronomi]] i geografi bili su svjesni [[magnetna deklinacija|magnetne deklinacije]] do 15. stoljeća, kada ju je egipatski astronom [['Abd al-'Aziz al-Wafa'i]] (umro 1469/1471. ) izmjerio  7 stepeni od [[Kairo|Kaira]].&lt;ref&gt;{{citation|doi=10.1086/373112|title=Turkish Mosque Orientation and the Secular Variation of the Magnetic Declination|first=Frank E.|last=Barmore|journal=Journal of Near Eastern Studies|volume=44|issue=2|date=april 1985|publisher=University of Chicago Press|pages=81–98 [98]}}&lt;/ref&gt;

== Srednjevjekovna Evropa ==
Revidirajući brojke pripisane Posidoniju, drugi grčki filozof kao opseg Zemlje odredio je 18.000 milja. Ovu posljednju brojku proglasio je [[Ptolemej]] kroz svoje mape svijeta. Ptolomejeve mape snažno su uticale na kartografe [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Vjerojatno je [[Christopher Columbus]], pomoću takvih karata, bio uvjeren da je Azija samo 3000  ili 4000  milja zapadno od Evrope.

Ptolomejev pogled, međutim, nije univerzalan, a poglavlje 20 „Mandevilleova putovanja“ (približno 1357.) podržava Eratostenov proračun.

Tek je u 16. stoljeću revidiran njegov koncept veličine Zemlje. Tokom tog razdoblja flamanski kartograf [[Gerardus Mercator|Mercator]] izvršio je uzastopna smanjenja veličine [[Mediteran|Sredozemnog mora]] i cijele Evrope, što je imalo za posljedicu podatak koji ide u pilog onima koji su smatrali da je Zemlja veća.

== Rano moderno razdoblje ==
Izumom [[teleskop]]a i [[teodolit]]a i razvojem [[logaritam]]skih tablica omogućna  je točna [[triangulacija]] i [[mjerenje stepena]].

=== Koordinatni sistemi u ravnini ===
[[slika:Litography archive of the Bayerisches Vermessungsamt.jpg|thumb|A [[Minhen]]ska arhiva sa [[lithografija|litografske]] table mapa [[Bavarska|Bavarske]]]]
U [[izviđanje|izviđanju]] i [[mapa|mapiranju]], važnim poljima primjene geodezije, u ravnini se koriste dvije opće vrste koordinatnih sistema:
# Plano-polarni, u kojem su tačke u ravnini definirane razmakom '' '' od određene tačke duž zrake koja ima određeni smjer ''α'' u odnosu na osnovnu liniju ili os;
# Pravougaoni, kada su tačke određene udaljenostima dvije okomite osi nazvane &quot;x&quot; i &quot;y&quot;. Geodetska praksa – suprotno matematičkoj konvenciji – dopušta da os &quot;x&quot; &quot;bude usmjeren prema sjeveru, a &quot;y'' osa prema istoku.

Pravougaone koordinate u ravnini mogu se koristiti intuitivno s obzirom na nečiju trenutnu lokaciju, u kojem će slučaju osi ''x'' biti usmjerena na lokalni sjever. Formalnije, takve koordinate mogu se dobiti iz trodimenzijskih koordinata, pomoću umjetne [[projekcija karte|projekcije mape]]. Nemoguće je preslikati zakrivljenu površinu Zemlje na ravnu površinu mape bez deformacija. Kompromis koji se najčešće bira – nazvan [[konformna projekcija]] – čuva omjer uglova i dužine, tako da se mali krugovi preslikavaju u manje krugove, a mali kvadrati kao kvadratići.

Primjer takve projekcije je UTM ('''U'''niversal '''T'''ransverse '''M'''ercator – [[Univerzalni poprečni Mecator]]). Unutar ravne karte imamo pravokutne koordinate ''x'' i ''y''. U ovom slučaju, sjeverni smjer koji se koristi kao referenca je ''mapni'' sjever, a ne ''lokalni'' sjever. Razlika između ta dva naziva se [[Mercatorova poprečna projekcija|konverzija meridijana]].
Dovoljno je lahko &quot;prevesti&quot; odnose  između polarnih i pravouglih koordinata u ravnini: ako su, kao i gore, smjer i udaljenost respektivno &quot;α&quot; i &quot;s&quot;, tada imamo:
:&lt;math&gt;\begin{align}
x &amp;= s \cos \alpha\\
y &amp;= s \sin \alpha
\end{align}&lt;/math&gt;

Reverzna  transformacija dataje u obrascu:

:&lt;math&gt;\begin{align}
s &amp;= \sqrt{x^2 + y^2}\\
\alpha &amp;= \arctan\frac{y}{x}.
\end{align}&lt;/math&gt;

==Također pogledajte==
*[[Geologija]]
*[[Strukturna geologija]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Geodesy}}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodezija| ]]
[[Kategorija:Nauke o Zemlji]]
[[Kategorija:Podoblasti geologije]]
[[Kategorija:Kartografija]]
[[Kategorija:Mjerenje]]
[[Kategorija:Navigacija]]
[[Kategorija:Primijenjena matematika]]
[[Kategorija:Geofizika]]</text>
      <sha1>r1em355u616phxmfn8bztwclgk7cmi0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geodinamika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457032</id>
    <revision>
      <id>3934735</id>
      <parentid>3883769</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T08:35:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled */</comment>
      <origin>3934735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14728" sha1="mpij7hxd8evd37j8mxjq7mr3w0il914" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodinamika''' je grana [[geofizika|geofizike]] koja se bavi [[dinamika (fizika)|dinamikom]] planete [[Zemlja|Zemlje]]. Primjenjuje [[fizika|fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]] za razumijevanje kako [[konvekcija plašta]] dovodi do [[tektonika ploče|tektonike ploča]] i geoloških pojava poput [[širenje morskog dna]], građe planina, [[vulkan]]a, [[zemljotresi]]a  i tako dalje. Takođe pokušava da ispita unutrašnju aktivnost, mjerenjem [[magnetno polje|magnetnog polja]], gravitacije i [[seizmičko podrhtavanje|seizmičkog podrhtavanja]], kao i [[mineralogija|mineralogije]] stijena i njihovog [[geotehnika izotopa|izotopskog sastava]]. Metodi geodinamike primenjuju se i za istraživanje drugih planeta.&lt;ref name=Ismail-Zadeh2010&gt;{{harvnb|Ismail-Zadeh|Tackley|2010}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Geodinamika se uglavnom bavi procesima koji premještaju materijale širom Zemlje. U [[Struktura Zemlje|Zemljinoj unutrašnjosti]] kretanje se događa kada se stijene [[topljenje (geologija)|rastope]] ili [[Deformacija (mehanika)|deformiraju]]), kao odgovor na [[stresno polje]] .&lt;ref name=Turcotte2014&gt;Turcotte, D. L. and G. Schubert (2014). &quot;Geodynamics.&quot;&lt;/ref&gt;  This deformation may be [[Brittle deformation|brittle]], [[Elasticity (physics)|elastic]], or [[Plasticity (physics)|plastic]], depending on the magnitude of the stress and the material's physical properties, especially the stress relaxation time scale. Rocks are structurally and compositionally heterogeneous and are subjected to variable stresses, so it is common to see different types of deformation in close spatial and temporal proximity.&lt;ref&gt;Winters, J. D. (2001). &quot;An introduction to igenous and metamorphic petrology.&quot;&lt;/ref&gt; When working with geological timescales and lengths, it is convenient to use the continuous medium approximation and equilibrium stress fields to consider the average response to average stress.&lt;ref&gt;Newman, W. I. (2012). &quot;Continuum Mechanics in the Earth Sciences.&quot;&lt;/ref&gt; Ova deformacija može biti [[Krhka deformacija|krhka]], [[elastičnost (fizika)|elastična]] ili [[Plastičnost (fizika)|plastična]], ovisno o snazi stresa i fizičkih svojsatva materijala, posebno vremenske skale za opuštanje. Stijene su strukturno i kompozicijski heterogene i izložene su promjenjivim naponima, pa je uobičajeno vidjeti različite vrste deformacija u uskoj prostornoj i vremenskoj blizini.&lt;ref&gt;Winters, JD (2001). &quot;Uvod u prirodu i metamorfnu petrologiju.&quot;&lt;/ref&gt; Prilikom rada s geološkim vremenskim razmjerima i dužinama, prikladno je upotrijebiti polja kontinuirane aproksimacije medija i ravnoteže naprezanja, kako bi se uzeo u obzir prosječni odgovor na prosječni stres.&lt;ref&gt;Newman, WI (2012). &quot;Mehanika kontinuiteta u naukama o Zemlji.&quot;&lt;/ref&gt;

Stručnjaci za geodinamiku obično koriste podatke iz [[geodetski sistem|geodetskih sistema]] [[GPS]], [[InSAR]] i [[seizmologija|seizmologije]], zajedno sa [[numerički model|numeričkim modelima]], za proučavanje evolucije Zemljine [[litosfera|litosfere]], [[Plašt (geologija)|plašta]] i [[Vanjsko jezgro|jezgra]].
 
Rad koji obavljaju geodinamičari može obuhvatati:
* Modeliranje krhke i [[duktilnost|duktilne]] deformacije geoloških materijala;
* Predviđanje obrazaca kontinentalne akreije i raspada [[kontinent|kontinenata]]a i [[superkontinent]]a;
* Promatranje deformacije i opuštanja površine zbog [[ledena ploča|ledenih ploča]] i [[postledeni odbojnik|postledenih odbojnika]], te analiza povezanih pretpostavki o [[viskoznost]]i plašta;
* Pronalaženje i razumijevanje pokretačkih mehanizama iza [[tektonika ploča|tektonskih pomjeranja ploča]].&lt;ref name=Karato2008&gt;Karato, Shun-ichiro (2008). &quot;Deformation of Earth Materials: An Introduction to the Rheology of Solid Earth.&quot;&lt;/ref&gt;

== Deformacija stijena ==
Stijene i drugi geološki materijali doživljavaju [[Deformacija (mehanika)|naprezanje]] u skladu s tri različita obrasca:  elastičnim, plastičnim i krhkim, ovisno o svojstvima materijala i veličini [[Stres (mehanika)|stresnog]] poljA. Naprezanje se definira kao prosječna sila po jedinici površine na svaki dio stijene. [[Pritisak]] je dio naprezanja koji mijenja volumen krutine; [[smicanje]] mijenja oblik. Ako nema smicanja, tekućina je u [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]. Budući da se tokom dugog perioda stijene lako deformiraju pod pritiskom, Zemlja je u hidrostatskoj ravnoteži do dobre aproksimacije. Pritisak na stijenu zavisi samo od težine stijene iznad, a to zavisi od gravitacije i gustoće stijene. U tijelu poput [[Mjesec]]a, gustoća je gotovo stalna, pa se lahko izračunava pritisak. U Zemlji je kompresija stijena dubinom značajna, a da bi se izračunale promjene gustoće stijena potrebna je [[jednačina stanja]],  čak i kada su jednoličnog sastava.&lt;ref name=Turcotte2002&gt;{{harvnb|Turcotte|Schubert|2002}}&lt;/ref&gt;

=== Elastična deformacija===
[[Deformacija (geologija)|Elastična deformacija]] uvijek je reverzibilna, što znači da ako se ukloni polje napona koje je povezano s elastičnom deformacijom, materijal će se vratiti u svoje prethodno stanje. Materijali se ponašaju elastično samo kada relativni raspored duž osi koja se smatra materijalnim komponentama (npr. [[atom]]i ili [[kristal]]i) ostane nepromijenjen. To znači da veličina napona ne može premašiti čvrstoću popuštanja materijala, a vremenska skala naprezanja ne može se približiti vremenu opuštanja materijala. Ako stres prelazi čvrstoću materijala, veze se počinju razbijati (i reformirati), što može dovesti do duktilne ili krhke deformacije. 
 
=== Duktilna ili plastičn deformacija ===
Duktilna ili [[Deformacija (geologija)|plastična deformacija]] događa se kada je temperatura sistema dovoljno visoka da značajan udio materijalnih mikroćelija  (slika 1) nije povezan, što znači da je veliki udio materijala hemijske veze u procesu raspada i reformi. Tokom duktilne deformacije, ovaj proces preusmjeravanja atoma preraspodjeljuje stres i naprezanje prema ravnoteži brže nego što se mogu akumulirati.&lt;ref name = Karato2008 /&gt; Primjeri uključuju savijanje litosfere ispod [[vulkanski otok|vulkanskog otoka]] s ili [[sedimentni bazen|sedimentnih bazena]]  i savijanje u [[okeanska brazda|okeanskim brazdama]].&lt;ref name = Turcotte2002 /&gt; Duktilna deformacija se događa kada se transportni procesi poput difuzije i advekcije, koji se oslanjaju na hemijske veze, moraju razbiti i reformirati kako bi se  naprezanje prerasporedilo onoliko brzo koliko se akumulira.
 
=== Krhka  deformacija===
Kada se sloj lokalizira brže nego što ga ovi procesi opuštanja mogu redistribuirati, dolazi do [[Deformacija (geologija)|krhke deformacije]]. Mehanizam krhke deformacije uključuje pozitivnu povratnu spregu između nakupljanja ili širenja defekata, posebno onih koji nastaju u područjima visokog naprezanja  i lokalizacije naprezanja duž tih dislokacija i lomova. Drugim riječima, svaki prijelom, koliko god bio mali, ima tendenciju da se fokusira na njenoj vodećoj ivici, što uzrokuje da se prijelom produži.&lt;ref name = Karato2008 /&gt;
Općenito, način deformacije kontroliraju, ne samo količina naprezanja, nego i distribucija  nihovih svojstava i sopstvena deformacija. Bez obzira na način na koji se deformacija na kraju dogodi, rezultat je nadmetanja između procesa koji imaju tendenciju lokalizacije naprezanja, poput širenja loma, i relaksacijskih procesa, koji imaju tendenciju delokalizacije naprezanja.
 
=== Deformacijske strukture ===
[[Strukturna geologija]] proučava rezultate deformacije, koristeći opažanja na stijenama, posebno način i geometriju deformacije kako bi rekonstruirali polje napona koje je vremenom uticalo na stijenu. Strukturna geologija  važan je dodatak geodinamici jer pruža najdirektniji izvor podataka o kretanju Zemlje. Različiti načini deformacija rezultiraju različitim geološkim strukturama, npr. krhkim lomom u stijenama ili duktilnim nagibom.

== Termodinamika ==
Fizičke karakteristike stijena koje kontroliraju brzinu i način naprezanja, kao što su [[snaga prinosa]] ili [[viskoznost]], ovise o [[termodinamika|termodinamičkom stanju]] stijene i njenom sastavu. Najvažnije termodinamičke varijable u ovom slučaju su temperatura i pritisak. Obje se povećavaju s dubinom, tako da se, do prve aproksimacije, način deformacije može shvatiti u smislu dubine. Unutar gornje litosfere česta je krhka deformacija jer stijene pod niskim pritiskom imaju relativno malu čvrstoću krhkosti, dok istovremeno niska temperatura smanjuje vjerovatnoću duktilnog strujanja. Nakon krhkoduktilne tranzicijske zone, duktilna deformacija postaje dominantna.&lt;ref name = Turcotte2014 /&gt; Elastična deformacija događa se kada je vremenska skala naprezanja kraća od vremena opuštanja materijala. Seizmički talasi su uobičajeni primjer ove vrste deformacije. Na temperaturama dovoljno visokim da rastope stijene, duktilna  čvrstoća približava se nuli, zbog čega se elastična deformacija smicanja (S-talasi) neće širiti kroz otopljenu masu.&lt;ref&gt;Faul, U. H., J. D. F. Gerald and I. Jackson (2004). &quot;Shear wave attenuation and dispersion in melt-bearing olivine&lt;/ref&gt;
 
== Dinamika Zemlje ==
Glavna pokretačka sila koja iza stresa u Zemlji osigurava toplinsku energiju koja dolazi od raspada radioizotopa, trenja i zaostale topline. Hlađenjem na površini i proizvodnjom topline unutar Zemlje stvaraju se metastabilni toplinski gradijenti od vrućeg jezgra do relativno hladne litosfere. Ova toplotna energija se toplotnom ekspanzijom pretvara u mehaničku energiju. Dublji slojevi su topliji i često imaju veću toplinsku ekspanziju i manju gustoću u odnosu na nadzemne stijene. Suprotno tome, stijena koja se hladi na površini može postati manje razijena od stijene ispod nje. To eventualno može dovesti do nestabilnosti Rayleigh-Taylorovog pokazatelja (slika 2), ili do prodora stijena na različitim stranama kontrasta uzgona.
[[slika:Model of the initiation of termination of a Rayleigh-Taylor instability in 2D.gif|thumb|300px|Slika 2 prikazuje Rayleigh-Taylorovu nestabilnost u 2D pomoću Shan-Chen modela. Crvena tečnost se u početku nalazi u sloju na vrhu plave tečnosti i manje je plutajuća od plave. Nakon nekog vremena dolazi do nestabilnosti Rayleigh-Taylora i crvena tečnost prodire kroz plavu.]]
Negativna toplinska provodljivsost okeanskih ploča je glavni uzrok subdukcije i tektonike ploča, dok pozitivna toplotna plovnost može dovesti do plasteničkog plašta, što bi moglo objasniti unutarpločni vulkanizam.&lt;ref&gt;Bourdon, B., N. M. Ribe, A. Stracke, A. E. Saal and S. P. Turner (2006). &quot;Insights into the dynamics of mantle plumes from uranium-series geochemistry.&quot; Nature 444(7): 713-716.&lt;/ref&gt; Relativna važnost proizvodnje topline u odnosu na gubitak topline za plutajuću konvekciju u cijeloj Zemlji ostaje neizvjesna, a razumijevanje detalja pobuđujuće konvekcije ključni je fokus geodinamike.&lt;ref name=Turcotte2014 /&gt;
 
== Metodi ==
Geodinamika je široko polje koje objedinjuje opažanja iz mnogih različitih vrsta geoloških studija u široku sliku dinamike Zemlje. Podaci o stanjima blizu površine Zemlje, uključuju terenska opažanja, geodeziju, [[radiometrijsko datiranje]], [[petrologija|petrologiju]], mineralogiju, pravljenje [[bušotina]] i tehnike. [[daljinsko istraživanje|daljinskog istraživanja]], Međutim, izvan dubine od nekoliko kilometara, većina ovakvih opažanja postaje nepraktična. Geolozi koji proučavaju geodinamiku plašta i jezgra moraju se u potpunosti oslanjati na daljinsko istraživanje, posebno seizmologiju, i eksperimentalno rekreirati uvjete koje se nalaze u Zemlji,  u eksperimentima pod visokim pritiskom (vidi također [[Adams-Williamsonova jednadžba]]).

=== Numeričko modeliranje ===
Zbog složenosti geoloških sistema, za testiranje teorijskih predviđanja o geodinamici, koristi se  računarsko modeliranje, uključujući i podatke iz ovih izvora.
Postoje dva glavna načina geodinamičkog numeričkog modeliranja.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Tackley|first=Paul J.|title=Numerical and laboratory studies of mantle convection: Philosophy, accomplishments, and thermochemical structure and evolution|volume=160|date=2005|work=Earth's Deep Mantle: Structure, Composition, and Evolution|pages=83–99|publisher=American Geophysical Union|language=en|doi=10.1029/160gm07}}&lt;/ref&gt;
# Modeliranje radi reprodukcije određenog zapažanja: cilj ovog pristupa je da nađe uzroke određenog stanja datog sistema.
# Modeliranje za proizvodnju osnovne dinamike fluida traži odgovore na pitanja na koji način funkcioniše određeni sistem.
Modeliranje osnovne dinamike fluida može se dalje podijeliti u trenutne studije, koje imaju za cilj reprodukciju trenutnog protoka u sistenuu zbog date raspodjele plutanja, i vremenski ovisne studije, koje žele reproducirati moguću evoluciju određenog početnog stanja tokom vremena ili statistički (kvazi)ustaljenog stanja datog sistema.

== Također opogledajte ==
*[[Strukturna geologija]]
*[[Geodezija]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
==Bibliografija==

*{{cite book
|title=Computational methods for geodynamics
|first1=Alik
|last1=Ismail-Zadeh 
|first2=Paul J.
|last2=Tackley
|publisher=Cambridge University Press
|year=2010
|isbn=9780521867672
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|first1=Laurent
|last1=Jolivet
|first2=Henri-Claude
|last2=Nataf
|first3=Jean
|last3=Aubouin
|publisher=Taylor &amp; Francis
|year=1998
|isbn=9789058092205
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|url=https://archive.org/details/geodynamics0000turc
|first1=D.
|last1=Turcotte
|first2=G.
|last2=Schubert
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Cambridge University Press
|year=2002
|isbn=978-0-521-66186-7
|ref=harv }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20070205230737/http://gsc.nrcan.gc.ca/geodyn/index_e.php Geološki institut Kanade - Geodynamics Program]
* [https://web.archive.org/web/20070206005116/http://geodynamics.jpl.nasa.gov/ Web stranica Geodynamics - JPL / NASA]
* [http://denali.gsfc.nasa.gov/ NASA planetarna geodinamika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191108165816/https://denali.gsfc.nasa.gov/ |date=8. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20111030230150/http://www.ees.lanl.gov/ees11/geophysics/geody/ Nacionalna laboratorija Los Alamos &amp; ndash; Geodinamika i nacionalna sigurnost]
* [http://www.geodynamics.org/ Računalna infrastruktura za geodinamiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517112601/http://geodynamics.org/ |date=17. 5. 2014 }}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodinamika| 01]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>mpij7hxd8evd37j8mxjq7mr3w0il914</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934736</id>
      <parentid>3934735</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T08:35:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Elastična deformacija */</comment>
      <origin>3934736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14726" sha1="amvzo27liget6zrhse78pxfj346jkmw" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodinamika''' je grana [[geofizika|geofizike]] koja se bavi [[dinamika (fizika)|dinamikom]] planete [[Zemlja|Zemlje]]. Primjenjuje [[fizika|fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]] za razumijevanje kako [[konvekcija plašta]] dovodi do [[tektonika ploče|tektonike ploča]] i geoloških pojava poput [[širenje morskog dna]], građe planina, [[vulkan]]a, [[zemljotresi]]a  i tako dalje. Takođe pokušava da ispita unutrašnju aktivnost, mjerenjem [[magnetno polje|magnetnog polja]], gravitacije i [[seizmičko podrhtavanje|seizmičkog podrhtavanja]], kao i [[mineralogija|mineralogije]] stijena i njihovog [[geotehnika izotopa|izotopskog sastava]]. Metodi geodinamike primenjuju se i za istraživanje drugih planeta.&lt;ref name=Ismail-Zadeh2010&gt;{{harvnb|Ismail-Zadeh|Tackley|2010}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Geodinamika se uglavnom bavi procesima koji premještaju materijale širom Zemlje. U [[Struktura Zemlje|Zemljinoj unutrašnjosti]] kretanje se događa kada se stijene [[topljenje (geologija)|rastope]] ili [[Deformacija (mehanika)|deformiraju]]), kao odgovor na [[stresno polje]] .&lt;ref name=Turcotte2014&gt;Turcotte, D. L. and G. Schubert (2014). &quot;Geodynamics.&quot;&lt;/ref&gt;  This deformation may be [[Brittle deformation|brittle]], [[Elasticity (physics)|elastic]], or [[Plasticity (physics)|plastic]], depending on the magnitude of the stress and the material's physical properties, especially the stress relaxation time scale. Rocks are structurally and compositionally heterogeneous and are subjected to variable stresses, so it is common to see different types of deformation in close spatial and temporal proximity.&lt;ref&gt;Winters, J. D. (2001). &quot;An introduction to igenous and metamorphic petrology.&quot;&lt;/ref&gt; When working with geological timescales and lengths, it is convenient to use the continuous medium approximation and equilibrium stress fields to consider the average response to average stress.&lt;ref&gt;Newman, W. I. (2012). &quot;Continuum Mechanics in the Earth Sciences.&quot;&lt;/ref&gt; Ova deformacija može biti [[Krhka deformacija|krhka]], [[elastičnost (fizika)|elastična]] ili [[Plastičnost (fizika)|plastična]], ovisno o snazi stresa i fizičkih svojsatva materijala, posebno vremenske skale za opuštanje. Stijene su strukturno i kompozicijski heterogene i izložene su promjenjivim naponima, pa je uobičajeno vidjeti različite vrste deformacija u uskoj prostornoj i vremenskoj blizini.&lt;ref&gt;Winters, JD (2001). &quot;Uvod u prirodu i metamorfnu petrologiju.&quot;&lt;/ref&gt; Prilikom rada s geološkim vremenskim razmjerima i dužinama, prikladno je upotrijebiti polja kontinuirane aproksimacije medija i ravnoteže naprezanja, kako bi se uzeo u obzir prosječni odgovor na prosječni stres.&lt;ref&gt;Newman, WI (2012). &quot;Mehanika kontinuiteta u naukama o Zemlji.&quot;&lt;/ref&gt;

Stručnjaci za geodinamiku obično koriste podatke iz [[geodetski sistem|geodetskih sistema]] [[GPS]], [[InSAR]] i [[seizmologija|seizmologije]], zajedno sa [[numerički model|numeričkim modelima]], za proučavanje evolucije Zemljine [[litosfera|litosfere]], [[Plašt (geologija)|plašta]] i [[Vanjsko jezgro|jezgra]].
 
Rad koji obavljaju geodinamičari može obuhvatati:
* Modeliranje krhke i [[duktilnost|duktilne]] deformacije geoloških materijala;
* Predviđanje obrazaca kontinentalne akreije i raspada [[kontinent|kontinenata]]a i [[superkontinent]]a;
* Promatranje deformacije i opuštanja površine zbog [[ledena ploča|ledenih ploča]] i [[postledeni odbojnik|postledenih odbojnika]], te analiza povezanih pretpostavki o [[viskoznost]]i plašta;
* Pronalaženje i razumijevanje pokretačkih mehanizama iza [[tektonika ploča|tektonskih pomjeranja ploča]].&lt;ref name=Karato2008&gt;Karato, Shun-ichiro (2008). &quot;Deformation of Earth Materials: An Introduction to the Rheology of Solid Earth.&quot;&lt;/ref&gt;

== Deformacija stijena ==
Stijene i drugi geološki materijali doživljavaju [[Deformacija (mehanika)|naprezanje]] u skladu s tri različita obrasca:  elastičnim, plastičnim i krhkim, ovisno o svojstvima materijala i veličini [[Stres (mehanika)|stresnog]] poljA. Naprezanje se definira kao prosječna sila po jedinici površine na svaki dio stijene. [[Pritisak]] je dio naprezanja koji mijenja volumen krutine; [[smicanje]] mijenja oblik. Ako nema smicanja, tekućina je u [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]. Budući da se tokom dugog perioda stijene lako deformiraju pod pritiskom, Zemlja je u hidrostatskoj ravnoteži do dobre aproksimacije. Pritisak na stijenu zavisi samo od težine stijene iznad, a to zavisi od gravitacije i gustoće stijene. U tijelu poput [[Mjesec]]a, gustoća je gotovo stalna, pa se lahko izračunava pritisak. U Zemlji je kompresija stijena dubinom značajna, a da bi se izračunale promjene gustoće stijena potrebna je [[jednačina stanja]],  čak i kada su jednoličnog sastava.&lt;ref name=Turcotte2002&gt;{{harvnb|Turcotte|Schubert|2002}}&lt;/ref&gt;

=== Elastična deformacija===
[[Deformacija (geologija)|Elastična deformacija]] uvijek je reverzibilna, što znači da ako se ukloni polje napona koje je povezano s elastičnom deformacijom, materijal će se vratiti u svoje prethodno stanje. Materijali se ponašaju elastično samo kada relativni raspored duž osi koja se smatra materijalnim komponentama (npr. [[atom]]i ili [[kristal]]i) ostane nepromijenjen. To znači da veličina napona ne može premašiti čvrstoću popuštanja materijala, a vremenska skala naprezanja ne može se približiti vremenu opuštanja materijala. Ako stres prelazi čvrstoću materijala, veze se počinju razbijati (i reformirati), što može dovesti do duktilne ili krhke deformacije.

=== Duktilna ili plastičn deformacija ===
Duktilna ili [[Deformacija (geologija)|plastična deformacija]] događa se kada je temperatura sistema dovoljno visoka da značajan udio materijalnih mikroćelija  (slika 1) nije povezan, što znači da je veliki udio materijala hemijske veze u procesu raspada i reformi. Tokom duktilne deformacije, ovaj proces preusmjeravanja atoma preraspodjeljuje stres i naprezanje prema ravnoteži brže nego što se mogu akumulirati.&lt;ref name = Karato2008 /&gt; Primjeri uključuju savijanje litosfere ispod [[vulkanski otok|vulkanskog otoka]] s ili [[sedimentni bazen|sedimentnih bazena]]  i savijanje u [[okeanska brazda|okeanskim brazdama]].&lt;ref name = Turcotte2002 /&gt; Duktilna deformacija se događa kada se transportni procesi poput difuzije i advekcije, koji se oslanjaju na hemijske veze, moraju razbiti i reformirati kako bi se  naprezanje prerasporedilo onoliko brzo koliko se akumulira.
 
=== Krhka  deformacija===
Kada se sloj lokalizira brže nego što ga ovi procesi opuštanja mogu redistribuirati, dolazi do [[Deformacija (geologija)|krhke deformacije]]. Mehanizam krhke deformacije uključuje pozitivnu povratnu spregu između nakupljanja ili širenja defekata, posebno onih koji nastaju u područjima visokog naprezanja  i lokalizacije naprezanja duž tih dislokacija i lomova. Drugim riječima, svaki prijelom, koliko god bio mali, ima tendenciju da se fokusira na njenoj vodećoj ivici, što uzrokuje da se prijelom produži.&lt;ref name = Karato2008 /&gt;
Općenito, način deformacije kontroliraju, ne samo količina naprezanja, nego i distribucija  nihovih svojstava i sopstvena deformacija. Bez obzira na način na koji se deformacija na kraju dogodi, rezultat je nadmetanja između procesa koji imaju tendenciju lokalizacije naprezanja, poput širenja loma, i relaksacijskih procesa, koji imaju tendenciju delokalizacije naprezanja.
 
=== Deformacijske strukture ===
[[Strukturna geologija]] proučava rezultate deformacije, koristeći opažanja na stijenama, posebno način i geometriju deformacije kako bi rekonstruirali polje napona koje je vremenom uticalo na stijenu. Strukturna geologija  važan je dodatak geodinamici jer pruža najdirektniji izvor podataka o kretanju Zemlje. Različiti načini deformacija rezultiraju različitim geološkim strukturama, npr. krhkim lomom u stijenama ili duktilnim nagibom.

== Termodinamika ==
Fizičke karakteristike stijena koje kontroliraju brzinu i način naprezanja, kao što su [[snaga prinosa]] ili [[viskoznost]], ovise o [[termodinamika|termodinamičkom stanju]] stijene i njenom sastavu. Najvažnije termodinamičke varijable u ovom slučaju su temperatura i pritisak. Obje se povećavaju s dubinom, tako da se, do prve aproksimacije, način deformacije može shvatiti u smislu dubine. Unutar gornje litosfere česta je krhka deformacija jer stijene pod niskim pritiskom imaju relativno malu čvrstoću krhkosti, dok istovremeno niska temperatura smanjuje vjerovatnoću duktilnog strujanja. Nakon krhkoduktilne tranzicijske zone, duktilna deformacija postaje dominantna.&lt;ref name = Turcotte2014 /&gt; Elastična deformacija događa se kada je vremenska skala naprezanja kraća od vremena opuštanja materijala. Seizmički talasi su uobičajeni primjer ove vrste deformacije. Na temperaturama dovoljno visokim da rastope stijene, duktilna  čvrstoća približava se nuli, zbog čega se elastična deformacija smicanja (S-talasi) neće širiti kroz otopljenu masu.&lt;ref&gt;Faul, U. H., J. D. F. Gerald and I. Jackson (2004). &quot;Shear wave attenuation and dispersion in melt-bearing olivine&lt;/ref&gt;
 
== Dinamika Zemlje ==
Glavna pokretačka sila koja iza stresa u Zemlji osigurava toplinsku energiju koja dolazi od raspada radioizotopa, trenja i zaostale topline. Hlađenjem na površini i proizvodnjom topline unutar Zemlje stvaraju se metastabilni toplinski gradijenti od vrućeg jezgra do relativno hladne litosfere. Ova toplotna energija se toplotnom ekspanzijom pretvara u mehaničku energiju. Dublji slojevi su topliji i često imaju veću toplinsku ekspanziju i manju gustoću u odnosu na nadzemne stijene. Suprotno tome, stijena koja se hladi na površini može postati manje razijena od stijene ispod nje. To eventualno može dovesti do nestabilnosti Rayleigh-Taylorovog pokazatelja (slika 2), ili do prodora stijena na različitim stranama kontrasta uzgona.
[[slika:Model of the initiation of termination of a Rayleigh-Taylor instability in 2D.gif|thumb|300px|Slika 2 prikazuje Rayleigh-Taylorovu nestabilnost u 2D pomoću Shan-Chen modela. Crvena tečnost se u početku nalazi u sloju na vrhu plave tečnosti i manje je plutajuća od plave. Nakon nekog vremena dolazi do nestabilnosti Rayleigh-Taylora i crvena tečnost prodire kroz plavu.]]
Negativna toplinska provodljivsost okeanskih ploča je glavni uzrok subdukcije i tektonike ploča, dok pozitivna toplotna plovnost može dovesti do plasteničkog plašta, što bi moglo objasniti unutarpločni vulkanizam.&lt;ref&gt;Bourdon, B., N. M. Ribe, A. Stracke, A. E. Saal and S. P. Turner (2006). &quot;Insights into the dynamics of mantle plumes from uranium-series geochemistry.&quot; Nature 444(7): 713-716.&lt;/ref&gt; Relativna važnost proizvodnje topline u odnosu na gubitak topline za plutajuću konvekciju u cijeloj Zemlji ostaje neizvjesna, a razumijevanje detalja pobuđujuće konvekcije ključni je fokus geodinamike.&lt;ref name=Turcotte2014 /&gt;
 
== Metodi ==
Geodinamika je široko polje koje objedinjuje opažanja iz mnogih različitih vrsta geoloških studija u široku sliku dinamike Zemlje. Podaci o stanjima blizu površine Zemlje, uključuju terenska opažanja, geodeziju, [[radiometrijsko datiranje]], [[petrologija|petrologiju]], mineralogiju, pravljenje [[bušotina]] i tehnike. [[daljinsko istraživanje|daljinskog istraživanja]], Međutim, izvan dubine od nekoliko kilometara, većina ovakvih opažanja postaje nepraktična. Geolozi koji proučavaju geodinamiku plašta i jezgra moraju se u potpunosti oslanjati na daljinsko istraživanje, posebno seizmologiju, i eksperimentalno rekreirati uvjete koje se nalaze u Zemlji,  u eksperimentima pod visokim pritiskom (vidi također [[Adams-Williamsonova jednadžba]]).

=== Numeričko modeliranje ===
Zbog složenosti geoloških sistema, za testiranje teorijskih predviđanja o geodinamici, koristi se  računarsko modeliranje, uključujući i podatke iz ovih izvora.
Postoje dva glavna načina geodinamičkog numeričkog modeliranja.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Tackley|first=Paul J.|title=Numerical and laboratory studies of mantle convection: Philosophy, accomplishments, and thermochemical structure and evolution|volume=160|date=2005|work=Earth's Deep Mantle: Structure, Composition, and Evolution|pages=83–99|publisher=American Geophysical Union|language=en|doi=10.1029/160gm07}}&lt;/ref&gt;
# Modeliranje radi reprodukcije određenog zapažanja: cilj ovog pristupa je da nađe uzroke određenog stanja datog sistema.
# Modeliranje za proizvodnju osnovne dinamike fluida traži odgovore na pitanja na koji način funkcioniše određeni sistem.
Modeliranje osnovne dinamike fluida može se dalje podijeliti u trenutne studije, koje imaju za cilj reprodukciju trenutnog protoka u sistenuu zbog date raspodjele plutanja, i vremenski ovisne studije, koje žele reproducirati moguću evoluciju određenog početnog stanja tokom vremena ili statistički (kvazi)ustaljenog stanja datog sistema.

== Također opogledajte ==
*[[Strukturna geologija]]
*[[Geodezija]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
==Bibliografija==

*{{cite book
|title=Computational methods for geodynamics
|first1=Alik
|last1=Ismail-Zadeh 
|first2=Paul J.
|last2=Tackley
|publisher=Cambridge University Press
|year=2010
|isbn=9780521867672
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|first1=Laurent
|last1=Jolivet
|first2=Henri-Claude
|last2=Nataf
|first3=Jean
|last3=Aubouin
|publisher=Taylor &amp; Francis
|year=1998
|isbn=9789058092205
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|url=https://archive.org/details/geodynamics0000turc
|first1=D.
|last1=Turcotte
|first2=G.
|last2=Schubert
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Cambridge University Press
|year=2002
|isbn=978-0-521-66186-7
|ref=harv }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20070205230737/http://gsc.nrcan.gc.ca/geodyn/index_e.php Geološki institut Kanade - Geodynamics Program]
* [https://web.archive.org/web/20070206005116/http://geodynamics.jpl.nasa.gov/ Web stranica Geodynamics - JPL / NASA]
* [http://denali.gsfc.nasa.gov/ NASA planetarna geodinamika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191108165816/https://denali.gsfc.nasa.gov/ |date=8. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20111030230150/http://www.ees.lanl.gov/ees11/geophysics/geody/ Nacionalna laboratorija Los Alamos &amp; ndash; Geodinamika i nacionalna sigurnost]
* [http://www.geodynamics.org/ Računalna infrastruktura za geodinamiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517112601/http://geodynamics.org/ |date=17. 5. 2014 }}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodinamika| 01]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>amvzo27liget6zrhse78pxfj346jkmw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934737</id>
      <parentid>3934736</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T08:36:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Duktilna ili plastičn deformacija */</comment>
      <origin>3934737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14725" sha1="ti2jhqzwvt5szf6ulics1zdqx6720f6" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodinamika''' je grana [[geofizika|geofizike]] koja se bavi [[dinamika (fizika)|dinamikom]] planete [[Zemlja|Zemlje]]. Primjenjuje [[fizika|fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]] za razumijevanje kako [[konvekcija plašta]] dovodi do [[tektonika ploče|tektonike ploča]] i geoloških pojava poput [[širenje morskog dna]], građe planina, [[vulkan]]a, [[zemljotresi]]a  i tako dalje. Takođe pokušava da ispita unutrašnju aktivnost, mjerenjem [[magnetno polje|magnetnog polja]], gravitacije i [[seizmičko podrhtavanje|seizmičkog podrhtavanja]], kao i [[mineralogija|mineralogije]] stijena i njihovog [[geotehnika izotopa|izotopskog sastava]]. Metodi geodinamike primenjuju se i za istraživanje drugih planeta.&lt;ref name=Ismail-Zadeh2010&gt;{{harvnb|Ismail-Zadeh|Tackley|2010}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Geodinamika se uglavnom bavi procesima koji premještaju materijale širom Zemlje. U [[Struktura Zemlje|Zemljinoj unutrašnjosti]] kretanje se događa kada se stijene [[topljenje (geologija)|rastope]] ili [[Deformacija (mehanika)|deformiraju]]), kao odgovor na [[stresno polje]] .&lt;ref name=Turcotte2014&gt;Turcotte, D. L. and G. Schubert (2014). &quot;Geodynamics.&quot;&lt;/ref&gt;  This deformation may be [[Brittle deformation|brittle]], [[Elasticity (physics)|elastic]], or [[Plasticity (physics)|plastic]], depending on the magnitude of the stress and the material's physical properties, especially the stress relaxation time scale. Rocks are structurally and compositionally heterogeneous and are subjected to variable stresses, so it is common to see different types of deformation in close spatial and temporal proximity.&lt;ref&gt;Winters, J. D. (2001). &quot;An introduction to igenous and metamorphic petrology.&quot;&lt;/ref&gt; When working with geological timescales and lengths, it is convenient to use the continuous medium approximation and equilibrium stress fields to consider the average response to average stress.&lt;ref&gt;Newman, W. I. (2012). &quot;Continuum Mechanics in the Earth Sciences.&quot;&lt;/ref&gt; Ova deformacija može biti [[Krhka deformacija|krhka]], [[elastičnost (fizika)|elastična]] ili [[Plastičnost (fizika)|plastična]], ovisno o snazi stresa i fizičkih svojsatva materijala, posebno vremenske skale za opuštanje. Stijene su strukturno i kompozicijski heterogene i izložene su promjenjivim naponima, pa je uobičajeno vidjeti različite vrste deformacija u uskoj prostornoj i vremenskoj blizini.&lt;ref&gt;Winters, JD (2001). &quot;Uvod u prirodu i metamorfnu petrologiju.&quot;&lt;/ref&gt; Prilikom rada s geološkim vremenskim razmjerima i dužinama, prikladno je upotrijebiti polja kontinuirane aproksimacije medija i ravnoteže naprezanja, kako bi se uzeo u obzir prosječni odgovor na prosječni stres.&lt;ref&gt;Newman, WI (2012). &quot;Mehanika kontinuiteta u naukama o Zemlji.&quot;&lt;/ref&gt;

Stručnjaci za geodinamiku obično koriste podatke iz [[geodetski sistem|geodetskih sistema]] [[GPS]], [[InSAR]] i [[seizmologija|seizmologije]], zajedno sa [[numerički model|numeričkim modelima]], za proučavanje evolucije Zemljine [[litosfera|litosfere]], [[Plašt (geologija)|plašta]] i [[Vanjsko jezgro|jezgra]].
 
Rad koji obavljaju geodinamičari može obuhvatati:
* Modeliranje krhke i [[duktilnost|duktilne]] deformacije geoloških materijala;
* Predviđanje obrazaca kontinentalne akreije i raspada [[kontinent|kontinenata]]a i [[superkontinent]]a;
* Promatranje deformacije i opuštanja površine zbog [[ledena ploča|ledenih ploča]] i [[postledeni odbojnik|postledenih odbojnika]], te analiza povezanih pretpostavki o [[viskoznost]]i plašta;
* Pronalaženje i razumijevanje pokretačkih mehanizama iza [[tektonika ploča|tektonskih pomjeranja ploča]].&lt;ref name=Karato2008&gt;Karato, Shun-ichiro (2008). &quot;Deformation of Earth Materials: An Introduction to the Rheology of Solid Earth.&quot;&lt;/ref&gt;

== Deformacija stijena ==
Stijene i drugi geološki materijali doživljavaju [[Deformacija (mehanika)|naprezanje]] u skladu s tri različita obrasca:  elastičnim, plastičnim i krhkim, ovisno o svojstvima materijala i veličini [[Stres (mehanika)|stresnog]] poljA. Naprezanje se definira kao prosječna sila po jedinici površine na svaki dio stijene. [[Pritisak]] je dio naprezanja koji mijenja volumen krutine; [[smicanje]] mijenja oblik. Ako nema smicanja, tekućina je u [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]. Budući da se tokom dugog perioda stijene lako deformiraju pod pritiskom, Zemlja je u hidrostatskoj ravnoteži do dobre aproksimacije. Pritisak na stijenu zavisi samo od težine stijene iznad, a to zavisi od gravitacije i gustoće stijene. U tijelu poput [[Mjesec]]a, gustoća je gotovo stalna, pa se lahko izračunava pritisak. U Zemlji je kompresija stijena dubinom značajna, a da bi se izračunale promjene gustoće stijena potrebna je [[jednačina stanja]],  čak i kada su jednoličnog sastava.&lt;ref name=Turcotte2002&gt;{{harvnb|Turcotte|Schubert|2002}}&lt;/ref&gt;

=== Elastična deformacija===
[[Deformacija (geologija)|Elastična deformacija]] uvijek je reverzibilna, što znači da ako se ukloni polje napona koje je povezano s elastičnom deformacijom, materijal će se vratiti u svoje prethodno stanje. Materijali se ponašaju elastično samo kada relativni raspored duž osi koja se smatra materijalnim komponentama (npr. [[atom]]i ili [[kristal]]i) ostane nepromijenjen. To znači da veličina napona ne može premašiti čvrstoću popuštanja materijala, a vremenska skala naprezanja ne može se približiti vremenu opuštanja materijala. Ako stres prelazi čvrstoću materijala, veze se počinju razbijati (i reformirati), što može dovesti do duktilne ili krhke deformacije.

=== Duktilna ili plastičn deformacija ===
Duktilna ili [[Deformacija (geologija)|plastična deformacija]] događa se kada je temperatura sistema dovoljno visoka da značajan udio materijalnih mikroćelija  (slika 1) nije povezan, što znači da je veliki udio materijala hemijske veze u procesu raspada i reformi. Tokom duktilne deformacije, ovaj proces preusmjeravanja atoma preraspodjeljuje stres i naprezanje prema ravnoteži brže nego što se mogu akumulirati.&lt;ref name = Karato2008 /&gt; Primjeri uključuju savijanje litosfere ispod [[vulkanski otok|vulkanskog otoka]] s ili [[sedimentni bazen|sedimentnih bazena]]  i savijanje u [[okeanska brazda|okeanskim brazdama]].&lt;ref name = Turcotte2002 /&gt; Duktilna deformacija se događa kada se transportni procesi poput difuzije i advekcije, koji se oslanjaju na hemijske veze, moraju razbiti i reformirati kako bi se  naprezanje prerasporedilo onoliko brzo koliko se akumulira.

=== Krhka  deformacija===
Kada se sloj lokalizira brže nego što ga ovi procesi opuštanja mogu redistribuirati, dolazi do [[Deformacija (geologija)|krhke deformacije]]. Mehanizam krhke deformacije uključuje pozitivnu povratnu spregu između nakupljanja ili širenja defekata, posebno onih koji nastaju u područjima visokog naprezanja  i lokalizacije naprezanja duž tih dislokacija i lomova. Drugim riječima, svaki prijelom, koliko god bio mali, ima tendenciju da se fokusira na njenoj vodećoj ivici, što uzrokuje da se prijelom produži.&lt;ref name = Karato2008 /&gt;
Općenito, način deformacije kontroliraju, ne samo količina naprezanja, nego i distribucija  nihovih svojstava i sopstvena deformacija. Bez obzira na način na koji se deformacija na kraju dogodi, rezultat je nadmetanja između procesa koji imaju tendenciju lokalizacije naprezanja, poput širenja loma, i relaksacijskih procesa, koji imaju tendenciju delokalizacije naprezanja.
 
=== Deformacijske strukture ===
[[Strukturna geologija]] proučava rezultate deformacije, koristeći opažanja na stijenama, posebno način i geometriju deformacije kako bi rekonstruirali polje napona koje je vremenom uticalo na stijenu. Strukturna geologija  važan je dodatak geodinamici jer pruža najdirektniji izvor podataka o kretanju Zemlje. Različiti načini deformacija rezultiraju različitim geološkim strukturama, npr. krhkim lomom u stijenama ili duktilnim nagibom.

== Termodinamika ==
Fizičke karakteristike stijena koje kontroliraju brzinu i način naprezanja, kao što su [[snaga prinosa]] ili [[viskoznost]], ovise o [[termodinamika|termodinamičkom stanju]] stijene i njenom sastavu. Najvažnije termodinamičke varijable u ovom slučaju su temperatura i pritisak. Obje se povećavaju s dubinom, tako da se, do prve aproksimacije, način deformacije može shvatiti u smislu dubine. Unutar gornje litosfere česta je krhka deformacija jer stijene pod niskim pritiskom imaju relativno malu čvrstoću krhkosti, dok istovremeno niska temperatura smanjuje vjerovatnoću duktilnog strujanja. Nakon krhkoduktilne tranzicijske zone, duktilna deformacija postaje dominantna.&lt;ref name = Turcotte2014 /&gt; Elastična deformacija događa se kada je vremenska skala naprezanja kraća od vremena opuštanja materijala. Seizmički talasi su uobičajeni primjer ove vrste deformacije. Na temperaturama dovoljno visokim da rastope stijene, duktilna  čvrstoća približava se nuli, zbog čega se elastična deformacija smicanja (S-talasi) neće širiti kroz otopljenu masu.&lt;ref&gt;Faul, U. H., J. D. F. Gerald and I. Jackson (2004). &quot;Shear wave attenuation and dispersion in melt-bearing olivine&lt;/ref&gt;
 
== Dinamika Zemlje ==
Glavna pokretačka sila koja iza stresa u Zemlji osigurava toplinsku energiju koja dolazi od raspada radioizotopa, trenja i zaostale topline. Hlađenjem na površini i proizvodnjom topline unutar Zemlje stvaraju se metastabilni toplinski gradijenti od vrućeg jezgra do relativno hladne litosfere. Ova toplotna energija se toplotnom ekspanzijom pretvara u mehaničku energiju. Dublji slojevi su topliji i često imaju veću toplinsku ekspanziju i manju gustoću u odnosu na nadzemne stijene. Suprotno tome, stijena koja se hladi na površini može postati manje razijena od stijene ispod nje. To eventualno može dovesti do nestabilnosti Rayleigh-Taylorovog pokazatelja (slika 2), ili do prodora stijena na različitim stranama kontrasta uzgona.
[[slika:Model of the initiation of termination of a Rayleigh-Taylor instability in 2D.gif|thumb|300px|Slika 2 prikazuje Rayleigh-Taylorovu nestabilnost u 2D pomoću Shan-Chen modela. Crvena tečnost se u početku nalazi u sloju na vrhu plave tečnosti i manje je plutajuća od plave. Nakon nekog vremena dolazi do nestabilnosti Rayleigh-Taylora i crvena tečnost prodire kroz plavu.]]
Negativna toplinska provodljivsost okeanskih ploča je glavni uzrok subdukcije i tektonike ploča, dok pozitivna toplotna plovnost može dovesti do plasteničkog plašta, što bi moglo objasniti unutarpločni vulkanizam.&lt;ref&gt;Bourdon, B., N. M. Ribe, A. Stracke, A. E. Saal and S. P. Turner (2006). &quot;Insights into the dynamics of mantle plumes from uranium-series geochemistry.&quot; Nature 444(7): 713-716.&lt;/ref&gt; Relativna važnost proizvodnje topline u odnosu na gubitak topline za plutajuću konvekciju u cijeloj Zemlji ostaje neizvjesna, a razumijevanje detalja pobuđujuće konvekcije ključni je fokus geodinamike.&lt;ref name=Turcotte2014 /&gt;
 
== Metodi ==
Geodinamika je široko polje koje objedinjuje opažanja iz mnogih različitih vrsta geoloških studija u široku sliku dinamike Zemlje. Podaci o stanjima blizu površine Zemlje, uključuju terenska opažanja, geodeziju, [[radiometrijsko datiranje]], [[petrologija|petrologiju]], mineralogiju, pravljenje [[bušotina]] i tehnike. [[daljinsko istraživanje|daljinskog istraživanja]], Međutim, izvan dubine od nekoliko kilometara, većina ovakvih opažanja postaje nepraktična. Geolozi koji proučavaju geodinamiku plašta i jezgra moraju se u potpunosti oslanjati na daljinsko istraživanje, posebno seizmologiju, i eksperimentalno rekreirati uvjete koje se nalaze u Zemlji,  u eksperimentima pod visokim pritiskom (vidi također [[Adams-Williamsonova jednadžba]]).

=== Numeričko modeliranje ===
Zbog složenosti geoloških sistema, za testiranje teorijskih predviđanja o geodinamici, koristi se  računarsko modeliranje, uključujući i podatke iz ovih izvora.
Postoje dva glavna načina geodinamičkog numeričkog modeliranja.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Tackley|first=Paul J.|title=Numerical and laboratory studies of mantle convection: Philosophy, accomplishments, and thermochemical structure and evolution|volume=160|date=2005|work=Earth's Deep Mantle: Structure, Composition, and Evolution|pages=83–99|publisher=American Geophysical Union|language=en|doi=10.1029/160gm07}}&lt;/ref&gt;
# Modeliranje radi reprodukcije određenog zapažanja: cilj ovog pristupa je da nađe uzroke određenog stanja datog sistema.
# Modeliranje za proizvodnju osnovne dinamike fluida traži odgovore na pitanja na koji način funkcioniše određeni sistem.
Modeliranje osnovne dinamike fluida može se dalje podijeliti u trenutne studije, koje imaju za cilj reprodukciju trenutnog protoka u sistenuu zbog date raspodjele plutanja, i vremenski ovisne studije, koje žele reproducirati moguću evoluciju određenog početnog stanja tokom vremena ili statistički (kvazi)ustaljenog stanja datog sistema.

== Također opogledajte ==
*[[Strukturna geologija]]
*[[Geodezija]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
==Bibliografija==

*{{cite book
|title=Computational methods for geodynamics
|first1=Alik
|last1=Ismail-Zadeh 
|first2=Paul J.
|last2=Tackley
|publisher=Cambridge University Press
|year=2010
|isbn=9780521867672
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|first1=Laurent
|last1=Jolivet
|first2=Henri-Claude
|last2=Nataf
|first3=Jean
|last3=Aubouin
|publisher=Taylor &amp; Francis
|year=1998
|isbn=9789058092205
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|url=https://archive.org/details/geodynamics0000turc
|first1=D.
|last1=Turcotte
|first2=G.
|last2=Schubert
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Cambridge University Press
|year=2002
|isbn=978-0-521-66186-7
|ref=harv }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20070205230737/http://gsc.nrcan.gc.ca/geodyn/index_e.php Geološki institut Kanade - Geodynamics Program]
* [https://web.archive.org/web/20070206005116/http://geodynamics.jpl.nasa.gov/ Web stranica Geodynamics - JPL / NASA]
* [http://denali.gsfc.nasa.gov/ NASA planetarna geodinamika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191108165816/https://denali.gsfc.nasa.gov/ |date=8. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20111030230150/http://www.ees.lanl.gov/ees11/geophysics/geody/ Nacionalna laboratorija Los Alamos &amp; ndash; Geodinamika i nacionalna sigurnost]
* [http://www.geodynamics.org/ Računalna infrastruktura za geodinamiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517112601/http://geodynamics.org/ |date=17. 5. 2014 }}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodinamika| 01]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>ti2jhqzwvt5szf6ulics1zdqx6720f6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934738</id>
      <parentid>3934737</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T08:36:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Krhka  deformacija */</comment>
      <origin>3934738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14724" sha1="jovt8qs5wsjuz5j1ptxlsbmc07eeijq" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodinamika''' je grana [[geofizika|geofizike]] koja se bavi [[dinamika (fizika)|dinamikom]] planete [[Zemlja|Zemlje]]. Primjenjuje [[fizika|fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]] za razumijevanje kako [[konvekcija plašta]] dovodi do [[tektonika ploče|tektonike ploča]] i geoloških pojava poput [[širenje morskog dna]], građe planina, [[vulkan]]a, [[zemljotresi]]a  i tako dalje. Takođe pokušava da ispita unutrašnju aktivnost, mjerenjem [[magnetno polje|magnetnog polja]], gravitacije i [[seizmičko podrhtavanje|seizmičkog podrhtavanja]], kao i [[mineralogija|mineralogije]] stijena i njihovog [[geotehnika izotopa|izotopskog sastava]]. Metodi geodinamike primenjuju se i za istraživanje drugih planeta.&lt;ref name=Ismail-Zadeh2010&gt;{{harvnb|Ismail-Zadeh|Tackley|2010}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Geodinamika se uglavnom bavi procesima koji premještaju materijale širom Zemlje. U [[Struktura Zemlje|Zemljinoj unutrašnjosti]] kretanje se događa kada se stijene [[topljenje (geologija)|rastope]] ili [[Deformacija (mehanika)|deformiraju]]), kao odgovor na [[stresno polje]] .&lt;ref name=Turcotte2014&gt;Turcotte, D. L. and G. Schubert (2014). &quot;Geodynamics.&quot;&lt;/ref&gt;  This deformation may be [[Brittle deformation|brittle]], [[Elasticity (physics)|elastic]], or [[Plasticity (physics)|plastic]], depending on the magnitude of the stress and the material's physical properties, especially the stress relaxation time scale. Rocks are structurally and compositionally heterogeneous and are subjected to variable stresses, so it is common to see different types of deformation in close spatial and temporal proximity.&lt;ref&gt;Winters, J. D. (2001). &quot;An introduction to igenous and metamorphic petrology.&quot;&lt;/ref&gt; When working with geological timescales and lengths, it is convenient to use the continuous medium approximation and equilibrium stress fields to consider the average response to average stress.&lt;ref&gt;Newman, W. I. (2012). &quot;Continuum Mechanics in the Earth Sciences.&quot;&lt;/ref&gt; Ova deformacija može biti [[Krhka deformacija|krhka]], [[elastičnost (fizika)|elastična]] ili [[Plastičnost (fizika)|plastična]], ovisno o snazi stresa i fizičkih svojsatva materijala, posebno vremenske skale za opuštanje. Stijene su strukturno i kompozicijski heterogene i izložene su promjenjivim naponima, pa je uobičajeno vidjeti različite vrste deformacija u uskoj prostornoj i vremenskoj blizini.&lt;ref&gt;Winters, JD (2001). &quot;Uvod u prirodu i metamorfnu petrologiju.&quot;&lt;/ref&gt; Prilikom rada s geološkim vremenskim razmjerima i dužinama, prikladno je upotrijebiti polja kontinuirane aproksimacije medija i ravnoteže naprezanja, kako bi se uzeo u obzir prosječni odgovor na prosječni stres.&lt;ref&gt;Newman, WI (2012). &quot;Mehanika kontinuiteta u naukama o Zemlji.&quot;&lt;/ref&gt;

Stručnjaci za geodinamiku obično koriste podatke iz [[geodetski sistem|geodetskih sistema]] [[GPS]], [[InSAR]] i [[seizmologija|seizmologije]], zajedno sa [[numerički model|numeričkim modelima]], za proučavanje evolucije Zemljine [[litosfera|litosfere]], [[Plašt (geologija)|plašta]] i [[Vanjsko jezgro|jezgra]].
 
Rad koji obavljaju geodinamičari može obuhvatati:
* Modeliranje krhke i [[duktilnost|duktilne]] deformacije geoloških materijala;
* Predviđanje obrazaca kontinentalne akreije i raspada [[kontinent|kontinenata]]a i [[superkontinent]]a;
* Promatranje deformacije i opuštanja površine zbog [[ledena ploča|ledenih ploča]] i [[postledeni odbojnik|postledenih odbojnika]], te analiza povezanih pretpostavki o [[viskoznost]]i plašta;
* Pronalaženje i razumijevanje pokretačkih mehanizama iza [[tektonika ploča|tektonskih pomjeranja ploča]].&lt;ref name=Karato2008&gt;Karato, Shun-ichiro (2008). &quot;Deformation of Earth Materials: An Introduction to the Rheology of Solid Earth.&quot;&lt;/ref&gt;

== Deformacija stijena ==
Stijene i drugi geološki materijali doživljavaju [[Deformacija (mehanika)|naprezanje]] u skladu s tri različita obrasca:  elastičnim, plastičnim i krhkim, ovisno o svojstvima materijala i veličini [[Stres (mehanika)|stresnog]] poljA. Naprezanje se definira kao prosječna sila po jedinici površine na svaki dio stijene. [[Pritisak]] je dio naprezanja koji mijenja volumen krutine; [[smicanje]] mijenja oblik. Ako nema smicanja, tekućina je u [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]. Budući da se tokom dugog perioda stijene lako deformiraju pod pritiskom, Zemlja je u hidrostatskoj ravnoteži do dobre aproksimacije. Pritisak na stijenu zavisi samo od težine stijene iznad, a to zavisi od gravitacije i gustoće stijene. U tijelu poput [[Mjesec]]a, gustoća je gotovo stalna, pa se lahko izračunava pritisak. U Zemlji je kompresija stijena dubinom značajna, a da bi se izračunale promjene gustoće stijena potrebna je [[jednačina stanja]],  čak i kada su jednoličnog sastava.&lt;ref name=Turcotte2002&gt;{{harvnb|Turcotte|Schubert|2002}}&lt;/ref&gt;

=== Elastična deformacija===
[[Deformacija (geologija)|Elastična deformacija]] uvijek je reverzibilna, što znači da ako se ukloni polje napona koje je povezano s elastičnom deformacijom, materijal će se vratiti u svoje prethodno stanje. Materijali se ponašaju elastično samo kada relativni raspored duž osi koja se smatra materijalnim komponentama (npr. [[atom]]i ili [[kristal]]i) ostane nepromijenjen. To znači da veličina napona ne može premašiti čvrstoću popuštanja materijala, a vremenska skala naprezanja ne može se približiti vremenu opuštanja materijala. Ako stres prelazi čvrstoću materijala, veze se počinju razbijati (i reformirati), što može dovesti do duktilne ili krhke deformacije.

=== Duktilna ili plastičn deformacija ===
Duktilna ili [[Deformacija (geologija)|plastična deformacija]] događa se kada je temperatura sistema dovoljno visoka da značajan udio materijalnih mikroćelija  (slika 1) nije povezan, što znači da je veliki udio materijala hemijske veze u procesu raspada i reformi. Tokom duktilne deformacije, ovaj proces preusmjeravanja atoma preraspodjeljuje stres i naprezanje prema ravnoteži brže nego što se mogu akumulirati.&lt;ref name = Karato2008 /&gt; Primjeri uključuju savijanje litosfere ispod [[vulkanski otok|vulkanskog otoka]] s ili [[sedimentni bazen|sedimentnih bazena]]  i savijanje u [[okeanska brazda|okeanskim brazdama]].&lt;ref name = Turcotte2002 /&gt; Duktilna deformacija se događa kada se transportni procesi poput difuzije i advekcije, koji se oslanjaju na hemijske veze, moraju razbiti i reformirati kako bi se  naprezanje prerasporedilo onoliko brzo koliko se akumulira.

=== Krhka  deformacija===
Kada se sloj lokalizira brže nego što ga ovi procesi opuštanja mogu redistribuirati, dolazi do [[Deformacija (geologija)|krhke deformacije]]. Mehanizam krhke deformacije uključuje pozitivnu povratnu spregu između nakupljanja ili širenja defekata, posebno onih koji nastaju u područjima visokog naprezanja  i lokalizacije naprezanja duž tih dislokacija i lomova. Drugim riječima, svaki prijelom, koliko god bio mali, ima tendenciju da se fokusira na njenoj vodećoj ivici, što uzrokuje da se prijelom produži.&lt;ref name = Karato2008 /&gt;
Općenito, način deformacije kontroliraju, ne samo količina naprezanja, nego i distribucija  nihovih svojstava i sopstvena deformacija. Bez obzira na način na koji se deformacija na kraju dogodi, rezultat je nadmetanja između procesa koji imaju tendenciju lokalizacije naprezanja, poput širenja loma, i relaksacijskih procesa, koji imaju tendenciju delokalizacije naprezanja.

=== Deformacijske strukture ===
[[Strukturna geologija]] proučava rezultate deformacije, koristeći opažanja na stijenama, posebno način i geometriju deformacije kako bi rekonstruirali polje napona koje je vremenom uticalo na stijenu. Strukturna geologija  važan je dodatak geodinamici jer pruža najdirektniji izvor podataka o kretanju Zemlje. Različiti načini deformacija rezultiraju različitim geološkim strukturama, npr. krhkim lomom u stijenama ili duktilnim nagibom.

== Termodinamika ==
Fizičke karakteristike stijena koje kontroliraju brzinu i način naprezanja, kao što su [[snaga prinosa]] ili [[viskoznost]], ovise o [[termodinamika|termodinamičkom stanju]] stijene i njenom sastavu. Najvažnije termodinamičke varijable u ovom slučaju su temperatura i pritisak. Obje se povećavaju s dubinom, tako da se, do prve aproksimacije, način deformacije može shvatiti u smislu dubine. Unutar gornje litosfere česta je krhka deformacija jer stijene pod niskim pritiskom imaju relativno malu čvrstoću krhkosti, dok istovremeno niska temperatura smanjuje vjerovatnoću duktilnog strujanja. Nakon krhkoduktilne tranzicijske zone, duktilna deformacija postaje dominantna.&lt;ref name = Turcotte2014 /&gt; Elastična deformacija događa se kada je vremenska skala naprezanja kraća od vremena opuštanja materijala. Seizmički talasi su uobičajeni primjer ove vrste deformacije. Na temperaturama dovoljno visokim da rastope stijene, duktilna  čvrstoća približava se nuli, zbog čega se elastična deformacija smicanja (S-talasi) neće širiti kroz otopljenu masu.&lt;ref&gt;Faul, U. H., J. D. F. Gerald and I. Jackson (2004). &quot;Shear wave attenuation and dispersion in melt-bearing olivine&lt;/ref&gt;
 
== Dinamika Zemlje ==
Glavna pokretačka sila koja iza stresa u Zemlji osigurava toplinsku energiju koja dolazi od raspada radioizotopa, trenja i zaostale topline. Hlađenjem na površini i proizvodnjom topline unutar Zemlje stvaraju se metastabilni toplinski gradijenti od vrućeg jezgra do relativno hladne litosfere. Ova toplotna energija se toplotnom ekspanzijom pretvara u mehaničku energiju. Dublji slojevi su topliji i često imaju veću toplinsku ekspanziju i manju gustoću u odnosu na nadzemne stijene. Suprotno tome, stijena koja se hladi na površini može postati manje razijena od stijene ispod nje. To eventualno može dovesti do nestabilnosti Rayleigh-Taylorovog pokazatelja (slika 2), ili do prodora stijena na različitim stranama kontrasta uzgona.
[[slika:Model of the initiation of termination of a Rayleigh-Taylor instability in 2D.gif|thumb|300px|Slika 2 prikazuje Rayleigh-Taylorovu nestabilnost u 2D pomoću Shan-Chen modela. Crvena tečnost se u početku nalazi u sloju na vrhu plave tečnosti i manje je plutajuća od plave. Nakon nekog vremena dolazi do nestabilnosti Rayleigh-Taylora i crvena tečnost prodire kroz plavu.]]
Negativna toplinska provodljivsost okeanskih ploča je glavni uzrok subdukcije i tektonike ploča, dok pozitivna toplotna plovnost može dovesti do plasteničkog plašta, što bi moglo objasniti unutarpločni vulkanizam.&lt;ref&gt;Bourdon, B., N. M. Ribe, A. Stracke, A. E. Saal and S. P. Turner (2006). &quot;Insights into the dynamics of mantle plumes from uranium-series geochemistry.&quot; Nature 444(7): 713-716.&lt;/ref&gt; Relativna važnost proizvodnje topline u odnosu na gubitak topline za plutajuću konvekciju u cijeloj Zemlji ostaje neizvjesna, a razumijevanje detalja pobuđujuće konvekcije ključni je fokus geodinamike.&lt;ref name=Turcotte2014 /&gt;
 
== Metodi ==
Geodinamika je široko polje koje objedinjuje opažanja iz mnogih različitih vrsta geoloških studija u široku sliku dinamike Zemlje. Podaci o stanjima blizu površine Zemlje, uključuju terenska opažanja, geodeziju, [[radiometrijsko datiranje]], [[petrologija|petrologiju]], mineralogiju, pravljenje [[bušotina]] i tehnike. [[daljinsko istraživanje|daljinskog istraživanja]], Međutim, izvan dubine od nekoliko kilometara, većina ovakvih opažanja postaje nepraktična. Geolozi koji proučavaju geodinamiku plašta i jezgra moraju se u potpunosti oslanjati na daljinsko istraživanje, posebno seizmologiju, i eksperimentalno rekreirati uvjete koje se nalaze u Zemlji,  u eksperimentima pod visokim pritiskom (vidi također [[Adams-Williamsonova jednadžba]]).

=== Numeričko modeliranje ===
Zbog složenosti geoloških sistema, za testiranje teorijskih predviđanja o geodinamici, koristi se  računarsko modeliranje, uključujući i podatke iz ovih izvora.
Postoje dva glavna načina geodinamičkog numeričkog modeliranja.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Tackley|first=Paul J.|title=Numerical and laboratory studies of mantle convection: Philosophy, accomplishments, and thermochemical structure and evolution|volume=160|date=2005|work=Earth's Deep Mantle: Structure, Composition, and Evolution|pages=83–99|publisher=American Geophysical Union|language=en|doi=10.1029/160gm07}}&lt;/ref&gt;
# Modeliranje radi reprodukcije određenog zapažanja: cilj ovog pristupa je da nađe uzroke određenog stanja datog sistema.
# Modeliranje za proizvodnju osnovne dinamike fluida traži odgovore na pitanja na koji način funkcioniše određeni sistem.
Modeliranje osnovne dinamike fluida može se dalje podijeliti u trenutne studije, koje imaju za cilj reprodukciju trenutnog protoka u sistenuu zbog date raspodjele plutanja, i vremenski ovisne studije, koje žele reproducirati moguću evoluciju određenog početnog stanja tokom vremena ili statistički (kvazi)ustaljenog stanja datog sistema.

== Također opogledajte ==
*[[Strukturna geologija]]
*[[Geodezija]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
==Bibliografija==

*{{cite book
|title=Computational methods for geodynamics
|first1=Alik
|last1=Ismail-Zadeh 
|first2=Paul J.
|last2=Tackley
|publisher=Cambridge University Press
|year=2010
|isbn=9780521867672
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|first1=Laurent
|last1=Jolivet
|first2=Henri-Claude
|last2=Nataf
|first3=Jean
|last3=Aubouin
|publisher=Taylor &amp; Francis
|year=1998
|isbn=9789058092205
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|url=https://archive.org/details/geodynamics0000turc
|first1=D.
|last1=Turcotte
|first2=G.
|last2=Schubert
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Cambridge University Press
|year=2002
|isbn=978-0-521-66186-7
|ref=harv }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20070205230737/http://gsc.nrcan.gc.ca/geodyn/index_e.php Geološki institut Kanade - Geodynamics Program]
* [https://web.archive.org/web/20070206005116/http://geodynamics.jpl.nasa.gov/ Web stranica Geodynamics - JPL / NASA]
* [http://denali.gsfc.nasa.gov/ NASA planetarna geodinamika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191108165816/https://denali.gsfc.nasa.gov/ |date=8. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20111030230150/http://www.ees.lanl.gov/ees11/geophysics/geody/ Nacionalna laboratorija Los Alamos &amp; ndash; Geodinamika i nacionalna sigurnost]
* [http://www.geodynamics.org/ Računalna infrastruktura za geodinamiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517112601/http://geodynamics.org/ |date=17. 5. 2014 }}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodinamika| 01]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>jovt8qs5wsjuz5j1ptxlsbmc07eeijq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934739</id>
      <parentid>3934738</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T08:36:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Termodinamika */</comment>
      <origin>3934739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14723" sha1="2mqf41tth7qfos6vm67rkr4m873j8zj" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodinamika''' je grana [[geofizika|geofizike]] koja se bavi [[dinamika (fizika)|dinamikom]] planete [[Zemlja|Zemlje]]. Primjenjuje [[fizika|fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]] za razumijevanje kako [[konvekcija plašta]] dovodi do [[tektonika ploče|tektonike ploča]] i geoloških pojava poput [[širenje morskog dna]], građe planina, [[vulkan]]a, [[zemljotresi]]a  i tako dalje. Takođe pokušava da ispita unutrašnju aktivnost, mjerenjem [[magnetno polje|magnetnog polja]], gravitacije i [[seizmičko podrhtavanje|seizmičkog podrhtavanja]], kao i [[mineralogija|mineralogije]] stijena i njihovog [[geotehnika izotopa|izotopskog sastava]]. Metodi geodinamike primenjuju se i za istraživanje drugih planeta.&lt;ref name=Ismail-Zadeh2010&gt;{{harvnb|Ismail-Zadeh|Tackley|2010}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Geodinamika se uglavnom bavi procesima koji premještaju materijale širom Zemlje. U [[Struktura Zemlje|Zemljinoj unutrašnjosti]] kretanje se događa kada se stijene [[topljenje (geologija)|rastope]] ili [[Deformacija (mehanika)|deformiraju]]), kao odgovor na [[stresno polje]] .&lt;ref name=Turcotte2014&gt;Turcotte, D. L. and G. Schubert (2014). &quot;Geodynamics.&quot;&lt;/ref&gt;  This deformation may be [[Brittle deformation|brittle]], [[Elasticity (physics)|elastic]], or [[Plasticity (physics)|plastic]], depending on the magnitude of the stress and the material's physical properties, especially the stress relaxation time scale. Rocks are structurally and compositionally heterogeneous and are subjected to variable stresses, so it is common to see different types of deformation in close spatial and temporal proximity.&lt;ref&gt;Winters, J. D. (2001). &quot;An introduction to igenous and metamorphic petrology.&quot;&lt;/ref&gt; When working with geological timescales and lengths, it is convenient to use the continuous medium approximation and equilibrium stress fields to consider the average response to average stress.&lt;ref&gt;Newman, W. I. (2012). &quot;Continuum Mechanics in the Earth Sciences.&quot;&lt;/ref&gt; Ova deformacija može biti [[Krhka deformacija|krhka]], [[elastičnost (fizika)|elastična]] ili [[Plastičnost (fizika)|plastična]], ovisno o snazi stresa i fizičkih svojsatva materijala, posebno vremenske skale za opuštanje. Stijene su strukturno i kompozicijski heterogene i izložene su promjenjivim naponima, pa je uobičajeno vidjeti različite vrste deformacija u uskoj prostornoj i vremenskoj blizini.&lt;ref&gt;Winters, JD (2001). &quot;Uvod u prirodu i metamorfnu petrologiju.&quot;&lt;/ref&gt; Prilikom rada s geološkim vremenskim razmjerima i dužinama, prikladno je upotrijebiti polja kontinuirane aproksimacije medija i ravnoteže naprezanja, kako bi se uzeo u obzir prosječni odgovor na prosječni stres.&lt;ref&gt;Newman, WI (2012). &quot;Mehanika kontinuiteta u naukama o Zemlji.&quot;&lt;/ref&gt;

Stručnjaci za geodinamiku obično koriste podatke iz [[geodetski sistem|geodetskih sistema]] [[GPS]], [[InSAR]] i [[seizmologija|seizmologije]], zajedno sa [[numerički model|numeričkim modelima]], za proučavanje evolucije Zemljine [[litosfera|litosfere]], [[Plašt (geologija)|plašta]] i [[Vanjsko jezgro|jezgra]].
 
Rad koji obavljaju geodinamičari može obuhvatati:
* Modeliranje krhke i [[duktilnost|duktilne]] deformacije geoloških materijala;
* Predviđanje obrazaca kontinentalne akreije i raspada [[kontinent|kontinenata]]a i [[superkontinent]]a;
* Promatranje deformacije i opuštanja površine zbog [[ledena ploča|ledenih ploča]] i [[postledeni odbojnik|postledenih odbojnika]], te analiza povezanih pretpostavki o [[viskoznost]]i plašta;
* Pronalaženje i razumijevanje pokretačkih mehanizama iza [[tektonika ploča|tektonskih pomjeranja ploča]].&lt;ref name=Karato2008&gt;Karato, Shun-ichiro (2008). &quot;Deformation of Earth Materials: An Introduction to the Rheology of Solid Earth.&quot;&lt;/ref&gt;

== Deformacija stijena ==
Stijene i drugi geološki materijali doživljavaju [[Deformacija (mehanika)|naprezanje]] u skladu s tri različita obrasca:  elastičnim, plastičnim i krhkim, ovisno o svojstvima materijala i veličini [[Stres (mehanika)|stresnog]] poljA. Naprezanje se definira kao prosječna sila po jedinici površine na svaki dio stijene. [[Pritisak]] je dio naprezanja koji mijenja volumen krutine; [[smicanje]] mijenja oblik. Ako nema smicanja, tekućina je u [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]. Budući da se tokom dugog perioda stijene lako deformiraju pod pritiskom, Zemlja je u hidrostatskoj ravnoteži do dobre aproksimacije. Pritisak na stijenu zavisi samo od težine stijene iznad, a to zavisi od gravitacije i gustoće stijene. U tijelu poput [[Mjesec]]a, gustoća je gotovo stalna, pa se lahko izračunava pritisak. U Zemlji je kompresija stijena dubinom značajna, a da bi se izračunale promjene gustoće stijena potrebna je [[jednačina stanja]],  čak i kada su jednoličnog sastava.&lt;ref name=Turcotte2002&gt;{{harvnb|Turcotte|Schubert|2002}}&lt;/ref&gt;

=== Elastična deformacija===
[[Deformacija (geologija)|Elastična deformacija]] uvijek je reverzibilna, što znači da ako se ukloni polje napona koje je povezano s elastičnom deformacijom, materijal će se vratiti u svoje prethodno stanje. Materijali se ponašaju elastično samo kada relativni raspored duž osi koja se smatra materijalnim komponentama (npr. [[atom]]i ili [[kristal]]i) ostane nepromijenjen. To znači da veličina napona ne može premašiti čvrstoću popuštanja materijala, a vremenska skala naprezanja ne može se približiti vremenu opuštanja materijala. Ako stres prelazi čvrstoću materijala, veze se počinju razbijati (i reformirati), što može dovesti do duktilne ili krhke deformacije.

=== Duktilna ili plastičn deformacija ===
Duktilna ili [[Deformacija (geologija)|plastična deformacija]] događa se kada je temperatura sistema dovoljno visoka da značajan udio materijalnih mikroćelija  (slika 1) nije povezan, što znači da je veliki udio materijala hemijske veze u procesu raspada i reformi. Tokom duktilne deformacije, ovaj proces preusmjeravanja atoma preraspodjeljuje stres i naprezanje prema ravnoteži brže nego što se mogu akumulirati.&lt;ref name = Karato2008 /&gt; Primjeri uključuju savijanje litosfere ispod [[vulkanski otok|vulkanskog otoka]] s ili [[sedimentni bazen|sedimentnih bazena]]  i savijanje u [[okeanska brazda|okeanskim brazdama]].&lt;ref name = Turcotte2002 /&gt; Duktilna deformacija se događa kada se transportni procesi poput difuzije i advekcije, koji se oslanjaju na hemijske veze, moraju razbiti i reformirati kako bi se  naprezanje prerasporedilo onoliko brzo koliko se akumulira.

=== Krhka  deformacija===
Kada se sloj lokalizira brže nego što ga ovi procesi opuštanja mogu redistribuirati, dolazi do [[Deformacija (geologija)|krhke deformacije]]. Mehanizam krhke deformacije uključuje pozitivnu povratnu spregu između nakupljanja ili širenja defekata, posebno onih koji nastaju u područjima visokog naprezanja  i lokalizacije naprezanja duž tih dislokacija i lomova. Drugim riječima, svaki prijelom, koliko god bio mali, ima tendenciju da se fokusira na njenoj vodećoj ivici, što uzrokuje da se prijelom produži.&lt;ref name = Karato2008 /&gt;
Općenito, način deformacije kontroliraju, ne samo količina naprezanja, nego i distribucija  nihovih svojstava i sopstvena deformacija. Bez obzira na način na koji se deformacija na kraju dogodi, rezultat je nadmetanja između procesa koji imaju tendenciju lokalizacije naprezanja, poput širenja loma, i relaksacijskih procesa, koji imaju tendenciju delokalizacije naprezanja.

=== Deformacijske strukture ===
[[Strukturna geologija]] proučava rezultate deformacije, koristeći opažanja na stijenama, posebno način i geometriju deformacije kako bi rekonstruirali polje napona koje je vremenom uticalo na stijenu. Strukturna geologija  važan je dodatak geodinamici jer pruža najdirektniji izvor podataka o kretanju Zemlje. Različiti načini deformacija rezultiraju različitim geološkim strukturama, npr. krhkim lomom u stijenama ili duktilnim nagibom.

== Termodinamika ==
Fizičke karakteristike stijena koje kontroliraju brzinu i način naprezanja, kao što su [[snaga prinosa]] ili [[viskoznost]], ovise o [[termodinamika|termodinamičkom stanju]] stijene i njenom sastavu. Najvažnije termodinamičke varijable u ovom slučaju su temperatura i pritisak. Obje se povećavaju s dubinom, tako da se, do prve aproksimacije, način deformacije može shvatiti u smislu dubine. Unutar gornje litosfere česta je krhka deformacija jer stijene pod niskim pritiskom imaju relativno malu čvrstoću krhkosti, dok istovremeno niska temperatura smanjuje vjerovatnoću duktilnog strujanja. Nakon krhkoduktilne tranzicijske zone, duktilna deformacija postaje dominantna.&lt;ref name = Turcotte2014 /&gt; Elastična deformacija događa se kada je vremenska skala naprezanja kraća od vremena opuštanja materijala. Seizmički talasi su uobičajeni primjer ove vrste deformacije. Na temperaturama dovoljno visokim da rastope stijene, duktilna  čvrstoća približava se nuli, zbog čega se elastična deformacija smicanja (S-talasi) neće širiti kroz otopljenu masu.&lt;ref&gt;Faul, U. H., J. D. F. Gerald and I. Jackson (2004). &quot;Shear wave attenuation and dispersion in melt-bearing olivine&lt;/ref&gt;

== Dinamika Zemlje ==
Glavna pokretačka sila koja iza stresa u Zemlji osigurava toplinsku energiju koja dolazi od raspada radioizotopa, trenja i zaostale topline. Hlađenjem na površini i proizvodnjom topline unutar Zemlje stvaraju se metastabilni toplinski gradijenti od vrućeg jezgra do relativno hladne litosfere. Ova toplotna energija se toplotnom ekspanzijom pretvara u mehaničku energiju. Dublji slojevi su topliji i često imaju veću toplinsku ekspanziju i manju gustoću u odnosu na nadzemne stijene. Suprotno tome, stijena koja se hladi na površini može postati manje razijena od stijene ispod nje. To eventualno može dovesti do nestabilnosti Rayleigh-Taylorovog pokazatelja (slika 2), ili do prodora stijena na različitim stranama kontrasta uzgona.
[[slika:Model of the initiation of termination of a Rayleigh-Taylor instability in 2D.gif|thumb|300px|Slika 2 prikazuje Rayleigh-Taylorovu nestabilnost u 2D pomoću Shan-Chen modela. Crvena tečnost se u početku nalazi u sloju na vrhu plave tečnosti i manje je plutajuća od plave. Nakon nekog vremena dolazi do nestabilnosti Rayleigh-Taylora i crvena tečnost prodire kroz plavu.]]
Negativna toplinska provodljivsost okeanskih ploča je glavni uzrok subdukcije i tektonike ploča, dok pozitivna toplotna plovnost može dovesti do plasteničkog plašta, što bi moglo objasniti unutarpločni vulkanizam.&lt;ref&gt;Bourdon, B., N. M. Ribe, A. Stracke, A. E. Saal and S. P. Turner (2006). &quot;Insights into the dynamics of mantle plumes from uranium-series geochemistry.&quot; Nature 444(7): 713-716.&lt;/ref&gt; Relativna važnost proizvodnje topline u odnosu na gubitak topline za plutajuću konvekciju u cijeloj Zemlji ostaje neizvjesna, a razumijevanje detalja pobuđujuće konvekcije ključni je fokus geodinamike.&lt;ref name=Turcotte2014 /&gt;
 
== Metodi ==
Geodinamika je široko polje koje objedinjuje opažanja iz mnogih različitih vrsta geoloških studija u široku sliku dinamike Zemlje. Podaci o stanjima blizu površine Zemlje, uključuju terenska opažanja, geodeziju, [[radiometrijsko datiranje]], [[petrologija|petrologiju]], mineralogiju, pravljenje [[bušotina]] i tehnike. [[daljinsko istraživanje|daljinskog istraživanja]], Međutim, izvan dubine od nekoliko kilometara, većina ovakvih opažanja postaje nepraktična. Geolozi koji proučavaju geodinamiku plašta i jezgra moraju se u potpunosti oslanjati na daljinsko istraživanje, posebno seizmologiju, i eksperimentalno rekreirati uvjete koje se nalaze u Zemlji,  u eksperimentima pod visokim pritiskom (vidi također [[Adams-Williamsonova jednadžba]]).

=== Numeričko modeliranje ===
Zbog složenosti geoloških sistema, za testiranje teorijskih predviđanja o geodinamici, koristi se  računarsko modeliranje, uključujući i podatke iz ovih izvora.
Postoje dva glavna načina geodinamičkog numeričkog modeliranja.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Tackley|first=Paul J.|title=Numerical and laboratory studies of mantle convection: Philosophy, accomplishments, and thermochemical structure and evolution|volume=160|date=2005|work=Earth's Deep Mantle: Structure, Composition, and Evolution|pages=83–99|publisher=American Geophysical Union|language=en|doi=10.1029/160gm07}}&lt;/ref&gt;
# Modeliranje radi reprodukcije određenog zapažanja: cilj ovog pristupa je da nađe uzroke određenog stanja datog sistema.
# Modeliranje za proizvodnju osnovne dinamike fluida traži odgovore na pitanja na koji način funkcioniše određeni sistem.
Modeliranje osnovne dinamike fluida može se dalje podijeliti u trenutne studije, koje imaju za cilj reprodukciju trenutnog protoka u sistenuu zbog date raspodjele plutanja, i vremenski ovisne studije, koje žele reproducirati moguću evoluciju određenog početnog stanja tokom vremena ili statistički (kvazi)ustaljenog stanja datog sistema.

== Također opogledajte ==
*[[Strukturna geologija]]
*[[Geodezija]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
==Bibliografija==

*{{cite book
|title=Computational methods for geodynamics
|first1=Alik
|last1=Ismail-Zadeh 
|first2=Paul J.
|last2=Tackley
|publisher=Cambridge University Press
|year=2010
|isbn=9780521867672
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|first1=Laurent
|last1=Jolivet
|first2=Henri-Claude
|last2=Nataf
|first3=Jean
|last3=Aubouin
|publisher=Taylor &amp; Francis
|year=1998
|isbn=9789058092205
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|url=https://archive.org/details/geodynamics0000turc
|first1=D.
|last1=Turcotte
|first2=G.
|last2=Schubert
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Cambridge University Press
|year=2002
|isbn=978-0-521-66186-7
|ref=harv }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20070205230737/http://gsc.nrcan.gc.ca/geodyn/index_e.php Geološki institut Kanade - Geodynamics Program]
* [https://web.archive.org/web/20070206005116/http://geodynamics.jpl.nasa.gov/ Web stranica Geodynamics - JPL / NASA]
* [http://denali.gsfc.nasa.gov/ NASA planetarna geodinamika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191108165816/https://denali.gsfc.nasa.gov/ |date=8. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20111030230150/http://www.ees.lanl.gov/ees11/geophysics/geody/ Nacionalna laboratorija Los Alamos &amp; ndash; Geodinamika i nacionalna sigurnost]
* [http://www.geodynamics.org/ Računalna infrastruktura za geodinamiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517112601/http://geodynamics.org/ |date=17. 5. 2014 }}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodinamika| 01]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>2mqf41tth7qfos6vm67rkr4m873j8zj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934740</id>
      <parentid>3934739</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:21:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dinamika Zemlje */</comment>
      <origin>3934740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14722" sha1="1pjdfcx8z43cfaghwm44e3qfqhb72t1" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodinamika''' je grana [[geofizika|geofizike]] koja se bavi [[dinamika (fizika)|dinamikom]] planete [[Zemlja|Zemlje]]. Primjenjuje [[fizika|fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]] za razumijevanje kako [[konvekcija plašta]] dovodi do [[tektonika ploče|tektonike ploča]] i geoloških pojava poput [[širenje morskog dna]], građe planina, [[vulkan]]a, [[zemljotresi]]a  i tako dalje. Takođe pokušava da ispita unutrašnju aktivnost, mjerenjem [[magnetno polje|magnetnog polja]], gravitacije i [[seizmičko podrhtavanje|seizmičkog podrhtavanja]], kao i [[mineralogija|mineralogije]] stijena i njihovog [[geotehnika izotopa|izotopskog sastava]]. Metodi geodinamike primenjuju se i za istraživanje drugih planeta.&lt;ref name=Ismail-Zadeh2010&gt;{{harvnb|Ismail-Zadeh|Tackley|2010}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Geodinamika se uglavnom bavi procesima koji premještaju materijale širom Zemlje. U [[Struktura Zemlje|Zemljinoj unutrašnjosti]] kretanje se događa kada se stijene [[topljenje (geologija)|rastope]] ili [[Deformacija (mehanika)|deformiraju]]), kao odgovor na [[stresno polje]] .&lt;ref name=Turcotte2014&gt;Turcotte, D. L. and G. Schubert (2014). &quot;Geodynamics.&quot;&lt;/ref&gt;  This deformation may be [[Brittle deformation|brittle]], [[Elasticity (physics)|elastic]], or [[Plasticity (physics)|plastic]], depending on the magnitude of the stress and the material's physical properties, especially the stress relaxation time scale. Rocks are structurally and compositionally heterogeneous and are subjected to variable stresses, so it is common to see different types of deformation in close spatial and temporal proximity.&lt;ref&gt;Winters, J. D. (2001). &quot;An introduction to igenous and metamorphic petrology.&quot;&lt;/ref&gt; When working with geological timescales and lengths, it is convenient to use the continuous medium approximation and equilibrium stress fields to consider the average response to average stress.&lt;ref&gt;Newman, W. I. (2012). &quot;Continuum Mechanics in the Earth Sciences.&quot;&lt;/ref&gt; Ova deformacija može biti [[Krhka deformacija|krhka]], [[elastičnost (fizika)|elastična]] ili [[Plastičnost (fizika)|plastična]], ovisno o snazi stresa i fizičkih svojsatva materijala, posebno vremenske skale za opuštanje. Stijene su strukturno i kompozicijski heterogene i izložene su promjenjivim naponima, pa je uobičajeno vidjeti različite vrste deformacija u uskoj prostornoj i vremenskoj blizini.&lt;ref&gt;Winters, JD (2001). &quot;Uvod u prirodu i metamorfnu petrologiju.&quot;&lt;/ref&gt; Prilikom rada s geološkim vremenskim razmjerima i dužinama, prikladno je upotrijebiti polja kontinuirane aproksimacije medija i ravnoteže naprezanja, kako bi se uzeo u obzir prosječni odgovor na prosječni stres.&lt;ref&gt;Newman, WI (2012). &quot;Mehanika kontinuiteta u naukama o Zemlji.&quot;&lt;/ref&gt;

Stručnjaci za geodinamiku obično koriste podatke iz [[geodetski sistem|geodetskih sistema]] [[GPS]], [[InSAR]] i [[seizmologija|seizmologije]], zajedno sa [[numerički model|numeričkim modelima]], za proučavanje evolucije Zemljine [[litosfera|litosfere]], [[Plašt (geologija)|plašta]] i [[Vanjsko jezgro|jezgra]].
 
Rad koji obavljaju geodinamičari može obuhvatati:
* Modeliranje krhke i [[duktilnost|duktilne]] deformacije geoloških materijala;
* Predviđanje obrazaca kontinentalne akreije i raspada [[kontinent|kontinenata]]a i [[superkontinent]]a;
* Promatranje deformacije i opuštanja površine zbog [[ledena ploča|ledenih ploča]] i [[postledeni odbojnik|postledenih odbojnika]], te analiza povezanih pretpostavki o [[viskoznost]]i plašta;
* Pronalaženje i razumijevanje pokretačkih mehanizama iza [[tektonika ploča|tektonskih pomjeranja ploča]].&lt;ref name=Karato2008&gt;Karato, Shun-ichiro (2008). &quot;Deformation of Earth Materials: An Introduction to the Rheology of Solid Earth.&quot;&lt;/ref&gt;

== Deformacija stijena ==
Stijene i drugi geološki materijali doživljavaju [[Deformacija (mehanika)|naprezanje]] u skladu s tri različita obrasca:  elastičnim, plastičnim i krhkim, ovisno o svojstvima materijala i veličini [[Stres (mehanika)|stresnog]] poljA. Naprezanje se definira kao prosječna sila po jedinici površine na svaki dio stijene. [[Pritisak]] je dio naprezanja koji mijenja volumen krutine; [[smicanje]] mijenja oblik. Ako nema smicanja, tekućina je u [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]. Budući da se tokom dugog perioda stijene lako deformiraju pod pritiskom, Zemlja je u hidrostatskoj ravnoteži do dobre aproksimacije. Pritisak na stijenu zavisi samo od težine stijene iznad, a to zavisi od gravitacije i gustoće stijene. U tijelu poput [[Mjesec]]a, gustoća je gotovo stalna, pa se lahko izračunava pritisak. U Zemlji je kompresija stijena dubinom značajna, a da bi se izračunale promjene gustoće stijena potrebna je [[jednačina stanja]],  čak i kada su jednoličnog sastava.&lt;ref name=Turcotte2002&gt;{{harvnb|Turcotte|Schubert|2002}}&lt;/ref&gt;

=== Elastična deformacija===
[[Deformacija (geologija)|Elastična deformacija]] uvijek je reverzibilna, što znači da ako se ukloni polje napona koje je povezano s elastičnom deformacijom, materijal će se vratiti u svoje prethodno stanje. Materijali se ponašaju elastično samo kada relativni raspored duž osi koja se smatra materijalnim komponentama (npr. [[atom]]i ili [[kristal]]i) ostane nepromijenjen. To znači da veličina napona ne može premašiti čvrstoću popuštanja materijala, a vremenska skala naprezanja ne može se približiti vremenu opuštanja materijala. Ako stres prelazi čvrstoću materijala, veze se počinju razbijati (i reformirati), što može dovesti do duktilne ili krhke deformacije.

=== Duktilna ili plastičn deformacija ===
Duktilna ili [[Deformacija (geologija)|plastična deformacija]] događa se kada je temperatura sistema dovoljno visoka da značajan udio materijalnih mikroćelija  (slika 1) nije povezan, što znači da je veliki udio materijala hemijske veze u procesu raspada i reformi. Tokom duktilne deformacije, ovaj proces preusmjeravanja atoma preraspodjeljuje stres i naprezanje prema ravnoteži brže nego što se mogu akumulirati.&lt;ref name = Karato2008 /&gt; Primjeri uključuju savijanje litosfere ispod [[vulkanski otok|vulkanskog otoka]] s ili [[sedimentni bazen|sedimentnih bazena]]  i savijanje u [[okeanska brazda|okeanskim brazdama]].&lt;ref name = Turcotte2002 /&gt; Duktilna deformacija se događa kada se transportni procesi poput difuzije i advekcije, koji se oslanjaju na hemijske veze, moraju razbiti i reformirati kako bi se  naprezanje prerasporedilo onoliko brzo koliko se akumulira.

=== Krhka  deformacija===
Kada se sloj lokalizira brže nego što ga ovi procesi opuštanja mogu redistribuirati, dolazi do [[Deformacija (geologija)|krhke deformacije]]. Mehanizam krhke deformacije uključuje pozitivnu povratnu spregu između nakupljanja ili širenja defekata, posebno onih koji nastaju u područjima visokog naprezanja  i lokalizacije naprezanja duž tih dislokacija i lomova. Drugim riječima, svaki prijelom, koliko god bio mali, ima tendenciju da se fokusira na njenoj vodećoj ivici, što uzrokuje da se prijelom produži.&lt;ref name = Karato2008 /&gt;
Općenito, način deformacije kontroliraju, ne samo količina naprezanja, nego i distribucija  nihovih svojstava i sopstvena deformacija. Bez obzira na način na koji se deformacija na kraju dogodi, rezultat je nadmetanja između procesa koji imaju tendenciju lokalizacije naprezanja, poput širenja loma, i relaksacijskih procesa, koji imaju tendenciju delokalizacije naprezanja.

=== Deformacijske strukture ===
[[Strukturna geologija]] proučava rezultate deformacije, koristeći opažanja na stijenama, posebno način i geometriju deformacije kako bi rekonstruirali polje napona koje je vremenom uticalo na stijenu. Strukturna geologija  važan je dodatak geodinamici jer pruža najdirektniji izvor podataka o kretanju Zemlje. Različiti načini deformacija rezultiraju različitim geološkim strukturama, npr. krhkim lomom u stijenama ili duktilnim nagibom.

== Termodinamika ==
Fizičke karakteristike stijena koje kontroliraju brzinu i način naprezanja, kao što su [[snaga prinosa]] ili [[viskoznost]], ovise o [[termodinamika|termodinamičkom stanju]] stijene i njenom sastavu. Najvažnije termodinamičke varijable u ovom slučaju su temperatura i pritisak. Obje se povećavaju s dubinom, tako da se, do prve aproksimacije, način deformacije može shvatiti u smislu dubine. Unutar gornje litosfere česta je krhka deformacija jer stijene pod niskim pritiskom imaju relativno malu čvrstoću krhkosti, dok istovremeno niska temperatura smanjuje vjerovatnoću duktilnog strujanja. Nakon krhkoduktilne tranzicijske zone, duktilna deformacija postaje dominantna.&lt;ref name = Turcotte2014 /&gt; Elastična deformacija događa se kada je vremenska skala naprezanja kraća od vremena opuštanja materijala. Seizmički talasi su uobičajeni primjer ove vrste deformacije. Na temperaturama dovoljno visokim da rastope stijene, duktilna  čvrstoća približava se nuli, zbog čega se elastična deformacija smicanja (S-talasi) neće širiti kroz otopljenu masu.&lt;ref&gt;Faul, U. H., J. D. F. Gerald and I. Jackson (2004). &quot;Shear wave attenuation and dispersion in melt-bearing olivine&lt;/ref&gt;

== Dinamika Zemlje ==
Glavna pokretačka sila koja iza stresa u Zemlji osigurava toplinsku energiju koja dolazi od raspada radioizotopa, trenja i zaostale topline. Hlađenjem na površini i proizvodnjom topline unutar Zemlje stvaraju se metastabilni toplinski gradijenti od vrućeg jezgra do relativno hladne litosfere. Ova toplotna energija se toplotnom ekspanzijom pretvara u mehaničku energiju. Dublji slojevi su topliji i često imaju veću toplinsku ekspanziju i manju gustoću u odnosu na nadzemne stijene. Suprotno tome, stijena koja se hladi na površini može postati manje razijena od stijene ispod nje. To eventualno može dovesti do nestabilnosti Rayleigh-Taylorovog pokazatelja (slika 2), ili do prodora stijena na različitim stranama kontrasta uzgona.
[[slika:Model of the initiation of termination of a Rayleigh-Taylor instability in 2D.gif|thumb|300px|Slika 2 prikazuje Rayleigh-Taylorovu nestabilnost u 2D pomoću Shan-Chen modela. Crvena tečnost se u početku nalazi u sloju na vrhu plave tečnosti i manje je plutajuća od plave. Nakon nekog vremena dolazi do nestabilnosti Rayleigh-Taylora i crvena tečnost prodire kroz plavu.]]
Negativna toplinska provodljivsost okeanskih ploča je glavni uzrok subdukcije i tektonike ploča, dok pozitivna toplotna plovnost može dovesti do plasteničkog plašta, što bi moglo objasniti unutarpločni vulkanizam.&lt;ref&gt;Bourdon, B., N. M. Ribe, A. Stracke, A. E. Saal and S. P. Turner (2006). &quot;Insights into the dynamics of mantle plumes from uranium-series geochemistry.&quot; Nature 444(7): 713-716.&lt;/ref&gt; Relativna važnost proizvodnje topline u odnosu na gubitak topline za plutajuću konvekciju u cijeloj Zemlji ostaje neizvjesna, a razumijevanje detalja pobuđujuće konvekcije ključni je fokus geodinamike.&lt;ref name=Turcotte2014 /&gt;

== Metodi ==
Geodinamika je široko polje koje objedinjuje opažanja iz mnogih različitih vrsta geoloških studija u široku sliku dinamike Zemlje. Podaci o stanjima blizu površine Zemlje, uključuju terenska opažanja, geodeziju, [[radiometrijsko datiranje]], [[petrologija|petrologiju]], mineralogiju, pravljenje [[bušotina]] i tehnike. [[daljinsko istraživanje|daljinskog istraživanja]], Međutim, izvan dubine od nekoliko kilometara, većina ovakvih opažanja postaje nepraktična. Geolozi koji proučavaju geodinamiku plašta i jezgra moraju se u potpunosti oslanjati na daljinsko istraživanje, posebno seizmologiju, i eksperimentalno rekreirati uvjete koje se nalaze u Zemlji,  u eksperimentima pod visokim pritiskom (vidi također [[Adams-Williamsonova jednadžba]]).

=== Numeričko modeliranje ===
Zbog složenosti geoloških sistema, za testiranje teorijskih predviđanja o geodinamici, koristi se  računarsko modeliranje, uključujući i podatke iz ovih izvora.
Postoje dva glavna načina geodinamičkog numeričkog modeliranja.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Tackley|first=Paul J.|title=Numerical and laboratory studies of mantle convection: Philosophy, accomplishments, and thermochemical structure and evolution|volume=160|date=2005|work=Earth's Deep Mantle: Structure, Composition, and Evolution|pages=83–99|publisher=American Geophysical Union|language=en|doi=10.1029/160gm07}}&lt;/ref&gt;
# Modeliranje radi reprodukcije određenog zapažanja: cilj ovog pristupa je da nađe uzroke određenog stanja datog sistema.
# Modeliranje za proizvodnju osnovne dinamike fluida traži odgovore na pitanja na koji način funkcioniše određeni sistem.
Modeliranje osnovne dinamike fluida može se dalje podijeliti u trenutne studije, koje imaju za cilj reprodukciju trenutnog protoka u sistenuu zbog date raspodjele plutanja, i vremenski ovisne studije, koje žele reproducirati moguću evoluciju određenog početnog stanja tokom vremena ili statistički (kvazi)ustaljenog stanja datog sistema.

== Također opogledajte ==
*[[Strukturna geologija]]
*[[Geodezija]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
==Bibliografija==

*{{cite book
|title=Computational methods for geodynamics
|first1=Alik
|last1=Ismail-Zadeh 
|first2=Paul J.
|last2=Tackley
|publisher=Cambridge University Press
|year=2010
|isbn=9780521867672
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|first1=Laurent
|last1=Jolivet
|first2=Henri-Claude
|last2=Nataf
|first3=Jean
|last3=Aubouin
|publisher=Taylor &amp; Francis
|year=1998
|isbn=9789058092205
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|url=https://archive.org/details/geodynamics0000turc
|first1=D.
|last1=Turcotte
|first2=G.
|last2=Schubert
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Cambridge University Press
|year=2002
|isbn=978-0-521-66186-7
|ref=harv }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20070205230737/http://gsc.nrcan.gc.ca/geodyn/index_e.php Geološki institut Kanade - Geodynamics Program]
* [https://web.archive.org/web/20070206005116/http://geodynamics.jpl.nasa.gov/ Web stranica Geodynamics - JPL / NASA]
* [http://denali.gsfc.nasa.gov/ NASA planetarna geodinamika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191108165816/https://denali.gsfc.nasa.gov/ |date=8. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20111030230150/http://www.ees.lanl.gov/ees11/geophysics/geody/ Nacionalna laboratorija Los Alamos &amp; ndash; Geodinamika i nacionalna sigurnost]
* [http://www.geodynamics.org/ Računalna infrastruktura za geodinamiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517112601/http://geodynamics.org/ |date=17. 5. 2014 }}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodinamika| 01]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>1pjdfcx8z43cfaghwm44e3qfqhb72t1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934741</id>
      <parentid>3934740</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:22:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54786-27</username>
        <id>186724</id>
      </contributor>
      <comment>/* Također opogledajte */</comment>
      <origin>3934741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14721" sha1="fyjzcxw9d179lvph8yak0hvr9hwy6ch" xml:space="preserve">{{Geofizika - bočni}}
'''Geodinamika''' je grana [[geofizika|geofizike]] koja se bavi [[dinamika (fizika)|dinamikom]] planete [[Zemlja|Zemlje]]. Primjenjuje [[fizika|fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[matematika|matematiku]] za razumijevanje kako [[konvekcija plašta]] dovodi do [[tektonika ploče|tektonike ploča]] i geoloških pojava poput [[širenje morskog dna]], građe planina, [[vulkan]]a, [[zemljotresi]]a  i tako dalje. Takođe pokušava da ispita unutrašnju aktivnost, mjerenjem [[magnetno polje|magnetnog polja]], gravitacije i [[seizmičko podrhtavanje|seizmičkog podrhtavanja]], kao i [[mineralogija|mineralogije]] stijena i njihovog [[geotehnika izotopa|izotopskog sastava]]. Metodi geodinamike primenjuju se i za istraživanje drugih planeta.&lt;ref name=Ismail-Zadeh2010&gt;{{harvnb|Ismail-Zadeh|Tackley|2010}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Geodinamika se uglavnom bavi procesima koji premještaju materijale širom Zemlje. U [[Struktura Zemlje|Zemljinoj unutrašnjosti]] kretanje se događa kada se stijene [[topljenje (geologija)|rastope]] ili [[Deformacija (mehanika)|deformiraju]]), kao odgovor na [[stresno polje]] .&lt;ref name=Turcotte2014&gt;Turcotte, D. L. and G. Schubert (2014). &quot;Geodynamics.&quot;&lt;/ref&gt;  This deformation may be [[Brittle deformation|brittle]], [[Elasticity (physics)|elastic]], or [[Plasticity (physics)|plastic]], depending on the magnitude of the stress and the material's physical properties, especially the stress relaxation time scale. Rocks are structurally and compositionally heterogeneous and are subjected to variable stresses, so it is common to see different types of deformation in close spatial and temporal proximity.&lt;ref&gt;Winters, J. D. (2001). &quot;An introduction to igenous and metamorphic petrology.&quot;&lt;/ref&gt; When working with geological timescales and lengths, it is convenient to use the continuous medium approximation and equilibrium stress fields to consider the average response to average stress.&lt;ref&gt;Newman, W. I. (2012). &quot;Continuum Mechanics in the Earth Sciences.&quot;&lt;/ref&gt; Ova deformacija može biti [[Krhka deformacija|krhka]], [[elastičnost (fizika)|elastična]] ili [[Plastičnost (fizika)|plastična]], ovisno o snazi stresa i fizičkih svojsatva materijala, posebno vremenske skale za opuštanje. Stijene su strukturno i kompozicijski heterogene i izložene su promjenjivim naponima, pa je uobičajeno vidjeti različite vrste deformacija u uskoj prostornoj i vremenskoj blizini.&lt;ref&gt;Winters, JD (2001). &quot;Uvod u prirodu i metamorfnu petrologiju.&quot;&lt;/ref&gt; Prilikom rada s geološkim vremenskim razmjerima i dužinama, prikladno je upotrijebiti polja kontinuirane aproksimacije medija i ravnoteže naprezanja, kako bi se uzeo u obzir prosječni odgovor na prosječni stres.&lt;ref&gt;Newman, WI (2012). &quot;Mehanika kontinuiteta u naukama o Zemlji.&quot;&lt;/ref&gt;

Stručnjaci za geodinamiku obično koriste podatke iz [[geodetski sistem|geodetskih sistema]] [[GPS]], [[InSAR]] i [[seizmologija|seizmologije]], zajedno sa [[numerički model|numeričkim modelima]], za proučavanje evolucije Zemljine [[litosfera|litosfere]], [[Plašt (geologija)|plašta]] i [[Vanjsko jezgro|jezgra]].
 
Rad koji obavljaju geodinamičari može obuhvatati:
* Modeliranje krhke i [[duktilnost|duktilne]] deformacije geoloških materijala;
* Predviđanje obrazaca kontinentalne akreije i raspada [[kontinent|kontinenata]]a i [[superkontinent]]a;
* Promatranje deformacije i opuštanja površine zbog [[ledena ploča|ledenih ploča]] i [[postledeni odbojnik|postledenih odbojnika]], te analiza povezanih pretpostavki o [[viskoznost]]i plašta;
* Pronalaženje i razumijevanje pokretačkih mehanizama iza [[tektonika ploča|tektonskih pomjeranja ploča]].&lt;ref name=Karato2008&gt;Karato, Shun-ichiro (2008). &quot;Deformation of Earth Materials: An Introduction to the Rheology of Solid Earth.&quot;&lt;/ref&gt;

== Deformacija stijena ==
Stijene i drugi geološki materijali doživljavaju [[Deformacija (mehanika)|naprezanje]] u skladu s tri različita obrasca:  elastičnim, plastičnim i krhkim, ovisno o svojstvima materijala i veličini [[Stres (mehanika)|stresnog]] poljA. Naprezanje se definira kao prosječna sila po jedinici površine na svaki dio stijene. [[Pritisak]] je dio naprezanja koji mijenja volumen krutine; [[smicanje]] mijenja oblik. Ako nema smicanja, tekućina je u [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]. Budući da se tokom dugog perioda stijene lako deformiraju pod pritiskom, Zemlja je u hidrostatskoj ravnoteži do dobre aproksimacije. Pritisak na stijenu zavisi samo od težine stijene iznad, a to zavisi od gravitacije i gustoće stijene. U tijelu poput [[Mjesec]]a, gustoća je gotovo stalna, pa se lahko izračunava pritisak. U Zemlji je kompresija stijena dubinom značajna, a da bi se izračunale promjene gustoće stijena potrebna je [[jednačina stanja]],  čak i kada su jednoličnog sastava.&lt;ref name=Turcotte2002&gt;{{harvnb|Turcotte|Schubert|2002}}&lt;/ref&gt;

=== Elastična deformacija===
[[Deformacija (geologija)|Elastična deformacija]] uvijek je reverzibilna, što znači da ako se ukloni polje napona koje je povezano s elastičnom deformacijom, materijal će se vratiti u svoje prethodno stanje. Materijali se ponašaju elastično samo kada relativni raspored duž osi koja se smatra materijalnim komponentama (npr. [[atom]]i ili [[kristal]]i) ostane nepromijenjen. To znači da veličina napona ne može premašiti čvrstoću popuštanja materijala, a vremenska skala naprezanja ne može se približiti vremenu opuštanja materijala. Ako stres prelazi čvrstoću materijala, veze se počinju razbijati (i reformirati), što može dovesti do duktilne ili krhke deformacije.

=== Duktilna ili plastičn deformacija ===
Duktilna ili [[Deformacija (geologija)|plastična deformacija]] događa se kada je temperatura sistema dovoljno visoka da značajan udio materijalnih mikroćelija  (slika 1) nije povezan, što znači da je veliki udio materijala hemijske veze u procesu raspada i reformi. Tokom duktilne deformacije, ovaj proces preusmjeravanja atoma preraspodjeljuje stres i naprezanje prema ravnoteži brže nego što se mogu akumulirati.&lt;ref name = Karato2008 /&gt; Primjeri uključuju savijanje litosfere ispod [[vulkanski otok|vulkanskog otoka]] s ili [[sedimentni bazen|sedimentnih bazena]]  i savijanje u [[okeanska brazda|okeanskim brazdama]].&lt;ref name = Turcotte2002 /&gt; Duktilna deformacija se događa kada se transportni procesi poput difuzije i advekcije, koji se oslanjaju na hemijske veze, moraju razbiti i reformirati kako bi se  naprezanje prerasporedilo onoliko brzo koliko se akumulira.

=== Krhka  deformacija===
Kada se sloj lokalizira brže nego što ga ovi procesi opuštanja mogu redistribuirati, dolazi do [[Deformacija (geologija)|krhke deformacije]]. Mehanizam krhke deformacije uključuje pozitivnu povratnu spregu između nakupljanja ili širenja defekata, posebno onih koji nastaju u područjima visokog naprezanja  i lokalizacije naprezanja duž tih dislokacija i lomova. Drugim riječima, svaki prijelom, koliko god bio mali, ima tendenciju da se fokusira na njenoj vodećoj ivici, što uzrokuje da se prijelom produži.&lt;ref name = Karato2008 /&gt;
Općenito, način deformacije kontroliraju, ne samo količina naprezanja, nego i distribucija  nihovih svojstava i sopstvena deformacija. Bez obzira na način na koji se deformacija na kraju dogodi, rezultat je nadmetanja između procesa koji imaju tendenciju lokalizacije naprezanja, poput širenja loma, i relaksacijskih procesa, koji imaju tendenciju delokalizacije naprezanja.

=== Deformacijske strukture ===
[[Strukturna geologija]] proučava rezultate deformacije, koristeći opažanja na stijenama, posebno način i geometriju deformacije kako bi rekonstruirali polje napona koje je vremenom uticalo na stijenu. Strukturna geologija  važan je dodatak geodinamici jer pruža najdirektniji izvor podataka o kretanju Zemlje. Različiti načini deformacija rezultiraju različitim geološkim strukturama, npr. krhkim lomom u stijenama ili duktilnim nagibom.

== Termodinamika ==
Fizičke karakteristike stijena koje kontroliraju brzinu i način naprezanja, kao što su [[snaga prinosa]] ili [[viskoznost]], ovise o [[termodinamika|termodinamičkom stanju]] stijene i njenom sastavu. Najvažnije termodinamičke varijable u ovom slučaju su temperatura i pritisak. Obje se povećavaju s dubinom, tako da se, do prve aproksimacije, način deformacije može shvatiti u smislu dubine. Unutar gornje litosfere česta je krhka deformacija jer stijene pod niskim pritiskom imaju relativno malu čvrstoću krhkosti, dok istovremeno niska temperatura smanjuje vjerovatnoću duktilnog strujanja. Nakon krhkoduktilne tranzicijske zone, duktilna deformacija postaje dominantna.&lt;ref name = Turcotte2014 /&gt; Elastična deformacija događa se kada je vremenska skala naprezanja kraća od vremena opuštanja materijala. Seizmički talasi su uobičajeni primjer ove vrste deformacije. Na temperaturama dovoljno visokim da rastope stijene, duktilna  čvrstoća približava se nuli, zbog čega se elastična deformacija smicanja (S-talasi) neće širiti kroz otopljenu masu.&lt;ref&gt;Faul, U. H., J. D. F. Gerald and I. Jackson (2004). &quot;Shear wave attenuation and dispersion in melt-bearing olivine&lt;/ref&gt;

== Dinamika Zemlje ==
Glavna pokretačka sila koja iza stresa u Zemlji osigurava toplinsku energiju koja dolazi od raspada radioizotopa, trenja i zaostale topline. Hlađenjem na površini i proizvodnjom topline unutar Zemlje stvaraju se metastabilni toplinski gradijenti od vrućeg jezgra do relativno hladne litosfere. Ova toplotna energija se toplotnom ekspanzijom pretvara u mehaničku energiju. Dublji slojevi su topliji i često imaju veću toplinsku ekspanziju i manju gustoću u odnosu na nadzemne stijene. Suprotno tome, stijena koja se hladi na površini može postati manje razijena od stijene ispod nje. To eventualno može dovesti do nestabilnosti Rayleigh-Taylorovog pokazatelja (slika 2), ili do prodora stijena na različitim stranama kontrasta uzgona.
[[slika:Model of the initiation of termination of a Rayleigh-Taylor instability in 2D.gif|thumb|300px|Slika 2 prikazuje Rayleigh-Taylorovu nestabilnost u 2D pomoću Shan-Chen modela. Crvena tečnost se u početku nalazi u sloju na vrhu plave tečnosti i manje je plutajuća od plave. Nakon nekog vremena dolazi do nestabilnosti Rayleigh-Taylora i crvena tečnost prodire kroz plavu.]]
Negativna toplinska provodljivsost okeanskih ploča je glavni uzrok subdukcije i tektonike ploča, dok pozitivna toplotna plovnost može dovesti do plasteničkog plašta, što bi moglo objasniti unutarpločni vulkanizam.&lt;ref&gt;Bourdon, B., N. M. Ribe, A. Stracke, A. E. Saal and S. P. Turner (2006). &quot;Insights into the dynamics of mantle plumes from uranium-series geochemistry.&quot; Nature 444(7): 713-716.&lt;/ref&gt; Relativna važnost proizvodnje topline u odnosu na gubitak topline za plutajuću konvekciju u cijeloj Zemlji ostaje neizvjesna, a razumijevanje detalja pobuđujuće konvekcije ključni je fokus geodinamike.&lt;ref name=Turcotte2014 /&gt;

== Metodi ==
Geodinamika je široko polje koje objedinjuje opažanja iz mnogih različitih vrsta geoloških studija u široku sliku dinamike Zemlje. Podaci o stanjima blizu površine Zemlje, uključuju terenska opažanja, geodeziju, [[radiometrijsko datiranje]], [[petrologija|petrologiju]], mineralogiju, pravljenje [[bušotina]] i tehnike. [[daljinsko istraživanje|daljinskog istraživanja]], Međutim, izvan dubine od nekoliko kilometara, većina ovakvih opažanja postaje nepraktična. Geolozi koji proučavaju geodinamiku plašta i jezgra moraju se u potpunosti oslanjati na daljinsko istraživanje, posebno seizmologiju, i eksperimentalno rekreirati uvjete koje se nalaze u Zemlji,  u eksperimentima pod visokim pritiskom (vidi također [[Adams-Williamsonova jednadžba]]).

=== Numeričko modeliranje ===
Zbog složenosti geoloških sistema, za testiranje teorijskih predviđanja o geodinamici, koristi se  računarsko modeliranje, uključujući i podatke iz ovih izvora.
Postoje dva glavna načina geodinamičkog numeričkog modeliranja.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Tackley|first=Paul J.|title=Numerical and laboratory studies of mantle convection: Philosophy, accomplishments, and thermochemical structure and evolution|volume=160|date=2005|work=Earth's Deep Mantle: Structure, Composition, and Evolution|pages=83–99|publisher=American Geophysical Union|language=en|doi=10.1029/160gm07}}&lt;/ref&gt;
# Modeliranje radi reprodukcije određenog zapažanja: cilj ovog pristupa je da nađe uzroke određenog stanja datog sistema.
# Modeliranje za proizvodnju osnovne dinamike fluida traži odgovore na pitanja na koji način funkcioniše određeni sistem.
Modeliranje osnovne dinamike fluida može se dalje podijeliti u trenutne studije, koje imaju za cilj reprodukciju trenutnog protoka u sistenuu zbog date raspodjele plutanja, i vremenski ovisne studije, koje žele reproducirati moguću evoluciju određenog početnog stanja tokom vremena ili statistički (kvazi)ustaljenog stanja datog sistema.

== Također opogledajte ==
*[[Strukturna geologija]]
*[[Geodezija]]

== Reference ==
{{refspisak}}
 
==Bibliografija==

*{{cite book
|title=Computational methods for geodynamics
|first1=Alik
|last1=Ismail-Zadeh 
|first2=Paul J.
|last2=Tackley
|publisher=Cambridge University Press
|year=2010
|isbn=9780521867672
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|first1=Laurent
|last1=Jolivet
|first2=Henri-Claude
|last2=Nataf
|first3=Jean
|last3=Aubouin
|publisher=Taylor &amp; Francis
|year=1998
|isbn=9789058092205
|ref=harv}}
*{{cite book
|title=Geodynamics
|url=https://archive.org/details/geodynamics0000turc
|first1=D.
|last1=Turcotte
|first2=G.
|last2=Schubert
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Cambridge University Press
|year=2002
|isbn=978-0-521-66186-7
|ref=harv }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20070205230737/http://gsc.nrcan.gc.ca/geodyn/index_e.php Geološki institut Kanade - Geodynamics Program]
* [https://web.archive.org/web/20070206005116/http://geodynamics.jpl.nasa.gov/ Web stranica Geodynamics - JPL / NASA]
* [http://denali.gsfc.nasa.gov/ NASA planetarna geodinamika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191108165816/https://denali.gsfc.nasa.gov/ |date=8. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20111030230150/http://www.ees.lanl.gov/ees11/geophysics/geody/ Nacionalna laboratorija Los Alamos &amp; ndash; Geodinamika i nacionalna sigurnost]
* [http://www.geodynamics.org/ Računalna infrastruktura za geodinamiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517112601/http://geodynamics.org/ |date=17. 5. 2014 }}

{{Geofizika}}
{{Geologija}}

[[Kategorija:Geodinamika| 01]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>fyjzcxw9d179lvph8yak0hvr9hwy6ch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ubistvo Georgea Floyda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464824</id>
    <revision>
      <id>3934720</id>
      <parentid>3702933</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T20:51:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Wandbild_Portrait_George_Floyd_von_Eme_Street_Art_im_Mauerpark_(Berlin).jpg|Wandbild_Portrait_George_Floyd_von_Eme_Street_Art_im_Mauerpark_(Berlin).jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Jameslwoodward|Jameslwoodward]];</comment>
      <origin>3934720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11576" sha1="k3jm279p3t17xdt8bmaw42olsh9qylc" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Ubistvo Georgea Floyda
| slika                 = Policajac i George Floyd.png
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = 
| tekst                 = 
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = 
| vrijeme               = {{circa|20:08–20:28}} (CDT)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fox9.com/news/timeline-death-of-george-floyd-reactions-and-protests|title=Timeline: Death of George Floyd, reactions and protests|date=27. 5. 2020|website=[[KMSP-TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://q13fox.com/2020/05/29/ex-minneapolis-police-officer-derek-chauvin-charged-with-murder-manslaughter-in-george-floyds-death/|title=Ex-Minneapolis police officer Derek Chauvin charged with murder, manslaughter in George Floyd's death|date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
| trajanje              = 
| datum                 = {{start date and age|2020|5|25}}&lt;!-- {{start date|GGGG|MM|DD|df=y}} ili obični tekst --&gt;
| mjesto                = [[Minneapolis]], Minnesota, SAD
| lokacija              = 
| koordinate            = {{coord|44.9343|N|93.2624|W|type:event_region:US-MN|display=inline,title}}&lt;!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --&gt;
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = 
| tema                  = 
| razlog                = 
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = &lt;!-- ili | pokrovitelji = --&gt;
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = {{ubl|Derek Chauvin|Tou Thao|J. Alexander Kueng|Thomas K. Lane}}
| ishod                 = 
| žrtve1                = George Floyd
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 
| broj_povrijeđenih     = 
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = 
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = 
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = &lt;!-- ili | prazni_podaci1 = --&gt;
| prazna_oznaka2        = &lt;!-- ili | prazni_podaci2 = --&gt;
| prazna_oznaka3        = &lt;!-- ili | prazni_podaci3 = --&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene              = 
}}

'''George Floyd''' bio je [[Afroamerikanci|afroamerički]] muškarac porijeklom iz [[Fayetteville]]a, [[Sjeverna Karolina]], dok je odrastao u [[Teksas|teksaškom]] gradu [[Houston]]&lt;nowiki/&gt;u. Umro je 25. maja 2020. u [[Powderhorn]]u, naselju južno od grada [[Minneapolis]]a u državi [[Minnesota]], [[Sjedinjene Američke Države]]. Nakon što je uhapšen i privezan lisicama na licu mjesta, policajac Derek Chauvin je držao koljeno na Floydovom vratu dok je George privezan ležao licem prema dolje na asfaltu ulice u kojoj se događaj desio. Koljeno je držao 8 minuta i 46 sekundi, od toga 2 minute i 53 sekunde nakon što Floyd nije davao znake života.&lt;ref name=&quot;WCCO&quot;&gt;{{Cite news|last=Murphy|first=Esme|date=26. 5. 2020|title='I Can't Breathe!': Video Of Fatal Arrest Shows Minneapolis Officer Kneeling On George Floyd's Neck For Several Minutes|work=[[KSTP-TV]]|url=https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/|access-date=26. 5. 2020|quote=While lying facedown on the road, Floyd repeatedly groans and says he can't breathe.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526170730/https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/|archive-date=26. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tampabay.com/news/crime/2020/05/28/death-of-george-floyd-draws-quick-condemnation-from-tampa-bays-top-cops/|title=Death of George Floyd draws quick condemnation from Tampa Bay's top cops|last=Varn|first=Kathryn|date=28. 5. 2020|website=[[Tampa Bay Times]]|quote=The video, recorded by a bystander, shows 46-year-old Floyd, who is black, face-down on the ground as a white officer kneeled on his neck.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/|title=George Floyd and the city that killed him|last=Brooks|first=Jennifer|date=28. 5. 2020|website=[[Star Tribune]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200528113043/https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/|archive-date=28. 5. 2020|url-status=live|access-date=29. 5. 2020|quote=Down the road, people were marching and mourning Floyd, whose irreplaceable life ended after an arrest face-down on the asphalt of E. 38th Street.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695|title=Floyd was &quot;non-responsive&quot; for nearly 3 minutes before officer took knee off his neck, complaint says|last=Silverman|first=Hollie|date=29. 5. 2020|website=[[CNN]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200530030751/https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695|archive-date=30. 5. 2020|url-status=live|access-date=29. 5. 2020|quote=Chauvin had his knee on Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total, and 2 minutes and 53 seconds after Floyd was unresponsive, the complaint said.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mediaite.com/uncategorized/officials-say-derek-chauvin-had-knee-on-george-floyds-neck-for-almost-3-minutes-after-floyd-was-unresponsive/|title=Derek Chauvin Had Knee on George Floyd's Neck for Almost 3 Minutes AFTER Floyd Was Unresponsive: Officials|last=Rumpf|first=Sarah|date=29. 5. 2020|website=[[Mediaite]]|language=en|quote=The defendant had his knee on Mr. Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total. Two minutes and 53 seconds of this was after Mr. Floyd was non-responsive, concludes the complaint.}}&lt;/ref&gt; Tri policajca, Tou Thao, J. Alexander Kueng i Thomas K. Lane učestvovali su u Floydovom hapšenju, pri čemu je Kueng držao Floyda za leđa, Lane za noge, a Thao je gledao i stajao u blizini.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|last=Mannix|first=Andy|date=26. 5. 2020|title=What we know about Derek Chauvin and Tou Thao, two of the officers caught on tape in the death of George Floyd|work=[[Star Tribune]]|url=https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/|access-date=27. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527041830/https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/|archive-date=27. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt5.29.20&quot;&gt;{{Cite news|title=Officer Charged With George Floyd's Death as Protests Flare|url=https://www.nytimes.com/aponline/2020/05/29/us/ap-us-minneapolis-police-death-protests.html|work=[[The New York Times]]|agency=Associated Press|date=29. 5. 2020|access-date=31. 5. 2020|archive-date=6. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606213336/https://www.nytimes.com/aponline/2020/05/29/us/ap-us-minneapolis-police-death-protests.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Incident je zabilježen na [[Pametni mobitel|pametnim mobitelima]] prolaznika.&lt;ref name=&quot;Hauser&quot;&gt;{{Cite news|last=Hauser|first=Christine|title=F.B.I. to Investigate Arrest of Black Man Who Died After Being Pinned by Officer|url=https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html|access-date=26. 5. 2020|work=[[The New York Times]]|date=26. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526143016/https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html|archive-date=26. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Hapšenje je izvršeno nakon što je Floyd navodno pokušao koristiti krivotvorenu novčanicu od 20 dolara u obližnjoj prodavnici. Video snimak koji je napravio prolaznik, na kojem se vidi kako uhapšeni Floyd ponavlja &quot;Molim te&quot;, &quot;Ne mogu disati&quot; i &quot;Nemoj me ubiti&quot;, širili su se socijalnim mrežama i medijima na internetu. Sva četiri policajca otpuštena su 26. maja 2020.&lt;ref name=&quot;4 officers fired&quot;&gt;{{Cite news|title=4 Minneapolis police officers fired following death of George Floyd in police custody|url=https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody|access-date=26. 5. 2020|work=FOX 9|date=26. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527135042/https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody|archive-date=27. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
Nakon Floydove smrti, [[Protesti povodom smrti Georgea Floyda|demonstracije i protesti]] su započeli 26. maja, koji su u početku bili mirni, ali kasnije istog dana postali su nasilni kada su razbijeni prozori na policijskoj stanici. Dvije prodavnice su zapaljene, a mnoge opljačkane i oštećene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/1159162/sad-protesti-zbog-smrti-georgea-floyda-bjesnili-cetvrti-dan-zaredom/|title=SAD: Protesti zbog smrti Georgea Floyda bjesnili četvrti dan zaredom|date=30. 5. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=31. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Chauvin je uhapšen 29. maja i tereti ga se za [[ubistvo]] trećeg stepena i [[ubistvo bez predumišljaja]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047|title=Minnesota protest live updates: Derek Chauvin charged with murder in connection with George Floyd's death|last1=Torres|first1=Ella|last2=Mansell|first2=William|date=29. 5. 2020|work=[[ABC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200529023807/https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047|archive-date=29. 5. 2020|url-status=live|access-date=29. 5. 2020|last3=Pereira|first3=Ivan}}&lt;/ref&gt; U optužnici navedeno je i da se oglušio na prijedlog kolege da bi Floyda trebalo okrenuti na stranu, umjesto da ostane u položaju licem prema dolje. [[Autopsija]] je obznanila da je Floydova smrt ubistvo izazvano [[Kardiogeni šok|kardiogenim šokom]] u momentima dok ga je policajac držao privezanog i vršio pritisak na vrat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/nalazi-obdukcije-koju-je-trazila-porodica-george-floyd-preminuo-od-gusenja/5444820.html|title=Nalazi obdukcije koju je tražila porodica: George Floyd preminuo od gušenja|website=Radio Slobodna Evropa|language=bs|access-date=2. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;  Postojale su i druge &quot;značajne okolnosti&quot; jer je Floyd bio srčani bolesnik, te je nedavno koristio opojnu supstancu [[metamfetamin]].&lt;ref name=&quot;netau&quot;&gt;{{Cite news|title=George Floyd death was homicide, says medical examiner's report|url=https://www.abc.net.au/news/2020-06-02/us-medical-examiner-declares-george-floyd-death-homicide/12310334|date=2. 6. 2020|publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

{{Vanjski medij
|video1 =[https://www.youtube.com/watch?v=thfNLVvve4A Snimak smrti Georgea Floyda]
|video2=[https://www.youtube.com/watch?v=VDd5GlrgvsE Snimak nadzorne kamere] }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:2020. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Minnesota]]</text>
      <sha1>k3jm279p3t17xdt8bmaw42olsh9qylc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seksualno uzbuđenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467298</id>
    <revision>
      <id>3934752</id>
      <parentid>3930153</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T11:34:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54691-55</username>
        <id>186729</id>
      </contributor>
      <origin>3934752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18905" sha1="c3j57ntpzn307r60hexk9j146n4euvw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Martin van Maele - Francion 15.jpg|thumb|[[Martin van Maële]]ova slika ''Francion 15'']]
'''Seksualna ili spolna uzbuđenost''' (također '''seksualno uzbuđenje''') obično je [[uzbuđenje]] [[Seksualnaželja|seksualne želje]] tokom ili u iščekivanju [[seksualne aktivnosti čovJeka|seksualne aktivnosti]]. U tijelu i umu javljaju se brojni fiziološki odgovori [[Datoteka:Sexual intercourse 3.jpg | mini | desno]]kao priprema za [[seksualni odnos]] i nastavljaju se tokom odnosa. Muško uzbuđenje dovešće do [[erekcija|erekcije]], a u [[žensko uzbuđenje|ženskom uzbuđenju]] odgovor organizma su nabrekla seksualna tkiva, kao što su [[Erekcija bradavica|bradavice]], [[vulva]], [[klitoris]], [[vagina|zidovi vagine]] i [[podmazivanje vagine]]. Na seksualno uzbuđenje mogu uticati [[Stimulus (psihologija)|mentalni podražaji]] i [[Stimulus (fiziologija)|fizički podražaji]] kao što je dodir i unutrašnje kolebanje [[hormon]]a.

Seksualno uzbuđenje ima nekoliko faza i ne može dovesti do bilo kakve stvarne seksualne aktivnosti, osim mentalnog uzbuđenja i fizioloških promjena koje ga prate. S obzirom na dovoljnu seksualnu stimulaciju, seksualno uzbuđenje kod ljudi dostiže vrhunac tokom [[orgazam|orgazma]]. Može se slijediti i radi sebe, čak i ako nema orgazma.

==Terminologija==
Postoji nekoliko neformalnosti, izraza i termina za opis seksualnog uzbuđenja, uključujući  pohotu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/horny |title=horny - definition of horny by the Free Online Dictionary, Thesaurus and Encyclopedia |publisher=Thefreedictionary.com |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; paljenje, uspaljenost, napaljenost, uzavrelost, uključivanje, požudu, sladostrašće i druge.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.synonyms.net/synonym/aroused |title=aroused synonym. |publisher=Synonyms.net |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; Stvari koje uzrokuju ljudsko seksualno uzbuđenje nazivaju se &quot;erotskim podražajima&quot; i kolokvijalno poznate kao paljenje ili uspaljenost.

==Erotski podražaji==
{{Glavni|Seksualna stimulacija}}
Ovisno o situaciji, osobu mogu seksualno izazvati razni faktori, fizički i mentalni. Osobu može seksualno uzburkati druga osoba ili određena obilježja te osobe ili neki  objekt. Fizička stimulacija [[erogena zona|erogene zone]] ili djela [[predigra|predigre]] mogu rezultirati uzbuđenjem, posebno ako je praćeno iščekivanjem neposredne seksualne aktivnosti. Seksualnom uzbuđenju može pomoći jedna [[romansa (ljubav)|romantična]] postavka, muzika ili druge umirujuće situacije. Potencijalni podražaji za seksualno uzbuđenje variraju od osobe do osobe i od jednog do drugog vremena, kao i od nivoa uzbuđenja.

Stimulusi se mogu klasificirati u skladu sa smislom: [[čulo dodira|somatosenzorni]] (dodir), vizualni i [[miris|olfaktorni]] (mirisi). Slušni stimulansi su takođe mogući, iako se oni općenito smatraju sekundarnim ulogama u odnosu na ostala tri.  Erotski podražaji koji mogu rezultirati seksualnim uzbuđenjem mogu uključivati razgovor, čitanje, filmove ili slike ili miris ili podešavanje, od kojih bilo koje može kod ljudi stvoriti erotske misli i asocijacije. S obzirom na pravi kontekst, to može dovesti do osobe koja želi fizički kontakt, uključujući [[poljubac]] [[zagrljaj]] i erotsku zonu). To zauzvrat može učiniti da osoba želi direktnu seksualnu stimulaciju [[dojka|dojke]], [[dojka|bradavice]], [[stražnjica|stražnjice]] i / ili [[spolni organ|genitalija]] i dalje [[seksualna aktivnost|seksualne aktivnosti]].
 
Erotski podražaji mogu poticati i iz izvora koji nema veze sa objektom kasnijeg seksualnog interesa. Naprimjer, mnogi ljudi za seksualno uzbuđenje mogu pronaći [[golotinja|golotinju]], [[erotika|erotiku]] ili [[pornografija|pornografiju]].&lt;ref&gt;DeVita-Raeburn, Elizabeth. &quot;[http://www.psychologytoday.com/articles/200512/lust-the-long-haul Lust For The Long Haul]&quot;. Psychology Today. 2008-12-26&lt;/ref&gt; To može podstaći opći seksualni interes koji se zadovoljava seksualnom aktivnošću. Kada se seksualno uzbuđenje postigne upotrebom predmeta ili ovisi o njemu, naziva se [[seksualni fetišizam]] ili u nekim slučajevima [[parafilija]].
Postoji opće uvjerenje da je ženama potrebno više vremena da bi postigle uzbuđenje. Međutim, nedavna naučna istraživanja pokazala su da ne postoji značajna razlika u vremenu u kojem muškarci i žene trebaju biti potpuno uzbuđeni. Naučnici iz  institucije ''McGill University Health Center'' u [[Montreal]]u (u Kanadi) koristili su metod termičkog snimanja da bi zabilježili promjenu bazne [[temperatura|temperature]]  u području genitalija kako bi odredili vrijeme potrebno za seksualno uzbuđenje . Istraživači su proučavali vrijeme potrebno da osoba dosegne vrhunac seksualnog uzbuđenja dok je gledao seksualno eksplicitne filmove ili slike i došli do zaključka da je prosječno ženama i muškarcima potrebno gotovo isto vrijeme za seksualno uzbuđenje – oko 10 minuta.&lt;ref name=intro/&gt;. Vrijeme potrebno za predigru vrlo je individualno i varira od jednog do drugog, ovisno o mnogim okolnostima.&lt;ref name=intro&gt;{{cite web|url=http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html|title=Your introduction to foreplay|access-date=18. 5. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070618222527/http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date = 18. 6. 2007}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od mnogih drugih [[životinja]], [[ljudi]] nemaju [[sezona parenja|sezonu parenja]], a oba spola potencijalno su sposobna za seksualno uzbuđenje tokom cijele godine.

==Faze uzbuđenja==
Seksualno uzbuđenje, manifestuje se na različite načine kod muškaraca i žena, i pri tome prolazi kroz sledeće faze.
[[Datoteka:Human_genital_sexual_response.jpg|thumb|250px|U fazi seksualnog uzbuđenja dolazi do povišenog [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] u genitalijama. To dovodi do nabreknuća [[penis]]a (gore) ili [[klitoris]]a i [[stidne usne|stidnih usana]] (dno).]]

===Seksualno uzbuđenje muškaraca===
Muškarac može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.
Kod muškarca nastaje inicijalna faza seksualnog uzbuđenja u vidu erekcije spolnog organa.

U nastavku, seksualno uzbuđenje ja praćeno pojavom slabije sekrecije na [[glans penis|glaviću penisa]].

Uz dalje intenziviranje seksualnog uzbuđenja, uz maksimalnu erekciju i seksualne nadražaje muškarac je spreman za seksualni odnos.
Tokom penetracije (ili masturbacije) uzbuđenje dodatno raste i osoba postepeno dostiže [[orgazam]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Janssen | first1 = E. | last2 = McBride | first2 = K. R. | last3 = Yarber | first3 = W. | last4 = Hill | first4 = B. J. | last5 = Butler | first5 = S. M. | year = 2008 | title = Factors that influence sexual arousal in men: A focus group study | url = https://www.semanticscholar.org/paper/6d8734ea1333fdcc953fecc21c28650b4508a057| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 2| pages = 252–265 | doi=10.1007/s10508-007-9245-5 | pmid=18040768}}&lt;/ref&gt;

===Seksualno uzbuđenje žena===
Žena također može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.

Seksualno uzbuđenje kod žene razvija se polahko, načešće nakon poljubaca i stimulacije erogenih zona, [[dojka|dojki]] i [[klitoris]]a
Rast osećaja uzbuđenja praćen je dubljim disanjem, stenjanjem i lupanjem srca.
U danjem toku uzbuđenja počinje vlaženje [[vagina|vagine]].
Žena počinje da se kreće i pravi senzualnije i izazovne pokrete, kako bi pokazala da je spremna za seksualni akt.

Tokom seksualnog čina (ili masturbacije) seksualno uzbuđenje postepeno sve više raste i vodi u [[orgazam]]  ili seksualno zadovoljavanje.

==Djelovanje hormona==
Na seksualno uzbuđenje utiče nekoliko [[hormon]]a, uključujući [[testosteron]], [[kortizol]], [[estradiol]] i [[peptid]]e. Značaj uticaja testosterona, estradiola i određenih peptida ([[oksitocin]]a, [[endorfin]]a i [[prolaktin]]a) na seksualno uzbuđenje kod ljudi je uglavnom je poznato. Na to su ukazala i dodatna istraživanja ponašanja tokom seksualnog uzbuđenja, na osnovu brojnih snimanja, koja su otkrila raspodjelu gonadalnih steroida u moždanim receptorima.

Međutim, specifične uloge ovih hormona nisu sasvim razjašnjene. Testosteron je najčešće proučavani hormon u naukama o seksualnosti. On ima ključnu ulogu u seksualnom uzbuđenju kod muškaraca, sa snažnim efektima na mehanizme centralnog uzbuđenja. Da testosteron ima takvu ulogu kod odraslog muškarca, dokazuju studija sprovedenim na hipogonadnim i eugonadnim muškarcima. Međutim, uloga testosterona u razvoju seksualnog uzbuđenja, kod starijih muškarca, manje je jasna, kao i mogući uticaj testosterona na neseksualne efekate starijih osoba, koji možda indirektno utiču i na seksualno uzbuđenje.

Veza između testosterona i seksualnog uzbuđenja je složenija kod žena, a i manje konzistentna. Jedna od mogućih objašnjenja je veća varijabilnost žena u reakciji na testosteron. Istraživanja su pokazala da se razina testosterona povećava kao posljedica seksualnih reakcija kod žena koje ne koriste hormonsku kontracepciju. Također, žene koje učestvuju u poliandrijskim odnosima imaju viši nivo testosterona. Ipak, i dalje je nejasno da li više razine testosterona izaziva povećano uzbuđenje ili učestaliji seksualni odnosi, a seksualna aktivnost sa više partnera uzrokuje povećanje razine testosterona. Nedosljedni rezultati istraživanja upućuju na mogućnost da, iako testosteron može imati ulogu u seksualnosti nekih žena, njegovi efekti mogu biti nejasni, zbog brojnih psiholoških ili afektivnih i drugih  faktora.
Uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično zbog višestrukih mehanizama i mesta djelovanja većine od njih. Dok izgleda da  endorfini imaju oba efekta, i ekscitacijski i inhibitorni, prolaktin je predložen kao inhibicijski faktor koji djeluje  direktnom inhibicijom dopaminergične aktivnosti, ali predloženi dokazi za takvo djelovanje su neuverljivi.

Dok se tradicijski koncept o dejstvu spolnih hormona, prije svega ulozi testosterona i estradiola u seksualnom uzbuđenju može prihvatiti kao ispravan, uloga peptida je nedovoljno jasna jer oni vjerovatno imaju kompleksniju ulogu. U tom smislu, uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično i zbog višestrukih uticaja i mjesta djelovanja većine od njih.

==Fiziološke reakcije==
{| class=wikitable
|-
!style=&quot;width:50%&quot;|
Muškarci
!Žene
|-
|[[Datoteka:Comparison of flaccid and erect penis.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Seksualno uzbuđenje muškarca: S lijeve strane su muške genitalije u pravilnom, neuzbuđenom stanju; s desne strane je  seksualno uzbuđen muškarac, a [[penis]] mu je postao uspravan &lt;/small&gt;
* [[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]] 
* [[Penis]]na [[nabreklost]] i [[erekcija]]
* [[Dorzalna penisna vena|Penisne vene]] mogu postati izraženije
* Zatezanje i / ili povlačenje [[prepucij]]a često izlažući [[glans penis]]
* Emisija [[preejakulat|preejakulacijske tečnosti]]
* Oticanje [[testis]]a
* Podizanje testisa
* Zatezanje i zadebljanje [[skrotum]]a
* Širenje [[zjenica]]
|
[[Datoteka:Female sexual arousal.JPG|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; Seksualno uzbuđenje žene: Na slici na lijevoj strani ženske genitalije su u normalnom stanju. Na desnoj slici žena je seksualno uzbuđena, vulva je mokra i [[labia]] su blago nabrekle.&lt;/small&gt;
*[[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]]
* [[Podmazivanje vagine]]
* [[Vasokongestija]] zidova [[vagina|vagine]]
*[[Nabreklost]] i [[klitoris|erekcija klitorisa]] i [[labia]]
* Podizanje [[cerviks]]a i [[materica|maternice]]
* [[Efekt šatoracije|Šatoracija]], tj. širenje unutrašnje ⅔ vagine
* Promjena oblika, boje i veličine [[velike stidne usne|labia majora]] i [[male stidne usne|labia minora]]
*Širenje [[zjenica]]
*Širenje [[areola]]
|}

== Procjena genitalnog uzbuđenja ==
{{glavni| Psihofiziologija}}
Jedan od načina za proučavanje seksualnog uzbuđenja kod žena i muškaraca je provođenje seksualnog psihofiziološkog istraživanja u laboratorijskim uvjetima. Ovo polje istraživanja bavi se fizičkim seksualnim reakcijama, skupa sa mentalnim i emocionalnim iskustvima seksualnog uzbuđenja.&lt;ref&gt;Rosen, R.C., &amp; Beck, J. G. ''Patterns of sexual arousal: Psychophysiological processes and clinical application'', New York: Guilford Press&lt;/ref&gt;

=== Preklapanje varijabli mozga i seksualno uzbuđenje ===
Iako među neurolozima postoji neslaganje oko toga je li moguće kategorički razlikovati muški mozak i ženski mozak mjerenjem mnogih njegovih varijabli, neurolozi se slažu da sve pojedine varijable u mozgu pokazuju više individualnih varijacija i preklapanja između spolova nego razlike između spolova. Na primjer, muškarci i žene su sposobni klasificirati seksualne radnje kao seksualne, bez obzira na to jesu li im privlačni ili ne, čineći genitalni odgovor na neprivlačne erotske podražaje jednim mehanizmom. Stoga neurolozi tvrde da kategorija specifičnosti genitalnog odgovora na erotske slike, koja je određena jednim ili malim brojem usko povezanih mehanizama mozga i stoga ne podliježe značajnim multivarijantnim efektima, ne može biti podložna tako velikoj spolnoj razlici kao što je to prividno u pletismografskim studijama. Ovi neurolozi navode postojanje značajne hotimične predrasude među muškarcima, ali ne i ženama, u istraživanju erotike, posebno što je pretjerano predstavljanje erektilne disfunkcije, a ipak potcjenjivanje srama povezanog sa seksualnošću kod dobrovoljaca, u skladu s hipotezom da genitalni odgovor i na seksualnu relevantnost i na žalbu omogućava za jaču erektilnu funkciju od reagiranja samo na žalbu i da se većina muške populacije stidi svojih reakcija na neprivlačne podražaje, što objašnjava odstupanje između izvještaja većine heteroseksualnih parova da je muška erekcija brža od ženskog podmazivanja i pojave na pletismografiji volontera da je žensko podmazivanje barem jednako brzo kao i muška erekcija. Oni također tvrde da je pojava veće individualne varijabilnosti u ženskom genitalnom odgovoru nego u muškom konzistentna s reprezentativnim uzorkom žena i muškim uzorkom podložnim pristranosti koja velik dio pojedinačne varijabilnosti ostavlja neistraženim, uz referencu na neurološko promatranje da sve moždane strukture pokazuju značajnu individualnu varijabilnost u oba spola i da nijedna struktura mozga nije promjenjiva samo kod žena, a ne kod muškaraca.&lt;ref&gt;[http://www.pnas.org/content/112/50/15468.full Sex beyond the genitalia: The human brain mosaic] October 23, 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Multivariate revisit to “sex beyond the genitalia”&lt;/ref&gt;

=== Usklađenost ===
Seksualna uzbuđenost rezultira kombinacijom fizioloških i psiholoških faktora, poput genitalnog seksualnog odgovora i subjektivnog iskustva seksualnog uzbuđenja. Stupanj koji odgovara genitalnom i subjektivnom seksualnom odgovoru naziva se &quot;suglasje&quot;. Istraživanje je pokazalo [[pouzdanost (statistika)|pouzdane]] spolne razlike u usklađenosti seksualnog uzbuđenja, tako da muškarci imaju viši nivo usklađenosti između genitalnog i subjektivnog seksualnog odgovora od žena.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Suschinsky | first1 = K. D. | last2 = Lalumière | first2 = M. L. | last3 = Chivers | first3 = M. L. | year = 2009 | title = Sex difference in patterns of genital sexual arousal: Measurement artifact or true phenomenon? | url = https://www.semanticscholar.org/paper/5a942da5ac085ab8111fa2cfc339d3038c198727| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 38 | issue = 4| pages = 559–573 | doi=10.1007/s10508-008-9339-8| pmid = 18343987 }}&lt;/ref&gt; Neki istraživači tvrde da se ta razlika u spolovima može pripisati vrsti metoda koji se koristi za procjenu genitalnog odgovora kod žena. Možda postoji razlika u sposobnosti žene da subjektivno opaža [[unutrašnje genitalije|unutrašnje]] u odnosu na [[vanjske genitalije]], mjereno vaginalnom fotopletizmografijom (VPG), ofnosno [[Termografija|termografijom]]. Chivers i kolege&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Chivers | first1 = M. L. | last2 = Seto | first2 = M. C. | last3 = Lalumière | first3 = M. L. | last4 = Laan | first4 = E. | last5 = Grimbos | first5 = T. | year = 2010 | title = Agreement of self-reported and genital measures of sexual arousal in men and women: A meta-analysis | url =https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2010-02_39_1/page/5| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1| pages = 5–56 | doi = 10.1007/s10508-009-9556-9 | pmid = 20049519 | pmc = 2811244 }}&lt;/ref&gt; našli su da je slaganje muškaraca i žena bilo sličnije kada se termografija koristila kao mjera seksualnog uzbuđenja na genitalijama nego kad se koristio VPG. Međutim, provedeno je nekoliko istraživanja koja koriste termografiju i potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo je li razlika u spolu u skladu s artefaktom ili je istinit fenomen.

==Evolucijski modeli ==
Odnos između gena i ponašanja uopće nije iscrpljen jednosmernim uticajem prvog na drugi. Ponašanje također može da utiče na gene, a ovaj uticaj može se pratiti i u evolucionoj vremenskoj skali i u toku života jednog organizma, pa tako i oblasti seksualnog uzbuđenja. Polazeći od ovoga, smatra se da je kroz evolucijski razvoj, dolazilo i do promjena u oblicima seksualnog odgovora kod živih bića, koji je vremenom postao plastičniji pozitivni modifikator ponašanja povezan sa [[Baldwinov efekt|Baldwinovim efektom]].
 
Kao najbolji primjer je ispoljavanje sekundarnih spolnih karakteristika kod ljudi, kao što je penisoliko uvećanje klitorisa kod žena tokom uzbuđenja i ginekomastija kod muškaraca, što je nekada bio predmet izučavanja selekcije partnera u evoluciji čoveka. Tako je prisustvo ovih osobina, koje izazivaju seksualno uzbuđenje kod potencijalnih partnera, korišteno u studijama međukulturnih razlika u tom pogledu. Drastičan primer za to su i visoke stope sekundarnih spolnih obilježja – dimorfizma u nekim ljudskim populacijama u jugoistočnoj Aziji.. Slični evolucijskii stimulansi su takođe mogli da dovedu i do pojave novih struktura kao što je pseudopenis ženke [[hijena|pjegave hijene]].

==Također pogledajte==
*[[Spol]]
* [[Afrodizijak]]
* [[Erektilno tkivo]]
* [[Golotinja i seksualnost]]
* [[Seksologija]]
* [[Seksualna frustracija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Commons category|Sexual arousal}}

{{DEFAULTSORT:Sexual Arousal}}
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]</text>
      <sha1>c3j57ntpzn307r60hexk9j146n4euvw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muckle–Wellsov sindrom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486349</id>
    <revision>
      <id>3934714</id>
      <parentid>3889048</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T19:10:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5847" sha1="jcfjhllot0u6gipecjt6zlqh0cmh8hy" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Muckle–Wellsov sindrom&lt;br&gt;(Sindom urtikarija-gluhoća-amiloidoza)&lt;br&gt; ('''UDA''')&lt;ref&gt;[http://www.orpha.net/consor/cgi-bin/OC_Exp.php?Lng=GB&amp;Expert=575 ORPHANET ]&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;(Sindrom koprivnjača–gluhoća–amiloidoza) 
| slika          = Autosomal dominant - en.svg
| opis_slike        = Ovo stsnje nasljeđuje se po [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] obrascu
|  DiseasesDB     = 30159 
|  ICD10          = {{ICD10|E|85|0|e|75}}, {{ICD10|L|50|8|l|50}}
|  ICD9           = 
|  ICDO           = 
|  OMIM           = 191900
|  MedlinePlus    = 
|  eMedicineSubj  = 
|  eMedicineTopic = 
|  MeshID         = D056587
|  Orphanet       = 575
*Oblast: Klinička [[imunologija]]
| symptoms        =
| complications   =
| onset           =
| duration        =
| types           =
| causes          =
| risks           =
| diagnosis       =
| differential    =
| prevention      =
| treatment       =
| medication      =
| prognosis       =
| frequency       =
| deaths          =
}}
'''Muckle–Wellsov sindrom''' ('''MWS''') je [[rijetka bolest|rijetka]] [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantna]] bolest koja uzrokuje [[senzornervni gubitak sluha|senzornervnu]] [[gluhoća|gluhoću]] i ponavljajuću [[urtikarija|koprivnjaču]], a može dovesti do [[amiloidoza|amiloidoze]]. Osobe sa MWS često imaju epizodnu groznicu, drhtavicu i [[artralgija|bol u zglobovima]]. Kao rezultat toga, MWS se smatra tipom [[sindrom periodične groznice|sindroma periodične groznice]]. MWS je uzrokovan defektom gena [[CIAS1]] koji [[kodon|kodira]]  protein [[kriopirin]]. MWS je usko povezan sa dva druga sindroma, [[porodična prehladna urtikarija]] i [[neonatusna multisistemska upalna bolest]] — zapravo, sva tri su povezana s [[mutacija]]ma u istom genu i podvedena pod termin [[sindrom sa periodičnim kriopirinom]] (CAPS).

==Znaci i simptomi==
* [[Senzorinervni gubitak sluha|Senzorinervna]] [[gluhoća]]
* Ponavljajuća [[urtikarija]] (koprivnjača)
* Groznice
* Jeza
* [[Artralgija]] (bolni zglobovi)

==Uzroci==
MWS javlja se kada mutacija u genu ''[[CIAS1]]'', koji kodira protein NLRP3, dovede do povećane aktivnosti proteina [[kriopirin]]. Ovaj protein je dijelom odgovoran za odgovor tijela na oštećenje ili [[infekcije]]. Tokom ovih stanja, [[citokin]] zvani [[IL1B|interleukin 1β]] proizvodi urođena tijela [[imunski sistem|imunskog sistema]] poznata kao [[makrofag]]i. Ovaj citokin stupa u interakciju sa [[receptor (biohemija)|receptorom]] na površini drugih imunoskih ćelija, kako bi proizveo simptome [[upale]], kao što su groznica, [[artritis]] i malaksalost. U MWS, povećana aktivnost kriopirina dovodi do povećanja razine [[interleukin]]a 1β. To dovodi do upale u cijelom tijelu, s pratećim simptomima.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 16407890  |name-list-style=vanc| last1 = Mariathasan | first1 = S| doi=10.1038/nature04515 | last2 = Weiss | first2 = DS | last3 = Newton | first3 = K | last4 = McBride | first4 = J | last5 = O'Rourke | first5 = K | last6 = Roose-Girma | first6 = M | last7 = Lee | first7 = WP | last8 = Weinrauch | first8 = Y | last9 = Monack | first9 = DM | last10 =Dixit | first10 =Vishva M. | title = Cryopyrin activates the inflammasome in response to toxins and ATP | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-03-09_440_7081/page/228  | journal = Nature | volume=440 | issue=7081 | pages = 228–32 |date=mart 2006| display-authors =8 |bibcode=2006Natur.440..228M| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
* Tretman [[Anakinra|anakinrom]], antagonistom receptora [[interleukin|interleukina 1]], može dovesti do poboljšanja stanja [[gubitak sluha|oštećenosti sluha]].&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 16531551  |name-list-style=vanc| last1 = Rynne | pmc = 1798106 | first1 = M| doi=10.1136/ard.2005.038091 | last2 = MacLean | first2 = C | last3 = Bybee | first3 = A | last4 = McDermott | first4 = MF | last5 = Emery | first5 = P | title = Hearing improvement in a patient with variant Muckle‐Wells syndrome in response to interleukin 1 receptor antagonism | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-the-rheumatic-diseases_2006-04_65_4/page/532  | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume=65 | issue=4 | pages = 533–4 |date=april 2006}}&lt;/ref&gt;
* [[Rilonacept]] (Arcalyst) dimerni [[fuzijski protein]] za liječenje CAPS-a.
* [[Canakinumab]], [[monoklonsko antitijelo]] protiv [[interleukin]]a-1β

==Prognoza==
Hronična upala prisutna u MWS tokom vremena može dovesti do senzornervnog gubitka sluha. Osim toga, produžena [[upala]] može dovesti do taloženja [[protein]]a u [[bubrezi]]ma, stanja poznatog kao [[amiloidoza]].

==Historija==
MWS je prvi opisali Thomas James Muckle (1938-2014), 1962. godine &lt;ref&gt;{{cite news|last1=Churchill|first1=Dave|title=Former McMaster professor had taste for adventure and great wine|url=http://www.thespec.com/news-story/5206266-former-mcmaster-professor-had-taste-for-adventure-and-great-wine/|publisher=Hamilton Spectator}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; i Michael Vernon Wells (rođen 1932 – ?).&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 14476827 | last1 = Muckle  |name-list-style=vanc| first1 = TJ | title = Urticaria, deafness, and amyloidosis: a new heredo-familial syndrome | journal = The Quarterly Journal of Medicine| volume=31 | pages = 235–48 |date=april 1962}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Porodična prehladna urtikarija]], slična bolest
* [[Lista kožnih stanja]]
* [[NOMID]], slična bolest
* [[Urtikarijski sindromi]]
* CINCA sindrom

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Muckle-Wells syndrome}}
[[Kategorija:Reumatologija]]
[[Kategorija:Autoupalni sindromi]]
[[Kategorija:Rijetke bolesti]]
[[Kategorija:Sindromi sa senzorineuralnim gubitkom sluha]]
[[Kategorija:Sindromi koji utječu na kožu]]
[[Kategorija:Rijetki genetički sindromi]]</text>
      <sha1>jcfjhllot0u6gipecjt6zlqh0cmh8hy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Haris Ćutahija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>490662</id>
    <revision>
      <id>3934748</id>
      <parentid>3411334</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:35:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Intervjui */ novi odlomak</comment>
      <origin>3934748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1333" sha1="9rz8md0zz7zmaz463aak36k5xpxq620" xml:space="preserve">Saglasan sam da ovaj članak ne ispunjava uslov relevantnosti. [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 14:53, 27 april 2022 (CEST) 
* {{Za}} [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:10, 27 april 2022 (CEST)
: Brisanje! Lokalni političar s plaketom općine Vogošća!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:54, 27 april 2022 (CEST)

== Intervjui ==
Navodenje intervjua nije u enciklopedijskom stilu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:35, 11 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>9rz8md0zz7zmaz463aak36k5xpxq620</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NVM Express</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503820</id>
    <revision>
      <id>3934729</id>
      <parentid>3580244</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T22:52:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2426" sha1="ld6kipxjcz4mfq8z1k5vrcaraqshon4" xml:space="preserve">'''NVM Express''' ('''NVMe''') ili '''Non-Volatile Memory Host Controller Interface Specification''' ('''NVMHCIS''') je otvorena [[Specifikacija programa|specifikacija]] interfejsa logičkog uređaja za pristup računarskim [[Nestalno skladištenje|nepromjenljivim medijima za skladištenje koji]] su obično povezani preko [[PCI Express]] magistrale. Inicijalizam ''NVM'' je skraćenica za ''[[Nepromjenljiva memorija|nepromjenjljivu memoriju]]'', koja je često NAND [[flash memorija]] koja dolazi u nekoliko fizičkih faktora oblika, uključujući [[SSD]]-ove, PCIe dodatne kartice i [[M.2]] kartice, nasljednika [[SATA|mSATA]] kartica. NVM Express, kao sučelje logičkog uređaja, dizajniran je da iskoristi nisku [[Karakteristike performansi hard diska|latenciju]] i interni paralelizam SSD uređaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nvmexpress.org/|title=NVM Express|publisher=NVM Express, Inc.|access-date=24. 1. 2017|quote=NVMe is designed from the ground up to deliver high bandwidth and low latency storage access for current and future NVM technologies.}}&lt;/ref&gt;{{Solid-state drive|state=collapsed}}NVM Express uređaji se također koriste kao gradivni blok memorije [[burst buffer]]a u mnogim vodećim superračunarima, kao što su [[Fugaku (superkompjuter)|Fugaku Supercomputer]], [[Summit (superračunar)]] i [[Sierra (superkompjuter) ]], itd &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hpc.llnl.gov/training/tutorials/using-lcs-sierra-system|title=Using LC's Sierra Systems|website=hpc.llnl.gov|access-date=25. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200609204347/https://hpc.llnl.gov/training/tutorials/using-lcs-sierra-system|archive-date=9. 6. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.olcf.ornl.gov/systems/summitdev_user_guide.html|title=SummitDev User Guide|website=olcf.ornl.gov|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806000635/https://docs.olcf.ornl.gov/systems/summitdev_user_guide.html|archive-date=6. 8. 2020|url-status=dead|access-date=25. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;{{Computer bus}} {{Multiple image|direction=vertical|width=300|image1=Intel SSD 750 series, 400 GB add-in card model, top view.jpg|image2=Intel SSD 750 series, 400 GB add-in card model, bottom view.jpg|footer=Intel SSD 750 serija, SSD koji koristi NVM Express, u obliku [[PCI Express&amp;nbsp;3.0]] ×4 [[ekspanziona kartica]] (pogled sprijeda i straga)}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Standardi računarskog hardvera]]</text>
      <sha1>ld6kipxjcz4mfq8z1k5vrcaraqshon4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Čangalović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507729</id>
    <revision>
      <id>3934709</id>
      <parentid>3637925</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T17:59:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5147" sha1="1o3oaswv2qcjuou9otsgdgadky1elp6" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Miroslav Čangalović
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Miroslav_Čangalović.jpg
| slika_veličina         = 
| široka_slika           = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                    = 
| opis                   = 
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_na_maternjem       = 
| ime_na_maternjem_jezik = 
| ime_po_rođenju         = 
| alias                  = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1921|3|3}}
| mjesto_rođenja         = [[Glamoč]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| porijeklo              = 
| datum_smrti            = {{datum smrti i godine|1999|10|1|1921|3|3}}
| mjesto_smrti           = [[Beograd]], [[Srbija]]
| žanr                   = [[Klasična muzika]]
| zanimanje              = Operski pjevač
| instrument             = 
| karijera               = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –danas) --&gt;
| izdavač                = 
| povezani_umjetnici     = 
| veb-sajt               = {{URL|dinozonic.com}}
| značajni_instrumenti   = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
}}
'''Miroslav Čangalović''' (3. mart 1921 – 1. oktobar 1999) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[srbija]]nski operski i koncertni pjevač i smatra se jednim od najvećih [[Bas (glas)|bas]] pjevača u historiji [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Deliso |first=Christopher |url=https://books.google.com/books?id=mbATAQAAIAAJ |title=Culture and Customs of Serbia and Montenegro |date=2009 |publisher=Greenwood Press |isbn=978-0-313-34436-7 |pages=137 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u malom bosanskom mjestu [[Glamoč]].&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=6hNRAQAAIAAJ |title=Review: Yugoslav Magazine |date=1974 |pages=142–143 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zahvaljujući prijateljstvu s porodicom [[Dušan Trbojević|Dušana Trbojevića]], istaknutog pijaniste i kompozitora, upoznao se s umjetnošću opere, kao i s operskim i koncertnim izvođenjem. Njegov operski debi odigrao se 1946. u Operi Narodnog pozorišta u Beogradu, ulogom tamničara u operi [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]] ''Tosca''.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Miroslav Čangalović {{!}} Opera Scotland |url=http://operascotland.org/person/209/Miroslav-%C4%8Cangalovi%C4%87 |access-date=1. 12. 2022 |website=operascotland.org}}&lt;/ref&gt; Između 1946. i 1954. pohađao je časove pjevanja kod [[Zdenka Zikova|Zdenke Zikove]], poznate operske pjevačice i pedagoga.

Njegov operni repertoar obuhvatao je više od 90 uloga koje je interpretirao svojim bogatim glasom i svojom dramskom snagom.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Čangalović Miroslav - Greek National Opera |url=https://virtualmuseum.nationalopera.gr/en/virtual-exhibition/persons/%C4%8Dangalovi%C4%87-miroslav-1966/ |access-date=1. 12. 2022 |website=virtualmuseum.nationalopera.gr}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Njegovo najuspješnije ostvarenje smatra se [[Boris Godunov (opera)|Boris Godunov]] iz istoimene opere [[Modest Mussorgsky|Modesta Musorgskog]]. Odmah do nje je uloga Dosifeja, iz opere ''Hovansčina'' istog kompozitora. Mnogi muzički historičari i kritičari smatraju ga najvećim &quot;Borisom Godunovom&quot;, odmah posle [[Fjodor Šaljapin|Fjodora Šaljapina]]. Njegove ostale uloge uključuju &quot;Don Kihota&quot; ([[Jules Massenet|Massenetov]] Don Kihot), &quot;Galickog&quot; i &quot;Končaka&quot; ([[Aleksandar Borodin|Borodinov]] &quot;knez Igor&quot;), &quot;Mefistofela&quot; ([[Charles Gounod|Gunodov]] Faust), &quot;Filipa Drugog&quot; ([[Giuseppe Verdi|Verdijev]] Don Karlos), &quot;Figara&quot; ([[Wolfgang Amadeus Mozart|Mocartova]] &quot;Figarova ženidba&quot;), &quot;Kučobeja&quot; ([[Pjotr Čajkovski|Čajkovski]]), &quot;Ivan Grozni&quot; (Pskovska djeva [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimskog-Korsakova]]), &quot;Mitke&quot; ([[Petar Konjović|Konjovićeva]] &quot;Koštana&quot;) i drugi.

Njegov koncertni repertoar sastojao se od 520 komada koji su uključivali solo pjesme, cikluse pjesama, kantate i oratorije. Veliki dio toga su bila djela koja su napisali i komponovali brojni srpski i jugoslovenski kompozitori, od kojih je većina premijerno izvedena zahvaljujući Čangaloviću. Njegova koncertna karijera trajala je više od 40 godina tokom kojih je održao preko 300 koncerata širom bivše Jugoslavije, kao i više od 160 širom svijeta.

Njegova izuzetna dostignuća nagrađivana je u raznim prilikama u zemlji i inostranstvu. Dva puta je nagrađen od strane Međunarodnog žirija kritike u Francuskoj kao najbolji pjevač sezone na Festivalskom teatru nacija u Parizu, 1959. (za ulogu Mefistofela) i 1961. (za ulogu Borisa Godunova). Također ga je francuska vlada odlikovala kao ''Chevalier de l'ordre des Arts et des Lettres'', za doprinos promociji francuske kulture. Umro je u Beogradu, 1999.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čangalović, Miroslav}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački operski pjevači]]
[[Kategorija:Srbijanski operski pjevači]]
[[Kategorija:Biografije, Glamoč]]
[[Kategorija:Rođeni 1921.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski operski pjevači]]</text>
      <sha1>1o3oaswv2qcjuou9otsgdgadky1elp6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi Kraljevina Sardinija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>507869</id>
    <revision>
      <id>3934726</id>
      <parentid>3635765</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T22:14:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PacmanD</username>
        <id>185808</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1816-1848) aspect ratio 31-76.svg]] → [[File:War Ensign of the Savoyard States (1816-1848) aspect ratio 31-76.svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · The current name can be misleading. This flag represented the Savoyard monarchy in general, rather than just the Kingdom of Sardinia—part of the Savoyard domains—which was confined to the island of the same name.</comment>
      <origin>3934726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2086" sha1="ajarsdhg4rnyelnk60utuxezhcre493" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias               = Kraljevina Sardinija
| alias1              = {{{alias1|}}}
| alias genitiv       = Kraljevina Sardinija
| zastava alias       = Civil Flag and Civil Ensign of the Kingdom of Sardinia (1816-1848).svg
| zastava alias-1720  = State Flag of the Savoyard States (late 16th - late 18th century).svg
| zastava alias-1785  = War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1785-1802).svg
| zastava alias-1799  = Merchant Flag of the Kingdom of Sardinia (c.1799-1802).svg
| zastava alias-1802  = Merchant Flag of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg
| zastava alias-1802_ratna  = War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg
| zastava alias-1814  = Merchant Flag and War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1814-1816).svg
| zastava alias-1816  = Civil Flag and Civil Ensign of the Kingdom of Sardinia (1816-1848).svg
| zastava alias-1816_državna  = State Flag and War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1816-1848).svg
| zastava alias-1816_ratna  = War Ensign of the Savoyard States (1816-1848) aspect ratio 31-76.svg
| zastava alias-1848  = Flag of the Kingdom of Sardinia (1848-1851).svg
| zastava alias-1851  = Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg
| zastava alias-savoj = Savoyard flag.svg
| zastava alias-armija  = Flag of the Kingdom of Sardinia (1848-1851).svg
| zastava alias-pomorska = War Ensign of the Savoyard States (1816-1848) aspect ratio 31-76.svg
| veličina            = {{{veličina|}}}
| ime                 = {{{ime|}}}
| link                = {{{link|}}}
| link1               = {{{link1|}}}
| varijanta           = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| var1                = 1720
| var2                = 1785
| var3                = 1799
| var4                = 1802
| var5                = 1802_ratna
| var6                = 1814
| var7                = 1816
| var8                = 1816_državna
| var9                = 1816_ratna
| var10               = 1848
| var11               = 1851
| var12               = savoj
| related1            = Italija
| related2            = Sardinija
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>ajarsdhg4rnyelnk60utuxezhcre493</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Majčina smrt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529799</id>
    <revision>
      <id>3934703</id>
      <parentid>3927722</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T14:26:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3934703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55396" sha1="0dzcarf7yzsyvcy4pi8p08yac5tclv9" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje 
| ime = Majčina smrt
| sinonimi = Majčinski mortalitet
| slika = A mother dies and is taken by angels as her new-born child is taken away, A grave from 1863 in Striesener Friedhof in Dresden.jpg
| opis_slike        = Majka umire i anđeli je odnose dok joj odvode novorođenče, grob iz 1863. u Striesener Friedhofu u [[Dresden]]u.
| specijalnost=[[Ginekologija]], [[akušerstvo]]
| simptomi =Predsmrtne kmplikacije
| komplikacije =Dugotrajno iscrpljivanje
| pojava = Dok je trudna ili u roku od šest sedmica nakon završetka trudnoće (Američki koledž akušera i ginekologa: Smrtni slučajevi povezani s trudnoćom, uključuju sve smrtne slučajeve koji se dogode u roku od godinu dana od završetka trudnoće)
| trajanje =Trenutno ili vrijabilno
| vrste = Direktne i indirektne akušerske smrti
| uzroci = Širom svijeta najčešći su [[postporođajno krvarenje]] (15%), komplikacije od nesigurnog [[abortus]]a (15%), [[hipertenzivni poremećaji trudnoće]] (10%), [[postporođajna infekcija]] (8%) i [[Ometani porođaj|ometan porođaj]] (6%). Ostali uzroci uključuju [[embolija|krvne ugruške]] (3%) i već postojeća stanja (28%).
| rizici =Trenutna smrt, [[samoubistvo]]
| dijagnoza =Mrtvozornička
| diferencijalna_dijagnoza =Normalan [[porođaj]]
| prevencija =Pravovremena dijagnoza
| liječenje =
| lijekovi =
| prognoza =
| frekvencija = Do 2017. godine, svjetska stopa smrtnosti majki smanjila se za 44% u odnosu na 1990. godinu
| smrtnost = UNFPA je procijenio da je 303.000 žena umrlo od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem u 2015
}}
'''Majčina smrt''' ili '''majčinski mortalitet''' definiran je na malo drugačije načine od strane nekoliko različitih zdravstvenih organizacija. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) definira majčinsku smrt kao smrt trudne majke zbog [[Komplikacije trudnoće|komplikacije]] povezanih s [[trudnoća|trudnoćom]], osnovnim stanjima pogoršanim trudnoćom ili liječenjem ovih stanja. To se može dogoditi ili dok je trudna ili u roku od šest sedmica nakon završetka trudnoće.&lt;ref name=&quot;www.who.int&quot;&gt;{{Cite web|title=Indicator Metadata Registry Details|url=https://www.who.int/data/gho/indicator-metadata-registry/imr-details/4622|access-date=8. 11. 2021|website=www.who.int|language=en}}&lt;/ref&gt; Definicija smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom koju je odredio [[Centri za kontrolu i prevenciju bolesti|CDC]] proširuje period razmatranja kako bi uključio godinu dana od završetka trudnoće.&lt;ref name=&quot;CDC-2020&quot;&gt;{{cite web|title=Pregnancy Mortality Surveillance System - Pregnancy - Reproductive Health|date=25. 11. 2020|url=https://www.cdc.gov/reproductivehealth/MaternalInfantHealth/PMSS.html|publisher=CDC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=26. 2. 2019|title=Pregnancy-Related Deaths {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/reproductivehealth/maternalinfanthealth/pregnancy-relatedmortality.htm|access-date=8. 11. 2021|website=www.cdc.gov|language=en-us}}&lt;/ref&gt; Smrtni slučajevi povezani s trudnoćom, kako ih definira [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] (ACOG), uključuju sve smrtne slučajeve koji se dogode u roku od godinu dana od završetka trudnoće.&lt;ref name=&quot;Atrash-1992&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atrash HK, Rowley D, Hogue CJ | title = Maternal and perinatal mortality | journal = Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology | volume = 4 | issue = 1 | pages = 61–71 | date = februar 1992 | pmid = 1543832 | doi = 10.1097/00001703-199202000-00009 | s2cid = 32268911 }}&lt;/ref&gt; Identifikacija smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom važna je za odlučivanje o tome je li trudnoća bila direktan ili indirektan uzrok smrti.

Postoje dvije glavne mjere koje se koriste kada se govori o stopama smrtnosti majki u zajednici ili zemlji. To su [[omjer smrtnosti majki]] i stopa smrtnosti majki, obje skraćeno &quot;MMR&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.pop.org/content/definitions-maternal-mortality | title = Maternal Mortality Ratio vs Maternal Mortality Rate | archive-url = https://web.archive.org/web/20170202083826/https://www.pop.org/content/definitions-maternal-mortality| archive-date=2. 2. 2017 | work = Population Research Institute }}&lt;/ref&gt; Do 2017. godine, svjetska stopa smrtnosti majki smanjila se za 44% u odnosu na 1990. godinu; međutim, svakog dana 808 žena umire od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;&gt;{{cite web|title=Maternal health|url=http://www.unfpa.org/maternal-health|access-date=29. 1. 2017|publisher=United Nations Population Fund}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju [[Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo]] (UNFPA) iz 2017. godine, otprilike svake dvije minute jedna žena umre zbog komplikacija nastalih prilikom porođaja ili trudnoće. Na svaku ženu koja umre, dolazi oko 20 do 30 žena koje dožive povredu, infekciju ili druge komplikacije povezane s porođajem ili trudnoćom.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt;

UNFPA je procijenio da je 303.000 žena umrlo od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem u 2015.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ozimek-2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ozimek JA, Kilpatrick SJ | title = Maternal Mortality in the Twenty-First Century | language = English | journal = Obstetrics and Gynecology Clinics of North America | volume = 45 | issue = 2 | pages = 175–186 | date = juni 2018 | pmid = 29747724 | doi = 10.1016/j.ogc.2018.01.004 | s2cid = 13683555 }}&lt;/ref&gt; SZO dijeli uzroke smrti majki u dvije kategorije: '''''direktne akušerske smrti'''''' i ''''''indirektne akušerske smrti.'''''' Direktne akušerske smrti su uzroci smrti zbog komplikacija trudnoće, porođaja ili prekida porođaja. Na primjer, to može biti od [[Postporođajno krvarenje|teško krvarenje]] do [[ometan porođaj]], za koje postoje visoko efikasne intervencije.&lt;ref name=&quot;www.who.int&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GDB20132&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=((GBD 2013 Mortality Causes of Death Collaborators))|date=januar 2015|title=Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990-2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013|url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_the-lancet_january-10-16-2015_385_9963/page/117|journal=Lancet|volume=385|issue=9963|pages=117–71|doi=10.1016/S0140-6736(14)61682-2|pmc=4340604|pmid=25530442}}&lt;/ref&gt; Indirektne akušerske smrti uzrokovane su time što trudnoća ometa ili pogoršava postojeće stanje, poput srčanih problema.&lt;ref name=&quot;www.who.int&quot;/&gt;

Kako su žene dobile pristup [[planiranje porodice|planiranju porodice]] i kvalifikovanim [[porpđajni asistent|porođajnim asistentima]] uz rezervnu hitnu akušersku njegu, globalna stopa smrtnosti majki pala je sa 385 smrtnih slučajeva majki na 100.000 živorođene djece 1990. godine na 216 smrtnih slučajeva na 100.000 živorođene djece 2015.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ozimek-2018&quot;/&gt; Mnoge zemlje su prepolovile stope smrtnosti majki u posljednjih 10 godina.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt; Iako su učinjeni pokušaji da se smanji smrtnost majki, postoji mnogo prostora za poboljšanje, posebno u regijama s niskim resursima. Preko 85% smrtnih slučajeva majki događa se u zajednicama s niskim resursima u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]].&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt; U regijama s većim resursima, još uvijek postoje značajna područja s prostorom za rast, posebno kada se radi o rasnim i etničkim razlikama i nejednakostima u stopama smrtnosti i morbiditeta majki.&lt;ref name=&quot;Atrash-1992&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ozimek-2018&quot;/&gt;

Sveukupno, smrtnost majki je važan pokazatelj zdravlja zemlje i odražava se na njenu zdravstvenu infrastrukturu.&lt;ref name=&quot;Atrash-1992&quot;/&gt; Smanjenje broja smrtnih slučajeva majki je važan cilj mnogih zdravstvenih organizacija širom svijeta.

{{TOC limit}}

==Uzroci==

=== Direktne akušerske smrti ===

==== Pregled ====
Direktne akušerske smrti su posljedica komplikacija trudnoće, [[porođaj]]a, prekida trudnoće ili komplikacija koje proizlaze iz njihovog upravljanja.&lt;ref name=&quot;www.who.int&quot;/&gt;

Uzroci majčine smrti variraju ovisno o regiji i nivou pristupa. Prema studiji objavljenoj u ''The Lancet'' koja je obuhvatila period od 1990. do 2013. godine, najčešći uzroci majčine smrti širom svijeta su [[postporođajno krvarenje]] (15%), komplikacije od nesigurnog [[abortus]]a (15%), [[hipertenzijski poremećaji trudnoće]] (10%), [[postporođajna infekcija]] (8%) i [[Ometani porođaj|ometan porođaj]] (6%).&lt;ref name=&quot;GDB20132&quot;/&gt; Ostali uzroci uključuju [[embolija|krvne ugruške]] (3%) i već postojeća stanja (28%).&lt;ref name=&quot;WHO Fact Sheet 201423&quot;&gt;{{cite web|title=Maternal mortality: Fact sheet N°348|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs348/en/|access-date=20. 6. 2014|website=World Health Organization|publisher=WHO}}&lt;/ref&gt;

==== Opisi po stanjima ====
[[Postporođajno krvarenje]] se javlja kada postoji nekontrolirano krvarenje iz maternice, grlića maternice ili vaginskog zida nakon porođaja. To se može dogoditi kada se [[maternica]] ne kontrahira pravilno nakon porođaja, kada u maternici ostane placente ili postoje posjekotine na grliću maternice ili vagini od porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=UpToDate|url=https://www.uptodate.com/contents/overview-of-postpartum-hemorrhage|access-date=12. 11. 2021|website=www.uptodate.com}}&lt;/ref&gt;

[[Hipertenzijski poremećaj u trudnoći]] javlja se kada tijelo nepravilno reguliše [[krvni pritisak]]. U trudnoći je to zbog promjena na nivou krvnih sudova, vjerovatno zbog posteljice.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eiland E, Nzerue C, Faulkner M | title = Preeclampsia 2012 | journal = Journal of Pregnancy | volume = 2012 | date = 2012 | pmid = 22848831 | pmc = 3403177 | doi = 10.1155/2012/586578 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovo uključuje medicinska stanja kao što su [[gestacijska hipertenzija]] i [[preeklampsija]].

[[Postporođajna infekcija|Postporođajne infekcije]] su infekcije maternice ili drugih dijelova reproduktivnog trakta nakon završetka trudnoće. Obično su bakterijske i uzrokuju groznicu, pojačan bol i iscjedak neugodnog mirisa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=CDC Reports Infection as a Major Cause of Maternal Death|url=https://www.sepsis.org/news/cdc-reports-infection-as-a-major-cause-of-maternal-death/|access-date=13. 11. 2021|website=Sepsis Alliance|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

[[Otežan porođaj]] se javlja kada se beba ne pomiče pravilno u karlicu i izvan tijela tokom porođaja. Najčešći uzrok otežanog porođaja je kada je bebina [[glava]] prevelika ili postavljena pod uglom koji joj ne dozvoljava prolazak kroz karlicu i porođajni kanal.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Philpott RH | title = Obstructed labour | journal = Clinics in Obstetrics and Gynaecology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 625–640 | date = decembar 1982 | pmid = 7172577 | doi = 10.1016/S0306-3356(21)00535-5 }}&lt;/ref&gt;

[[Tromb|Krvni ugrušci]] mogu se pojaviti u različitim krvnim sudovima u tijelu, uključujući krvne sudove u rukama, nogama i plućima. Mogu uzrokovati probleme u plućima, kao i putovati do srca ili mozga, što dovodi do komplikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Blood Clots: Risks, Symptoms, Treatments, Prevention|url=https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/17675-blood-clots|access-date=13. 11. 2021|website=Cleveland Clinic}}&lt;/ref&gt;

==== Nesiguran abortus ====
{{Glavni|Nesiguran abortus}}
Kada je [[abortus]] legalan i dostupan, široko se smatra sigurnijim za majku od nošenja trudnoće do termina i porođaja. U stvari, studija objavljena u časopisu ''Obstetrics &amp; Gynecology''  izvijestila je da u Sjedinjenim Američkim Državama nošenje trudnoće do termina i porođaj djeteta dolaze sa 14 puta većim rizikom od smrti za majku u poređenju sa legalnim abortusom.&lt;ref name=&quot;Raymond-2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raymond EG, Grimes DA | title = The comparative safety of legal induced abortion and childbirth in the United States | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2012-02_119_2/page/215 | language = en-US | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 119 | issue = 2 Pt 1 | pages = 215–219 | date = februar 2012 | pmid = 22270271 | doi = 10.1097/AOG.0b013e31823fe923 | s2cid = 25534071 }}&lt;/ref&gt; Međutim, u mnogim regijama svijeta, abortus nije legalan i može biti opasan za majku.&lt;ref name=&quot;Raymond-2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Berer-2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Berer M | title = Abortion Law and Policy Around the World: In Search of Decriminalization | journal = Health and Human Rights | volume = 19 | issue = 1 | pages = 13–27 | date = juni 2017 | pmid = 28630538 | pmc = 5473035 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Legality and Safety|url=https://www.guttmacher.org/global/abortion/legality-and-safety|access-date=13. 11. 2021|website=Guttmacher Institute|language=en}}&lt;/ref&gt; Smrti majki uzrokovane nepravilno izvedenim procedurama mogu se spriječiti i doprinose 13% stopi smrtnosti majki širom svijeta. Ovaj broj se povećava na 25% u zemljama gdje su drugi uzroci smrtnosti majki niski, kao što su zemlje istočne Evrope i Južne Amerike. Zbog toga su nesigurne prakse abortusa vodeći uzrok smrti majki širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Dixon-Mueller-2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dixon-Mueller R, Germain A | title = Fertility regulation and reproductive health in the Millennium Development Goals: the search for a perfect indicator | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2007-01_97_1/page/45 | journal = American Journal of Public Health | volume = 97 | issue = 1 | pages = 45–51 | date = januar 2007 | pmid = 16571693 | pmc = 1716248 | doi = 10.2105/AJPH.2005.068056 }}&lt;/ref&gt;

Nesiguran abortus je još jedan glavni uzrok smrti majki širom svijeta. U regijama gdje je abortus legalan i dostupan, siguran je i ne doprinosi značajno ukupnim stopama smrtnosti majki.&lt;ref name=&quot;Ozimek-2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Raymond-2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Berer-2017&quot; /&gt; Međutim, u regijama gdje abortusi nisu legalni, dostupni ili regulirani, nesigurne prakse abortusa mogu uzrokovati značajne stope smrtnosti majki.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Preventing unsafe abortion|url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/preventing-unsafe-abortion|access-date=13. 11. 2021|website=www.who.int|language=en}}&lt;/ref&gt; Prema podacima [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] iz 2009. godine, svakih osam minuta jedna žena je umrla od komplikacija nastalih zbog nesigurnih abortusa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=WHO {{!}} Unsafe abortion: global and regional estimates of incidence of unsafe abortion and associated mortality in 2003|url=https://www.who.int/reproductivehealth/publications/unsafe_abortion/9789241596121/en/|access-date=13. 11. 2021|website=WHO}}&lt;/ref&gt;

Nesigurne prakse abortusa SZO definira kao postupke koje izvodi osoba bez odgovarajuće obuke i/ili one koje se izvode u okruženju koje se ne smatra sigurnim ili čistim.&lt;ref name=&quot;Dixon-Mueller-2007&quot; /&gt;&lt;ref&gt;World Health Organization, Unsafe Abortion: Global and Regional Estimates of the Incidence of Unsafe Abortion and Associated Mortality in 2000, 4th ed.&lt;/ref&gt; Koristeći ovu definiciju, SZO procjenjuje da se od 45 miliona abortusa koji se obave svake godine u svijetu, 19 miliona smatra nesigurnim, a 97% ovih nesigurnih abortusa se događa u zemljama u razvoju.&lt;ref name=&quot;Dixon-Mueller-2007&quot; /&gt; Komplikacije uključuju [[krvarenje]], infekciju, sepsu i [[genitalna trauma|genitalnu traumu]].&lt;ref name=&quot;Haddad-2009&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Haddad LB, Nour NM|year=2009|title=Unsafe abortion: unnecessary maternal mortality|journal=Reviews in Obstetrics &amp; Gynecology|volume=2|issue=2|pages=122–6|pmc=2709326|pmid=19609407}}&lt;/ref&gt;

==== Stope ====
[[Slika:Maternal Mortality in India - History inforgraphic.jpg|thumb|600x600px| Infografika – Historija smrtnosti majki u Indiji]]
Postoje četiri primarne vrste izvora podataka koji se koriste za prikupljanje podataka o stopama smrtnosti majki povezanih s abortusom: povjerljivi upiti, podaci o registraciji, usmena [[autopsija]] i izvori podataka iz ustanova. Usmena autopsija je sistematski alat koji se koristi za prikupljanje informacija o uzroku smrti od laika, a ne od medicinskih stručnjaka.&lt;ref name=&quot;Gerdts-2015&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Gerdts C, Tunçalp O, Johnston H, Ganatra B|date=septembar 2015|title=Measuring abortion-related mortality: challenges and opportunities|journal=Reproductive Health|language=En|volume=12|issue=1|doi=10.1186/s12978-015-0064-1|pmc=4572614|pmid=26377189 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Povjerljivi upiti o smrti majki se ne dešavaju često na nacionalnom nivou u većini zemalja. Sistemi registracije se obično smatraju &quot;zlatnim standardom&quot; za mjerenje smrtnosti. Međutim, pokazalo se da propuštaju između 30 i 50% svih smrtnih slučajeva majki.&lt;ref name=&quot;Gerdts-2015&quot;/&gt; Još jedna briga za sisteme registracije je da se 75% svih porođaja u svijetu događa u zemljama u kojima ne postoje sistemi registracije vitalnih događaja, što znači da mnogi smrtni slučajevi majki koji se dogode tokom ovih trudnoća i porođaja možda nisu pravilno zabilježeni ovim metodama. Postoje i problemi s korištenjem verbalnih autopsija i drugih oblika anketiranja u evidentiranju stopa smrtnosti majki. Na primjer, spremnost porodice da učestvuje nakon gubitka voljene osobe, pogrešna klasifikacija uzroka smrti i nedovoljno prijavljivanje svih sadašnjih prepreka pravilnom prijavljivanju uzroka smrtnosti majki. Konačno, potencijalni problem s prikupljanjem podataka o smrtnosti majki u ustanovama je [[vjerovatnoća]] da će žene koje dožive komplikacije povezane s abortusom potražiti njegu u medicinskim ustanovama. To je zbog straha od društvenih reperkusija ili pravnih aktivnosti u zemljama gdje je nesiguran abortus uobičajen, budući da je vjerovatnije da će biti pravno restriktivan i/ili više stigmatizirajući.&lt;ref name=&quot;Gerdts-2015&quot;/&gt; Još jedna briga za probleme vezane za greške u pravilnom izvještavanju radi tačnog razumijevanja smrtnosti majki je činjenica da globalne procjene smrtnosti majki povezanih sa određenim uzrokom predstavljaju one povezane s abortusom kao udio ukupne stope smrtnosti. Stoga se svaka promjena, bilo pozitivna ili negativna, u stopi smrtnosti povezane s abortusom poredi samo u odnosu na druge uzroke, a to ne omogućava pravilne implikacije o tome da li abortusi postaju sigurniji ili manje sigurni u odnosu na ukupnu smrtnost žena.&lt;ref name=&quot;Gerdts-2015&quot;/&gt;

==== Prevencija ====
Prevencija i smanjenje smrtnosti porodilja jedan je od [[Ciljevi održivog razvoja|Ciljeva održivog razvoja]] Ujedinjenih nacija, posebno [[Cilj 3 održivog razvoja|Cilj 3]], &quot;Dobro zdravlje i blagostanje&quot;. Promocija efikasne upotrebe kontracepcije i informisanja šire populacije, uz pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, može pomoći u smanjenju broja nesigurnih abortusa. Za zemlje koje dozvoljavaju kontracepciju, trebalo bi uspostaviti programe koji će omogućiti lakšu dostupnost ovih lijekova.&lt;ref name=&quot;Haddad-2009&quot;/&gt; Međutim, samo ovo neće eliminisati potražnju za sigurnim uslugama. Svijest o sigurnim uslugama abortusa, zdravstveno obrazovanje o prenatalnim pregledima i pravilna primjena dijete tokom trudnoće i dojenja također doprinose njenoj prevenciji.&lt;ref name=&quot;pmid110209312&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Bongaarts J, Westoff CF|date=septembar 2000|title=The potential role of contraception in reducing abortion|url=https://archive.org/details/sim_studies-in-family-planning_2000-09_31_3/page/192|journal=Studies in Family Planning|volume=31|issue=3|pages=193–202|doi=10.1111/j.1728-4465.2000.00193.x|pmid=11020931|s2cid=14424881}}&lt;/ref&gt;

=== Indirektne akušerske smrti ===
Indirektne akušerske smrti uzrokovane su postojećim zdravstvenim problemom pogoršanim trudnoćom ili novonastalim zdravstvenim problemom koji nije povezan s trudnoćom.&lt;ref name=&quot;www.who.int&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Khlat M, Ronsmans C|date=februar 2000|title=Deaths attributable to childbearing in Matlab, Bangladesh: indirect causes of maternal mortality questioned|journal=American Journal of Epidemiology|volume=151|issue=3|pages=300–6|doi=10.1093/oxfordjournals.aje.a010206|pmid=10670555|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Smrtni slučajevi tokom trudnoće, ali koji nisu povezani s njom, nazivaju se „slučajnim“, „incidentnim“ ili neakušerskim smrtnim slučajevima majki.

Indirektni uzroci uključuju [[malarija|malariju]], [[anemija|anemiju]],&lt;ref&gt;The most common causes of anemia/anaemia are poor nutrition, iron, and other micronutrient deficiencies, which are in addition to malaria, hookworm, and schistosomiasis (2005 WHO report p45).&lt;/ref&gt; [[HIV/AIDS]] i [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularne bolesti]], koje sve mogu zakomplicirati trudnoću ili biti pogoršane njome.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nair M, Nelson-Piercy C, Knight M | title = Indirect maternal deaths: UK and global perspectives | journal = Obstetric Medicine | volume = 10 | issue = 1 | pages = 10–15 | date = mart 2017 | pmid = 28491125 | pmc = 5405948 | doi = 10.1177/1753495X16689444 }}&lt;/ref&gt; Faktori rizika povezani sa povećanom smrtnošću majki uključuju godine majke, [[gojaznost]] prije trudnoće, druga postojeća hronična zdravstvena stanja i [[carski rez]].&lt;ref name=&quot;Molina-2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Molina RL, Pace LE | title = A Renewed Focus on Maternal Health in the United States | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 377 | issue = 18 | pages = 1705–1707 | date = novembar 2017 | pmid = 29091560 | doi = 10.1056/NEJMp1709473 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG_SMFM_20162&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kilpatrick SK, Ecker JL | title = Severe maternal morbidity: screening and review | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 215 | issue = 3 | pages = B17–B22 | date = septembar 2016 | pmid = 27560600 | doi = 10.1016/j.ajog.2016.07.050 | doi-access = free }} Cited in CDC 2017 report.&lt;/ref&gt;

=== Faktori rizika ===
Prema publikaciji [[SZO]] iz 2004. godine, sociodemografski faktori poput godina, pristupa resursima i nivoa prihoda značajni su pokazatelji ishoda trudnoće. Mlade majke suočavaju se s većim rizikom od komplikacija i smrti tokom trudnoće u odnosu na starije majke,&lt;ref name=&quot;World Health Organisation&quot;&gt;{{cite web|title=Maternal mortality|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs348/en/|publisher=World Health Organisation}}&lt;/ref&gt; posebno adolescenti u dobi 15 godina ili mlađi.&lt;ref name=&quot;Conde-Agudelo A 20042&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Conde-Agudelo A, Belizán JM, Lammers C|date=februar 2005|title=Maternal-perinatal morbidity and mortality associated with adolescent pregnancy in Latin America: Cross-sectional study|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2005-02_192_2/page/342|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|volume=192|issue=2|pages=342–9|doi=10.1016/j.ajog.2004.10.593|pmid=15695970}}&lt;/ref&gt; Adolescentice imaju veći rizik od postporođajnog krvarenja, [[endometritis]]a, [[operativni vaginski porođaj|operativnog vaginskog porođaja]], [[epiziotomija|epiziotomije]], niske [[porođajna težina|porođajne težine]], [[prijevremeni porođaj|prijevremenog porođaja]] i male težine za gestacijsku dob dojenčadi, što sve može dovesti do smrti majke.&lt;ref name=&quot;Conde-Agudelo A 20042&quot;/&gt; Vodeći uzrok smrti djevojčica u dobi od 15 godina u [[zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]] su komplikacije tokom trudnoće i porođaja. U prosjeku imaju više trudnoća nego žene u razvijenim zemljama, a pokazalo se da će 1/180 15-godišnjih djevojčica u zemljama u razvoju koje zatrudne umrijeti zbog komplikacija tokom trudnoće ili porođaja. Ovo se upoređuje sa ženama u razvijenim zemljama, gdje je vjerovatnoća 1/4900 živorođenih. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama, kako mnoge žene starije dobi nastavljaju rađati djecu, stopa smrtnosti majki porasla je u nekim državama, posebno među ženama starijim od 40 godina.&lt;ref name=&quot;Molina-2017&quot;/&gt;

Žene u zemljama s niskim prihodima suočavaju se s doživotnim rizikom od smrti majke – definiranim kao [[vjerovatnoća]] da će 15-godišnja djevojčica umrijeti od majčinih uzroka – od 1/66, u odnosu na 1/7933 u zemljama s visokim prihodima.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Maternal mortality |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/maternal-mortality |access-date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na ishode trudnoće utiču i strukturna podrška i podrška porodice.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Upadhyay P, Liabsuetrakul T, Shrestha AB, Pradhan N | title = Influence of family members on utilization of maternal health care services among teen and adult pregnant women in Kathmandu, Nepal: a cross sectional study | journal = Reproductive Health | volume = 11 | issue = 1 | date = decembar 2014 | pmid = 25539759 | pmc = 4290463 | doi = 10.1186/1742-4755-11-92 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nadalje, socijalni nedostatak i [[socijalna izolacija]] negativno utječu na zdravlje majki, što može dovesti do povećanja smrtnosti majki.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Morgan KJ, Eastwood JG | title = Social determinants of maternal self-rated health in South Western Sydney, Australia | journal = BMC Research Notes | volume = 7 | issue = 1 | date = januar 2014 | pmid = 24447371 | pmc = 3899616 | doi = 10.1186/1756-0500-7-51 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Pored toga, nedostatak pristupa [[porođajni  asistent|kvalifikovanoj medicinskoj njezi tokom porođaja]], udaljenost putovanja do najbliže klinike radi dobijanja odgovarajuće njege, broj prethodnih porođaja, prepreke u pristupu [[Prenneonatusna njega|preneonatusnoj]] medicinskoj njezi i loša infrastruktura povećavaju smrtnost majki.&lt;ref name=&quot;World Health Organisation&quot;/&gt;

===Model tri kašnjenja===
Model tri kašnjenja opisuje tri ključna faktora koja sprečavaju žene da dobiju odgovarajuću zdravstvenu zaštitu majke.&lt;ref name=&quot;WHO-2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/bulletin/volumes/93/6/14-146571/en/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150606205340/http://www.who.int/bulletin/volumes/93/6/14-146571/en/|archive-date=6. 6. 2015|title=WHO {{!}} Applying the lessons of maternal mortality reduction to global emergency health|website=WHO|access-date=2. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Ovi faktori uključuju:
# Kašnjenje u traženju pomoći
# Kašnjenje u dobijanju pomoći
# Kašnjenje u primanju adekvatne i odgovarajuće njege &lt;ref name=&quot;Thaddeus-1994&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Thaddeus S, Maine D | title = Too far to walk: maternal mortality in context | url = https://archive.org/details/sim_social-science-medicine_1994-04_38_8/page/1090 | journal = Social Science &amp; Medicine | volume = 38 | issue = 8 | pages = 1091–1110 | date = april 1994 | pmid = 8042057 | doi = 10.1016/0277-9536(94)90226-7 | s2cid = 12259036 }}&lt;/ref&gt;

Kašnjenja u traženju njege uzrokovana su odlukama trudnica i/ili drugih osoba koje donose odluke. Osobe koje donose odluke mogu uključivati supružnika i članove porodice.&lt;ref name=&quot;Thaddeus-1994&quot;/&gt; Primjeri razloga za kašnjenje u traženju njege uključuju nedostatak znanja o tome kada potražiti njegu, nemogućnost priuštiti zdravstvenu njegu i potrebu žena za dozvolom članova porodice.&lt;ref name=&quot;WHO-2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Thaddeus-1994&quot;/&gt;

Kašnjenja u traženju njege uključuju faktore kao što su ograničenja u prijevozu do medicinske ustanove, nedostatak adekvatnih medicinskih ustanova u tom području i nedostatak povjerenja u medicinu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Barnes-Josiah D, Myntti C, Augustin A | title = The &quot;three delays&quot; as a framework for examining maternal mortality in Haiti | url = https://archive.org/details/sim_social-science-medicine_1998-04_46_8/page/980 | journal = Social Science &amp; Medicine | volume = 46 | issue = 8 | pages = 981–993 | date = april 1998 | pmid = 9579750 | doi = 10.1016/S0277-9536(97)10018-1 }}&lt;/ref&gt;

Kašnjenja u primanju adekvatne i odgovarajuće njege mogu biti rezultat nedovoljnog broja obučenih pružatelja usluga, nedostatka odgovarajućih potrepština i nedostatka hitnosti ili razumijevanja hitne situacije.&lt;ref name=&quot;WHO-2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Thaddeus-1994&quot; /&gt;

Model tri kašnjenja ilustruje da postoji mnoštvo složenih faktora, i socioekonomskih i kulturnih, koji mogu dovesti do smrti majke.&lt;ref name=&quot;WHO-2&quot;/&gt;

==Mjerenje==
Četiri mjere smrti majke su [[stopa smrtnosti majki]] (MMR), stopa smrtnosti majki, doživotni rizik od smrti majke i udio smrtnih slučajeva majki među smrtnim slučajevima žena u reproduktivnoj dobi (PM).
Stopa smrtnosti majki (MMR) je odnos broja smrtnih slučajeva majki tokom datog vremenskog perioda na 100.000 živorođene djece tokom istog vremenskog perioda.&lt;ref name=&quot;maternalmortalitydata.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.maternalmortalitydata.org/Definitions.html|title=MME Info|publisher=maternalmortalitydata.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014105625/http://maternalmortalitydata.org/Definitions.html|archive-date=14. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; MMR se koristi kao mjera kvaliteta zdravstvenog sistema.

Stopa smrtnosti majki (MMR-stopa) je broj smrtnih slučajeva majki u populaciji podijeljen s brojem žena u reproduktivnoj dobi, obično izražen na 1.000 žena.&lt;ref name=&quot;maternalmortalitydata.org&quot;/&gt;

Doživotni rizik od smrti majki je izračunata predikcija rizika od smrti žene nakon svake uzastopne trudnoće.&lt;ref name=&quot;WHO&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/bulletin/volumes/87/4/07-048280/en/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805084245/http://www.who.int/bulletin/volumes/87/4/07-048280/en/|archive-date=5. 8. 2011|title=WHO {{!}} The lifetime risk of maternal mortality: concept and measurement|website=WHO|access-date=1. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Izračun se odnosi na žene tokom njihovih reproduktivnih godina.&lt;ref name=&quot;WHO&quot; /&gt; Rizik od smrtnosti majki tokom života odraslih može se izvesti korištenjem stope smrtnosti majki (MMR) ili stope smrtnosti majki (MMR-stopa).&lt;ref name=&quot;maternalmortalitydata.org&quot;/&gt;

Udio smrtnih slučajeva majki među smrtnim slučajevima žena reproduktivne dobi (PM) je
broj smrtnih slučajeva majki u određenom vremenskom periodu podijeljen s ukupnim brojem smrtnih slučajeva među ženama u dobi od 15 do 49 godina.&lt;ref name=&quot;UNICEF, W. 20123&quot;/&gt;
Pristupi mjerenju smrtnosti majki uključuju sistem civilne registracije, ankete domaćinstava, popis stanovništva, studije smrtnosti u reproduktivnoj dobi (RAMOS) i verbalne autopsije.&lt;ref name=&quot;UNICEF, W. 20123&quot;&gt;[UNICEF, W. (2012). UNFPA, World Bank (2012) [http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/44874/1/9789241503631_eng.pdf Trends in maternal mortality: 1990 to 2010]. WHO, UNICEF.]&lt;/ref&gt; Najčešća metoda anketiranja domaćinstava, koju SZO preporučuje kao vremenski i isplativu, je [[metoda sestrinstva]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Sisterhood Method for Estimating Maternal Mortality: Guidance notes for potential users|url=http://whqlibdoc.who.int/hq/1997/WHO_RHT_97.28.pdf?ua=1|website=Who.org|publisher=World Health Organization|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

===Trendovi===
Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA; ranije poznat kao Fond Ujedinjenih nacija za aktivnosti u oblasti stanovništva) uspostavio je programe koji podržavaju napore u smanjenju smrtnosti majki. Ovi napori uključuju obrazovanje i obuku babica, podršku pristupu hitnim službama u mrežama za akušersku i novorođenčadsku njegu, te pružanje osnovnih lijekova i usluga planiranja porodice trudnicama ili onima koje planiraju trudnoću.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt; Oni također podržavaju napore za sisteme pregleda i odgovora u vezi sa smrtnošću majki.

Prema izvještaju [[Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo|Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo]] iz 2010. godine, zemlje s niskim resursima čine 99 % smrtnih slučajeva majki, a većina tih smrtnih slučajeva događa se u [[Sahel|podsaharskoj Africi]] i [[Južna Azija|južnoj Aziji]].&lt;ref name=&quot;UNICEF, W. 20123&quot;/&gt; Globalno, zemlje s visokim i srednjim prihodima imaju niže stope smrtnosti majki od zemalja s niskim prihodima. [[Indeks ljudskog razvoja]] (HDI) čini između 82 i 85 % stopa smrtnosti majki među zemljama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee KS, Park SC, Khoshnood B, Hsieh HL, Mittendorf R | title = Human development index as a predictor of infant and maternal mortality rates | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_1997-09_131_3/page/430 | journal = The Journal of Pediatrics | volume = 131 | issue = 3 | pages = 430–3 | date = septembar 1997 | pmid = 9329421 | doi = 10.1016/S0022-3476(97)80070-4 }}&lt;/ref&gt; U većini slučajeva, visoke stope smrtnosti majki javljaju se u istim zemljama koje imaju visoke stope smrtnosti dojenčadi. Ovi trendovi odražavaju činjenicu da zemlje s višim prihodima imaju jaču zdravstvenu infrastrukturu, više ljekara, koriste naprednije medicinske tehnologije i imaju manje prepreka u pristupu njezi u odnosu na zemlje s niskim prihodima. U zemljama s niskim prihodima, najčešći uzrok smrti majki je krvarenje u trudnoći, nakon čega slijede hipertenzijski poremećaji u trudnoći. Ovo je u suprotnosti sa zemljama s visokim prihodima, u kojima je najčešći uzrok [[tromboza|tromboembolija]].&lt;ref name=&quot;uppsala&quot;&gt;Venös tromboembolism (VTE) - Guidelines for treatment in C counties. Bengt Wahlström, Emergency department, Uppsala Academic Hospital. January 2008&lt;/ref&gt;
Između 1990. i 2015. godine, stopa smrtnosti majki smanjila se sa 385 smrtnih slučajeva na 100.000 živorođene djece na 216 smrtnih slučajeva majki na 100.000 živorođene djece.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Maternal Morality Comparison: USA vs. Israel vs. Europe|url=https://juravin.com/research/world-health-safety/maternal-mortality-comparison-usa-vs-israel-vs-best-of-europe-germany-france-italy/|website=Juravin|date=19. 1. 2019|access-date=2. 7. 2019}}{{Dead link|date=oktobar 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Neki faktori koji se pripisuju smanjenom broju smrtnih slučajeva majki u ovom periodu dijelom su posljedica pristupa koji su žene dobile uslugama planiranja porodice i kvalifikovanoj porođajnoj njezi (npr. babica, doktor ili obučena medicinska sestra), uz rezervnu akušersku njegu za hitne situacije koje se mogu pojaviti tokom porođaja.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt; Ovo se može dalje ispitati proučavanjem statistike u nekim dijelovima svijeta gdje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama odražavaju povećan broj smrtnih slučajeva majki. Visoke stope smrtnosti majki također odražavaju nejednak pristup zdravstvenim uslugama između zajednica s resursima i onih koje imaju visoke resurse ili su bogate.

Od 2000. do 2020. godine, globalna stopa smrtnosti majki smanjila se za 34,8% –  sa 342 na 223 smrtna slučaja na 100.000 živorođene djece –  od 2000. godine; međutim, preko 700 žena je i dalje umiralo svaki dan od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem koji su se mogli spriječiti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2023. godini smrt majki se dešavala gotovo svake dvije minute.&lt;ref name=&quot;Maternal mortality&quot;&gt;{{cite web |title=Maternal mortality |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/maternal-mortality |access-date=6. 8. 2025 |publisher=World Health Organization}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Chou |first=Diana |year=2023 |title=Global causes of maternal death: A WHO systematic analysis |journal=The Lancet Global Health |volume=11 |issue=2 |pages=e179–e186 |doi=10.1016/S2214-109X(23)00247-4 |pmid=37474218 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U 2023. godini, nešto više od 90% smrtnih slučajeva majki dogodilo se u zemljama s niskim i nižim srednjim prihodima. Stopa smrtnosti majki u tim zemljama iznosila je 346 na 100.000 živorođene djece, u poređenju sa 10 na 100.000 živorođene djece u zemljama s visokim prihodima. U zemljama s visokim prihodima, rasne, etničke i razlike u prihodima i dalje utiču na ishode majčinstva.&lt;ref name=&quot;Maternal mortality&quot;/&gt;

==Prevencija==
Prema [[UNFPA]], postoje četiri osnovna elementa za prevenciju majčine smrti.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot; /&gt; To uključuje, [[prenatalnu njegu]], pomoć pri porođaju, pristup hitnoj akušerskoj njezi i adekvatnu postnatalnu njegu. Preporučuje se da trudnice prime najmanje četiri prenatalna pregleda kako bi se provjerilo i pratilo zdravlje majke i [[fetusa]]. Drugo, stručno prisustvo na porođaju uz hitnu podršku kao što su ljekari, medicinske sestre i [[babice]] koji imaju vještine za vođenje normalnih porođaja i prepoznavanje početka komplikacija. Treće, hitna [[akušerska]] njega za rješavanje glavnih uzroka majčine smrti, a to su [[krvarenje]], [[sepsa]], nesiguran abortus, [[hipertenzivni]] poremećaji i [[opstrukcija porođaja]]. Konačno, postnatalna njega, koja se odvija šest sedmica nakon porođaja. Tokom ovog vremena mogu se javiti krvarenje, sepsa i hipertenzivni poremećaji, a novorođenčad su izuzetno ranjiva neposredno nakon porođaja. Stoga se toplo preporučuju kontrolne posjete zdravstvenog radnika radi procjene zdravlja majke i djeteta u postneonatusnom periodu.
Osim toga, pouzdan pristup informacijama, saosjećajno savjetovanje i kvalitetne usluge za rješavanje bilo kakvih problema koji proizlaze iz abortusa (bilo da su sigurni ili nesigurni) mogu biti korisni u smanjenju broja smrtnih slučajeva majki.&lt;ref name=&quot;Dixon-Mueller-2007&quot;/&gt; U regijama gdje je abortus legalan, praksa abortusa mora biti sigurna kako bi se efikasno smanjio broj smrtnih slučajeva majki povezanih s abortusom.

Nadzor i odgovor na smrt majki je još jedna strategija koja se koristi za sprječavanje smrtnosti majki. Ovo je jedna od predloženih intervencija za smanjenje smrtnosti majki gdje se smrt majki kontinuirano preispituje kako bi se saznali uzroci i faktori koji su doveli do smrti. Informacije iz pregleda koriste se za davanje preporuka za djelovanje kako bi se spriječili budući slični smrtni slučajevi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=World Health Organization and partner organizations|url=https://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/maternal_death_surveillance/en/|archive-url=https://web.archive.org/web/20141013085444/http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/maternal_death_surveillance/en/|archive-date=13. 10. 2014|title=Maternal death surveillance and response: technical guidance. Information for action to prevent maternal death|date=2013|publisher=WHO press|isbn=978-92-4-150608-3|location=Switzerland|page=128|access-date=4. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Pregledi smrtnosti majki i perineonatusnog perioda primjenjuju se već dugo širom svijeta, a [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je 2013. godine uvela smjernice za nadzor i odgovor na smrt majki i perinatalnog perioda (MPDSR). Studije su pokazale da djelovanje po preporukama MPDSR-a može smanjiti smrtnost majki i perineonatujsnog perioda poboljšanjem kvaliteta njege u zajednici i zdravstvenim ustanovama.

Prema sistematskom pregledu iz 2023. godine koji su objavili [[Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta]] (PCORI) i [[Agencija za istraživanje i kvalitet zdravstvene zaštite]] (AHRQ), &quot;Više od 60 % smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom smatra se spriječivim&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite report |url=https://effectivehealthcare.ahrq.gov/products/postpartum-care-one-year/research |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |date=2. 6. 2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (AHRQ) |doi=10.23970/ahrqepccer261 |url-access=subscription |vauthors=Saldanha IJ, Adam GP, Kanaan G, Zahradnik ML, Steele DW, Danilack VA, Peahl AF, Chen KK, Stuebe AM, Balk EM}}&lt;/ref&gt; Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) razvila je globalni cilj za okončanje [[sprječiva smrt|sprječivih smrti]] povezanih s majčinskom smrtnošću.&lt;ref name=&quot;World Health Organisation&quot;/&gt; Glavni cilj ove strategije je identificiranje i rješavanje uzroka morbiditeta i mortaliteta majki i reproduktivnog zdravlja. Cilj ove strategije je rješavanje nejednakosti u pristupu reproduktivnim, majčinskim i uslugama za novorođenčad, kao i kvaliteta njege uz univerzalno zdravstveno osiguranje. Mortalitet majki je teško izmjeriti. Zdravstveni informacioni sistemi, kao što su CRVS (Civilna registracija i vitalna statistika), u većini zemalja s niskim prihodima su slabi. Stoga ovi sistemi ne mogu pružiti tačne procjene mortaliteta majki. Čak i procjene izvedene iz kompletnog sistema kao što su CRV-ovi, pate od pogrešne klasifikacije i nedovoljnog prijavljivanja statistike o smrti majki. Strategija SZO također ima za cilj osigurati prikupljanje kvalitetnih podataka kako bi se bolje odgovorilo na potrebe žena i djevojčica, istovremeno poboljšavajući jednakost i kvalitet njege koja se pruža ženama.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Maternal mortality |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/maternal-mortality |access-date=11. 12. 2023 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Preneonatusna njega ===
Procijenjeno je da je 2015. godine ukupno 303.000 žena umrlo zbog uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt; Većina ovih slučajeva bila je uzrokovana jakim [[krvarenje]]m, [[sepsa|sepsom]] ili [[infekcija]]ma, [[eklampsija|eklampsijom]], opstrukcijom porođaja i posljedicama nesigurnih abortusa. Većina ovih uzroka se može spriječiti ili postoje vrlo učinkovite intervencije.&lt;ref name=&quot;unfpa.org23&quot;/&gt; Važan faktor koji doprinosi stopi smrtnosti majki je pristup i mogućnost primanja preneonatusne njege. Žene koje ne primaju taskvu njegu imaju tri do četiri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od komplikacija nastalih uslijed trudnoće ili porođaja u odnosu na one koje je  primaju. Čak i u zemljama s visokim resursima, mnoge žene ne primaju odgovarajuću preventivnu ili preneonatusnu njegu. Naprimjer, 25% žena u Sjedinjenim Državama ne prima preporučeni broj takvih pregleda. Ovaj broj se povećava kod žena među tradicionalno marginaliziranim populacijama – 32% Afroamerikanki i 41% američkih Indijanki i žena starosjedilaca [[Aljaska|Aljaske]] ne prima preporučene preventivne zdravstvene usluge prije porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mhtf.org/topics/maternal-health-in-the-united-states/|title=Maternal Health in the United States|date=14. 8. 2015|website=Maternal Health Task Force |access-date=9. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2023.pokazala je da je broj smrtnih slučajeva među Indijankama tri i po puta veći nego među bjelkinjama. Izvještaj je visoku stopu dijelom pripisao činjenici da se o Indijankama brine u okviru slabo finansiranog Federalnog zdravstvenog sistema koji je toliko opterećen da prosječna mjesečna posjeta traje samo od tri do sedam minuta. Tako kratka posjeta ne ostavlja ni vremena za adekvatnu procjenu zdravlja ni vremena da pacijentica razgovara o bilo kakvim problemima koje možda ima.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sharp rise in deaths among pregnant women and new mothers |url=https://video.azpbs.org/video/at-risk-1676327693/ |website=PBS Newshour |access-date=13. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

===Medicinske tehnologije===
Smanjenje broja smrtnih slučajeva majki uglavnom je posljedica poboljšanih asepsa, boljeg upravljanja tekućinama i bržeg pristupa transfuzijama krvi, te bolje prenatalne njege.

Tehnologije su dizajnirane za okruženja s ograničenim resursima, a pokazale su se učinkovitima i u smanjenju smrtnih slučajeva majki. Nepneumatska antišokova odjeća je uređaj niske tehnologije koji smanjuje gubitak krvi, obnavlja vitalne znakove i pomaže u odgađanju žena koje primaju adekvatnu hitnu pomoć tokom [[akušersko krvarenje|akušerskog krvarenja]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Miller S, Turan JM, Dau K, Fathalla M, Mourad M, Sutherland T, Hamza S, Lester F, Gibson EB, Gipson R, Nada K, Hensleigh P  | title = Use of the non-pneumatic anti-shock garment (NASG) to reduce blood loss and time to recovery from shock for women with obstetric haemorrhage in Egypt | journal = Global Public Health | volume = 2 | issue = 2 | pages = 110–24 | year = 2007 | pmid = 19280394 | doi = 10.1080/17441690601012536 | s2cid = 11392183 }} (NASG)&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to vrijedan resurs. Kondomi koji se koriste kao tamponade maternice također su bili efikasni u zaustavljanju postporođajnog krvarenja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Akhter S, Begum MR, Kabir Z, Rashid M, Laila TR, Zabeen F | title = Use of a condom to control massive postpartum hemorrhage | journal = MedGenMed | volume = 5 | issue = 3 | page = 38 | date = septembar 2003 | pmid = 14600674 | url = http://mnhtech.org/uploads/Use%20of%20a%20Condom%20to%20Control%20Massive%20Postpartum%20Hemorrhage.pdf | access-date = 24. 12. 2025 | archive-date = 8. 10. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161008110859/http://mnhtech.org/uploads/Use%20of%20a%20Condom%20to%20Control%20Massive%20Postpartum%20Hemorrhage.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

=== Lijekovi i hirurško liječenje ===
Neki smrtni slučajevi majki mogu se spriječiti upotrebom lijekova. Injekcijski oksitocin može se koristiti za sprječavanje smrti uzrokovane [[postporođajno krvarenje|postporođajnim krvarenjem]].&lt;ref name=&quot;WHO Fact Sheet 201423&quot;/&gt; Osim toga, postporođajne infekcije mogu se liječiti antibioticima. U stvari, upotreba [[antibiotik]]a širokog spektra, kako za prevenciju tako i za liječenje majčinih infekcija, uobičajena je u zemljama s niskim prihodima.&lt;ref&gt;{{cite book |chapter=Background |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK327082/ |title=WHO Recommendations for Prevention and Treatment of Maternal Peripartum Infections |date=2015 |publisher=World Health Organization }}&lt;/ref&gt; Majčinska smrt uzrokovana [[eklampsija|eklampsijom]] može se spriječiti i upotrebom lijekova poput [[magnezij-sulfat]]a.&lt;ref name=&quot;WHO Fact Sheet 201423&quot;/&gt;

Mnoge komplikacije mogu se riješiti procedurama i/ili operacijom ako postoji pristup kvalificiranom hirurgu i odgovarajućim objektima i potrepštinama. Naprimjer, sadržaj maternice može se očistiti ako postoji zabrinutost zbog preostalog tkiva trudnoće ili infekcije. Ako postoji zabrinutost zbog prekomjernog krvarenja, mogu se postaviti posebne vezice, šavovi ili alati ([[Bakrijev balon]]) ako postoji zabrinutost zbog prekomjernog krvarenja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shah M, Wright JD | title = Surgical intervention in the management of postpartum hemorrhage | url = https://archive.org/details/sim_seminars-in-perinatology_2009-04_33_2/page/108 | journal = Seminars in Perinatology | volume = 33 | issue = 2 | pages = 109–115 | date = april 2009 | pmid = 19324240 | doi = 10.1053/j.semperi.2008.12.006 }}&lt;/ref&gt;

===Javno zdravstvo===
[[Datoteka:Maternal health (4798750001).jpg|thumb| U aprilu 2010. godine [[Sijera Leone]] je pokrenula besplatnu zdravstvenu zaštitu za trudnice i dojilje.]]

[[javno zdavstvo|javnozdravstveni]] pristup rješavanju smrtnosti majki uključuje prikupljanje informacija o obimu problema, identifikaciju ključnih uzroka i sprovođenje intervencija, kako prije trudnoće tako i tokom trudnoće, kako bi se suzbili ti uzroci i spriječila smrtnost majki.&lt;ref name=&quot;Rai-2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rai SK, Anand K, Misra P, Kant S, Upadhyay RP | title = Public health approach to address maternal mortality | journal = Indian Journal of Public Health | volume = 56 | issue = 3 | pages = 196–203 | date = 2012 | pmid = 23229211 | doi = 10.4103/0019-557x.104231 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Javno zdravstvo ima ulogu u analizi smrtnosti majki. Jedan važan aspekt u pregledu smrtnosti majki i njenih uzroka su Odbori ili komisije za pregled smrtnosti majki. Cilj ovih odbora za pregled je analizirati svaku smrt majke i utvrditi njen uzrok. Nakon ove analize, informacije se mogu kombinovati kako bi se odredile specifične intervencije koje bi mogle dovesti do sprečavanja budućih smrtnih slučajeva majki. Ovi odbori za pregled su uglavnom sveobuhvatni u svojoj analizi smrtnih slučajeva majki, ispitujući detalje koji uključuju faktore mentalnog zdravlja, javni prevoz, hronične bolesti i poremećaje uzrokovane upotrebom supstanci. Sve ove informacije mogu se kombinovati kako bi se dobila detaljna slika o tome šta uzrokuje smrtnost majki i pomoglo u određivanju preporuka za smanjenje njihovog uticaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reviewtoaction.org/Report_from_Nine_MMRCs|title=Review to Action|website=reviewtoaction.org|language=en|access-date=20. 11. 2018|archive-date=21. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181121021919/http://reviewtoaction.org/Report_from_Nine_MMRCs}}&lt;/ref&gt;

Mnoge države u SAD-u podižu Odbore za pregled majčine smrtnosti na viši nivo i sarađuju s raznim profesionalnim organizacijama kako bi poboljšale kvalitet perinatalne njege. Ovi timovi organizacija formiraju &quot;saradnju za perinatalni kvalitet&quot; (PQC) i uključuju državne zdravstvene odjele, udruženje državnih bolnica i kliničke stručnjake poput doktora i medicinskih sestara. Ovi PQC-ovi mogu također uključivati zdravstvene organizacije u zajednici, predstavnike Medicaida, Odbore za pregled majčine smrtnosti i grupe za zastupanje pacijenata. Uključivanjem svih ovih glavnih aktera u majčinom zdravlju, cilj je saradnja i utvrđivanje mogućnosti za poboljšanje kvaliteta njege. Kroz ovaj zajednički napor, PQC-ovi mogu težiti utjecaju na kvalitet i na nivou direktne njege pacijenata i putem širih sistemskih mehanizama poput politike. Smatra se da je institucija PQC-ova u Kaliforniji bila glavni doprinos smanjenju stope majčine smrtnosti za 50% u narednim godinama. PQC je razvio vodiče za pregled i inicijative za poboljšanje kvaliteta usmjerene na najsprječivije i najrasprostranjenije smrti majki: one uzrokovane krvarenjem i visokim krvnim pritiskom. Uspjeh je također uočen s PQC-ovima u [[Illinois]]u i [[Florida|Floridi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Main EK | title = Reducing Maternal Mortality and Severe Maternal Morbidity Through State-based Quality Improvement Initiatives | journal = Clinical Obstetrics and Gynecology | volume = 61 | issue = 2 | pages = 319–331 | date = juni 2018 | pmid = 29505420 | doi = 10.1097/grf.0000000000000361 | s2cid = 3673030 }}&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==
[[Datoteka:Maternal mortality ratio per 100,000 live births.png|thumb|upright=1.7|Stopa smrtnosti majki na 100.000 živorođene djece.&lt;ref name=&quot;OWID&quot;&gt;[https://ourworldindata.org/grapher/maternal-mortality-ratio-who-gho Maternal mortality ratio]. From [[Our World in Data]] (OWID). Page has detailed definition of maternal mortality ratio. Also the various ways it is measured. Data source: [[World Health Organization]], &quot;Global Health Observatory&quot;. Table tab has data. Click map tab, and then the download tab to get latest map.&lt;/ref&gt;]]

Mortalitet i morbiditet majki vodeći su faktori koji doprinose zdravlju žena. Procjenjuje se da 303.000 žena širom svijeta svake godine umre tokom porođaja i trudnoće.&lt;ref name=&quot;WHO20153&quot;&gt;{{cite web|date=novembar 2015|title=Trends in maternal mortality: 1990 to 2015|url=https://www.who.int/reproductivehealth/publications/monitoring/maternal-mortality-2015/en/|publisher=[[World Health Organization]]|page=16}}&lt;/ref&gt; Globalna stopa u 2017. godini iznosila je 211 smrtnih slučajeva majki na 100.000 živorođene djece, a 45% postporođajnih smrtnih slučajeva dogodi se u roku od 24 sata.&lt;ref name=&quot;nour3&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Nour NM|year=2008|title=An introduction to maternal mortality|journal=Reviews in Obstetrics &amp; Gynecology|volume=1|issue=2|pages=77–81|pmc=2505173|pmid=18769668}}&lt;/ref&gt; Dok je 2020. godine globalna stopa iznosila 223 smrtna slučaja na 100.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;OWID&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=A woman dies every two minutes due to pregnancy or childbirth: UN agencies - PAHO/WHO {{!}} Pan American Health Organization |url=https://www.paho.org/en/news/23-2-2023-woman-dies-every-two-minutes-due-pregnancy-or-childbirth-agencies |access-date=11. 12. 2023 |website=www.paho.org |date=23. 2. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Država
! Stopa smrtnosti majki (2017) &lt;ref name=&quot;WB3&quot;&gt;{{cite web |title=Maternal mortality ratio (modeled estimate, per 100,000 live births) {{!}} Data |url=https://data.worldbank.org/indicator/SH.STA.MMRT?locations=FI-VE&amp;year_high_desc=false |access-date=27. 6. 2018 |language=en-us |archive-url=https://web.archive.org/web/20181014104532/https://data.worldbank.org/indicator/SH.STA.MMRT?locations=FI-VE&amp;year_high_desc=false |archive-date=14. 10. 2018 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;US-rate3&quot;&gt;[https://qz.com/1108193/whats-killing-americas-new-mothers What's killing America's new mothers?] By Annalisa Merelli. October 29, 2017. ''[[Quartz (publication)|Quartz]].'' &quot;The dire state of US data collection on maternal health and mortality is also distressing. Until the early 1990s, death certificates did not note if a woman was pregnant or had recently given birth when she died. It took until 2017 for all US states to add that check box to their death certificates.&quot;&lt;/ref&gt;
|-
|[[flagItalija|Italija]]
|2
|-
|[[flag|Španija|Španija]]
|4
|-
|[[flag|Švedska|Švedska]]
|4
|-
|[[flag|Japan|Japan]]
|5
|-
|[[flag|Australija|Australija]]
|6
|-
|[[flas|Njemačka|Njemačka]]
|7
|-
|[[flag|Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|7
|-
|[[flag|Francuska|Francuska]]
|8
|-
|[[flag|Novi Zeland|Novi Zeland]]
|9
|-
|[[flag|Kanada|Kanada]]
|10
|-
|[[flag|Južna Koreja|Južna Koreja]]
|11
|-
|[[flag|Rusija|Rusija]]
|17
|-
|[[flg|SAD|SAD]]
|19
|-
|[[flad|Meksiko|Meksiko]]
|33
|-
|[[flag|Kina|Kina]]
|29
|-
|[[flag|Južna Afrika|Hužna Afrika]]
|119
|-
|[[flg|Indija|Indija]]
|145
|-
|[[flag|Gana|Gana]]
|308
|}

== Također pogledajte==
* [[Pedijatrijska njega|Zdravlje djece]]
* [[Smrtnost dojenčadi]]
* [[Smrtnost djece]]
* [[Spisak žena koje su umrle na porođaju]]
* [[Smrtnost majki u fikciji]]
* [[Majčin nesrećan slučaj]]
* [[Akušerska tranzicija]]
* [[Perineonatusna smrtnost]]
== Reference ==
{{refspisak}}
&lt;references group=&quot;World Health Organization&quot;/&gt;
{{refspisak|group=United Nations}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1= World Health Organization|author-link=World Health Organization|title=Trends in maternal mortality: 1990 to 2013|date=2014|publisher=WHO|isbn=978-92-4-150722-6|url=http://www.unfpa.org/sites/default/files/pub-pdf/9789241507226_eng.pdf|access-date=2. 8. 2016}}
* {{cite book  | veditors = Jashnani KD |title=Maternal Mortality - Lessons Learnt from Autopsy | url = https://archive.org/details/maternalmortalit0000kusu |date=27. 9. 2022 |publisher=Springer |isbn=978-981-19-3420-9}}
* {{cite book | vauthors = Drife JO, Lewis G, Neilson JP, Knight M, Cooper G, Cantwell R | title=Why Mothers Died and How their Lives are Saved | publisher=Cambridge University Press | date=31. 1. 2023 | isbn=978-1-009-21880-1}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
|   ICD10       = O95
|   ICD9        = {{ICD9|646.9}}
}}
* [https://www.who.int/reproductivehealth/publications/maternal_perinatal_health/9241562900/en/ The World Health Report 2005 – Make Every Mother and Child Count]
{{Žensko zdravlje|stanje=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babinja}}

{{DEFAULTSORT:Maternal Death}}
[[Kategorija:Majčina smrt| ]]
[[Kategorija:Medicinski aspekti smrti]]
[[Kategorija:Patologija trudnoće, porođaja i babina]]
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Demografija]]
[[Kategorija:Primanje i primaljstvo]]</text>
      <sha1>0dzcarf7yzsyvcy4pi8p08yac5tclv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haris Ćutahija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538516</id>
    <revision>
      <id>3934732</id>
      <parentid>3934374</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T00:44:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosniaqus</username>
        <id>116798</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosniaqus premjestio je stranicu [[Korisnik:Bosniaqus/Haris Ćutahija]] na [[Haris Ćutahija]]: Ponovno kreiranje članka uz dopunjene nezavisne izvore i dokumentovan profesionalni i istraživački rad nakon prethodnog brisanja 2022. godine.</comment>
      <origin>3934374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9543" sha1="arai4slb8duushucac3hfcslc8na85o" xml:space="preserve">[[Datoteka:HarisCutahija1.jpg|mini|desno|Haris Ćutahija]]

'''Haris Ćutahija''' (Sarajevo, 1983) bosanskohercegovački je politolog, istraživač i politički analitičar. Direktor je Vanjskopolitičke inicijative BH.&lt;ref name=&quot;AJB2022&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2022/5/31/haris-cutahija-evropska-unija-treba-dinamizirati-svoj-pristup-prema-bosni-i-hercegovini
 |title=Ćutahija: Međunarodna zajednica je pristala na 'kafansko' vođenje politike
 |publisher=Al Jazeera Balkans
 |date=31. 5. 2022
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt; Profesionalno se bavi evropskim integracijama, međunarodnim odnosima, geopolitikom i reformom javne uprave. Autor je više istraživačkih i analitičkih publikacija iz oblasti evropskih integracija, demokratizacije, međunarodnih utjecaja i javne uprave.&lt;ref name=&quot;CEEOL&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=1291977
 |title=National PAR-Monitor 2021/2022: Bosnia and Herzegovina
 |publisher=Central and Eastern European Online Library
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CEP&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://cep.org.rs/en/publications/staged-accession-model-a-way-to-endthe-stagnation/
 |title=Staged Accession Model – a Way to End the Stagnation?
 |publisher=European Policy Centre
 |date=16. 5. 2023
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Profesionalnu kvalifikaciju iz političkog menadžmenta stekao je 2006. godine na Novom bugarskom univerzitetu u Sofiji. Godine 2011. stekao je zvanje diplomiranog politologa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gdje je 2014. stekao zvanje magistra politologije, usmjerenje Evropske integracije.

== Profesionalni rad ==

Profesionalni angažman u oblasti evropskih integracija započeo je u Panevropskoj uniji Bosne i Hercegovine. U organizaciji je obavljao više funkcija, a tokom 2017. i 2018. bio je vršilac dužnosti predsjednika.&lt;ref name=&quot;PEU&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://panevropa.me/en/the-second-jean-monnet-international-conference-of-the-montenegrin-pan-european-union-for-europe-communicating-european-integration-between-eu-member-states-and-enlargement-countries-has-started/
 |title=The Second Jean Monnet International Conference of the Montenegrin Pan-European Union
 |publisher=Montenegrin Pan-European Union
 |date=2018
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt; Nakon toga obavljao je funkciju generalnog sekretara organizacije.

Vanjskopolitičkoj inicijativi BH pridružio se 2020. godine kao istraživač, a od 2022. obavlja funkciju direktora organizacije.&lt;ref name=&quot;Federalna2023&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://federalna.ba/vanjskopoliticka-inicijativa-organizirala-prezentaciju-drzavnog-izvjestaja-pracenja-reforme-javne-uprave-yozvt
 |title=Vanjskopolitička inicijativa organizirala prezentaciju Državnog izvještaja praćenja reforme javne uprave
 |publisher=Federalna
 |date=19. 6. 2023
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Istraživački rad ==

Značajan dio Ćutahijinog istraživačkog rada odnosi se na reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini u okviru regionalne inicijative WeBER. Koautor je izvještaja ''National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2019/2020'',&lt;ref name=&quot;PAR1920&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://weber-new.s3.us-west-2.amazonaws.com/wp-content/uploads/2021/08/16154153/BIH_PAR-Monitor-2020.pdf
 |title=National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2019/2020
 |publisher=WeBER / Vanjskopolitička inicijativa BH
 |date=2021
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt; a samostalni autor izvještaja ''National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2021/2022'', objavljenog 2023. godine.&lt;ref name=&quot;CEEOL&quot;/&gt;

Istraživanje reforme javne uprave nastavio je u ciklusu PAR Monitor 2024/2025, u kojem je autor više nacionalnih izvještaja za Bosnu i Hercegovinu. Među njima su izvještaji iz oblasti strateškog okvira reforme javne uprave, upravljanja državnom službom i ljudskim resursima te upravljanja javnim finansijama.&lt;ref name=&quot;PFM2425&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.thinkforeurope.org/wp-content/uploads/2026/03/PAR-Monitor_PFM-report-BiH-2024-2025.pdf
 |title=PAR Monitor Report Bosnia and Herzegovina: Public Financial Management 2024/2025
 |publisher=Think for Europe Network / WeBER
 |date=2026
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U oblasti evropskih integracija autor je analize ''Staged Accession Model – a Way to End the Stagnation?'', objavljene 2023. u okviru projekta European Policy Centre (CEP) i Centre for European Policy Studies (CEPS). Publikacija razmatra mogućnost primjene modela faznog pristupanja Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;CEP&quot;/&gt; Rad je potom naveden kao izvor u zajedničkoj studiji CEP-a i CEPS-a ''Template 2.0 for Staged Accession to the EU''.&lt;ref name=&quot;Template&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://cep.org.rs/wp-content/uploads/2023/08/Template-2.0-for-Staged-Accession-to-the-EU.pdf
 |title=Template 2.0 for Staged Accession to the EU
 |publisher=European Policy Centre / Centre for European Policy Studies
 |date=2023
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U publikaciji češkog Foruma 2000 ''Ideas on Democracy in the Western Balkans'' objavio je policy brief ''Western Balkans and EU Enlargement: Integration Fatigue?'', posvećen procesu proširenja Evropske unije i Zapadnom Balkanu.&lt;ref name=&quot;Forum2000pub&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.forum2000.cz/files/ideas-on-democracy-in-the-western-balkans-4.pdf
 |title=Ideas on Democracy in the Western Balkans
 |publisher=Forum 2000
 |date=2024
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2026. autor je studije ''Influence Without Intervention: How Serbia Shapes Politics in Bosnia and Herzegovina'', izrađene u okviru projekta češkog Association for International Affairs (AMO) ''Building the “Serbian World”: Serbia’s Impact on Security and Stability in the Western Balkans''. Studija o Bosni i Hercegovini jedna je od četiri nacionalne analize korištene u izradi završne komparativne publikacije projekta.&lt;ref name=&quot;AMO&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://amo.cz/en/publications/building-the-serbian-world-serbias-impact-on-security-and-stability-in-the-western-balkans
 |title=Building the “Serbian World”: Serbia’s Impact on Security and Stability in the Western Balkans
 |publisher=Association for International Affairs
 |date=31. 3. 2026
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Javno djelovanje ==

Kao politički analitičar i stručni sagovornik Ćutahija se pojavljuje u bosanskohercegovačkim i regionalnim medijima, gdje komentariše evropske integracije, međunarodne odnose, geopolitiku i političke procese u Bosni i Hercegovini.

Al Jazeera Balkans objavila je 2022. opširni intervju s Ćutahijom o politici Evropske unije prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu te ulozi međunarodne zajednice u zemlji.&lt;ref name=&quot;AJB2022&quot;/&gt; Za Federalni radio govorio je 2024. o otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom i reformama povezanim s procesom pristupanja.&lt;ref name=&quot;FR2024&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://federalna.ba/za-fr-cutahija-politicari-pokusavaju-da-prave-kozmeticke-promjene-to-nece-biti-moguce-kad-se-otvore-pregovori-sa-eu-wua1r
 |title=Za FR Ćutahija: Političari pokušavaju da prave kozmetičke promjene, to neće biti moguće kad se otvore pregovori sa EU
 |publisher=Federalna
 |date=13. 3. 2024
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Kao politički analitičar gostuje i na N1, gdje je komentarisao evropski put Bosne i Hercegovine, političke krize, Reformsku agendu te odnose Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;N12025&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://n1info.ba/vijesti/reformska-agenda-prosla-ali-posao-tek-slijedi-bh-politicari-taj-novac-ne-mogu-zloupotrijebiti-zato-se-toliko-ne-interesuju/
 |title=Reformska agenda prošla, ali posao tek slijedi
 |publisher=N1
 |date=5. 12. 2025
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;N12026&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://n1info.ba/vijesti/samo-ime-visokog-predstavnika-u-bih-nije-bitno-stvar-je-u-tome-ko-stoji-iza-njega/
 |title=Samo ime visokog predstavnika u BiH nije bitno, stvar je u tome ko stoji iza njega
 |publisher=N1
 |date=5. 6. 2026
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Učestvuje i u međunarodnim stručnim raspravama o demokratiji, evropskim integracijama i Zapadnom Balkanu. Član je International Coalition for Democratic Renewal, međunarodne mreže koju okuplja Forum 2000.&lt;ref name=&quot;ICDR&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.forum2000.cz/en/international-coalition-for-democratic-renewal-2014-members-icdr
 |title=Members ICDR
 |publisher=Forum 2000
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Odabrane publikacije ==

* ''Foreign Authoritarian Influence in the Western Balkans'' (2020), koautor
* ''The Strategic Role of External Actors in the Western Balkans'' (2020)
* ''Road Ahead for Bosnia and Herzegovina: New Opportunities or the Preservation of the Status Quo?'' (2021), koautor
* ''Regional Economic Cooperation in V4 and WB6: Sharing Experience and Knowledge in the Context of Common Regional Market and Post-COVID Recovery'' (2022), član istraživačkog tima za Bosnu i Hercegovinu
* ''National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2021/2022'' (2023)&lt;ref name=&quot;CEEOL&quot;/&gt;
* ''Staged Accession Model – a Way to End the Stagnation?'' (2023)&lt;ref name=&quot;CEP&quot;/&gt;
* ''Western Balkans and EU Enlargement: Integration Fatigue?'' (2024)&lt;ref name=&quot;Forum2000pub&quot;/&gt;
* ''Influence Without Intervention: How Serbia Shapes Politics in Bosnia and Herzegovina'' (2026)&lt;ref name=&quot;AMO&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Reference}}

[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>arai4slb8duushucac3hfcslc8na85o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934747</id>
      <parentid>3934732</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:34:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3934747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9572" sha1="njld41kkmbzdsifqwygwxkcd1bg9ofj" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Kategorizacija}}{{Wiki}}


[[Datoteka:HarisCutahija1.jpg|mini|desno|Haris Ćutahija]]

'''Haris Ćutahija''' (Sarajevo, 1983) bosanskohercegovački je politolog, istraživač i politički analitičar. Direktor je Vanjskopolitičke inicijative BH.&lt;ref name=&quot;AJB2022&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2022/5/31/haris-cutahija-evropska-unija-treba-dinamizirati-svoj-pristup-prema-bosni-i-hercegovini
 |title=Ćutahija: Međunarodna zajednica je pristala na 'kafansko' vođenje politike
 |publisher=Al Jazeera Balkans
 |date=31. 5. 2022
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt; Profesionalno se bavi evropskim integracijama, međunarodnim odnosima, geopolitikom i reformom javne uprave. Autor je više istraživačkih i analitičkih publikacija iz oblasti evropskih integracija, demokratizacije, međunarodnih utjecaja i javne uprave.&lt;ref name=&quot;CEEOL&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=1291977
 |title=National PAR-Monitor 2021/2022: Bosnia and Herzegovina
 |publisher=Central and Eastern European Online Library
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CEP&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://cep.org.rs/en/publications/staged-accession-model-a-way-to-endthe-stagnation/
 |title=Staged Accession Model – a Way to End the Stagnation?
 |publisher=European Policy Centre
 |date=16. 5. 2023
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Profesionalnu kvalifikaciju iz političkog menadžmenta stekao je 2006. na Novom bugarskom univerzitetu u Sofiji. 2011. stekao je zvanje diplomiranog politologa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gdje je 2014. stekao zvanje magistra politologije, usmjerenje Evropske integracije.

== Profesionalni rad ==

Profesionalni angažman u oblasti evropskih integracija započeo je u Panevropskoj uniji Bosne i Hercegovine. U organizaciji je obavljao više funkcija, a tokom 2017. i 2018. bio je vršilac dužnosti predsjednika.&lt;ref name=&quot;PEU&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://panevropa.me/en/the-second-jean-monnet-international-conference-of-the-montenegrin-pan-european-union-for-europe-communicating-european-integration-between-eu-member-states-and-enlargement-countries-has-started/
 |title=The Second Jean Monnet International Conference of the Montenegrin Pan-European Union
 |publisher=Montenegrin Pan-European Union
 |date=2018
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt; Nakon toga obavljao je funkciju generalnog sekretara organizacije.

Vanjskopolitičkoj inicijativi BH pridružio se 2020. kao istraživač, a od 2022. obavlja funkciju direktora organizacije.&lt;ref name=&quot;Federalna2023&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://federalna.ba/vanjskopoliticka-inicijativa-organizirala-prezentaciju-drzavnog-izvjestaja-pracenja-reforme-javne-uprave-yozvt
 |title=Vanjskopolitička inicijativa organizirala prezentaciju Državnog izvještaja praćenja reforme javne uprave
 |publisher=Federalna
 |date=19. 6. 2023
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Istraživački rad ==

Značajan dio Ćutahijinog istraživačkog rada odnosi se na reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini u okviru regionalne inicijative WeBER. Koautor je izvještaja ''National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2019/2020'',&lt;ref name=&quot;PAR1920&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://weber-new.s3.us-west-2.amazonaws.com/wp-content/uploads/2021/08/16154153/BIH_PAR-Monitor-2020.pdf
 |title=National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2019/2020
 |publisher=WeBER / Vanjskopolitička inicijativa BH
 |date=2021
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt; a samostalni autor izvještaja ''National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2021/2022'', objavljenog 2023..&lt;ref name=&quot;CEEOL&quot;/&gt;

Istraživanje reforme javne uprave nastavio je u ciklusu PAR Monitor 2024/2025, u kojem je autor više nacionalnih izvještaja za Bosnu i Hercegovinu. Među njima su izvještaji iz oblasti strateškog okvira reforme javne uprave, upravljanja državnom službom i ljudskim resursima te upravljanja javnim finansijama.&lt;ref name=&quot;PFM2425&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.thinkforeurope.org/wp-content/uploads/2026/03/PAR-Monitor_PFM-report-BiH-2024-2025.pdf
 |title=PAR Monitor Report Bosnia and Herzegovina: Public Financial Management 2024/2025
 |publisher=Think for Europe Network / WeBER
 |date=2026
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U oblasti evropskih integracija autor je analize ''Staged Accession Model – a Way to End the Stagnation?'', objavljene 2023. u okviru projekta European Policy Centre (CEP) i Centre for European Policy Studies (CEPS). Publikacija razmatra mogućnost primjene modela faznog pristupanja Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;CEP&quot;/&gt; Rad je potom naveden kao izvor u zajedničkoj studiji CEP-a i CEPS-a ''Template 2.0 for Staged Accession to the EU''.&lt;ref name=&quot;Template&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://cep.org.rs/wp-content/uploads/2023/08/Template-2.0-for-Staged-Accession-to-the-EU.pdf
 |title=Template 2.0 for Staged Accession to the EU
 |publisher=European Policy Centre / Centre for European Policy Studies
 |date=2023
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U publikaciji češkog Foruma 2000 ''Ideas on Democracy in the Western Balkans'' objavio je policy brief ''Western Balkans and EU Enlargement: Integration Fatigue?'', posvećen procesu proširenja Evropske unije i Zapadnom Balkanu.&lt;ref name=&quot;Forum2000pub&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.forum2000.cz/files/ideas-on-democracy-in-the-western-balkans-4.pdf
 |title=Ideas on Democracy in the Western Balkans
 |publisher=Forum 2000
 |date=2024
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2026. autor je studije ''Influence Without Intervention: How Serbia Shapes Politics in Bosnia and Herzegovina'', izrađene u okviru projekta češkog Association for International Affairs (AMO) ''Building the “Serbian World”: Serbia’s Impact on Security and Stability in the Western Balkans''. Studija o Bosni i Hercegovini jedna je od četiri nacionalne analize korištene u izradi završne komparativne publikacije projekta.&lt;ref name=&quot;AMO&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://amo.cz/en/publications/building-the-serbian-world-serbias-impact-on-security-and-stability-in-the-western-balkans
 |title=Building the “Serbian World”: Serbia’s Impact on Security and Stability in the Western Balkans
 |publisher=Association for International Affairs
 |date=31. 3. 2026
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Javno djelovanje ==

Kao politički analitičar i stručni sagovornik Ćutahija se pojavljuje u bosanskohercegovačkim i regionalnim medijima, gdje komentariše evropske integracije, međunarodne odnose, geopolitiku i političke procese u Bosni i Hercegovini.

Al Jazeera Balkans objavila je 2022. opširni intervju s Ćutahijom o politici Evropske unije prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu te ulozi međunarodne zajednice u zemlji.&lt;ref name=&quot;AJB2022&quot;/&gt; Za Federalni radio govorio je 2024. o otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom i reformama povezanim s procesom pristupanja.&lt;ref name=&quot;FR2024&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://federalna.ba/za-fr-cutahija-politicari-pokusavaju-da-prave-kozmeticke-promjene-to-nece-biti-moguce-kad-se-otvore-pregovori-sa-eu-wua1r
 |title=Za FR Ćutahija: Političari pokušavaju da prave kozmetičke promjene, to neće biti moguće kad se otvore pregovori sa EU
 |publisher=Federalna
 |date=13. 3. 2024
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Kao politički analitičar gostuje i na N1, gdje je komentarisao evropski put Bosne i Hercegovine, političke krize, Reformsku agendu te odnose Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;N12025&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://n1info.ba/vijesti/reformska-agenda-prosla-ali-posao-tek-slijedi-bh-politicari-taj-novac-ne-mogu-zloupotrijebiti-zato-se-toliko-ne-interesuju/
 |title=Reformska agenda prošla, ali posao tek slijedi
 |publisher=N1
 |date=5. 12. 2025
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;N12026&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://n1info.ba/vijesti/samo-ime-visokog-predstavnika-u-bih-nije-bitno-stvar-je-u-tome-ko-stoji-iza-njega/
 |title=Samo ime visokog predstavnika u BiH nije bitno, stvar je u tome ko stoji iza njega
 |publisher=N1
 |date=5. 6. 2026
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Učestvuje i u međunarodnim stručnim raspravama o demokratiji, evropskim integracijama i Zapadnom Balkanu. Član je International Coalition for Democratic Renewal, međunarodne mreže koju okuplja Forum 2000.&lt;ref name=&quot;ICDR&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.forum2000.cz/en/international-coalition-for-democratic-renewal-2014-members-icdr
 |title=Members ICDR
 |publisher=Forum 2000
 |access-date=7. 10. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Odabrane publikacije ==

* ''Foreign Authoritarian Influence in the Western Balkans'' (2020), koautor
* ''The Strategic Role of External Actors in the Western Balkans'' (2020)
* ''Road Ahead for Bosnia and Herzegovina: New Opportunities or the Preservation of the Status Quo?'' (2021), koautor
* ''Regional Economic Cooperation in V4 and WB6: Sharing Experience and Knowledge in the Context of Common Regional Market and Post-COVID Recovery'' (2022), član istraživačkog tima za Bosnu i Hercegovinu
* ''National PAR Monitor Bosnia and Herzegovina 2021/2022'' (2023)&lt;ref name=&quot;CEEOL&quot;/&gt;
* ''Staged Accession Model – a Way to End the Stagnation?'' (2023)&lt;ref name=&quot;CEP&quot;/&gt;
* ''Western Balkans and EU Enlargement: Integration Fatigue?'' (2024)&lt;ref name=&quot;Forum2000pub&quot;/&gt;
* ''Influence Without Intervention: How Serbia Shapes Politics in Bosnia and Herzegovina'' (2026)&lt;ref name=&quot;AMO&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Reference}}

[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>njld41kkmbzdsifqwygwxkcd1bg9ofj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lise Abrams</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538588</id>
    <revision>
      <id>3934697</id>
      <timestamp>2026-10-10T13:03:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3934697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8044" sha1="55krn4mgkgtc6fypemop1htjwgumabv" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija naučnik
| ime                   = Lise Abrams
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = 
| mjesto_rođenja        = 
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Psiholingvistika]]
}}
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Floride]]
* [[Koledž &quot;Pomona&quot;]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Koledž &quot;Pomona&quot;]] (BA, 1991)
* [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (MA, 1992, PhD, 1997)
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Istraživanjima jezika, pamćenja i pronalaženja riječi
* Proučavanjem fenomena &quot;na vrhu jezika“
* Istraživanjem pamćenja vlastitih imena i kognitivnog starenja
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* Nagrada &quot;Sigma Xi za mlade istraživače&quot; (2007)
* Članica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], Gerontološkog društva Amerike, Psihonomskog društva i APS-a
}}
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Lise Abrams''' je [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] čiji se naučni rad bavi procesima jezika i [[Pamćenje|pamćenja]], naročito načinom na koji ljudi pronalaze, razumiju i proizvode [[riječ]]i. Profesorica je [[Lingvistika|lingvistike]] i [[Kognitivna nauka|kognitivnih nauka]] na koledžu &quot;Pomona&quot; u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje obavlja dužnost šefice Odsjeka za lingvistiku i kognitivne nauke. Njena istraživanja obuhvataju fenomen &quot;na vrhu jezika&quot;, prisjećanje vlastitih imena, utjecaj starenja na jezičke procese, dvojezičnost te djelovanje emocionalnih riječi na govornu produkciju.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams |url=https://www.pomona.edu/directory/people/lise-abrams |website=Pomona College |publisher=Pomona College |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;Abrams_Website&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams, Ph.D. – Peter W. Stanley Chair of Linguistics and Cognitive Science |url=https://lise-abrams.sites.pomona.edu/ |website=Pomona College |publisher=Pomona College |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Abrams je 1991. završila koledž &quot;Pomona&quot;, gdje je diplomirala [[Psihologija|psihologiju]] i [[Matematika|matematiku]], uz akademsko priznanje ''cum laude'' i odlikovanje za uspjeh na dvostrukom studiju. Potom je nastavila obrazovanje na [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu]] (UCLA), gdje je 1992. stekla magistarsku diplomu iz [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]], a 1997. doktorirala u istoj oblasti. Tokom doktorskog studija usavršavala se i u [[statistika|statistici]] i [[Psihometrija|psihometriji]], posebno oblastima koje se bavi metodama mjerenja psiholoških osobina i sposobnosti.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Akademska karijera ==

Abrams se 1997. zaposlila na Odsjeku za psihologiju [[Univerzitet Floride|Univerziteta Floride]]. Na toj ustanovi napredovala je u zvanje vanredne profesorice 2006. i redovne profesorice 2013. Obavljala je i više akademskih i administrativnih dužnosti: od 2006. do 2008. vodila je doktorski program za kognitivne i senzorne procese, od 2008. do 2013. koordinisala dodiplomski studij psihologije, a od 2014. do 2017. bila je šefica Odsjeka za psihologiju.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Godine 2018. prešla je na koledž &quot;Pomona&quot;, gdje je imenovana profesoricom lingvistike i kognitivnih nauka. Na toj ustanovi koordiniše program kognitivnih nauka i predaje predmete povezane s jezikom i kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Naučni rad ==

=== Pronalaženje riječi i fenomen &quot;riječi na vrhu jezika&quot; ===

Jedno od glavnih područja istraživanja Abramsove jeste [[fenomen &quot;na vrhu jezika&quot;]] ({{en|tip-of-the-tongue phenomenon}}). Riječ je o situaciji u kojoj osoba zna koju riječ želi izgovoriti, ali je se u tom trenutku ne može potpuno prisjetiti. Ponekad se sjeća početnog glasa ili sloga, ili ima osjećaj da bi riječ prepoznala kada bi je čula. Proučavanje ovog fenomena omogućava istraživačima da ispituju kako se u pamćenju povezuju značenje riječi i informacije o njenom glasovnom obliku.&lt;ref name=&quot;AbramsDavis2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Davis |first2=Darren K. |editor-last=Wright |editor-first=Heather Harris |date=2016 |chapter=The tip-of-the-tongue phenomenon: Who, what, and why |title=Cognition, Language and Aging |pages=13–53 |publisher=John Benjamins Publishing Company |doi=10.1075/z.200 |chapter-url=https://psycnet.apa.org/record/2016-49439-002 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2003, koje je provela s Katherine K. White i Stacy L. Eitel, Abrams je ispitivala mogu li glasovne informacije povezane s traženom riječju pomoći u njenom prisjećanju. Eksperimenti su pokazali da aktiviranje određenih glasovnih elemenata može povećati vjerovatnoću da osoba razriješi stanje &quot;na vrhu jezika&quot;.&lt;ref name=&quot;Abrams2003&quot;&gt;&lt;ref {{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=White |first2=Katherine K. |last3=Eitel |first3=Stacy L. |date=2003 |title=Isolating phonological components that increase tip-of-the-tongue resolution |journal=Memory &amp; Cognition |volume=31 |issue=8  |doi=10.3758/BF03195798 |doi-access=free |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03195798 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U kasnijem radu s Emily L. Rodriguez istraživala je utjecaj [[gramatika|gramatičke]] kategorije riječi na ovaj proces. Istraživanje je pokazalo da efekat glasovno sličnih riječi na prisjećanje zavisi i od toga pripadaju li u iste ili različite gramatičke kategorije kao tražena riječ.&lt;ref name=&quot;AbramsRodriguez2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Rodriguez |first2=Emily L. |date=2005 |title=Syntactic class influences phonological priming of tip-of-the-tongue resolution |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=12 |issue=6 |pages=1018–1023 |doi=10.3758/BF03206437 |doi-access=free |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03206437 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S Dunja L. Trunk i Lisom A. Merrill proučavala je i razlike između mlađih i starijih odraslih osoba. Rezultati su pokazali da dob može utjecati na to koliko određene vrste glasovnih i gramatičkih podsticaja pomažu u prisjećanju riječi.&lt;ref name=&quot;AbramsTrunk2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Trunk |first2=Dunja L. |last3=Merrill |first3=Lisa A. |date=December 2007 |title=Why a superman cannot help a tsunami: Activation of grammatical class influences resolution of young and older adults' tip-of-the-tongue states |journal=Psychology and Aging |volume=22 |issue=4 |pages=835–845 |pmid=18179301 |doi=10.1037/0882-7974.22.4.835 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-18670-016 |url-access=subscription |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kognitivna nauka]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Lingvistika]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.pomona.edu/directory/people/lise-abrams Službeni profil na Pomona Collegeu]
* [https://research.pomona.edu/lise-abrams/files/2019/07/abrams-vita.pdf Akademska biografija]
* [https://scholar.google.com/citations?user=ypRq0_EAAAAJ Profil na Google Scholaru]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Abrams, Lise}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američke psihologinje]]
[[Kategorija:Članovi Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Članovi Udruženja za psihološke nauke]]
[[Kategorija:Kognitivni psiholozi]]
[[Kategorija:Lingvisti]]</text>
      <sha1>55krn4mgkgtc6fypemop1htjwgumabv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934725</id>
      <parentid>3934697</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T22:13:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3934725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13631" sha1="b6qel3bwtrpl4kdvp2jrifhffp8bfur" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Lise Abrams
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = 
| mjesto_rođenja        = 
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Psiholingvistika]]
}}
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Floride]]
* [[Koledž &quot;Pomona&quot;]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Koledž &quot;Pomona&quot;]] (BA, 1991)
* [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (MA, 1992, PhD, 1997)
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Istraživanjima jezika, pamćenja i pronalaženja riječi
* Proučavanjem fenomena &quot;na vrhu jezika“
* Istraživanjem pamćenja vlastitih imena i kognitivnog starenja
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* Nagrada &quot;Sigma Xi za mlade istraživače&quot; (2007)
* Članica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], Gerontološkog društva Amerike, Psihonomskog društva i APS-a
}}
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Lise Abrams''' je [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] čiji se naučni rad bavi procesima jezika i [[Pamćenje|pamćenja]], naročito načinom na koji ljudi pronalaze, razumiju i proizvode [[riječ]]i. Profesorica je [[Lingvistika|lingvistike]] i [[Kognitivna nauka|kognitivnih nauka]] na koledžu &quot;Pomona&quot; u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje obavlja dužnost šefice Odsjeka za lingvistiku i kognitivne nauke. Njena istraživanja obuhvataju fenomen &quot;na vrhu jezika&quot;, prisjećanje vlastitih imena, utjecaj starenja na jezičke procese, dvojezičnost te djelovanje emocionalnih riječi na govornu produkciju.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams |url=https://www.pomona.edu/directory/people/lise-abrams |website=Pomona College |publisher=Pomona College |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;Abrams_Website&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams, Ph.D. – Peter W. Stanley Chair of Linguistics and Cognitive Science |url=https://lise-abrams.sites.pomona.edu/ |website=Pomona College |publisher=Pomona College |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Abrams je 1991. završila koledž &quot;Pomona&quot;, gdje je diplomirala [[Psihologija|psihologiju]] i [[Matematika|matematiku]], uz akademsko priznanje ''cum laude'' i odlikovanje za uspjeh na dvostrukom studiju. Potom je nastavila obrazovanje na [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu]] (UCLA), gdje je 1992. stekla magistarsku diplomu iz [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]], a 1997. doktorirala u istoj oblasti. Tokom doktorskog studija usavršavala se i u [[statistika|statistici]] i [[Psihometrija|psihometriji]], posebno oblastima koje se bavi metodama mjerenja psiholoških osobina i sposobnosti.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Akademska karijera ==

Abrams se 1997. zaposlila na Odsjeku za psihologiju [[Univerzitet Floride|Univerziteta Floride]]. Na toj ustanovi napredovala je u zvanje vanredne profesorice 2006. i redovne profesorice 2013. Obavljala je i više akademskih i administrativnih dužnosti: od 2006. do 2008. vodila je doktorski program za kognitivne i senzorne procese, od 2008. do 2013. koordinisala dodiplomski studij psihologije, a od 2014. do 2017. bila je šefica Odsjeka za psihologiju.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Godine 2018. prešla je na koledž &quot;Pomona&quot;, gdje je imenovana profesoricom lingvistike i kognitivnih nauka. Na toj ustanovi koordiniše program kognitivnih nauka i predaje predmete povezane s jezikom i kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Naučni rad ==

=== Pronalaženje riječi i fenomen &quot;riječi na vrhu jezika&quot; ===

Jedno od glavnih područja istraživanja Abramsove jeste [[fenomen &quot;na vrhu jezika&quot;]] ({{en|tip-of-the-tongue phenomenon}}). Riječ je o situaciji u kojoj osoba zna koju riječ želi izgovoriti, ali je se u tom trenutku ne može potpuno prisjetiti. Ponekad se sjeća početnog glasa ili sloga, ili ima osjećaj da bi riječ prepoznala kada bi je čula. Proučavanje ovog fenomena omogućava istraživačima da ispituju kako se u pamćenju povezuju značenje riječi i informacije o njenom glasovnom obliku.&lt;ref name=&quot;AbramsDavis2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Davis |first2=Darren K. |editor-last=Wright |editor-first=Heather Harris |date=2016 |chapter=The tip-of-the-tongue phenomenon: Who, what, and why |title=Cognition, Language and Aging |pages=13–53 |publisher=John Benjamins Publishing Company |doi=10.1075/z.200 |chapter-url=https://psycnet.apa.org/record/2016-49439-002 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2003, koje je provela s Katherine K. White i Stacy L. Eitel, Abrams je ispitivala mogu li glasovne informacije povezane s traženom riječju pomoći u njenom prisjećanju. Eksperimenti su pokazali da aktiviranje određenih glasovnih elemenata može povećati vjerovatnoću da osoba razriješi stanje &quot;na vrhu jezika&quot;.&lt;ref name=&quot;Abrams2003&quot;&gt;&lt;ref {{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=White |first2=Katherine K. |last3=Eitel |first3=Stacy L. |date=2003 |title=Isolating phonological components that increase tip-of-the-tongue resolution |journal=Memory &amp; Cognition |volume=31 |issue=8  |doi=10.3758/BF03195798 |doi-access=free |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03195798 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U kasnijem radu s Emily L. Rodriguez istraživala je utjecaj [[gramatika|gramatičke]] kategorije riječi na ovaj proces. Istraživanje je pokazalo da efekat glasovno sličnih riječi na prisjećanje zavisi i od toga pripadaju li u iste ili različite gramatičke kategorije kao tražena riječ.&lt;ref name=&quot;AbramsRodriguez2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Rodriguez |first2=Emily L. |date=2005 |title=Syntactic class influences phonological priming of tip-of-the-tongue resolution |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=12 |issue=6 |pages=1018–1023 |doi=10.3758/BF03206437 |doi-access=free |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03206437 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S Dunja L. Trunk i Lisom A. Merrill proučavala je i razlike između mlađih i starijih odraslih osoba. Rezultati su pokazali da dob može utjecati na to koliko određene vrste glasovnih i gramatičkih podsticaja pomažu u prisjećanju riječi.&lt;ref name=&quot;AbramsTrunk2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Trunk |first2=Dunja L. |last3=Merrill |first3=Lisa A. |date=December 2007 |title=Why a superman cannot help a tsunami: Activation of grammatical class influences resolution of young and older adults' tip-of-the-tongue states |journal=Psychology and Aging |volume=22 |issue=4 |pages=835–845 |pmid=18179301 |doi=10.1037/0882-7974.22.4.835 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-18670-016 |url-access=subscription |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pamćenje vlastitih imena ===

Drugo područje njenog istraživačkog rada odnosi se na pronalaženje i pamćenje vlastitih imena, posebno imena osoba. Takva imena često se teže prizivaju iz pamćenja nego opće imenice, dijelom zato što se ne mogu uvijek povezati s opisnim značenjem koje bi olakšalo prisjećanje. Zajedno s Danielle K. Davis, Abrams je proučavala kako nam sjećanje na jedno ime može pomoći ili otežati da se sjetimo drugog.&lt;ref name=&quot;AbramsDavisNames&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Davis |first2=Danielle K. |date=2017 |title=Competitors or Teammates: How Proper Names Influence Each Other |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=26 |issue=1 |doi=10.1177/0963721416677804 |url-access=subscription |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0963721416677804 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njihov rad obuhvata i proučavanje grešaka u razumijevanju koje nastaju kada osoba pogrešno prihvati ime ili podatak koji je sličan očekivanom. Takve greške pokazuju kako prethodno znanje i sličnosti među imenima mogu utjecati na razumijevanje i pamćenje.&lt;ref name=&quot;AbramsDavisNames&quot; /&gt;

=== Starenje, jezik i pamćenje ===

Abrams je provela značajan broj istraživanja se o promjenama u jezičkim sposobnostima tokom [[Starenje|starenja]]. Proučavala je kako dob utječe na pronalaženje riječi, prisjećanje pravopisnih oblika i otkrivanje grešaka tokom čitanja i pisanja. U tim istraživanjima razlikuju se znanje koje osoba posjeduje i mogućnost da to znanje brzo prizove ili upotrijebi u određenom zadatku.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

U radu s Meredith A. Shafto, Lori E. James i istraživačkom grupom Cam-CAN, objavljenom 2017, ispitivana je povezanost verbalnog znanja i poteškoća u pronalaženju riječi kod odraslih osoba. Rezultati nisu pokazali da je veće verbalno znanje samo po sebi povezano s većim teškoćama u pronalaženju riječi.&lt;ref name=&quot;Shafto2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shafto |first1=Meredith A. |last2=James |first2=Lori E. |last3=Abrams |first3=Lise |last4=Tyler |first4=Lorraine K. |date=2016 |title=Age-Related Increases in Verbal Knowledge Are Not Associated With Word Finding Problems in the Cam-CAN Cohort: What You Know Won’t Hurt You |journal=The Journals of Gerontology: Series B |volume=72 |issue=1 |doi=10.1093/geronb/gbw074 |doi-access=free |pmid=27371482 |pmc=PMC5156494 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5156494/ |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje, objavljeno 2019, bavilo se povezanošću promjena u pronalaženju riječi sa samoprijavljenom [[anksioznost|anksioznošću]] i simptomima [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]. Nalazi su pokazali povezanost s anksioznošću, ali ne i sa simptomima depresije, u okviru ispitivanog uzorka i primijenjenih instrumenata.&lt;ref name=&quot;Shafto2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shafto |first1=Meredith A. |last2=James |first2=Lori E. |last3=Abrams |first3=Lise  |date=2019 |title=Age-related changes in word retrieval vary by self-reported anxiety but not depression symptoms |journal=Aging, Neuropsychology, and Cognition |volume=26 |issue=5 |doi=10.1080/13825585.2018.1527284 |pmid=30282517 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13825585.2018.1527284 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Dvojezičnost i govorna produkcija ===

Abrams je istraživala i odnos dvojezičnosti i kognitivnih procesa. U radu iz 2014. sa Sabrom D. Pelham razmatrala je moguće prednosti i nedostatke povezane s ranijim ili kasnijim usvajanjem drugog jezika. Istraživanje ovog tipa uzima u obzir da se jezičko iskustvo i dob usvajanja drugog jezika mogu povezivati s različitim rezultatima, zavisno od vrste zadatka koji se rješava i načina na koji se jezici koriste.&lt;ref name=&quot;PelhamAbrams2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pelham |first1=Sabra D. |last2=Abrams |first2=Lise |date=2014 |title=Cognitive advantages and disadvantages in early and late bilinguals |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=40 |issue=2 |doi=10.1037/a0035224 |url-access=subscription |pmid=24294916 |url=https://psycnet.apa.org/record/2013-42329-001 |access-date=11. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi pravac njenog rada obuhvata utjecaj emocionalno obojenih i tabuiziranih riječi na govornu produkciju. U eksperimentalnim zadacima istraživači ispituju kako riječi koje privlače pažnju ili izazivaju emocionalne reakcije mogu ometati imenovanje predmeta i izbor riječi. Abrams je s drugim istraživačima proučavala međudjelovanje emocionalnih i glasovnih informacija tokom takvih zadataka.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Priznanja ==

Abrams je 2007. dobila nagradu &quot;Sigma Xi za mlade istraživače&quot; za istraživački rad u području jezika, pamćenja i kognitivnog starenja. Iste godine dobila je i nagradu za mentorstvo u oblasti razvoja odraslih i starenja koju dodjeljuju Sekcija 20 [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i Fondacija za istraživanje starenja. Godine 2011. izabrana je za članicu s priznatim statusom [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], 2014. Gerontološkog društva Amerike i [[Psihonomsko društvo|Psihonomskog društva]], a 2019. Udruženja za psihološke nauke.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SigmaXi&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams |url=https://www.sigmaxi.org/programs/prizes-awards/young-investigator/award-winner/lise-abrams |publisher=Sigma Xi, The Scientific Research Honor Society |access-date=11. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kognitivna nauka]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Lingvistika]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.pomona.edu/directory/people/lise-abrams Službeni profil na Pomona Collegeu]
* [https://research.pomona.edu/lise-abrams/files/2019/07/abrams-vita.pdf Akademska biografija]
* [https://scholar.google.com/citations?user=ypRq0_EAAAAJ Profil na Google Scholaru]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Abrams, Lise}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Članovi Udruženja za psihološke nauke]]
[[Kategorija:Kognitivni psiholozi]]
[[Kategorija:Lingvisti]]</text>
      <sha1>b6qel3bwtrpl4kdvp2jrifhffp8bfur</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934727</id>
      <parentid>3934725</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T22:15:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3934727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13604" sha1="k61zbqnfrhvsh51x35ugupb8qlzgd3x" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Lise Abrams
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| naslov                = 
| datum_rođenja         = 
| mjesto_rođenja        = 
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Psiholingvistika]]
}}
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Floride]]
* [[Koledž &quot;Pomona&quot;]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Koledž &quot;Pomona&quot;]] (BA, 1991)
* [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (MA, 1992, PhD, 1997)
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Istraživanjima jezika, pamćenja i pronalaženja riječi
* Proučavanjem fenomena &quot;na vrhu jezika“
* Istraživanjem pamćenja vlastitih imena i kognitivnog starenja
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* Nagrada &quot;Sigma Xi za mlade istraživače&quot; (2007)
* Članica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], Gerontološkog društva Amerike, Psihonomskog društva i APS-a
}}
| religija              = 
| fusnote               = 
}}
'''Lise Abrams''' je [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] čiji se naučni rad bavi procesima jezika i [[Pamćenje|pamćenja]], naročito načinom na koji ljudi pronalaze, razumiju i proizvode [[riječ]]i. Profesorica je [[Lingvistika|lingvistike]] i [[Kognitivna nauka|kognitivnih nauka]] na koledžu &quot;Pomona&quot; u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje obavlja dužnost šefice Odsjeka za lingvistiku i kognitivne nauke. Njena istraživanja obuhvataju fenomen &quot;na vrhu jezika&quot;, prisjećanje vlastitih imena, utjecaj starenja na jezičke procese, dvojezičnost te djelovanje emocionalnih riječi na govornu produkciju.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams |url=https://www.pomona.edu/directory/people/lise-abrams |website=Pomona College |publisher=Pomona College |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams, Ph.D. – Peter W. Stanley Chair of Linguistics and Cognitive Science |url=https://lise-abrams.sites.pomona.edu/ |website=Pomona College |publisher=Pomona College |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Abrams je 1991. završila koledž &quot;Pomona&quot;, gdje je diplomirala [[Psihologija|psihologiju]] i [[Matematika|matematiku]], uz akademsko priznanje ''cum laude'' i odlikovanje za uspjeh na dvostrukom studiju. Potom je nastavila obrazovanje na [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu]] (UCLA), gdje je 1992. stekla magistarsku diplomu iz [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]], a 1997. doktorirala u istoj oblasti. Tokom doktorskog studija usavršavala se i u [[statistika|statistici]] i [[Psihometrija|psihometriji]], posebno oblastima koje se bavi metodama mjerenja psiholoških osobina i sposobnosti.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Akademska karijera ==

Abrams se 1997. zaposlila na Odsjeku za psihologiju [[Univerzitet Floride|Univerziteta Floride]]. Na toj ustanovi napredovala je u zvanje vanredne profesorice 2006. i redovne profesorice 2013. Obavljala je i više akademskih i administrativnih dužnosti: od 2006. do 2008. vodila je doktorski program za kognitivne i senzorne procese, od 2008. do 2013. koordinisala dodiplomski studij psihologije, a od 2014. do 2017. bila je šefica Odsjeka za psihologiju.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Godine 2018. prešla je na koledž &quot;Pomona&quot;, gdje je imenovana profesoricom lingvistike i kognitivnih nauka. Na toj ustanovi koordiniše program kognitivnih nauka i predaje predmete povezane s jezikom i kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Naučni rad ==

=== Pronalaženje riječi i fenomen &quot;riječi na vrhu jezika&quot; ===

Jedno od glavnih područja istraživanja Abramsove jeste [[fenomen &quot;na vrhu jezika&quot;]] ({{en|tip-of-the-tongue phenomenon}}). Riječ je o situaciji u kojoj osoba zna koju riječ želi izgovoriti, ali je se u tom trenutku ne može potpuno prisjetiti. Ponekad se sjeća početnog glasa ili sloga, ili ima osjećaj da bi riječ prepoznala kada bi je čula. Proučavanje ovog fenomena omogućava istraživačima da ispituju kako se u pamćenju povezuju značenje riječi i informacije o njenom glasovnom obliku.&lt;ref name=&quot;AbramsDavis2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Davis |first2=Darren K. |editor-last=Wright |editor-first=Heather Harris |date=2016 |chapter=The tip-of-the-tongue phenomenon: Who, what, and why |title=Cognition, Language and Aging |pages=13–53 |publisher=John Benjamins Publishing Company |doi=10.1075/z.200 |chapter-url=https://psycnet.apa.org/record/2016-49439-002 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2003, koje je provela s Katherine K. White i Stacy L. Eitel, Abrams je ispitivala mogu li glasovne informacije povezane s traženom riječju pomoći u njenom prisjećanju. Eksperimenti su pokazali da aktiviranje određenih glasovnih elemenata može povećati vjerovatnoću da osoba razriješi stanje &quot;na vrhu jezika&quot;.&lt;ref name=&quot;Abrams2003&quot;&gt;&lt;ref {{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=White |first2=Katherine K. |last3=Eitel |first3=Stacy L. |date=2003 |title=Isolating phonological components that increase tip-of-the-tongue resolution |journal=Memory &amp; Cognition |volume=31 |issue=8  |doi=10.3758/BF03195798 |doi-access=free |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03195798 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U kasnijem radu s Emily L. Rodriguez istraživala je utjecaj [[gramatika|gramatičke]] kategorije riječi na ovaj proces. Istraživanje je pokazalo da efekat glasovno sličnih riječi na prisjećanje zavisi i od toga pripadaju li u iste ili različite gramatičke kategorije kao tražena riječ.&lt;ref name=&quot;AbramsRodriguez2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Rodriguez |first2=Emily L. |date=2005 |title=Syntactic class influences phonological priming of tip-of-the-tongue resolution |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=12 |issue=6 |pages=1018–1023 |doi=10.3758/BF03206437 |doi-access=free |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03206437 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S Dunja L. Trunk i Lisom A. Merrill proučavala je i razlike između mlađih i starijih odraslih osoba. Rezultati su pokazali da dob može utjecati na to koliko određene vrste glasovnih i gramatičkih podsticaja pomažu u prisjećanju riječi.&lt;ref name=&quot;AbramsTrunk2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Trunk |first2=Dunja L. |last3=Merrill |first3=Lisa A. |date=December 2007 |title=Why a superman cannot help a tsunami: Activation of grammatical class influences resolution of young and older adults' tip-of-the-tongue states |journal=Psychology and Aging |volume=22 |issue=4 |pages=835–845 |pmid=18179301 |doi=10.1037/0882-7974.22.4.835 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-18670-016 |url-access=subscription |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pamćenje vlastitih imena ===

Drugo područje njenog istraživačkog rada odnosi se na pronalaženje i pamćenje vlastitih imena, posebno imena osoba. Takva imena često se teže prizivaju iz pamćenja nego opće imenice, dijelom zato što se ne mogu uvijek povezati s opisnim značenjem koje bi olakšalo prisjećanje. Zajedno s Danielle K. Davis, Abrams je proučavala kako nam sjećanje na jedno ime može pomoći ili otežati da se sjetimo drugog.&lt;ref name=&quot;AbramsDavisNames&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abrams |first1=Lise |last2=Davis |first2=Danielle K. |date=2017 |title=Competitors or Teammates: How Proper Names Influence Each Other |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=26 |issue=1 |doi=10.1177/0963721416677804 |url-access=subscription |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0963721416677804 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njihov rad obuhvata i proučavanje grešaka u razumijevanju koje nastaju kada osoba pogrešno prihvati ime ili podatak koji je sličan očekivanom. Takve greške pokazuju kako prethodno znanje i sličnosti među imenima mogu utjecati na razumijevanje i pamćenje.&lt;ref name=&quot;AbramsDavisNames&quot; /&gt;

=== Starenje, jezik i pamćenje ===

Abrams je provela značajan broj istraživanja se o promjenama u jezičkim sposobnostima tokom [[Starenje|starenja]]. Proučavala je kako dob utječe na pronalaženje riječi, prisjećanje pravopisnih oblika i otkrivanje grešaka tokom čitanja i pisanja. U tim istraživanjima razlikuju se znanje koje osoba posjeduje i mogućnost da to znanje brzo prizove ili upotrijebi u određenom zadatku.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

U radu s Meredith A. Shafto, Lori E. James i istraživačkom grupom Cam-CAN, objavljenom 2017, ispitivana je povezanost verbalnog znanja i poteškoća u pronalaženju riječi kod odraslih osoba. Rezultati nisu pokazali da je veće verbalno znanje samo po sebi povezano s većim teškoćama u pronalaženju riječi.&lt;ref name=&quot;Shafto2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shafto |first1=Meredith A. |last2=James |first2=Lori E. |last3=Abrams |first3=Lise |last4=Tyler |first4=Lorraine K. |date=2016 |title=Age-Related Increases in Verbal Knowledge Are Not Associated With Word Finding Problems in the Cam-CAN Cohort: What You Know Won’t Hurt You |journal=The Journals of Gerontology: Series B |volume=72 |issue=1 |doi=10.1093/geronb/gbw074 |doi-access=free |pmid=27371482 |pmc=PMC5156494 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5156494/ |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje, objavljeno 2019, bavilo se povezanošću promjena u pronalaženju riječi sa samoprijavljenom [[anksioznost|anksioznošću]] i simptomima [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]. Nalazi su pokazali povezanost s anksioznošću, ali ne i sa simptomima depresije, u okviru ispitivanog uzorka i primijenjenih instrumenata.&lt;ref name=&quot;Shafto2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shafto |first1=Meredith A. |last2=James |first2=Lori E. |last3=Abrams |first3=Lise  |date=2019 |title=Age-related changes in word retrieval vary by self-reported anxiety but not depression symptoms |journal=Aging, Neuropsychology, and Cognition |volume=26 |issue=5 |doi=10.1080/13825585.2018.1527284 |pmid=30282517 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13825585.2018.1527284 |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Dvojezičnost i govorna produkcija ===

Abrams je istraživala i odnos dvojezičnosti i kognitivnih procesa. U radu iz 2014. sa Sabrom D. Pelham razmatrala je moguće prednosti i nedostatke povezane s ranijim ili kasnijim usvajanjem drugog jezika. Istraživanje ovog tipa uzima u obzir da se jezičko iskustvo i dob usvajanja drugog jezika mogu povezivati s različitim rezultatima, zavisno od vrste zadatka koji se rješava i načina na koji se jezici koriste.&lt;ref name=&quot;PelhamAbrams2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pelham |first1=Sabra D. |last2=Abrams |first2=Lise |date=2014 |title=Cognitive advantages and disadvantages in early and late bilinguals |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=40 |issue=2 |doi=10.1037/a0035224 |url-access=subscription |pmid=24294916 |url=https://psycnet.apa.org/record/2013-42329-001 |access-date=11. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi pravac njenog rada obuhvata utjecaj emocionalno obojenih i tabuiziranih riječi na govornu produkciju. U eksperimentalnim zadacima istraživači ispituju kako riječi koje privlače pažnju ili izazivaju emocionalne reakcije mogu ometati imenovanje predmeta i izbor riječi. Abrams je s drugim istraživačima proučavala međudjelovanje emocionalnih i glasovnih informacija tokom takvih zadataka.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Priznanja ==

Abrams je 2007. dobila nagradu &quot;Sigma Xi za mlade istraživače&quot; za istraživački rad u području jezika, pamćenja i kognitivnog starenja. Iste godine dobila je i nagradu za mentorstvo u oblasti razvoja odraslih i starenja koju dodjeljuju Sekcija 20 [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i Fondacija za istraživanje starenja. Godine 2011. izabrana je za članicu s priznatim statusom [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], 2014. Gerontološkog društva Amerike i [[Psihonomsko društvo|Psihonomskog društva]], a 2019. Udruženja za psihološke nauke.&lt;ref name=&quot;Pomona&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SigmaXi&quot;&gt;{{cite web |title=Lise Abrams |url=https://www.sigmaxi.org/programs/prizes-awards/young-investigator/award-winner/lise-abrams |publisher=Sigma Xi, The Scientific Research Honor Society |access-date=11. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kognitivna nauka]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Lingvistika]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.pomona.edu/directory/people/lise-abrams Službeni profil na Pomona Collegeu]
* [https://research.pomona.edu/lise-abrams/files/2019/07/abrams-vita.pdf Akademska biografija]
* [https://scholar.google.com/citations?user=ypRq0_EAAAAJ Profil na Google Scholaru]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Abrams, Lise}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Članovi Udruženja za psihološke nauke]]
[[Kategorija:Kognitivni psiholozi]]
[[Kategorija:Lingvisti]]</text>
      <sha1>k61zbqnfrhvsh51x35ugupb8qlzgd3x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Lise Abrams</title>
    <ns>1</ns>
    <id>538589</id>
    <revision>
      <id>3934698</id>
      <timestamp>2026-10-10T13:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3934698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}</text>
      <sha1>7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Grabus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538590</id>
    <revision>
      <id>3934710</id>
      <timestamp>2026-10-10T18:03:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3934710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4726" sha1="7f50koibynno0rsxuctyw7du5vz9r06" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks         = 
| ime                     = Nedžad Grabus
| počasni_sufiks          = [[Reisul-ulema]]
| slika                   = Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg
| veličina_slike          = 
| alt                     = Nedžad Grabus
| opis                    = Nedžad Grabus
| izvorno_ime             = 
| izvorni_jezik           = 
| datum_rođenja           = 1968.
| mjesto_rođenja          = [[Krpeljići]] kod [[Travnik|Travnika]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti             = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti            = 
| nacionalnost            = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| državljanstvo           = 
| obrazovanje             = {{Plainlist|
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] 
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
}}
| alma_mater              = [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
| zanimanje               = teolog, profesor, vjerski službenik
| godine_aktivnosti       = 
| titula                  = [[Reisul-ulema]]
| vrijeme_držanja_titule  = 2026–trenutno
| prethodnik              = [[Husein Kavazović]]
| nasljednik              = 
| stranka                 = 
| pokret                  = 
| opozicija               = 
| odbori                  = 
| religija                = [[Islam]]
| supružnik               = 
| djeca                   = 
| roditelji               = 
| nagrade                 = Srebrni red za zasluge (2021)
| web-sajt                = 
}}
'''Nedžad Grabus''' (rođen 1968) je bosanskohercegovački [[islam]]ski teolog i profesor. Izabran je 10. oktobra 2026. za [[reisul-ulema|reisul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], čime je postao 14. nosilac te funkcije. Prije izbora obavljao je dužnost [[sarajevsko muftijstvo |muftije sarajevskog]], a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Redovni je profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot;&gt;{{cite news |last=Grabus |first=Nedžad |date=10. 10. 2026 |title=Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi reisul-ulema |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Prof. dr. Nedžad Grabus – Curriculum vitae |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Grabus je završio [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1987. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], na kojem je diplomirao 1994. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 6. oktobra 2008, odbranivši disertaciju ''Teorija spoznaje u akaidu''.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;doktorat&quot;&gt;{{cite news |date=6. 10. 2008 |title=Na FIN-a doktorirao Nedžad Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php?Itemid=997&amp;catid=41&amp;id=5101%3Ana-fin-a-doktorirao-nedad-grabus&amp;option=com_content&amp;view=article |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka, od 1995. do 1999. pohađao je postdiplomski studij [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je položio sve ispite.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nedžad Grabus}}
* [https://fin.unsa.ba/nastavno-osoblje/ Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – nastavno osoblje]
* [https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf Akademski životopis Nedžada Grabusa]
* [https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema Službena objava o izboru za reisul-ulemu]

{{Normativna kontrola}}

{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{DEFAULTSORT:Grabus, Nedžad}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>7f50koibynno0rsxuctyw7du5vz9r06</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934713</id>
      <parentid>3934710</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T18:54:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3934713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11215" sha1="lwaukz8flpoe64ox5wxuarl32jq9lwo" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks         = 
| ime                     = Nedžad Grabus
| počasni_sufiks          = [[Reisul-ulema]]
| slika                   = Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg
| veličina_slike          = 
| alt                     = Nedžad Grabus
| opis                    = Nedžad Grabus
| izvorno_ime             = 
| izvorni_jezik           = 
| datum_rođenja           = 1968.
| mjesto_rođenja          = [[Krpeljići]] kod [[Travnik|Travnika]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti             = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti            = 
| nacionalnost            = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| državljanstvo           = 
| obrazovanje             = {{Plainlist|
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] 
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
}}
| alma_mater              = [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
| zanimanje               = teolog, profesor, vjerski službenik
| godine_aktivnosti       = 
| titula                  = [[Reisul-ulema]]
| vrijeme_držanja_titule  = 2026–trenutno
| prethodnik              = [[Husein Kavazović]]
| nasljednik              = 
| stranka                 = 
| pokret                  = 
| opozicija               = 
| odbori                  = 
| religija                = [[Islam]]
| supružnik               = 
| djeca                   = 
| roditelji               = 
| nagrade                 = Srebrni red za zasluge (2021)
| web-sajt                = 
}}
'''Nedžad Grabus''' (rođen 1968) je bosanskohercegovački [[islam]]ski teolog i profesor. Izabran je 10. oktobra 2026. za [[reisul-ulema|reisul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], čime je postao 14. nosilac te funkcije. Prije izbora obavljao je dužnost [[sarajevsko muftijstvo |muftije sarajevskog]], a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Redovni je profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot;&gt;{{cite news |last=Grabus |first=Nedžad |date=10. 10. 2026 |title=Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi reisul-ulema |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Prof. dr. Nedžad Grabus – Curriculum vitae |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Grabus je završio [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1987. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], na kojem je diplomirao 1994. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 6. oktobra 2008, odbranivši disertaciju ''Teorija spoznaje u akaidu''.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;doktorat&quot;&gt;{{cite news |date=6. 10. 2008 |title=Na FIN-a doktorirao Nedžad Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php?Itemid=997&amp;catid=41&amp;id=5101%3Ana-fin-a-doktorirao-nedad-grabus&amp;option=com_content&amp;view=article |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka, od 1995. do 1999. pohađao je postdiplomski studij [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je položio sve ispite.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Profesionalna karijera ==

Od novembra 1994. do marta 1996. radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. počeo je raditi na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]], gdje se bavio nastavnim i naučnim radom u oblasti akaida, islamske dogmatike. Na tom fakultetu izabran je 2021. u zvanje redovnog profesora.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FIN2023&quot;&gt;{{cite news |date=12. 12. 2023 |title=Intervju s teologom Nedžadom ef. Grabusom: Čovjek je odgovoran pred Bogom i Bog će ga suditi po nijetu |url=https://fin.unsa.ba/18032/ |work=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Djelovanje u Sloveniji ===

Godine 2006. imenovan je za muftiju ljubljanskog, a istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Na tim funkcijama ostao je do 2021. Tokom njegovog mandata realiziran je projekat izgradnje [[Muslimanski kulturni centar Ljubljana|Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani]], koji obuhvata [[Džamija|džamiju]] i druge prostore namijenjene vjerskim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima. Grabus je bio uključen u vođenje projekta od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka korištenja kompleksa. Džamija je otvorena 7. februara 2020.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Muslimanski kulturni centar izgrađen je u saradnji Islamske zajednice u Sloveniji i drugih uključenih institucija, među kojima je bila i Općina Ljubljana. Projekat je predstavljao jedan od najznačajnijih poduhvata tokom Grabusovog djelovanja u Sloveniji, gdje je radio na vjerskim, obrazovnim i međureligijskim inicijativama.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

=== Muftija sarajevski ===

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imenovao je Grabusa za [[Sarajevsko muftijstvo|muftiju sarajevskog]] 29. maja 2021, a dužnost je preuzeo 15. septembra iste godine.&lt;ref name=&quot;IZ2021&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;MuftijstvoSarajevsko_Grabus_2021&quot;&gt;{{cite news |date=16. 9. 2021 |title=Upriličena primopredaja dužnosti novoizabranom muftiji sarajevskom, dr. Nedžad-ef. Grabusu |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/uprilicena-primopredaja-duznosti-novoizabranom-muftiji-sarajevskom-dr-nedzadu-ef-grabusu/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog mandata aktivnosti Muftijstva obuhvatale su vjersko-prosvjetni rad, saradnju s obrazovnim ustanovama, očuvanje vjerske i kulturne baštine te međureligijski dijalog.

Jedan od zapaženijih rezultata u oblasti očuvanja kulturne baštine bilo je pokretanje inicijative za upis tradicionalne hatma-dove na Karićima na preliminarnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine. Inicijativa je pokrenuta 2024, a [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine]] upisalo je hatma-dovu na listu 3. februara 2026. Ova vjerska manifestacija, koja se održava kod Hajdar-dedine džamije na Karićima, predstavlja dio duhovne i usmene tradicije [[Bošnjaci|Bošnjaka]].&lt;ref name=&quot;Karici&quot;&gt;{{cite web |title=Hatma-dova na Karićima |url=https://fmks.gov.ba/hatma-dova-na-karicima/ |website=Federalno ministarstvo kulture i sporta |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GrabusKarici&quot;&gt;{{cite news |date=26. 7. 2026 |title=Muftija Grabus na Karićima: Nikada nećemo odustati od svoje zemlje, svog jezika i svojih domova |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-na-karicima-nikada-necemo-odustati-od-svoje-zemlje-svog-jezika-i-svojih-domova/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U oblasti vjerskog obrazovanja [[sarajevsko muftijstvo|Muftijstvo]] je tokom njegovog mandata sarađivalo s obrazovnim ustanovama [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] i nadležnim institucijama [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Na sastanku s predstavnicima Kantona u maju 2024. razmatrani su unapređenje rada nastavnika vjeronauke i projekti rekonstrukcije i investicijskog održavanja ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica. Muftijstvo je također učestvovalo u koordinaciji rada [[medžlis]]a i njihovih vjersko-prosvjetnih službi, uključujući razmatranje standarda zanimanja i kvalifikacija službenika Islamske zajednice.&lt;ref name=&quot;KS2024&quot;&gt;{{cite news |date=14. 5. 2024 |title=Predsjedavajući Okerić i ministrica Hota-Muminović posjetili Sarajevsko muftijstvo |url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/predsjedavajuci-okeric-i-ministrica-hota-muminovic-posjetili-sarajevsko |work=Vlada Kantona Sarajevo |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Savjet2025&quot;&gt;{{cite news |date=23. 1. 2025 |title=Održana redovna sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva sarajevskog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/odrzana-redovna-sjednica-savjeta-za-vjerska-pitanja-muftijstva-sarajevskog-12/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Grabus je tokom mandata bio angažiran i u međureligijskom dijalogu. Kao predstavnik Islamske zajednice učestvovao je u radu [[Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini|Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini]], čiji je cilj jačanje saradnje među tradicionalnim vjerskim zajednicama. U februaru 2023. razgovarao je sa šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brianom Aggelerom o međureligijskom dijalogu, [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] i vjerskim slobodama.&lt;ref name=&quot;OSCE2023&quot;&gt;{{cite news |date=15. 2. 2023 |title=Muftija Grabus i Brian Aggeler: Važno je jačati međureligijski dijalog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-i-brian-aggeler-vazno-je-jacati-medjureligijski-dijalog/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U septembru 2026. preuzeo je predsjedavanje Skupštinom Međureligijskog vijeća u skladu s principom rotacije među vjerskim zajednicama.&lt;ref name=&quot;MRV2026&quot;&gt;{{cite news |date=18. 9. 2026 |title=Muftija sarajevski Nedžad Grabus preuzeo predsjedavanje Međureligijskim vijećem u BiH |url=https://www.federalna.ba/muftija-sarajevski-nedzad-grabus-preuzeo-predsjedavanje-medureligijskim-vijecem-u-bih-mpxcv |work=Federalna novinska agencija |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
Uz dužnost muftije, Grabus je nastavio raditi kao profesor na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nedžad Grabus}}
* [https://fin.unsa.ba/nastavno-osoblje/ Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – nastavno osoblje]
* [https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf Akademski životopis Nedžada Grabusa]
* [https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema Službena objava o izboru za reisul-ulemu]

{{Normativna kontrola}}

{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{DEFAULTSORT:Grabus, Nedžad}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>lwaukz8flpoe64ox5wxuarl32jq9lwo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934717</id>
      <parentid>3934713</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T19:46:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3934717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15439" sha1="6hkkh610qr9vypgz3ufd486rml8zk4g" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks         = 
| ime                     = Nedžad Grabus
| počasni_sufiks          = [[Reisul-ulema]]
| slika                   = Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg
| veličina_slike          = 
| alt                     = Nedžad Grabus
| opis                    = Nedžad Grabus
| izvorno_ime             = 
| izvorni_jezik           = 
| datum_rođenja           = 1968.
| mjesto_rođenja          = [[Krpeljići]] kod [[Travnik|Travnika]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti             = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti            = 
| nacionalnost            = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| državljanstvo           = 
| obrazovanje             = {{Plainlist|
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] 
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
}}
| alma_mater              = [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
| zanimanje               = teolog, profesor, vjerski službenik
| godine_aktivnosti       = 
| titula                  = [[Reisul-ulema]]
| vrijeme_držanja_titule  = 2026–trenutno
| prethodnik              = [[Husein Kavazović]]
| nasljednik              = 
| stranka                 = 
| pokret                  = 
| opozicija               = 
| odbori                  = 
| religija                = [[Islam]]
| supružnik               = 
| djeca                   = 
| roditelji               = 
| nagrade                 = Srebrni red za zasluge (2021)
| web-sajt                = 
}}
'''Nedžad Grabus''' (rođen 1968) je bosanskohercegovački [[islam]]ski teolog i profesor. Izabran je 10. oktobra 2026. za [[reisul-ulema|reisul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], čime je postao 14. nosilac te funkcije. Prije izbora obavljao je dužnost [[sarajevsko muftijstvo |muftije sarajevskog]], a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Redovni je profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot;&gt;{{cite news |last=Grabus |first=Nedžad |date=10. 10. 2026 |title=Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi reisul-ulema |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Prof. dr. Nedžad Grabus – Curriculum vitae |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Grabus je završio [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1987. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], na kojem je diplomirao 1994. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 6. oktobra 2008, odbranivši disertaciju ''Teorija spoznaje u akaidu''.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;doktorat&quot;&gt;{{cite news |date=6. 10. 2008 |title=Na FIN-a doktorirao Nedžad Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php?Itemid=997&amp;catid=41&amp;id=5101%3Ana-fin-a-doktorirao-nedad-grabus&amp;option=com_content&amp;view=article |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka, od 1995. do 1999. pohađao je postdiplomski studij [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je položio sve ispite.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Profesionalna karijera ==

Od novembra 1994. do marta 1996. radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. počeo je raditi na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]], gdje se bavio nastavnim i naučnim radom u oblasti akaida, islamske dogmatike. Na tom fakultetu izabran je 2021. u zvanje redovnog profesora.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FIN2023&quot;&gt;{{cite news |date=12. 12. 2023 |title=Intervju s teologom Nedžadom ef. Grabusom: Čovjek je odgovoran pred Bogom i Bog će ga suditi po nijetu |url=https://fin.unsa.ba/18032/ |work=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Djelovanje u Sloveniji ===

Godine 2006. imenovan je za muftiju ljubljanskog, a istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Na tim funkcijama ostao je do 2021. Tokom njegovog mandata realiziran je projekat izgradnje [[Muslimanski kulturni centar Ljubljana|Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani]], koji obuhvata [[Džamija|džamiju]] i druge prostore namijenjene vjerskim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima. Grabus je bio uključen u vođenje projekta od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka korištenja kompleksa. Džamija je otvorena 7. februara 2020.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Muslimanski kulturni centar izgrađen je u saradnji Islamske zajednice u Sloveniji i drugih uključenih institucija, među kojima je bila i Općina Ljubljana. Projekat je predstavljao jedan od najznačajnijih poduhvata tokom Grabusovog djelovanja u Sloveniji, gdje je radio na vjerskim, obrazovnim i međureligijskim inicijativama.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

=== Muftija sarajevski ===

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imenovao je Grabusa za [[Sarajevsko muftijstvo|muftiju sarajevskog]] 29. maja 2021, a dužnost je preuzeo 15. septembra iste godine.&lt;ref name=&quot;IZ2021&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;MuftijstvoSarajevsko_Grabus_2021&quot;&gt;{{cite news |date=16. 9. 2021 |title=Upriličena primopredaja dužnosti novoizabranom muftiji sarajevskom, dr. Nedžad-ef. Grabusu |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/uprilicena-primopredaja-duznosti-novoizabranom-muftiji-sarajevskom-dr-nedzadu-ef-grabusu/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog mandata aktivnosti Muftijstva obuhvatale su vjersko-prosvjetni rad, saradnju s obrazovnim ustanovama, očuvanje vjerske i kulturne baštine te međureligijski dijalog.

Jedan od zapaženijih rezultata u oblasti očuvanja kulturne baštine bilo je pokretanje inicijative za upis tradicionalne hatma-dove na Karićima na preliminarnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine. Inicijativa je pokrenuta 2024, a [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine]] upisalo je hatma-dovu na listu 3. februara 2026. Ova vjerska manifestacija, koja se održava kod Hajdar-dedine džamije na Karićima, predstavlja dio duhovne i usmene tradicije [[Bošnjaci|Bošnjaka]].&lt;ref name=&quot;Karici&quot;&gt;{{cite web |title=Hatma-dova na Karićima |url=https://fmks.gov.ba/hatma-dova-na-karicima/ |website=Federalno ministarstvo kulture i sporta |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GrabusKarici&quot;&gt;{{cite news |date=26. 7. 2026 |title=Muftija Grabus na Karićima: Nikada nećemo odustati od svoje zemlje, svog jezika i svojih domova |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-na-karicima-nikada-necemo-odustati-od-svoje-zemlje-svog-jezika-i-svojih-domova/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U oblasti vjerskog obrazovanja [[sarajevsko muftijstvo|Muftijstvo]] je tokom njegovog mandata sarađivalo s obrazovnim ustanovama [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] i nadležnim institucijama [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Na sastanku s predstavnicima Kantona u maju 2024. razmatrani su unapređenje rada nastavnika vjeronauke i projekti rekonstrukcije i investicijskog održavanja ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica.&lt;ref name=&quot;KS2024&quot;&gt;{{cite news |date=14. 5. 2024 |title=Predsjedavajući Okerić i ministrica Hota-Muminović posjetili Sarajevsko muftijstvo |url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/predsjedavajuci-okeric-i-ministrica-hota-muminovic-posjetili-sarajevsko |work=Vlada Kantona Sarajevo |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Muftijstvo je također učestvovalo u koordinaciji rada [[medžlis]]a i njihovih vjersko-prosvjetnih službi, uključujući razmatranje standarda zanimanja i kvalifikacija službenika Islamske zajednice.&lt;ref name=&quot;Savjet2025&quot;&gt;{{cite news |date=23. 1. 2025 |title=Održana redovna sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva sarajevskog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/odrzana-redovna-sjednica-savjeta-za-vjerska-pitanja-muftijstva-sarajevskog-12/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Grabus je tokom mandata bio angažiran i u međureligijskom dijalogu. Kao predstavnik Islamske zajednice učestvovao je u radu [[Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini|Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini]], čiji je cilj jačanje saradnje među tradicionalnim vjerskim zajednicama. U februaru 2023. razgovarao je sa šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brianom Aggelerom o međureligijskom dijalogu, [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] i vjerskim slobodama.&lt;ref name=&quot;OSCE2023&quot;&gt;{{cite news |date=15. 2. 2023 |title=Muftija Grabus i Brian Aggeler: Važno je jačati međureligijski dijalog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-i-brian-aggeler-vazno-je-jacati-medjureligijski-dijalog/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U septembru 2026. preuzeo je predsjedavanje Skupštinom Međureligijskog vijeća u skladu s principom rotacije među vjerskim zajednicama.&lt;ref name=&quot;MRV2026&quot;&gt;{{cite news |date=18. 9. 2026 |title=Muftija sarajevski Nedžad Grabus preuzeo predsjedavanje Međureligijskim vijećem u BiH |url=https://www.federalna.ba/muftija-sarajevski-nedzad-grabus-preuzeo-predsjedavanje-medureligijskim-vijecem-u-bih-mpxcv |work=Federalna novinska agencija |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
Uz dužnost muftije, Grabus je nastavio raditi kao profesor na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Naučni i javni rad ==

Grabusova naučna interesovanja obuhvataju akaid, [[Tesavuf|tesavvuf]], uporedno proučavanje religija i međureligijski dijalog. Njegov naučni rad bavi se islamskom teologijom, tumačenjem klasičnih teoloških učenja te položajem islama u savremenim, pluralističkim i sekularnim društvima. U radovima je razmatrao i pitanja vjerskog obrazovanja, uloge imama u pluralnom društvu te teoloških osnova odnosa [[musliman]]a i [[Kršćanstvo|kršćana]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Među njegovim knjigama su ''Vjera, znanje i spoznaja'' (2014), ''Sožitje je naša pot'' (2011), ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' (2020), ''Od &quot;drugoga&quot; do bližnjega'' (2020) i ''Ljubljanske bajramske hutbe'' (2020). U knjizi ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' bavio se klasičnim teološkim učenjem, dok zbirka eseja ''Od &quot;drugoga&quot; do bližnjega'' obrađuje islam u sekularnoj državi i međureligijski dijalog. Njegova knjiga ''Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia'', objavljena 2021. u izdanju akademske izdavačke kuće Brill, donosi anotiranu zbirku slovenačkih pravnih dokumenata koji uređuju status [[islam]]a i [[musliman]]a, uključujući zakone, podzakonske akte i relevantne sudske odluke.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Brill2021&quot;&gt;{{cite book |last=Grabus |first=Nedžad |date=2021 |title=Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia |series=Annotated Legal Documents on Islam in Europe |volume=21 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-45679-2 |url=https://brill.com/display/title/26852?language=en |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim naučnim člancima su &quot;Islamic theology between tradition and challenge of modernity&quot;, objavljen 2012. u časopisu ''Islam and Christian–Muslim Relations'', te &quot;Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu&quot;, objavljen u 20. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka'' iz 2016.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Drugost&quot;&gt;{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2017 |title=Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=20 |issue=20/2016 |pages=77–94 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/020_Zbornik-radova-20-2016.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U drugom radu razmatrao je teološke i historijske pretpostavke muslimansko-kršćanskih odnosa, razumijevanje različitosti i mogućnosti dijaloga.&lt;ref name=&quot;Drugost&quot; /&gt; U radovima objavljenim u ''Novom Muallimu'' pisao je i o ulozi [[imam]]a u pluralnom društvu, muslimanskoj vjerskoj pismenosti i tumačenju maturidijskog učenja o Božijoj jednoći. Rad &quot;Razumijevanje islama u slobodnom društvu&quot; objavljen je 2019. godine u 23. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka''.&lt;ref name=&quot;rad2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2019 |title=Razumijevanje islama u slobodnom društvu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=23 |issue=23/2019 |pages=141–156 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/023_FIN_Zbornik-23_2019.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pored naučnih radova, objavljivao je [[esej]]e, [[Hutba|hutbe]], [[prijevod]]e i tekstove o vjerskim i društvenim pitanjima te učestvovao na međunarodnim naučnim skupovima. Njegovi radovi obuhvataju i pitanja islamskog obrazovanja u [[Slovenija|Sloveniji]], izgradnje islamskih kulturnih centara u sekularnim društvima i odnosa religijskih zajednica s državom.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Grabus je bio angažiran i u medijima. Od 2001. do 2003. radio je kao urednik religijskog programa na [[Radio-televizija Bosne i Hercegovine|Radiju Bosne i Hercegovine]], a sarađivao je i s [[Televizija Sarajevo|Televizijom Sarajevo]] i časopisom ''[[Preporod (novine)|Preporod]]''.&lt;ref name=&quot;IZ2017&quot;&gt;{{cite news |date=17. 10. 2017 |title=Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-sarajevski?print=1&amp;tmpl=component |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Husein Kavazović]]
* [[Reisul-ulema]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nedžad Grabus}}
* [https://fin.unsa.ba/nastavno-osoblje/ Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – nastavno osoblje]
* [https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf Akademski životopis Nedžada Grabusa]
* [https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema Službena objava o izboru za reisul-ulemu]

{{Normativna kontrola}}

{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{DEFAULTSORT:Grabus, Nedžad}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>6hkkh610qr9vypgz3ufd486rml8zk4g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934718</id>
      <parentid>3934717</parentid>
      <timestamp>2026-10-10T20:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3934718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17982" sha1="pcikqsmw494elbckpc0kf6n9s6jhgrt" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks         = 
| ime                     = Nedžad Grabus
| počasni_sufiks          = [[Reisul-ulema]]
| slika                   = Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg
| veličina_slike          = 
| alt                     = Nedžad Grabus
| opis                    = Nedžad Grabus
| izvorno_ime             = 
| izvorni_jezik           = 
| datum_rođenja           = 1968.
| mjesto_rođenja          = [[Krpeljići]] kod [[Travnik|Travnika]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti             = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti            = 
| nacionalnost            = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| državljanstvo           = 
| obrazovanje             = {{Plainlist|
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] 
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
}}
| alma_mater              = [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
| zanimanje               = teolog, profesor, vjerski službenik
| godine_aktivnosti       = 
| titula                  = [[Reisul-ulema]]
| vrijeme_držanja_titule  = 2026–trenutno
| prethodnik              = [[Husein Kavazović]]
| nasljednik              = 
| stranka                 = 
| pokret                  = 
| opozicija               = 
| odbori                  = 
| religija                = [[Islam]]
| supružnik               = 
| djeca                   = 
| roditelji               = 
| nagrade                 = Srebrni red za zasluge (2021)
| web-sajt                = 
}}
'''Nedžad Grabus''' (rođen 1968) je bosanskohercegovački [[islam]]ski teolog i profesor. Izabran je 10. oktobra 2026. za [[reisul-ulema|reisul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], čime je postao 14. nosilac te funkcije. Prije izbora obavljao je dužnost [[sarajevsko muftijstvo |muftije sarajevskog]], a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Redovni je profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot;&gt;{{cite news |last=Grabus |first=Nedžad |date=10. 10. 2026 |title=Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi reisul-ulema |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Prof. dr. Nedžad Grabus – Curriculum vitae |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Grabus je završio [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1987. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], na kojem je diplomirao 1994. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 6. oktobra 2008, odbranivši disertaciju ''Teorija spoznaje u akaidu''.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;doktorat&quot;&gt;{{cite news |date=6. 10. 2008 |title=Na FIN-a doktorirao Nedžad Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php?Itemid=997&amp;catid=41&amp;id=5101%3Ana-fin-a-doktorirao-nedad-grabus&amp;option=com_content&amp;view=article |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka, od 1995. do 1999. pohađao je postdiplomski studij [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je položio sve ispite.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Profesionalna karijera ==

Od novembra 1994. do marta 1996. radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. počeo je raditi na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]], gdje se bavio nastavnim i naučnim radom u oblasti akaida, islamske dogmatike. Na tom fakultetu izabran je 2021. u zvanje redovnog profesora.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FIN2023&quot;&gt;{{cite news |date=12. 12. 2023 |title=Intervju s teologom Nedžadom ef. Grabusom: Čovjek je odgovoran pred Bogom i Bog će ga suditi po nijetu |url=https://fin.unsa.ba/18032/ |work=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Djelovanje u Sloveniji ===

Godine 2006. imenovan je za muftiju ljubljanskog, a istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Na tim funkcijama ostao je do 2021. Tokom njegovog mandata realiziran je projekat izgradnje [[Muslimanski kulturni centar Ljubljana|Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani]], koji obuhvata [[Džamija|džamiju]] i druge prostore namijenjene vjerskim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima. Grabus je bio uključen u vođenje projekta od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka korištenja kompleksa. Džamija je otvorena 7. februara 2020.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Muslimanski kulturni centar izgrađen je u saradnji Islamske zajednice u Sloveniji i drugih uključenih institucija, među kojima je bila i Općina Ljubljana. Projekat je predstavljao jedan od najznačajnijih poduhvata tokom Grabusovog djelovanja u Sloveniji, gdje je radio na vjerskim, obrazovnim i međureligijskim inicijativama.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

=== Muftija sarajevski ===

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imenovao je Grabusa za [[Sarajevsko muftijstvo|muftiju sarajevskog]] 29. maja 2021, a dužnost je preuzeo 15. septembra iste godine.&lt;ref name=&quot;IZ2021&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;MuftijstvoSarajevsko_Grabus_2021&quot;&gt;{{cite news |date=16. 9. 2021 |title=Upriličena primopredaja dužnosti novoizabranom muftiji sarajevskom, dr. Nedžad-ef. Grabusu |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/uprilicena-primopredaja-duznosti-novoizabranom-muftiji-sarajevskom-dr-nedzadu-ef-grabusu/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog mandata aktivnosti Muftijstva obuhvatale su vjersko-prosvjetni rad, saradnju s obrazovnim ustanovama, očuvanje vjerske i kulturne baštine te međureligijski dijalog.

Jedan od zapaženijih rezultata u oblasti očuvanja kulturne baštine bilo je pokretanje inicijative za upis tradicionalne hatma-dove na Karićima na preliminarnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine. Inicijativa je pokrenuta 2024, a [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine]] upisalo je hatma-dovu na listu 3. februara 2026. Ova vjerska manifestacija, koja se održava kod Hajdar-dedine džamije na Karićima, predstavlja dio duhovne i usmene tradicije [[Bošnjaci|Bošnjaka]].&lt;ref name=&quot;Karici&quot;&gt;{{cite web |title=Hatma-dova na Karićima |url=https://fmks.gov.ba/hatma-dova-na-karicima/ |website=Federalno ministarstvo kulture i sporta |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GrabusKarici&quot;&gt;{{cite news |date=26. 7. 2026 |title=Muftija Grabus na Karićima: Nikada nećemo odustati od svoje zemlje, svog jezika i svojih domova |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-na-karicima-nikada-necemo-odustati-od-svoje-zemlje-svog-jezika-i-svojih-domova/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U oblasti vjerskog obrazovanja [[sarajevsko muftijstvo|Muftijstvo]] je tokom njegovog mandata sarađivalo s obrazovnim ustanovama [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] i nadležnim institucijama [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Na sastanku s predstavnicima Kantona u maju 2024. razmatrani su unapređenje rada nastavnika vjeronauke i projekti rekonstrukcije i investicijskog održavanja ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica.&lt;ref name=&quot;KS2024&quot;&gt;{{cite news |date=14. 5. 2024 |title=Predsjedavajući Okerić i ministrica Hota-Muminović posjetili Sarajevsko muftijstvo |url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/predsjedavajuci-okeric-i-ministrica-hota-muminovic-posjetili-sarajevsko |work=Vlada Kantona Sarajevo |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Muftijstvo je također učestvovalo u koordinaciji rada [[medžlis]]a i njihovih vjersko-prosvjetnih službi, uključujući razmatranje standarda zanimanja i kvalifikacija službenika Islamske zajednice.&lt;ref name=&quot;Savjet2025&quot;&gt;{{cite news |date=23. 1. 2025 |title=Održana redovna sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva sarajevskog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/odrzana-redovna-sjednica-savjeta-za-vjerska-pitanja-muftijstva-sarajevskog-12/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Grabus je tokom mandata bio angažiran i u međureligijskom dijalogu. Kao predstavnik Islamske zajednice učestvovao je u radu [[Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini|Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini]], čiji je cilj jačanje saradnje među tradicionalnim vjerskim zajednicama. U februaru 2023. razgovarao je sa šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brianom Aggelerom o međureligijskom dijalogu, [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] i vjerskim slobodama.&lt;ref name=&quot;OSCE2023&quot;&gt;{{cite news |date=15. 2. 2023 |title=Muftija Grabus i Brian Aggeler: Važno je jačati međureligijski dijalog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-i-brian-aggeler-vazno-je-jacati-medjureligijski-dijalog/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U septembru 2026. preuzeo je predsjedavanje Skupštinom Međureligijskog vijeća u skladu s principom rotacije među vjerskim zajednicama.&lt;ref name=&quot;MRV2026&quot;&gt;{{cite news |date=18. 9. 2026 |title=Muftija sarajevski Nedžad Grabus preuzeo predsjedavanje Međureligijskim vijećem u BiH |url=https://www.federalna.ba/muftija-sarajevski-nedzad-grabus-preuzeo-predsjedavanje-medureligijskim-vijecem-u-bih-mpxcv |work=Federalna novinska agencija |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
Uz dužnost muftije, Grabus je nastavio raditi kao profesor na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Naučni i javni rad ==

Grabusova naučna interesovanja obuhvataju akaid, [[Tesavuf|tesavvuf]], uporedno proučavanje religija i međureligijski dijalog. Njegov naučni rad bavi se islamskom teologijom, tumačenjem klasičnih teoloških učenja te položajem islama u savremenim, pluralističkim i sekularnim društvima. U radovima je razmatrao i pitanja vjerskog obrazovanja, uloge imama u pluralnom društvu te teoloških osnova odnosa [[musliman]]a i [[Kršćanstvo|kršćana]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Među njegovim knjigama su ''Vjera, znanje i spoznaja'' (2014), ''Sožitje je naša pot'' (2011), ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' (2020), ''Od &quot;drugoga&quot; do bližnjega'' (2020) i ''Ljubljanske bajramske hutbe'' (2020). U knjizi ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' bavio se klasičnim teološkim učenjem, dok zbirka eseja ''Od &quot;drugoga&quot; do bližnjega'' obrađuje islam u sekularnoj državi i međureligijski dijalog. Njegova knjiga ''Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia'', objavljena 2021. u izdanju akademske izdavačke kuće Brill, donosi anotiranu zbirku slovenačkih pravnih dokumenata koji uređuju status [[islam]]a i [[musliman]]a, uključujući zakone, podzakonske akte i relevantne sudske odluke.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Brill2021&quot;&gt;{{cite book |last=Grabus |first=Nedžad |date=2021 |title=Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia |series=Annotated Legal Documents on Islam in Europe |volume=21 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-45679-2 |url=https://brill.com/display/title/26852?language=en |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim naučnim člancima su &quot;Islamic theology between tradition and challenge of modernity&quot;, objavljen 2012. u časopisu ''Islam and Christian–Muslim Relations'', te &quot;Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu&quot;, objavljen u 20. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka'' iz 2016.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Drugost&quot;&gt;{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2017 |title=Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=20 |issue=20/2016 |pages=77–94 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/020_Zbornik-radova-20-2016.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U drugom radu razmatrao je teološke i historijske pretpostavke muslimansko-kršćanskih odnosa, razumijevanje različitosti i mogućnosti dijaloga.&lt;ref name=&quot;Drugost&quot; /&gt; U radovima objavljenim u ''Novom Muallimu'' pisao je i o ulozi [[imam]]a u pluralnom društvu, muslimanskoj vjerskoj pismenosti i tumačenju maturidijskog učenja o Božijoj jednoći. Rad &quot;Razumijevanje islama u slobodnom društvu&quot; objavljen je 2019. godine u 23. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka''.&lt;ref name=&quot;rad2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2019 |title=Razumijevanje islama u slobodnom društvu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=23 |issue=23/2019 |pages=141–156 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/023_FIN_Zbornik-23_2019.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pored naučnih radova, objavljivao je [[esej]]e, [[Hutba|hutbe]], [[prijevod]]e i tekstove o vjerskim i društvenim pitanjima te učestvovao na međunarodnim naučnim skupovima. Njegovi radovi obuhvataju i pitanja islamskog obrazovanja u [[Slovenija|Sloveniji]], izgradnje islamskih kulturnih centara u sekularnim društvima i odnosa religijskih zajednica s državom.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Grabus je bio angažiran i u medijima. Od 2001. do 2003. radio je kao urednik religijskog programa na [[Radio-televizija Bosne i Hercegovine|Radiju Bosne i Hercegovine]], a sarađivao je i s [[Televizija Sarajevo|Televizijom Sarajevo]] i časopisom ''[[Preporod (novine)|Preporod]]''.&lt;ref name=&quot;IZ2017&quot;&gt;{{cite news |date=17. 10. 2017 |title=Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-sarajevski?print=1&amp;tmpl=component |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Izbor za reisul-ulemu ==

Sabor [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] potvrdio je 5. septembra 2026. kandidature Nedžada ef. Grabusa, tadašnjeg muftije sarajevskog, Salema ef. Dedovića, muftije mostarskog, i hafiza Mensura ef. Malkića, direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice za [[Reisul-ulema|reisul-ulemu]]. Kandidati su prethodno evidentirani u 18 izbornih područja u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.&lt;ref name=&quot;IZKandidati2026&quot;&gt;{{cite news |date=5. 9. 2026 |title=Potvrđeni kandidati za reisul-ulemu: Izbori 10. oktobra |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32617-potvrdeni-kandidati-za-reisul-ulemu-izbori-10-oktobra |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AA2026&quot;&gt;{{cite news |author=Vesna Besic |date=10. 10. 2026 |title=Sabor Islamske zajednice u BiH bira novog reisu-l-ulemu |url=https://mobile.aa.com.tr/ba/balkan/sabor-islamske-zajednice-u-bih-bira-novog-reisu-l-ulemu/4084341 |work=Anadolu Agency |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izborno tijelo izabralo je Grabusa 10. oktobra 2026. tajnim glasanjem na sjednici održanoj u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 398 članova s pravom glasa, glasanju je pristupilo njih 386. Grabus je dobio 230 glasova, čime je dobio potrebnu većinu za izbor u prvom krugu glasanja.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stav2026&quot;&gt;{{cite news |date=10. 10. 2026 |title=Nedžad ef. Grabus novi je reis Islamske zajednice u BiH |url=https://www.stav.ba/vijest/nedzad-ef-grabus-novi-je-reis-islamske-zajednice-u-bih/43194 |work=Stav |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izborno tijelo činili su sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Grabus je izabran za 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naslijedivši Huseina ef. Kavazovića, koji je tu dužnost obavljao od 2012. godine.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stav2026&quot; /&gt;

Prema najavi Islamske zajednice, predaja menšure i polaganje zakletve zakazani su za 15. novembar 2026. u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu. Menšura je svečani dokument kojim se potvrđuje da je izabrani reisul-ulema ovlašten za obavljanje te vjerske funkcije.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Husein Kavazović]]
* [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
* [[Reisul-ulema]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nedžad Grabus}}
* [https://fin.unsa.ba/nastavno-osoblje/ Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – nastavno osoblje]
* [https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf Akademski životopis Nedžada Grabusa]
* [https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema Službena objava o izboru za reisul-ulemu]

{{Normativna kontrola}}

{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{DEFAULTSORT:Grabus, Nedžad}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>pcikqsmw494elbckpc0kf6n9s6jhgrt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3934744</id>
      <parentid>3934718</parentid>
      <timestamp>2026-10-11T09:29:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izbor za reisul-ulemu */ za objasnjenja postoje interni linkovi</comment>
      <origin>3934744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17830" sha1="mlj4fsh9p94wh28oszdmd088oquuhjt" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks         = 
| ime                     = Nedžad Grabus
| počasni_sufiks          = [[Reisul-ulema]]
| slika                   = Nedžad Grabus portrait (cropped).jpg
| veličina_slike          = 
| alt                     = Nedžad Grabus
| opis                    = Nedžad Grabus
| izvorno_ime             = 
| izvorni_jezik           = 
| datum_rođenja           = 1968.
| mjesto_rođenja          = [[Krpeljići]] kod [[Travnik|Travnika]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti             = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti            = 
| nacionalnost            = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| državljanstvo           = 
| obrazovanje             = {{Plainlist|
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] 
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
}}
| alma_mater              = [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]]
| zanimanje               = teolog, profesor, vjerski službenik
| godine_aktivnosti       = 
| titula                  = [[Reisul-ulema]]
| vrijeme_držanja_titule  = 2026–trenutno
| prethodnik              = [[Husein Kavazović]]
| nasljednik              = 
| stranka                 = 
| pokret                  = 
| opozicija               = 
| odbori                  = 
| religija                = [[Islam]]
| supružnik               = 
| djeca                   = 
| roditelji               = 
| nagrade                 = Srebrni red za zasluge (2021)
| web-sajt                = 
}}
'''Nedžad Grabus''' (rođen 1968) je bosanskohercegovački [[islam]]ski teolog i profesor. Izabran je 10. oktobra 2026. za [[reisul-ulema|reisul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], čime je postao 14. nosilac te funkcije. Prije izbora obavljao je dužnost [[sarajevsko muftijstvo |muftije sarajevskog]], a od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Redovni je profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot;&gt;{{cite news |last=Grabus |first=Nedžad |date=10. 10. 2026 |title=Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi reisul-ulema |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Prof. dr. Nedžad Grabus – Curriculum vitae |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Grabus je završio [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1987. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], na kojem je diplomirao 1994. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 6. oktobra 2008, odbranivši disertaciju ''Teorija spoznaje u akaidu''.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;doktorat&quot;&gt;{{cite news |date=6. 10. 2008 |title=Na FIN-a doktorirao Nedžad Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php?Itemid=997&amp;catid=41&amp;id=5101%3Ana-fin-a-doktorirao-nedad-grabus&amp;option=com_content&amp;view=article |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka, od 1995. do 1999. pohađao je postdiplomski studij [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je položio sve ispite.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Profesionalna karijera ==

Od novembra 1994. do marta 1996. radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. počeo je raditi na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]], gdje se bavio nastavnim i naučnim radom u oblasti akaida, islamske dogmatike. Na tom fakultetu izabran je 2021. u zvanje redovnog profesora.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FIN2023&quot;&gt;{{cite news |date=12. 12. 2023 |title=Intervju s teologom Nedžadom ef. Grabusom: Čovjek je odgovoran pred Bogom i Bog će ga suditi po nijetu |url=https://fin.unsa.ba/18032/ |work=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Djelovanje u Sloveniji ===

Godine 2006. imenovan je za muftiju ljubljanskog, a istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Na tim funkcijama ostao je do 2021. Tokom njegovog mandata realiziran je projekat izgradnje [[Muslimanski kulturni centar Ljubljana|Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani]], koji obuhvata [[Džamija|džamiju]] i druge prostore namijenjene vjerskim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima. Grabus je bio uključen u vođenje projekta od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka korištenja kompleksa. Džamija je otvorena 7. februara 2020.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Muslimanski kulturni centar izgrađen je u saradnji Islamske zajednice u Sloveniji i drugih uključenih institucija, među kojima je bila i Općina Ljubljana. Projekat je predstavljao jedan od najznačajnijih poduhvata tokom Grabusovog djelovanja u Sloveniji, gdje je radio na vjerskim, obrazovnim i međureligijskim inicijativama.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

=== Muftija sarajevski ===

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imenovao je Grabusa za [[Sarajevsko muftijstvo|muftiju sarajevskog]] 29. maja 2021, a dužnost je preuzeo 15. septembra iste godine.&lt;ref name=&quot;IZ2021&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;MuftijstvoSarajevsko_Grabus_2021&quot;&gt;{{cite news |date=16. 9. 2021 |title=Upriličena primopredaja dužnosti novoizabranom muftiji sarajevskom, dr. Nedžad-ef. Grabusu |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/uprilicena-primopredaja-duznosti-novoizabranom-muftiji-sarajevskom-dr-nedzadu-ef-grabusu/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog mandata aktivnosti Muftijstva obuhvatale su vjersko-prosvjetni rad, saradnju s obrazovnim ustanovama, očuvanje vjerske i kulturne baštine te međureligijski dijalog.

Jedan od zapaženijih rezultata u oblasti očuvanja kulturne baštine bilo je pokretanje inicijative za upis tradicionalne hatma-dove na Karićima na preliminarnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine. Inicijativa je pokrenuta 2024, a [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine]] upisalo je hatma-dovu na listu 3. februara 2026. Ova vjerska manifestacija, koja se održava kod Hajdar-dedine džamije na Karićima, predstavlja dio duhovne i usmene tradicije [[Bošnjaci|Bošnjaka]].&lt;ref name=&quot;Karici&quot;&gt;{{cite web |title=Hatma-dova na Karićima |url=https://fmks.gov.ba/hatma-dova-na-karicima/ |website=Federalno ministarstvo kulture i sporta |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GrabusKarici&quot;&gt;{{cite news |date=26. 7. 2026 |title=Muftija Grabus na Karićima: Nikada nećemo odustati od svoje zemlje, svog jezika i svojih domova |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-na-karicima-nikada-necemo-odustati-od-svoje-zemlje-svog-jezika-i-svojih-domova/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U oblasti vjerskog obrazovanja [[sarajevsko muftijstvo|Muftijstvo]] je tokom njegovog mandata sarađivalo s obrazovnim ustanovama [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] i nadležnim institucijama [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Na sastanku s predstavnicima Kantona u maju 2024. razmatrani su unapređenje rada nastavnika vjeronauke i projekti rekonstrukcije i investicijskog održavanja ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica.&lt;ref name=&quot;KS2024&quot;&gt;{{cite news |date=14. 5. 2024 |title=Predsjedavajući Okerić i ministrica Hota-Muminović posjetili Sarajevsko muftijstvo |url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/predsjedavajuci-okeric-i-ministrica-hota-muminovic-posjetili-sarajevsko |work=Vlada Kantona Sarajevo |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Muftijstvo je također učestvovalo u koordinaciji rada [[medžlis]]a i njihovih vjersko-prosvjetnih službi, uključujući razmatranje standarda zanimanja i kvalifikacija službenika Islamske zajednice.&lt;ref name=&quot;Savjet2025&quot;&gt;{{cite news |date=23. 1. 2025 |title=Održana redovna sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva sarajevskog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/odrzana-redovna-sjednica-savjeta-za-vjerska-pitanja-muftijstva-sarajevskog-12/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Grabus je tokom mandata bio angažiran i u međureligijskom dijalogu. Kao predstavnik Islamske zajednice učestvovao je u radu [[Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini|Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini]], čiji je cilj jačanje saradnje među tradicionalnim vjerskim zajednicama. U februaru 2023. razgovarao je sa šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brianom Aggelerom o međureligijskom dijalogu, [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] i vjerskim slobodama.&lt;ref name=&quot;OSCE2023&quot;&gt;{{cite news |date=15. 2. 2023 |title=Muftija Grabus i Brian Aggeler: Važno je jačati međureligijski dijalog |url=https://muftijstvosarajevsko.ba/muftija-grabus-i-brian-aggeler-vazno-je-jacati-medjureligijski-dijalog/ |work=Muftijstvo sarajevsko |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U septembru 2026. preuzeo je predsjedavanje Skupštinom Međureligijskog vijeća u skladu s principom rotacije među vjerskim zajednicama.&lt;ref name=&quot;MRV2026&quot;&gt;{{cite news |date=18. 9. 2026 |title=Muftija sarajevski Nedžad Grabus preuzeo predsjedavanje Međureligijskim vijećem u BiH |url=https://www.federalna.ba/muftija-sarajevski-nedzad-grabus-preuzeo-predsjedavanje-medureligijskim-vijecem-u-bih-mpxcv |work=Federalna novinska agencija |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
Uz dužnost muftije, Grabus je nastavio raditi kao profesor na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

== Naučni i javni rad ==

Grabusova naučna interesovanja obuhvataju akaid, [[Tesavuf|tesavvuf]], uporedno proučavanje religija i međureligijski dijalog. Njegov naučni rad bavi se islamskom teologijom, tumačenjem klasičnih teoloških učenja te položajem islama u savremenim, pluralističkim i sekularnim društvima. U radovima je razmatrao i pitanja vjerskog obrazovanja, uloge imama u pluralnom društvu te teoloških osnova odnosa [[musliman]]a i [[Kršćanstvo|kršćana]].&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Među njegovim knjigama su ''Vjera, znanje i spoznaja'' (2014), ''Sožitje je naša pot'' (2011), ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' (2020), ''Od &quot;drugoga&quot; do bližnjega'' (2020) i ''Ljubljanske bajramske hutbe'' (2020). U knjizi ''Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida'' bavio se klasičnim teološkim učenjem, dok zbirka eseja ''Od &quot;drugoga&quot; do bližnjega'' obrađuje islam u sekularnoj državi i međureligijski dijalog. Njegova knjiga ''Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia'', objavljena 2021. u izdanju akademske izdavačke kuće Brill, donosi anotiranu zbirku slovenačkih pravnih dokumenata koji uređuju status [[islam]]a i [[musliman]]a, uključujući zakone, podzakonske akte i relevantne sudske odluke.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Brill2021&quot;&gt;{{cite book |last=Grabus |first=Nedžad |date=2021 |title=Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia |series=Annotated Legal Documents on Islam in Europe |volume=21 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-45679-2 |url=https://brill.com/display/title/26852?language=en |access-date=10. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim naučnim člancima su &quot;Islamic theology between tradition and challenge of modernity&quot;, objavljen 2012. u časopisu ''Islam and Christian–Muslim Relations'', te &quot;Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu&quot;, objavljen u 20. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka'' iz 2016.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Drugost&quot;&gt;{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2017 |title=Drugost u muslimansko-kršćanskom dijalogu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=20 |issue=20/2016 |pages=77–94 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/020_Zbornik-radova-20-2016.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U drugom radu razmatrao je teološke i historijske pretpostavke muslimansko-kršćanskih odnosa, razumijevanje različitosti i mogućnosti dijaloga.&lt;ref name=&quot;Drugost&quot; /&gt; U radovima objavljenim u ''Novom Muallimu'' pisao je i o ulozi [[imam]]a u pluralnom društvu, muslimanskoj vjerskoj pismenosti i tumačenju maturidijskog učenja o Božijoj jednoći. Rad &quot;Razumijevanje islama u slobodnom društvu&quot; objavljen je 2019. godine u 23. broju ''Zbornika radova Fakulteta islamskih nauka''.&lt;ref name=&quot;rad2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Grabus |first=Nedžad |date=2019 |title=Razumijevanje islama u slobodnom društvu |journal=Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu |volume=23 |issue=23/2019 |pages=141–156 |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/06/023_FIN_Zbornik-23_2019.pdf |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pored naučnih radova, objavljivao je [[esej]]e, [[Hutba|hutbe]], [[prijevod]]e i tekstove o vjerskim i društvenim pitanjima te učestvovao na međunarodnim naučnim skupovima. Njegovi radovi obuhvataju i pitanja islamskog obrazovanja u [[Slovenija|Sloveniji]], izgradnje islamskih kulturnih centara u sekularnim društvima i odnosa religijskih zajednica s državom.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt;

Grabus je bio angažiran i u medijima. Od 2001. do 2003. radio je kao urednik religijskog programa na [[Radio-televizija Bosne i Hercegovine|Radiju Bosne i Hercegovine]], a sarađivao je i s [[Televizija Sarajevo|Televizijom Sarajevo]] i časopisom ''[[Preporod (novine)|Preporod]]''.&lt;ref name=&quot;IZ2017&quot;&gt;{{cite news |date=17. 10. 2017 |title=Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-sarajevski?print=1&amp;tmpl=component |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Izbor za reisul-ulemu ==

Sabor [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] potvrdio je 5. septembra 2026. kandidature Nedžada Grabusa, tadašnjeg muftije sarajevskog, Salema Dedovića, muftije mostarskog, i Mensura  Malkića, direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice za [[Reisul-ulema|reisul-ulemu]]. Kandidati su prethodno evidentirani u 18 izbornih područja u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.&lt;ref name=&quot;IZKandidati2026&quot;&gt;{{cite news |date=5. 9. 2026 |title=Potvrđeni kandidati za reisul-ulemu: Izbori 10. oktobra |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32617-potvrdeni-kandidati-za-reisul-ulemu-izbori-10-oktobra |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AA2026&quot;&gt;{{cite news |author=Vesna Besic |date=10. 10. 2026 |title=Sabor Islamske zajednice u BiH bira novog reisu-l-ulemu |url=https://mobile.aa.com.tr/ba/balkan/sabor-islamske-zajednice-u-bih-bira-novog-reisu-l-ulemu/4084341 |work=Anadolu Agency |access-date=10. 10. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izborno tijelo izabralo je Grabusa 10. oktobra 2026. tajnim glasanjem na sjednici održanoj u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 398 članova s pravom glasa, glasanju je pristupilo njih 386. Grabus je dobio 230 glasova, čime je dobio potrebnu većinu za izbor u prvom krugu glasanja.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stav2026&quot;&gt;{{cite news |date=10. 10. 2026 |title=Nedžad ef. Grabus novi je reis Islamske zajednice u BiH |url=https://www.stav.ba/vijest/nedzad-ef-grabus-novi-je-reis-islamske-zajednice-u-bih/43194 |work=Stav |access-date=10. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

Izborno tijelo činili su sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Grabus je izabran za 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naslijedivši Huseina  Kavazovića, koji je tu dužnost obavljao od 2012.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stav2026&quot; /&gt;

Prema najavi Islamske zajednice, predaja [[Menšura|menšure]] i polaganje zakletve zakazani su za 15. novembar 2026. u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;IZ2026&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Husein Kavazović]]
* [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
* [[Reisul-ulema]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nedžad Grabus}}
* [https://fin.unsa.ba/nastavno-osoblje/ Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu – nastavno osoblje]
* [https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/11/CV-Nedzad-Grabus-bs.pdf Akademski životopis Nedžada Grabusa]
* [https://islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/32651-prof-dr-nedzad-ef-grabus-novi-reisul-ulema Službena objava o izboru za reisul-ulemu]

{{Normativna kontrola}}

{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{DEFAULTSORT:Grabus, Nedžad}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>mlj4fsh9p94wh28oszdmd088oquuhjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Bosniaqus/Haris Ćutahija</title>
    <ns>2</ns>
    <id>538592</id>
    <redirect title="Haris Ćutahija" />
    <revision>
      <id>3934733</id>
      <timestamp>2026-10-11T00:44:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosniaqus</username>
        <id>116798</id>
      </contributor>
      <comment>Bosniaqus premjestio je stranicu [[Korisnik:Bosniaqus/Haris Ćutahija]] na [[Haris Ćutahija]]: Ponovno kreiranje članka uz dopunjene nezavisne izvore i dokumentovan profesionalni i istraživački rad nakon prethodnog brisanja 2022. godine.</comment>
      <origin>3934733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ghy50wkz8nkjtjnzcmwtb7lb4gm2tr2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Haris Ćutahija]]</text>
      <sha1>ghy50wkz8nkjtjnzcmwtb7lb4gm2tr2</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>